MediaWiki:Sitenotice

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.3</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>MediaWiki:Sitenotice</title>
    <ns>8</ns>
    <id>1087</id>
    <revision>
      <id>42600741</id>
      <parentid>42598266</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:50:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>usvojeno\</comment>
      <origin>42600741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="235" sha1="271hyhhw85imcv9jgqkhs7irsfa0bbv" xml:space="preserve">{{Wiki-obavijest
| tekst = Učestvujte u takmičenju '''[[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]''' i osvojite nagrade!
| slika_lijevo = [[Datoteka:CEE Spring CEE.svg|x24px|link=Wikipedija:CEE Proljeće 2026|alt=CEE Spring]]
}}</text>
      <sha1>271hyhhw85imcv9jgqkhs7irsfa0bbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhitektura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2115</id>
    <revision>
      <id>42600832</id>
      <parentid>42586620</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30605-03</username>
        <id>355586</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Trebalo bi da ljudinovo znaju</comment>
      <origin>42600832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10028" sha1="2zydjz0904llm2cv6mve84nbu0qr8xv" xml:space="preserve">'''Arhitektura'''{{efn|[[Latinski jezik|Lat]]. ''architektura'', od [[Starogrčki jezik|starogrčke]] reči ''arkitekton, ὰρχιτεκτονική'', od ''ὰρχι'' — ''glavni'' i ''Τεκτονική'' — ''graditelj''.}}, umetnost organizovanja i građenja prostora, pri čemu se uspostavljaju međusobni prostorni odnosi između unutrašnjosti i eksterijera zgrade, te odnosi između bližeg i daljeg okruženja i odnosi u sistemu organizacije naselja. U najužem smislu arhitektura je disciplica koja proučava planiranje zgrada, raspored elemenata zgrada i metodu njihove izrade i oblikovanja. Disciplina sledi ustaljeni [[Nauka|naučni]] [[Naučna metoda|metod]], ali ima i striktno [[Umetnost|umetničku]] granu, pošto je vekovima već uvrštena u kanonu sedam [[Likovna umjetnost|likovnih umetnosti]] (''beaux-arts''),{{efn|Usp. [[Aristotel]]ovo delo, zatim [[Vitruvije]] i dr.}} što je ostalo u nasleđu u savremenim [[Akademija|akademskim]] klasifikacijama. Kao umetnost organizovanja i građenja prostora, ona se bavi ljudskim komforom u prostoru. U širem smislu arhitektura je veza između toga kako ljudi koriste prostor oko sebe, dok u užem smislu ona se bavi uticajima koji mogu pozitivno i negativno da utiču na kvalitet života. Rezultat arhitektonskog rada je projekat, koji može biti urbani ili zgradarski ([[enterijer]] i [[eksterijer]]). Arhitektura graniči i takođe ima uske odnose s [[Urbanističko planiranje|urbanistikom]], [[inženjerstvo]]m i [[Estetika|opštom estetikom]]. Širi koncept arhitektonskog delovanja obuhvata urbanizam (uređenje grada), baštensku umetnost, uređenje enterijera i sve prostorne intervencije u čovekovom okruženju. Riječ arhitektura ima i prenešeno značenje i označava složenu strukturu ili gradnju nečega, na primjer „arhitektura [[softver]]a”.

Jedna od najvećih arhitektica brutalizma je Dušanka Stanojević. Uprkos njenom kratkom radu ostavila je veliki utisak na ovaj arhitektonski stil.

== Historija arhitekture ==
Najstariji tekst o toj grani ljudske delatnosti jeste „''De Architectura''” latinskog autora [[Vitruvije|Vitruvija]], koji kaže da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: lepote (''venustas''), čvrstoće (''firmitas'') i korisnosti (''utilitas'').

U periodu [[Renesansa|Renesanse]] se otvara prva škola (u Evropi) koja uči arhitekturu Kraljevska Akademija Arhitekture&lt;ref&gt;[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118887226.wbcha055 Kraljevska Akademija Arhitekture]&lt;/ref&gt; u [[Francuska|Francuskoj]] (1671. n.e.) jer do tada Arhitekta je bila titula državnog službenika (kraljevskog savetnika, plemića) i označavala je osobu koja se bavila prostornim rešenjima države. Do renesanse sve kulture su imale svoje spise o planiranju prostora (npr:  [[Manjusri Vasthu Vidya Sastra]], [[4 boga Usmerenja]] (prisustvo ruda, vode za navodnjavanja polja pirinca, vode sa pice i puteva), ''De Architectura'' i slično) ali su u većini slučajeva bili tajni i sakriveni u okviru državnih spisa ili religioznih skripta.

Razlog otvaranja prvih škola (u Evropi) jeste prisustvo sve više javnih tekstova iz starina, koji su se koristili u svrhe obrazovanja pismenih ljudi o smernicama kvalitetnog načina života. Prvi spisi tog tipa (u Evropi) su republikovani je De Archecturia ([[Vitruvije]] ) od strane Veronskog učenjaka Frajar [[Giovanni Sulpizio da Veroli|Giovanni Sulpitius]] (1495 ili 1496 n.e. u Francuskoj). Gde od tada u okviru Kraljevske Akademije Arhitekture , pravila arhitekture postaje - &quot;da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: ''Venustas'' , ''Firmitas'' i ''Utilitas'' &quot;:

* 1. Lepota (''Venustas) -'' ili atrakcije jer su arhitekti prvo gradili javne objekte koji su trebali privući ljude svojom lepotom. 
* 2. Čvrstoće(''Firmitas) -'' ili stabilnosti , danas statike. 
* 3. Korisnosti (''Utilitas) -'' ili funkcije/upotrebe jer je javni objekat trebao vršiti neku ulogu za stanovništvo a ne da bude spomenik arhitekti.

U periodu Baroka, Katolička crkva pokušava da prebaci arhitektonsko umeće iz obrazovanog društva revolucionara nazad u Italiju u okviru religije preko definisanja prvog napravljenog stila, [[Barok]]a . On je trebao da služi da ujedini reformatore (ali je bio ismevan: Baroque ili &quot;Blistava Perla&quot; postaje &quot;Bizaran&quot;). Gde se prepirka o dostupnosti arhitekture i planiranju ljudskog komfora nastavlja sve do Drugog svetskog rata u različitim oblicima.

Arhitektura i graditeljstvo zamiru za vreme ratovanja, većinom usled preusmerenja materijala i radne snage u svrhe rata, ali nakon ratova arhitektura se ponovo radja da omogući lagodno i kvalitetno življenje nakon rušenja. Tako da nakon Prvog svetskog rata razni arhitekte i gradjevinci ,koji su se borili u ratu, se vraćaju i pomažu obnavljanju uništenog. Većinom su se bavili obnovom stambenih objekata (kuća, zgrada, poseda...) što je bio veliki pomak u odnosu na arhitekte od pre koji su se bavili isključivo javnim projektima i urbanizmom. Jedan od tih arhitekata je bio [[Walter Gropius]] koji osniva školu [[Bauhaus]] sa akcentom na direktnu realizaciju planova.

Osnovno načelo te škole je bilo da  (4) &quot;svaki učenik/učenica mora biti u stanju da napravi ono što je projektovao/projektovala &quot; gde je ponovo korišćena maketa kao dokaz projekta. Pošto je područje Nemačke bilo osiromašen i razoren nakon Prvog svetskog rata, i usled male skale projekata Bauhaus škola je počela da proizvodi inovacije u polju stanovanja (nameštaja, svakodnevnih alata i sl) menjajući način života od tada pa nadalje. W. Gropius poziva razne i prestižne umetnike i zanatlije da budu učitelji u Bauhausu (medju kojima su [[Wassily Kandinsky|Kanidnski]] , [[Ludwig Mies van der Rohe|Van der Rohe]] i dr) većinom radeći velika stambena naselja kao što su [[imanje Weißenhof]].

Sa početkom Drugog svetskog rata mnoštvo profesora je moralo da napusti Nemačku (jer su bili Rusi, Romi, Jeverji i sl) i škola se zatvara i seli u Ameriku gde nastavlja svoj rad sve do uključenja Amerike u Drugi svetski rat.

== Područija koje arhitektura dodiruje ==
Arhitektura dodiruje mnoga područja prema fazama razvoja:

* Faza Problematike - pod predstavljenim problemom koji arhitektura treba da reši, arhitekta prvo analizira uticaje zbog kojih postoji taj problem koristeći područja [[politika|politike]],  [[društvene znanosti|društvenih znanosti]] i [[tehnologija]].
* Faza Konteksta - kao rezultat analize problematike se dobija arhitektonski kontekst gde se uticaji prirotizuju i formiraju u grupe koje zahtevaju individualna rešenja koristeću područja 
[[Filozofija|Filozofije]] poput 
[[Racionalizam|Racionalizma]], [[empirizam|empirizma]], [[strukturalizam|strukturalizma]], [[poststrukturalizam|poststrukturalizma]] i [[fenomenologija]] i druge filozofske škole.
* Faza Koncepta - predstavlja uskladjivanje individualnih rešenja konteksta u jedinstveno rešenje koje se kasnije može razradjivati kroz uobičajene uticaje putem [[matematika|matematike]] i raznih [[umjetnost]]i.
* Faza Izrade - predstavlja izmene koncepta tako da je moguće realizovati projekat kroz [[zanat]]e i organizaciju.

== Razlika između arhitekture i građevinarstva ==
Razlika između arhitekture i [[građevinarstvo|građevinarstva]] često je bila predmet kontroverze. 
[[Nikolaus Pevsner]], europski povjesničar iz prve polovice 20. stoljeća, rekao je: &quot;Garaža za bicikle je građevina, katedrala u Lincolnu je arhitektonsko djelo&quot;. Danas je razlika prilično nejasna. [[Bernard Rudofsky]] je u slavnom djelu &quot;Arhitektura bez arhitekata&quot; svrstao u arhitekturu čitav niz građevina koje dizajniraju amateri. Što se više vraćamo u prošlost, to je veće slaganje oko onoga što spada u arhitekturu, s obzirom da vrijeme izoštri razlike. 
Ako poput Vitruvija smatramo da je arhitektura sva dobra izgradnja, znači li to da loša arhitektura ne postoji? Kako bi se problem riješio, pogotovo s obzirom na golem broj građevina u današnjem svijetu, možemo definirati arhitekturu kao ono što rade arhitekti. Tako bi se naglasak stavio na razvitak arhitekture i arhitekata.

== Polja arhitekture ==
Arhitektura obuhvaća golemo područje, od planiranja i izrade dijelova do izgradnje kuća, luka, gradova, pa i čitavih regija. 
Zato bismo je mogli podijeliti u ove segmente:
* [[urbanizam]]
* [[vrste arhitekture]]
* [[arhitektonski stilovi]]
* [[povijest arhitekture]]
* [[arhitektonske škole]]
* [[slavni arhitekti]]
* [[arhitekte u srbiji]]

== Povezano ==
* [[Sedam svjetskih čuda]]
* [[Filozofija arhitekture]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* [[Aristotel]], ''[[Nikomahova etika]]'' ([[4. vijek pne.]])
* [[Vitruvije]], ''[[De architectura]]'' (oko [[15. pne.]])
* [[Leon Battista Alberti]], ''[[De re aedificatoria|De re ædificatoria]]'', Firenca, 1450.
* [[Andrea Palladio]], ''[[I quattro libri dell'architettura]]'', Venecija, 1570.
* {{fr}} „''[https://fr.wikisource.org/wiki/L%E2%80%99Encyclop%C3%A9die/1re_%C3%A9dition/ARCHITECTURE Architecture]''”, ''[[Encyclopédie]]'', ur. [[Denis Diderot|Diderot]], [[Jean d'Alembert|d'Alembert]] i dr., tom 1, 1751.
* [[Jean-Nicolas-Louis Durand]], ''Précis des leçons d'architecture données à l'école polytechnique'', Pariz, 1809.
* [[Le Corbusier|Charles Le Corbusier]], ''Vers une architecture'', Pariz, 1923.
* [[Le Corbusier|Charles Le Corbusier]], ''Urbanisme'', Pariz, 1925.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Architecture}}
* [http://www.arounder.eu/ Tolomeus - art around you - VR pano]
* [http://arhitekta.blogger.ba Blog o arhitekturi]
* [http://www.alfirevic.com/ Studio Alfirevic Architects]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://architect.architecture.sk/ Famous architects - Biographies of well-known architects, almost all of the Modern Movement.]

[[Kategorija:Arhitektura| ]]
[[Kategorija:Tehničke nauke]]
[[Kategorija:Primijenjene umjetnosti]]</text>
      <sha1>2zydjz0904llm2cv6mve84nbu0qr8xv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3361</id>
    <revision>
      <id>42600708</id>
      <parentid>42600432</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Februar/Veljača */</comment>
      <origin>42600708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87559" sha1="t2x5jzzrgzj8gvcj589cyyyl49myatt" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1989}}
__NOTOC__
Godina '''1989''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] (link pokazuje kalendar).

Dovršetak &quot;[[Antibirokratska revolucija|Antibirokratske revolucije]]&quot;. U istočnoj Evropi [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]] nagoveštavaju kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1989''': &lt;br /&gt; [[1989#Januar/Siječanj|&lt;1&gt;]] • [[1989#Februar/Veljača|&lt;2&gt;]] • [[1989#Mart/Ožujak|&lt;3&gt;]] • [[1989#April/Travanj|&lt;4&gt;]] • [[1989#Maj/Svibanj|&lt;5&gt;]] • [[1989#Jun/Juni/Lipanj|&lt;6&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Jul/Juli/Srpanj|&lt;7&gt;]] • [[1989#Avgust/August/Kolovoz|&lt;8&gt;]] • [[1989#Septembar/Rujan|&lt;9&gt;]] • [[1989#Oktobar/Listopad|&lt;10&gt;]] • [[1989#Novembar/Studeni|&lt;11&gt;]] • [[1989#Decembar/Prosinac|&lt;12&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Rođenja|Rođenja]] • [[1989#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - U SFRJ je na snazi Zakon o preduzećima&lt;ref&gt;[http://bpp.uzzpro.gov.rs/Register.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 Baza pravnih propisa] bpp.uzzpro.gov.rs&lt;/ref&gt; - osnova buduće [[Markovićeva privatizacija|Markovićeve privatizacije]]. Zakon o stranim ulaganjima je na snazi od 8. januara.
* 1. 1. - Stupaju na snagu promene u organizaciji Oružanih snaga SFRJ - umesto Armijskih oblasti (šest armija) uspostavljene Vojne oblasti (vojišta): Severozapadno ([[Zagreb]], Peta vojna oblast), Jadransko-pomorsko ([[Split]], Vojnopomorska oblast), Centralno ([[Beograd]], Prva vojna oblast) i Jugoistočno ([[Skoplje]], Treća vojna oblast).
* 1. 1. - [[Montrealski protokol]] o zaštiti [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]] stupio ove godine na snagu.
* [[2. 1.]] - Premijer [[Ranasinghe Premadasa]] postaje predsednik [[Šri Lanka|Šri Lanke]] (do atentata 1993).
* [[4. 1.]] - [[Incident u Zalivu Sidra (1989)|Incident u Zalivu Sidra]] - dva američka F-14 oborila dva libijska MiG-23.
* [[7. 1.]] - [[Akihito, car Heisei|Akihito]] postao [[car]] [[Japan]]a, nakon smrti oca [[Hirohito, car Shōwa|Hirohita]] (velika sahrana [[24. 2.]]); sutra počinje [[Japanska era|period]] Heisei (&quot;mir svuda&quot;), nakon perioda Shōwa.
* 7. 1. - Zvanično osnivanje navijačke grupe [[Delije sever]].
* [[10. 1.]] - [[Angolski građanski rat]]: počinje povlačenje [[kuba]]nskih vojnika iz [[Angola|Angole]].
* [[10. 1.|10]] - [[11. 1.]] - Veliko okupljanje radnika, studenata i učenika ispred skupštine u [[Podgorica|Titogradu]], zahtevaju &quot;hleba i rada&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/10/Yugoslavians-protest-economic-conditions/3601600411600/ Yugoslavians protest economic conditions]. upi.com Archives Jan. 10, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[11. 1.]] - '''[[Antibirokratska revolucija]] uspela i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]''': prihvaćeni zahtevi demonstranata - ostavke podnose partijsko i republičko rukovodstvo [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]], predsednik skupštine, kao i predstavnici u saveznim rukovodstvima&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/11/The-leadership-of-the-Communist-Party-and-the-state/5278600498000/ The leadership of the Communist Party and the state...]. upi.com Archives Jan. 11, 1989&lt;/ref&gt;. Dolaze pristaše [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na čelu s [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]] i [[Momir Bulatović|Momirom Bulatovićem]]; tokom meseca mitinzi i u drugim mestima Crne Gore.
* 11. 1. - Prvi kongres [[Slovenački demokratski savez|Slovenačkog demokratskog saveza]], lider [[Dimitrij Rupel]], stranka će se boriti za demokratiju i nezavisnost.
* [[15. 1.]] - U [[Brazil]]u uveden novi kruzado (=1000 starih, traje samo do marta 1990).
* januar - Fudbaler [[Miodrag Belodedić]], koji je prošlog meseca legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, odbija da se vrati - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora&lt;ref&gt;[http://jurnalul.ro/scinteia/special/viata-de-fotbalist-belodedici-a-ramas-in-iugoslavia-318175.html Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!]. jurnalul.ro&lt;/ref&gt;.
* [[15. 1.|15]] - [[21. 1.]] - Palachova sedmica: niz prodemokratskih demonstracija u Pragu povodom 20-godišnjice smrti [[Jan Palach|Jana Palacha]], policija ih tuče i koristi vodene topove.
* [[17. 1.]] - Ksenofobni alkoholičar ubio petoro dece u školi u [[Stockton, California|Stocktonu, Kalifornija]] - nakon ovoga će biti donesene mere protiv poluautomatskog oružja.
* [[18. 1.]] - [[Poljska ujedinjena radnička partija]] odlučuje legalizirati sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]].
* [[19. 1.]] - [[Ante Marković]], član predsedništva [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]], izabran od saveznog predsedništva za novog predsednika Saveznog izvršnog veća (od [[17. 3.]]); protivkandidat bio [[Borisav Jović]], potpredsednik srpske skupštine.
* 19. 1. - Sastanak inostranih ministara šest balkanskih zemalja u Albaniji.
[[Datoteka:George H. W. Bush presidential portrait (cropped 2).jpg|mini|150px|[[George H. W. Bush]]]]
* [[20. 1.]] - [[George H. W. Bush|George Herbert Walker Bush]] naslijedio [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] (do 1993). Državni sekretar će biti [[James Baker]] (do 1992).
* [[22. 1.]] - Jak zemljotres na zapadu [[Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžičke SSR]], 274 mrtvih.
* 23 - [[24. 1.]] - Levičarska grupa zauzela kasarnu La Tablada u okolini Buenos Airesa, argentinska vojska i policija koriste beli fosfor u kontranapadu, 39 mrtvih.
* [[24. 1.]] - Serijski ubica [[Ted Bundy]] [[smrtna kazna|pogubljen]] na [[električna stolica|električnoj stolici]].
* 24. 1. - Sjednica CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: podrška predsjedniku Predsjeedništva CK SKJ [[Stipe Šuvar|Stipi Šuvaru]], koji je izložen &quot;brutalnim&quot; napadima; protive se &quot;tutnjavi nacionalnih simbola&quot; i centralističkom modelu koji koristi &quot;upotrebu naroda&quot; (prvi put se kritikuje politika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]).
* [[25. 1.]] - Napeta situacija na mitingu u crnogorskom [[Plav]]u, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
* [[28. 1.]] - Umro Choekyi Gyaltsen, 10. [[Pančen Lama]]; za 11-tog će Dalaj Lama i kineska vlada imenovati različite dečake.
* [[29. 1.]] - ''Global Motors Inc.'', američki uvoznik [[Jugo|Juga]], zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
* 29. 1. - Sovjetska sonda [[Fobos 2]] ušla u orbitu oko [[Mars]]a, radi do kvara kompjutera u martu.
* [[30. 1.]] - [[1. 2.]] - XX Sednica CK SKJ: priznanje neuspeha zbog ekonomske, političke i etničke krize, bez ideja za rešenje; 
** Milošević: &quot;Rešenje će doneti politika... institucionalno i vaninstitucionalno, statutarno i nestatutarno, na ulici i unutra, populistički i elitistički, argumentovano i neargumentovano...&quot;.
** Admiral [[Petar Šimić]], šef armijskog SKJ, izjavljuje da će se vojska obračunati sa svakim ko ugrožava tekovine oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije.
** Vanredna konferencija SK Vojvodine je zahtevala smenu [[Stipe Šuvar]]a (u sporu je sa Miloševićem, optužen je da je lider &quot;[[Neprincipijelna koalicija|neprincipijelne koalicije]]&quot; protiv Srbije).
* januar - Godišnja inflacija u SFRJ 290%.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Satelit [[Astra 1A]] počinje s prenosom [[Satelitska televizija|TV signala]], potrebni su manji tanjiri nego ranije. Narednih dana počinje emitovanje [[Sky Television plc|Sky]], [[MTV Europe]], [[Eurosport]] itd.
* 2. 2. - Sovjetska vojska napušta [[Kabul]].
* [[3. 2.]] - U [[Zagreb]]u osnovano [[Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), kao prva autonomna politička organizacija.
* 3. 2. - Vojnim udarom zbačen [[Alfredo Stroessner]], vojni diktator [[Paragvaj]]a od [[1954]] - vlast preuzima [[Andrés Rodríguez]] (do 1993).
* 4. 2.? - Koncert [[Bijelo dugme|&quot;Bijelog dugmeta&quot;]] na beogradskom sajmu, deo poslednje turneje ove grupe.
* [[5. 2.]] - Pokrenut sportski kanal [[Eurosport]].
* [[6. 2.]] - [[Okrugli sto (Poljska)|Okrugli sto]]: u [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] počeli pregovori između komunističke vlasti i [[Solidarnost (Poljska)|Solidarnosti]].
* [[7. 2.]] - [[Mateja Svet]] osvojila zlato u [[slalom]]u na Svetskom šampionatu u [[Vail, Colorado|Vailu]]. Zatim [[11. 2.]] dobija i bronzu u [[veleslalom]]u, nakon diskvalifikacije jedne učesnice.
* 7. 2. - [[Mirjana Marković]] na sednici Komisije za idejni i teorijski rad GK OSK Beograda: izgubljeno vreme se mora nadoknaditi na način koji, sada, nije ni mnogo miran a sve je manje organizovan; promene su takve da se verovatno ne iscrpljuju reformama, a ove treba da obuhvate program i organizovanje SK, jer su mitinzi uticajniji od političkih organizacija.
* [[11. 2.]] - [[Mađarska socijalistička radnička partija]] donosi odluku o obnovi višepartijskog sistema.
* [[14. 2.]] - [[Iran]]ski vjerski vođa [[Ruholah Homeini]] poziva muslimane da ubiju [[Salman Rushdie|Salmana Rushdijea]], autora ''[[The Satanic Verses|Satanskih stihova]]''. Kasnije tokom meseca raspisana nagrada od 3 miliona dolara.
* 14. 2. - Lansiran prvi Block-II [[GPS]] satelit (sateliti Block-I iz 1978-85 su bili eksperimentalni).
* [[15. 2.]] - [[Afgansko-sovjetski rat|Sovjetsko-afganistanski rat]] službeno završava povlačenjem posljednjih [[sovjetski Savez|sovjetskih]] trupa iz [[Afganistan]]a.
* [[16. 2.]] - Osnovan [[Slovenska demokratska stranka|Socijaldemokratski savez Slovenije]] (''Socialdemokratska zveza Slovenije''), još jedna opoziciona partija (za razliku od Slovenskog demokratskog saveza, ne žele u Socijalistički savez).
* 16. i 17. 2. - U Bagdadu osnovan Savet arapske saradnje (Irak, Egipat, Jordan i Severni Jemen), a u Marakešu Unija arapskog Magreba (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis i Libija) - obe organizacije kratkog daha, naročito prva. 
* [[17. 2.]] - U Centralni komitet [[SKJ]] izabrano 35 novih članova, od 165; predsednik državnog predsedništva [[Raif Dizdarević]] dao ostavku u tom telu, kao i članovi [[Stane Dolanc|Dolanc]], [[Lazar Mojsov|Mojsov]], [[Sinan Hasani|Hasani]] i [[Radovan Vlajković|Vlajković]].
* [[18. 2.]] - U [[Alžir]]u osnovan [[Front islamskog spasa]] - registrovan u septembru, iako ustav ne dozvoljava verske partije.
* [[20. 2.]] - Počeo štrajk [[Kosovski Albanci|albanskih]] rudara u [[Trepča|Trepči]] u znak potpore rukovodstvu [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] (smenjenim [[Azem Vlasi|Vlasiju]] i [[Kaćuša Jašari|Jašari]]) i očuvanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], oko 200 rudara ostalo u jami Stari Trg. Traže i smenu [[Rahman Morina|Rahmana Morine]], tek izabranog predsednika pokrajinskog komiteta, kao i [[Ali Šukrija|Ali Šukrije]]. Sutradan generalni štrajk u pokrajini.
* [[22. 2.]] - [[Iran]]ski predsednik [[Ali Hamenei]] izjavio u Beogradu u vezi Salmana Rušdija da je &quot;strela odapeta prema meti&quot;.
* [[23. 2.]] - Skupština SR Srbije odobrila amandmane na Ustav: republici se vraća jurisdikcija nad sudstvom, milicijom, narodnom odbranom i inostranim poslovima pokrajina (amandmane trebaju odobriti i pokrajinske skupštine). Na Kosovu se radnicima pridružuju i studenti i zanatlije&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/02/23/Government-threatens-strikers-with-crackdown/6746604213200/ Government threatens strikers with crackdown]. upi.com Archives Feb. 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[24. 2.]] - Milošević i Šuvar u Prištini, Šuvar razgovarao sa rudarima u jami Stari Trg (kasnije i Azem Vlasi).
* 24. 2. - United Airlines Flight 811: na avionu blizu Honolulua otpala teretna vrata, što je izazvalo eksplozivnu dekompresiju - devet putnika izletelo iz aviona.
* [[25. 2.]] - Predsedništvo SFRJ poslalo pojačanja miliciji na Kosovu i izjavilo da će preduzeti i druge mere ako bude neophodno.
* [[26. 2.|26]]-[[27. 2.]] - Proširena sednica Predsedništva SFRJ, uvedeno vanredno stanje (&quot;posebne mere&quot;) na Kosovu, poslata vojska sa tenkovima i pojačanje miliciji.
* 27. 2. - Rudari izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku. 
* 27. 2. - U Cankarjevom domu u [[Ljubljana|Ljubljani]] održan skup &quot;Protiv vanrednog stanja, za mir i zajedništvo na Kosovu&quot;: solidarnost sa rudarima, u Starom trgu se brani avnojevska Jugoslavija i ravnopravnost svih republika. TV Beograd uveče emituje snimak; studenti se okupljaju u Studentskom gradu i tokom noći dolaze pred Skupštinu.
* 27. 2. - ''[[Caracazo]]'': veliki neredi zbog ekonomskih reformi odnose stotine života u [[Caracas|Karakasu]], Venecuela.
* [[28. 2.]] - Masovni skup pred Saveznom skupštinom u Beogradu, najmanje 600.000 ljudi. Raif Dizdarević izviždan. Masa: &quot;Uhapsite [[Azem Vlasi|Vlasija]]!&quot;, [[Slobodan Milošević|Milošević]]: &quot;Ne čujem dobro! .... i biće uhapšeni!&quot;. Velika okupljanja u još nekoliko mesta Srbije i Crne Gore, kao i u Kninu. Udruženje književnika Srbije prekinulo odnose sa slovenačkim društvom književnika.
* 28. 2. - Na tribini Društva književnika Hrvatske okupio se inicijativni odbor [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (osnutak u lipnju).
* februar - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 346%.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:BITEF teatar.jpg|mini|200px|[[Bitef teatar]]]]
* [[1. 3.]] - Završena prohibicija piva na [[Island]]u (Dan piva u toj zemlji).
* [[2. 3.]] - Uhapšen [[Azem Vlasi]], kao i Azis Abraši i Burhan Kavaja, direktori u &quot;Trepči&quot;.
* 2. 3. - Dvanaest zemalja [[Evropska unija|Evropske zajednice]] se dogovorilo o zabrani proizvodnje svih vrsta [[fluorohlorougljik]]a do kraja stoleća.
* [[3. 3.]] - Otvoren [[Bitef teatar]] u Beogradu.
* 3. 3. - Mađarski premijer [[Miklós Németh]] u poseti Moskvi: obaveštava Gorbačova da neće obnavljati instalacije na granici sa Austrijom i da će u Mađarskoj biti organizovani višestranački izbori - Gorbačov obećava da neće biti intervencije.
* [[4. 3.]] - Vanredna skupština UKS: antisrpstvo se zastrašujućom brzinom širi među Albancima, zatim u Sloveniji i Hrvatskoj (Vuk Drašković: u slučaju deobe i razlaza, zapadne srpske granice su jame i grobovi a ne avnojevske&lt;ref&gt;Književne novine 1989-03-15, str. 7&lt;/ref&gt;).
* [[5. 3.]] - Afganski građanski rat: [[Pešavarska sedmorka|mudžahedini]] počinju dvomesečni napad na [[Džalalabad]], postižu početne uspehe ali vladine snage su se održale i povratile pozicije.
* 5. 3. - Velike demonstracije u [[Lhasa|Lhasi]] u kineskom Tibetu, na 30. godišnjicu [[Tibetanski ustanak (1959)|ustanka]] - nakon tri dana nasilja proglašeno ratno stanje.
* [[9. 3.]] - U Beču počeli pregovori o [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|ograničenju konvencionalnog naoružanja u Evropi]].
* [[11. 3.]] - BBC i Slobodna Evropa objavljuju [[Pismo šestorice]], obraćanje rumunskih komunističkih funkcionera Čaušeskuu.
* [[13. 3.]] - Jaka [[geomagnetska oluja]] izaziva često pominjani pad elektro-sistema u [[Quebec|Kvebeku]].
* [[14. 3.]] - [[Libanski građanski rat]]: [[maronitska crkva|maronitski]] general [[Michel Aoun]] objavljuje &quot;oslobodilački rat&quot; protiv [[sirija|sirijske]] okupacije - primirje u septembru.
* [[15. 3.]] - [[Izrael]] vratio [[Taba|Tabu]] [[Egipat|Egiptu]], sedam godina nakon ostatka [[Sinaj]]a.
* mart - [[Tim Berners-Lee]] predstavio u [[CERN]]-u predlog za sistem upravljanja informacijama putem [[hipertekst]]a na internetu, → ''[[World Wide Web]]''. 
* [[16. 3.]] - CK [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] dozvolio seljacima da unajmljuju državne farme.
[[Datoteka:Ante Marković.jpg|thumb|200px|[[Ante Marković]] (na čelu SIV-a 1989-91)]]
* [[17. 3.]] - Novo [[Savezno izvršno vijeće|Savezno izvršno veće]], na čelu sa '''[[Ante Marković|Antom Markovićem]]''' - za &quot;radikalnu, tržišnu reformu&quot;.
* [[18. 3.]] - Deklaracija iz Lihnija: [[Abhazija|Abhaska]] ASSR traži od sovjetske vlade otcepljenje od [[Gruzijska SSR|Gruzijske SSR]] - dolazi do napetosti sa Gruzinima.
* [[20. 3.]] - Jedan američki dolar vredi 7.985 dinara.
* [[22. 3.]] - Hokejaški golman Clint Malarchuk doživeo opasnu povredu, klizaljka drugog igrača mu presekla vratne žile.
* [[23. 3.]] - Skupština Kosova (pod pritiskom) usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije, kojim se sužava autonomija pokrajine - izbijaju neredi, do 28-og, sukob sa milicijom u [[Uroševac|Uroševcu]].
* 23. 3. - Dvojica američkih naučnika objavila da su postigli [[hladna fuzija|hladnu fuziju]], što se pokazalo pogrešnim.
* [[24. 3.]] - Skupština Vojvodine usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije.
* 24. 3. - Tanker ''[[Exxon Valdez]]'' se nasukao u Zaljevu Prince William na [[Aljaska|Aljasci]], proljeva se 240.000 barela nafte.
* [[26. 3.]] i [[9. 4.]] - Prvi delimično slobodni izbori za [[sovjetski Savez|sovjetski]] parlament, [[Kongres narodnih deputata SSSR|Kongres narodnih deputata]], 13% izabranih je nezavisno, među njima su i zagovornici samostalnosti republika.
* [[27. 3.]] - Uveden policijski čas na Kosovu usled velikih demonstracija i pucnjave (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/27/Thousands-of-ethnic-Albanians-angered-by-the-loss-of/1814606978000/ Thousands of ethnic Albanians angered by the loss of...]. upi.com Archives March 27, 1989&lt;/ref&gt;. Zvanično 24 mrtvih u šest dana nereda&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/31/Heavily-equipped-army-troops-and-riot-police-enforced-strict/3333607323600/ Heavily equipped army troops and riot police enforced strict...]. upi.com Archives March 31, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[28. 3.]] - [[Datoteka:Flag of Montenegro (1946–1993), Flag of Serbia (1947–1992).svg|border|30px|Zastava SR Srbije]] Zajednička sednica sva tri veća Skupštine [[SR Srbija|SR Srbije]] donosi '''[[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|amandmane 9 do 49 na republički ustav]]''', kojima je nakon 15 godina smanjena autonomija [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]]. Uspostavljena je jedinstvena SRS sa dve pokrajine i državnom nadležnošću na celoj teritoriji, republici je vraćen &quot;ustavni i državni suverenitet&quot;.&lt;ref&gt;Borba, 29. mart 1989, str. 1-2&lt;/ref&gt;
** Na Kosovu su neredi sa mrtvim i ranjenim na obe strane: u [[Žur]]u je napadnuta stanica milicije, okršaj i u Dušanovu kod Prizrena i Orahovcu... 
[[Datoteka:OilCleanupAfterValdezSpill.jpg|mini|180px|Čišćenje ''Exxon Valdez''-ove naftne mrlje]]
* 28. 3. - [[Husein-Ali Montazeri]] gubi položaj [[Ruholah Homeini|Homeinijevog]] naslednika zbog liberalnih stavova.
* [[29. 3.]] - Prvi broj lista &quot;Novosti oglasi&quot; - prve oglasne novine u SFRJ.
* 29. 3. - Potpredsednik [[Savezno izvršno vijeće|SIV]]-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima.
* 29. 3. - [[61. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Rain Man]]'', ukupno četiri nagrade od osam nominacija; ''[[Who Framed Roger Rabbit]]'' i ''[[Dangerous Liaisons]]'' četiri odn. tri nagrade od po sedam nominacija.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Louvre Museum - entrance.jpg|mini|300px|[[Piramida Louvra]]]]
* [[1. 4.]] - [[Piramida Louvra]] otvorena za javnost. 
*   1. 4. - U [[Škotska|Škotskoj]] uveden nepopularni Komunalni porez, prozvan ''Poll tax'' - &quot;glavarina&quot;.
* 1. 4. - [[Južnoafrički granični rat]]: Stupa na snagu Rezolucija 435 po kojoj se Južnoafrikanci povlače iz [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadne Afrike]] (Namibije), ali [[SWAPO]] započinje borbe koje odnose blizu 300 žrtava.
* [[2. 4.]] - [[Janez Drnovšek]] neposredno izabran za člana Predsedništva SFRJ iz Slovenije, a [[Nenad Bućin]] iz Crne Gore 9 - 10. 4.
* [[3. 4.]] - Najavljena &quot;čistka&quot; na Kosovu - stotine poltičara, službenika i predavača će biti smenjeno zbog &quot;ohrabrivanja nacionalizma&quot;. Predsednik predsedništva Kosova [[Remzi Kolgeci]] dao ostavku 5. aprila.
* [[5. 4.]] - Sporazum poljskog Okruglog stola: legalizovana &quot;Solidarnost&quot;, promeniće se ustav tako da bude uveden predsednik republike i senat, demokratski izbori u junu.
* [[6. 4.]] - Finale ''Final Four'' u Minhenu: [[KK Split|KK Jugoplastika]] Split - [[Maccabi Tel Aviv B.C.]] 75:69.
* 6. 4. - Slučaj Kecmanović: dr [[Nenad Kecmanović]] odustaje od kandidature za člana Predsedništva SFRJ iz [[SR BiH]] nakon insinuacija da sarađuje sa stranim tajnim službama.&lt;ref&gt;Borba, 19. apr. 1989.&lt;/ref&gt;
* [[7. 4.]] - Potonula sovjetska nuklearna podmornica &quot;Komsomolec&quot;, 42 poginulih.
* [[9. 4.]] - Tragedija 9. aprila: armija rasturila antisovjetske demonstracije u [[Tbilisi]]ju, poginulo 20 demonstranata.
* 9. 4. - [[Senegalsko-mauritanski sukob]]: iz graničnih sporova oko prava ispaše proističe dvogodišnji sukob koji odnosi stotine žrtava.
[[Datoteka:Momir Bulatović (cropped).jpg|mini|120px|[[Momir Bulatović]]]]
[[Datoteka:Milo Đukanović, Pentagon 1999 (cropped).jpg|mini|120px|[[Milo Đukanović]]]]
* [[10. 4.]] - Dva turska teretna broda, &quot;Deval&quot; i &quot;Selin&quot;, sudarila se kod [[Palagruža|Palagruže]], 14 nestalih.
* 10. 4. - Predstavljen procesor [[Intel 80486]].
* [[12. 4.]] - Delorov izveštaj izlaže plan za uvođenje [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|evropske monetarne unije]] u tri faze (usvojeno na junskom samitu u Madridu) - treća faza, realne valute, počinje 1999.
* 12. 4. - CK SKH redovni a CK SK Srbije za prevremeni kongres SKJ. Milošević: Srbija neće biti branilac statusa kvo, snažno će uticati na demokratske promene za Jugoslaviju kao jaku zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti (što se tumači kao početak ofanzive za jedinstvo jugoslovenske partije, na putu ka jedinstvu Jugoslavije&lt;ref&gt;Jović 2003, 417&lt;/ref&gt;).
* 12. 4. - [[Nikolae Čaušesku|Čaušesku]] objavio da je [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunija]] krajem marta otplatila sva strana dugovanja (11 milijardi dolara 1981.) - ali nastavlja se surova [[Politika štednje u Rumuniji 1980-tih|politika štednje]] kojom je to postignuto.
* [[13. 4.]] - Evropski parlament debatuje o ljudskim pravima u Istočnoj Nemačkoj i Jugoslaviji, zabrinutost zbog poslednjih događaja, osuđuju se kršenja ljudskih prava.
* [[15. 4.]] - [[Tragedija na Hillsboroughu]] tokom koje na stadionu gine 96 navijača fudbalskog kluba [[Liverpool F.C.]].
* 15. 4. - Studenti u Kini se okupljaju povodom smrti [[Hu Yaobang]]a, bivšeg generalnog sekretara KPK - početak [[Protesti na Tjenanmenu 1989.|protesta na Tjenanmenu]].
* ca. 15. 4. - Beograd se kandidovao za Olimpijadu 1996.
* april - Opadanje životnog standarda u SFRJ: prosečna plata 1.931.619 dinara ili 204 dolara, što kupuje 676 vekni (kg?) hleba ili 174 l ulja ili 528 l mleka (prošle godine 236 dolara, 1.054 vekne, 232 l ulja, 550 l mleka); za Jugo 45 je potrebno 20 prosečnih plata a za domaći TV u boji četiri (prošle godine 19 odn. dve; 204 dolara iz 1989. = 530 dolara iz 2025.).&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;
* [[18. 4.]] - U južnom [[jordan]]skom gradu Ma'an izbijaju neredi zbog skupe hrane.
* [[19. 4.]] - Eksplozija topovske kule na ''[[USS Iowa (BB-61)|USS Iowa]]'' - poginulo 47 mornara.
[[Datoteka:Game-Boy-FL.png|mini|150px|[[Game Boy]]]]
* [[21. 4.]] - [[Nintendo]] pustio u Japanu [[Game Boy]] (u julu u SAD, u Evropi sledeće godine).
* 21. 4. - Zahvaljujući savezu sa narodnjacima, [[Jörg Haider]] postaje guverner [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruške]] (1989-91 i 1999-2008).
[[Datoteka:MicroTAC.jpg|mini|180px|left|[[Motorola MicroTAC]]]]
* [[25. 4.]] - Predstavljen mobilni telefon [[Motorola MicroTAC]], mnogo manji od [[Motorola DynaTAC|DynaTAC-a]], prvi sa flip dizajnom.
* 25 - 27. 4.  - Deseti, vanredni, kongres [[Savez komunista Crne Gore|Saveza komunista Crne Gore]], izabran novi Centralni komitet. Za predsjednika Predsjedništva CK 28. 4. izabran [[Momir Bulatović]], za sekretara [[Milo Đukanović]], među članovima Predsjedništva [[Svetozar Marović]], [[Srđan Darmanović]].
* [[26. 4.]] - Daulatpur–Saturijski tornado u centralnom [[Bangladeš]]u, možda najsmrtonosniji u istoriji, sa 1.300 žrtava.
* [[30. 4.]] - [[Monika Seleš]] (15) osvojila prvu titulu - pobedila je [[Chris Evert]] u finalu houstonskog teniskog turnira.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Datum izdanja novčanice od 100.000 [[jugoslovenski dinar|dinara]] (lik djevojčice)
* 1. 5. - [[Janez Janša]] uhapšen radi odsluženja kazne dosuđene prošle godine za odavanje vojne tajne - kasnije tokom meseca bio hospitalizovan a nekoliko stotina studenata bojkotovalo nastavu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/14/Journalist-ordered-back-to-prison/1631611121600/ Journalist ordered back to prison]. upi.com Archives May 14, 1989&lt;/ref&gt;.
* 1. 5. - [[Datoteka:Flag of the State of Cambodia.svg|25px]] [[Narodna Republika Kampućija]] menja ime u Država [[Kambodža]] (do 1992); prošlog meseca potvrđeno da će se vijetnamske trupe povući iz zemlje.
* [[2. 5.]] - [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] uklanja bodljikavu žicu sa granice prema Austriji - prva &quot;pukotina&quot; na [[gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]].
* [[3. 5.]] - Počinje emitovanje Radio 101 [[Radio Beograd]]a (ugašen [[2006]]).
* 3. 5. - Amandman na makedonski ustav: Makedonija je nacionalna država makedonskog naroda (ranije pominjani i Albanci i Turci).
* [[6. 5.]] - [[Eurosong 1989|Pjesma Eurovizije]] u Lozani: pobjeđuje zadarska grupa &quot;[[Grupa Riva|Riva]]&quot; (''Rock me'').
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u Istočnoj Nemačkoj, vladajuća partija zvanično dobija 98,85% glasova - demonstracije nekoliko stotina ljudi zbog ustanovljene prevare su početak protestnog pokreta.
[[Datoteka:Stevan Kragujević, Slobodan Milošević, portret.jpg|mini|150px|[[Slobodan Milošević]]]]
* [[8. 5.]] - [[Slobodan Milošević]] postaje [[Spisak predsednika Srbije#Predsednici Predsedništva|predsednik Predsedništva]] SR Srbije (na čelu Srbije do 1997, zatim SR Jugoslavije do 2000).
* [[10. 5.]] - [[FK Partizan]] osvojio [[Kup maršala Tita]] posle 32 godine, pobedom nad [[FK Velež|Veležom]] iz Mostara rezultatom 6:1 na Stadionu JNA.
* 10. 5. - [[Panama]]: [[Manuel Noriega]] poništio rezultate izbora na kojima je [[Guillermo Endara]] pobedio njegovog kandidata. SAD sutradan šalje pojačanja u Kanalsku zonu.
* [[13. 5.]] - Slučaj Moševac: u selu kod Maglaja uhapšen Hasan Delić uz primenu sile prema njemu i okupljenima; [[Dževad Galijašević]] i grupa seljana štrajkuju glađu ispred Savezne skupštine narednih dana&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/23/Hunger-strike-in-fourth-day/4275611899200/ Hunger strike in fourth day]. upi.com Archives May 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[15. 5.]] - U Beogradu krenuo [[Radio B92]].
* 15. 5. - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Janez Drnovšek]] na čelu nakon [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]]: To tijelo ima novi sastav: Drnovšek, [[Borisav Jović|Jović]], [[Stipe Šuvar|Šuvar]], [[Nenad Bućin|Bućin]], [[Dragutin Zelenović|Zelenović]], [[Riza Sapundžiju|Sapundžiu]], [[Vasil Tupurkovski|Tupurkovski]], [[Bogić Bogićević|Bogićević]] (posljednja dvojica izabrana u junu).
* 15. 5. - [[Mihail Gorbačov]] stigao u posetu [[Peking]]u.
* 15. 5. - U Kostarici viđena poslednja [[Bufo periglenes|zlatna žaba]].
* [[16. 5.]] - Pokušaj vojnog udara u [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|Etiopiji]], kada je [[Mengistu Haile Mariam]] otišao u stranu posetu.
* [[17. 5.]] - Milion ljudi protestuje u Pekingu.
* 17. 5. - 23. sednica CK SKJ, o Kosovu. [[Milan Pančevski]] je novi predsednik Predsedništva CK SKJ nakon [[Stipe Šuvar]]a (protivkandidat je bio [[Vasil Tupurkovski]]).
* [[18. 5.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] proglasila suverenost.
* [[19. 5.]] - Protesti muslimana zbog knjige &quot;Seksualni običaji&quot; u [[Ürümqi]]ju se pretvaraju u nerede.
* [[20. 5.]] - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama); prvi dan upisa 26. jun.
* 20. 5. - U Pekingu proglašeno ratno stanje.
[[Datoteka:Belgrade-avio-museum.jpg|mini|220px|[[Muzej vazduhoplovstva — Beograd]]]]
* [[21. 5.]] - Otvorena zgrada [[Muzej vazduhoplovstva — Beograd|Muzeja vazduhoplovstva — Beograd]].
* [[22. 5.]] - U Beogradu počeo s emitovanjem televizijski Omladinski kanal (do juna, prethodnik Trećeg kanala).
* 22. 5. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
* [[23. 5.]] - Završen [[filmski festival u Kanu]], [[Emir Kusturica]] najbolji režiser za film &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;.
* [[24. 5.]] - Prikazan ''[[Indiana Jones and the Last Crusade]]'', najunosniji film ove godine.
* [[25. 5.]] - Sud u Ženevi osudio dr [[Rajko Medenica|Rajka Medenicu]] za prevaru i falsifikate na štetu jugoslovenskog zdravstva, mada su ga podržali neki pacijenti, među njima i [[Muhammad Ali]]&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/25/Medenica-found-guilty-of-fraud/6890612072000/ Medenica found guilty of fraud]. upi.com Archives May 25, 1989&lt;/ref&gt; (relativno blaga kazna, četiri godine &quot;otvorenog zatvora&quot;&lt;ref&gt;&quot;Moćna odbrana i nemoćna optužba&quot;, Borba, 5. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;).
* 25. 5. - [[Mihail Gorbačov]] je predsednik novog [[Vrhovni sovjet SSSR|Vrhovnog sovjeta SSSR]]. U to telo je 29. 5. izabran i njegov rival [[Boris Jeljcin]].
* [[29. 5.]] - Bugarska otvara granicu sa Turskom, kako bi etnički Turci napustili zemlju - do avgusta ih odlazi 340.000, od kojih se 130.000 kasnije vraća.&lt;ref&gt;[http://www.hurriyetdailynews.com/turkish-exodus-in-1989-was-ethnic-purge-bulgarian-archives-29853 Turkish exodus in 1989 was ethnic purge: Bulgarian archives]. hurriyetdailynews.com September 11 2012&lt;/ref&gt;
* 29. 5. - Vanredno stanje u [[Argentina|Argentini]] zbog nereda izazvanih hiperinflacijom i nestašicom hrane.
* [[30. 5.]] - Na Tjenanmenu otkrivena statua &quot;[[Boginja demokratije]]&quot;.
* 30. 5. - Tokom posete delegacije Evropskog parlamenta Podujevu dolazi do manjih albanskih demonstracija u kojima gine jedna osoba.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Goddess of Democracy at UBC.jpg|mini|120px|left|Tjenanmenska &quot;Boginja demokratije&quot; - replika u Vankuveru]]
* [[1. 6.]] - [[Alfredo Cristiani]] novi predsednik [[Salvador]]a, partija [[Nacionalistička republikanska alijansa|ARENA]] drži predsedništvo sledećih 20 godina.
* [[2. 6.]] - Prikazan film ''[[Dead Poets Society]]''.
* [[3. 6.]] - Umro ajatolah [[Ruholah Homeini]], masovna i haotična sahrana tri dana kasnije. Novi vrhovni vođa Irana postaje sadašnji predsednik [[Ali Hamenei]].
* 3. 6. - U [[Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbečkoj SSR]] izbijaju krvavi neredi protiv [[Turci Meshetinci|Turaka Meshetinaca]].
* [[4. 6.]] - Na trgu [[Tjen An Men]] u [[Peking]]u [[narodna Republika Kina|kineska]] vojska brutalno guši prodemokratski studentski pokret, što će poslije biti poznato kao [[Protesti na trgu Tiananmen|Tjenanmenski masakr]].
* 4. i 18. jun - U [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] održani prvi djelomično slobodni izbori: [[antikomunizam|antikomunistička]] &quot;[[Solidarnost (Poljska)|Solidarnost]]&quot; dobija 99% novouvedenog Senata i svih 35% izbornih mjesta u Sejmu - započinju [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]], odnosno pad [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]].
* 4. 6.? - Kraj sezone 1988/89 [[prvenstvo Jugoslavije u fudbalu|prvenstva Jugoslavije u fudbalu]], šampion je [[FK Vojvodina]]; u Kup UEFA idu Crvena Zvezda, Rad i Dinamo Zg.
[[Datoteka:Hebung der Kuppel Juni 1989 in Belgrad.jpg|200px|mini|Podizanje kupole Hrama Svetog Save]]
* 4. 6. - [[Crvena Zvezda]] je postala prvak [[Evropa|Evrope]] u [[atletika|atletici]]
* 4. 6. - Kod sibirskog grada [[Ufa|Ufe]] gine 575 osoba u dva voza koji su izazvali ogromnu eksploziju procurelog gasovoda.
* [[5. 6.]] - [[Nepoznati demonstrant|Čovek stoji ispred kolone tenkova]] u Pekingu, ikonični prizor.
* [[8. 6.]] - MiG-29 pao na aeromitingu u Le Bourgetu kod Pariza zbog sudara sa pticom - pilot [[Anatolij Kvočur]] se katapultirao 2,5 sekunde pre pada.
* [[15. 6.]] - Sednica Predsedništva konferencije [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]] o Kosovu: predsednik i sekretar, Branko Greganovič i Anita Bara, predstavnici Slovenije i Hrvatske, podnose ostavke; slovenačka delegacija je napustila salu.
* 15. 6. - Savezno veće Skupštine SFRJ usvojilo &quot;moratorijum&quot; na gradnju nuklearnih elektrana, uključujući i donošenje investicionih odluka.
* jun - Afera plavog dijamanta: tajlandski radnik ukrao dragulje iz palate saudijskog princa Fejsala bin Fahda, odnosi između Saudi Arabije i Tajlanda poremećeni sledećih 20 godina.
* jun-avgust - Nakon Majskih događaja i represije manifestacija [[Turci u Bugarskoj|Turaka u Bugarskoj]], sledi Velika ekskurzija, oko 360.000 ljudi odlazi u Tursku.
* [[16. 6.]] - Ponovna sahrana [[Imre Nagy]]a u Budimpešti u prisustvu 250.000 ljudi.
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|70px|left|[[HDZ]]]]
* [[17. 6.]] - U [[Zagreb]]u, na tajnoj sjednici, osnovana [[Hrvatska demokratska zajednica]].
* [[18. 6.]] - Prvi izbori ove godine u [[Grčka|Grčkoj]], pobeđuje [[Konstantinos Micotakis|Micotakisova]] [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]], ali bez apsolutne većine onemogućena oformiti vladu - isto se dešava u novembru, Micotakis konačna uspeva sledećeg aprila.
[[Datoteka:Yugoslavia 1990 basketball.jpg|180px|mini|Košarkaški tim Jugoslavije - evropski prvaci]]
* 18. 6. - [[Burma]] (/bama/) menja engleski naziv zemlje u Myanmar (/mjanma/), Rangoon u Yangon itd. - odluka je kontroverzna, mnogi je ne prihvataju.
* [[19. 6.]] - Prikazan prvi film iz serijala ''[[Batman (film, 1989)|Batman]]'', sa [[Michael Keaton|Michaelom Keatonom]] u naslovnoj ulozi.
* 19. 6. - Prijevremeni (jednopartijski) izbori u Crnoj Gori.
* [[20. 6.|20]] - [[25. 6.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] U [[Zagreb]]u održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|Evropsko prvenstvo u košarci]], Jugoslavija prva, [[Dražen Petrović]] je [[MVP]].
* [[21. 6.]] - Sabor SR Hrvatske proglasio amandmane 27 do 53 na republički ustav; naziv jezika je ostavljen do donošenja novog ustava (mada je Ustavni sud SFRJ proglasio neustavnom formulaciju &quot;...hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski jezik&quot;); nije prihvaćen ni amandman Slavice Bajan da se u odredbi o državnosti ne pominju Srbi,&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 3&lt;/ref&gt; ali izaziva osude.
* [[22. 6.]] - Predsedništvo CK SK Srbije: delovi naroda i narodnosti u svim republikama imaju pravo na punu nacionalnu afirmaciju.
* [[24. 6.]] - [[Jiang Zemin]] postaje generalni sekretar [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] umesto Zhao Ziyanga (do 2002).
* [[25. 6.]] - Referendumi u BiH i Makedoniji za nove članove Predsedništva SFRJ (Bogić i Tupurkovski).
* [[26. 6.]] - Posle 40 dana završeno podizanje kupole [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]] u Beogradu.
* [[27. 6.]] - [[Vlade Divac]] izabran od [[Los Angeles Lakers|LA Lakers]]-a u prvom krugu drafta ([[7. 8.]] potpisao ugovor); [[Boston Celtics]] izabrali [[Dino Rađa|Dina Rađu]], ali nije dobio dozvolu. [[Dražen Petrović]] (draftovan 1986) potpisuje u kolovozu ugovor sa [[Portland Trail Blazers]]ima.
[[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|180px|Gazimestan]]
* [[28. 6.]] - Proslava 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu, upamćena po [[Govor na Gazimestanu|govoru Slobodana Miloševića]].
* 28. 6. - U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Momčilo Đujić]] daje [[vojvoda|vojvodsku]] titulu [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]].
* [[30. 6.]] - Vojni udar u [[Sudan]]u: brigadir [[Omar al-Bashir]] ostaje na vlasti do [[2019]].

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - U Beogradu kreće Treći kanal TVB (→ [[Radio-televizija Srbije|RTS]]).
* [[2. 7.]] - [[Andreas Papandreu]] daje ostavku posle osam godina na čelu grčke vlade (vratiće se 1993-96).
* [[4. 7.]] - MiG 23 bez pilota preleteo od Poljske do Belgije, gde je pao na kuću uz jednu žrtvu.
[[Datoteka:Seinfeld logo.svg|120px|lijevo]]
* [[5. 7.]] - Prva epizoda serije ''[[Seinfeld]]'': devet sezona sa 180 epizoda do 1998.
* [[6. 7.]] - Palestinac iz Islamskog džihada izvršio prvi samoubilački napad u Izraelu - skrenuo je putnički autobus u provaliju, 16 poginulih.
* 6. 7. - Gorbačov govori pred Savetom Evrope u Strazburu, zalaže se za &quot;Zajednički evropski dom&quot;.
* [[7. 7.]] - Samit [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu: Ceausescu, Jakeš, Honecker i Živkov se protive promenama u Mađarskoj i Poljskoj.
* [[8. 7.]] - [[Carlos Menem]] novi predsednik Argentine (do 1999), inauguracija pet meseci ranije zbog krize u zemlji.
* 8. 7. - U Kistanjama je osnovano Srpsko kulturno društvo &quot;Zora&quot;, na čelu sa [[Jovo Opačić|Jovom Opačićem]]. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj - pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo (Opačić vidi rešenje u Jugoslaviji kao savezu država sa kulturnim autonomijama za Srbe&lt;ref&gt;Borba, 15-16. jul 1989, str. 3&lt;/ref&gt;). 
* [[9. 7.]] - Proslava godišnjice Kosovske bitke na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kninskom Kosovu]] i osvećenje nove zgrade Bogoslovije u Krki. Došli su i mnogi gosti iz Srbije i Crne Gore, upadaju u oči &quot;bradonje&quot; iz Nove Pazove. Popodnevni program je prekinut kada je jedna grupa iznela Jovu Opačića na scenu, uz guranje i bacanje kamenja. Opačić je prekršajno kažnjen sa 40 dana zatvora.
* 9 - 12. 7. - Američki predsednik Buš u poseti Poljskoj i Mađarskoj.
[[Datoteka:B-2 first flight 071201-F-9999J-034.jpg|mini|270px|[[Northrop Grumman B-2 Spirit]]]]
* [[10. 7.]] - Štrajk 300.000 rudara u [[Sibir]]u - najveći u SSSR od '20-tih.
* [[13. 7.]] - Predsednik [[François Mitterrand]] otvorio [[Opéra Bastille|Opéru Bastille]]. 
* [[14. 7.]] - Proslava 200 godina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[16. 7.]] - [[Gruzinsko-abhaski sukob]]: krvavi neredi u [[Suhumi]]ju.
* [[17. 7.]] - Prvi let strateškog pritajenog bombardera ''[[Northrop Grumman B-2 Spirit|B-2 Spirit]]'' (u službi od 1997, prvi put upotrebljen u [[Kosovski rat|Kosovskom ratu]]).
* 17. 7. - [[Austrija]] aplicirala za članstvo u Evropskoj zajednici (ostvareno 1995).
* [[18. 7.]] - Glumica [[Rebecca Schaeffer]] (21) ubijena u Los Angelesu od strane opsednutog obožavaoca.
* [[19. 7.]] - [[Wojciech Jaruzelski]], do sada predsednik Državnog saveta, izabran u skupštini za predsednika NR Poljske (do 1990).
* 19. 7. - [[United Airlines let 232]]: prinudno sletanje aviona u [[Sioux City, Iowa]], 111 poginulih i 185 preživelih (tema TV filma &quot;Hiljadu heroja&quot;).
* [[20. 7.]] - [[Aung San Suu Kyi]] prvi put stavljena u kućni pritvor, gde će provesti 15 od 21 godine do 2010.
* [[22. 7.]] - [[Giulio Andreotti]] treći i poslednji put premijer Italije (do 1992).
* [[23. 7.]] - Jugoslavija izgubila u polufinalu [[Davis Cup]]a od Švedske (igrali [[Goran Prpić|Prpić]] i [[Goran Ivanišević|Ivanišević]]).
* 23. 7. - Japanska [[Liberalna demokratska partija (Japan)|Liberalna demokratska partija]] izgubila apsolutnu većinu na izborima.
* [[24. 7.]] - &quot;Stavovi komisije Predsedništva Srbije o reformi političkog sistema&quot; u SFRJ: politički pluralizam putem udruženja unutar Socijalističkog saveza, direktni izbori po principu jedan građanin - jedan glas, garancija ljudskih prava.
* [[27. 7.]] - Tajlanđanka Chamoy Thipyaso osuđena zbog učešća u finansijskoj piramidi na 141.078 godina zatvora (odslužila osam).
* [[28. 7.]] - [[Akbar Hašemi Rafsandžani]] izabran za predsednika [[Iran]]a (do 1997).
* 28. 7. - [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonska SSR]] proglašava suverenost.
* [[30. 7.]] - 25. sednica CK SKJ, o međunacionalnim odnosima.
* ca. [[31. 7.]] - Kurs dinara: 22.500 za američki dolar (prema 2.700 u avgustu '88).
* [[srpanj]]-[[kolovoz]] - &quot;[[Cvjetanje mora]]&quot;: množenje morskih [[alge|algi]] u Jadranu uslijed onečišćenja iz Italije.
* [[Ljetnji hit]] je pjesma &quot;[[Lambada (pjesma)|Lambada]]&quot;.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.|1]]-[[2. 8.]] - Rudari na Kosovu štrajkuju zbog kašnjenja plata.
* 2 - 3. 8. - [[Šrilankanski građanski rat]], masakr u Valvettituraiu: u odmazdi za napad [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], indijski mirovnjaci ubili 64 tamilska civila.
* [[7. 8.]] - Lideri pet centralnoameričkih zemalja se složili da će se [[nikaragva]]nski [[kontraši]] raspustiti u decembru, pre izbora u februaru.
* [[9. 8.]] - U SAD potpisan zakon za radikalnu reformu industrije štedionica i zajmova koja je u krizi od polovine decenije.
* [[10. 8.]] - [[Toshiki Kaifu]] novi premijer Japana (do 1991), treći ove godine (Noboru Takeshita dao ostavku zbog berzanskog skandala a Sōsuke Uno zbog odnosa sa gejšom i slabih rezultata na izborima).
* [[11. 8.]] - Predsednici Jugoslavije i Italije ([[Janez Drnovšek]] i [[Francesco Cossiga]]) razgovaraju u [[Venecija|Veneciji]] o borbi protiv zagađenja [[Jadran]]a ([[cvjetanje mora]]).
* [[13. 8.]] - Sudar dva balona kod [[Alice Springs]] u Australiji, jedan pao sa 13 žrtava.
* [[14. 8.]] - [[F. W. de Klerk]] postaje poslednji [[apartheid]]ovski predsednik [[Južna Afrika|Južne Afrike]] nakon ostavke [[P. W. Botha|P. W. Bothe]] (do 1994).
* [[august|avgust]] - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
* avgust - Novčanica od 500.000 dinara (&quot;ratna novčanica&quot; jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdanja &quot;VIII 1989&quot; nosi još jedna &quot;ratna novčanica&quot;, od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i u [[Šumarice|Šumaricama]]).
* &lt; 16. 8. - Intervju [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] italijanskom Il Tempu: Tito je dao Istru Hrvatima, oterao je Italijane i zauzeo Zadar.&lt;ref&gt;Borba, 18. avg. 1989, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[18. 8.]] - Ubijen vodeći kandidat za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] [[Luis Carlos Galán]] - na ovo i druga ubistva vlasti odgovaraju hapšenjem 11.000 osumnjičenih dilera droge, na šta narko-mafija objavljuje &quot;totalni i apsolutni rat&quot; vladi sa nizom bombi i paljevina.
* 18. 8. - Prikazan film &quot;[[Seks, laži i videovrpce]]&quot;, čiji uspjeh otvara vrata drugim neovisnim filmovima. 
* [[18. 8.|18]] - [[25. 8.]] - 36. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Sabirni centar]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/36-pulski-filmski-festival/ 36. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[19. 8.]] - [[Panevropski piknik]] na granici Mađarske i Austrije.
* 19. 8. - [[Nicolae Ceaușescu]] piše zemljama Varšavskog pakta: traži intervenciju u Poljskoj, kako Solidarnost ne bi došla na vlast.
* [[20. 8.]] - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: pod pritiskom opozicionog [[Narodni front Azerbejdžana|Narodnog fronta]], [[Azerbejdžanska SSR]] uvodi blokadu [[Nagorno-Karabah]]a; Moskva će organizovati vazdušni most&lt;ref name=&quot;Bolukbasi2011&quot;&gt;{{cite book|author=Suha Bolukbasi|title=Azerbaijan: A Political History|url=https://books.google.com/books?id=bCe_pvBZKDMC&amp;pg=PA120|date=15 September 2011|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84885-620-2|pages=120–}}&lt;/ref&gt;.
* 20. 8. - Sudar rekreativnog broda ''Marchioness'' i jaružara ''Bowbelle'' na Temzi u Londonu, utopila se 51 osoba.
* [[23. 8.]] - &quot;[[Baltički put]]&quot; ili Lanac slobode - građani [[Baltik|baltičkih]] republika stvorili ljudski lanac dug preko 600&amp;nbsp;km na godišnjicu [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Ribbentrop-Molotov]].
* 23. 8. - Mađarska ukinula restrikcije na granici sa Austrijom.
* 23. 8. - Ubistvo mladog crnca Yusefa Hawkinsa u Brooklynu izaziva rasne napetosti između crnaca i Italo-Amerikanaca u New Yorku.
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki cropped.jpg|mini|150px|[[Tadeusz Mazowiecki]]]]
* [[24. 8.]] - [[Tadeusz Mazowiecki]] iz Solidarnosti postaje prvi nekomunistički premijer [[Poljska|Poljske]] nakon 42 godine i prvi na istoku Evrope.
[[Datoteka:Neptune Voyager2 color calibrated.png|mini|150px|left|[[Neptun (planeta)|Neptun]]]]
* [[25. 8.]] - [[Voyager 2|Vojadžer 2]] najbliži [[Neptun (planeta)|Neptunu]], nakon čega napušta Sunčev sistem.
* 25. 8. - Tajni sastanak zapadnonemačkih i mađarskih lidera u dvorcu Gymnich kod Bonna, verovatno dogovoreni krediti u zamenu za otvaranje mađarske granice.
* [[31. 8.]] - Godišnja [[inflacija]] u Jugoslaviji 893,8 %, troškovi života porasli 868,3 %.
* 31. 8. - Prvo protestno veče u [[Udruženje književnika Srbije|Udruženju književnika Srbije]] povodom suđenja [[Jovan Opačić|Jovanu Opačiću]] i &quot;progona Srba u Hrvatskoj&quot; (drugo veče 7. 9.).
* 31. 8. - [[Moldavski jezik]] pisan latinicom proglašen za zvanični u [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavskoj SSR]] (praznik ''Limba noastră'' u današnjoj Moldovi).

=== Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - U Lajpcigu se održavaju prve demonstracije ponedeljkom.
* [[4. 9.|4]] - [[7. 9.]] - IX konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u Beogradu, prisustvuju predstavnici 100 zemalja i dva pokreta; usvojena umerena deklaracija, bez osude SAD, Izraela ili Južne Afrike. [[Moamer Gadafi]] poklonio kamile beogradskom ZOO vrtu.
* [[6. 9.]] - Federalni sud u Filadelfiji oslobodio jugoslovenskog generalnog konzula u Čikagu Bahrudina Bijedića optužbe za pranje novca (bio uhapšen prošlog decembra). Njujorški ogranak [[Nova Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]] oglobljen 500.000 dolara.
* 6. 9. - Švedska-Engleska 0:0, čime Engleska odlazi na Mundijal 1990 - utakmica upamćena po dresu [[Terry Butcher|Terryja Butchera]] crvenom od krvi.
* [[9. 9.]] - [[Relikvija|Mošti]] kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] stigle u njegovu zadužbinu [[manastir Ravanica|Ravanicu]] (krenule iz Nove Ravanice, [[Vrdnik]], [[28. 7.|28. jula]] [[1988]]).
* [[10. 9.]] - Sudar rumunskog putničkog broda ''Mogoşoaia'' i bugarskog teretnog konvoja ''Petar Karaničev'' kod [[Galaţi]]ja, 222 mrtvih.
* [[11. 9.]] - Mađarska prošle noći otvorila granicu sa Austrijom za [[nemačka Demokratska Republika|istočne Nemce]].
* 11. 9. - Sastanak CK SKJ: po novom ustavu SKJ ne bi trebao imati politički monopol.
* 17 - 22. 9. - Uragan Hugo izaziva ljudske žrtve i do tada najveću materijalnu štetu na Karibima i jugoistoku SAD.
* [[19. 9.]] - UTA Flight 772: francuski avion oboren bombom iznad Nigera, 170 mrtvih.
* [[22. 9.]] - Sudar vlaka i školskog autobusa blizu Zaprešića, 14 mrtvih.
* 22. 9. - IRA detonirala bombu u Muzičkoj školi Kraljevskih marinaca u Dealu, Kent - 11 mrtvih.
* [[23. 9.]] - Primirje u [[Libanon|Libanu]].
* 23. 9. - Sastanak [[James Baker|Baker]]-[[Eduard Ševarnadze|Ševarnadze]] u dolini [[Jackson Hole]], [[Wyoming]] - obećano da SAD neće iskorišćavati probleme u istočnoj Evropi.
* [[26. 9.]] - [[Vijetnam]] objavio da je okončao 11-godišnju okupaciju [[Narodna Republika Kampućija|Kampućije/Kambodže]].
* [[27. 9.]] - Skupština [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]] donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nad [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|saveznim]] zakonima i ističu pravo na otcepljenje.
* 27. 9. - 1. 10. - U Sarajevu održan Svjetski šampionat u ritmičkoj gimnastici, [[Aleksandra Timošenko]] zbirno prvakinja.
* [[29. 9.]] - Predsednik SIV Ante Marković iznosi ekonomski program pred Saveznom skupštinom&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/09/29/Sweeping-economic-measures-proposed-in-Yugoslavia/4001623044800/ Sweeping economic measures proposed in Yugoslavia]. upi.com Archives Sept. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[30. 9.]] - Hiljadama istočnih Nemaca koji su se sklonili u zapadnonemačku ambasadu u [[Prag]]u dozvoljeno da odu na Zapad, takođe i onima u varšavskoj ambasadi. Prevoz iz Praga do Zapadne Nemačke se vrši zatvorenim vozovima preko istočnonemačke teritorije.
* 30. 9. - Raspuštena konfederacija [[Senegambija]].
* [[septembar]] - Četvorocifrena inflacija u SFRJ: 1181 %.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Na [[Cetinje|Cetinju]], u prisustvu velikog broja ljudi, nakon prenosa iz [[San Remo|San Rema]] sahranjeni poslednji crnogorski kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] i kraljica Milena; sutradan sahranjene i njihove kćerke Ksenija i Vjera.
* 1. 10. - [[Colin Powell]] novi predsednik združenih načelnika generalštaba SAD (do 1993).
* 1. 10. - Korak ka [[Istopolni brak u Danskoj|istopolnom braku u Danskoj]]: omogućena registrovana partnerstva, prvi takav zakon na svetu.
* [[3. 10.]] - Istočna Nemačka obustavila bezvizna putovanja u Čehoslovačku.
* 3. 10. - Pokušaj vojnog udara u Panami, pučisti pogubljeni - raste pritisak na američku administraciju. 
* [[4. 10.]] - Opsada željezničkog kolodvora u Dresdenu - vlakovi iz Praga se smatraju posljednjim putem prema slobodi, dolazi do sukoba sa policijom, vojskom i Stasijem.
* [[5. 10.]] - [[14. Dalaj Lama|Dalaj Lama]] dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].
* [[7. 10.]] - [[Mihail Gorbačov]] u poseti [[Nemačka Demokratska Republika|DDR]] povodom 40-godišnjice osnutka, pozdravljen od stanovništva (poruka Honekeru: &quot;Život kažnjava one koji zakasne&quot;). Istog dana u [[Plauen]]u počinju prve masovne demonstracije.
* [[8. 10.]] - Od ove nedjelje, [[TV Zagreb]] više nije u JRT-ovoj rotaciji zajedničkih nedjeljnih dnevnika.&lt;ref&gt;[https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ Radio Srebrenica, Kraj JRT dnevnika, Nedjeljom u 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020215517/https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ |date=2021-10-20 }}. mediadaily.biz&lt;/ref&gt;
* [[9. 10.]] - [[TASS]] javio da se u [[Voronjež]]u 27. septembra spustio [[NLO]].
* 9. 10. - Demonstracije u [[Leipzig|Lajpcigu]] traže demokratske reforme.
* [[13. 10.]] - Predsednik SIV Ante Marković se u Vašingtonu sreo sa predsednikom [[George H. W. Bush|Bušom]], traži se ekonomska i politička pomoć.
* 13. 10. - Mini krah berze na petak 13.: [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] pao 6,91%.
* [[15. 10.]] - Otvoreno renovirano i dograđeno [[Narodno pozorište u Beogradu]].
* oktobar - U Srbiji poslednji put dočekan »[[Voz bratstva i jedinstva]]« iz Slovenije.
* [[17. 10.]] - Hrvatska [[rock and Roll|rock]]-grupa [[Prljavo kazalište]] održala [[koncert]] u središtu Zagreba pred 200 000 ljudi, što je bio predznak raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].
* 17. 10. - Zemljotres Loma Prieta potresao severnu Kaliforniju, 67 mrtvih.
* [[18. 10.]] - Lider DDR [[Erich Honecker]] podneo ostavku pod pritiskom Politbiroa, nasleđuje ga [[Egon Krenz]].
* 18. 10. - Mađarska skupština obnavlja višestranačje, pet dana kasnije, na 33. godišnjicu revolucije iz 1956, obrisano &quot;Narodna&quot; iz naziva Republike Mađarske.
* [[22. 10.]] - Potpisan [[Taifski sporazum]] za okončanje [[Libanski građanski rat|Libanskog građanskog rata]].
* [[25. 10.]] - Objavljena zvanična platforma [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]: podrška razvoju političkog pluralizma (&quot;uspostavljanje političkih organizacija građana&quot;), pravima i slobodama.
* 25. 10. - Portparol sovjetskog ino. ministarstva u šali objavljuje &quot;[[Sinatrina doktrina|Sinatrinu doktrinu]]&quot;: svaka zemlja odlučuje o svom putu (odbacivanje [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]]).
* [[30. 10.]] - Počinju nove demonstracije na Kosovu, u vezi suđenja [[Azem Vlasi|Vlasiju]] u još 14-ici, ima i mrtvih&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/02/Armed-Albanians-fire-fight-police/4705625986000/ Armed Albanians fire-fight police]. upi.com Archives Nov. 2, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[31. 10.]] - Počelo suđenje Azemu Vlasiju i dr., optuženim za »kontrarevolucionarno« delovanje na Kosovu (prigovori iz nekih zapadnih zemalja da se radi o &quot;anahronizmu u vreme promena&quot; u komunističkom svetu).
* 31. 10. - Premijer [[Turgut Özal]] izabran za predsednika Turske (do smrti 1993).

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:BerlinWall-BrandenburgGate.jpg|thumb|180px|[[Berlinski zid]]]]
* [[1. 11.]] - Izdanje novčanice od 1.000.000 dinara (lik djevojke sa maramom); inflacija u Jugoslaviji 1470% na godišnjem nivou.
* 1. 11. - Dan mrtvih je neradan u SR Hrvatskoj; kolektivi su i ranije imali skraćeno radno vreme.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19891101|page:4 &quot;Borba&quot;, 1. nov. 1989, str. 4]&lt;/ref&gt;
* 1. 11. - Ponovo otvorena granica između Istočne Nemačke i Čehoslovačke, Istočni Nemci propušteni na Zapad.
* [[3. 11.|3]] - [[4. 11.]] - Okršaji demonstranata i sigurnosnih snaga u [[Podujevo|Podujevu]] i [[Uroševac|Uroševcu]].
* [[4. 11.]] - Bar pola miliona [[Demonstracije na Alexanderplatzu|demonstranata na Alexanderplatzu]] u Istočnom Berlinu.
* 4. 11. - Tajfun Gay odnosi preko 800 života u Tajlandskom zalivu.
* [[6. 11.]] - Osnovan forum [[APEC]], Azijsko-pacifička ekonomska saradnja.
* [[7. 11.]] - [[David Dinkins]] je prvi crnac izabran za gradonačelnika [[New York]]a (1990-93).
* 7 - 10. 11. - Neredi u [[Kišinjev]]u, zapaljeno sedište ministarstva unutrašnjih poslova (ministar [[Vladimir Voronin]], predsednik Moldove 2001-2009); za prvog sekretara tamošnje KP nakon ovoga postavljen [[Petru Lucinschi]] (do 1991, predsednik 1997-2001).
* [[8. 11.]] - U [[Jordan]]u održani prvi izbori od 1967, Muslimansko bratstvo i drugi islamisti dobijaju 32 od 80 mandata.
* [[9. 11.]] - [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]]: [[Berlinski zid]] pada usled pogrešne najave novog graničnog režima.
* [[10. 11.]] - Plenum CK BKP: [[Todor Živkov]] odstupa sa čela [[Bugarska komunistička partija|Bugarske komunističke partije]] - nasleđuje ga [[Petar Mladenov]].
* [[11. 11.]] - U Budimpešti osnovana Kvadragonala: Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija žele uspostaviti saradnju među raznolikim zemljama (od sledeće godine Pentagonala, sa Čehoslovačkom, od 1992. [[Srednjoeuropska inicijativa]]).
* 11. 11. - Održani izbori za ustavotvornu skupštinu u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]]/Namibiji, apsolutna većina za [[SWAPO]].
* 11. 11. - [[Salvadorski građanski rat]]: [[Nacionalna oslobodilačka fronta Farabundo Marti|Front Farabundo Martí]] pokreće veliku ofanzivu, prvi put ulaze u [[San Salvador]].
* [[12. 11.]] - Jednopartijski izbori za sva tri veća [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštine]] SR Srbije i referendum o izboru S. Miloševića za predsednika predsedništva SR Srbije (odziv ponegde bio veći od 100%); prema rezultatima objavljenim 20. 11. izlaznost 83,54%, za Miloševića 80,36%.
* [[13. 11.]] - [[Hans-Adam II, knez Lihtenštajna|Hans-Adam II]] novi knez [[Lihtenštajn]]a.
* novembar - XVII sednica CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] - neslaganje između republičkih rukovodstava.
* novembar - &quot;[[Mladina]]&quot; piše o streljanju &quot;40.000&quot; nekomunističkih Slovenaca [[1945]].
* [[16. 11.]] - Mučenici sa UCA: salvadorski vojnici ubili na kampusu univerziteta šestoricu jezuitskih naučnika, njihovu domaćicu i njenu kćerku.
* [[17. 11.]] - Tragedija u [[Aleksinac|Aleksinačkim]] rudnicima uglja: od eksplozije [[metan]]a poginulo 90 rudara.
* 17. 11. - Počinje &quot;[[Baršunasta revolucija]]&quot; u Pragu: policija pretukla mirne studente demonstrante, šire se netačne glasine o pogibiji studenta.
* 17. 11. - Prikazan crtani film &quot;[[Mala sirena (film, 1989)|Mala sirena]]&quot;, početak decenije [[Disneyeva renesansa|Disneyeve renesanse]].
* [[18. 11.]] - [[Hans Modrow]] istočnonemački premijer umesto [[Willi Stoph|Willija Stopha]] (do aprila).
* [[20. 11.]] - Usvojena [[Konvencija o pravima djeteta]] (na snazi od 1990).
* [[22. 11.]] - Nedavno izabrani predsednik [[Liban]]a [[René Moawad]] ubijen eksplozijom auto-bombe u Bejrutu, stradalo još 23 ljudi.
* 22. 11. - Prikazan film ''[[Back to the Future Part II]]''.
* [[23. 11.]] - Počinje [[Gruzijsko-osetijski sukob]]: ranije tokom meseca [[Južna Osetija|Južnoosetinska]] Autonomna Oblast je tražila status autonomne republike, što je Gruzija odbija i opsela [[Chinvali]], nakon što je pokušano održavanje mitinga za jedinstvenu Gruziju.
[[Datoteka:Prague November 1989 - Old Town Square Memorial.jpg|mini|250px|[[Baršunasta revolucija]] u Pragu]]
* [[24. 11.]] - Pod pritiskom masovnih demonstracija u [[Prag]]u kompletno rukovodstvo [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističke partije Čehoslovačke]] podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara [[Miloš Jakeš|Miloša Jakeša]]; partija se četiri dana kasnije odriče političkog monopola.
* 24. 11. - Završen 14. kongres Rumunske komunističke partije, Čaušesku ponovo izabran za generalnog sekretara. Tražio je da se ponište posledice paktova sa Hitlerovskom Nemačkom, što bi se moglo odnositi na sovjetsko zauzeće Besarabije (on vidi poboljšane odnose SSSR i SAD kao novi pakt Molotov-Ribentrop).
* 24. 11. - U [[Pešavar]]u ubijen [[Abdulah Jusuf Azam]], suosnivač [[Al Kaida|Al Kaide]].
* [[25. 11.]] - Puštena u rad [[Hidroelektrana Višegrad]], instalisane snage 315 MW.
* [[26. 11.]] - Puč na [[Komori]]ma, ubijen predsednik [[Ahmed Abdallah]], preuzima njegov protivnik [[Said Mohamed Djohar]] (do 1995/96).
* 26. 11. - [[Indijski nacionalni kongres]] gubi više od polovine mandata u parlamentu, [[Rajiv Gandhi]] daje ostavku a sledi [[V. P. Singh]] iz Džanata Dala na čelu manjinske vlade s podrškom [[Indijska narodna partija|Bharatije Džanate]] i levice.
* [[27. 11.]] - Avianca Flight 203: [[Pablo Escobar|Escobarov]] narko kartel oborio bombom avion sa 110 ljudi, meta je trebao biti predsednički kandidat [[César Gaviria]].
* [[28. 11.]] - [[Nadia Comăneci]] pobegla iz Rumunije (odlazi u SAD).
* 28. 11. - [[Helmut Kohl]] izložio pred Bundestagom plan u 10 tačaka za nemačko jedinstvo: demokratizovanje NDR i uspostavljanje konfederalnih i zatim federalnih odnosa.
* [[29. 11.]] - Slovenačka vlada zabranila &quot;miting istine&quot; kosovskog udruženja &quot;Božur&quot; u Ljubljani 1. decembra, [[Socijalistički savez radnog naroda|Socijalistički savez]] Srbije traži prekidanje svih veza sa Slovenijom zbog kršenja ljudskih prava, &quot;ni jedan građanin Srbije neće moliti Sloveniju da ostane u Jugoslaviji&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/29/Serbia-severs-ties-with-Slovenia-over-human-rights/1574628318800/ Serbia severs ties with Slovenia over human rights]. upi.com Archives Nov. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* 29. 11. - Poslednji prijem u [[Savez pionira Jugoslavije]].
* [[30. 11.]] - Ubijen predsednik [[Deutsche Bank]]e [[Alfred Herrhausen]].
* novembar - Inflacija u SFRJ 1.975%.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:2Million-Dinara-1989.jpg|mini|220px|Hiperinflacija u SFRJ: novčanica od 2.000.000 dinara]]
* [[1. 12.]] - [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] uvodi ekonomske sankcije SR Sloveniji - bojkot slovenačke robe, na šta Slovenci uzvraćaju svojim merama.
* 1. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 500.000 dinara (lik dječaka, purpurna nijansa) i 5.000.000 dinara (lik odraslog mladića, plava nijansa) koje nisu izdate.
* 1. 12. - Narodna skupština Istočne Nemačke izmenila ustav, Partija socijalističkog jedinstva više nema monopol na vlast. [[Egon Krenz]] narednih dana daje ostavku na sve funkcije, na čelo partije dolazi [[Gregor Gysi]].
* 1. 12. - Pokušaj puča protiv [[filipini|filipinske]] predsednice [[Corazon Aquino]].
* [[2. 12.]] - Posle 21 godine okončana Druga komunistička pobuna u [[Malezija|Maleziji]]; poslednji zaostali japanski vojnici, Shigeyuki Hashimoto i Kiyoaki Tanaka, koji su bili njen deo vraćaju se kući.
* 2 - [[3. 12.]] - [[Samit na Malti]]: Gorbačov i Buš kažu da je [[Hladni rat]] završen.
[[Datoteka:Bush and Gorbachev at the Malta summit in 1989.gif|mini|250px|[[Samit na Malti]]]]
* [[6. 12.]] - Antifeminista ubio 14 žena na Politehničkoj školi u [[Montreal]]u.
* 6. 12. - Atentat na zgradu DAS: kamion-bomba eksplodirao ispred sedišta kolumbijske službe sigurnosti, 52 mrtvih.
* 6. 12. - Završen klasični period ''[[Doctor Who|Doctora Who]]'', ponovo kreće 2005.
* [[7. 12.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] je prva od sovjetskih republika koja je ukinula monopol KP na vlast.
* [[8. 12.]] - Osnovana [[Demokratska opozicija Slovenije]] (DEMOS), koalicija antikomunističkih stranaka - traže da državni organi Slovenije prekinu sve veze sa istim organima Srbije.
* [[10. 12.]] - Sjednica CK SKH, dan prije 11. Kongresa [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: ne protivi se prijevremenim izborima, predloženo donošenje novog izbornog zakona i legaliziranja političkih udruženja i organizacija (izbori će biti u travnju).
* 10. 12. - Predsednik ČSSR [[Gustáv Husák]] dao ostavku nakon što je zakletvu položila prva većinski nekomunistička vlada, na čelu sa [[Marián Čalfa|Mariánom Čalfom]].
* 10. 12. - Prve demonstracije za demokratiju u [[Narodna Republika Mongolija|Mongoliji]], Cahiagin Elbegdordž osnovao Mongolsku demokratsku uniju - kampanja traje do marta i ostavke predsednika politbiroa.
* [[12. 12.]] - Grupa intelektualaca najavila obnavljanje [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] (osnivačka skupština sledećeg februara u Beogradu).
* [[13. 12.]] - Pod pritiskom javnosti (sutradan se održava miting opozicije), Bugarska partija se izjasnila za parlamentarnu demokratiju i promenu člana 1 ustava koji govori o njenom monopolu na vlast.
* [[14. 12.]] - Prvi slobodni izbori u [[Čile]]u posle 16 godina diktature, pobedio [[Patricio Aylwin]].
* [[15. 12.]] - XI kongres [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]] - neće biti sprečavano formiranje novih partija.
* 15. 12. - Objavljen nacrt deklaracije [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] prema kome se on odriče monopola na vlast i želi da učestvuje sa drugim partijama na slobodnim izborima, kao i učešće u evropskim integracijama (CK SKJ usvojio [[26. 12.]], pred XIV kongres sledećeg meseca).
* 15. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 10.000.000 dinara (lik Nikole Tesle, narančasta nijansa) i 50.000.000 dinara (lik Ive Andrića, crvena nijansa) koje također nisu izdate.
* 15. 12. - Kolumbijski narko-lord [[José Gonzalo Rodríguez Gacha]] ubijen u okršaju sa policijom, smatra se da je bio milijarder.
[[Datoteka:Romania flag 1989 revolution.svg|mini|200px|[[Zastava Rumunjske]] sa rupom - simbol revolucije 1989.]]
* [[16. 12.]] - [[Rumunska revolucija 1989.]]: protesti u [[Temišvar]]u koji su izbili povodom proterivanja pastora Lasla Tekeša okreću se protiv režima - u naredna dva dana dolazi do nereda u kojima je pucano na demonstrante.
* [[17. 12.]] - Emitovana prva epizoda ''[[The Simpsons]]'', božićni specijal ''Simpsons Roasting on an Open Fire''.
* 17. 12. - Drugi krug prvih demokratskih predsedničkih izbora u [[Brazil]]u od [[1960]]: [[Fernando Collor de Mello]] pobedio [[Luiz Inacio Lula da Silva|Lula da Silvu]] sa 53:47%; istog dana otet i spasen biznismen [[Abílio dos Santos Diniz]], što se smatra sabotažom protiv levice.
* [[18. 12.]] - Predsednik Saveznog izvršnog veća [[Ante Marković]] izlaže reformske mere koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (= 10.000 ranijih novih odn. 1.000.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
* [[19. 12.]] - Vlasti Srbije odbacuju Markovićev program, smatrajući da će izazvati nerede.
* [[20. 12.]] - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a, traži se ostavka Markovića; ostale republike daju uslovnu podršku&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/12/21/Yugoslavia-makes-dinar-convertible-in-1990/4422630219600/ Yugoslavia makes dinar convertible in 1990]. upi.com Archives Dec. 21, 1989&lt;/ref&gt;.
* 20. 12. - [[Američka invazija Paname]] (Operacija Just Cause), protiv režima [[Manuel Noriega|Manuela Noriege]].
* 20. 12. - U Sarajevu se osniva Udruženje nezavisnih pisaca Jugoslavije, antinacionalističkog karaktera.
* [[21. 12.]] - Miting sazvan u Bukureštu za podršku Čaušeskuu se okreće protiv njega, dolazi do pucnjave na narod.
* [[22. 12.]] - Čaušesku beži iz Bukurešta, osnovan je [[Front nacionalnog spasa (Rumunija)|Front nacionalnog spasa]] na čelu sa [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]] (na čelu zemlje 1989-96 i 2000-2004).
* 22. 12. - Ponovo otvorena [[Brandenburška vrata]] u Berlinu.
* [[23. 12.]] - Završen XI kongres [[Savez komunista Slovenije|SK Slovenije]]: SKJ bi trebao biti savez saveza a ne jedinstvena partija (slogan: ''Evropa zdaj!'').
[[Datoteka:Operation Just Cause Rangers 2d plt La Comandancia secure small.jpg|mini|220px|[[Američka invazija Paname]]]]
* [[24. 12.]] - Svrgnuti premijer [[Panama|Paname]], general Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo [[Vatikan]]a u Panama Sitiju i zatražio [[politički azil]].
* 24. 12. - Počinje [[Prvi liberijski građanski rat]] (do 1997): [[Charles Taylor (liberijski političar)|Charles Taylor]] se vraća u [[Liberija|zemlju]] i počinje pobunu protiv [[Samuel Doe|Samuela Doea]]
* [[25. 12.]] - [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunjski]] predsjednik [[Nicolae Ceauşescu]] zajedno sa suprugom strijeljan, čime je okončana vladavina komunizma u ovoj zemlji.
* [[29. 12.]] - Pisac i zastupnik pokreta za ravnopravnost građana [[Vaclav Havel]] izabran za predsjednika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] jednoglasnom odlukom skupštine (do 1992, predsednik Češke 1993-2003). [[Aleksandar Dubček]] je juče izabran za predsednika čehoslovačke skupštine (do 1992).
* 29. 12. - Indeks [[Nikkei 225]] Tokijske berze dostigao istorijski maksimum (38,957.44; zatvoren na 38,915.87), podstaknut mehurom nekretnina. Mehur puca pošto je Banka Japana podigla međubankarsku kamatu, dolazi do kraha berze, što je uvod u [[Izgubljena decenija (Japan)|Izgubljenu deceniju]], ili više njih (prosečan rast 1991-2003 je 1,14% godišnje). Ove godine je 13 od 20 najvećih svetskih kompanija bilo japansko, do 2014. ostaju dve.&lt;ref&gt;[https://www.cnbc.com/2014/04/29/what-a-difference-25-years-makes.html What a difference 25 years makes]. cnbc.com May 2 2014&lt;/ref&gt;
* [[31. 12.]] - U Poljskoj potpisan [[Balcerowiczev plan]], šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak).
* 31. 12. - Azerski demonstranti u [[Nahčivan]]u demontiraju granične instalacije prema Iranu.

=== Kroz godinu ===
* Oko 100.000 članova napustilo [[SKJ]] ove godine, odn. 600.000 od rekordne 1983. kada je bilo 2,2 miliona članova; samo 15% članstva mlađe od 27 godina prema 33% u 1983.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/01/01/Belgrade-unveils-convertible-currency/8228631170000/ Belgrade unveils convertible currency]. upi.com Archives Jan. 1, 1990&lt;/ref&gt;.
* Indeks GDP republika i pokrajina prema jugoslavenskom prosjeku (procentni poeni prema 1952.): Slovenija 196 (+14), Hrvatska 126 (+5), Srbija 92 (-1), Vojvodina 119 (+29), Crna Gora 74 (-14), Bosna i Hercegovina 68 (-18), Makedonija 65 (-6), Kosovo 26 (-19). &lt;ref&gt;Jović 2003, 219&lt;/ref&gt; Tj. Slovenija, Hrvatska i Vojvodina su iznad proseka i brže su se razvijali a ispodprosečni sporije.
* U SFRJ prodato oko 300.000 novih automobila, oko jedne četvrtine uvezeno&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/15/GM-to-sell-American-cars-in-Yugoslavia/5898658645200/ GM to sell American cars in Yugoslavia]. upi.com Archives Nov. 15, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[Tvornica automobila Sarajevo]] proizvela 37.411 automobila, većinom [[Volkswagen Golf II|Golf II]].&lt;ref&gt;[https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/10/26/golf-dvojka-tas-ov-automobil-s-dusom Golf ‘dvojka’: TAS-ov automobil s dušom]. balkans.aljazeera.net 26 Oct 2020&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Tuđman]]: ''[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]''.
* Izgrađena prva tri agregata [[HE Dubrava]] na [[Drava|Dravi]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830071026/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx |date=2012-08-30 }}, kao i [[HE Đale]] na [[Cetina|Cetini]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902073344/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx |date=2012-09-02 }}.
* Urolog [[Sava Perović]] obavio prvu operaciju promene pola u Jugoslaviji.
* [[Predrag Radosavljević]] Preki, igrajući za ''Tacoma Stars'', bio MVP i najbolji strelac u američkoj ligi dvoranskog fudbala (''Major Indoor Soccer League'').
* Richard C. Duncan predstavlja &quot;[[Olduvajska teorija|Olduvajsku teoriju]]&quot; o navodnoj propasti [[industrijska civilizacija|industrijske civilizacije]].

== 1989. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Balkan ekspres 2]]&quot;, &quot;Specijalna redakcija&quot; (TV Beograd i Novi Sad), &quot;[[Drugarica ministarka]]&quot;, &quot;[[Metla bez drške]] 1&quot;, &quot;Rođaci iz Lazina&quot;, &quot;Vreme čuda&quot;, &quot;Dome, slatki dome&quot; (snim. 1988) (TV Beograd); &quot;[[Ptice nebeske (TV serija)|Ptice nebeske]]&quot; (TV Zagreb), &quot;[[Top lista nadrealista]] 2&quot; (TV Sarajevo).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Sabirni centar]]&quot;, &quot;[[Kako je propao rokenrol]]&quot;, &quot;[[Najbolji (film)|Najbolji]]&quot;, &quot;[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]&quot;, &quot;[[Poslednji krug u Monci]]&quot;, &quot;[[Boj na Kosovu (film)|Boj na Kosovu]]&quot;, &quot;[[Bolji život (film)|Bolji život]]&quot;, &quot;[[Masmediologija na Balkanu]]&quot;, &quot;[[Seobe (film)|Seobe]]&quot;, &quot;[[Kuduz]]&quot;, &quot;[[Žena s krajolikom]]&quot; (snimljen 1975-6), &quot;[[Donator (film)|Donator]]&quot;, &quot;[[Hamburg Altona (film)|Hamburg Altona]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1989.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1989&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1989 on Discogs]. discogs.com (pristup. 21. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1989.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Ekatarina Velika]]&lt;/small&gt;: &quot;Samo par godina za nas&quot;; &lt;small&gt;[[Disciplina kičme]]&lt;/small&gt;: &quot;Zeleni Zub na Planeti Dosade&quot;; &lt;small&gt;[[Jura Stublić]] &amp; Film&lt;/small&gt;: &quot;Zemlja sreće&quot;; &lt;small&gt;[[Branimir Štulić|Johnny Štulić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balkanska rapsodija&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Merlin|Merlin]]&lt;/small&gt;: &quot;Nešto lijepo treba da se desi&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Dvornik]]&lt;/small&gt;: &quot;Dino Dvornik&quot;; &lt;small&gt;[[Zabranjeno pušenje]]&lt;/small&gt;: &quot;Male priče o velikoj ljubavi&quot;; &lt;small&gt;[[Bajaga i instruktori]]&lt;/small&gt;: &quot;Neka svemir čuje nemir&quot;; &lt;small&gt;[[Partibrejkers]]&lt;/small&gt;: &quot;Partibrejkers III&quot;; &lt;small&gt;[[Leb i sol]]&lt;/small&gt;: &quot;Putujemo&quot;; &lt;small&gt;[[Plavi orkestar]]&lt;/small&gt;: &quot;Sunce na prozoru&quot;; &lt;small&gt;[[Crvena jabuka]]&lt;/small&gt;: &quot;Tamo gdje ljubav počinje&quot;; &lt;small&gt;[[Đorđe Balašević]]&lt;/small&gt;: &quot;Tri posleratna druga&quot;; &lt;small&gt;[[Cacadou Look]]&lt;/small&gt;: &quot;Uspavanka za Zoroa&quot;; &lt;small&gt;[[Galija (muzička grupa)|Galija]]&lt;/small&gt;: &quot;Korak do slobode&quot;; &lt;small&gt;[[Valentino (sastav)|Valentino]]&lt;/small&gt;: &quot;No.5 Ponekad noću dok grad spava&quot;; &lt;small&gt;[[Riva (grupa)|Riva]]&lt;/small&gt;: &quot;Riva&quot;, &quot;Rock me&quot;; &lt;small&gt;[[Bezobrazno zeleno]]&lt;/small&gt;: &quot;Neonske bajke&quot;; &lt;small&gt;[[Laibach]]&lt;/small&gt;: &quot;Sympathy for the Devil&quot;; &lt;small&gt;[[Dejan Cukić]] &amp; Spori ritam band&lt;/small&gt;: &quot;Zajedno&quot;; &lt;small&gt;[[Vještice]]&lt;/small&gt;: &quot;Totalno drukčiji od drugih&quot;; &lt;small&gt;[[Rambo Amadeus]]&lt;/small&gt;: &quot;Hoćemo gusle!&quot;; &lt;small&gt;[[Tutti Frutti Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Krila leptira&quot;; &lt;small&gt;[[Zana (grupa)|Zana]]&lt;/small&gt;: &quot;Rukuju se, rukuju&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]] i [[Srđan Gojković|Gile]]&lt;/small&gt;: &quot;Rokenrol za decu&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]], [[Srđan Gojković|Gile]], [[Dušan Kojić|Koja]]&lt;/small&gt;: &quot;Kako je propao rokenrol&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Magazin (grupa)|Magazin]]&lt;/small&gt;: &quot;Dobro jutro&quot;; &lt;small&gt;[[Boris Novković]]&lt;/small&gt;: &quot;Obojeni snovi&quot;; &lt;small&gt;[[Novi fosili]]&lt;/small&gt;: &quot;Obriši suze, generacijo&quot;; &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Volio bi' da te ne volim&quot;; &lt;small&gt;[[Alen Slavica]]&lt;/small&gt;: &quot;Dao sam ti dušu&quot;; &lt;small&gt;[[Željko Bebek]]&lt;/small&gt;: &quot;Pjevaj moj narode&quot;; &lt;small&gt;[[Garavi sokak]]&lt;/small&gt;: &quot;Garavi sokak&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Lažu da vreme leči sve&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Brena]]&lt;/small&gt;: &quot;Četiri godine&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Ceca Veličković]]&lt;/small&gt;: &quot;Ludo srce&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Simpatija&quot;; &lt;small&gt;[[Nervozni poštar]]&lt;/small&gt;: &quot;To je samo folk’n’roll&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Lukić]]&lt;/small&gt;: &quot;Srce je moje violina&quot;; &lt;small&gt;[[Haris Džinović|Haris]]&lt;/small&gt;: &quot;Ostariću, neću znati&quot;; 
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Johnny Štulić (solo), Dino Dvornik, [[Buba Miranović]], Riva, [[Let 3]], Dragan Pantić Smederevac, Vještice, Haris Džinović (solo), [[Jelena Broćić]], [[Slavko Banjac]], [[Satan Panonski]]...
* Novčanice izdate u SFRJ:
&lt;gallery&gt;
100k-dinar-Yugoslav-1990 03.jpg|100.000 din. &quot;1. V&quot;
1Million-Dinara-1989.jpg|1.000.000 din. &quot;1. XI&quot;
500000-Dinara-1989.JPG|500.000 din. &quot;VIII&quot;
2Million-Dinara-1989.jpg|2.000.000 din. &quot;VIII&quot;
&lt;/gallery&gt;

* Neka vozila uvedena 1989:
&lt;gallery&gt;
1993 Citroën XM hatchback (28603668230).jpg|[[Citroën XM]] (Evropski auto godine '90)
Mercedes R129 front 20080208.jpg|[[Mercedes-Benz R 129]]
Ford Fiesta 91 HPIM0593.JPG|[[Ford Fiesta]] III
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[9. 1.]] - [[Nina Dobrev]], kanadska glumica
* [[2. 2.]] - [[Ivan Perišić]], nogometaš 
* [[3. 2.]] - [[Slobodan Rajković]], srpski fudbaler
* [[18. 2.]] - [[Sonja Petrović]], košarkašica
* [[21. 2.]] - [[Corbin Bleu]], američki glumac
* [[25. 2.]] - [[Milan Badelj]], nogometaš
* [[27. 2.]] - [[Stephen Kiprotich]], ugandanski maratonac
* [[6. 3.]] - [[Agnieszka Radwańska]], teniserka
* [[11. 3.]] - [[Anton Yelchin]], glumac († [[2016]])
* [[13. 3.]] - [[Peaches Geldof]], novinarka, model († [[2014]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Milenko Zorić]], kajakaš 
* [[12. 4.]] - [[Sonja Mugoša]], srpska klizačica
* [[18. 4.]] - [[Bojan Bogdanović]], hrvatski košarkaš
* [[23. 4.]] - [[Nicole Vaidišová]], češka teniserka
* [[27. 4.]] - [[Jovana Nikolić]], srpska klizačica
* [[29. 4.]] - [[Domagoj Vida]], nogometaš
* [[4. 5.]] - [[Rory McIlroy]], igrač golfa
* [[5. 5.]] - [[Chris Brown]], pevač
* [[6. 5.]] - [[Dominika Cibulková]], slovačka teniserka
* [[27. 5.]] - [[Ash Hollywood]], erotska glumica
* [[29. 5.]] - [[Riley Keough]], model, unuka Elvisa Presleya
* [[14. 6.]] - [[Lucy Hale]], glumica, pjevačica

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Katarina Živković]], pevačica, pobednica &quot;Velikog brata&quot;
* [[5. 7.]] - [[Dejan Lovren]], nogometaš
* [[16. 7.]] - [[Gareth Bale]], fudbaler
* [[21. 7.]] - [[Vesna Dolonc]], rusko-srpska teniserka
* [[23. 7.]] - [[Daniel Radcliffe]], britanski glumac
* [[31. 7.]] - [[Viktorija Azarenka]], beloruska teniserka
* [[3. 8.]] - [[Jules Bianchi]], vozač F1 († [[2015]])
* [[5. 8.]] - [[Nina Radojčić]], pevačica
* [[10. 8.]] - [[Nika Antolos]], pjevačica
* [[18. 8.]] - [[Ana Dabović]], košarkašica
* [[21. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], američka glumica
* [[30. 8.]] - [[Bebe Rexha]], kantautorka
* [[1. 9.]] - [[Bill Kaulitz|Bill]] i [[Tom Kaulitz]], članovi grupe ''[[Tokio Hotel]]''
* [[2. 9.]] - [[Alexandre Pato]], brazilski nogometaš
* [[8. 9.]] - [[Avicii]], švedski muzičar, producent († [[2018]])
* [[18. 9.]] - [[Ornela Vištica]], glumica

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[4. 10.]] - [[Dakota Johnson]], glumica
* [[12. 10.]] - [[Marko Ivković]], ubijeni navijač († [[2014]])
* [[13. 10.]] - [[Alexandria Ocasio-Cortez]], američka političarka 
* [[19. 10.]] - [[Nikolija Jovanović]], pevačica, model
* [[23. 10.]] - [[Isis Taylor]], erotski model, glumica
* [[24. 10.]] - [[PewDiePie]], Felix Kjellberg, ličnost sa YouTubea
* [[29. 10.]] - [[Primož Roglič]], biciklista
* [[2. 11.]] - [[Stevan Jovetić]], crnogorski fudbaler
* [[7. 11.]] - [[Nadežda Tolokonikova]], članica ''Pussy Riot''
* 7. 11. - [[Mikela Ristoski]], paraolimpijka
* [[10. 11.]] - [[Martin Sinković]], veslač 
* [[16. 11.]] - [[Milan Mačvan]], košarkaš
* 16. 11. - [[Rasta (muzičar)|Rasta]], srpski muzičar
* [[10. 12.]] - [[Marion Maréchal-Le Pen]], francuska političarka
* [[13. 12.]] - [[Taylor Swift]], kantautorka
* dec. - [[Jessie Buckley]], glumica 
* [[29. 12.]] - [[Kei Nishikori]], teniser

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[7. 1.]] - [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]], japanski car (* [[1901]])
* [[13. 1.]] - [[Joe Spinell]], glumac (* [[1936]])
* [[14. 1.]] - [[Danica Antić]], slikarka (* [[1910]])
* [[18. 1.]] - [[Bruce Chatwin]], engleski putopisac (* [[1940]])
* [[22. 1.]] - [[Miodrag Andrić]] - Ljuba Moljac, srpski glumac (* [[1943]])
* [[23. 1.]] - [[Salvador Dalí]], španski slikar (* [[1904]])
* [[24. 1.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica (* [[1946]])
* [[30. 1.]] - [[Krsta Andrejević]], slikar (* [[1928]])
* [[1. 2.]] - [[Elaine de Kooning]], slikarica (* [[1918]])
* [[3. 2.]] - [[Nina Kirsanova]], balerina, arheolog, glumica (* [[1899]])
* 3. 2. - [[John Cassavetes]], glumac i režiser (* [[1929]])
* [[6. 2.]] - [[Chris Gueffroy]], poslednji ubijeni na Berlinskom zidu (* [[1968]])
* [[9. 2.]] - [[Osamu Tezuka]], crtač mange (* [[1928]])
* [[17. 2.]] - [[Vlajko Begović]], učesnik Španskog rata i francuskog otpora, junak socijalističkog rada (* [[1905]])
* [[21. 2.]] - [[Miroslav Nenadović]], mašinski inženjer, aeronautičar, akademik (* [[1904]])
* [[27. 2.]] - [[Konrad Lorenz]], austrijski zoolog, nobelovac (* [[1903]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[9. 3.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf (* [[1946]])
* [[14. 3.]] - [[Zita od Bourbon-Parme]], posljednja austrougarska carica (* [[1892]])
* [[23. 3.]] - [[Pavle Gregorić]], učesnik Ruskog građanskog rata, NOB, narodni heroj, junak socijalističkog rada (* [[1892]])
* [[28. 3.]] - [[Jovan Velimirović]], episkop šabačko-valjevski (* [[1912]])
* [[30. 3.]] - [[Ivan Šibl]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1917]])
* [[5. 4.]] - [[Vojislav Arnovljević]], osnivač jugoslovenske kardiološke škole, akademik (* [[1895]])
* [[12. 4.]] - [[Abbie Hoffman]], američki aktivista (* [[1936]])
* 12. 4. - [[Sugar Ray Robinson]], bokser (* [[1921]])
* [[15. 4.]] - [[Ante Kaštelančić]], hrvatski slikar (* [[1911]].)
* 15. 4. - [[Hu Yaobang]], bivši generalni sekretar CK KPK (* [[1915]])
* [[19. 4.]] - [[Daphne du Maurier]], engleska spisateljica (* [[1907]].)
* [[21. 4.]] - [[Sava Jeremić]], srpski frulaš (* [[1904]])
* [[22. 4.]] - [[Emilio Segrè]], fizičar, nobelovac (* [[1905]])
* [[23. 4.]] - [[Hamani Diori]], prvi predsednik Nigera (* [[1916]])
* [[24. 4.]] - [[Dinko Štambak]], hrvatski književnik (* [[1912]].)
* [[26. 4.]] - [[Lucille Ball]], američka TV-glumica (* [[1911]].)
* [[27. 4.]] - [[Konosuke Matsushita]], osnivač ''Panasonic''-a (* [[1894]])
* [[30. 4.]] - [[Sergio Leone]], filmski režiser (* [[1929]])
* {{circa}} [[30. 4.]] - [[Guy Williams]], glumac (* [[1924]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Christine Jorgensen]], prva osoba promenjenog pola u SAD (* [[1926]])
* [[20. 5.]] - [[Gilda Radner]], glumica, komičarka (* [[1946]])
* [[29. 5.]] - [[Ratko Buljan]], glumac (* [[1943]])
* [[30. 5.]] - [[Zinka Kunc]], hrvatska operna pjevačica (* [[1906]].)
* [[3. 6.]] - [[Ruholah Homeini]], vrhovni vođa Irana (* [[1902]])
* [[4. 6.]] - [[Dik Browne]], crtač &quot;Hogara Strašnog&quot; (* [[1917]])
* [[5. 6.]] - [[Frane Frol]], bivši političar (* [[1899]])
* [[15. 6.]] - [[Ray McAnally]], glumac (* [[1926]])
* [[23. 6.]] - [[Bogdan Čiplić]], književnik (* [[1910]])
* 23. 6. - [[Michel Aflaq]], sirijski filozof, političar, osnivač partije Baas (* 1910)
* [[26. 6.]] - [[Blanka Dužanec]], keramičarka (* [[1908]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[2. 7.]] - [[Andrej Gromiko]], bivši sovjetski ministar inostranih poslova i šef države (* [[1909]])
* 2. 7. - [[Franklin J. Schaffner]], filmski režiser (* [[1920]])
* [[6. 7.]] - [[János Kádár]], bivši generalni sekretar Mađarske socijalističke radničke partije (* [[1912]])
* [[9. 7.]] - [[Fedor Nikić]], srpski istoriograf
* [[10. 7.]] - [[Mel Blanc]], glas mnogih likova iz ''Looney Tunes'' i ''Merrie Melodies'' (* [[1908]])
* 10. 7. - [[Jean-Michel Charlier]], scenarista &quot;Poručnika Bluberija&quot; (* [[1924]])
* [[11. 7.]] - [[Laurence Olivier]], glumac (* [[1907]])
* [[16. 7.]] - [[Herbert von Karajan]], austrijski dirigent (* [[1908]])
* 16. 7. - [[Ivan Hariš-Gromovnik]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1903]])
* [[18. 7.]] - [[Rebecca Schaeffer]], model, glumica (* [[1967]])
* 18. 7. - [[Mihailo Živanović]] - Mika-Žuti, klarinetista, saksofonista, dirigent, kompozitor (* [[1928]])
* [[21. 7.]] - [[Dora Pfanova]], književnica (* [[1897]])
* 21. 7. - [[Petar Salopek]], književnik (* [[1909]])
* [[22. 7.]] - [[Emil Najman]], liječnik (* [[1907]])
* [[25. 7.]] - [[Steve Rubell]], suosnivač diskoteke &quot;Studio 54&quot; (* [[1943]])
* [[7. 8.]] - [[Mira Trailović]], režiser, dramaturg, osnivač Ateljea 212 i BITEF-a (* [[1924]])
* [[12. 8.]] - [[William Shockley]], supronalazač tranzistora, nobelovac (* [[1910]])
* [[22. 8.]] - [[Huey P. Newton]], suosnivač Partije Crnih pantera (* [[1942]])
* 22. 8. - [[Aleksandar Sergejevič Jakovljev|Aleksandar Jakovljev]], sovjetski konstruktor aviona (* [[1906]])
* [[23. 8.]] - [[Nebojša Mitrić]], srpski vajar (* [[1931]])
* [[24. 8.]] - [[Boris Koljčicki]], meteorolog-amater (* [[1900]])
* 24. 8. - [[Branko Stanković (slikar)]] (* [[1915]])
* [[29. 8.]] - [[Peter Scott]], ornitolog, suosnivač WWF, slikar, sportista (* [[1909]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[4. 9.]] - [[Georges Simenon]], belgijski pisac (* [[1903]])
* 4. 9. - [[Ronald Syme]], historičar (* [[1903]])
* [[8. 9.]] - [[Ivan Šoštarić]], konstruktor jedrilica i aviona (* [[1911]])
* [[12. 9.]] - [[Katarina Adanja]], istoričarka umetnosti (* [[1921]])
* [[13. 9.]] - [[Vladan Slijepčević]], režiser, profesor režije (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Chen Boda]], kineski revolucionar i političar (* [[1904]])
* [[22. 9.]] - [[Irving Berlin]], američki kompozitor (* [[1888]].)
* [[24. 9.]] - [[Hrizostom Vojinović]], episkop braničevski (* [[1911]])
* [[28. 9.]] - [[Ferdinand Marcos]], bivši predsednik Filipina (* [[1917]])
* [[30. 9.]] - [[Oskar Davičo]], jevrejski i srpski pesnik (* [[1909]])
* [[4. 10.]] - [[Lavoslav Horvat]], hrvatski arhitekt (* [[1901]].)
* 4. 10. - [[Graham Chapman]], engleski komičar (Monty Python) (* [[1941]].)
* [[6. 10.]] - [[Bette Davis]], američka glumica (* [[1908]].)
* [[15. 10.]] - [[Danilo Kiš]], srpski književnik (* [[1935]])
* 15. 10. - [[Grigorije Samojlov]], arhitekta i slikar (* [[1904]])
* [[18. 10.]] - [[Mirko Bonačić]], nogometaš (* [[1903]])
* [[20. 10.]] - [[Anthony Quayle]], glumac, režiser (* [[1913]])
* [[21. 10.]] - [[Mileta Andrejević]], slikar (* [[1925]])
* [[25. 10.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], reditelj, scenarista (* [[1927]])
* [[30. 10.]] - [[Radivoj Kašanin]], matematičar i srpski akademik (* [[1892]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 11.]] - [[Rade Končar (sin)|Rade Končar]], društveno-politički radnik (* [[1942]])
* [[5. 11.]] - [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* 5. 11. - [[Vladimir Horowitz]], pijanista (* [[1903]])
* [[12. 11.]] - [[Dolores Ibárruri]] - La Pasionarija, španska [[revolucionarka]] (* [[1895]])
* [[13. 11.]] - [[Franz Joseph II. (Lihtenštajn)|Franz Joseph II.]], suvereni knez Lihtenštajna (* [[1906]])
* [[22. 11.]] - [[René Moawad]], predsednik Libana (* [[1925]])
* [[23. 11.]] - [[Sabrija Biser]], glumac (* [[1930]])
* [[24. 11.]] - [[Abdullah Yusuf Azzam]], suosnivač Al-Kaide (* 1941)
* [[26. 11.]] - [[Ahmed Abdallah]], predsednik Komora (* [[1919]])
* [[27. 11.]] - [[Zuko Džumhur]], putopisac, slikar i karikaturista. (* [[1921]])
* [[28. 11.]] - [[Mladen Deželić]], kemičar (* [[1900]])
* [[1. 12.]] - [[Alvin Ailey]], koreograf, aktivista (* [[1931]])
* [[6. 12.]] - [[Ćamil Sijarić]], književnik (* [[1913]])
* [[7. 12.]] - [[Hans Hartung]], slikar (* [[1904]])
* [[8. 12.]] - [[Max Grundig]], osnivač firme ''Grundig AG'' (* [[1908]])
* [[14. 12.]] - [[Andrej Saharov]], fizičar, aktivista, nobelovac za mir (* [[1921]])
* [[15. 12.]] - [[Vanja Sutlić (otac)]], filozof (* [[1925]])
* [[16. 12.]] - [[Silvana Mangano]], glumica (* [[1930]])
* 16. 12. - [[Lee Van Cleef]], glumac (* [[1925]])
* [[22. 12.]] - [[Samuel Beckett]], irski pisac, nobelovac (* [[1906]])
* [[25. 12.]] - [[Nicolae Ceauşescu]], svrgnuti predsednik Rumunije (* [[1918]])

=== Kroz godinu ===
* [[Marica Popović]], glumica (* [[1906]])
* [[Sterjo Spase]], makedonski i albanski pisac (* [[1914]])
* [[Zdravko Dučmelić]], slikar (* [[1923]])
* [[Bakija Bakić]], trubač (* 1923)
* [[Dragoslav Đorđević]], istoričar umetnosti, kritičar (* [[1931]])
* [[Cmiljka Kalušević]] - Cica, atletičarka i košarkašica (* 1933)

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Norman Foster Ramsey, Jr.]] (pronalazak metode razdvojenih oscilatornih polja i njena upotreba u vodoničnom [[maser]]u i drugim [[Atomski sat|atomskim satovima]]), [[Wolfgang Paul]], [[Hans Georg Dehmelt]] (razvoj tehnike [[jonska zamka|jonske zamke]])
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Sidney Altman]] i [[Thomas R. Cech|Thomas Robert Cech]] (otkriće katalitičkih svojstava [[RNK]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[J. Michael Bishop]] i [[Harold E. Varmus]] (otkriće ćelijskog porekla [[Retrovirus|retroviralnih]] [[onkogen]]a)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Camilo José Cela]] (bogata i intenzivna proza, koja s uzdržanom samilošću stvara izazovnu viziju čovekove ranjivosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Dalaj Lama XIV|Dalaj Lama - Tenzin Gyatso]] (filozofija poštovanja svih živih bića, voljnost za kompromis i pomirenje uprkos brutalnim kršenjima)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Trygve Haavelmo]] (razjašnjenje teorije verovatnoće kao temelja ekonometrije i njegove analize simultanih ekonomskih struktura)

== Reference ==
{{reflist}}

;Literatura
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003
* [http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html Rat može da počne (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218035123/http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html |date=2010-02-18 }}
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html Deset godina Slobodana Miloševića u deset slika (Vreme)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120130183818/http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html |date=2012-01-30 }}

== Vidi takođe ==
* [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;

{{commonscat|1989}}

[[Kategorija:20. vijek|81989]]</text>
      <sha1>t2x5jzzrgzj8gvcj589cyyyl49myatt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NIN-ova nagrada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6839</id>
    <revision>
      <id>42600711</id>
      <parentid>42463342</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:10:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Popis dobitnika */</comment>
      <origin>42600711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13240" sha1="dg3qoxq64xsperci7xalqxfkykchvdl" xml:space="preserve">{{Infobox award
| name           = NIN-ova nagrada
| current_awards = 
| image          = 
| imagesize      = 
| alt            = 
| caption        = 
| description    = Najbolji novi [[Srpska književnost|srpski roman]] (ranije [[Jugoslavenska književnost|jugoslavenski]]) 
| presenter      = [[NIN]]
| country        = {{nowrap|{{flag|SFR Jugoslavija}} &lt;small&gt;(1954-1992)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{flag|SR Jugoslavija}} &lt;small&gt;(1992-2006)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{flag|Srbija}} &lt;small&gt;(2006-)&lt;/small&gt;}}
| location       = 
| reward         = 
| year           = [[1954.]]
| year2          = 
| holder         = 
| website        = 
}}
'''NIN-ova nagrada''' ([[srpski]]: '''НИН-ова награда''') je prestižna [[Srbija|srpska]], a ranije [[SFRJ|jugoslavenska]], književna nagrada koja se svake godine dodjeljuje za najbolji novi srpski (ranije jugoslavenski) [[roman]]. Nagrada se dodjeljuje svake godine u sijelnju, a o pobjedniku odlučuje žiri većinom glasova. Značaj NIN-ove nagrade u srpskoj književnosti je enorman - nagrada je u stanju transformirati dobitnikovu književnu karijetu, a uz to dobitnom romanu praktički osigurava status ''bestsellera''. Danas se smatra najutjecajnijom književnom nagradom u Srbiji.

Nagrada je prvi put dodijeljena [[1954.]] godine, a njezin prvi dobitnik bio je [[Dobrica Ćosić]] za roman ''[[Koreni]]''. Od tada, nagrada nije dodijeljena samo jednom i to [[1959.]] godine, kada je dodjela otkazana radi stimuliranja kvalitete. Nagradu je te godine trebaop dobiti [[Miodrag Bulatović]] za roman ''[[Crveni petao leti prema nebu]]''. Tokom desetljeća, nagradu su dobivali neki od najuglednijih jugoslavenskih pisaca poput [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], [[Meša Selimović|Meše Selimovića]], [[Oskar Davičo|Oskara Daviča]], [[Danilo Kiš|Danila Kiša]], [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]], [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]] i [[Miloš Crnjanski|Miloša Crnjanskog]]. Nagrada je samo sedam puta bila uručena ženama, prva žena dobitnica bila je [[Dubravka Ugrešić]] za roman ''[[Forsiranje romana reke]]'' a do danas zadnja je [[Danica Vukićević]].

Dva je puta, tokom njezine povijesti, došlo do situacije da dobitnik odbije, odnosno vrati nagradu. Prvi put je to uradio [[Danilo Kiš]] [[1972.]] za roman ''[[Peščanik (roman)|Peščanik]]'', a nakon njega [[Milisav Savić]] za roman ''[[Hleb i strah]]'' [[1991.]] godine. Višestruki dobitnici nagrade bili su [[Dobrica Ćosić]] i [[Živojin Pavlović]], koji su nagradu dobili dvaput, te [[Oskar Davičo]], koji je nagradu dobio tri puta i jedini koji ju je dobio tokom dvije uzastopne godine.

== Popis dobitnika==

{|width=&quot;100%&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina ||width=&quot;3%&quot;| Slika || Autor || Djelo || Bilješke
|-
! colspan=&quot;5&quot; | {{flag|SFR Jugoslavija}} 
|-
! [[1954.]] 
|| [[File:S.Kragujevic, Dobrica Cosic 1961.JPG|nothumb|80px]] || [[Dobrica Ćosić]] || ''[[Koreni]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|Inauguracijski dobitnik nagrade, ujedno i prva Ćosićeva NIN-ova nagrada.
|-
! [[1955.]]
||  || [[Mirko Božić]] || ''[[Neisplakani]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|
|-
! [[1956.]]
|| [[File:Oskar Davico.jpg|80px]] || [[Oskar Davičo]] || ''[[Beton i svici]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Prva Davičova NIN-ova nagrada.
|-
! [[1957.]]
||  || [[Aleksandar Vučo]] || ''[[Mrtve javke]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|
|-
! [[1958.]]
|| [[File:S.Kragujevic, Branko Copic.JPG|80px]] || [[Branko Ćopić]] || ''[[Ne tuguj, bronzana stražo]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|
|-
! [[1959.]]
|colspan=&quot;3&quot;| &lt;center&gt;''Nagrada nije dodijeljena''&lt;/center&gt; ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Nagradu je trebao dobiti [[Miodrag Bulatović]] za roman ''[[Crveni petao leti prema nebu]]'', ali je dodjela nagrade otkazana radi stimuliranja kvalitete.
|-
! [[1960.]]
|| || [[Radomir Konstantinović]] || ''[[Izlazak (roman)|Izlazak]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|
|-
! [[1961.]] 
|| [[File:Добрица Ћосић (Dobrica Chosich), firct President of Federal Republic of Yugoslavia.jpg|nothumb|80px]] || [[Dobrica Ćosić]] || ''[[Deobe]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|Ćosićeva druga NIN-ova nagrada, ujedno i prvi put da je nagrada dodijeljena istom autoru drugi put.
|-
! [[1962.]]
|| [[File:Miroslav Krleža.jpg|80px]] || [[Miroslav Krleža]] || ''[[Zastave]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|
|-
! [[1963.]]
|| [[File:Oskar Davico.jpg|80px]] || [[Oskar Davičo]] || ''[[Gladi]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Druga Davičova NIN-ova nagrada.
|-
! [[1964.]]
|| [[File:Oskar Davico.jpg|80px]] || [[Oskar Davičo]] || ''[[Tajne (roman)|Tajne]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Treća Davičova NIN-ova nagrada, ujedno i prvi put da je nagrada nekome uručena treći put te prvi put da je nagrada uzastopce uručena istom autoru.
|-
! [[1965.]]
|| [[File:Ranko_Marinković.jpg|80px]] || [[Ranko Marinković]] || ''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1966.]]
|| || [[Meša Selimović]] || ''[[Derviš i smrt]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1967.]]
|| [[File:Erih.jpg|80px]] || [[Erih Koš]] || ''[[Mreža (roman)|Mreža]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1968.]]
|| || [[Slobodan Novak]] || ''[[Mirisi, zlato i tamjan]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1969.]]
||  || [[Bora Ćosić]] || {{nowrap|''[[Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji]]''}} ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1970.]]
|| [[File:17 - 1990-Vojislav-Beloica-Budva-02.jpg|80px]] || [[Borislav Pekić]] || ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|
|-
! [[1971.]]
|| [[File:Miloš Crnjanski 1914.jpg|80px]] || [[Miloš Crnjanski]] || ''[[Roman o Londonu]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;|  
|-
! [[1972.]]
|| [[File:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|80px]] || [[Danilo Kiš]] || ''[[Peščanik (roman)|Peščanik]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Odbio nagradu, postavši tako prvi dobitnik koji je to uradio.
|-
! [[1973.]]
|| [[File:Stevan Kragujevic, Mihajlo Lalic, knjizevnik.jpg|80px]] || [[Mihailo Lalić]] || ''[[Ratna sreća]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1974.]]
||  || {{nowrap|[[Jure Franičević-Pločar]]}} || ''[[Vir (roman)|Vir]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1975.]]
|| [[File:Miodrag Bulatović 1969.jpg|80px]] || [[Miodrag Bulatović]] || ''[[Ljudi sa četiri prsta]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Bulatović je ove godine, tehnički, dobio svoju drugu NIN-ovu nagradu, međutim ona iz [[1959.]] godine mu nikada nije uručena jer je ''NIN'' odlučio odustati od dodjele kako bi stimulirao kvalitetu.
|-
! [[1976.]]
||  || [[Aleksandar Tišma]] || ''[[Upotreba čoveka]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1977.]]
||  || [[Petko Vojnić Purčar]] || ''[[Dom sve dalji]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1978.]]
|| || [[Mirko Kovač]] || ''[[Vrata od utrobe]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1979.]]
||  || [[Pavle Ugrinov]] || ''[[Zadat život]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1980.]]
||  || [[Slobodan Selenić]] || ''[[Prijatelji (roman)|Prijatelji]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1981.]]
|| [[File:Pavao Pavlicic Zagrebacki sajam knjiga 052011 2.jpg|80px]] || [[Pavao Pavličić]] || ''[[Večernji akt]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1982.]]
|| || [[Antonije Isaković]] || ''[[Tren 2]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1983.]]
||  || [[Dragoslav Mihailović]] || ''[[Čizmaši]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1984.]]
|| [[File:Milorad Pavic.jpg|80px]] || [[Milorad Pavić]] || ''[[Hazarski rečnik]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1985.]]
|| || [[Živojin Pavlović]] || ''[[Zid smrti]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Pavlovićeva prva NIN-ova nagrada.
|-
! [[1986.]]
|| [[File:Vidosav-Stevanovic.jpg|80px]] || [[Vidosav Stevanović]] || ''[[Testament (roman)|Testament]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1987.]]
|| [[File:Voja Colanovic.jpg|80px]] || [[Voja Čolanović]] || ''[[Zebnja na rasklapanje]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1988.]]
|| [[File:DubravkaUgresic.jpg|80px]] || [[Dubravka Ugrešić]] || ''[[Forsiranje romana reke]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Prva žena dobitnica NIN-ove nagrade.
|-
! [[1989.]]
||  || [[Vojislav Lubarda]] || ''[[Vaznesenje (roman)|Vaznesenje]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1990.]]
|| [[File:Photo of Miroslav Josić Višnjić8.jpg|80px]] || [[Miroslav Josić Višnjić]] || {{nowrap|''[[Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba]]''}} ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1991.]]
|| [[File:Milisav Savic.jpg|80px]] || [[Milisav Savić]] || ''[[Hleb i strah]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Odbio nagradu, postavši tako druga osoba koja je to uradila nakon [[Danilo Kiš|Danila Kiša]].
|-
! [[1992.]]
|| || [[Živojin Pavlović]] || ''[[Lapot]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Pavlovićeva druga NIN-ova nagrada.
|-
! colspan=&quot;5&quot; | {{flag|SR Jugoslavija}} / {{flag|Srbija i Crna Gora}}
|-
! [[1993.]]
||  || [[Radoslav Petković]] || ''[[Sudbina i komentari]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1994.]]
|| [[File:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|80px]] || [[Vladimir Arsenijević]] || ''[[U potpalublju]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1995.]]
||  || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''[[Bezdno]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1996.]]
|| [[File:David Albahari auf dem Blauen Sofa 2.jpg|80px]] || [[David Albahari]] || ''[[Mamac (roman)|Mamac]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1997.]]
|| || [[Milovan Danojlić]] || ''[[Oslobodioci i izdajnici]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1998.]]
|| || [[Danilo Nikolić]] || ''[[Fajront u Grgetegu]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[1999.]]
||  || {{nowrap|[[Maksimilijan Erenrajh Ostojić]]}} || ''[[Karakteristika (roman)|Karakteristika]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2000.]]
|| [[File:GoranPetrovic03OK.jpg|80px]] || [[Goran Petrović]] || ''[[Sitničarnica &quot;Kod srećne ruke&quot;]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2001.]]
|| || [[Zoran Ćirić (književnik)|Zoran Ćirić]] || ''[[Hobo]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2002.]]
|| || [[Mladen Markov]] || ''[[Ukop oca]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2003.]]
|| || [[Vladan Matijević]] || ''[[Pisac iz daleka]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2004.]]
|| || [[Vladimir Tasić]] || ''[[Kiša i hartija]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2005.]]
|| || [[Miro Vuksanović]] || ''[[Semolj zemlja]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! colspan=&quot;5&quot;| {{flag|Srbija}}
|-
! [[2006.]]
|| [[File:Svetislav Basara.jpg|80px]] || [[Svetislav Basara]] || ''[[Uspon i pad Parkinsonove bolesti]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2007.]]
|| [[File:Dragan Velikić.jpg|80px]] || [[Dragan Velikić]] || ''[[Ruski prozor]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2008.]]
|| [[File:Vladimir Pištalo photo by Djuradj Vujcic.jpg|80px]] || [[Vladimir Pištalo]] || ''[[Tesla, portret među maskama]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2009.]]
|| [[File:Grozdana Olujic 3.jpg|80px]] || [[Grozdana Olujić]] || ''[[Glasovi u vetru]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2010.]]
|| || [[Gordana Ćirjanić]] || ''[[Ono što oduvek želiš]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2011.]]
|| || [[Slobodan Tišma]] || ''[[Bernardijeva soba]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2012.]]
|| [[File:AleksandarGatalica.jpg|80px]] || [[Aleksandar Gatalica]] || ''[[Veliki rat (roman)|Veliki rat]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2013.]]
|| || [[Goran Gocić]] || ''[[Tai (roman)|Tai]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2014.]]
|| [[File:Filip-David-Udruzenje-Crnogoraca-Kosova-04.jpg|80px]] || [[Filip David]] || ''[[Kuća sećanja i zaborava]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2015.]]
|| [[File:Dragan Velikić.jpg|80px]] || [[Dragan Velikić]] || ''[[Islednik]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Druga Velikićeva NIN-ova nagrada.
|-
! [[2016.]]
|| || [[Ivana Dimić]] || ''[[Arzamas (roman)|Arzamas]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2017.]]
|| [[File:Dejan Atanacković 2019.jpg|80px]] || [[Dejan Atanacković]] || ''[[Luzitanija (roman Dejana Atanavkovića)|Luzitanija]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2018.]]
|| [[File:Vladimir-Tabasevic.jpg|80px]] || [[Vladimir Tabašević]] || ''[[Zabluda Svetog Sebastijana]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2019.]]
|| || [[Saša Ilić]] || ''[[Pas i kontrabas]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2020.]]
|| [[File:Svetislav Basara.jpg|80px]] || [[Svetislav Basara]] || ''[[Kontraendorfin]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Druga Basarina NIN-ova nagrada.
|-
! [[2021.]]
|| || [[Milena Marković]] || ''[[Deca (roman)|Deca]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2022.]]
|| || [[Danica Vukićević]] || ''[[Unutrašnje more (roman)|Unutrašnje more]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2023.]]
|| || [[Stevo Grabovac]] || ''[[Poslije zabave (roman)|Poslije zabave]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|-
! [[2024.]]
|| || [[Vladimir Pištalo]] || ''[[Pesma o tri sveta]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| Druga Pištalina NIN-ova nagrada.
|-
! [[2025.]]
|| || [[Darko Tuševljaković]] || ''[[Karota]]'' ||style=&quot;font-size:smaller&quot;| 
|}

{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}

[[Kategorija:NIN-ova nagrada| ]]
[[Kategorija:Nastanci 1954.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske književne nagrade]]
[[Kategorija:Srpske književne nagrade]]</text>
      <sha1>dg3qoxq64xsperci7xalqxfkykchvdl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franz Kafka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7426</id>
    <revision>
      <id>42600709</id>
      <parentid>42563522</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119295" sha1="2vsdtryusxzzuxi771e2ujs1jv5q4ym" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Franz Kafka
| slika = Kafka1906 cropped.jpg
| širina_slike  = 220px
| opis = Franz Kafka 1906.
| datum_rođenja = {{Birth date|1883|7|3|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|ČEŠ}} [[Prag]], [[Češka Republika|Češka]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada {{flag|Austro-Ugarska}})
| datum_smrti = {{Death date and age|1924|6|3|1883|7|3|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg|Kierling]], [[Austrija]]
| zanimanje = osiguravatelj, direktor tvornice, književnik
| jezik = [[nemački jezik|njemački]]
| žanr = [[proza]]
| pokret = [[avangarda]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[magijski realizam]], [[egzistencijalizam]], [[ekspresionizam]], [[nadrealizam]])&lt;/small&gt;
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
*&quot;[[Die Verwandlung]]&quot; (priča, [[1915.]])
*''[[Der Process]]'' (roman, [[1925.]])
*''[[Das Schloss]]'' (roman, [[1926.]])&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| utica_na = 
| potpis= Kafka.gif
|etnicitet=[[Jevreji|Židov]]}}
'''Franz Kafka''' ([[Prag]], [[3. 7.|3. srpnja]] [[1883]] – [[Klosterneuburg|Kierling]], [[3. 6.|3. lipnja]] [[1924]]) bio je [[češka Republika|češki]] pisac [[jevreji|židovskog]] porijekla kojeg kritika danas smatra jednim od najvećih autora [[Književnost XX. stoljeća|XX. stoljeća]]. Stilom pisanja, Kafka je pripadao [[avangarda|avangardi]], ali je svojim djelovanjem uvelike utjecao na brojne stilove kasnog modernizma, uključujući i [[egzistencijalizam]]. Njegova najznačajnija djela, pripovijetka ''[[Die Verwandlung|Preobražaj]]'' te romani ''[[Der Process|Proces]]'' i ''[[Das Schloss|Dvorac]]'' prepuni su tematike koja predstavlja arhetipove alienacije, psihofizičke brutalnosti, sukoba na relaciji roditelji-djeca, likova na zastrašujućim putovanjima i mističnih transformacija.

Kafka je rođen u [[jevreji|židovskoj]] obitelji srednje klase u [[Prag]]u, tada u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj Monarhiji]], koja je govorila [[nemački jezik|njemački jezik]], a školovao se za odvjetnika. Po završetku pravnog studija, Kafka se zaposlio kao osiguravatelj. U slobodno vrijeme je počeo pisati kratke priče te je ostatak života proveo žaleći se kako nema dovoljno vremena posvetiti se onomu što je smatrao svojim pravim pozivom. Također je žalio što je toliko vremena morao posvetiti svom ''Brotberufu'' ([[nemački jezik|njemački]]: &quot;Posao koji donosi kruh&quot;; dnevni posao). Kafka je preferirao komunikaciju preko pisama, ostavivši iza sebe stotine pisama među kojima su i ona pisana [[Brief an den Vater|ocu]], zaručnici [[Felice Bauer]], prevoditeljici i novinarki [[Mileni Jesenskoj]] te najmlađoj sestri, [[Ottla Kafka|Ottli]]. Imao je problematičan odnos sa svojim autoritativnim ocem koji će uvelike utjecati na njegovo pisanje, kao i interni konflikt s vlastitim židovstvom, za koje je smatrao kako nema velike poveznice s njim.

Tijekom njegova života, samo je malen broj Kafkinih djela izašao iz tiskara: zbirke kraktih priča ''[[Betrachtung|Razmatranje]]'' i ''[[Ein Landarzt|Seoski liječnik]]'' te neke individualne pripovijetke (''Preobražaj'') izdavane u časopisima. Iako je zbirku ''[[Ein Hungerkünstler|Umjetnik gladovanja]]'' pripremio za tisak, ona nije tiskana do nakon njegove smrti. Kafkina nedovršena djela, uključujući i romane ''Proces'', ''Dvorac'' i ''[[Der Verschollene|Amerika]]'', nisu tiskana do nakon njegove smrti, a većinu ih je izdao njegov prijatelj [[Max Brod]], ignorirajući tako Kafiknu želju da mu se djela unište nakon smrti. [[Albert Camus]] i [[Jean-Paul Sartre]] predvode popis pisaca na koje je utjecalo Kafkino djelo, a termin ''kafkijanski'' ušao je u [[teorija književnosti|teoriju književnosti]] kako bi se opisale nadrealne situacije kao u Kafkinim djelima.

== Život ==

=== Obitelj ===
[[Datoteka:Kafka-sisters.jpg|268x268px|thumb|lijevo|Kafkine sestre (s lijeva na desno): Valli, Elli i Ottla, 1898.]]
Franz Kafka rođen je [[3. 7.|3. srpnja]] [[1883]]. u obitelji [[Aškenazi|Aškenaza]] srednje klase, koja je govorila [[nemački jezik|njemačkim]], u [[Prag]]u, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Njegova oca, Hermanna Kafku ([[1852]]. - [[1931]].), biograf Stanley Corngold opisao je kao &quot;glomazna, sebična i ohola biznismena&quot;,{{sfn|Corngold|1972|pp=xii, 11}} a sam Kafka kao &quot;pravog Kafku, snažnog, zdravog, gladnog, glasnog, elokventnog, samodostatnog, dominantnog, izdržljivog, koncentriranog i izvsrnog poznavatelja ljudske naravi.&quot;{{sfn|Kafka-Franz, Father|2012}} Herman je bio četvrto dijete Jakoba Kafke,{{sfn|Gilman|2005|pp=20–21}}{{sfn|Northey|1997|pp=8–10}} [[Shechita|obrednog krvnika]] ([[jevrejski jezici|hebrejski]]: ''shochet'') koji je u Prag došao iz [[Osek]]a, češkog sela u blizini mjesta [[Strakonice]] s velikom židovskom populacijom.{{sfn|Kohoutikriz|2011}} Nakon što je radio kao trgovački putnik, s vremenom je postao trgovac neobičnim dobrima i odjećom koji je zapošljavao i do 15 radnika, a kao logo svog posla koristio je sliku [[čavka|čavke]], koja se na [[češki jezik|češkom]] zove ''kavka''.{{sfn|Brod|1960|pp=3–5}} Kafkina majka, Julie ([[1856]]. - [[1934]].), bila je kći Jakoba Löwyja, bogatog trgovca biljkama iz [[Poděbrady]]ja,{{sfn|Northey|1997|p=92}} koji je bio bolje obrazovan od njezina supruga.{{sfn|Gilman|2005|pp=20–21}} Kafkini su roditelji vjerojatno govorili varijantom njemačkog pod utjecajem [[jidiš]]a koji se, ponekad, pejorativno naziva ''Mauscheldeutsch'', ali kako se njemački smatrao osnovnim sredstvom društvenog uspona, vjerojatno su djecu poticali da govore književnim njemačkim.{{sfn|Gray|2005|pp=147–148}}

Kafkina rodna kuća nalazi se u blizini [[Staroměstské náměstí|Starog gradskog trga]] u [[Prag]]u, a u obitelji od šestero djece, Franz je bio najstariji.{{sfn|Hamalian|1974|p=3}} Njegova braća, Georg i Heinrich, umrli su kao djeca, još prije Franzove sedme godine; sestre su mu se zvale Gabriele (&quot;Ellie&quot;) ([[1889]]. – [[1944]].), Valerie (&quot;Valli&quot;) ([[1890]]. – [[1944]].) i Ottilie (&quot;Ottla&quot;) ([[1892]]. – [[1943]].). Tijekom radnih dana, oba roditelja nisu bila kod kuće. Majka Julije je radila i do 12 sati dnevno kako bi pomogla u vođenju Hermannova posla. Kao rezultat toga, Kafkino je djetinjstvo bilo prilično samotno,{{sfn|Brod|1960|p=9}} a djecu su mahom odgajale brojne guvernate i sluškinje. Kafkin problematičan odnos s ocem pomno je dokumentiran u njegovom [[Brief an den Vater|pismu ocu]] (''Brief an den Vater''), na preko 100 stranica na kojima piše kako je očev autoritativan stav uvelike utjecao na njega.{{sfn|Brod|1960|pp=15–16}} S druge strane, majka mu je bila tiha i sramežljiva.{{sfn|Brod|1960|pp=19–20}} Upravo je očeva dominantna ličnost uvelike utjecala na njegovo pisanje.{{sfn|Brod|1960|pp=15, 17, 22–23}}

=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:Prague Palace Kinsky PC.jpg|280px|thumb|desno|Palača Kinsky, gdje je Kafka išao u gimnaziju, na Starom gradskom trgu u [[Prag]]u.]]
U razdoblju od [[1889]]. do [[1893]]., Kafka se školovao u ''Deutsche Knabenschule'' (Njemačka osnovna škola za dječake) u današnjoj Ulici Masná (tada Masný trh/Fleischmarkt). Mada je govorio češki, Kafka je školovan u njemačkim školama na inzistiranje njegova autoritativna oca. Njegovo židovsko obrazovanje završilo je s njegovom [[bar micva|bar micvom]] u dobi od 13 godina. Sam Kafka nije uživao odlaziti u [[sinagoga|sinagogu]] te je išao samo praznicima, s ocem, četiri puta godišnje.{{sfn|Kafka-Franz, Father|2012}}{{sfn|Stach|2005|p=13}}{{sfn|Brod|1960|pp=26–27}}

Po završetku osnovne škole [[1893]]., Kafka je primljen u strogu, klasično-orijentiranu njemačku [[gimnazija|gimnaziju]] ''Altstädter Deutsches Gymnasium'', na Starom gradskom trgu, u sklopu [[Palača Kinsky|palače Kinsky]]. I ovdje se nastava odvijala na njemačkom, ali Kafka je znao i pisati i govoriti [[češki jezik|češki]];{{sfn|Hawes|2008|p=29}}{{sfn|Sayer|1996|pp=164–210}} potonji je učio u gimnaziji punih osam godina, postigavši dobar uspjeh.{{sfn|Kempf|2005}} Mada je dobivao samo komplimente za svoj češki, nikada se nije smatrao fluentim.{{sfn|Koelb|2010|p=12}} [[Matura|Maturske]] ispite položio je [[1901]]. godine.{{sfn|Corngold|2004|p=xii}}

Nakon maturiranja, Kafka je upisao [[Karl-Ferdinands-Universität]] u [[Prag]]u, ali se nakon samo dva tjedna studiranja [[kemija|kemije]] prebacio na [[pravo]].{{sfn|Diamant|2003|pp=36–38}} Mada ova struka nije previše zanimala Kafku, otvarala mu je široku lepezu poslova koji su zadovoljavali njegova oca. Uz sve to, studij prava trajao je razmjerno duže što je Kafki omogućilo da istovremeno pohađa predavanja iz njemačkih studija i povijesti umjetnosti.{{sfn|Brod|1960|pp=40–41}} Također se pridružio i studenskom klubu, ''Lese- und Redehalle der Deutschen Studenten'' (njem. Čitalački i nastavni klub njemačkih studenata), koji je organizirao književna događanja, čitanja i slične aktivnosti.{{sfn|Gray|2005|p=179}} Među Kafkinim prijateljima bili su novinar [[Felix Weltsch]], koji je studirao filozofiju, glumac [[Yitzchak Lowy]], koji je dolazio iz [[Varšava|varšavske]] [[Hasidizam|hasidističke]] obitelji te pisci [[Oskar Baum]] i [[Franz Werfel]].{{sfn|Stach|2005|pp=43–70}}

Pred kraj prve godine, Kafka je upoznao kolegu [[Max Brod|Maxa Broda]], koji će mu ubrzo postati doživotni prijatelj.{{sfn|Gray|2005|p=179}} Brod je ubrzo primijetio da su, iako je Kafka bio sramežljiv i rijetko je pričao, stvari koje je rekao izrazito duboke.{{sfn|Brod|1960|p=40}} Kafka je tokom cijelog života bio strastven čitatelj;{{sfn|Brod|1960|p=14}} zajedno s Brodom, pročitao je [[Platon]]ovog ''[[Protagora (Platon)|Protagoru]]'' na izvornom [[grčki jezik|grčkom]], na Brodovu inicijativu, te [[Gustave Flaubert|Flaubertova]] djela ''[[L'Éducation sentimentale|Sentimentalni odgoj]]'' i ''[[La Temptation de St. Anthoine|Iskušenje svetoga Antona]]'' na [[francuski jezik|francuskom]], na Kafkin prijedlog.{{sfn|Brod|1966|pp=53–54}} Kafka je [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodora Dostojevskog]], [[Gustave Flaubert|Gustavea Flauberta]], [[Franz Grillparzer|Franza Grillparzera]] i [[Heinrich von Kleist|Heinricha von Kleista]] smatrao &quot;istinskom braćom po krvi&quot;.{{sfn|Gray|2005|pp=74, 273}} Uz navedene, Kafka je bio zainteresiran i za [[češka književnost|češku književnost]]{{sfn|Hawes|2008|p=29}}{{sfn|Sayer|1996|pp=164–210}} te djela [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga Goethea]].{{sfn|Brod|1960|pp=51, 122–124}} Kafka je [[18. 7.|18. srpnja]] [[1906]]. godine{{efn|Neki izvori navode lipanj (Murray), a neki srpanj (Brod) kao datum Kafkine diplome.{{sfn|Murray|2004|p=62}}{{sfn|Brod|1960|p=78}}}} stekao titulu doktora pravnih znanosti te je odradio godinu dana besplatnog stažiranja kao sudski vježbenik na građanskim i kaznenim sudovima.{{sfn|Brod|1960|p=78}}{{sfn|Contijoch|2000}}

=== Posao ===

Dana [[1. 11.|1. studenog]] [[1907]]., Franz Kafka je dobio posao u kompaniji ''[[Assicurazioni Generali]]'', [[Italija|talijanskoj]] osiguravajućoj kući za koju je radio gotovo godinu dana. Njegova pisma iz tog razdoblja upućuju kako je bio nezadovoljan radnim vremenom - od 08:00 do 18:00{{sfn|Karl|1991|p=210}}{{sfn|Glen|2007|pp=23–66}} - koje mu je onemogućavalo da se posveti pisanju, koje mu je postajalo sve važnije. U tom je razdoblju mogao pisati isključivo noću, a noćno pisanje bilo je izrazito iscrpno s obzirom na radno vrijeme. Dana [[15. 7.|15. srpnja]] [[1908]]. dao je otkaz, a za dva tjedna je našao posao u Institutu za radničko osiguranje od ozljeda [[Kraljevina Češka|Kraljevine Češke]] koji mu je omogućio više vremena za pisanje. Opis posla bilo mu je istraživanje i procjena kompenzacija za osobne ozljede industrijskih radnika; incidenti kao izgubljeni prsti ili udovi bili su česti u to vrijeme. Profesor menadžmenta [[Peter Drucker]] kreditira Kafku kao tvorca prve civilne [[zaštitna kaciga|zaštitne kacige]], ali to ne potvrđuje nijedan dokument Kafkina poslodavca.{{sfn|Drucker|2002|p=24}}{{sfn|Corngold et. al.|2009|pp=250–254}} Njegov je otac često njegov posao u osiguravajućem društvu nazivao ''Brotberuf'', posao koji radi samo kako bi plaćao račune; sam Kafka je nekoliko puta izjavio kako ga prezire. Kafka je jako brzo napredovao te su njegovi zadaci uključivali procesuiranje i istraživanje zahtjeva za naknadom, pisanje izvještaja i rješavanje apela raznih biznismena koji su smatrali kako im je kompanija stavljena u kategoriju previsoka rizika, što im je povećavalo premije za osiguranje.{{sfn|Stach|2005|pp=26–30}} Također, tokom nekoliko godina rada u društvu, zadatak mu je bio sastavljanje godišnjeg izvještaja o osiguranju. Njegovi nadređeni su jako dobro primali te izvještaje.{{sfn|Brod|1960|pp=81–84}} Radno vrijeme uglavnom mu je završavalo oko 14:00, što mu je davalo dovoljno vremena za pisanje, kojemu je bio posvećen.{{sfn|Stach|2005|pp=23–25}} U kasnijim godinama, bolest ga je često sprečavala u odlasku na posao, ali i pisanju. Mnogo godina kasnije, Brod je skovao termin ''Der enge Prager Kreis'' (nje. ''Uski praški krug''), kako bi objedinio grupu pisaca kojima su pripadali Kafka, Felix Weltsch i on.{{sfn|Spector|2000|p=17}}{{sfn|Keren|1993|p=3}}

Krajem [[1911]]., Kafka i Karl Hermann, suprug njegove sestre Elli, postaju partneri u prvoj tvornici [[azbest]]a u Pragu, znanoj kao Prager Asbestwerke Hermann &amp; Co., otvorenoj uz pomoć miraznog novca kojeg je dao Hermann Kafka. Iako je isprva pokazivao entuzijazam i velik dio slobodnog vremena posvećivao poslu, Kafka je ubrzo zamrzio i tvornicu jer mu je oduzimala previše vremena za pisanje.{{sfn|Stach|2005|pp=34–39}} U ovom razdoblju se zainteresirao i za [[židovsko kazalište]], unatoč bojaznima prijatelja kao što je Brod, koji su ga svejedno podržavali u njegovim zanimacijama. Nakon što je u listopadu [[1911]]. prisustvovao predstavi teatra, Kafka je sljedećih šest mjeseci proveo intenzivno se baveći [[jidiš]]om i židovskom književnošću.{{sfn|Koelb|2010|p=32}} Ta je zanimacija služila i kao temelj za njegovu rastuću povezanost sa [[judaizam|židovstvom]].{{sfn|Stach|2005|pp=56–58}} Otprilike u ovom razdoblju postao je i [[vegetarijanstvo|vegeterijanac]].{{sfn|Brod|1960|pp=29, 73–75, 109–110, 206}} Negdje tijekom [[1915]]. godine, Kafka je dobio poziv za vojsku kako bi služio u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], ali su njegovi poslodavci sredili otpust jer se njegov posao smatrao esencijalnim za državu. Kasnije se ipak pokušao pridružiti vojsci, ali u tom su ga spriječili zdravstveni problemu povezani s [[tuberkuloza|tuberkulozom]],{{sfn|Brod|1960|p=154}} koja mu je dijagnosticirana [[1917]]. godine.{{sfn|Corngold|2011|pp=339–343}}

=== Privatni život ===
[[Datoteka:Berlin Unter den Linden Cafe Bauer um 1900.jpg|280px|thumb|desno|[[Berlin]] je odigrao veliku ulogu u Kafkinom privatnom životu. Iz Berlina su dolazile i Felice Bauer i Margarethe Bloch, a sam Kafka je tamo krako i živio dok je bio u vezi s Dorom Diamant. Na slici je poznati bulevar [[Unter den Linden]], prikaz iz [[1900]]. godine.]]
[[File:Felice Bauer and Franz Kafka.jpg|thumb|[[Felice Bauer]] i Kafka, 1917.]]
Prema Brodu, Kafku je konstantno &quot;mučila&quot; seksualna požuda.{{sfn|Hawes|2008|p=186}} Kao odrasla osoba, često je posvećivao [[bordel]]e,{{sfn|Hawes|2008|pp=186, 191}}{{sfn|European Graduate School|2012}}{{sfn|Stach|2005|p=43}} a zanimala ga je i [[pornografija]].{{sfn|Hawes|2008|p=186}} Uz sve to, tokom života je spavao s mnogo žena. Dana [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1912]]., Kafka je upoznao [[Felice Bauer]], Brodovu rođakinju, koja je radila u [[Berlin]]u kao predstavnica jedne [[diktafon]]ske kompanije. Tjedan dana nakon upoznavanja u domu Brodovih, Kafka je napisao u svoj dnevnik:
{{izdvojeni citat|''Gospođica FB. Kod Broda sam stigao 13. kolovoza, ona je sjedila za stolom. Nisam uopće bio željan saznati tko je ona, već sam ju odmah uzeo zdravo za gotovo. Košćato, prazno lice koje je otvoreno pokazivalo svoju praznoću. Goli vrat. Nabačena bluza. Izgledala je jako domicilno u svojoj haljini iako, kako se ispostavilo, uopće nije bila takva. (Promatrajući ju ovako detaljno, pomalo se otuđujem od nje&amp;nbsp;...) Skoro slomljen nos. Plava, nekako ravna, neatraktivna kosa, snažna brada. Kada sam sjedao, dobro sam ju pogledao prvi put, dok sam sjeo, već sam imao nesalomljivo mišljenje o njoj.''{{sfn|Banville|2011}}{{sfn|Köhler|2012}} }}

Nedugo nakon ovoga, Kafka je u samo jednoj noći napisao priču &quot;[[Das Urteil|Presuda]]&quot;, a u plodnom periodu je radio na svom romanu ''[[Der Verschollene|Amerika]]'' i na pripovijetci &quot;[[Die Verwandlung|Preobražaj]]&quot;. Kafka i Felice Bauer su, tokom sljedećih pet godina, komunicirali uglavnom preko pisama, povremeno su se viđali i dva su se puta zaručili.{{sfn|Stach|2005|p=1}} Druge zaruke, Kafka je prekinuo [[1917]]. kada je obolio od tuberkuloze. Kafkina opsežna pisma izdana su kao zbirka ''[[Briefe an Felice|Pisma Felice]]''; njezina pisma nisu preživjela.{{sfn|Banville|2011}}{{sfn|Seubert|2012}}{{sfn|Brod|1960|pp=196–197}} Biografi [[Reiner Stach]] i [[James Hawes]] tvrde kako je Kafka, oko [[1920]]., bio zaručen i treći put, za Julie Wohryzek, siromašnu i neobrazovanu hotelsku sobaricu.{{sfn|Stach|2005|p=1}}{{sfn|Hawes|2008|pp=129, 198–199}}

Stach i Brod također navode kako je Kafka, dok je poznavao Felice Bauer, imao aferu s njezinom prijateljicom, Margarethe &quot;Grete&quot; Bloch,{{sfn|Stach|2005|pp=379–389}} [[Jevreji|Židovkom]] iz [[Berlin]]a. Brod također tvrdi kako je Blochova rodila Kafkina sina, iako ovaj nikada nije saznao za dijete. Dječak, čije je ime nepoznato, rođen je ili [[1914]]. ili [[1915]]. te je umro u [[Minhen|Münchenu]] [[1921]]. godine.{{sfn|Brod|1960|pp=240–242}}{{sfn|S. Fischer|2012}} Ipak, Kafkin biograf Peter-André Alt tvrdi da, iako Blochova jest imala sina, Kafka nije otac jer par nikada nije bio intiman.{{sfn|Alt|2005|p=303}}{{sfn|Hawes|2008|pp=180–181}} Stach također tvrdi kako Kafka nije imao djece.{{sfn|Stach|2005|pp=1, 379–389}}

U kolovozu [[1917]]., Kafki je dijagnosticirana [[tuberkuloza]], nakon čega je nekoliko mjeseci boravio u selu [[Zürau]], gdje je njegova sestra Ottla radila na farmi sa svojim šurjakom Hermannom. Tamo mu je bilo jako ugodno te je kasnije to opisao kao vjerojatno najbolji period svoga života, vjerojatno zato što nije imao nikakvih obaveza. Pisao je dnevnike i [[oktavo|oktave]]. Iz tih je bilješki Kafka uspio izvući 109 numeriranih komada teksta na ''Zettelu'', komadu papira bez nekog reda. Oni su izdani kao zbirka ''[[Die Zürauer Aphorismen oder Betrachtungen über Sünde, Hoffnung, Leid und den wahren Weg|Razmišljanja o Grijehu, Nadi, Patnji i Pravom putu]]'' (na njemačkom izdano kao ''Die Zürauer Aphorismen oder Betrachtungen über Sünde, Hoffnung, Leid und den wahren Weg'').{{sfn|Apel|2012|p=28}}

Godine [[1920]]., Kafka je započeo vezu s [[Česi|češkom]] novinarskom i spisateljicom, [[Milena Jesenská|Milenom Jesenskom]]. Kafkina pisma njoj kasnije su izdana kao ''[[Briefe an Milena|Pisma Mileni]]''.{{sfn|Brod|1966|pp=389}} Tijekom odmora u srpnju [[1923]]., kojeg je proveo u mjestu [[Graal-Müritz]] na [[Baltičko more|Baltiku]], Kafka je upoznao [[Dora Diamant|Doru Diamant]], dvadesetpetogodišnju odgajateljicu iz ortodoksne židovske obitelji. Kafka se, nadajući se da će se tako osloboditi obiteljskog utjecaja i moći pisati, nakratko preselio u [[Berlin]], gdje je živio s Dorom. Postala mu je ljubavnica i zainteresirala ga za [[Talmud]].{{sfn|Hempel|2002}} U tom je periodu radio na četiri priče koje su trebale biti tiskane pod naslovom ''[[Ein Hungerkünstler|Umjetnik gladovanja]]''.{{sfn|Brod|1966|pp=389}}

=== Osobnost ===
[[Datoteka:Kafka.jpg|257x257px|thumb|lijevo|''Kafka se bojao da će ga ljudi smatrati fizički i psihički odbojnim. Ipak, oni koji su ga upoznali (...) također su [ga] smatrali dječački zgodnim, ali mu je pojava bila oštra.''{{sfn|Repertory|2005}}]]
Kafka se bojao da će ga ljudi smatrati fizički i psihički odbojnim. Ipak, oni koji su ga upoznali uvidjeli su kako je tih i staložen, kako posjeduje očitu inteligenciju i suh smisao za humor; također su ga smatrali dječački zgodnim, ali mu je pojava bila oštra.{{sfn|Repertory|2005}} Brod ga je usporedio s [[Heinrich von Kleist|Heinrichom von Kleistom]], primijetivši kako su oba pisca imala sposobnost jasnog i realističkog opisivanja situacije do u detalje.{{sfn|Brod|1966|p=41}} Kafaka je bio jedna od najzabavnijih osoba koje je Brod upoznao; uživao je šaliti se i zabavljati s prijateljima, ali im je i davao dobre savjete u problematičnim situacijama.{{sfn|Brod|1966|p=42}} Također, prema Brodu, Kafka je bio strastven recitator koji je mogao govoriti kao da pjeva.{{sfn|Brod|1966|p=97}} Brod je smatrao kako su &quot;apsolutna istinoljubivost&quot; i &quot;precizna savjesnost&quot; dvije Kafkine najznačajnije osobine.{{sfn|Brod|1966|p=49}}{{sfn|Brod|1960|p=47}} Istraživao bi detalj, ono neprimjetno, temeljito s tolikom ljubavlju i preciznošću da su se počele pojavljivati stvari koje su dotad bile neviđene, ali su bile ništa doli istinite.{{sfn|Brod|1966|p=52}}

Iako kao dijete nije njegovao vježbanje, u kasnijoj je dobi pokazivao interes za igre i fizičku aktivnost,{{sfn|Brod|1960|p=14}} postavši dobar biciklist, plivač i ronilac.{{sfn|Brod|1966|p=49}} Vikendima, Kafka bi s prijateljima išao na duge šetnje, koje bi najčešće predložio on sam.{{sfn|Brod|1966|p=90}} Među ostalim interesima bili su [[alternativna medicina]], novi obrazovni sustavi kao [[metoda Montessori]]{{sfn|Brod|1966|p=49}} te tehnički noviteti kao što su [[avion]]i i [[film]].{{sfn|Brod|1966|p=92}} Samo pisanje bilo mu je toliko bitno da ga je smatrao &quot;vrstom molitve&quot;.{{sfn|Brod|1960|p=214}} Bio je i jako osjetljiv na zvuk tako da je volio tišinu prilikom pisanja.{{sfn|Brod|1960|p=156}}

Autor Pérez-Álvarez sugerirao je kako je Kafka možda bolovao od [[Shizoidna ličnost|shizoidnog poremećaja ličnosti]].{{sfn|Pérez-Álvarez|2003|pp=181–194}} Njegov stil, ne samo u &quot;Preobražaju&quot; već i u drugim djelima, sadrži određene shizoidne karakteristike koje objašnjavaju dobar dio iznenađenja u njegovim djelima.{{sfn|Miller|1984|pp=242–306}} Njegova muka vidljiva je u dnevničkom zapisu od [[21. 6.|21. lipnja]] [[1913]].:{{sfn|McElroy|1985|pp=217–232}}
{{izdvojeni citat|''Veliki svijet što ga nosim u glavi. Ali kako osloboditi sebe i njih bez da rastrgam. I tisuću puta radije plačem u sebi. Radi toga sam tu, toliko mi je jasno.''{{sfn|Project Gutenberg|2012}}}}

Kao i u aforizmu iz Züraua, broj 50:
{{izdvojeni citat|''Čovjek ne može živjeti bez stalnog vjerovanja u nešto neuništivo u njemu samom, ali mu i to nešto neuništivo i vjera u to mogu biti trajno skriveni.''{{sfn|Gray|1973|p=196}}}}

Mada se nikada nije ženio, Kafka je brak i djecu izrazito cijenio. Iako je imao nekoliko djevojaka,{{sfn|Brod|1960|pp=139–140}} neki su autori spekulirali o njegovoj seksualnosti; drugi su, pak, sugerirali kako je imao nekakav poremećaj hranjenja. Doktor M. M. Fichter s Psihijatrijske klinike [[Sveučilište Ludwiga Maximiliana u Münchenu|Sveučilišta u Münchenu]] u svom radu iz [[1988]]. predstavlja &quot;dokaze za hipotezu da je pisac Franz Kafka bolovao od atipičnog oblika [[anoreksija|anoreksije nervose]].&quot;{{sfn|Fichter|1988|pp=231–238}} U svojoj knjizi ''Franz Kafka, the Jewish Patient'' iz [[1995]]., [[Sander Gilman]] je istražio &quot;zašto bi jednog Židova smatrali '[[hipohondrija|hipohonrdom]]' ili '[[homoseksualnost|homoseksualcem]]' te kako Kafka inkorporira aspekte tih načina shvaćanja židovskog muškarca u svoju vlastitu sliku i djelo.&quot;{{sfn|Gilman|1995|loc=back cover}} Isto tako, Kafka je barem jednom razmišljao o [[samoubistvo|suicidu]], pred kraj [[1912]]. godine.{{sfn|Brod|1960|p=128}}

=== Politički stavovi ===
[[Datoteka:Red Carnation NGM XXXI p507.jpg|220px|thumb|desno|Kako tvrdi njegov školski kolega Hugo Bergmann, Kafka je u školu nosio crveni [[karanfil]] kako bi pokazao svoje simpatije prema socijalizmu.]]
Prije početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]],{{sfn|Brod|1960|p=86}} Kafka je bio na nekoliko sastanaka Kluba Mladých, češke [[anarhizam|anarhističke]], [[antimilitarizam|antimilitarističke]] i [[antiklericizam|anitikleričke]] organizacije.{{sfn|Lib.com|2008}} Hugo Bergmann, koji je pohađao istu osnovnu i srednju školu kao i Kafka, razišao se s Kafkom tijekom njihove posljednje akademske godine (1900./1901.) jer su &quot;[Kafkin] [[socijalizam]] i moj [[cionizam]] bili previše stridentni&quot;.{{sfn|Bergman|1969|p=8}}{{sfn|Bruce|2007|p=17}} &quot;Franz je postao [[socijalizam|socijalist]], ja sam postao cionist 1898. Sinteza cionizma i socijalizma tada još nije postojala.&quot;{{sfn|Bruce|2007|p=17}} Bergmann tvrdi kako je Kafka u školu nosio crveni [[karanfil]] kao znak podrške socijalizmu.{{sfn|Bruce|2007|p=17}} U jednom dnevničkom zapisu, Kafka je referirao na poznatog anarhističkog filozofa, [[Pjotr Kropotkin|Pjotra Kropotkina]]: &quot;Ne zaboravi Kropotkina!&quot;{{sfn|Preece|2001|p=131}} Kasnije je, o češkim anarhistima, rekao: &quot;Oni su svi bezhvalno htjeli shvatiti ljudsku sreću. Ja sam ih razumio. Ali... nisam mogao predugo marširati uz njih.&quot;{{sfn|Janouch|1998|pp=118–119}}

Tijekom komunističkog razdoblja, ostavština Kafkina djela za socijalizam Istočnog bloka je bila vruća tema. Mišljenja su sezala od toga da je satirizirao birokraciju raspadajuće [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] do toga da je utjelovio uspon socijalizma.{{sfn|Hughes|1986|pp=248–249}} Još jedna bitna točka bila je [[alienacija]]; dok je konzervativno stajalište glasilo da Kafkini prikazi alienacije više nisu relevantni za društvo koje je navodno eliminiralo alienaciju, konferencija održana u [[Čehoslovačka|čehoslovačkom]] mjestu [[Liblice]] [[1963]]. godine, povodom autorova osamdeseta rođendana, naglasila je trajnu važnost Kafkinog prikaza birokratskog društva.{{sfn|Bathrick|1995|pp=67–70}} Ipak, pitanje je li Kafka bio politički autor ili nije je još uvijek predmet debate.{{sfn|Socialist Worker|2007}}

=== Judaizam i cionizam ===

Odrastajući, Kafka je bio [[Jevreji|Židov]] koji je govorio [[nemački jezik|njemački]] u [[Prag]]u, gradu u kojem je dominirao [[češki jezik]].{{sfn|History Guide|2006}} Bio je duboko fasciniran Židovima iz [[istočna Evropa|istočne Europe]], za koje je smatrao da posjeduju intenzitet duhovnog života koji je nedostajao Židovima na Zapadu. Njegov dnevnik je pun referenci na [[Jidiš|židovske]] pisce.{{sfn|Haaretz|2008}} Ipak, nerijetko je bio otuđen kako od Židova tako i od judaizma: &quot;Što ja imam zajedničko sa Židovima? Jedva da imam nešto zajedničko sa samim sobom i bolje mi je da stojim tiho u kutu, zadovoljan što mogu disati.&quot;{{sfn|Kafka-Franz|2012}}

Hawes sugerira da Kafka, makar iznimno svjestan svog [[jevreji|židovstva]], nije inkorporirao te elemente u svojim djelima, kojima, prema Hawesu, nedostaje židovskih likova, scena ili tema.{{sfn|Connolly|2008}}{{sfn|Harper's|2008}}{{sfn|Hawes|2008|pp=119–126}} Prema mišljenju književnog kritičara [[Harold Bloom|Harolda Blooma]], Kafka je, iako mu je vlastito židovstvo bilo strano, bio suštinski židovski pisac.{{sfn|Bloom|1994|p=428}} Lothar Kahn je jednako jasan: &quot;Prisutnost židovstva u Kafkinom djelu sada je nesumnjiva.&quot;{{sfn|Kahn|Hook|1993|p=191}} [[Pavel Eisner]], prvi prevoditelj Kafkinih djela, tumači ''Proces'' kao utjelovljenje &quot;trostruke dimenzije života Židova u Pragu... njegov protagonist, [[Josef K.]] je (simbolično) uhićen od strane Nijemca (Rabensteiner), Čeha (Kullich) i Židova (Kaminer). On predstavlja 'neskrivljenu krivnju' koja prožima jednog Židova u suvremenom svijetu, iako nema dokaza da je i on sam Židov.&quot;{{sfn|Rothkirchen|2005|p=23}}

U svom [[esej]]u ''Tuga u Palestini?!'', [[izrael]]ski pisac [[Dan Miron]] istražuje Kafkin odnos prema cionizmu: &quot;Čini se da su i oni koji smatraju da takva veza postoji i da je cionizam odigrao centralnu ulogu u njegovom životu i djelu, kao i oni koji negiraju takvu vezu u cijelosti ili joj ne pridaju važnosti, svi u krivu. Istina se nalazi na vrlo nejasnom mjestu koje se nalazi između ova dva pojednostavljena pola.&quot;{{sfn|Haaretz|2008}} Kafka je razmišljao da se, prvo s Felice Bauer, a onda i s Dorom Diamantr, preseli u [[Palestina|Palestinu]]. Dok je boravio u [[Berlin]]u učio je [[jevrejski jezici|hebrejski]], unajmivši Brodovog prijatelja iz Palestine, po imenu Pua Bat-Tovim, da ga podučava{{sfn|Haaretz|2008}} i odlazivši na satove [[rabin]]a [[Julius Guttmann|Juliusa Guttmanna]]{{efn|Neki izvori spominju ime Julius Grünthal.}} na berlinskom Fakultetu za židovske studije.{{sfn|Brod|1960|p=196}}

Livia Rothkirchen naziva Kafku &quot;simboličnim figurom svoga vremena&quot;.{{sfn|Rothkirchen|2005|p=23}} Njegovi suvremenici bili su mnogi židovski pisci (njemački, češki i nacionalni Židovi) koji su bili osjetljivi na njemačku, austrijsku, češku i židovsku kulturu. Prema Rothkirchenovoj, &quot;ta situacija dala je njihovim djelima širok, kozmopolitski izgled i kvalitetu egzaltacije koja je graničila s transcedentnom metafizičkom kontemplacijom. Najbolji primjer je Franz Kafka.&quot;{{sfn|Rothkirchen|2005|p=23}}

=== Smrt ===
[[Datoteka:Grave of Kafka.JPG|thumb|left|220px|Grob Franza Kafke i njegovih roditelja na [[groblje|groblju]] u četvrti [[Žižkov]].]]
Kafkina [[tuberkuloza]] [[grkljan]]a pogoršala se u ožujku [[1924]]. godine te se morao vratiti iz Berlina u [[Prag]],{{sfn|Stach|2005|p=1}} gdje su se za njega brinuli članovi obitelji, posebice sestra Ottla. Dana [[10. 4.|10. travnja]] [[1924]]. otišao je u [[sanatorij]] doktora Hoffmanna u [[Klosterneuburg|Kierlingu]], pokraj [[Beč]]a,{{sfn|Brod|1966|p=389}} gdje je i umro [[3. 6.|3. lipnja]] [[1924]]. godine. Čini se kako je uzrok smrti bilo gladovanje - bol u grlu bila je, očito, toliko snažna da Kafka nije mogao jesti, a kako tada još uvijek nisu postojale druge metode hranjenja, nije postojalo načina da ga se nahrani.{{sfn|Believer|2006}}{{sfn|Brod|1960|pp=209–211}} Tijelo mu je prenešeno natrag u Prag, gdje je pokopan [[11. 6.|11. lipnja]] [[1924]]. na Novom židovskom groblju u četvrti [[Žižkov]].{{sfn|European Graduate School|2012}} Kafka je tokom života bio anonimac, ali slavu je smatrao nebitnom. Ipak, stekao ju je ubrzo nakon smrti.{{sfn|Brod|1960|p=214}}

== Djelo ==
[[Datoteka:De Kafka Brief an den Vater 001.jpg|thumb|200px|Prva stranica ''[[Brief an den Vater|Pisma ocu]]''.]]
Sva izdana djela Franza Kafke, osim nekoliko pisama [[Česi|Čehinji]] Mileni Jasenskoj, pisana su na [[nemački jezik|njemačkom jeziku]]. Ono malo što je izdano za autorova života, privuklo je oskudnu pozornost, što se ne može reći za njegova posthumno izdana djela.

Kafka nije dovršio nijedan svoj roman, a spalio je gotovo 90% svega što je napisao,{{sfn|''New York Times''|2010}}{{sfn|Stach|2005|p=2}} posebice dok je živio u [[Berlin]]u, gdje mu je Dora Diamant pomogla u paljenju skica za djela.{{sfn|Murray|2004|pp=367}} U ranoj stvarateljskoj fazi, uzor mu je bio njemački pisac [[Heinrich von Kleist]] kog je, u jednom pismu Felice Bauer, opisao zastrašujućim i za kog je smatrao da mu je bliži nego vlastita obitelj.{{sfn|Furst|1992|p=84}}

=== Priče ===

Kafka je bio plodan pisac kratkih priča i pripovijetki. Neke njegove izdane priče nazivane su ''Erzählung'' ([[nemački jezik|njemački]]: priče), a neke ''Geschichte'' ([[nemački jezik|njemački]]: pripovijetke). Neke od njih su relativno duge (&quot;Preobražaj&quot;, &quot;U kažnjeničkoj koloniji&quot;, &quot;Presuda&quot;), dok su druge bile samo paragraf duge (gotovo kao [[aforizam|aforizmi]]; primjerice &quot;[[Gib's auf!|Odustani!]]&quot;, &quot;[[Prometheus (Kafka)|Prometej]]&quot;, &quot;[[Kleine Fabel|Mala basna]]&quot; ili &quot;[[Die Warheit über Sancho Pansa|Istina o Sanchu Panzi]]&quot;). Najstarija sačuvana Kafkina priča je &quot;[[Der Unredliche in seinem Herzen]]&quot;. Ona nikada nije tiskana, ali je bila dio [[Briefe 1902-1924|pisma]] prijatelju [[Oskar Pollak|Oskaru Pollaku]] iz [[1902]]. godine. Kafkina prva izdana djela su osam priča koje su se [[1908]]. godine pojavile u prvom izdanju časopisa ''[[Hyperion]]'' pod zbirnim naslovom ''[[Betrachtung|Razmišljanje]]''. U razdoblju od [[1904]]. do [[1909]]. radio je na priči &quot;[[Beschreibung eines Kampfes|Opis jedne borbe]]&quot;. Kada ju je pokazao Brodu, ovaj ga je savjetovao da nastavi raditi i pošalje ju ''Hyperionu''. Jedan odlomak priče izdao je [[1908]].,{{sfn|Pawel|1985|pp=160–163}} a dva u proljeće [[1909]]., sve u [[Minhen|Münchenu]].{{sfn|Brod|1966|p=388}}

U kreativnom naletu u noći [[22. 9.|22. rujna]] [[1912]]., Kafka je napisao priču &quot;[[Das Urteil|Presuda]]&quot;, koju je posvetio [[Felice Bauer]]. Brod je uočio sličnost u imenima glavnog lika i njegove fiktivne zaručnice, Georga Bendemanna i Friede Brandenfeld, s imenima Franza Kafke i Felice Bauer.{{sfn|Brod|1966|ps=114f}} Ova priča se uglavnom smatra za djelo koje je stvorilo Kafku kao pisca. Priča se bavi problematičnim odnosom sina i njegova dominantna oca, koji dobiva novu dimenziju nakon što se sin zaruči.{{sfn|Ernst|2010}}{{sfn|Hawes|2008|pp=159, 192}} Kafka je kasnije rekao kako je pisao s &quot;potpunim otkrivanjem svoje duše i tijela&quot;{{sfn|Stach|2005|p=113}} tu priču koja se je &quot;razvila kao pravo rođenje, prekrivena prljavštinom i muljem.&quot;{{sfn|Brod|1960|p=129}} Rukopis priče Kafka je poslao i Felice (u pismu od [[2. 6.|2. lipnja]] [[1913]].), dodavši neobičnu tvrdnju: &quot;Nalaziš li u ''Presudi'' ikakav smisao, hoću reći određen, suvislo izražen, shvatljiv smisao? Ja ga ne nalazim i nisam u stanju išta tumačiti?&quot;{{sfn|Žmegač|2003|p=429}} Priča je prvi put tiskana u [[Leipzig]]u [[1912]]. godine uz posvetu &quot;Gospođici Felice Bauer&quot;, koja je u kasnijim izdanjima promijenjena &quot;za F&quot;.{{sfn|Brod|1966|p=389}}

Godine [[1912]]., Franz Kafka je napisao pripovijetku &quot;[[Die Verwandlung|Preobražaj]]&quot;,{{sfn|Brod|1966|p=113}} izdanu [[1915]]. godine u [[Leipzig]]u. Radi se o neobičnoj, gotovo [[nadrealizam|nadrealnoj]] priči koja je vjerojatno jedan od najboljih i najreprezentativnijih primjera Kafkina [[magijski realizam|magijskog realizma]]. Priča započinje ''[[in medias res]]'', kultnom prvom rečenicom ''Kad se Gregor Samsa jednoga jutra probudio iz nemirnih snova, nađe se u svom krevetu preobražen u golemog kukca.'' Njemački izvornik koristi termin ''ungeheuren Ungeziefer'', koji se doslovno može prevesti kao monstruozno čudovište, s tim da riječ ''Ungeziefer'' općenito označava neželjene i prljave životinje. [[Žohar]], u kog se Gregor Samsa pretvorio, bio je upravo to. Pripovijetka dalje prati život (ili životarenje) i propadanje žohara Gregora Samse i njegovu postepenu alienaciju, prvo od vanjskog svijeta, a onda i od obitelji i vlastitog života. Kritičari ovo djelo, koje je prepuno simbolike i metafora, smatraju jednim od temeljnih djela [[20. vijek|XX. stoljeća]].{{sfn|Sokel|1956|pp=203–214}}{{sfn|Luke|1951|pp=232–245}}{{sfn|Dodd|1994|pp=165–168}} Priča &quot;[[In der Strafkolonie|U kažnjeničkoj koloniji]]&quot;, koja govori o razrađenom uređaju za mučenje i smaknuće, napisana je u listopadu [[1914]].,{{sfn|Brod|1966|p=389}} revidirana [[1918]]. te izdana u Leipzigu tokom listopada [[1919]]. godine. Priča &quot;[[Ein Hungerkünstler|Umjetnik gladovanja]]&quot;, izdana u časopisu ''[[Die neue Rundschau]]'' [[1924]]. godine, opisuje glavnog lika, žrtvu, koji doživljava pad razumijevanja za njegovu čudnu vještinu [[Umjetnik gladovanja|izgladnjivanja samog sebe na određene periode]].{{sfn|Gray|2005|p=131}} Njegova posljednja priča, &quot;[[Josefine, die Sängerin oder Das Volk der Mäuse|Pjevačica Josefine, ili puk miševa]]&quot; također se bavi odnosom umjetnika i njegove publike.{{sfn|Horstkotte|2009}}

=== Romani ===
{{Multiple_image
|align=right 
|width= 180
|direction=vertical
|boxwidth= 
|image1=Kafka Der Prozess 1925.jpg
|alt1=
|caption1=
|image2=Kafka Das Schloss 1926.jpg
|alt2=
|caption2=
|image3=Kafka Amerika 1927.jpg
|alt3=
|caption3=Naslovnice njemačkih izdanja Kafkina tri romana (odozgo prema dolje): ''[[Der Process|Proces]]'' ([[1925]].), ''[[Das Schloss|Dvorac]]'' ([[1926]].), ''[[Amerika (Kafka)|Amerika]]'' ([[1927]].)
|image4=
|alt4=
|caption4=
|image5=
|alt5=
|caption5=
|image6=
|alt6=
|caption6=
|image7=
|alt7=
|caption7=
|image8=
|alt8=
|caption8=
|image9=
|alt9=
|caption9=
|image10=
|alt10=
|caption10=
}}
Kafka nije dovršio nijedan svoj roman, a spalio je gotovo 90% vlastitog opusa. Prvi roman počeo je pisati [[1912]]. godine,{{sfn|Brod|1960|p=113}} a prvo poglavlje istog danas je poznato kao kratka priča pod naslovom &quot;[[Der Heizer|Ložač]]&quot;. Kafka je to djelo, koje je ostalo nedovršeno, nazvao ''Der Verschollene'', ali kada ga je [[Max Brod|Brod]] posthumno tiskao, odabrao je naslov ''[[Amerika (Kafka)|Amerika]]''.{{sfn|Brod|1960|pp=128, 135, 218}} Iako osjetno humorističniji i realističniji od ostalih Kafkinih djela, ovaj roman, koji prati lutanja europskog emigranta Karla Roßmanna po [[Sjedinjene Američke Države|Americi]], dijeli iste motive opresivnog i nedodirljivog sustava koji protagonista stavlja u razne bizarne situacije.{{sfn|Sussman|1979|pp=72–94}} Roman inkorporira mnoge detalje iz iskustava Kafkinih rođaka koji su emigrirali u Ameriku{{sfn|Stach|2005|p=79}} te ostaje jedino djelo za koje Kafka nije odabrao optimističan završetak.{{sfn|Brod|1960|p=137}}

Tijekom [[1914]]., Kafka je započeo rad na romanu ''[[Der Process|Proces]]'',{{sfn|Brod|1966|p=388}} svom vjerojatno najutjecajnijem romanu.{{efn|Iako kritičari znaju navoditi kako je ''Dvorac'' Kafkin najbolji roman, ''Proces'' je ipak njegovo najutjecajnije djelo, s obzirom na broj ekranizacija i svekoliki kulturni utjecaj.}} ''Proces'' govori o [[Josef K.|Josefu K.]], bankovnom službeniku koji jedno jutro biva uhićen i optužen od strane daleke i nepoznate vlasti zbog zločina koji je nepoznat kako njemu tako i čitatelju. K. upada u niz bizarnih i nejasnih situacija, bori se protiv u potpunisti dehumanizirane birokracije i dobiva pomoć od niza grotesknih likova koji su, u suštini, potpuno beskorisni (uz izuzetak tajanstvenog zatvorskog kapelana) sve do samoga kraja, kada realizira snagu tog birokratskog mehanizma te mu se u konačnici prepusti. Ipak, za razliku od ''Amerike'', prozorsko svjetlo na samom kraju romana ostavlja nadu, koja je jedan od ključnih motiva u Kafkinim djelima. No, roman je, unatoč tome što je Kafka napisao posljednje poglavlje, ostao nedovršen. Ipak, novija izdanja romana u sebi sadrže i nedovršena ili neuklopljena poglavlja (iako su ona izdvojena od glavnog romana). Prema [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovcu]] [[Elias Canetti|Eliasu Canettiju]], Felice je ključna za radnju ''Procesa'', a sam je Kafka rekao kako je to &quot;njezina priča&quot;.{{sfn|Stach|2005|pp=108–115, 147, 139, 232}}{{sfn|Kakutani|1988}} Canetti je svoju knjigu o Kafkinim pismima Felice naslovio ''Der andere Prozess'' (''Kafkin drugi proces''), u čast vezi između romana i pisama.{{sfn|Kakutani|1988}} Michiko Kakutani, u kritici ''[[The New York Times|New York Timesa]]'', piše da Kafkina pisma sadrže &quot;temeljne znakove njegove fikcije - onu istu nervoznu pažnju posvećenu minucioznim detaljima; onu istu paranoidnu svijest o promjenjivim balansima moći; istu atmosferu emocionalnog gušenja - kombiniranu, na opće iznenađenje, s trenucima dječačkog žara i oduševljenosti.&quot;{{sfn|Kakutani|1988}}

Prema vlastitom dnevniku, Kafka je već do [[11. 6.|11. lipnja]] [[1914]]. godine planirao roman ''[[Das Schloss|Dvorac]]'', ali ga je počeo pisati tek [[27. 1.|27. siječnja]] [[1922]].{{sfn|Brod|1966|p=388}} Protagonist ovog romana je ''Landvermesser'' (nje. nadstojnik, špan) po imenu K., koji se iz nepoznatih razloga bori kako bi dobio pristup misterioznim upraviteljima dvorca koji upravljaju selom. Kafkina namjera bila je da vlasti u dvorcu obavijeste K.-a na trenutku samrti kako njegova &quot;zakonska osnova da živi u selu nije važeća, ali je, s obzirom na brojne sporedne činjenice, imao dozvolu da živi i radi u selu.&quot;{{sfn|Boyd|2004|p=139}} Mračan i na momente [[nadrealizam|nadrealan]], roman se fokusira na alienaciji, birokraciji, naizgled beskrajnim frustracijama ljudskih pokušaja u borbi s vlašću i beskorisnim i beznadnim traganjem za nedostižnim ciljem. Hartmut M. Rastalsky je u svojoj disertaciji napisao sljedeće: &quot;Kao i snovi, njegova djela kombiniraju precizne, &quot;realistične&quot; detalje s apsurdnim, pažljivo promatranje i rezoniranje protagonista s neobjašnjivom glupošću i nemarom.&quot;{{sfn|Rastalsky|1997|p=1}}

=== Povijest izdavanja ===

Kafkine priče su izvorno izlazile u književnim časopisima. Prvih osam izdano je [[1908]]. u prvom izdanju dvomjesečnika ''Hyperion''.{{sfn|Itk|2008}} [[Franz Blei]] je [[1914]]. izdao dva dijaloga koja će postati &quot;Opis jedne borbe&quot;.{{sfn|Itk|2008}} Fragment priče &quot;[[Die Aeroplane in Brescia|Zrakoplovi u Bresciji]]&quot;, napisane za vrijeme puta u [[Italija|Italiju]] s Brodom, izdan je [[28. 9.|28. rujna]] [[1909]]. u dnevniku ''[[Bohemia (časopis)|Bohemia]]''.{{sfn|Itk|2008}}{{sfn|Brod|1966|p=94}} Dana [[27. 7.|27. srpnja]] [[1910]]., nekoliko priča koje će kasnije postati dio ''Razmišljanja'', izdano je u uskršnjem izdanju dnevnika ''Bohemia''.{{sfn|Itk|2008}}{{sfn|Brod|1966|p=61}} U [[Leipzig]]u, tokom [[1913]]., Brod je s izdavačem [[Kurt Wolff|Kurtom Wolffom]] izdao priču &quot;[[Das Urteil|Das Urteil. Eine Geschichte von Franz Kafka]]&quot; (nje. &quot;Presuda, priča Franza Kafke&quot;) u književnom godišnjaku za umjetničku poeziju ''Arkadia''. Priča &quot;[[Vor dem Gesetz|Pred zakonom]]&quot; izdana je [[1915]]. u novogodišnjem izdanju nezavisnog židovskog tjednika ''Selbstwehr''; priča je ponovo izdana [[1919]]. u sklopu zbirke ''[[Ein Landarzt|Seoski liječnik]]'' te je postala dio romana ''Proces''. Ostale priče izlazile su po raznim časopisima, među kojima su Brodov ''[[Der Jude (časopis)|Der Jude]]'', novine ''[[Prager Tagblatt]]'' te magazini ''[[Die neue Rundschau]]'', ''[[Genius (magazin)|Genius]]'' i ''[[Prager Presse]]''.{{sfn|Itk|2008}}

Kafkina prva izdana knjiga bila je zbirka ''Razmišljanje'', koja sadrži 18 priča napisanih od [[1904]]. do [[1912]]. Tijekom ljetnog putovanja u [[Vajmar|Weimar]], Brod je inicirao susret između Kafke i Kurta Wolffa;{{sfn|Brod|1966|p=110}} Wolff je ''Razmišljanje'' izdao u kući [[Rowohlt Verlag]] krajem [[1912]]. godine (mada je godina izdanja navedena kao [[1913]].).{{sfn|European Graduate School, Articles|2012}} Kafka je zbirku posvetio Brodu (&quot;Für M.B.&quot;), da bi u osobnoj kopiji koju je dao prijatelju dodao: &quot;So wie es hier schon gedruckt ist, für meinen liebsten Max — Franz K.&quot; (nje. &quot;Kako je ovdje već tiskano, za mog najdražeg Maxa - Franz. K.&quot;).{{sfn|Brod|1966|p=115}}

Kafkina priča &quot;Preobražaj&quot; prvi put je tiskana u listopadu [[1915]]. u mjesečniku ''[[Die Weißen Blätter]]'', [[ekspresionizam|ekspresionističkom]] časopisu čiji je urednik bio [[René Schickele]].{{sfn|European Graduate School, Articles|2012}} Drugu zbirku, naslovljenu ''Seoski liječnik'', izdao je [[1919]]. Kurt Wolff,{{sfn|European Graduate School, Articles|2012}} a posvećena je Kafkinu ocu.{{sfn|Leiter|1958|pp=337–347}} Posljednju zbirku, od četiri priče, koju je Kafka pripremio za tiskanje, zbirku ''Umjetnik glasovanja'', izdala je [[avangarda|avangardna]] izdavačka kuća [[Verlag Die Schmiede]] [[1924]]. godine nakon autorove smrti. Dana [[20. 4.|20. travnja]] [[1924]]., ''[[Berliner Börsen-Courier]]'' izdaje Kafkin esej o piscu [[Adalbert Stifter|Adalbertu Stifteru]].{{sfn|Krolop|1994|p=103}}

==== Max Brod ====
[[Datoteka:Kafka Betrachtung 1912.jpg|thumb|left|200px|''&quot;So wie es hier schon gedruckt ist, für meinen liebsten Max — Franz K.&quot;'']]
Kafka je svoje djelo, kako izdano tako i neizdano, ostavio svom najboljem prijatelju Maxu Brodu, s jasnim instrukcijama da ih ovaj uništi nakon piščeve smrti. Kafka mu je napisao: &quot;Najdraži Max, moj posljednji zahtjev: Sve što ostavim za sobom... u obliku dnevnika, rukopisa, pisama (mojih i tuđih), skica i tako dalje, ima da bude spaljeno i nepročitano.&quot;{{sfn|Kafka|1988|loc=publisher's notes}}{{sfn|McCarthy|2009}} Brod je odlučio ignorirati ovaj zahtjev te je romane i zbirke izdao u razdoblju od [[1925]]. do [[1935]]. Mnoge papire, koji su ostali neizdani, ponio je sa sobom u [[Palestina|Palestinu]] u jednom kovčegu kada je tamo pobjegao [[1939]].{{sfn|Butler|2011|pp=3–8}} Kafkina posljednja ljubav, Dora Diamant (kasnije Dymant-Lask), također je ignorirala njegove želje, tajno sačuvašvi 20 notesa i 35 pisama. Njih je [[1933]]. konfiscirao [[Gestapo]], ali ih biografi i danas traže.{{sfn|Kafka Project SDSU|2012}}

Kako je Brod izdao sve ono što je bilo u njegovu posjedu,{{sfn|Contijoch|2000}} Kafkin je opus počeo privlačiti sve više pažnje. Brodu je bilo teško kronološki poredati Kafkine notese. Jedan od problema bio je u tome što je Kafka često počinjao pisati u različitim dijelovima knjige - nekad u sredini, nekad počevši od kraja prema početku.{{sfn|Kafka|2009|p=xxvii}}{{sfn|Diamant|2003|p=144}} Ipak, Brod je dovršio dobar dio Kafkinih nedovršenih djela kako bi ih mogao dati tiskati. Primjerice, Kafka je ''Proces'' ostavio s nedovršenim i nenumeriranim poglavljima, a ''Dvorac'' pun nedovršenih rečenica s dvojakim značenjem {{sfn|Diamant|2003|p=144}}- Brod je sredio poglavlja, uredio tekst i dodao interpunkciju. ''Proces'' je izdan [[1925]]. od strane kuće [[Verlag Die Schmiede]]. Kurt Wolff je izdao druga dva romana, ''Dvorac'' [[1926]]. i ''Ameriku'' [[1927]]. godine. Godine [[1931]]., Brod je kao urednik izdao zbirku proze i nedovršenih priča pod naslovom ''[[Beim Bau der Chinesischen Mauer|Veliki kineski zid]]'', koja je uključivala i [[Beim Bau der Chinesischen Mauer (priča)|istoimenu priču]]. Knjigu je izdao [[Gustav Kiepenheuer Verlag]].

==== Suvremena izdanja ====

Godine [[1961]]., [[Malcolm Pasley]] uspio je dobiti većinu Kafkinih originalnih rukopisa za zbirku [[Oxford|oksfordske]] [[Bodleian Library|Knjižnice Bodleian]].{{sfn|Jewish Heritage|2012}}{{sfn|Kafka|1998|loc=publisher's notes}} Rukopis ''Procesa'' kasnije je prodan na aukciji te se danas nalazi u Njemačkom književnom arhivu u mjestu [[Marbach am Neckar]].{{sfn|Kafka|1998|loc=publisher's notes}}{{sfn|O'Neill|2004|p=681}} Kasnije, Pasley je vodio tim (u kom su bili [[Gerhard Neumann]], Jost Schillemeit i Jürgen Born) koji je rekonstruirao romane na njemačkom; reizdao ih je [[S. Fischer Verlag]].{{sfn|Adler|1995}} Pasley je bio urednik ''Dvorca'', izdanog [[1982]]. godine, i ''Procesa'', izdanog [[1990]]. godine. Jost Schillemeit je bio urednik ''Amerike'', izdane [[1983]]. godine. Ova izdanja nazivaju se &quot;Kritičarska izdanja&quot; ili &quot;Fischerova izdanja&quot;.{{sfn|Oxford Kafka Research Centre|2012}}

==== Neizdani papiri ====

Kada je Brod umro [[1968]]. godine, Kafkine je neizdane papire, kojih vjerojatno ima na tisuće, ostavio svojoj tajnici [[Esther Hoffe]].{{sfn|''Guardian''|2010}} Dio je objavila i prodala, ali je većinu ostavila svojim kćerima, Evi i Ruth, koje su također odbile objaviti papire. Godine [[2008]]. započela je sudska bitka između sestara i [[Nacionalna biblioteka Izraela|Nacionalne biblioteke Izraela]], koja smatra da su ti papiri postali vlasništvo države [[Izrael]] kada je Brod [[1939]]. emigrirao u [[Palestina|Palestinu]]. Esther Hoffe je [[1988]]. prodala originalni rukopis ''Procesa'' Njemačkim književnim arhivima za $2,000,000.{{sfn|''New York Times''|2010}}{{sfn|Buehrer|2011}} Godine [[2012]]., živa je bila samo Eva.{{sfn|NPR|2012}} Presuda obiteljskog suda u [[Tel Aviv]]u iz [[2010]]. obvezala je sestre Hoffe na izdavanje papira. Dio ih je izdan, uključujući i dotad nepoznatu priču, ali pravna bitka se nastavila.{{sfn|Lerman|2010}} Hoffeovi tvrde kako su papiri njihovo osobno vlasništvo, dok NBI tvrdi kako su to &quot;kulturna dobra koja pripadaju židovskom narodu&quot;.{{sfn|Lerman|2010}} NBI također sugerira kako je Brod upravo njima ostavio papire u svojoj oporuci. U presudi od listopada [[2012]]., Obiteljski sud u Tel Avivu odlučio je da su papiri vlasništvo Nacionalne biblioteke.{{sfn|Rudoren|Noveck|2012}}

=== Kritička analiza ===

Mnogi su kritičari hvalili Kafkina djela. Pjesnik [[W. H. Auden|Wystan Hugh Auden]] nazvao je Kafku &quot;[[Dante Alighieri|Danteom]] dvadesetoga stoljeća&quot;,{{sfn|Bloom|2002|p=206}} dok ga je pisac [[Vladimir Nabokov]] svrstao među najbolje pisce XX. stoljeća.{{sfn|Durantaye|2007|pp=315-317}} [[Gabriel García Márquez]] je rekao kako mu je upravo čitanje Kafkina &quot;Preobražaja&quot; pokazalo &quot;da je moguće pisati na drugačiji način&quot;.{{sfn|Kafka-Franz|2012}}{{sfn|Paris Review|2012}} [[Albert Camus]] je u svom djelu ''Nade i apsurd u djelu Franza Kafke'' rekao kako &quot;cijela Kafkina umjetnost leži u tome što prisiljava čitatelje da nanovo čitaju njegova djela.&quot;{{sfn|Proces-Preobražaj|2003|pp=7}} Ključna tema Kafkina djela, etablirana u priči &quot;Presuda&quot;,{{sfn|Gale Research Inc.|1979|pp=288–311}} je konflikt na razini otac-sin: krivnja inducirana u sinu je razrješena preko patnje i okajanja.{{sfn|Brod|1960|pp=15–16}}{{sfn|Gale Research Inc.|1979|pp=288–311}} Ostale česte teme i arhetipovi su alienacija, psihofizička brutalnost, likovi na zastrašujućim putovanjima i mistična preobrazba.{{sfn|Bossy|2001|p=100}}

Kafkin stil uspoređen je s onim von Kliesta još [[1916]]. godine, u analizi &quot;Preobražaja&quot; i &quot;Žarača&quot; koju je za ''Berliner Beiträge'' napravio Oscar Walzel.{{sfn|Furst|1992|p=83}} Priroda Kafkine proze omogućava različite interpretacije i kritičari su njegov opus svrstavali u različite književne pravce.{{sfn|Socialist Worker|2007}} [[Marksizam|Marksisti]] su, primjerice, bili strašno nesložni po pitanju interpretacije Kafkinih djela.{{sfn|Lib.com|2008}}{{sfn|Socialist Worker|2007}} Jedni su ga optužili kako uništava realnost dok su drugi tvrdili kako kritizira kapitalizam.{{sfn|Socialist Worker|2007}} Beznađe i apsurd, koji su česti u njegovim djelima, smatraju se znakovima [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]].{{sfn|Sokel|2001|pp=102–109}} Neka su Kafkina djela nastala pod utjecajem [[ekspresionizam|ekspresionizma]], dok većinu opusa ipak karakterizira eksperimentalni [[modernizam|modernistički]] žanr. Kafka se također bavio temom ljudskog sukoba s birokracijom. William Burrows tvrdi kako su ta djela koncentrirana na koncepte borbe, boli, samoće i potrebe za vezama.{{sfn|Burrows|2011}} Drugi, među kojima i [[Thomas Mann]], smatraju Kafkina djela alegorijama: potragom, metafizičke prirode, za Bogom.{{sfn|Panichas|2004|pp=83–107}}{{sfn|Gray|1973|p=3}} 
[[Datoteka:Franz Kafka Museum Prague.jpg|320px|thumb|Skulptura pred ulazom u Muzej Franza Kafke u [[Prag]]u.]]
Ipak, [[Gilles Deleuze]] i [[Félix Guattari]], tvrde kako su teme alienacije i progona, iako prisutne u Kafkinim djelima, prenaglašavane od strane kritičara. Tvrde kako su Kafkina djela znatno više namjerna i subverzivna - čak i vesela - nego što se čini na prvu ruku. Ističu kako čitanje njegovih djela fokusirajući se na beznađe borbi njegivih likova otkriva Kafkinu igru s humorom; on ne komentira nužno vlastite probleme, već naglašava kako su ljudi skloni izmišljati probleme. U svojim djelima, Kafka je često stvarao zlokobne, apsurdne svjetove.{{sfn|Kavanagh|1972|pp=242–253}}{{sfn|Rahn|2011}} Kafka je nacrte svojih djela čitao svojim prijateljima, uglavnom se koncentrirajući na svoju humorističnu prozu. Pisac [[Milan Kundera]] sugerira kako bi Kafkin [[nadrealni humor]] mogao biti inverzija [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskog]], koji je pisao o likovima koji su kažnjeni zbog zločina. U Kafkinom djelu, lik će biti kažnjen iako zločin nije počinjen. Kundera vjeruje kako je Kafka inspiracije za svoje karakteristične situacije vukao iz odrastanja u partijarhalnom domu i u totalitarnoj državi.{{sfn|Kundera|1988|pp=82–99}}

[[Theodor Adorno]], u svom djelu ''Aufzeichungen zu Kafka'' ([[1953]].), upravo naglašava realno-nadrealno kontrast u Kafkinim djelima. Naime, polazeći od toga da se Kafkina proza točno definira kao [[parabola]], on tvrdi kako ona predstavlja plodno tlo za interpretaciju (''Svaka nam rečenica govori: tumači me''), ali ju sam autor onemogućuje svojim stilom. Naglašava kako pokušaj interpretacije stvara začarani krug u kojem se čitatelj zapita odakle mu je situacija poznata, stvara se perpetualni ''déjà vu''. Adorno također navodi kako Kafka dokida bilo kakvu estetsku distanciju prilikom tumačenja. On stvara takve likove i atmosferu koji ukidaju odnos između čitatelja i čitanog, između čitatelja kao promatrača i likova kao žrtava sistema. Takva blizina nužno izaziva strah kod čitetalja, strah koji onemogućuje čitatelja da se poistovjeti s likovima romana, što zbog same atmosfere što zbog straha da čitatelj upravo jest jedan takav lik. Adorno upravo to navodi kao glavni element nadrealnog u Kafkinom djelu.{{sfn|Adorno (vidi: Žmegač - ''Književne zagonetke Franza Kafke'', 2003.)|1953|pp=442-443}}

[[Viktor Žmegač]] navodi, između ostalog, dvije odlike u Kafkinom opusu. Mada Kafku danas poznajemo i po romanima i po kratkoj prozi, on bi, čak i da nema tih romana, nesumnjivo bio svrstan među majstore kratke proze, zajedno s [[Edgar Allan Poe|Poeom]], [[Anton Pavlovič Čehov|Čehovim]] i [[Jorge Luis Borges|Borgesom]]. Ipak, s obzirom da njegova kratka proza ne prelazi pedesetak stranica, Žmegač ističe kako je upravo ta lakonska, koncentrirana kratkoća izraza jedna od temeljnih odrednica njegova stila. Drugu stvar što Žmegač naglašava je Kafkina nesklonost kritičkoj prozi. Navodi [[Thomas Mann|Thomasa Manna]], [[Robert Musil|Roberta Musila]], [[Hermann Broch|Hermanna Brocha]], [[André Gide|Andréa Gidea]], [[Virginia Woolf|Virginiju Woolf]], [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]] i [[Luigi Pirandello|Luigija Pirandella]], kao i [[ekspresionizam|ekspresioniste]] i [[futurizam|futuriste]] kao kontraprimjere autora koji su, u istom razdoblju kao i Kafka, stvarali djela koja obiluju ''poetološkim programom ili esejističkim komentarom'', što je Kafka svesrdno izbjegavao. Upravo u tome leži još jedan element Kafkine zagonetnosti, s obzirom da on krši napisano pravilno ranomodernističke književnosti - odsutnost kritičkoumjetničkog tumačenja u njegovim djelima upravo zbunjuje čitatelja koji je navikao na te elemente u modernističkoj književnosti.{{sfn|Žmegač|2003|pp=429-431}}

Bilo je i pokušaja da se identificira utjecaj Kafkine pravničke pozadine i uloga prava u njegovom djelu.{{sfn|Glen|2007}}{{sfn|Banakar|2010}} Većina interpretacija smatra kako su pojmovi zakona i zakonitosti važni za njegova djela,{{sfn|Glen|2011|pp=47–94}} u kojima je pravosudni sustav uglavnom opresivan.{{sfn|Hawes|2008|pp=216–218}} Zakon se u Kafkinim djelima ne smatra utjelovljenjem nekog određenog političkog ili pravosudnog entiteta, već skupom anonimnih i neshvatljivih sila. Te su sile skrivene od individualca, ali kontroliraju život ljudi, koji su nedužne žrtve sustava izvan njihove kontrole.{{sfn|Glen|2011|pp=47–94}} Kritičari koji podržavaju ovakvu [[teorija apsurda|apsurdnu]] koncepciju citiraju situacije u kojima je sam Kafka opisivao svoj konflikt s apsurdnim svemirom, kao što je ova iz njegova dnevnika: 
{{izdvojeni citat|''Zatvoren u vlastita četiri zida, osjećam se kao imigrant zatvoren u stranoj zemlji... Svoju sam obitelj vidio kao čudne vanzemaljce sa stranim mi običajima, posvetama i vrlo apsurdnom komunikacijom... iako to nisam htio, prisilili su me da sudjelujem u njihovim bizarnim obredima... nisam se mogao oduprijeti.''{{sfn|Preece|2001|pp=15–31}}}}

Ipak, James Hawes tvrdi kako je većina opisa sudskih postupaka u ''Procesu'' - koliko god oni bili metafizički, apsurdni, konfuzni i košmarni - utemeljena na točnim opisima njemačkih i austrijskih kaznenih postupaka tog doba, koji su više bili [[inkvizitorni sistem|inkvizitorni]] nego [[Akuzatorni postupak|akuzatorni]].{{sfn|Hawes|2008|pp=212–214}} Iako je radio u osiguranju, kao školovani odvjetnik, Kafka je bio &quot;jako svjestan pravnih debata svog doba&quot;.{{sfn|Banakar|2010}}{{sfn|Ziolkowski|2003|p=224}} U jednoj poblikaciji s početka XXI. stoljeća, koja polazi od Kafkinih uredskih spisa,{{sfn|Corngold et. al.|2009|pp=xi, 169, 188, 388}} Pothik Ghosh tvrdi kako je Kafki, zakon &quot;nije imao nikakvo značenje izvan činjenice da on čista sila dominacije i determinacije.&quot;{{sfn|Ghosh|2009}}

== Ostavština ==
[[Datoteka:Kafka statue Prague.jpg|220px|thumb|Brončana statua Franza Kafke u [[Prag]]u koju je izradio [[Jaroslav Róna]]. Ovaj kip se nalazi u Ulici Dušni, u staroj židovskoj četvrti, a inspirian je Kafkinom pričom &quot;Opis jedne borbe&quot;.]]
=== &quot;Kafkijanska atmosfera&quot; ===

Kafkin opus uveo je, u teoriju književnosti, termin &quot;[[kafkijanska atmosfera]]&quot;, kojim se označavaju neobične situacije slične onima iz njegovih djela, posebice ''Procesa'' i &quot;Preobražaja&quot;. Primjeri takve atmosfere su situacije u kojima birokracija nadvlada pojedinca, često u nadrealnom, košmarnim miljeu koji izaziva osjećaje beznađa, bespomoćnosti i izgubljenosti. Likovi u takvoj atmosferi najčešće nemaju jasnu viziju kako bi iz nje izašli. Kafkijanski elementi često se pojavljuju u [[egzistencijalizam|egzistencijalističkim]] djelima, ali termin je nadišao čisto književnu interpretaciju te se danas koristi kako bi se označila svakodnevna događanja i situacije koje su neshvatljivo kompleksne, bizarne ili nelogične.{{sfn|Steinhauer|1983|pp=390-408}}{{sfn|Adams|2002|pp=140–157}}{{sfn|Aizenberg|1986|pp=11–19}}{{sfn|Strelka|1984|pp=434–444}}

=== Komemoracija ===

[[Muzej Franza Kafke]] u [[Prag]]u posvećen je autorovu životu i djelu. Važna komponenta muzeja je izložba ''Grad K. Franz Kafka i Prag'', koja je prvi put izložena u [[Barcelona|Barceloni]] [[1999]]. godine, zatim se preselila u [[Židovski muzej u New Yorku|Židovski muzej]] u [[New York]]u da bi [[2005]]. postala stalni eksponat u [[Pragu]], u četvrti [[Malá Strana]], uz [[Vltava|Vltavu]]. Muzej svoju zbirku originalnih fotografija i dokumenata naziva ''Město K. Franz Kafka a Praha'', a za cilj ima uvesti posjetitelja u svijet u kojem je Kafka živio i o kojem je pisao.{{sfn|Kafka Museum|2005}}

[[Nagrada Franz Kafka]] je godišnja književna nagrada koju su [[2001]]. utemeljili Grad Prag i Društvo Franza Kafke. Nagrada komemorira književni trud kao &quot;humanističkog karaktera i doprinos kulturnoj, nacionalnoj, jezičnoj i vjerskoj toleranciji, njezin egzistencijalni, bezvremenski karakter, njezinu generalnu, ljudski vrijednost i njezinu sposobnost da bude svjedok naših vremena.&quot;{{sfn|Kafka Society|2011}} Izborni komitet i dobitnici dolaze iz cijeloga svijeta, ali su ograničeni na žive autore čije je barem jedno djelo izdano na češkom jeziku.{{sfn|Kafka Society|2011}} Nagrada se sastoji od iznosa od $10,000, diplome i brončanog kipića koji se dodjeljuju u [[Staré Město|Pragu]] krajem listopada.{{sfn|Kafka Society|2011}}

[[San Diego State University]] (SDSU) predvodi ''Kafka Project'', započet [[1998]]. s ciljem pronalaska Kafkinih posljednjih zapisa. Četveromjesečna potraga vladinih arhiva u [[Berlin]]u [[1998]]. rezultirala je otkrićem ''[[Gestapo]]ve'' naredbe o konfiskaciji i nekolicine drugih važnih dokumenata. Godine [[2003]]., u sklopu projekta su pronađena tri originalna Kafkina pisma, datirana [[1923]]. godine.

=== Književni i kulturološki utjecaj ===

Za razliku od drugih poznatih pisaca, Kafka nije često citiran od strane drugih autora. Umjesto toga, počast u se odaje zbog njegovih ideja i perspektiva.{{sfn|Hawes|2008|p=4}} Profesor i pisac Shimon Sandbank smatra kako su [[Jorge Luis Borges]], [[Albert Camus]], [[Eugène Ionesco]] i [[Jean-Paul Sartre]] neki od pisaca na koje je Kafka utjecao.{{sfn|Sandbank|1992|pp=441–443}} Književni kritičar novina ''[[Financial Times]]'' smatra kako je Kafka utjecao i na [[portugal]]skog [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovca]] [[José Saramago|Joséa Saramaga]],{{sfn|''Financial Times''|2009}} dok urednik Al Silverman tvrdi kako je i [[J. D. Salinger|J.D. Salinger]] volio čitati Kafkina djela.{{sfn|Silverman|1986|pp=129–130}} Godine [[1999]]., skupina od 99 pisaca, znanstvenika i kritičara proglasila je romane ''Proces'' i ''Dvorac'' drugim, odnosno devetim [[Najbolji njemački romani dvadesetog stoljeća|najznačajnijim romanom na njemačkom jeziku u XX. stoljeću]].{{sfn|LiteraturHaus|1999}} Kritičar Shimon Sandbank smatra da, unatoč Kafkinoj sveprisutnosti, njegov enigmatični stil još treba doseći.{{sfn|Sandbank|1992|pp=441–443}} Neil Pages, profesor koji se posebno bavi Kafkom, smatra kako Kafkin utjecaj nadilazi književnost i znanost o književnosti - on utječe na vizualnu umjetnost, glazbu i pop-kulturu.{{sfn|Coker|2012}} Harry Steinhauer, profesor njemačke i židovske književnost, tvrdi da je Kafka &quot;ostavio veći utjecaj na pismeno društvo od bilo kojeg drugog pisca XX. stoljeća.&quot;{{sfn|Steinhauer|1983|pp=390-408}} Brod je jednom rekao da će [[20. vijek|XX. stoljeće]] biti znano kao &quot;Kafkino stoljeće&quot;.{{sfn|Steinhauer|1983|pp=390-408}}

Michel-André Bossy piše kako je Kafka stvorio rigidno nefleksibilno i sterilno birokratsko društvo. Kafka je pisao na rezerviran način pun pravne i znanstvene terminologije. Ipak, njegov je ozbiljni univerzum imao i humor, sve s ciljem isticanja &quot;iracionalnosti u korijenu navodno racionalnog svijeta&quot;.{{sfn|Bossy|2001|p=100}} Njegovi su likovi zarobljeni, zbunjeni, puno krivnje, frustrirani i ne mogu shvatiti svoj nadrealni svijet. Jako puno post-kafkijanske književnosti, posebice [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]], slijedi teme Kafkinih djela. Eklatantan primjer za to je podžanr [[cyberpunk]], koji kombinira [[antiutopija|antiutopističke]] elemente s tehnički superiornim, ali depersonaliziranim svijetom. Neki od tih elemenata vidljivi su u djelima [[George Orwell|Georgea Orwella]] i [[Ray Bradbury|Rayja Bradburyja]].{{sfn|Bossy|2001|p=100}}

Ovdje se nalazi kratak popis raznoraznih umjetničkih ostvarenja koji su, na ovaj ili onaj način, povezani s Kafkom:

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;text-align: center; margin-right: 0;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; | Naslov
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Medij
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; | Bilješke
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; | Ref.
|-
| &quot;A Friend of Kafka&quot;
| [[1962]].
| kratka priča
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovca]] [[Isaac Bashevis Singer|Isaaca Bashevisa Singera]], o židovskom glumcu po imenu Jacques Kohn koji je rekao da je poznavao Franza Kafku; u ovoj priči, prema Jacquesu Kohnu, Kafka je vjerovao u [[Golem]]a, legendarno biće iz [[Židovski folklor|židovskog folklora]]
| {{sfn|Singer|1970|p=311}}
|-
| ''[[The Trial (1962)|The Trial]]''
| [[1962]].
| film
| style=&quot;text-align: left;&quot; | u režiji [[Orson Welles|Orsona Wellesa]], koji je rekao: &quot;Možete reći što hoćete, ali ''Proces'' je moje najveće djelo, veće i od [[Citizen Kane|Građanina Kanea]].&quot; Josefa K. u filmu tumači [[Anthony Perkins]], a od značajnih glumica pojavljuju se [[Jeanne Moreau]], [[Romy Schneider]] i sam Welles; film je djelomično sniman i u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] (lokacije u [[Zagreb]]u i [[Dubrovnik]]u)
| {{sfn|Adams|2002|pp=140–157}}{{sfn|Welles Net|1962}}
|-
| ''[[Watermelon Man (film)|Watermelon Man]]''
| [[1970]].
| film
| style=&quot;text-align: left;&quot; | djelomično inspiriran &quot;[[Die Verwandlung|Preobražajem]]&quot;, u kojm se bijelac budi kao crnac
| {{sfn|Elsaesser|2004|p=117}}
|-
| &quot;Kafka-Fragmente, Op.&amp;nbsp;24&quot;
| [[1985]].
| glazba
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Mađarska|mađarskog]] kompozitora [[György Kurtág|Györgyja Kurtága]] za [[soprani|sopran]] i [[violina|violinu]], koristeći fragmente Kafkinih dnevnika i pisama
| {{sfn|Opera Today|2010}}
|-
| ''[[Kafka's Dick]]''
| [[1986]].
| drama
| style=&quot;text-align: left;&quot; | autora [[Alan Bennett|Alana Bennetta]], u kojoj se duhovi Kafkr, njegova oca Hermanna i Broda nalaze u kući engleskog osiguravatelja i njegove žene
| {{sfn|Times Literary Supplement|2005}}
|-
| ''[[Kafka (film)|Kafka]]''
| [[1991]].
| film
| style=&quot;text-align: left;&quot; | u kojem [[Jeremy Irons]] glumi pisca iz naslova; scenarij je napisao [[Lem Dobbs]], a film režirao [[Steven Soderbergh]]; film miješa njegov život i djelo stvarajući tako polubiografsku reprezentaciju autorova života; Kafka istražuje nestanag jednog od svojih radnih kolega, što ga vodi kroz brojna njegova djela, među kojima se ističu ''Dvorac'' i ''Proces''
| {{sfn|Writer's Institute|1992}}
|-
| ''[[Franz Kafka's It's a Wonderful Life]]''
| [[1993]].
| film
| style=&quot;text-align: left;&quot; | kratka komedija rađena za [[BBC Scotland]], dobitnica [[Oscar]]a; režiju i scenarij potpisuje [[Peter Capaldi]], a glavnu ulogu (Kafke) tumači [[Richard E. Grant]] 
| {{sfn|''New York Times''|1993}}
|-
| ''[[The Trial (1993)|The Trial]]''
| [[1993]].
| film
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[BBC]]-jev film u režiji [[David Hugh Jones|Davida Jonesa]] u kojem Josefa K. tumači [[Kyle MacLachlan]]; scenarij za film potpisuje [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovac]] [[Harold Pinter]], a u cameo nastupima se pojavljuju mnogi poznati glumci među kojima [[Anthony Hopkins]], [[Juliet Stevenson]], [[Alfred Molina]], [[David Thewlis]] i [[Michael Kitchen]]
| {{sfn|IMDb|1993}}
|-
| &quot;[[Bad Mojo]]&quot;
| [[1996]].
| video igra
| style=&quot;text-align: left;&quot; | temeljena na &quot;Preobražaju&quot;, u kojoj su glavni likovi Franz i Roger Samms, što je aluzija na [[Gregor Samsa|Gregora Samsu]]
| {{sfn|Dembo|1996|p=106}}
|-
| ''[[Umibe no Kafka]]''
| [[2002]].
| roman
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[japan]]skog pisca [[Haruki Murakami|Harukija Murakamija]], stavljena na popis 10 najboljih knjiga [[2005]]. godine ''[[The New York Times]]a'', dobitnica nagrade [[World Fantasy Award]] 
| {{sfn|Updike|2005}}
|-
| ''Proces Kafka''
| [[2005]].
| opera
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Danska|danskog]] kompozitoria [[Poul Ruders|Poula Rudersa]], temeljena na istoimenom romanu i autorovom životu; praizvedena [[2005]]., danas dostupna kao [[CD]]
| {{sfn|Ruders|2005}}
|-
| ''[[Kafka's Soup]]''
| [[2005]].
| knjiga
| style=&quot;text-align: left;&quot; | autora [[Mark Crick|Marka Cricka]], književni [[pastiš]] u formi [[kuharica|kuharice]], s receptima pisanim u stilu slavnog autora
| {{sfn|Milner|2005}}
|-
| &quot;Kafka the Musical&quot;
| [[2011]].
| radio drama
| style=&quot;text-align: left;&quot; |  koju je napravio [[BBC Radio 3]]; Kafku je tumačio [[David Tennant]]
| {{sfn|BBC|2012}}
|-
| &quot;Sound Interpretations&amp;nbsp;— Dedication To Franz Kafka&quot;
| [[2012]].
| glazba
| style=&quot;text-align: left;&quot; | HAZE Netlabel je izdao glazbenu kompilaciju ''Sound Interpretations&amp;nbsp;— Dedication To Franz Kafka''
| {{sfn|HAZE|2012}}
|-
| ''Preobrazba''
| [[2012]].
| drama
| style=&quot;text-align: left;&quot; | drama [[hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskog HNK]] praizvedena [[28. 3.|28. ožujka]] [[2012]]. na Sceni 55; dramatizaciju i režiju potpisuje [[Ivan Plazibat]], a ulogu Gregora Samse tumači [[Nikša Arčanin]], dok se ulozi njegova šefa pojavljuje [[Nenad Srdelić]]; radi se o redateljevoj viziji priče, čija je radnja proširena za scenu tako da su dodani novi elementi kojih u priči nema; također, za preobražaj Samse nije korišten kostim ili posebni efekt, već se preobrazba prikazala glumačkom mimikom
| {{sfn|HNK Split|2012}}{{sfn|Slobodna Dalmacija|2012}}
|}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{reflist|20em}}
== Bibliografija ==
* {{cite book
  | last = Alt
  | first = Peter-André
  | year = 2005
  | language = German
  | title = Franz Kafka: Der ewige Sohn. Eine Biographie
  | url = https://archive.org/details/franzkafkaderewi0000altp
  | publisher = Verlag C.H. Beck
  | location = München
  | isbn = 978-3-406-53441-6
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  |last=Bathrick
  |first=David
  |title=The Powers of Speech: The Politics of Culture in the GDR
  |url=https://archive.org/details/powersofspeechpo0000bath
  |year=1995
  |publisher=University of Nebraska Press
  |location=Lincoln
  |ref=harv
  }}
* {{cite book
  | last = Bergman
  | first = Hugo
  | title = Memories of Franz Kafka in Franz Kafka Exhibition (Catalogue)
  | year = 1969
  | publisher = The Jewish National and University Library
  | location = Library
  | url = http://theanarchistlibrary.org/library/michael-lowy-franz-kafka-and-libertarian-socialism.a4.pdf
  | format = PDF
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Bloom
  | first = Harold
  | authorlink = Harold Bloom
  | title = Franz Kafka
  | url = https://archive.org/details/franzkafka0000unse_g0v9
  | work = Bloom's Major Short Story Writers
  | year = 2003
  | publisher = Chelsea House Publishers
  | location = New York
  | isbn = 978-0-7910-6822-9
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Bloom
  | first = Harold
  | title = Genius: A Mosaic of One Hundred Exemplary Creative Minds
  | url = https://archive.org/details/geniusmosaicofon0000bloo
  | year = 2002
  | publisher = Warner Books
  | location = New York
  | isbn = 978-0-446-52717-0
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Bloom
  | first = Harold
  | title = The Western Canon: The Books and School of the Ages
  | year = 1994
  | publisher = Riverhead Books, Penguin Group
  | location = New York
  | isbn = 978-1-57322-514-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Bossy
  | first = Michel-André
  | title = Artists, Writers, and Musicians: An Encyclopedia of People Who Changed the World
  | url = https://archive.org/details/artistswritersmu0000unse
  | year = 2001
  | publisher = Oryx Press
  | location = Westport, CT
  | isbn = 978-1-57356-154-9
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Boyd
  | first = Ian R.
  | title = Dogmatics Among the Ruins: German Expressionism and the Enlightenment
  | year = 2004
  | publisher = Peter Lang AG
  | location = Bern
  | isbn = 978-3-03910-147-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Brod
  | first = Max
  | authorlink = Max Brod
  | title = Franz Kafka: A Biography
  | url = https://archive.org/details/isbn_9780805231366
  | year = 1960
  | publisher = Schocken Books
  | location = New York
  | isbn = 978-0-8052-0047-8
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Brod
  | first = Max
  | title = Über Franz Kafka
  | year = 1966
  | publisher = S. Fischer Verlag
  | location = Hamburg
  | language = German
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Bruce
  | first = Iris
  | title = Kafka and Cultural Zionism&amp;nbsp;— Dates in Palestine
  | year = 2007
  | publisher = University of Wisconsin Press
  | location = Madison, WI
  | isbn = 978-0-299-22190-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Classe
  | first = Olive
  | title = Encyclopedia of Literary Translation into English, Vol. 1
  | url = https://archive.org/details/encyclopediaofli0000unse_w8x0
  | year = 2000
  | publisher = Fitzroy Dearborn Publishers
  | location = Chicago
  | isbn = 978-1-884964-36-7
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Contijoch
  | first = Francesc Miralles
  | language = Spanish
  | title = Franz Kafka
  | url = https://archive.org/details/ellectordefranzk0000mira
  | year = 2000
  | publisher = Oceano Grupo Editorial, S.A.
  | location = Barcelona
  | isbn = 978-84-494-1811-2
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Corngold
  | first = Stanley
  | title = Introduction to The Metamorphosis
  | year = 1972
  | publisher = Bantam Classics
  | location = New York
  | isbn = 978-0-553-21369-0
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Corngold
  | first = Stanley
  | title = The Commentator's Despair
  | url = https://archive.org/details/commentatorsdesp0000corn
  | year = 1973
  | publisher = Kennikat Press
  | location = Port Washington, NY
  | isbn = 978-0-80469-017-1
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Corngold
  | first = Stanley
  | title = Lambent Traces: Franz Kafka
  | year = 2004
  | publisher = Princeton University Press
  | location = Princeton, NJ
  | isbn = 978-0-691-11816-1
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Corngold et. al.
  | first = Stanley
  | title = Franz Kafka: The Office Writings
  | url = https://archive.org/details/franzkafkaoffice0000kafk
  | year = 2009
  | publisher = Princeton University Press
  | location = Princeton, NJ
  | isbn = 978-0-691-12680-7
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | author = Corngold, Stanley – Wagner, Benno 
  | title = Franz Kafka: The Ghosts in the Machine
  | location = Evanston, Ill. 
  | publisher = Northwestern University Press 
  | year = 2011
  | isbn = 978-0-8101-2769-2 }}
* {{cite book
  | last1 = Deleuze
  | first1 = Gilles
  | authorlink1 = Gilles Deleuze
  | last2 = Guattari
  | first2 = Félix
  | authorlink2 = Félix Guattari
  | title = Kafka: Toward a Minor Literature (Theory and History of Literature, Vol 30)
  | year = 1986
  | publisher = University of Minnesota Press
  | location = Minneapolis, MN
  | isbn = 978-0-8166-1515-5
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Diamant
  | first = Kathi
  | title = Kafka's Last Love: The Mystery of Dora Diamant
  | url = https://archive.org/details/kafkaslastlovemy00diam
  | year = 2003
  | publisher = Basic Books
  | location = New York
  | isbn = 978-0-465-01551-1
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last1 = Drucker
  | first1 = Peter
  | title = Managing in the Next Society
  | year = 2002
  | edition = 2007
  | publisher = Elsevier
  | location = Oxford
  | isbn = 978-0-7506-8505-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Elsaesser
  | first = Thomas
  | title = The Last Great American Picture Show
  | year = 2004
  | publisher = Amsterdam University Press
  | location = Amsterdam
  | isbn = 978-90-5356-493-6
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Furst
  | first = Lillian R.
  | year = 1992
  | url = http://books.google.de/books?id=0HmgYaAEHHYC&amp;pg=PA83&amp;lpg=&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false
  | title = Through the Lens of the Reader: Explorations of European Narrative
  | publisher = SUNY Press
  | isbn =  978-0-791-40808-7
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Gale Research Inc.
  | first = 
  | authorlink = Gale (publisher)
  | title = Twentieth-Century Literary Criticism: Excerpts from Criticism of the Works of Novelists, Poets, Playwrights, Short Story Writers, &amp; Other Creative Writers Who Died Between 1900 &amp; 1999
  | url = https://archive.org/details/twentiethcentury02detr
  | year = 1979 &lt;!-- see http://www.enotes.com/franz-kafka-judgment-criticism/judgment-franz-kafka --&gt;
  | publisher = Gale Cengage Learning
  | location = Farmington Hills, MI
  | isbn = 978-0-8103-0176-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Gilman
  | first = Sander
  | authorlink = Sander Gilman
  | title = Franz Kafka, the Jewish Patient
  | url = https://archive.org/details/franzkafkajewish0000gilm
  | year = 1995
  | publisher = Routledge
  | location = New York
  | isbn = 978-0-415-91391-1
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Gilman
  | first = Sander
  | title = Franz Kafka
  | url = https://archive.org/details/franzkafka0000gilm
  | year = 2005
  | publisher = Reaktion Books
  | location = London
  | isbn = 978-1-881872-64-1
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Gray
  | first = Richard T.
  | title = A Franz Kafka Encyclopedia
  | url = https://archive.org/details/franzkafkaencycl0000unse
  | year = 2005
  | publisher = Greenwood Press
  | location = Westport, CT
  | isbn = 978-0-313-30375-3
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Gray
  | first = Ronald
  | title = Franz Kafka
  | url = https://archive.org/details/franzkafka00gray
  | year = 1973
  | publisher = Cambridge University Press
  | location = Cambridge
  | isbn = 978-0-521-20007-3
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Hamalian
  | first = Leo
  | title = Franz Kafka: A Collection of Criticism
  | url = https://archive.org/details/franzkafkacollec00hama
  | year = 1974
  | publisher = McGraw-Hill
  | location = New York
  | isbn = 978-0-07-025702-3
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Hawes
  | first = James
  | authorlink = James Hawes (author)
  | title = Why You Should Read Kafka Before You Waste Your Life
  | url = https://archive.org/details/whyyoushouldread0000hawe
  | year = 2008
  | publisher = St. Martin's Press
  | location = New York
  | isbn = 978-0-312-37651-2
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Janouch
  | first = Gustav
  | language = French
  | title = Conversations avec Kafka
  | year = 1998
  | publisher = Maurice Nadeau
  | location = Paris
  | isbn = 978-2-86231-111-1
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kafka
  | first = Franz
  | title = The Penal Colony: Stories and Short Pieces
  | url = https://archive.org/details/penalcolonystori0000fran
  | year = 1948
  | edition = 1987
  | publisher = Schocken Books
  | location = New York
  | isbn = 978-0-8052-3198-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kafka
  | first = Franz
  | title = Dearest Father. Stories and Other Writings
  | url = https://archive.org/details/dearestfathersto0000kafk
  | year = 1954
  | publisher = Schocken Books
  | location = New York
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kafka
  | first = Franz
  | title = The Castle
  | url = https://archive.org/details/castle00kafk_2
  | year = 1988
  | publisher = Schocken Books
  | location = New York
  | isbn = 978-0-8052-0872-6
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kafka
  | first = Franz
  | title = The Metamorphosis and Other Stories
  | url = https://archive.org/details/metamorphosisoth0000kafk
  | year = 1996
  | publisher = Barnes &amp; Noble
  | location = New York
  | isbn = 978-1-56619-969-8
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kafka
  | first = Franz
  | title = The Trial
  | url = https://archive.org/details/trial00kafk_2
  | year = 1998
  | publisher = Schocken Books
  | location = New York
  | isbn = 978-0-8052-0999-0
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kafka
  | first = Franz
  | title = The Trial
  | year = 2009
  | publisher = Oxford University Press
  | location = Oxford
  | isbn = 978-0-19-923829-3
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last1 = Kahn
  | first1 = Lothar
  | last2 = Hook
  | first2 = Donald D.
  | title = Between Two Worlds: a cultural history of German-Jewish writers
  | url = https://archive.org/details/betweentwoworlds00kahn
  | year = 1993
  | publisher = Iowa State University Press
  | location = Ames, IA
  | isbn = 978-0-8138-1233-5
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Karl
  | first = Frederick R.
  | title = Franz Kafka: Representative Man
  | url = https://archive.org/details/franzkafkarepres00karl
  | year = 1991
  | location = Boston
  | publisher = Ticknor &amp; Fields
  | isbn = 978-0-395-56143-0
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Koelb
  | first = Clayton
  | title = Kafka: A Guide for the Perplexed
  | url = https://archive.org/details/kafkaguideforper0000koel
  | year = 2010
  | location = Chippenham, Wiltshire
  | publisher = Continuum International Publishing Group
  | isbn = 978-0-8264-9579-2
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Krolop
  | first = Kurt
  | language = German
  | title = Kafka und Prag
  | publisher = Goethe-Institut
  | year = 1994
  | location = Prague
  | isbn = 978-3-11-014062-0
  | ref = harv
  }}
&lt;!-- * {{cite book
  | last1 = Mann
  | first1 = Thomas
  | last2 = Heller
  | first2 = E.
  | title = Thomas Mann: The ironic German
  | year = 1981
  | publisher = Cambridge University Press Archive
  | location = Cambridge
  | isbn = 978-0-521-23546-4
  | ref = harv
  }} uncomment when page ref found --&gt;
* {{cite book
  | last = Miller
  | first = Alice
  | title = Thou Shalt Not Be Aware:Society's Betrayal of the Child
  | url = https://archive.org/details/thoushaltnotbeaw00millrich
  | year = 1984
  | publisher = Farrar, Straus, Giroux
  | location = New York
  | isbn = 978-0-9567982-1-3
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Murray
  | first = Nicholas
  | authorlink = Nicholas Murray (historian)
  | title = Kafka
  | url = https://archive.org/details/kafka00murr
  | year = 2004
  | publisher = Yale University Press
  | location = New Haven, CT
  | isbn = 978-0-300-10631-2
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Newmark
  | first = Peter
  | title = About Translation
  | year = 1991
  | publisher = Cromwell Press
  | location = Wiltshire, England
  | isbn = 978-1-85359-117-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Northey
  | first = Anthony
  | title = Mišpoche Franze Kafky
  | language = Czech
  | year = 1997
  | publisher = Nakladatelství Primus
  | location = Prague
  | isbn = 978-80-85625-45-5
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = O'Neill
  | first = Patrick M.
  | title = Great World Writers: Twentieth Century
  | year = 2004
  | publisher = Marshal Cavendish
  | location = Tarrytown, NY
  | isbn = 978-0-7614-7477-7
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Pawel
  | first = Ernst
  | title = The Nightmare of Reason: A Life of Franz Kafka
  | url = https://archive.org/details/nightmareofreaso00pawe
  | year = 1985
  | publisher = Vintage Books
  | location = New York
  | isbn = 978-0-374-52335-0
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Preece
  | first = Julian
  | title = The Cambridge Companion to Kafka
  | year = 2001
  | publisher = Cambridge University Press
  | location = Cambridge
  | isbn = 978-0-521-66391-5
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Rothkirchen
  | first = Livia
  | title = The Jews of Bohemia and Moravia: facing the Holocaust
  | url = https://archive.org/details/jewsofbohemiamor0000roth
  | year = 2005
  | publisher = University of Nebraska Press
  | location = Linclon, NE
  | isbn = 978-0-8032-3952-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | editor-last = Silverman
  | editor-first = Al
  | title = The Book of the Month: Sixty Years of Books in American Life
  | url = https://archive.org/details/bookofmonths00silv
  | publisher = Little, Brown
  | year= 1986
  | location = Boston
  | isbn = 0-316-10119-2
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Singer
  | first = Isaac Bashevis
  | authorlink = Isaac Bashevis Singer
  | title = A Friend of Kafka, and Other Stories
  | url = https://archive.org/details/friendofkafkaoth00singrich
  | publisher = Farrar, Straus and Giroux
  | year= 1970
  | location = New York
  | isbn = 978-0-374-15880-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Sokel
  | first = Walter H.
  | title = The Myth of Power and the Self: Essays on Franz Kafka
  | publisher = Wayne State University Press
  | year= 2001
  | location = Detroit
  | isbn = 978-0-8143-2608-4
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Spector
  | first = Scott
  | title = Prague Territories: National Conflict and Cultural Innovation in Franz Kafka's Fin de Siècle
  | url = https://archive.org/details/pragueterritorie0000spec
  | publisher = University of California Press
  | year= 2000
  | location = Berkeley
  | isbn = 978-0-520-23692-9
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Stach
  | first = Reiner
  | authorlink = Reiner Stach
  | title = Kafka: The Decisive Years
  | url = https://archive.org/details/kafkadecisiveyea00stac
  | publisher = Harcourt
  | year= 2005
  | location = New York
  | isbn = 978-0-15-100752-3
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Sussman
  | first = Henry
  | title = Franz Kafka: Geometrician of Metaphor
  | url = https://archive.org/details/franzkafkageomet0000suss
  | year = 1979
  | publisher = Coda Press
  | location = Madison, WI
  | isbn = 978-0-930956-02-8
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Ziolkowski
  | first = Theodore
  | authorlink = Theodore Ziolkowski
  | title = The Mirror of Justice: Literary Reflections of Legal Crisis
  | year = 2003
  | publisher = Princeton University Press
  | location = Princeton, NJ
  | isbn = 978-0-691-11470-5
  | ref = harv
  }}

''Žurnali''

* {{cite journal
  | last = Adams
  | first = Jeffrey
  | title = Orson Welles's &quot;The Trial:&quot; Film Noir and the Kafkaesque
  | jstor = 25112662
  | year = 2002
  | month = Summer
  | volume = 29
  | issue = 3
  | journal = College Literature, Literature and the Visual Arts
  | location = West Chester, PA
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Aizenberg
  | first = Edna
  | title = Kafkaesque Strategy and Anti-Peronist Ideology Martinez Estrada's Stories as Socially Symbolic Acts
  | jstor = 20119426
  | year = 1986
  | month = July–December
  | volume = 14
  | issue = 28
  | journal = Latin American Literary Review
  | location = Chicago, IL
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Banakar
  | first = Reza
  | authorlink = Reza Banakar
  | title = In Search of Heimat: A Note on Franz Kafka's Concept of Law
  | url = http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1574870
  | year = 2010
  | month = Fall
  | volume = 22
  | issue = 2
  | journal = Law and Literature
  | location = Berkeley, CA
  | doi = 10.2139/ssrn.1574870
  | ref = harv
   |issn = 1556-5068}}
* {{cite journal
  | last = Butler
  | first = Judith
  | title = Who Owns Kafka
  | url = http://www.lrb.co.uk/v33/n05/judith-butler/who-owns-kafka
  | date =  2011-03-03
  | volume = 33
  | issue = 5
  | location = London
  | journal = London Review of Books
  | accessdate =  2012-08-01
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Corngold
  | first = Stanley
  | title = Kafkas Spätstil/Kafka's Late Style: Introduction
  | location = Madison, WI
  | journal = Monatshefte
  | volume = 103
  | issue = 3
  | year = 2011
  | month = Fall
  | doi = 10.1353/mon.2011.0069
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Dembo
  | first = Arinn
  | title = Twilight of the Cockroaches:  Bad Mojo Evokes Kafka So Well It'll Turn Your Stomach
  | year = 1996
  | month = June
  | issue = 143
  | location = New York
  | journal = Computer Gaming World
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Dodd
  | first = W. J.
  | title = Kafka and Dostoyevsky: The Shaping of Influence
  | year = 1994
  | jstor = 40246931
  | journal = Comparative Literature Studies
  | location = State College, PA
  | volume = 31
  | issue = 2
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Durantaye
  | first = Leland de la
  | authorlink = Leland de la Durantaye
  | title = Kafka's Reality and Nabokov's Fantasy: On Dwarves, Saints, Beetles, Symbolism and Genius
  | journal = Comparative Literature
  | year = 2007
  | volume = 59
  | issue = 4
  | url = http://www.people.fas.harvard.edu/~deladur/kafka.pdf
  | format = PDF
  | ref = harv
  | doi = 10.1215/-59-4-315
  | access-date = 2013-01-16
  | archive-date = 2010-05-25
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20100525025619/http://www.people.fas.harvard.edu/~deladur/kafka.pdf
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite journal
  | last = Fichter
  | first = Manfred M.
  | title = The Anorexia Nervosa of Franz Kafka
  | year = 1987
  | month = May
  | volume = 6
  | issue = 3
  | location = Washington, D.C.
  | publisher = American Psychological Association
  | journal = International Journal of Eating Disorders
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Fichter
  | first = Manfred M.
  | language = German
  | title = Franz Kafka's anorexia nervosa
  | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3061914
  | year = 1988
  | month = July
  | volume = 56
  | issue = 7
  | doi = 10.1055/s-2007-1001787
  | pmid = 3061914
  | location = Munich
  | publisher = Psychiatrische Klinik der Universität München
  | journal = Fortschritte der Neurologie-Psychiatrie
  | accessdate = 2012-08-01
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Fort
  | first = Jeff
  | url = http://www.believermag.com/issues/200603/?read=article_fort
  | title = The Man Who Could Not Disappear
  | year = 2006
  | month = March
  | journal = The Believer
  | accessdate = 2012-08-07
  | ref = {{sfnRef|Believer|2006}}
  | archive-date = 2018-02-12
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20180212084711/https://www.believermag.com/issues/200603/?read=article_fort
  }}
* {{cite journal
  | last = Glen
  | first = Patrick J.
  | title = The Deconstruction and Reification of Law in Franz Kafka's ''Before the Law'' and ''The Trial''
  | url = http://www-bcf.usc.edu/~idjlaw/PDF/17-1/17-1%20Glen.pdf
  | format = PDF
  | year = 2007
  | volume = 17
  | issue = 23
  | location = Los Angeles
  | publisher = University of Southern California
  | journal = Southern California Interdisciplinary Law Journal
  | accessdate = 2012-08-03
  | ref = harv
  | archive-date = 2012-09-16
  | archive-url = https://wayback.archive-it.org/all/20120916114919/http://www-bcf.usc.edu/~idjlaw/PDF/17-1/17-1%20Glen.pdf
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite book
  | last = Glen
  | first = Patrick J.
  | title = Franz Kafka, Lawrence Joseph, and the Possibilities of Jurisprudential Literature
  | url = http://scholarship.law.georgetown.edu/facpub/967/
  | format = PDF
  | year = 2011
  | volume = 21
  | issue = 47
  | location = Los Angeles
  | publisher = University of Southern California
  | journal = Southern California Interdisciplinary Law Journal
  | accessdate =  21. 9. 2012.
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Horton
  | first = Scott
  | url = http://harpers.org/archive/2008/08/hbc-90003426
  | title = In Pursuit of Kafka's Porn Cache: Six questions for James Hawes
  | date = 19. 8. 2008.
  | journal = Harper's Magazine
  | accessdate = 3. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Harper's|2008}}
  | archive-date = 2012-10-19
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20121019170227/http://harpers.org/archive/2008/08/hbc-90003426
  }}
* {{cite book
  | last = Hughes
  | first = Kenneth
  | title = Franz Kafka: An Anthology of Marxist Criticism
  | location = Madison, WI
  | journal = Monatshefte
  | volume = 78
  | issue = 2
  | year = 1986
  | month = Summer
  | jstor = 30159253
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kavanagh
  | first = Thomas M.
  | title = Kafka's &quot;The Trial&quot;: The Semiotics of the Absurd
  | publisher = Duke University Press
  | location = Durham, NC
  | journal = NOVEL: A Forum on Fiction
  | year = 1972
  | month = Spring
  | jstor = 1345282
  | volume = 5
  | issue = 3
  | ref = harv
  | doi = 10.2307/1345282
  }}
* {{cite book
  | last = Kempf
  | first = Franz R.
  | title = Franz Kafkas Sprachen: &quot;... in einem Stockwerk des innern babylonischen Turmes. ..&quot;
  | journal = Shofar: An Interdisciplinary Journal of Jewish Studies
  | year = 2005
  | month = Summer
  | volume = 23
  | issue = 4
  | publisher = Purdue University Press
  | location = West Lafayette, IN
  | doi = 10.1353/sho.2005.0155
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Keren
  | first = Michael
  | title = The &quot;Prague Circle&quot; and the Challenge of Nationalism
  | publisher = Pergamon Press
  | location = Oxford
  | journal = History of European Ideas
  | year = 1993
  | doi = 10.1016/S0191-6599(05)80096-8
  | volume = 16
  | issue = 1–3
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Kundera
  | first = Milan
  | title = Kafka's World
  | publisher = The Woodrow Wilson International Center for Scholars
  | location = Washington, DC
  | journal = The Wilson Quarterly
  | year = 1988
  | month = Winter
  | jstor = 40257735
  | volume = 12
  | issue = 5
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Leiter
  | first = Louis H.
  | title = A Problem in Analysis: Franz Kafka's 'A Country Doctor'
  | publisher = American Society for Aesthetics
  | location = Philadelphia, PA
  | journal = The Journal of Aesthetics and Art Criticism
  | year = 1958
  | doi = 10.2307/427381
  | volume = 16
  | issue = 3
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Luke
  | first = F. D.
  | title = Kafka's &quot;Die Verwandlung&quot;
  | year = 1951
  | month = April
  | jstor = 3718565
  | journal = The Modern Language Review
  | location = Cambridge
  | volume = 46
  | issue = 2
  | ref = harv
  | doi = 10.2307/3718565
  }}
* {{cite journal
  | last = McElroy
  | first = Bernard
  | title = The Art of Projective Thinking: Franz Kafka and the Paranoid Vision
  | year = 1985
  | month = Summer
  | doi = 10.1353/mfs.0.0042
  | journal = Modern Fiction Studies
  | location = Cambridge
  | volume = 31
  | issue = 2
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Panichas
  | first = George A.
  | title = Kafka's Afflicted Vision: A Literary-Theological Critique
  | year = 2004
  | publisher = National Humanities Institute
  | month = 
  | journal = Humanitas
  | location = Bowie, MD
  | volume = 17
  | issue = 1–2
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Pérez-Álvarez
  | first = Marino
  | title = The Schizoid Personality of Our Time
  | year = 2003
  | journal = International Journal of Psychology and Psychological Therapy
  | location = Almería, Spain
  | volume = 3
  | issue = 2
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Sayer
  | first = Derek
  | title = The language of nationality and the nationality of language: Prague 1780–1920&amp;nbsp;– Czech Republic history
  | year = 1996
  | journal = Past and Present
  | location = Oxford
  | doi = 10.1093/past/153.1.164
  | volume = 153
  | issue = 1
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Sandbank
  | first = Shimon
  | title = After Kafka: The Influence of Kafka's Fiction
  | year = 1992
  | jstor = 40246852
  | journal = Penn State University Press
  | location = Oxford
  | volume = 29
  | issue = 4
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Sokel
  | first = Walter H.
  | title = Kafka's &quot;Metamorphosis&quot;: Rebellion and Punishment
  | year = 1956
  | month = April–May
  | jstor = 30166165
  | journal = Monatshefte
  | location = Madison, WI
  | volume = 48
  | issue = 4
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Steinhauer
  | first = Harry
  | title = Franz Kafka: A World Built on a Lie
  | year = 1983
  | month = Autumn
  | jstor = 4611280
  | journal = The Antioch Review
  | location = Yellow Springs, OH
  | volume = 41
  | issue = 4
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Strelka
  | first = Joseph P.
  | title = Kafkaesque Elements in Kafka's Novels and in Contemporary Narrative Prose
  | year = 1984
  | month = Winter
  | jstor = 40246504
  | journal = Comparative Literature Studies
  | location = State College, PA
  | volume = 21
  | issue = 4
  | ref = harv
  }}
* {{cite journal
  | last = Updike
  | first = John
  | authorlink = John Updike
  | url = http://www.newyorker.com/archive/2005/01/24/050124crbo_books1
  | title = Subconscious Tunnels: Haruki Murakami's dreamlike new novel
  | newspaper = The New Yorker
  | date =  2005-01-24
  | accessdate =  2012-09-22
  | ref = {{sfnRef|Updike|2005}}
  }}

''Novinski članci''

* {{cite news
  | last = Adler
  | first = Jeremy
  | url = http://www.textkritik.de/rezensionen/kafka/einl_04.htm
  | date =  13. 10. 1995.
  | work = Times Literary Supplement
  | newspaper = New York Times
  | title = Stepping into Kafka's Head
  | accessdate =  4. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Adler|1995}}
  }} {{subscription required}}
* {{cite news
  | last = Apel
  | first = Friedman
  | date =  28. 8. 2012.
  | language = German
  | title = Der Weg in die Ewigkeit führt abwärts / Roland Reuß kramt in Kafkas Zürauer Zetteln
  | newspaper = Frankfurter Allgemeine Zeitung
  | ref = {{sfnRef|Apel|2012}}
  }}
* {{cite news
  | last = Banville
  | first = John
  | url = http://www.guardian.co.uk/books/2011/jan/15/john-banville-kafka-trial-rereading
  | title = Franz Kafka's other trial / An allegory of the fallen man's predicament, or an expression of guilt at a tormented love affair?
  | date =  14. 1. 2011.
  | newspaper = The Guardian
  | accessdate =  1. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Banville|2011}}
  }}
* {{cite news
  | last = Batuman
  | first = Elif
  | url = http://www.nytimes.com/2010/09/26/magazine/26kafka-t.html
  | date =  22. 9. 2010.
  | newspaper = The New York Times
  | title = Kafka's Last Trial
  | accessdate =  3. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|.27.27New York Times.27.27|2010}}
  }}
* {{cite news
  | last = Buehrer
  | first = Jack
  | url = http://www.praguepost.com/news/7768-battle-for-kafka-legacy-drags-on.html
  | title = Battle for Kafka legacy drags on
  | date =  9. 3. 2011.
  | newspaper = The Prague Post
  | accessdate =  29. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Buehrer|2011}}
  }}
* {{cite news
  | last = Burrows
  | first = William
  | url = http://www.guardian.co.uk/books/2011/dec/22/franz-kafka-winter-reads
  | title = Winter read: The Castle by Franz Kafka
  | date =  22. 12. 2011.
  | newspaper = The Guardian
  | accessdate =  27. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Burrows|2011}}
  }}
* {{cite news
  | last = Connolly
  | first = Kate
  | url = http://www.guardian.co.uk/books/2008/aug/15/franzkafka.germany
  | title = Porn claims outrage German Kafka scholars
  | date =  14. 8. 2008.
  | newspaper = The Guardian
  | accessdate =  3. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Connolly|2008}}
  }}
* {{cite news
  | last = Kakutani
  | first = Michiko
  | url = http://www.nytimes.com/1988/04/02/books/books-of-the-times-kafka-s-kafkaesque-love-letters.html?pagewanted=all&amp;src=pm
  | title = Books of the Times; Kafka's Kafkaesque Love Letters
  | date =  2. 4. 1988.
  | newspaper = The New York Times
  | accessdate =  8. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kakutani|1988}}
  }}
* {{cite news
  | last = Kenley-Letts
  | first = Ruth
  | url = http://movies.nytimes.com/movie/239041/Franz-Kafka-s-It-s-a-Wonderful-Life-/details
  | year = 1993
  | newspaper = The New York Times
  | title = Franz Kafka's &quot;It's a Wonderful Life&quot; (1993)
  | accessdate =  4. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|.27.27New York Times.27.27|1993}}
  }}
* {{cite news
  | last = Kirsch
  | first = Adam
  | url = http://www.nytimes.com/2009/01/04/books/review/Kirsch-t.html?pagewanted=all&amp;_moc.semityn.www
  | date =  2. 1. 2009.
  | newspaper = The New York Times
  | title = America, 'Amerika'
  | accessdate =  25. 9. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kirsch|2009}}
  }}
* {{cite news
  | last = Lerman
  | first = Antony
  | url = http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2010/jul/22/kafka-legacy-israel
  | date =  22. 7. 2010.
  | newspaper = The Guardian
  | title = The Kafka legacy: who owns Jewish heritage?
  | accessdate =  29. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Lerman|2010}}
  }}
* {{cite news
  | last = McCarthy
  | first = Rory
  | url = http://www.guardian.co.uk/world/2009/oct/25/israel-library-franz-kafka-trial
  | title = Israel's National Library adds a final twist to Franz Kafka's Trial
  | date =  24. 10. 2009.
  | newspaper = The Guardian
  | accessdate =  3. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|McCarthy|2009}}
  }}
* {{cite news
  | last = Metcalfe
  | first = Anna
  | url = http://www.ft.com/cms/s/2/bfaf51ba-e05a-11de-8494-00144feab49a.html#axzz1L3wH1OFW
  | date =  5. 12. 2009.
  | newspaper = Financial Times
  | title = Small Talk: José Saramago
  | accessdate =  1. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|.27.27Financial Times.27.27|2009}}
  }} {{Subscription required}}
* {{cite news
  | last1 = Rudoren
  | first1 = Jodi
  | last2 = Noveck
  | first2 = Myra
  | url = http://www.nytimes.com/2012/10/15/world/middleeast/woman-must-relinquish-kafka-papers-judge-says.html
  | date =  14. 10. 2012.
  | newspaper = The New York Times
  | title = Woman Must Relinquish Kafka Papers, Judge Says
  | accessdate =  15. 10. 2012.
  | ref = harv
  }}
* {{cite news
  | url = http://www.guardian.co.uk/books/2010/jul/19/lawyers-open-unpublished-kafka-manuscripts
  | date =  19. 7. 2010.
  | newspaper = The Guardian
  | title = Lawyers Open Cache of Unpublished Kafka Manuscripts
  | accessdate =  28. 9. 2012.
  | ref = {{sfnRef|.27.27Guardian.27.27|2010}}
  }}

''Online izvori''

* {{cite web
  | last = Coker
  | first = Rachel
  | url = http://www.binghamton.edu/inside/index.php/inside/story/kafka-expert-links-teaching-research
  | date =  4. 1. 2012.
  | publisher = State University of New York_moc.semityn.www
  | date =  2. 1. 2009.
  | newspaper = The New York Times
  | title = America, 'Amerika'
  | accessdate =  25. 9. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kirsch|2009}}
  }}
* {{cite news
  | last = Lerman
  | first = Antony
  | url = http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2010/jul/22/kafka-legacy-israel
  | date =  22. 7. 2010.
  | newspaper = The Guardian
  | title = The Kafka legacy: who owns Jewish heritage?
  | accessdate =  29. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Lerman|2010}}
  }}
* {{cite news
  | last = McCarthy
  | first = Rory
  | url = http://www.guardian.co.uk/world/2009/oct/25/israel-library-franz-kafka-trial
  | title = Israel's National Library adds a final twist to Franz Kafka's Trial
  | date =  24. 10. 2009.
  | newspaper = The Guardian
  | accessdate =  3. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|McCarthy|2009}}
  }}
* {{cite news
  | last = Metcalfe
  | first = Anna
  | url = http://www.ft.com/cms/s/2/bfaf51ba-e05a-11de-8494-00144feab49a.html#axzz1L3wH1OFW
  | date =  5. 12. 2009.
  | newspaper = Financial Times
  | title = Small Talk: José Saramago
  | accessdate =  1. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|.27.27Financial Times.27.27|2009}}
  }} {{Subscription required}}
* {{cite news
  | last1 = Rudoren
  | first1 = Jodi
  | last2 = Noveck
  | first2 = Myra
  | url = http://www.nytimes.com/2012/10/15/world/middleeast/woman-must-relinquish-kafka-papers-judge-says.html
  | date =  14. 10. 2012.
  | newspaper = The New York Times
  | title = Woman Must Relinquish Kafka Papers, Judge Says
  | accessdate =  15. 10. 2012.
  | ref = harv
  }}
* {{cite news
  | url = http://www.guardian.co.uk/books/2010/jul/19/lawyers-open-unpublished-kafka-manuscripts
  | date =  19. 7. 2010.
  | newspaper = The Guardian
  | title = Lawyers Open Cache of Unpublished Kafka Manuscripts
  | accessdate =  28. 9. 2012.
  | ref = {{sfnRef|.27.27Guardian.27.27|2010}}
  }}

''Online izvori''

* {{cite web
  | last = Coker
  | first = Rachel
  | url = http://www.binghamton.edu/inside/index.php/inside/story/kafka-expert-links-teaching-research
  | date =  4. 1. 2012.
  | publisher = State University of New York&amp;nbsp;— Binghamton
  | title = Kafka expert links teaching, research
  | accessdate =  30. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Coker|2012}}
  }}
* {{cite web
  | last = Ernst
  | first = Nathan
  | url = http://modernism.research.yale.edu/wiki/index.php/The_Judgment
  | year = 2010
  | publisher = Yale University
  | work = The Modernismm Lab
  | title = The Judgement
  | accessdate = 9. 10. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Ernst|2010}}
  | archive-date = 2013-05-21
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20130521162011/http://modernism.research.yale.edu/wiki/index.php/The_Judgment
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite web
  | last = Frenkel
  | first = Sheera
  | url = http://www.npr.org/2012/05/30/153985994/kafkas-final-absurdist-tale-plays-out-in-tel-aviv
  | date =  30. 5. 2012.
  | publisher = National Public Radio
  | title = Kafka's Final Absurdist Tale Plays Out In Tel Aviv
  | accessdate =  28. 9. 2012.
  | ref = {{sfnRef|NPR|2012}}
  }}
* {{cite web
  | last = Ghosh
  | first = Pothik
  | title = A Note on Kafka and the Question of Revolutionary Subjectivity
  | publisher = Hindu College&amp;nbsp;– Delhi University via Radical Notes
  | date =  13. 3. 2009.
  | url = http://radicalnotes.com/content/view/92/39/
  | accessdate =  6. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Ghosh|2009}}
  }}
* {{cite web
  | last = Horstkotte
  | first = Silke
  | title = Kunst und Künstlerverständnis in Kafkas &quot;Josefine, die Sängering oder Das Volk der Mäuse&quot;
  | publisher = University of Leipzig
  | year = 2009
  | language = German
  | url = http://dokumente-online.com/kunst-und-kuenstlerverstaendnis-in-kafkas.html
  | accessdate =  31. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Horstkotte|2009}}
  }}
* {{cite web
  | last = Kafka
  | first = Franz
  | url = http://www.kafka-franz.com/KAFKA-letter.htm
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110713133359/http://www.kafka-franz.com/KAFKA-letter.htm
  | archivedate = 2011-07-13
  | year = 2012
  | publisher = Kafka-Franz
  | title = Franz Kafka Letter to his Father
  | accessdate = 3. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kafka-Franz, Father|2012}}
  | deadurl = no
  }}
* {{cite web
  | last = Keynes
  | first = Laura
  | url = http://www.onlinereviewlondon.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=215:kafkas-dick&amp;catid=161:kafkas-dick&amp;Itemid=243
  | year = 2005
  | month = August
  | publisher = Times Literary Supplement
  | title = Kafka's Dick
  | accessdate = 4. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Times Literary Supplement|2005}}
  | archive-date = 2012-02-19
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120219091140/http://www.onlinereviewlondon.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=215%3Akafkas-dick&amp;catid=161%3Akafkas-dick&amp;Itemid=243
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite web
  | last = Köhler
  | first = Manfred
  | language = German
  | url = http://www.protemion.de/zettel/kafkafelice.htm
  | year = 2012
  | publisher = Protemion
  | title = Franz Kafka und Felice Bauer
  | accessdate =  6. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Köhler|2012}}
  }}
* {{cite web
  | last = Kreis
  | first = Steven
  | url = http://www.historyguide.org/europe/kafka.html
  | date =  28. 2. 2006.
  | publisher = History Guide
  | title = Franz Kafka, 1883–1924
  | accessdate =  5. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|History Guide|2006}}
  }}
* {{cite news
  | last = Milner
  | first = Cahterine
  | url = http://www.telegraph.co.uk/foodanddrink/3321254/If-Kafka-made-the-dinner&amp;nbsp;... html
  | date = 27. 8. 2005.
  | newspaper = The Telegraph
  | title = If Kafka made the dinner&amp;nbsp;...
  | accessdate = 25. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Milner|2005}}
  }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite web
  | last = Miron
  | first = Dan
  | url = http://www.haaretz.com/hasen/spages/1040561.html
  | date = 24 November 2008
  | publisher = Haaretz
  | title = Sadness in Palestine
  | accessdate = 1. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Haaretz|2008}}
  | archive-date = 2008-12-20
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20081220232543/http://www.haaretz.com/hasen/spages/1040561.html
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite web
  | last = Ozorio
  | first = Anne
  | url = http://www.operatoday.com/content/2010/11/gyorgy_kurtag_-.php
  | date = 18 November 2010
  | publisher = Opera Today
  | title = György Kurtág&amp;nbsp;— Kafka Fragments, London
  | accessdate =  4. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Opera Today|2010}}
  }}
* {{cite web
  | last = Prinsky
  | first = Norman
  | url = http://www.aug.edu/~nprinsky/Humn2002/KafkaMetamorphNQ.htm
  | year = 2002
  | publisher = Augusta State University
  | title = Humn. 2002: World Humanities II. Notes and Questions on Franz Kafka's &quot;The Metamorphosis&quot; / &quot;The Transformation&quot;
  | accessdate = 2. 9. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Prinsky|2002}}
  | archive-date = 2012-10-11
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20121011030606/http://www.aug.edu/~nprinsky/Humn2002/KafkaMetamorphNQ.htm
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite web
  | last = Rahn
  | first = Josh
  | url = http://www.online-literature.com/periods/existentialism.php
  | year= 2011
  | publisher = Online Literature
  | title = Existentialism
  | accessdate =  5. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Rahn|2011}}
  }}
* {{cite web
  | last = Rastalsky
  | first = Hartmut M.
  | url = http://www.lsa.umich.edu/german/hmr/dissertation/10kafka.doc
  | publisher = University of Michigan
  | title = The Referential Kafka
  | year = 1997
  | accessdate = 22. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Rastalsky|1997}}
  | archive-date = 2012-06-22
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20120622022057/http://www.lsa.umich.edu/german/hmr/dissertation/10kafka.doc
  | url-status = dead
  }}
* {{cite web
  | last = Samuelson
  | first = Arthur
  | url = http://www.jhom.com/bookshelf/kafka/intro.html
  | publisher = Jewish Heritage
  | title = A Kafka for the 21st Century
  | accessdate =  2. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Jewish Heritage|2012}}
  }}
* {{cite web
  | last = Seubert
  | first = Harald
  | url = http://kulturportal-west-ost.eu/biographies/bauer-felice-2/
  | title = Bauer, Felice
  | publisher = Kulturportal-west-ost.eu
  | language = German
  | quote = Knochiges leeres Gesicht, das seine Leere offen trug. Freier Hals. Überworfene Bluse&amp;nbsp;... Fast zerbrochene Nase. Blondes, etwas steifes, reizloses Haar, starkes Kinn.
  | accessdate =  2. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Seubert|2012}}
  }}
* {{cite web
  | last = Stone
  | first = Peter H.
  | url = http://www.theparisreview.org/interviews/3196/the-art-of-fiction-no-69-gabriel-garcia-marquez
  | title = Gabriel Garcia Marquez, The Art of Fiction No. 69
  | publisher = The Paris Review
  | accessdate =  4. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Paris Review|2012}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.guardian.co.uk/books/1930/apr/04/classics.culture
  | year = 1930
  | publisher = The Guardian
  | title = Allegory
  | accessdate =  22. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|.27.27Guardian.27.27|1930}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.amrep.org/articles/3_3c/disappearing.html
  | year = 2005
  | publisher = American Repertory Theatre
  | title = Disappearing Act
  | accessdate = 3. 8. 2012.
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080501080645/http://www.amrep.org/articles/3_3c/disappearing.html
  | archivedate = 2008-05-01
  | ref = {{sfnRef|Repertory|2005}}
  | deadurl = no
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.bbc.co.uk/programmes/b010glpd
  | year = 2012
  | publisher = BBC
  | title = Drama on BBC Radio 3, ''Kafka the Musical''
  | accessdate =  1. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|BBC|2012}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.kohoutikriz.org/priloha/kafka.php
  | year = 2011
  | language = Czech
  | publisher = The Research Library of South Bohemia in České Budějovice
  | title = Franz Kafka
  | accessdate =  3. 10. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kohoutikriz|2011}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.egs.edu/library/franz-kafka/articles/
  | year = 2012
  | publisher = European Graduate School
  | title = Franz Kafka&amp;nbsp;– Articles
  | accessdate = 22. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|European Graduate School, Articles|2012}}
  | archivedate = 2012-10-27
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121027210534/http://www.egs.edu/library/franz-kafka/articles/
  | deadurl = yes
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.egs.edu/library/franz-kafka/biography/
  | year = 2012
  | publisher = European Graduate School
  | title = Franz Kafka&amp;nbsp;– Biography
  | accessdate = 7. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|European Graduate School|2012}}
  | archivedate = 2012-09-15
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120915131636/http://www.egs.edu/library/franz-kafka/biography/
  | deadurl = yes
  }}
* {{cite web
  | url = http://libcom.org/library/franz-kafka-libertarian-socialism
  | date =  14. 12. 2008.
  | publisher = Libertarian-Socialism
  | title = Franz Kafka and libertarian socialism
  | accessdate =  3. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Lib.com|2008}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.kafkamuseum.cz/ShowPage.aspx?tabindex=0&amp;tabid=1
  | year = 2005
  | publisher = Franz Kafka Museum
  | title = Franz Kafka Museum
  | accessdate = 7. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kafka Museum|2005}}
  | archivedate = 2012-08-19
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120819201236/http://www.kafkamuseum.cz/ShowPage.aspx?tabindex=0&amp;tabid=1
  | deadurl = yes
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.franzkafka-soc.cz/cena-franze-kafky/
  | year = 2011
  | publisher = Franz Kafka Society
  | title = The Franz Kafka Prize
  | accessdate = 1. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kafka Society|2011}}
  | archive-date = 2017-01-13
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20170113073540/http://www.franzkafka-soc.cz/cena-franze-kafky
  }}
* {{cite web
  | url = http://gutenberg.spiegel.de/buch/162/5
  | publisher = Project Gutenberg&amp;nbsp;— Spiegel Online
  | title = Franz Kafka: Tagebücher 1910–1923&amp;nbsp;– Kapitel 5
  | work = 21 June 1913
  | language = German
  | accessdate =  29. 8. 2012.
  | quote = Die ungeheure Welt, die ich im Kopfe habe. Aber wie mich befreien und sie befreien, ohne zu zerreißen. Und tausendmal lieber zerreißen, als in mir sie zurückhalten oder begraben. Dazu bin ich ja hier, das ist mir ganz klar.
  | ref = {{sfnRef|Project Gutenberg|2012}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.kafka-franz.com/franz-kafka-writing.htm
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20101220032453/http://kafka-franz.com/franz-kafka-writing.htm
  | archivedate = 2010-12-20
  | year = 2011
  | publisher = Kafka-Franz
  | title = Franz Kafka Writing
  | accessdate = 1. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kafka-Franz|2012}}
  | deadurl = no
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.socialistworker.co.uk/art.php?id=10923
  | date = 17. 3. 2007.
  | publisher = Socialist Worker Online
  | title = Franz Kafka: writing of the system's despair and alienation
  | accessdate = 6. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Socialist Worker|2007}}
  | archive-date = 2015-10-03
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20151003174917/http://www.socialistworker.co.uk/art.php?id=10923
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.textkritik.de/kafkazs/kafkadrucke.htm
  | year = 2008
  | publisher = ITK Institute für Textkritik
  | title = Faksimiles der Kafka-Drucke zu Lebzeiten  (Zeitschriften und Zeitungen)
  | language = German
  | accessdate =  28. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Itk|2008}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.franzkafka.de/franzkafka/die_frauen/grete_bloch/457277
  | publisher = S. Fischer Verlag
  | title = Grete Bloch
  | language = German
  | accessdate = 24. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|S. Fischer|2012}}
  | archivedate = 2017-09-09
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20170909185617/http://www.franzkafka.de/franzkafka/die_frauen/grete_bloch/457277
  | deadurl = yes
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.albany.edu/writers-inst/webpages4/filmnotes/fnf01n6.html
  | publisher = State University of New York
  | work = New York State Writer's Institute
  | title = Kafka
  | accessdate =  4. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Writer's Institute|1992}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.atlegerhardsen.com/pages/lothar_hempel/presse_eng_0802.htm
  | year = 2002
  | publisher = Atlegerhardsen
  | title = Lothar Hempel
  | accessdate = 2. 8. 2012.
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20050924095502/http://www.atlegerhardsen.com/pages/lothar_hempel/presse_eng_0802.htm
  | archivedate = 2005-09-24
  | ref = {{sfnRef|Hempel|2002}}
  | deadurl = no
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.literaturhaus.at/headlines/1999/01/142/
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20010607003313/http://www.literaturhaus.at/headlines/1999/01/142/
  | year = 1999
  | publisher = LiteraturHaus
  | language = German
  | title = Musils &quot;Mann ohne Eigenschaften&quot; ist &quot;wichtigster Roman des Jahrhunderts&quot;
  | accessdate = 22. 8. 2012.
  | archivedate = 2001-06-07
  | ref = {{sfnRef|LiteraturHaus|1999}}
  | deadurl = no
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.wellesnet.com/trial%20bbc%20interview.htm
  | year = 1962
  | publisher = Welles Net
  | title = Orson Welles on ''The Trial'' (BBC Interview)
  | accessdate =  22. 9. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Welles Net|1962}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.kafka-research.ox.ac.uk/
  | year = 2012
  | publisher = University of Oxford
  | title = Oxford Kafka Research Centre
  | accessdate =  8. 10. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Oxford Kafka Research Centre|2012}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.poulruders.net/biography.htm
  | year = 2005
  | month = June
  | publisher = Poul Ruders
  | title = Poul Ruders Biography&amp;nbsp;– 06/2005
  | accessdate = 4. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Ruders|2005}}
  | archivedate = 2012-02-04
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120204163258/http://www.poulruders.net/biography.htm
  | deadurl = yes
  }}
* {{cite web
  | url = http://www.kafkaproject.com/
  | year = 2012
  | publisher = Kafka Project, San Diego State University
  | title = Solving a Literary Mystery
  | accessdate =  25. 8. 2012.
  | ref = {{sfnRef|Kafka Project SDSU|2012}}
  }}
* {{cite web
  | url = http://h-a-z-e.org/archives/1059
  | year = 2012
  | publisher = HAZE Netlabel
  | title = Sound Interpretations&amp;nbsp;— Dedication To Franz Kafka
  | accessdate = 4. 10. 2012.
  | ref = {{sfnRef|HAZE|2012}}
  | archivedate = 2012-10-09
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121009233821/http://h-a-z-e.org/archives/1059
  | deadurl = yes
  }}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Franz Kafka}}
* {{NSK ime|000002427}}
* {{worldcat id|id=lccn-n81063091}}
* {{imdb ime|id=0434525|ime=Franz Kafka}}
* [http://www.themodernword.com/kafka/ Das Schloss] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510231002/http://www.themodernword.com/kafka/ |date=2015-05-10 }} The Modern Word's Kafka site, with an in-depth biography and various links to reviews, articles, and other Kafka info
* [http://www.levity.com/corduroy/kafka.htm Franz Kafka (1883-1924)]
* [http://dnausers.d-n-a.net/dnetrgoA/critlist.htm Kafka Critics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125115304/http://dnausers.d-n-a.net/dnetrgoA/critlist.htm |date=2005-11-25 }} &lt;!-- this is about Kafka but quite low on actual content --&gt;
&lt;!-- * [http://www.k-eins.de/ Essay on Kafka] I found almost no text on this site but perhaps someone can provide better link into it --&gt;
* [http://endeavor.med.nyu.edu/lit-med/lit-med-db/webdocs/webauthors/kafka91-au-.html Kafka at the Literature, Arts, and Medicine Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060903201240/http://endeavor.med.nyu.edu/lit-med/lit-med-db/webdocs/webauthors/kafka91-au-.html |date=2006-09-03 }} including brief, insightful summaries and essays of several of his stories
* [https://web.archive.org/web/20000817030736/http://victorian.fortunecity.com/vermeer/287/nabokov_s_metamorphosis.htm Vladimir Nabokov's lecture on &quot;The Metamorphosis&quot;]
* [http://uk.imdb.com/title/tt0102181/ Kafka in Film] Internet Movie Database listing of Soderbergh's film, Kafka.
* [http://www.wpunj.edu/~newpol/issue23/lowy23.htm Franz Kafka and Libertarian Socialism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080121003913/http://www.wpunj.edu/~newpol/issue23/lowy23.htm |date=2008-01-21 }} A look at Kafka and anarchism.
* [http://www.metameat.net/kafka/index.php?en The Diaries of Franz Kafka serialised as a weblog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051027153638/http://www.metameat.net/kafka/index.php?en |date=2005-10-27 }}
* [http://www.abc.net.au/gameon/kafkamesto/ Kafkamesto] Online game inspired by the life and work of Franz Kafka.
* [http://www.psikeba.com.ar/recursos/autores/kafka.htm Franz Kafka en Psikeba Psikeba Revista de Psicoanalisis y Estudios Culturales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120702050129/http://www.psikeba.com.ar/recursos/autores/kafka.htm |date=2012-07-02 }}

{{Franz Kafka}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}
{{Lifetime|1883|1924|Kafka, Franz}}

[[Kategorija:Franz Kafka| ]]
[[Kategorija:Češki pisci]]
[[Kategorija:Jevreji]]
[[Kategorija:Austrijski pisci]]
[[Kategorija:Češki ateisti]]
[[Kategorija:Pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Prag]]</text>
      <sha1>2vsdtryusxzzuxi771e2ujs1jv5q4ym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genetika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7906</id>
    <revision>
      <id>42600760</id>
      <parentid>42498430</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:27:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11303" sha1="kf5ns2whchyovjc3fehbs9zhtrgutn6" xml:space="preserve">'''Genetika''' (grčki '''γεννώ''' - geno, znači dati rod, roditi) je nauka koja proučava gene, naslednost i varijaciju između organizama. Reč genetika je prvi put upotrebljena kada je engleski naučnik '''Vilijam Bejtson''' poslao pismo '''Adamu Sedviku''', 18-og aprila [[1905]]. u kojem je opisao nauku koja za cilj ima proučavanje procesa nasleđivanja i varijacije između organizama.

Ljudi su koristili genetiku još u preistorijskom dobu za pripitomljavanje divljih životinja i gajenje biljaka. U modernim eksperimentima, genetičari svakodnevno pronalaze nove načine za izučavanje funkcije [[gen]]a, kao što je analiza genetskih interakcija. U samom organizmu, genetske informacije se nalaze u [[hromozomi]]ma, koji su predstavljeni hemijskim strukturama kao što je [[DNK]] molekul.

[[Datoteka:Chromosome.jpg|350px|thumb]]

Geni su šifre koje nose informacije neophodne za sintezu sekvenci [[aminokiselina|amino kiselina]] koje se ispoljavaju u [[protein|protenima]], koji na kraju igraju važnu ulogu u građi [[fenotip]]a organizma. U diploidnim organizmima, dominanta alela na hromozomu će baciti u senku, i samim tim sprečiti ispoljavanje resesivne alele na istom hromozomu. Danas, u oblasti [[molekularna biologija|molekularne biologije]] i genetike često čujemo izraze kao što su '''kodiranje''' i '''kodirati''', i na laičkom jeziku to jednostavno znači da gen nosi infomracije koje su kao uputstva prema kojima organizam može da sagradi [[belančevine|protein]]. Tako možemo da kažemo da geni nose kodove za proteine. Nekada se smatralo da jedan gen kodira jedan protein. Međutim, danas znamo da jedan gen može da bude odgovoran za više produkata, u zavisnosti kako je transkripcija regulisana. Geni takođe kodiraju sekvencu nukleotida u m-RNA, t-RNA i r-RNA koji su neophodni za sintezu proteina.

Genetika može da predvidi, mada ne u svakom slučaju, fizički izgled organizma kao i moguće ponašanje organizma. Međutim faktori u bližoj okolini i nepredvidljivi faktori nad kojima nemamo moć, takođe imaju veliku ulogu u genetici. Na primer, jednojajčani (identični) blizanci su [[klon]] koji nastaje ranim deljenjem embriona, i tako imaju isti [[DNK]] molekul, ali različito se ponašaju i imaju različite otiske prstiju.

== Istorija genetike ==
{{main|Historija genetike}}
U svom naučnom radu nazvanim '''&quot;Eksperimenti u hibridizaciji biljaka&quot;''' (&quot;Versuche uber Pflanzenhybriden&quot;) prezentovanom [[1865]] [[Gregor Mendel]] je otkrio poreklo pojedinih osobina u novonastalim biljkama graška i pokazao kako se ove novonastale osobine mogu unapred matematički izračunati. Iako proces nasleđivanja ne prati u svakom slučaju načine nasledstva koje je predočio Mendel, njegov rad je imao znajačnu ulogu u razvoju upotrebe statistike u genetici. Od tog vremena, objavljivanja Mendelovog rada, otkriven je veći broj veoma kompleksnih procesa nasleđivanja.

Značaj Mendelovog rada nije adekvatno shvaćen sve do ranih dvadesetih godina dvadesetog veka, nakon njegove smrti, kada je njegovo eksperimentisanje nad biljkama potvrđeno novim i modernim istraživanjima naučnika koji su radili na sličnim organizmima.

Mendel u ono vreme nije bio ni svestan fizičke prirode gena. Međutim, mi danas znamo da se genetska informacija nalazi na [[DNK]]-a molekulu ([[retrovirus]]i, kao što su [[gripa|influenca]], [[onkovirusi]] i [[HIV]], kao i mnogi biljni virusi svoje genetske informacije nose na [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] molekulima). Manipulacije DNK-a (i/ili RNK-a molekula) molekula mogu da promene informacije koje će se preneti sa roditelja na potomak kao i fizičke osobine mnogih organizama.

=== Važni datumi u istoriji genetike ===
:[[1859]] [[Charles Darwin|Čarls Darvin]] objavljuje ''Poreklo Vrsta''
:[[1865]] [[Gregor Mendel]] objavljuje ''Eksperimenti u hibridizaciji biljaka''
:[[1903]] [[hromozom]]i su otkriveni kao nasledne jedinice
:[[1905]] Britanski biolog '''Vilijam Bejtson''' prvi put upotrebljuje izraz genetika
:[[1910]] '''Tomas Hant Morgan''' potvrđuje lokaciju gena na hromozomima
:[[1913]] '''Alfred Sturtevant''' pravi prvu genetsku mapu hromozoma
:[[1918]] '''Ronald Fišer''' objavljuje rad pod nazivom ''Korelacija između pripadnika iste familije na osnovu Mendelovskog nasleđivanja''
:[[1913]] Genetske mape pokazuju hromozome koji imaju linearno raspoređene gene
:[[1927]] Fizičke promene u genima se zovu [[mutacija|mutacije]]
:[[1928]] '''Frederik Grifit''' otrkiva nasledni molekul koji se prenosi sa bakterije na bakteriju
:[[1931]] [[Krosing over]] je posledica rekombinacije
:[[1941]] '''Edvard Tatum''' i '''Džordž Vels Bidl''' potvrdđuju da geni nose kodove za [[preotein|proteine]]
:[[1944]] '''Osvald Teodor Ejveri''', '''Kolin Mekleod''' i '''Mejklin Mekarti''' prvi izoliraju DNK molekul kao genetski materijal
:[[1950]] '''Ervin Čargaf''' pokazuje da četiri nukleotida nisu prisutni u nukleinskim kiselinama u stabilnim proporcijama, ali neki generalni zakoni ih stabiliziraju (na primer da broj nukleotida [[adenin]]a je skoro uvek jednak broju [[timin]]a)
:[[1952]] '''Hrši-Čejs''' eksperiment potvrđuje da se genetska informacija [[bakteriofaga]] nalazu na [[DNK]]-a molekulu 
:[[1953]] DNK struktura je utvrđena kao dvoguba spirala od strane '''Džejms Votsona''' i '''Francisa Krika'''
:[[1956]] '''Džo Hin Tjio''' i '''Albert Livan''' su utvrdili da ljudi poseduju 46 hromozoma
:[[1958]] '''Meselson-Štal''' eksperiment demonstrira da se DNK semikonzervativno replikuje (potomak ima jedan lanac identičan roditelju, dok je drugi lanac stvoren tokom replikacije i komplementaran je prvom)
:[[1961]] Genetski kod se sastoji od tria, svaki kod ima po 3 jedinice, i kao kod kodira za po jednu amino kiselinu
:[[1964]] '''Havard Temin''' demonstrira koristeći [[RNK virusi|RNK viruse]] da Votsonova centralna dogma nije uvek istinita (kod ovih virusa genetske informacije se nalaze na [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] molekulu, a ne na DNK)
:[[1970]] [[Restriktivni enzimi]] su otkriveni u studijama nad bakterijom ''Haemophilius influenzae'' koji omogućavaju naučnicima da seku i koporaju određene delove DNK molekula.
:[[1977]] '''Fred Sanger''', '''Valter Gilbert''' i '''Alan Maksim''' su prvi put pronašli sekvencu DNK molekula. Laboratorija Sangera je uspešno utvrdila komplentan genotip [[bakteriofag]]a [[Φ-X174]]
:[[1983]] '''Keri Benks Mulis''' otkriva '''polimerizovanu lančanu reakciju'''-[[PCR]] koja omogućava jednostavnu amplifikaciju DNK molekula
:[[1989]] Utvrđena sekvenca prvog ljudskog gena od strane '''Francisa Kolinsa''' i '''Lap-Či Cuija'''. Gen kodira '''CFTR''' [[CFTR]] protein, koji je razlog [[cističe fibroza|cističe fibroze]]
:[[1995]] Genom ''Haemophilus influenza'' je prvi celokupni genom slobodnog živig organizma kojem je utvrđena sekvenca
:[[1996]] ''Saccharomyces cerevisiae'' je prvi eukariotski genom koji je sekvenciran
:[[1998]] Prvi multicelularni eukariotski genom je sekvenciran
:[[2001]] Prva verzija sekvence ljudskog genoma je objavljena 
:[[2003]] (14-ti april) uspešno okončan [[Projekat Ljudski Genom]] sa 99 % ukupnog genoma sekvenciranog, i greškom od 0.01 %.

== Oblasti Genetike ==
=== Klasična Genetika ===
Klasična genetika se sastoji od tehnika i metoda koji su utvrđeni pre moderne [[Molekularna biologija|molekularne biologije]]. Nakon pronalaska [[genetski kod|genetskog koda]] i tehnika kao što su kloniranje i restriktivni enzimi, avenije genetskog istraživanja su se znatno proširile. Neke od klasičnih genetskih ideja koje su postavljene pre dvadesetog veka su dopunjene i malo izmenjene, dok su veliki broj ideja i tehnika ostale nepromenjene, kao što su '''[[Mendelovi zakoni]]'''. Pravila nasleđivanja koje je Mendel postavio danas su od velike koristi u studijama genetskih bolesti, tj bolesti koje se prenose sa roditelja na potomke.

=== Klinička genetika ===
Lekari koji imaju sertifikate kliničkih genetičara leče i pomažu pacijentima sa genetskim bolestima i sindromima.

=== Molekularna genetika ===
Molekularna genetika se oslanja na ideje klasične genetike, ali sa fokusom na strukturu i funkciju [[gen]]a na molekularnom nivou. Molekularni genetičari koriste metode i tehnike klasične genetike, kao što je '''hibridizacija''', i tehnike molekularne biologije, kao što je polimerizovana lančana reakcija - [[PCR]]. Bitna sub-oblast molekularne genetike je korišćenje molekularne informacije kako bi se utvrdila porekla organizama, i samim tim naučna klasifikacija organizama – '''molekularna sistematika'''. Nauka koja se bavi naslednim osobinama, koje nisu direktno i ekskluzivno povezane sa promenama u [[DNK]] sekvenci se naziva '''epigenetika'''.

Neki naučnici imaju za stav da život može biti definisan na molekularnom nivou, na osnovu strategija kojim se koriste [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] polinukleotidi. Ovakav stav je vrlo brzo doveo do [[RNK hipoteza|RNK hipoteze]].

=== Genomika ===
Genomika je vrlo mlada nauka koja za cilj ima studiju genetskih interakcija u genomu jednog organizma (samim tim SVE promene u DNK molekulu tog organizma). Genomika kao nauka je dostupna jedino ako je ceo genom datog organizma dostupan, kao i dostupnost matematičkih alata, kao što je oblast '''bioinformatike''' koja može da analizira veliki skup informacija.

=== Bliske nauke ===
[[Molekularna biologija]] je nauka koja se rodila unijom [[biohemija|biohemije]] i genetike. Izraz ''genetika'' se u velikoj meri danas koristi kada se misli na [[genetski inženjering]], u kom se DNK datog organizma menja kako bi se na kraju dobio praktičniji produkat.

=== Kvanitativna, populaciona i ekološka genetika ===
Populaciona, kvanitativna i ekološka genetika su usko povezane nauke, koje se takođe oslanjaju na ideje klasične genetike. One se razlikuju po tome čime se bave. Na primer, [[populaciona genetika]] se fokusira na distribuciju i učestalost promene u [[alel]]ima koje se nalaze na [[gen]]ima, do kojih dolazi usled [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], genetičkog drifta, [[mutacija|mutacije]], i [[migracija|migracije]].

== Izvori ==
* Engleska Vikipedija - prevod članka Genetika http://en.wikipedia.org/wiki/Genetics

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Genetics}}
* [http://www.journals.uchicago.edu/AJHG/home.html Američki žurnal o humanoj genetici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050914121140/http://www.journals.uchicago.edu/AJHG/home.html |date=2005-09-14 }}
* [http://www.nature.com/ejhg/ Evropski žurnal o humanoj genetici]
* [http://www.genesdev.org/ Geni i razvoj]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://hmg.oupjournals.org/ Humana molekularna genetika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081007234145/http://hmg.oupjournals.org/ |date=2008-10-07 }}
* [http://jhered.oupjournals.org/ Journal of Heredity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050526084607/http://jhered.oupjournals.org/ |date=2005-05-26 }}
* [http://www.nature.com/ng/ Prirodna genetika]
* [http://www.nature.com/genomics/ Nature Genome Gateway]
* [http://www.jpharmacogenetics.com/ Farmakogenetika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20021111164416/http://www.jpharmacogenetics.com/ |date=2002-11-11 }}

{{Biologija}}

[[Kategorija:Genetika| ]]</text>
      <sha1>kf5ns2whchyovjc3fehbs9zhtrgutn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John F. Kennedy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9645</id>
    <revision>
      <id>42600798</id>
      <parentid>42476629</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:51:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku ARC194183.gif datotekom [[:File:Kennedy_Foundation_Awards_Banquet._Mrs._Joseph_P._Kennedy_(Rose_Fitzgerald_Kennedy),_President_Kennedy._Statler_Hilton_Hotel,_Washington,_D.C._-_DPLA_-_77db74887493c2ecfec35cb36c275bb3.gif|Kennedy_Found</comment>
      <origin>42600798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18800" sha1="5a7gc5bjn21ihz4aokcovcq3f647cu7" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime= John Fitzgerald Kennedy
|datum rođenja=[[29. maja]] [[1917]].
|mjesto rođenja=[[Brookline]], [[Massachusetts]], [[SAD]] 
|datum smrti= [[22. novembra]] [[1963]].
|mjesto smrti=[[Dallas]], [[Teksas]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=John F. Kennedy, White House color photo portrait.jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik= [[Lyndon B. Johnson]]
|podpremijer= 
|zamjenik= 
|stranka= [[Demokratska stranka SAD|Demokrat]]
|potpis= John F. Kennedy signature.gif
|supruga= [[Jacqueline Kennedy Onassis|Jacqueline Kennedy]]
|položaj=35. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
|čin2= [[Popis američkih senatora iz Massachusettsa|američki senator]] iz [[Massachusetts]]a
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik= [[Lyndon B. Johnson]]
|prethodnik= [[Dwight David Eisenhower]]
|nasljednik2= [[Benjamin Atwood Smith II]]
|prethodnik2= [[Henry Cabot Lodge, Jr.]]
|predsjednik=
|mandat_start=[[20. januara]], [[1961]]. 
|mandat_kraj=[[22. novembra]], [[1963]].
|mandat_start2=[[3. januara]], [[1953]].
|mandat_kraj2=[[22. decembra]], [[1960]].
|vjera= [[Katolicizam|katolik]]
}}

'''John Fitzgerald Kennedy''', (Brookline, [[29. maja]] [[1917]]. - [[Dallas]], [[22. novembra]] [[1963]].) je bio [[SAD|američki]] [[Demokratska stranka SAD|demokratski]] političar najpoznatiji po tome što je od 1961. do smrti služio kao 35. [[predsjednik SAD]].

== Rani život i karijera ==
Djed Johna Fitzgeralda, Patrick Kennedy, doselio se u Sjedinjene Države iz grofovije Wexford &lt;ref name=&quot;TMaier2004&quot;&gt;{{Cite book   | first=Thomas    | last=Maier   | title=The Kennedys: America's Emerald Kings   | at=   | pages=736   | location=   | publisher=Basic Books   | year=2004   | isbn=0465043186, 9780465043187   | url=http://books.google.com/books?id=LMZm0w0k1c4C&amp;source=gbs_navlinks_s   | ref=refTMaier2004 }}&lt;/ref&gt;, u Irskoj 1850., neposredno poslije [[Velika irska glad|velike gladi]] koja je prouzročila masovno iseljavanje iz Irske, većinom u SAD.&lt;ref name=&quot;moljac&quot;&gt;{{Cite web |title=moljac |url=http://www.moljac.hr/biografije/kennedy.htm%20 |access-date=2015-05-10 |archivedate=2011-09-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110910050230/http://www.moljac.hr/biografije/kennedy.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ukrcao se iz New Rossa u Irskoj za Liverpool i odatle brodom u SAD.&lt;ref name=&quot;TMaier2004&quot;/&gt;
Otac Johna Fitzgeralda - Joseph već je u 25 godini života postao predsjednikom jedne male [[boston]]ske banke koju je spasio od [[stečaj]]a.&lt;ref name=&quot;moljac&quot;/&gt;

[[Datoteka:Lt. John F. Kennedy aboard the PT-109.jpg|mini|lijevo|220px|Narednik Kennedy u Mornarici]]
John F. Kennedy se rodio kao sin [[Joseph P. Kennedy|Josepha P. Kennedyja]] i [[Rose Fitzgerald]]. Njegov otac bio je jedan od najbogatijih i najutjecajnijih ljudi u Massachusettsu, često navođen kao osnivač Kennedyjevih kao jedne od najmoćnijih političkih dinastija u SAD.

John Kennedy je u djetinjstvu razvio [[Addisonova bolest|Addisonovu bolest]], koja će ga, slično kao i mnoge druge kronične bolesti, mučiti cijeli život. Roditelji su njegovo zdravstveno stanje krili pred javnošću,&lt;ref&gt;Online NewsHour with Senior Correspondent [[Ray Suarez]] and physician Jeffrey Kelman, [http://www.pbs.org/newshour/bb/health/july-dec02/jfk_11-18.html Pres. Kennedy's Health Secrets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20021122141641/http://www.pbs.org/newshour/bb/health/july-dec02/jfk_11-18.html |date=2002-11-22 }}, ''[[The NewsHour with Jim Lehrer]] transcript'', 18. studenog 2002.&lt;/ref&gt; a sam Kennedy je tome doprinosio avanturističkim životnim stilom, kao i sklonošću raznim eksperimentalnim terapijama i lijekovima.

Kennedy je studirao na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u, te prvi put pažnju javnosti privukao svojim diplomskim radom ''Why England Slept'', koji je objavljen [[1940]]. godine kao knjiga te postao bestseler.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kennedy |first=John F. |title=Why England Slept |publisher=Greenwood Press Reprint |date=1981. |url=http://www.questia.com/PM.qst?a=o&amp;d=24144268 |isbn=9780313228742 }}{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; [[Jean Edward Smith]], &quot;Kennedy and Defense: The Formative Years&quot;, ''Air University Review'', (1967.)&lt;/ref&gt;

Nakon što su SAD ušle u [[drugi svjetski rat]], Kennedy se pokušao javiti u vojsku, ali su ga odbili kao medicinski nesposobnog. Zahvaljujući političkim vezama, umjesto toga je dobio čin potporučnika u [[Američka ratna mornarica|ratnoj mornarici]] i služio kao kurir mornaričkog sekretara u Washingtonu. Međutim, zbog ljubavne veze s [[Inga Arvad|Ingom Arvad]], osumnjičenom za špijunažu u korist [[Treći Reich|Hitlerove Njemačke]], bio je premješten s tog položaja, i kasnije se obučio za zapovjednika [[torpedni čamac|torpednog čamca]].&lt;ref name=&quot;Lieutenant John F. Kennedy, USN&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.history.navy.mil/faqs/faq60-2.htm |title=Lieutenant John F. Kennedy, USN |accessdate=2007. |date=2002. |work=Naval Historical Center |archive-date=2007-09-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070912113627/http://www.history.navy.mil/faqs/faq60-2.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Poslan je na Pacifik, gdje je dobio komandu nad čamcem ''[[PT-109]]''.&lt;ref name=&quot;Lieutenant John F. Kennedy, USN&quot;/&gt; [[2. kolovoza]] [[1943]]. njegov čamac je uništen od strane japanskog razarača,&lt;ref&gt;Hove, Duane (2003.) ''American Warriors: Five Presidents in the Pacific Theater of World War II Bard Street Press {{ISBN|1-57249-307-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.americanwarriorsfivepresidents.com/ |title=Five Presidents in the Pacific Theater of World War II |accessdate=2007. |last=Hove |first=Duane T |archive-date=2012-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120707022241/http://www.americanwarriorsfivepresidents.com/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; a Kennedy je, iako i sam teško ranjen, spasio jednog člana svoje posade. Za taj podvig je dobio niz odlikovanja.

== Politička karijera ==
[[Datoteka:2005 Half Dollar Obv Unc P.png|mini|250px|Kennedy na kovanici od 50 američkih centi.]]
Otac Joseph je političku karijeru bio namijenio starijem sinu [[Joseph Kennedy Jr.]], ali je on 1944. godine poginuo u ratu. Zbog toga je mlađi John preuzeo njegovo mjesto. Godine [[1946]]. je kao kandidat [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] glatko osvojio mjesto [[Zastupnički dom SA-a|zastupnika u Kongresu]].

Na njegovu ranu političku karijeru priličan utjecaj je imalo očevo prijateljstvo s [[Republikanska stranka (SAD)|republikanskim]] senatorom [[Joseph McCarthy|Josephom McCarthyjem]], te zajednički [[antikomunizam]]. Zbog toga je mladi kongresmen Kennedy sudjelovao u progonima [[ljevica|ljevičara]] i [[liberalizam|liberala]] optuženim za šurovanje sa [[SSSR]]-om.

Djelomično zahvaljujući McCarthyjevoj diskretnoj podršci, Kennedy je [[1952]]. godine izabran u Senat. Tamo se nije previše istakao, najviše zbog sve gorih zdravstvenih problema, izazvanih posljedicama ranjavanja.

Godine [[1953]]. oženio je [[Jacqueline Kennedy Onassis|Jacqueline Bouvier]], s kojom je imao četvero djece.

Godine [[1954]]. Kennedy je, zbog operacije kičme, bio prisiljen na duže mirovanje. Vrijeme je kratio pisanjem knjige ''[[Profili hrabrosti]]'', koja će postati još jedan bestseler te ga učiniti jednim od najpopularnijih političara svog vremena. Knjiga je nagrađena [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovom nagradom]] za biografiju [[1957.]], a Kennedy je tako postao prvi, za sada i jedini, američki predsjednik koji je dobio tu nagradu.&lt;ref&gt;[http://www.pulitzer.org/faq#q16 Pulitzer.org FAQ]&lt;/ref&gt; Istovremeno je Kennedy počeo uzimati nove lijekove [[kortikosteroidi|kortikosteroide]] koji su mu ne samo pomogli da se, barem za javnost, riješi zdravstvenih problema, nego i da svojom mladolikom pojavom postane najperspektivniji političar svoje generacije.

Njegov otac je odmah prepoznao da bi takav Kennedy mogao postati predsjednik, ali pokušaj da izbori potpredsjedničku nominaciju na demokratskoj izbornoj konvenciji [[1956]]. godine nije uspio.

== Izbori 1960. godine ==
[[Datoteka:John_F_Kennedy_Official_Portrait.jpg|mini|lijevo|200px|Službeni portret]]
Tako stečene iskustva su dobro poslužila godine [[1960]]. kada je Kennedy započeo kampanju za demokratskog predsjedničkog kandidata. Usprkos popularnosti, mladolikog izgleda i poznanstva s mnogim slavnim ličnostima, poput [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]], u Kennedyjeve šanse su mnogi sumnjali zbog njegove [[katoličanstvo|katoličke]] vjere, drukčije od većine glasača u pretežno [[protestantizam|protestantskim]] SAD. Joseph Kennedy Jr. je, s druge strane, uložio veliki novac i poznanstva s [[mafija|mafijom]] - stečena za vrijeme [[Prohibicija|prohibicije]] - kako bi uz pomoć sindikata odnio pobjedu na preliminarnim izborima u [[Zapadna Virginija|Zapadnoj Virginiji]]. Kennedy se tada nametnuo kao nezaustavljiv kandidat. Međutim, na izbornoj konvenciji u Los Angelesu je bio prisiljen odustati od namjere da svog brata [[Robert Kennedy|Roberta Kennedyja]] imenuje za potpredsjedničkog kandidata, te je umjesto toga uzeo [[Lyndon B. Johnson|Lyndona B. Johnsona]].

Kennedy se na izborima suprotstavio tadašnjem potpredsjedniku i republikanskom kandidatu [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]]. U kampanji se postavio kao tvrdi antikomunist, optužujući [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerovu]] administraciju da, zbog popustljivosti SSSR-u, gubi [[Hladni rat]]. Ipak, ključni trenutak kampanje bile su [[televizijska debata|televizijske debate]] na kojima je prvi put demonstrirana moć novog medija - slušatelji na radiju su prednost dali Nixonu,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.museum.tv/archives/etv/K/htmlK/kennedy-nixon/kennedy-nixon.htm |title=The Kennedy-Nixon Presidential Debates, 1960 |accessdate=2007. |last=Tyner Allen |first=Erika |work=museum.tv |archivedate=2008-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080727140850/http://www.museum.tv/archives/etv/K/htmlK/kennedy-nixon/kennedy-nixon.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; dok su gledatelji, opčarani lijepim izgledom demokratskog kandidata, prednost dali Kennedyju.

Usprkos tome, rezultati samih izbora bili su prilično tijesni i do samog kraja se nije znalo tko će pobijediti. Na kraju je Kennedy izvukao prednost od 100.000 glasova kao i u većinu u elektorskom kolegiju. Nixon je sumnjao da su rezultati u nekim oblastima - pogotovo u [[Chicago|Chicagu]] - namješteni, ali je ipak priznao poraz.

== Predsjednik SAD ==
[[Datoteka:John Kennedy, Nikita Khrushchev 1961.jpg|mini|300px|Kennedy i [[Nikita Sergejevič Hruščov]].]]
Kennedy je svoje predsjednikovanje otpočeo u skladu s hladnoratovskom retorikom iz svoje kampanje. U travnju [[1961]]. je lansirao [[Invazija u Zaljevu svinja|invaziju na Zaljev Svinja]] u [[Kuba|Kubi]], koja je završila sramotnim fijaskom. U kolovozu iste godine su [[DDR|istočnonjemačke]] vlasti podigle [[Berlinski zid]], a Kennedy, osim verbalnih protesta, nije učinio ništa da to spriječi.

Nastojeći poboljšati svoj i rejting svoje zemlje, Kennedy je odlučio započeti [[Projekt Apollo]] - kojemu je cilj bio dovesti američke astronaute na [[Mjesec]] prije isteka dekade i tako postići važnu pobjedu u svemirskoj utrci sa Sovjetima. U taj projekt je uložen ogroman novac i mnogi ga smatraju najvećim simbolom, kao i dostignućem Kennedyjeve ere. 
[[Datoteka:Kennedy Foundation Awards Banquet. Mrs. Joseph P. Kennedy (Rose Fitzgerald Kennedy), President Kennedy. Statler Hilton Hotel, Washington, D.C. - DPLA - 77db74887493c2ecfec35cb36c275bb3.gif|mini|lijevo|200px|Kennedy sa svojom majkom Rose Fitzgerald 1962.]]
Na unutrašnjem, kao i na vanjskom planu, Kennedyjevoj administraciji su važan pečat dali mladi, tehnokratski i reformski orijentirani kadrovi u kabinetu, od kojih su najpoznatiji bili njegov brat [[Robert Kennedy]] - imenovan za Glavnog državnog odvjetnika - te [[Robert McNamarra]] kao ministar obrane.

Kennedy je nastojao svoje predsjedništvo iskoristiti za ambiciozan program socijalnih i ekonomskih reformi sličan Rooseveltovom [[New Deal]]u i nazvan ''Nova granica''. Međutim, on nije zaživio, dijelom i zbog snažnog otpora u Kongresu, kojem su pečati dali demokratski kongresmeni i senatori s Juga - uplašeni da bi Kennedy mogao nastaviti napore u smjeru ukidanja [[rasna segregacija|rasne segregacije]] započetog u Eisenhowerovo doba.

Sam je Kennedy prilično mlako podržavao pokret za građanska prava pod [[Martin Luther King|Martinom Lutherom Kingom]], angažiravši se tek na pritisak javnosti i svog idealističkog brata. Robert Kennedy je, s druge strane, intenzivirao napore za obračun s organiziranim kriminalom, te je u tu svrhu angažirao na tom planu dotada uglavnom inertni [[FBI]].

Na vanjskom planu je Kennedy se nastojao s daleko većom agresivnošću suprotstaviti Sovjetima, pri čemu je veliki naglasak stavljen na propagandu. U tu je svrhu formiran [[Mirovni korpus SAD|Mirovni korpus]],&lt;ref&gt;&quot;The Sixties&quot;, Junior Scholastic (1994-02-11)&lt;/ref&gt; čiji su dobrovoljci obrazovnim, kulturnim i drugim radom u zemljama [[Treći svijet|Trećeg svijeta]] trebali tamošnjem stanovništvu ukazivati na prednost [[američki način života|američkog načina života]] te tako sprječavati širenje socijalističkih i komunističkih ideja.

Suprotstavljanje Sovjetima se odražavalo i u slanju vojnih savjetnika u mnoge zemlje Trećeg svijeta radi suprotstavljanja revolucionarnoj gerili. U slučaju [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] ta je politika dovela do eskalacije vojnog angažmana koja će kasnije prerasti u [[vijetnamski rat]].

Usprkos neuspjehu u Zaljevu svinja, Kennedy se nije odrekao nastojanja da sruši komunistički režim [[Fidel Castro|Fidela Castra]] na Kubi, i u tu svrhu je nastavio s tajnim programom CIA-e za njegovo svrgavanje. Kuba se radi zaštite obratila Sovjetima koji su instalirali projektile uperene na teritorij SAD. To je dovelo do [[kubanska raketna kriza|kubanske raketne krize]] - što je trenutak kada je svijet bio najbliži [[treći svjetski rat|trećem svjetskom ratu]]. Nuklearni obračun je u posljednji trenutak spriječen kompromisom između Kennedyja i [[Nikita Hruščov|Hruščova]], kojim su Sovjeti pristali povući projektile s Kube.

To je iskustvo, između ostalog, nagnalo Kennedyja da se jače angažira na pitanju nuklearnog razoružanja, pa su u kolovozu [[1963]]. Britanija, SAD i SSSR potpisale sporazum o zabrani nuklearnih pokusa na površini Zemlje.

== Atentat ==
{{glavni|Atentat na Johna F. Kennedyja}}

Kennedy se krajem 1963. počeo pripremati za izbornu kampanju [[1964]]. godine, pri čemu je poseban naglasak stavljen na južne države, gdje nije bio tako popularan kao u ostatku zemlje. U tu je svrhu odlučio posjetiti [[Teksas]], te je [[22. novembra]] [[1963]]. sletio u [[Dallas]].

Dok se u otvorenom automobilu vozio ulicama u društvu supruge i teksaškog guvernera [[John Conally|Johna Conallyja]], na povorku su ispaljena tri hica iz puške. Jedan je metak pogodio i ranio Conallyja, a dva su pogodila Kennedyja - jedan u vrat, i jedan u glavu. Kennedy je odmah odvezen u bolnicu gdje je nedugo potom proglašen mrtvim.

Nekoliko sati kasnije bivši [[USMC|marinac]] [[Lee Harvey Oswald]] je uhićen, a potom i optužen za atentat. Oswald je tvrdio da je nedužan, ali to nije imao prilike dokazati pred sudom. Dva dana kasnije je u policijskoj stanici pred TV-kamerama ubijen od strane [[Jack Ruby|Jacka Rubyja]], vlasnika noćnog kluba povezanog s organiziranim kriminalom.

Suočen s činjenicom da se detalji ubojstva možda nikada neće razotkriti na sudu, Johsnon - koji je temeljem Ustava postao predsjednik - odobrio je rad specijalnog tijela zvanog [[Warrenova komisija]], kojemu je cilj bio pronaći i objaviti sve vezano uz atentat. Zaključak komisije je bio da je Oswald djelovao sam i ubio predsjednika iz nepoznatih motiva.

Međutim, detalji vezani uz atentat i počinitelja su mnoge od samog početka mnoge natjerali da sumnjaju i odbace taj zaključak. Umjesto toga se nude razne alternativne teorije zavjere vezane uz širi krug počinitelja, kojima je svoj doprinos dao i [[Hollywood]], ali i zaključi posebnog kongresnog odbora 1970-ih.

== Mit o Kennedyju ==

[[Datoteka:Kennedy funeral procession leaves White House, 25 November 1963.jpg|mini|lijevo|200px|Procesija na kennedyevom pokopu]]
Atentat na Kennedyja je za svjetsku, a pogotovo za američku javnost, predstavljao veliki šok te ostavio prazninu koju njegov daleko stariji, neugledniji i manje karizmatični nasljednik nije bio u stanju napuniti.

Zbog toga se gotovo odmah počeo stvarati mit o Kennedyju kao jednom od najvećih državnika svog vremena čiji je brutalno presječeni mandat predstavljao svojevrsno zlatno doba američke demokracije. Tome je doprinos dala i udovica Jacqueline Kennedy, usporedivši svoj glamurozni boravak u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] s [[Camelot]]om - dvorom legendarnog [[kralj Arthur|kralja Arthura]]. Zbog toga se za Kennedyjevo predsjednikovanje danas često koristi izraz ''Camelot''.

Taj mit su preuzeli, a kasnije rafinirali ''baby boomeri'' - generacija čiji su mnogi pripadnici baš u doba Kennedyjevog atentata postajali politički aktivnim, te u mladolikom, idealističkom predsjedniku-mučeniku vidjeli sami sebe. Zbog toga su ne samo američki liberali, nego i radikalni ljevičari Kennedyja preuzeli kao svoju ikonu te mu pripisivali zasluge za mnoge reforme i dostignuća njegovih prethodnika i nasljednika, pogotovo u oblasti borbe za mir u svijetu, prava crnaca, žena, homoseksualaca, zaštitu okoline i sl.

Taj trend je izgubio na snazi tek posljednjih par desetljeća, kada su povjesničari zauzeli mnogo objektivniji i emocijama manje nabijeni stav. Tome je doprinijelo i iznošenje mnogih kompromitirajućih podataka iz Kennedyjevog života, pogotovo onih koji su se ticali njegovih veza s organiziranim kriminalom, plejbojevskog načina  života, upetljanosti u nerazjašnjenu smrt [[Marilyn Monroe]] kao i ovisnosti o narkoticima.

== Reference ==
{{izvori}}

{{Redoslijed | 
   prethodnik = [[Dwight D. Eisenhower]]&lt;br /&gt;[[1953]]. - [[1961]]. | 
   gl_članak_funkcija = [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]&lt;br /&gt;[[1961]]. - [[1963]].|
   nasljednik = [[Lyndon B. Johnson]]&lt;br /&gt;[[1963]]. - [[1969]].
}}

{{Commonscat|John F. Kennedy}}
{{Predsjednici SAD-a}}
{{Pulitzerova nagrada za autobiografiju}}
{{Osobe Hladnoga rata}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1917|1963|Kennedy, John Fitzgerald}}

[[Kategorija:Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Porodica Kennedy|John Fitzgerald]]
[[Kategorija:Biografije, Hladni rat]]
[[Kategorija:Žrtve atentata]]</text>
      <sha1>5a7gc5bjn21ihz4aokcovcq3f647cu7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novo Goražde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12564</id>
    <revision>
      <id>42600718</id>
      <parentid>42514043</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:17:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30581-53</username>
        <id>355437</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */</comment>
      <origin>42600718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5357" sha1="l21istxw7pyzmmar2421eiiz35ugxtt" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
&lt;!--Opština Republika Srpska--&gt; 
| mjesto= Novo Goražde
| slika = Novo Gorazde-Church of Saint George, 15th c.jpg
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb=
| entitet=Republika Srpska
| centar = Novo Goražde
| površina = 123 
| populacija = 
| godina_stanovništvo = 1991
| stanovništvo_opština = oko 4.000
| godina_opština = 1991
| gustina= oko 32 
| nadmorska_visina= 
| gšir= 43.6925
| gduž= 19.0925
| pozivni_broj = 
| poštanski_kod = 
| website = 
| načelnik = ?
}}
'''Novo Goražde''' (1994–2004. '''Srpsko Goražde''', 2004–05. '''Ustiprača'''), općina nastala podjelom predratnog jedinstvenog [[Goražde|Goražda]] [[1994]]. godine, a verificirana nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] [[1995]]. godine. U skladu s odlukom [[Ustavni sud BiH|Ustavnog suda BiH]] U 44/01 od 22.9. 2004. godine, dok se ne otklone utvrđene nesuglasnosti, a u skladu s odlukom Ustavnog suda broj U 44/01 od 27.2. 2004. godine, naziv ''Srpsko Goražde'' je proglašen neustavnim i privremeno promijenjen nazivom ''Ustiprača''. Godine 2005. lokalne vlasti su usvojile novi naziv ''Novo Goražde''. Središte općine je par km sjeverno od [[Goražde|Goražda]].

== Geografija ==
Područje općine je uz rijeku [[Drina|Drinu]]. Veći vodotok je i [[Prača]] koja se kod [[Ustiprača|Ustiprače]] ulijeva u Drinu
Općina Novo Goražde graniči sa [[Goražde]]m, [[Čajniče]]m, [[Rogatica|Rogaticom]], [[Višegrad]]om i [[Foča|Fočom]]. Ovaj izrazito brdsko planinski kraj smješten je na raskršću puteva kojim se vjekovima pohodilo, trgovalo, ali i bojevalo. Novo Goražde predstavlja i mjesto gdje se sudaraju civilizacije, mješaju nacije, vjere i običaji.

Općina se prostire na 123 [[km&amp;sup2;]] i čini je tridesetak većih naselja s oko 4.000 stanovnika. Smještena je u središtu Gornjedrinske regije, a nalazi se ispod istočnih obronaka [[Jahorina|Jahorine]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] između 335 i 1300 metara.
== Naseljena mjesta ==
Hladilja (Hladila), Hrljatovići, Kostenik, Mali Gostun, Mašići, Oglečeva, Pobarnik i Rezine.

== Historija ==
Prvi tragovi naseljenosti ovih teritorija potiču iz [[Kameno doba|kamenog doba]] o čemu svjedoči veliki broj nalaza iz naselja Popov Dol, Zupčići i Podhranjen. Ovaj kraj kasnije su naseljavali [[Iliri]]. Duž gornjeg toka rijeke Drine nađeni su i brojni rimski ostaci.

Sredinom 12. og vijeka oblast Drina (Gornje Podrinje) spominje se kod popa Dukljanina. Područje je najprije bilo u sastavu srpske države. Godine 1373, u vrijeme raspadanja države [[Car Dušan|Cara Dušana]] ova oblast je pripala [[Historija Bosne i Hercegovine|Bosni]], kada je [[Tvrtko I Kotromanić]], u sporazumu sa [[Knez Lazar|knezom Lazarom]], savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića.

Kralj Tvrtko dodijelio je oblast svom vojskovođi Vlatku Vukoviću, a nakon toga njegovom nasljedniku Sandalju Hraniću (1392-1435). Oblast Sandalja Hranića se prostirala od ušća rijeke Neretve do Lima i od doline Rame do Kotora. Boravio je na svome dvoru Samoboru kod Goražda, na desnoj obali Drine. Nakon njegove smrti 1435. godine, vlast preuzima Stjepan Vukčić Kosača, koji od 1437. godine nezavisno gospodari ovim krajevima do svoje smrti 1466. godine. Godine 1448. dobio je titulu &quot;herzog&quot; - herceg, po čemu je kasnije čitava oblast, uključujući i Hum i Primorje, dobila naziv Hercegovina. Godine 1454. herceg Stjepan je podigao pravoslavnu crkvu u Sopotnici, posvećenu sv. Đorđu. Crkva se nalazi uz Drinu, između dva općinska središta.

Pretpostavlja se da je Goražde palo pod osmansku vlast u ljeto 1465. godine. U decembru 1477. godine ova oblast je pripala nahiji Hercegovačkog sandžaka.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 448
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 37
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 2
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 5
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 6
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 498
|}

== Uprava ==

== Privreda ==
U okviru svoje industrijske zone nalazi se tvornica žice, tvornica strojeva, hladnjača i Distributivni Centar, brojne privatne tvrtke i mala privatna preduzeća. Razvojni planovi su usmjereni na alternativne programe zapošljavanja ljudi.

== Značajne osobe ==
* Dragana Droca, manekenka

== Spomenici i znamenitosti ==
* Pršin Potok - vodopad

== Obrazovanje ==
== Kultura ==
{{Glavni|Nacionalni spomenici u Novom Goraždu}}

== Sport ==
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.novogorazde.rs.ba/ Sajt opštine Novo Goražde]

{{Administrativna podjela BiH}}
{{commonscat|Novo Goražde}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Novo Goražde]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>l21istxw7pyzmmar2421eiiz35ugxtt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12943</id>
    <revision>
      <id>42600713</id>
      <parentid>42513791</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:40:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30581-53</username>
        <id>355437</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */</comment>
      <origin>42600713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9013" sha1="bv830h2fvnjcaznuc16mcoo6jevsfhl" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje|ime=Cazin|podjela_vrsta=Država|podjela_ime={{flag|Bosna i Hercegovina}}|podjela_vrsta1=Entitet|podjela_ime1=[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|podjela_vrsta2=[[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]]|podjela_ime2=[[Unsko-sanski kanton]]|vođa_titula=Gradonačelnik|vođa_ime=Nermin Ogrešević|stanovništvo_godina=2013|stanovništvo_blank1=66149|stanovništvo_blank2=13863|stanovništvo_blank1_naslov=Općina|stanovništvo_blank2_naslov=Naselje|slika=Cazin - New Square.jpg|koordinate={{Coord|44|57|59|N|15|56|32|E}}|marker_mapa=Bosna i Hercegovina|površina_ukupno=355,8}}

'''Cazin''' je [[grad]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koji administrativno pripada

[[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Nalazi se na križanju puteva koji vode od [[Bihać]]a prema [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], susjednoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i dalje prema [[zapadna Evropa|zapadnoj Europi]], zatim preko [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i jugozapadno preko [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]] prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]] i dalje prema istoku.
 
Teritorija općine Cazin zahvata 355,8&amp;nbsp;km² u kojoj prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|posljednjim popisu]] (2013.) živi 66.149 stanovnika od čega 95.9% [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Populacija je organizirana u 22 mjesne zajednice. Relativna gustoća naseljenosti iznosi oko 180 stanovnika na 1&amp;nbsp;km².

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 [[hektar]]a. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

== Historija ==

Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.

== Ekonomija ==
Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima [[stočarstvo]] u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je tijekom [[2005]]. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete &quot;[[Agrokomerc]]a&quot; kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubila kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina

== Mineralni resursi ==
Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve [[gips]]a, [[tufor]]a, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih [[minerali|minerala]].

Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1&amp;nbsp;km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.

Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.

Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5–20&amp;nbsp;cm. 
Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama.

Prerađivanje [[dolomit]]a kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanske županije]]. Osim lokaliteta &quot;Džehveruša&quot; sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin.

Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20&amp;nbsp;km i prosječnoj širini oko 6&amp;nbsp;km.

Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.

Prema raspoloživim podacima može se reći da ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve.

Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja.

Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.

== Stanovništvo ==
Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], općina Cazin imala je 66.149 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Nacionalni sastav
!Općina
!Naselje
|-
|Ukupno
|66.149
|13.863
|-
|[[Muslimani (narod)|Muslimani]]
|63.463 (95,9%)
|12.938 (93,3%)
|-
|[[Srbi]]
|29 (0,0%)
|10 (0,1%)
|-
|[[Hrvati]]
|320 (0,5%)
|175 (1,3%)
|-
|ostali
|2.337 (3,5%)
|740 (5,3%)
|}

Naseljena mjesta su: Abdići,
Agići, Bajrići, Balići, Bajrektarevići, Bašagići, Bašče, Beganovići, Begići, Begove Kafane, Boškovići, Brezova Kosa, Bukovica, Cazin, Civići, Crnaja,
Čajići, Čizmići (Čizimići), Čovići, Ćehića Križ (Ćehića križ), Ćehići, Ćoralići (Šoralići), Ćuprija, Delanovići, Donja Barska,
Donja Koprivna, Donja Lučka, Donji Lulići, Donji Nuhanovići, Donji Omerčevići, Durdžići, Durmići, Džehveruša, Glogovac, Gnjilavac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gornji Omerčevići, Granica, Gradina, Hadžin Potok, Handanagići, Hodžići, Horozovo Brdo, Hirkići, Huremagići, Incel, Jahovice, Jašaragići (Jašaregići), Jonuzovići, Japića Brdo, Kaljikovići, Kapići, Karaula, Klanac, Klen, Kličići, Klisa, Kolišta (Kolište),
Kovačevići, Krakača, [[Krivaja (Cazin)|Krivaja]], Kržalići, Kula, Liđani, Liskovac, Lojićka,
Ljubijankići, Majetići, Mala Lisa, Mihaljevac, Miostrah, Miskići, Mudžaheri, Mujakići, Muranovići, Mutnik, Nazići, Nuhanovići, Osmanagići,
Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Ostrožačko brdo, Pećigrad, Pivnice,
Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Puškari, Rakovići, Ratkovac,
Rošići, Rujnica, Seferagići, Selište, Skokovi, Slatina, Stijena, Stovrela, Strane, Suljići Šepići, Šturlić,
Šturlićka Platnica, Toromani, Tromeđa, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela,
Urga, Vignjevići, Vilenjača, Vrelo, Zećirevići i Zmajevac.

1948. godine - 30.144&lt;br /&gt;1961. godine - 35.194&lt;br /&gt;1971. godine - 45.468&lt;br /&gt;1981. godine - 57.110&lt;br /&gt;1991. godine - 63.406

2013. godine - 66.149

U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu]] je poginulo oko 1.000 stanovnika, izbjeglo je oko 650 stanovnika.

== Sport ==

== Turizam ==
U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista općini u sklopu manifestacija “Una-regata” [[rafting]]a rijekom [[Una|Unom]] od [[Bihać]]a preko Općine Cazin do [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i slično.

Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad &quot;Ostrožac&quot; kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda kao: Pećigrad, Stijena, Šturlić.
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Nacionalni spomenici u Cazinu}}

== Značajne osobe ==
* [[Nurija Pozderac]] - narodni poslanik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[narodni heroj Jugoslavije]], pripadnik [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].
* [[Osman Hadžić]] - pjevač
* Adnan Samardžić

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cazin}}
* [https://gradcazin.gov.ba Grad Cazin]

{{Administrativna podjela BiH}}

[[Kategorija:Cazin| ]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>bv830h2fvnjcaznuc16mcoo6jevsfhl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trebinje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13108</id>
    <revision>
      <id>42600696</id>
      <parentid>42514236</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30545-64</username>
        <id>355403</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */</comment>
      <origin>42600696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33359" sha1="si6uviemxgjj4dv112pqa1lnud0uqd2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Trebinje
| ime_genitiv = Trebinja
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama = View of Trebinje (44107865460).jpg
| veličina_slike = 330px
| opis_slike = Pogled na Trebinje
| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =
| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =
| načelnik  = Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina)|SNSD]])  
| slika_lokacijska_karta_država = Bosna i Hercegovina
| nadimak =
| geslo   =
| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute = 42
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute = 20
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija2_info = [[Republika Srpska]]
| lokacija3_ime  = 
| lokacija3_info = 
| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =
| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 904 [[km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 275
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =
| stanovništvo_godina = [[2013]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže  = 22.987
| stanovništvo_uže_gustoća  = 35,5 stan./[[km²]]
| stanovništvo_šire   =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona     = [[UTC+1]]
| utc_pomak  = +2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj = 89101
| pozivni_broj       = 059
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =[www.trebinje.rs.ba]
| bilješke =
}}

'''Trebinje''' je [[grad]] i [[opština]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od Dubrovnika je udaljeno 27&amp;nbsp;km, od Herceg Novog 45&amp;nbsp;km. Susjedne opštine su mu [[Ravno]], [[Ljubinje]] i [[Bileća]].

== Geografija ==
[[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Republika Srpska|Republike Srpske]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Smješteno je na Popovom polju, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 273 m. Jednim dijelom kroz Trebinje protiče rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&amp;nbsp;km.

== Klima ==
[[Klima]] u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Jeseni su toplije od proljeća, a snijeg je veoma rijetka pojava. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz [[Mostar]] i [[Neum]]). Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 14,8&amp;nbsp;°C (1981—2010), prosječna januarska temperatura je 5.9&amp;nbsp;°C, a dok je julska 25,0&amp;nbsp;°C. Ljeti se temperature često penju iznad 40&amp;nbsp;°C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0&amp;nbsp;°C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 42,5&amp;nbsp;°C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -10.5&amp;nbsp;°C, 9. januara 1985. Godišnje padne prosječno 1532&amp;nbsp;mm padavina. Dana 21. 7. 2015. tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 33,3&amp;nbsp;°C, a prema podacima RHMZ RS to je najviša ponoćna temperatura ikada zabilježena na prostoru BiH. Grad ima oko 260 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko časova. Karakteristični vjetrovi u Trebinju su Bura i Jugo. Bura duva sa sjeveroistoka, donosi prohladno i vedro vrijeme. Dok Jugo duva iz pravca jugoistoka, donosi toplo i kišovito vrijeme. Jugo duva obično u zimskom periodu. Klima je pogodna za uzgoj velikog broja palmi i južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza).

{{Weather box
|width = auto
|location = Требиња (1981-2010)
|metric first = Y
|single line = Y
| Jan record high C = 20.6
| Feb record high C = 21.9
| Mar record high C = 25.3
| Apr record high C = 28.5
| May record high C = 33.5
| Jun record high C = 39.0
| Jul record high C = 41.1
| Aug record high C = 42.5
| Sep record high C = 36.5
| Oct record high C = 31.5
| Nov record high C = 26.3
| Dec record high C = 20.9
|year record high C = 38.4

|Jan high C = 10.5
|Feb high C = 11.3
|Mar high C = 14.3
|Apr high C = 18.2
|May high C = 23.6
|Jun high C = 28.0
|Jul high C = 31.2
|Aug high C = 31.4
|Sep high C = 25.9
|Oct high C = 21.2
|Nov high C = 15.4
|Dec high C = 11.3
|year high C = 20.2

|Jan mean C =  5.9
|Feb mean C =  6.4
|Mar mean C =  9.3
|Apr mean C = 12.8
|May mean C = 17.8
|Jun mean C = 22.1
|Jul mean C = 25.0
|Aug mean C = 25.1
|Sep mean C = 19.7
|Oct mean C = 15.5
|Nov mean C = 10.6
|Dec mean C =  7.0
|year mean C = 14.8

|Jan low C =  1.9
|Feb low C =  2.2
|Mar low C =  5.0
|Apr low C =  8.1
|May low C = 12.4
|Jun low C = 16.5
|Jul low C = 19.4
|Aug low C = 19.4
|Sep low C = 14.3
|Oct low C = 10.7
|Nov low C =  6.5
|Dec low C =  3.1
|year low C = 10.0
| Jan record low C = -10.5
| Feb record low C = -8.4
| Mar record low C = -7.0
| Apr record low C = -2.7
| May record low C = 4.5
| Jun record low C = 6.4
| Jul record low C = 9.0
| Aug record low C = 10.0
| Sep record low C = 7.0
| Oct record low C = 1.8
| Nov record low C = -4.8
| Dec record low C = -7.4
|year record low C = -10.5

|precipitation colour = green
|Jan precipitation mm = 153
|Feb precipitation mm = 139
|Mar precipitation mm = 153
|Apr precipitation mm =  92
|May precipitation mm =  76
|Jun precipitation mm =  62
|Jul precipitation mm =  47
|Aug precipitation mm =  76
|Sep precipitation mm = 149
|Oct precipitation mm = 169
|Nov precipitation mm = 217
|Dec precipitation mm = 199

|Jan sun = 130
|Feb sun = 133
|Mar sun = 176
|Apr sun = 194
|May sun = 249
|Jun sun = 289
|Jul sun = 336
|Aug sun = 312
|Sep sun = 236
|Oct sun = 184
|Nov sun = 133
|Dec sun = 112
|source 1 = [[World Meteorological Organization]]&lt;ref name=&quot;WMO&quot;&gt;{{cite web
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 10 November 2021
| archive-date = 2022-10-13
| archive-url = https://web.archive.org/web/20221013201146/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx
}}&lt;/ref&gt;
}}

== Stanovništvo ==
Po posljednjem popisu stanovništva iz [[1991]] godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja.

Naseljena mjesta su:
[[Abazovina]], [[Aleksina Međa]], Aljetići, [[Aranđelovo]], Arbanaška, [[Arslanagića Most]], Baljivac, Banjevci, Baonine,
Begović Kula, Belenići, Bihovi, [[Bihovo]], Bijelač, Bijograd,
Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogdanića Do, Bogojević Selo, Borlovići,
Brani Do, Bregovi, Breštani, Brova, [[Budoši]], Bugovina, Centar, Cerovac,
Cicina, Cicrina, Crnač, Čavaš, Čopice, Čvaljina,
Čvarići, Desin Selo, Diklići, Djedići, Do,
Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Hrupjela, Donja Kočela,
[[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], Donje Police, Donje Vrbno, [[Donji Orahovac|Donji Orovac]], [[Dračevo]],
[[Dražin Do]], [[Drijenjani]], Dubljani, Dubočani, Duži,
Dvrsnica, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica,
Golubinac, [[Gomiljani]], Gorica, Gornja Hrupjela, Gornja Kočela, [[Gornje Čičevo]], Gornje Grančarevo,
Gornje Vrbno, [[Gornji Orahovac|Gornji Orovac]], Gornje Police, Gorogaše, Grab, Grbeši,
Grbići, Grebci, [[Grkavci]], [[Grmljani]], Gučina, Hrupjela, Hum,
[[Ivanica]], Jankovići, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina,
Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, [[Klikovići]], [[Klobuk]], Kočela, Kokići,
[[Konjsko]], Korlati, [[Kotezi]], Kovačina, Kraj, 
[[Krajkovići]], Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kunja Glavica,
Kutina, Lapja, [[Lastva]], Lokvice, Lomači, Lomići, Ložiona, Luč,
[[Lug]], Lušnica, Ljekova, [[Ljubomir]], Ljubovo, Mareva Ljut, Marić Međine,
[[Mesari]], Mionići, Mokri Dolovi, Morče, [[Mosko]], [[Mostaći]], [[Mrkonjići]],
Mrnjići, Narančići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Obodina,
Ograde, Orah, [[Orahov Do]], Orašje, Orašje Popovo, Orašje Površ,
Orašje Zupci, Orovac, Otok, Parež, Parojska Njiva, Petrovići, Petrovo polje (Petrovo Polje), Pijavice, Podgljivlje, Podosoje,
Podštirovnik, Podstrašivica, Podvori, Police, Poljice Čičevo, Poljice Popovo,
Popovo polje, Potklisje, Plana Dola, Prhinje, [[Pridvorci]], Prljača, Prosjek, Pudarica, Rapti Bobani, Rapti Zupci,
Rasovac, Rastoci, Ravno, Rupni Do, [[Sedlari]], Sitnica, Skočigrm,
Slavogostići, Slivnica, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano,
[[Strujići]], Sutorina, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, [[Taleža]], Tini,
Todorići, Trebijovi, [[Trebimlja]], Trebinje, Tribijovi, Trnčina,
Tuli, [[Tulje]], Turani, Turica, Turmenti,
Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Ušće,
Uvjeća, Varina Gruda, [[Veličani]], Velja Gora, [[Velja Međa]], Vinogradi, Vjetri, Vladušići,
Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, [[Vrpolje Ljubomir]],
Vrpolje Zagora, [[Vučija]], Vukovići, [[Začula]], Zagora, Zagora (Donje Selo),
Zagradinje, Zaplanik, Zasad, Zasad polje, Zavala, Zazubak, Zgonjevo, Zubačka Ubla, Zubci, Zupci, Žakovo,
Ždrijelovići, Željevo, Žulja i Župa.

{{wide image|Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 06.jpg|900px|Grad Trebinje}}

== Uprava ==
[[Datoteka:Grb Trebinja.svg|thumb|right|270px|Grb Trebinja]]
Odlukom Skupštine opštine Trebinje o osnivanju pojedinih mjesnih zajednica, njihovom nazivu i sjedištu, naseljima i naseljenim mjestima koje obuhvataju, 09-013-52/2000 od 27.06.2002. (Službeni glasnik Opštine Trebinje broj: 03/02 od 27.06.2002.), osnovano je 18 mjesnih zajednica. One su:
* Mjesna zajednica &quot;Centar&quot; sa sjedištem u Centru obuhvata naselje Centar koje ide lijevom stranom ulice Vojvođanske do Luča, sječe ul.Vožda Karađorđa, desnom stranom ulice Carine do Poligona, Pogigonom do Centra za osmatranje, ispod novog naselja Sunčani brijeg do Bunkera(Bilećke kapije), sječe ulicu Vuka Mićunovića, spušta se na desnu obalu rijeke Trebišnjice, sječe ulicu Majora Tepića, ide iza kompleksa &quot;Južni logor&quot; do &quot;Luča&quot; i ulice Vojvođanske.
* Mjesna zajednica &quot;Hrupjela&quot; sa sjedištem u Hrupjelima obuhvata naselje Hrupjela od Bilećke kapije (Banj vir) uzvodno koritom rijeke Trebišnjice do Maltezova kola, pravo na ulicu Vojvode Vlatka Vukovića, lijekom stranom ove ulice do prvih kuća Podgljivlja, zatim brdom Leotar do iznad Kule Hrupjela, obuhvatajući stambeno naselje iznad kule, ispod brda Kočun pored kuće Kovača, pa 50 m desno od kuće Bendera ispod kule kroz borovu šumu na ulicu Nićifora Dučića između kuća Kurtovića i Đikova , desnom stranom ul. Vožda Karađorđa do Dubrovačke kapije, ulicom Carine preko Poligona iznad zidina Sjevernog logora i Bilećke kapije (Bunker).
* Mjesna zajednica &quot;Gorica&quot; sa sjedištem u Gorici obuhvata naselje Gorica od raskršća kuće Aleksića desnom stranom ulice Vojvode Vlatka Vukovića, dalje desnom stranom ulice Bilećki put do prvih kuća Podgljivlja,obuhvatajući Podgljivlje, Prljaču, ide iznad naselja Gorica, spušta se do naselja Banjevci obuhvatajući i ovo naselje, naselje Most i Necvijeće, spušta se na jezero HET-a do Brane &quot;Gorica&quot; obuhvatajući kuće Gudelja, Pokrajčiće i Kruševu Gustrijenu, pa do brane &quot;Gorica&quot; nizvodno rijekom Trebišnjicom do iza Doma penzionera.
* Mjesna zajednica &quot;Donje Police&quot; sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od semafora na Ložioni lijevom stranom ulice Dušanove, ulicom Srpskom od pošte do Kamenog mosta, spušta se na lijevu obalu rijeke Trebišnjice do željezničkog mosta, zatim pravo do kuće Milorada Krivokapića i dalje borovom šumom iznad Bunkera, kuće Jokanovića iznad ulice Miloša Šarabe koji sječe između kuća Jadranka Deretića i Ratkovića (Uroša i Neđa) pravo na kuću Slavka Redža i preko mosta ulicom Jovana Raškovića i ulicom Republike Srpske do semafore na Ložioni.
[[Datoteka:Требиње 3.jpg|thumb|right|370px|Grad Trebinje]]
* Mjesna zajednica &quot;Gornje Police&quot; sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od &quot;Ljekobilja&quot; ulicom Jovana Raškovića, preko mosta ulicom Hercegovačkom do kuće Slavka Redža , zatim pravo između kuće Jadranka Deretića i kuće Ratkovića izlazi na ulicu Miloša Šarabe koju sječe, ide iznad puta kroz borovu šumu iznad kuće Mladena Jokanovića, te iznad bunkera i kuće Krivokapića ispod borove šume i spaja se sa putem koji vodi na Rapti, kojim nastavlja iznad &quot;Brankovića kule&quot; i dalje putem prema Raptima do iznad posljednjih kuća u Gučini, putem stare željezničke pruge do iza &quot;Popova polja&quot; u izgradnji, i ulicom Republike Srpske do &quot;Ljekobilja&quot;.
* Mjesna zajednica &quot;Tini&quot; sa sjedištem u Tini obuhvata prostor od semafora na Ložioni, lijevom stranom ulice Trebinjskih brigada do &quot;Autorada&quot; , nastavlja putem Trebinje-Dubrovnik do Geljeva mosta, siječe put i ide lijevo ispod borove šume uključujuići novo naselje oko Bojanića kuće, i spušta se do raskrsnice Samardžića kuće, ide iza &quot;Novoteksa&quot;, &quot;Pekare&quot;, desnom stranom ulice Republike Srpske do semafora na Ložioni.
* Mjesna zajednica &quot;Ložiona&quot; sa sjedištem u Ložioni obuhvata prostor od Kamenog mosta ulicom Obale Luke Vukalovića do mostića za naselje Otok obuhvatajući i ovo naselje, rukavcem rijeke Trebišnjice do raskrsnice za sušaru Argrokopa i kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja i ide kanalom do mostića na rukavcu Trebšnjice kod pumpnog postrojenja i dalje rukavcem Trebišnjice do Geljeva mosta na put Trebinje-Dubrovnik, ide ovim putem do uluce Trebinjskih brigada i dalje ovom ulicom do kraja, ulicom Dušanovom do Nove pošte, ulicom Srpskom do Nove pošte do Kamenog mosta.
* Mjesna zajednica &quot;Zasad&quot; sa sjedištem u Zasadu obuhvat naselja i naseljena mjesta: Zasad, Mostaći, Dražin Do, Tvrdoš, Bjelač, Gomiljani i Trebinjska brda(Parojska njiva i Zagora).
* Mjesna zajednica &quot;Pridvorci&quot; sa sjedištem u Pridvorcima obuhvata naselja i naseljena mjesta Aleksinu Među, Todorići, Pridvorci, i dio naselja Rupe, kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja , kanalom do rukavca Trebišnjice, ide rukavcem do Geljeva Mosta i dalje obuhvatajući kuće Marića , Bračkovića i Milišića i izbija na put za Pridvorce.
* Mjesna zajednica &quot;Petrovo polje&quot; sa sjedištem u Rasovcu obuhvata naseljena mjesta Varina Gruda, Čičevo, Rasovac, Uvjeća, Velja Gora, Zgonjevo,Premišlja, Kremeni Do, Poljice, Luka, Lapja, Petrovo , Volujac i Biograd.
* Mjesna zajednia &quot;Zubci&quot; sa sjedištem u Grabu obuhvata naseljena mjesta Tuli, Turmenti, Orašje, Kraj, Potkraj, Ograde, Bogojević Selo, Podštirovnik, Konjsko, Željevo, Ubla, Grab, Jablan Do, Koženj Do, Rupe, Kunja Glavica, Zapresjeka.
* Mjesna zajednica &quot;Lastva&quot; sa sjedištem u Lastvi obuhvata naseljena mjesta. Lastva, Donje i Gornje Grančarevo, Skočigrm, Orahovac, Jazina, Župa, Ušće, Klobuk, Aranđelovo i Vučja.
[[Datoteka:Stari grad Trebinje.jpg|thumb|right|320px|Stari grad.]]
* Mjesna zajednica &quot;Ljubomir&quot; sa sjedištem u Barama obuhvata naseljena mjesta. Čvarići, Ukšići, Podvori, Vrpolje, Brova, Domaševo, Ugarci-Podosoje, Ždrijelovići, Pijavice, Vlaška, Šćenica, Morče, Borilovići, Borkovića Bare, Međugrađe i Cibrijan.
* Mjesna zajednica &quot;Mosko&quot; sa sjedištem u Mosku obuhvata naseljena mjesta Brani Do, Dubočani, Donje i Gornje Vrbno, Jasen i Budoši.
* Mjesna zajednica &quot;Podbrđe&quot; sa sjedištem u Dobromanima obuhvata naseljena mjesta Žakovo, Dobromani, Grbići, Mesari, Kovačina, Žulja, Lug, Staro Slano, Lokvice, Kočela, Marić Međine i Desino Selo.
* Mjesna zajednica &quot;Veličani&quot; sa sjedištem u Veličanima obuhvata naseljena mjesta: Orašje, Kotezi, Prhinje, Do, Dodanovići, Strujići, Galičići, Veličani, Dračevo, Drijenjani i Dubljani.
* Mjesna zajednica &quot;Poljice Popovo&quot; sa sjedištem u Poljicu Popovu obuhvata naseljena mjesta Mrkonjići, Tulje, Diklići, Poljice Popovo, Rapti, Sedlari.
* Mjesna zajednica &quot;Šuma i Površ&quot; sa sjedištem u Humu obuhvata naseljena mjesta: Duži-Ljubovo, Orašje, Ljekova, Mrnjići, Slivnica, Baonine, Gola Glavica, Klikovići, Manastir Duži, Taleža,Mionići, Jušići, Petrovići, Cicine, Hum, Đedići, Kučići, Krnjevići, Krajkovići, Jasenica Lug, Arbanaška i Gojšina.

== Historija ==
Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997]]. i [[1998]]. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prahistorija|Prapovijesnih]] objekata ([[tumulus]] i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1%.

Na području Trebinja su živjeli ilirsko pleme [[Plereji]] koji su zauzimali teritoriju između Boke Kotorske i Popovog polja. O njihovom prisustvu svjedoče brojne gradine i tumulusi (Kotezi, Drijenjani, Hutovo, Poljice, Ravno, Zavala i dr.). Izdvajaju se tumulusi u selu Mesari, 17&amp;nbsp;km sjeverozapadno od Trebinja, i gradina Varina gruda, južno od Trebinja, u Dživarskom polju, na udaljenosti od oko 4&amp;nbsp;km, ispod brda Huma.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Tumulusi u Mesarima |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3011 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324162336/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3011 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Varina gruda |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2821 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324150236/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2821 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Granica prema plemenu [[Daorsi|Daorsa]], koji su živjeli u [[Stolac|Stocu]] i okolini bila je kod Petrovog krsta na prijevoju Rožac u Gornjem Krtinju blizu [[Ljubomir]]a, a u rimskom periodu granica njihove kolonije Epidaurum i municipija Dilluntum. Kroz Dživarsko polje je prolazio dio trase rimske komunikacije Vid kod Metkovića (Narona) - Stolac (Dilluntum) - Cavtat (Epidaurum). U Trebinju je bila locirana putna stanica Asamum.

U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru.
[[Datoteka:Trebinje-Old.jpg|thumb|right|270px|Ulice Trebinja početkom [[20. vijek]]a.]]

Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[Travunija]], koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[Piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo 9 župa sa pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. U sklopu ove političke jedinice župa Trebinje se najprije nalazila pod upravom travunijskog župana (do pod kraj X vijeka) pa u sastavu dukljanske države (do pod kraj XII vijeka), zatim u sklopu nemanjićke Srbije (do 1377.), a potom pod vlašću bosanske države (do pada pod vlast Osmanlija 1465. godine).

Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Trebinje je imalo važnu ulogu kao jedna od baza iz koje su jedinice JNA započele pohod na [[Dubrovnik]]. Izbijanjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Trebinje se našlo na udaru hrvatske vojske koja ga je počela napadati u ljeto [[1992]]. pa se dio teritorije našao pod kontrolom hrvatske vojske. [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] taj je teritorij postao dio novostvorene Opštine [[Ravno]] u okviru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].

== Privreda ==
Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili [[metalna indrustrija]] (Industrija alata Trebinje), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima.
Privreda Trebinja se mjenja od završetka rata 1995. Mnogi nosioci privrede se zatvaraju i smanjuje se broj radnika. Zato počinje da se razvija mala privreda i zanatstvo. Danas u Trebinju ima veliki broj malih trgovina, frizerskih salona, butika i kafića. Ipak zadnjih godina se grad razvija i obnavljaju se stari kapaciteti. U Trebinju je sjedište Elektroprivrede Republike Srpske. U gradu je  počeo sa radom Swisslion Takovo, gdje se planira proizvodnja od oko 30.000 tona proizvoda, koji će biti plasirani u Evropu i svijet, čime će ova fabrika biti uvrštena u vodeće evropske proizvođače. Sto se tiče poljoprivrede treba napomenuti vinogradstvo , u gradu egzistira veći broj vinarija koje proizvode nadaleko poznata autohtona vina &quot; vranac&quot; i &quot;žilavka ,

== Značajne osobe ==
[[Datoteka:Trebinje 1966.jpg|thumb|right|300px|Slika iz Trebinja 1966.]]
* [[Mira Alečković]], srpska književnica i pesnikinja.
* [[Srđan Aleksić]], građanin Trebinja ubijen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]].
* [[Zijad Arslanagić]], bivši fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[Olimpija Ljubljana]]).
* [[Ankica Barzut]], atletičarka.
* [[Senad Bašić]], znameniti glumac.
* [[Asmir Begović]], fudbaler, trenutno vratar [[Everton F.C.|Evertona]].
* [[Beloje]], župan Travunije iz [[9. vijek]]a.
* [[Ana Benderać]], šahistkinja, [[ženski velemajstor]] (WGM).
* [[Sabahudin Bilalović|Dino Bilalović]], znameniti košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]]).
* [[Igor Blaževič]], aktivist za [[ljudska prava]], osnivač filmskog festivala [[One World Film Festival|One World]].
* [[Dejan Bodiroga]], jedan od najboljih evropskih košarkaša svih vremena ([[Pallacanestro Olimpia Milano|Olimpia Milano]], [[KAE Panatinaikos|Panathīnaïkos]], [[FC Barcelona Bàsquet|Barcellona]], [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]).
* [[Ruđer Bošković]], svjetski naučnik, rođen u selu [[Orahov Do]] kod Trebinja.
* [[Tijana Bošković]], odbojkašica.
* [[Aleksandar Bratić]], fudbaler.
* [[Vesna Bratić]], crnogorska političarka. 
* [[Salko Śelo|Sabahudin Bujak]], fudbaler.
* [[Azer Bušuladžić]], fudbaler ([[Vejle Boldklub|Vejle]], [[Odense Boldklub|Odense]], [[FC Dinamo București|Dinamo București]], [[Arka Gdynia]], [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]).
* [[Mustafa Busuladžić]], pisac, naučnik i jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata.
* [[Nedeljko Čabrinović]], učesnik [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]].
* [[Savo Čečur]], političar iz [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]].
* [[Zdravko Čečur]], poznati košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]])
* [[Luka Ćelović]], srpski poduzetnik, trgovac, dobrotvor.
[[Datoteka:NebojšaGlogovac4.png|thumb|right|230px|[[Nebojša Glogovac]]]]
* [[Gojko Cimirot]], fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK Solun]], [[Standard Liège]]).
* [[Radoje Đerić]], veslač, učesnik [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]]
* [[Uroš Đerić]], fudbaler.
* [[Jovan Deretić]], historičar i historičar književnosti, rođen je u [[Donji Orahovac|Donjem Orovcu]].
* [[Jovan I. Deretić]], pisac.
* [[Domanek (plemić)|Domanek]], plemić, vladar Travunije.
* [[Ankica Dobrić]], znamenita glumica.
* [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i pisac.
* [[Ratomir Dugonjić]], pravnik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar.
* [[Mijat Gaćinović]], fudbaler, trenutno veznik [[AEK Atina|AEK Atine]].
* [[Vladimir Gaćinović]], Mijatov sin, bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]) i fudbalski trener ([[Spartak Subotica]]).
* [[Veljko Gašić]], konstruktor aviona.
* [[Nebojša Glogovac]], znameniti glumac.
* [[Grdeša]], župan Trebinja iz druge polovine [[12. vijek]]a.
* [[Grigorije Durić|Vladika Grigorije]], episkop srpske pravoslavne crkve.
* [[Nebojša Gudelj]], bivši fudbaler, branič [[FK Partizan|Partizana]] i [[NAC Breda|NAC Brede]], te fudbalski trener.
* [[Vladimir Gudelj]], bivši fudbaler ([[FK Velež|Velež Mostar]], [[Celta Vigo|Celta]], [[SD Compostela|Compostela]]).
* [[Milan Gurović]], košarkaš , reprezentativac Srbije.
* [[Izet Hajdarhodžić]], glumac.
* [[Hramko]], knez Travunije.
* [[Sava Janjić]], srpski arhimandrit i iguman [[Manastir Visoki Dečani|manastira Visoki Dečani]].
* [[Igor Joksimović]], fudbaler([[FK Partizan, FK Leotar]].
[[Datoteka:Mustafa Busuladžić.png|thumb|right|200px|[[Mustafa Busuladžić]]]]
* [[Amer Jugo]], fudbaler.
* [[Mehmed Karamehmedović]], fudbaler.
* [[Dmytro Kaščuk]], ukrajinski poduzetnik, ulagač i stručnjak u području korištenja podzemlja.
* [[Krajina (vladar Travunije)|Krajina Belojević]], župan i knez Travunije iz [[9. vijeka]].
* [[Branislav Krunić]], bivši fudbaler ([[Olimpija Ljubljana|Olimpija]], [[Borac Banja Luka|Borac]], [[Željezničar Banja Luka]]) i trener.
* [[Đorđe Kunovac]], fudbaler.
* [[Jovo Kurtović]], [[Trst|tršćanski]] trgovac i tajkun.
* [[Todo Kurtović]], političar, član [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]], član Izvršnog biroa SKJ, i član [[Savezno izvršno vijeće|SIV-a]] i [[Savjet federacije SFRJ|Saveta federacije]].
* [[Damjan Ljubibratić]], srpski pravoslavni monah i diplomat, tajnik patrijarha [[Jovan Kantul|Jovana Kantula]].
* [[Jeronim Ljubibratić]], dubrovački oficir koji je služio [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]].
* [[Mićo Ljubibratić]], srpski vojvoda, prvi preveo [[Kuran]] sa [[Ruski jezik|ruskog]] na srpski jezik.
* [[Živojin Maksimović]], glumac i filmski kaskader (''Žika Kaskader'').
* [[Aleksandar Masleša]], [[Vojska Republike Srpske|srpski vojnik]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni]].
* [[Vladimir Mijanović]], aktivist za [[ljudska prava]].
* [[Mitar Miljanović]], sociolog i univerzitetski profesor.
* [[Nikolina Milić]], košarkašica.
* [[Jovo Mišeljić]], fudbaler.
* [[Mitar Mrdić]], [[Judo|džudista]].
* [[Mrnjava]], srpski vlastelin, rodonačelnik [[Mrnjavčevići|Mrnjavčevića]].
* [[Siniša Mulina]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]], [[OFK Bečej 1918|Bečej]]).
* [[Idda van Munster]], model i blogerka.
* [[Ivana Ninković]], plivačica, učesnica [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]]
* [[Nataša Ninković]], znamenita glumica.
* [[Jelena Novčić]], fotomodel, mis turizma Hercegovine.
* [[Arnela Odžaković]], karatistkinja.
* [[Luka Petrović]], političar, gradonačelnik Trebinja od [[2016.]] do [[2019.]]
* [[Marija Pikić]], glumica.
* [[Nikola Popara]], fudbaler.
* [[Dragica Pravica]], učesnica [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[Vladimir Radmanović]], košarkaš ([[Seattle SuperSonics|SuperSonics]], [[Los Angeles Clippers|Clippers]], [[Los Angeles Lakers|Lakers]], [[Charlotte Hornets|Hornets]], [[Atlanta Hawks|Hawks]]).
* [[Zoran Šaraba]], fudbaler.
* [[Zdravko Šaraba]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]).
[[Datoteka:Vladimir Radmanovic.jpg|thumb|right|200px|[[Vladimir Radmanović]]]]
* [[Boris Savović]], košarkaš ([[KK Budućnost|Budućnost]], [[FC Bayern München (košarka)|Bayern München]], [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[Košarkaški klub Vršac|Vršac]]).
* [[Milenko Savović]], poznati košarkaš ([[KK Partizan|Partizan]])
* [[Vlado Šegrt]], učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar i [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[Beba Selimović|Izeta Beba Selimović]], pjevačica [[sevdalinka|sevdalinke]].
* [[Alija Šuljak]], dužnosnik [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], političar, profesor, [[Genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|ratni zločinac]].
* [[Saša Starović]], odbojkaš.
* [[Slobodan Unković]], političar, diplomata, bivši rektor [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]].
* [[Jovica Vico]], bivši fudbaler ([[FK Rapid Wien|Rapid Wien]], [[NK Maribor|Maribor]]).
* [[Dragoljub Vidačić]], košarskaš.
* [[Visarion, hercegovački mitropolit|Visarion]], hercegovački mitropolit iz [[16. vijek]]a.
* [[Siniša Vučinić]], političar ([[Srpska narodna obnova|SNO]], [[Rojalistički pokret|Rojalisti]], [[Jugoslovenska levica|JUL]], [[Pokret srpskog jedinstva|PSJ]], [[Srpska radikalna stranka|SRS]], [[Srpska napredna stranka|SNS]], itd itd).
* [[Božidar Vučurević]], bivši gradonačelnik Trebinja za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]].
* [[Dragica Vučurević Drapić]], karatistkinja.
* [[Bogić Vučković]], vođa pobunjenika u hercegovačkom sandžaku tokom [[Rusko-turski rat (1735–1739)|Rusko-turskog rata]].
* [[Luka Vukalović]], vojvoda, vođa srpskog [[Hercegovački ustanak (1852-1862)|ustanka u Hercegovini]].
* [[Anđelko Vuletić]], pisac, autor zbirke ''Sedam vječnih pitanja''.
* [[Radoslav Zubac]], pukovnik, bivši komandant Trebinjske brigade za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]].

== Spomenici i znamenitosti ==
Opširnije:[[Nacionalni spomenici u Trebinju]]

* [[Arslanagića most]] (ili ''Perovića most'')
* [[Manastir Tvrdoš]]
* [[Hercegovačka Gračanica]]-[[Crkvina]]
* [[Austrougarska Tvrđava Strač]]
* [[Stari grad Mičevac]]

== Obrazovanje ==
U Trebinju postoje tri osnovne škole. Takođe u gradu postoji gimnazija, centar srednjih škola i tehnička škola. Fakultet za proizvodnju i menadžment je takođe jedna on obrazovnih ustanova u Trebinju.

== Kultura ==

== Sport ==
* [[FK Leotar]]
* [[KK Leotar]]
* [[RK Leotar]]
* [[KMF Leotar]]
* [[PK Leotar]]
* [[KK Leotar plus]]
* [[ŽRK Leotar]]
Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen.U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove.Najznačajniji su; [[FK Leotar]] i [[KK Leotar]]. Učesnici Olimpijskih igara u Londonu 2013 su : Plivačica [[Ivana Ninković]] i veslač [[Radoje Đerić]] . Karatistkinje [[Dragica Drapić - Vučurević]] i [[Tamara Lozo]] džudistkinja [[Aleksandra Vasiljević]] . Fudbaleri [[Siniša Mulina]] , [[Siniša Berdović]], [[Jovica Vico]], [[Branislav Krunić]] , [[Zdravko Šaraba]] , [[Ilija Prodanović]] , [[Bojan Vučinić]] , [[Vladimir Gaćinović]] , [[Nebojša Gudelj]] , [[Mitar Vukanović]] i fudbalerka [[Maja Popovac]] . Košarkaši [[Sabahudin &quot;Dino&quot; Bilalović]] , [[Milenko Savović]] , [[Boris Savović]] , [[Igor Vreća]] , [[Nikola Đurasović]] , [[Božidar &quot;Božo&quot; Đurasović]] i [[Duško Marković]] . Atletičari [[Ankica Barzut]] , [[Jovo Stanić]], [[Bojana Berak]] i [[Vanja Spaić]] . Šahisti [[Ana Benderać]] i [[Slaviša Brenjo]]. Značajne rezultate postižu i džudisti i karatisti.[[FK Leotar]] nastupa na stadionu [[Police]] ( 8.500 mjesta od čega 4.500 sjedećih),grad ima sportsku dvoranu (4000 mjesta).
U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu Goru: [[Predrag Danilović]], [[Dejan Bodiroga]], [[Milan Gurović]], [[Vladimir Radmanović]], kao i odbojkaši, braća [[Miloš Grbić]] , [[Vladimir Grbić]] i [[Nikola Grbić]]. [[Dejan Bodiroga]] je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta.

== Reference ==
{{reference}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Trebinje}}
* [http://trebinjelive.info Требиње Лајв]
* [http://www.trebinje.rs.ba Општина Требиње]
* [http://www.gradtrebinje.com Град Требиње]

{{Administrativna podjela BiH}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Trebinje|* Trebinje]]</text>
      <sha1>si6uviemxgjj4dv112pqa1lnud0uqd2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600697</id>
      <parentid>42600696</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:56:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30545-64</username>
        <id>355403</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */</comment>
      <origin>42600697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33385" sha1="oghrrhot8prb2wdyzj1npwx0ofeajwn" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Trebinje
| ime_genitiv = Trebinja
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama = View of Trebinje (44107865460).jpg
| veličina_slike = 330px
| opis_slike = Pogled na Trebinje
| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =
| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =
| načelnik  = Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina)|SNSD]])  
| slika_lokacijska_karta_država = Bosna i Hercegovina
| nadimak =
| geslo   =
| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute = 42
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute = 20
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija2_info = [[Republika Srpska]]
| lokacija3_ime  = 
| lokacija3_info = 
| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =
| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 904 [[km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 275
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =
| stanovništvo_godina = [[2013]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže  = 22.987
| stanovništvo_uže_gustoća  = 35,5 stan./[[km²]]
| stanovništvo_šire   =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona     = [[UTC+1]]
| utc_pomak  = +2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj = 89101
| pozivni_broj       = 059
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =[www.trebinje.rs.ba]
| bilješke =
}}

'''Trebinje''' je [[grad]] i [[opština]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od Dubrovnika je udaljeno 27&amp;nbsp;km, od Herceg Novog 45&amp;nbsp;km. Susjedne opštine su mu [[Ravno]], [[Ljubinje]] i [[Bileća]].

== Geografija ==
[[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Republika Srpska|Republike Srpske]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Smješteno je na Popovom polju, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 273 m. Jednim dijelom kroz Trebinje protiče rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&amp;nbsp;km.

== Klima ==
[[Klima]] u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Jeseni su toplije od proljeća, a snijeg je veoma rijetka pojava. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz [[Mostar]] i [[Neum]]). Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 14,8&amp;nbsp;°C (1981—2010), prosječna januarska temperatura je 5.9&amp;nbsp;°C, a dok je julska 25,0&amp;nbsp;°C. Ljeti se temperature često penju iznad 40&amp;nbsp;°C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0&amp;nbsp;°C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 42,5&amp;nbsp;°C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -10.5&amp;nbsp;°C, 9. januara 1985. Godišnje padne prosječno 1532&amp;nbsp;mm padavina. Dana 21. 7. 2015. tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 33,3&amp;nbsp;°C, a prema podacima RHMZ RS to je najviša ponoćna temperatura ikada zabilježena na prostoru BiH. Grad ima oko 260 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko časova. Karakteristični vjetrovi u Trebinju su Bura i Jugo. Bura duva sa sjeveroistoka, donosi prohladno i vedro vrijeme. Dok Jugo duva iz pravca jugoistoka, donosi toplo i kišovito vrijeme. Jugo duva obično u zimskom periodu. Klima je pogodna za uzgoj velikog broja palmi i južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza).

{{Weather box
|width = auto
|location = Требиња (1981-2010)
|metric first = Y
|single line = Y
| Jan record high C = 20.6
| Feb record high C = 21.9
| Mar record high C = 25.3
| Apr record high C = 28.5
| May record high C = 33.5
| Jun record high C = 39.0
| Jul record high C = 41.1
| Aug record high C = 42.5
| Sep record high C = 36.5
| Oct record high C = 31.5
| Nov record high C = 26.3
| Dec record high C = 20.9
|year record high C = 38.4

|Jan high C = 10.5
|Feb high C = 11.3
|Mar high C = 14.3
|Apr high C = 18.2
|May high C = 23.6
|Jun high C = 28.0
|Jul high C = 31.2
|Aug high C = 31.4
|Sep high C = 25.9
|Oct high C = 21.2
|Nov high C = 15.4
|Dec high C = 11.3
|year high C = 20.2

|Jan mean C =  5.9
|Feb mean C =  6.4
|Mar mean C =  9.3
|Apr mean C = 12.8
|May mean C = 17.8
|Jun mean C = 22.1
|Jul mean C = 25.0
|Aug mean C = 25.1
|Sep mean C = 19.7
|Oct mean C = 15.5
|Nov mean C = 10.6
|Dec mean C =  7.0
|year mean C = 14.8

|Jan low C =  1.9
|Feb low C =  2.2
|Mar low C =  5.0
|Apr low C =  8.1
|May low C = 12.4
|Jun low C = 16.5
|Jul low C = 19.4
|Aug low C = 19.4
|Sep low C = 14.3
|Oct low C = 10.7
|Nov low C =  6.5
|Dec low C =  3.1
|year low C = 10.0
| Jan record low C = -10.5
| Feb record low C = -8.4
| Mar record low C = -7.0
| Apr record low C = -2.7
| May record low C = 4.5
| Jun record low C = 6.4
| Jul record low C = 9.0
| Aug record low C = 10.0
| Sep record low C = 7.0
| Oct record low C = 1.8
| Nov record low C = -4.8
| Dec record low C = -7.4
|year record low C = -10.5

|precipitation colour = green
|Jan precipitation mm = 153
|Feb precipitation mm = 139
|Mar precipitation mm = 153
|Apr precipitation mm =  92
|May precipitation mm =  76
|Jun precipitation mm =  62
|Jul precipitation mm =  47
|Aug precipitation mm =  76
|Sep precipitation mm = 149
|Oct precipitation mm = 169
|Nov precipitation mm = 217
|Dec precipitation mm = 199

|Jan sun = 130
|Feb sun = 133
|Mar sun = 176
|Apr sun = 194
|May sun = 249
|Jun sun = 289
|Jul sun = 336
|Aug sun = 312
|Sep sun = 236
|Oct sun = 184
|Nov sun = 133
|Dec sun = 112
|source 1 = [[World Meteorological Organization]]&lt;ref name=&quot;WMO&quot;&gt;{{cite web
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 10 November 2021
| archive-date = 2022-10-13
| archive-url = https://web.archive.org/web/20221013201146/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx
}}&lt;/ref&gt;
}}

== Stanovništvo ==
Po posljednjem popisu stanovništva iz [[1991]] godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja.

Naseljena mjesta su:
[[Abazovina]], [[Aleksina Međa]], Aljetići, [[Aranđelovo]], Arbanaška, [[Arslanagića Most]], Baljivac, Banjevci, Baonine,
Begović Kula, Belenići, Bihovi, [[Bihovo]], Bijelač, Bijograd,
Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogdanića Do, Bogojević Selo, Borlovići,
Brani Do, Bregovi, Breštani, Brova, [[Budoši]], Bugovina, Centar, Cerovac,
Cicina, Cicrina, Crnač, Čavaš, Čopice, Čvaljina,
Čvarići, Desin Selo, Diklići, Djedići, Do,
Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Hrupjela, Donja Kočela,
[[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], Donje Police, Donje Vrbno, [[Donji Orahovac|Donji Orovac]], [[Dračevo]],
[[Dražin Do]], [[Drijenjani]], Dubljani, Dubočani, Duži,
Dvrsnica, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica,
Golubinac, [[Gomiljani]], Gorica, Gornja Hrupjela, Gornja Kočela, [[Gornje Čičevo]], Gornje Grančarevo,
Gornje Vrbno, [[Gornji Orahovac|Gornji Orovac]], Gornje Police, Gorogaše, Grab, Grbeši,
Grbići, Grebci, [[Grkavci]], [[Grmljani]], Gučina, Hrupjela, Hum,
[[Ivanica]], Jankovići, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina,
Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, [[Klikovići]], [[Klobuk]], Kočela, Kokići,
[[Konjsko]], Korlati, [[Kotezi]], Kovačina, Kraj, 
[[Krajkovići]], Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kunja Glavica,
Kutina, Lapja, [[Lastva]], Lokvice, Lomači, Lomići, Ložiona, Luč,
[[Lug]], Lušnica, Ljekova, [[Ljubomir]], Ljubovo, Mareva Ljut, Marić Međine,
[[Mesari]], Mionići, Mokri Dolovi, Morče, [[Mosko]], [[Mostaći]], [[Mrkonjići]],
Mrnjići, Narančići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Obodina,
Ograde, Orah, [[Orahov Do]], Orašje, Orašje Popovo, Orašje Površ,
Orašje Zupci, Orovac, Otok, Parež, Parojska Njiva, Petrovići, Petrovo polje (Petrovo Polje), Pijavice, Podgljivlje, Podosoje,
Podštirovnik, Podstrašivica, Podvori, Police, Poljice Čičevo, Poljice Popovo,
Popovo polje, Potklisje, Plana Dola, Prhinje, [[Pridvorci]], Prljača, Prosjek, Pudarica, Rapti Bobani, Rapti Zupci,
Rasovac, Rastoci, Ravno, Rupni Do, [[Sedlari]], Sitnica, Skočigrm,
Slavogostići, Slivnica, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano,
[[Strujići]], Sutorina, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, [[Taleža]], Tini,
Todorići, Trebijovi, [[Trebimlja]], Trebinje, Tribijovi, Trnčina,
Tuli, [[Tulje]], Turani, Turica, Turmenti,
Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Ušće,
Uvjeća, Varina Gruda, [[Veličani]], Velja Gora, [[Velja Međa]], Vinogradi, Vjetri, Vladušići,
Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, [[Vrpolje Ljubomir]],
Vrpolje Zagora, [[Vučija]], Vukovići, [[Začula]], Zagora, Zagora (Donje Selo),
Zagradinje, Zaplanik, Zasad, Zasad polje, Zavala, Zazubak, Zgonjevo, Zubačka Ubla, Zubci, Zupci, Žakovo,
Ždrijelovići, Željevo, Žulja i Župa.

{{wide image|Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 06.jpg|900px|Grad Trebinje}}

== Uprava ==
[[Datoteka:Grb Trebinja.svg|thumb|right|270px|Grb Trebinja]]
Odlukom Skupštine opštine Trebinje o osnivanju pojedinih mjesnih zajednica, njihovom nazivu i sjedištu, naseljima i naseljenim mjestima koje obuhvataju, 09-013-52/2000 od 27.06.2002. (Službeni glasnik Opštine Trebinje broj: 03/02 od 27.06.2002.), osnovano je 18 mjesnih zajednica. One su:
* Mjesna zajednica &quot;Centar&quot; sa sjedištem u Centru obuhvata naselje Centar koje ide lijevom stranom ulice Vojvođanske do Luča, sječe ul.Vožda Karađorđa, desnom stranom ulice Carine do Poligona, Pogigonom do Centra za osmatranje, ispod novog naselja Sunčani brijeg do Bunkera(Bilećke kapije), sječe ulicu Vuka Mićunovića, spušta se na desnu obalu rijeke Trebišnjice, sječe ulicu Majora Tepića, ide iza kompleksa &quot;Južni logor&quot; do &quot;Luča&quot; i ulice Vojvođanske.
* Mjesna zajednica &quot;Hrupjela&quot; sa sjedištem u Hrupjelima obuhvata naselje Hrupjela od Bilećke kapije (Banj vir) uzvodno koritom rijeke Trebišnjice do Maltezova kola, pravo na ulicu Vojvode Vlatka Vukovića, lijekom stranom ove ulice do prvih kuća Podgljivlja, zatim brdom Leotar do iznad Kule Hrupjela, obuhvatajući stambeno naselje iznad kule, ispod brda Kočun pored kuće Kovača, pa 50 m desno od kuće Bendera ispod kule kroz borovu šumu na ulicu Nićifora Dučića između kuća Kurtovića i Đikova , desnom stranom ul. Vožda Karađorđa do Dubrovačke kapije, ulicom Carine preko Poligona iznad zidina Sjevernog logora i Bilećke kapije (Bunker).
* Mjesna zajednica &quot;Gorica&quot; sa sjedištem u Gorici obuhvata naselje Gorica od raskršća kuće Aleksića desnom stranom ulice Vojvode Vlatka Vukovića, dalje desnom stranom ulice Bilećki put do prvih kuća Podgljivlja,obuhvatajući Podgljivlje, Prljaču, ide iznad naselja Gorica, spušta se do naselja Banjevci obuhvatajući i ovo naselje, naselje Most i Necvijeće, spušta se na jezero HET-a do Brane &quot;Gorica&quot; obuhvatajući kuće Gudelja, Pokrajčiće i Kruševu Gustrijenu, pa do brane &quot;Gorica&quot; nizvodno rijekom Trebišnjicom do iza Doma penzionera.
* Mjesna zajednica &quot;Donje Police&quot; sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od semafora na Ložioni lijevom stranom ulice Dušanove, ulicom Srpskom od pošte do Kamenog mosta, spušta se na lijevu obalu rijeke Trebišnjice do željezničkog mosta, zatim pravo do kuće Milorada Krivokapića i dalje borovom šumom iznad Bunkera, kuće Jokanovića iznad ulice Miloša Šarabe koji sječe između kuća Jadranka Deretića i Ratkovića (Uroša i Neđa) pravo na kuću Slavka Redža i preko mosta ulicom Jovana Raškovića i ulicom Republike Srpske do semafore na Ložioni.
[[Datoteka:Требиње 3.jpg|thumb|right|370px|Grad Trebinje]]
* Mjesna zajednica &quot;Gornje Police&quot; sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od &quot;Ljekobilja&quot; ulicom Jovana Raškovića, preko mosta ulicom Hercegovačkom do kuće Slavka Redža , zatim pravo između kuće Jadranka Deretića i kuće Ratkovića izlazi na ulicu Miloša Šarabe koju sječe, ide iznad puta kroz borovu šumu iznad kuće Mladena Jokanovića, te iznad bunkera i kuće Krivokapića ispod borove šume i spaja se sa putem koji vodi na Rapti, kojim nastavlja iznad &quot;Brankovića kule&quot; i dalje putem prema Raptima do iznad posljednjih kuća u Gučini, putem stare željezničke pruge do iza &quot;Popova polja&quot; u izgradnji, i ulicom Republike Srpske do &quot;Ljekobilja&quot;.
* Mjesna zajednica &quot;Tini&quot; sa sjedištem u Tini obuhvata prostor od semafora na Ložioni, lijevom stranom ulice Trebinjskih brigada do &quot;Autorada&quot; , nastavlja putem Trebinje-Dubrovnik do Geljeva mosta, siječe put i ide lijevo ispod borove šume uključujuići novo naselje oko Bojanića kuće, i spušta se do raskrsnice Samardžića kuće, ide iza &quot;Novoteksa&quot;, &quot;Pekare&quot;, desnom stranom ulice Republike Srpske do semafora na Ložioni.
* Mjesna zajednica &quot;Ložiona&quot; sa sjedištem u Ložioni obuhvata prostor od Kamenog mosta ulicom Obale Luke Vukalovića do mostića za naselje Otok obuhvatajući i ovo naselje, rukavcem rijeke Trebišnjice do raskrsnice za sušaru Argrokopa i kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja i ide kanalom do mostića na rukavcu Trebšnjice kod pumpnog postrojenja i dalje rukavcem Trebišnjice do Geljeva mosta na put Trebinje-Dubrovnik, ide ovim putem do uluce Trebinjskih brigada i dalje ovom ulicom do kraja, ulicom Dušanovom do Nove pošte, ulicom Srpskom do Nove pošte do Kamenog mosta.
* Mjesna zajednica &quot;Zasad&quot; sa sjedištem u Zasadu obuhvat naselja i naseljena mjesta: Zasad, Mostaći, Dražin Do, Tvrdoš, Bjelač, Gomiljani i Trebinjska brda(Parojska njiva i Zagora).
* Mjesna zajednica &quot;Pridvorci&quot; sa sjedištem u Pridvorcima obuhvata naselja i naseljena mjesta Aleksinu Među, Todorići, Pridvorci, i dio naselja Rupe, kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja , kanalom do rukavca Trebišnjice, ide rukavcem do Geljeva Mosta i dalje obuhvatajući kuće Marića , Bračkovića i Milišića i izbija na put za Pridvorce.
* Mjesna zajednica &quot;Petrovo polje&quot; sa sjedištem u Rasovcu obuhvata naseljena mjesta Varina Gruda, Čičevo, Rasovac, Uvjeća, Velja Gora, Zgonjevo,Premišlja, Kremeni Do, Poljice, Luka, Lapja, Petrovo , Volujac i Biograd.
* Mjesna zajednia &quot;Zubci&quot; sa sjedištem u Grabu obuhvata naseljena mjesta Tuli, Turmenti, Orašje, Kraj, Potkraj, Ograde, Bogojević Selo, Podštirovnik, Konjsko, Željevo, Ubla, Grab, Jablan Do, Koženj Do, Rupe, Kunja Glavica, Zapresjeka.
* Mjesna zajednica &quot;Lastva&quot; sa sjedištem u Lastvi obuhvata naseljena mjesta. Lastva, Donje i Gornje Grančarevo, Skočigrm, Orahovac, Jazina, Župa, Ušće, Klobuk, Aranđelovo i Vučja.
[[Datoteka:Stari grad Trebinje.jpg|thumb|right|320px|Stari grad.]]
* Mjesna zajednica &quot;Ljubomir&quot; sa sjedištem u Barama obuhvata naseljena mjesta. Čvarići, Ukšići, Podvori, Vrpolje, Brova, Domaševo, Ugarci-Podosoje, Ždrijelovići, Pijavice, Vlaška, Šćenica, Morče, Borilovići, Borkovića Bare, Međugrađe i Cibrijan.
* Mjesna zajednica &quot;Mosko&quot; sa sjedištem u Mosku obuhvata naseljena mjesta Brani Do, Dubočani, Donje i Gornje Vrbno, Jasen i Budoši.
* Mjesna zajednica &quot;Podbrđe&quot; sa sjedištem u Dobromanima obuhvata naseljena mjesta Žakovo, Dobromani, Grbići, Mesari, Kovačina, Žulja, Lug, Staro Slano, Lokvice, Kočela, Marić Međine i Desino Selo.
* Mjesna zajednica &quot;Veličani&quot; sa sjedištem u Veličanima obuhvata naseljena mjesta: Orašje, Kotezi, Prhinje, Do, Dodanovići, Strujići, Galičići, Veličani, Dračevo, Drijenjani i Dubljani.
* Mjesna zajednica &quot;Poljice Popovo&quot; sa sjedištem u Poljicu Popovu obuhvata naseljena mjesta Mrkonjići, Tulje, Diklići, Poljice Popovo, Rapti, Sedlari.
* Mjesna zajednica &quot;Šuma i Površ&quot; sa sjedištem u Humu obuhvata naseljena mjesta: Duži-Ljubovo, Orašje, Ljekova, Mrnjići, Slivnica, Baonine, Gola Glavica, Klikovići, Manastir Duži, Taleža,Mionići, Jušići, Petrovići, Cicine, Hum, Đedići, Kučići, Krnjevići, Krajkovići, Jasenica Lug, Arbanaška i Gojšina.

== Historija ==
Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997]]. i [[1998]]. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prahistorija|Prapovijesnih]] objekata ([[tumulus]] i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1%.

Na području Trebinja su živjeli ilirsko pleme [[Plereji]] koji su zauzimali teritoriju između Boke Kotorske i Popovog polja. O njihovom prisustvu svjedoče brojne gradine i tumulusi (Kotezi, Drijenjani, Hutovo, Poljice, Ravno, Zavala i dr.). Izdvajaju se tumulusi u selu Mesari, 17&amp;nbsp;km sjeverozapadno od Trebinja, i gradina Varina gruda, južno od Trebinja, u Dživarskom polju, na udaljenosti od oko 4&amp;nbsp;km, ispod brda Huma.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Tumulusi u Mesarima |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3011 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324162336/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3011 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Varina gruda |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2821 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324150236/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2821 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Granica prema plemenu [[Daorsi|Daorsa]], koji su živjeli u [[Stolac|Stocu]] i okolini bila je kod Petrovog krsta na prijevoju Rožac u Gornjem Krtinju blizu [[Ljubomir]]a, a u rimskom periodu granica njihove kolonije Epidaurum i municipija Dilluntum. Kroz Dživarsko polje je prolazio dio trase rimske komunikacije Vid kod Metkovića (Narona) - Stolac (Dilluntum) - Cavtat (Epidaurum). U Trebinju je bila locirana putna stanica Asamum.

U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru.
[[Datoteka:Trebinje-Old.jpg|thumb|right|270px|Ulice Trebinja početkom [[20. vijek]]a.]]

Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[Travunija]], koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[Piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo 9 župa sa pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. U sklopu ove političke jedinice župa Trebinje se najprije nalazila pod upravom travunijskog župana (do pod kraj X vijeka) pa u sastavu dukljanske države (do pod kraj XII vijeka), zatim u sklopu nemanjićke Srbije (do 1377.), a potom pod vlašću bosanske države (do pada pod vlast Osmanlija 1465. godine).

Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Trebinje je imalo važnu ulogu kao jedna od baza iz koje su jedinice JNA započele pohod na [[Dubrovnik]]. Izbijanjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Trebinje se našlo na udaru hrvatske vojske koja ga je počela napadati u ljeto [[1992]]. pa se dio teritorije našao pod kontrolom hrvatske vojske. [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] taj je teritorij postao dio novostvorene Opštine [[Ravno]] u okviru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].

== Privreda ==
Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili [[metalna indrustrija]] (Industrija alata Trebinje), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima.
Privreda Trebinja se mjenja od završetka rata 1995. Mnogi nosioci privrede se zatvaraju i smanjuje se broj radnika. Zato počinje da se razvija mala privreda i zanatstvo. Danas u Trebinju ima veliki broj malih trgovina, frizerskih salona, butika i kafića. Ipak zadnjih godina se grad razvija i obnavljaju se stari kapaciteti. U Trebinju je sjedište Elektroprivrede Republike Srpske. U gradu je  počeo sa radom Swisslion Takovo, gdje se planira proizvodnja od oko 30.000 tona proizvoda, koji će biti plasirani u Evropu i svijet, čime će ova fabrika biti uvrštena u vodeće evropske proizvođače. Sto se tiče poljoprivrede treba napomenuti vinogradstvo , u gradu egzistira veći broj vinarija koje proizvode nadaleko poznata autohtona vina &quot; vranac&quot; i &quot;žilavka ,

== Značajne osobe ==
[[Datoteka:Trebinje 1966.jpg|thumb|right|300px|Slika iz Trebinja 1966.]]
* [[Mira Alečković]], srpska književnica i pesnikinja.
* [[Srđan Aleksić]], građanin Trebinja ubijen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]].
* [[Zijad Arslanagić]], bivši fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[Olimpija Ljubljana]]).
* [[Ankica Barzut]], atletičarka.
* [[Senad Bašić]], znameniti glumac.
* [[Asmir Begović]], fudbaler, trenutno vratar [[Everton F.C.|Evertona]].
* [[Beloje]], župan Travunije iz [[9. vijek]]a.
* [[Ana Benderać]], šahistkinja, [[ženski velemajstor]] (WGM).
* [[Sabahudin Bilalović|Dino Bilalović]], znameniti košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]]).
* [[Igor Blaževič]], aktivist za [[ljudska prava]], osnivač filmskog festivala [[One World Film Festival|One World]].
* [[Dejan Bodiroga]], jedan od najboljih evropskih košarkaša svih vremena ([[Pallacanestro Olimpia Milano|Olimpia Milano]], [[KAE Panatinaikos|Panathīnaïkos]], [[FC Barcelona Bàsquet|Barcellona]], [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]).
* [[Ruđer Bošković]], svjetski naučnik, rođen u selu [[Orahov Do]] kod Trebinja.
* [[Tijana Bošković]], odbojkašica.
* [[Aleksandar Bratić]], fudbaler.
* [[Vesna Bratić]], crnogorska političarka. 
* [[Salko Śelo|Sabahudin Bujak]], fudbaler.
* [[Azer Bušuladžić]], fudbaler ([[Vejle Boldklub|Vejle]], [[Odense Boldklub|Odense]], [[FC Dinamo București|Dinamo București]], [[Arka Gdynia]], [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]).
* [[Mustafa Busuladžić]], pisac, naučnik i jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata.
* [[Nedeljko Čabrinović]], učesnik [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]].
* [[Savo Čečur]], političar iz [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]].
* [[Zdravko Čečur]], poznati košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]])
* [[Luka Ćelović]], srpski poduzetnik, trgovac, dobrotvor.
[[Datoteka:NebojšaGlogovac4.png|thumb|right|230px|[[Nebojša Glogovac]]]]
* [[Gojko Cimirot]], fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK Solun]], [[Standard Liège]]).
* [[Radoje Đerić]], veslač, učesnik [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]]
* [[Uroš Đerić]], fudbaler.
* [[Jovan Deretić]], historičar i historičar književnosti, rođen je u [[Donji Orahovac|Donjem Orovcu]].
* [[Jovan I. Deretić]], pisac.
* [[Domanek (plemić)|Domanek]], plemić, vladar Travunije.
* [[Ankica Dobrić]], znamenita glumica.
* [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i pisac.
* [[Ratomir Dugonjić]], pravnik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar.
* [[Mijat Gaćinović]], fudbaler, trenutno veznik [[AEK Atina|AEK Atine]].
* [[Vladimir Gaćinović]], Mijatov sin, bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]) i fudbalski trener ([[Spartak Subotica]]).
* [[Veljko Gašić]], konstruktor aviona.
* [[Nebojša Glogovac]], znameniti glumac.
* [[Grdeša]], župan Trebinja iz druge polovine [[12. vijek]]a.
* [[Grigorije Durić|Vladika Grigorije]], episkop srpske pravoslavne crkve.
* [[Nebojša Gudelj]], bivši fudbaler, branič [[FK Partizan|Partizana]] i [[NAC Breda|NAC Brede]], te fudbalski trener.
* [[Vladimir Gudelj]], bivši fudbaler ([[FK Velež|Velež Mostar]], [[Celta Vigo|Celta]], [[SD Compostela|Compostela]]).
* [[Milan Gurović]], košarkaš , reprezentativac Srbije.
* [[Izet Hajdarhodžić]], glumac.
* [[Hramko]], knez Travunije.
* [[Sava Janjić]], srpski arhimandrit i iguman [[Manastir Visoki Dečani|manastira Visoki Dečani]].
* [[Igor Joksimović|Igor Joksimović i Burina]], fudbaler([[FK Partizan, FK Leotar]].
[[Datoteka:Mustafa Busuladžić.png|thumb|right|200px|[[Mustafa Busuladžić]]]]
* [[Amer Jugo]], fudbaler.
* [[Mehmed Karamehmedović]], fudbaler.
* [[Dmytro Kaščuk]], ukrajinski poduzetnik, ulagač i stručnjak u području korištenja podzemlja.
* [[Krajina (vladar Travunije)|Krajina Belojević]], župan i knez Travunije iz [[9. vijeka]].
* [[Branislav Krunić]], bivši fudbaler ([[Olimpija Ljubljana|Olimpija]], [[Borac Banja Luka|Borac]], [[Željezničar Banja Luka]]) i trener.
* [[Đorđe Kunovac]], fudbaler.
* [[Jovo Kurtović]], [[Trst|tršćanski]] trgovac i tajkun.
* [[Todo Kurtović]], političar, član [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]], član Izvršnog biroa SKJ, i član [[Savezno izvršno vijeće|SIV-a]] i [[Savjet federacije SFRJ|Saveta federacije]].
* [[Damjan Ljubibratić]], srpski pravoslavni monah i diplomat, tajnik patrijarha [[Jovan Kantul|Jovana Kantula]].
* [[Jeronim Ljubibratić]], dubrovački oficir koji je služio [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]].
* [[Mićo Ljubibratić]], srpski vojvoda, prvi preveo [[Kuran]] sa [[Ruski jezik|ruskog]] na srpski jezik.
* [[Živojin Maksimović]], glumac i filmski kaskader (''Žika Kaskader'').
* [[Aleksandar Masleša]], [[Vojska Republike Srpske|srpski vojnik]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni]].
* [[Vladimir Mijanović]], aktivist za [[ljudska prava]].
* [[Mitar Miljanović]], sociolog i univerzitetski profesor.
* [[Nikolina Milić]], košarkašica.
* [[Jovo Mišeljić]], fudbaler.
* [[Mitar Mrdić]], [[Judo|džudista]].
* [[Mrnjava]], srpski vlastelin, rodonačelnik [[Mrnjavčevići|Mrnjavčevića]].
* [[Siniša Mulina]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]], [[OFK Bečej 1918|Bečej]]).
* [[Idda van Munster]], model i blogerka.
* [[Ivana Ninković]], plivačica, učesnica [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]]
* [[Nataša Ninković]], znamenita glumica.
* [[Jelena Novčić]], fotomodel, mis turizma Hercegovine.
* [[Arnela Odžaković]], karatistkinja.
* [[Luka Petrović]], političar, gradonačelnik Trebinja od [[2016.]] do [[2019.]]
* [[Marija Pikić]], glumica.
* [[Nikola Popara]], fudbaler.
* [[Dragica Pravica]], učesnica [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[Vladimir Radmanović]], košarkaš ([[Seattle SuperSonics|SuperSonics]], [[Los Angeles Clippers|Clippers]], [[Los Angeles Lakers|Lakers]], [[Charlotte Hornets|Hornets]], [[Atlanta Hawks|Hawks]]).
* [[Zoran Šaraba]], fudbaler.
* [[Zdravko Šaraba]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]).
[[Datoteka:Vladimir Radmanovic.jpg|thumb|right|200px|[[Vladimir Radmanović]]]]
* [[Boris Savović]], košarkaš ([[KK Budućnost|Budućnost]], [[FC Bayern München (košarka)|Bayern München]], [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[Košarkaški klub Vršac|Vršac]]).
* [[Milenko Savović]], poznati košarkaš ([[KK Partizan|Partizan]])
* [[Vlado Šegrt]], učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar i [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[Beba Selimović|Izeta Beba Selimović]], pjevačica [[sevdalinka|sevdalinke]].
* [[Alija Šuljak]], dužnosnik [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], političar, profesor, [[Genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|ratni zločinac]].
* [[Saša Starović]], odbojkaš.
* [[Slobodan Unković]], političar, diplomata, bivši rektor [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]].
* [[Jovica Vico]], bivši fudbaler ([[FK Rapid Wien|Rapid Wien]], [[NK Maribor|Maribor]]).
* [[Dragoljub Vidačić]], košarskaš.
* [[Visarion, hercegovački mitropolit|Visarion]], hercegovački mitropolit iz [[16. vijek]]a.
* [[Siniša Vučinić]], političar ([[Srpska narodna obnova|SNO]], [[Rojalistički pokret|Rojalisti]], [[Jugoslovenska levica|JUL]], [[Pokret srpskog jedinstva|PSJ]], [[Srpska radikalna stranka|SRS]], [[Srpska napredna stranka|SNS]], itd itd).
* [[Božidar Vučurević]], bivši gradonačelnik Trebinja za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]].
* [[Dragica Vučurević Drapić]], karatistkinja.
* [[Bogić Vučković]], vođa pobunjenika u hercegovačkom sandžaku tokom [[Rusko-turski rat (1735–1739)|Rusko-turskog rata]].
* [[Luka Vukalović]], vojvoda, vođa srpskog [[Hercegovački ustanak (1852-1862)|ustanka u Hercegovini]].
* [[Anđelko Vuletić]], pisac, autor zbirke ''Sedam vječnih pitanja''.
* [[Radoslav Zubac]], pukovnik, bivši komandant Trebinjske brigade za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]].

== Spomenici i znamenitosti ==
Opširnije:[[Nacionalni spomenici u Trebinju]]

* [[Arslanagića most]] (ili ''Perovića most'')
* [[Manastir Tvrdoš]]
* [[Hercegovačka Gračanica]]-[[Crkvina]]
* [[Austrougarska Tvrđava Strač]]
* [[Stari grad Mičevac]]

== Obrazovanje ==
U Trebinju postoje tri osnovne škole. Takođe u gradu postoji gimnazija, centar srednjih škola i tehnička škola. Fakultet za proizvodnju i menadžment je takođe jedna on obrazovnih ustanova u Trebinju.

== Kultura ==

== Sport ==
* [[FK Leotar]]
* [[KK Leotar]]
* [[RK Leotar]]
* [[KMF Leotar]]
* [[PK Leotar]]
* [[KK Leotar plus]]
* [[ŽRK Leotar]]
Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen.U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove.Najznačajniji su; [[FK Leotar]] i [[KK Leotar]]. Učesnici Olimpijskih igara u Londonu 2013 su : Plivačica [[Ivana Ninković]] i veslač [[Radoje Đerić]] . Karatistkinje [[Dragica Drapić - Vučurević]] i [[Tamara Lozo]] džudistkinja [[Aleksandra Vasiljević]] . Fudbaleri [[Siniša Mulina]] , [[Siniša Berdović]], [[Jovica Vico]], [[Branislav Krunić]] , [[Zdravko Šaraba]] , [[Ilija Prodanović]] , [[Bojan Vučinić]] , [[Vladimir Gaćinović]] , [[Nebojša Gudelj]] , [[Mitar Vukanović]] i fudbalerka [[Maja Popovac]] . Košarkaši [[Sabahudin &quot;Dino&quot; Bilalović]] , [[Milenko Savović]] , [[Boris Savović]] , [[Igor Vreća]] , [[Nikola Đurasović]] , [[Božidar &quot;Božo&quot; Đurasović]] i [[Duško Marković]] . Atletičari [[Ankica Barzut]] , [[Jovo Stanić]], [[Bojana Berak]] i [[Vanja Spaić]] . Šahisti [[Ana Benderać]] i [[Slaviša Brenjo]]. Značajne rezultate postižu i džudisti i karatisti.[[FK Leotar]] nastupa na stadionu [[Police]] ( 8.500 mjesta od čega 4.500 sjedećih),grad ima sportsku dvoranu (4000 mjesta).
U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu Goru: [[Predrag Danilović]], [[Dejan Bodiroga]], [[Milan Gurović]], [[Vladimir Radmanović]], kao i odbojkaši, braća [[Miloš Grbić]] , [[Vladimir Grbić]] i [[Nikola Grbić]]. [[Dejan Bodiroga]] je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta.

== Reference ==
{{reference}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Trebinje}}
* [http://trebinjelive.info Требиње Лајв]
* [http://www.trebinje.rs.ba Општина Требиње]
* [http://www.gradtrebinje.com Град Требиње]

{{Administrativna podjela BiH}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Trebinje|* Trebinje]]</text>
      <sha1>oghrrhot8prb2wdyzj1npwx0ofeajwn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pesma Evrovizije 2006.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13633</id>
    <redirect title="Eurosong 2006." />
    <revision>
      <id>42600726</id>
      <parentid>41578202</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 2006.]]</comment>
      <origin>42600726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 2006.]]</text>
      <sha1>3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pjesma Eurovizije 2006</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13634</id>
    <redirect title="Eurosong 2006." />
    <revision>
      <id>42600727</id>
      <parentid>41578232</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 2006.]]</comment>
      <origin>42600727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 2006.]]</text>
      <sha1>3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hemijsko jedinjenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17095</id>
    <revision>
      <id>42600846</id>
      <parentid>42508936</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31131" sha1="3sjjrztkajgbj5bgwyrgohz10f2friy" xml:space="preserve">{{Infobox
|data1 = [[File:2006-02-13 Drop-impact.jpg|200px]][[File:Water-3D-balls.png|130px]]
|data2 = Na gornjoj slici: čista [[voda]] (H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) u čaši, primjer je hemijskog spoja. Dolje: takozvani molekulski model &quot;lopte i štapa&quot; koji predstavlja da je sastavljena voda iz dva dijela [[vodonik]]a (prikazan bijelo) i jednog dijela [[kiseonik]]a (crveno)
}}

'''Hemijski spoj''' jeste čista [[hemijska supstanca]] koja se sastoji iz dva ili više različitih [[Hemijski element|hemijskih elemenata]]&lt;ref name=&quot;Brown p.6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hill p.6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Whitten p.15&quot; /&gt;, a koja se pomoću [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]] može razdvojiti u jednostavnije supstance.&lt;ref name=&quot;Wilbraham p.36&quot; /&gt; Svaki hemijski spoj ima jedinistvenu, definiranu [[hemijska struktura|hemijsku strukturu]]. Oni se sadrže od [[atom]]a u fiksnom omjeru&lt;ref name=&quot;Whitten p.15&quot;/&gt; koji su povezani jedan s drugim [[hemijska veza|hemijskim vezama]] u definiranom prostornom rasporedu. Hemijski spojevi mogu biti [[molekula]]rni spojevi koji su povezani zajedno [[kovalentna veza|kovalentnim vezama]], [[soli]] koje su nastale vezanjem atoma [[ion]]skim vezama, međumetalni spojevi koji se drže na okupu metalnim vezama ili kompleksi koji su povezani koordiniranim kovalentnim vezama. Razlika između hemijskog spoja i smjese ogleda se u tome što se smjesa može rastaviti na svoje pojedinačne sastojke fizičkim metodama razdvajanja (separacije), poput filtriranja, sedimentacije, [[destilacija|destilacije]] i drugih.

Čisti hemijski elementi se ne smatraju hemijskim spojevima, čak i kada su oni sastavljeni iz molekula koje sadrže samo jednu vrstu atoma jednog elementa (kao naprimjer molekule [[vodik|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[Sumpor|S&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;]], itd.),&lt;ref name=&quot;Halal&quot; /&gt; a koje se nazivaju diatomne ili poliatomne molekule.

== Šire definicije ==
Postoje određeni izuzeci od gornje definicije, jer mnogi čvrsti hemijski materijali koji su uobičajeni na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] (naprimjer mnogi [[silikatni minerali]]), nemaju jednostavne hemijske formule u kojima su različiti elementi spojeni hemijskim vezama jedan s drugim, ne stoje u tačnom i fiksnom omjeru. Takvi kristalni spojevi nazivaju se nestehiometrijski spojevi. Njihov sastav varira bilo zbog prisustva drugih elemenata koji su ''zarobljeni'' unutar njihove [[kristalna struktura|kristalne strukture]] bilo da nedostaje ili ima viška nekog od njihovih osnovnih elemenata. Takvi nestehiometrijski hemijski spojevi sačinjavaju najveći dio [[Zemljina kora|Zemljine kore]] i Zemljinog plašta.

Drugi spojevi, za koje se smatra da su hemijski identični, mogu imati različite količine težih ili lakših [[izotop]]a svojih sastavnih elemenata, a koji neznatno mijenjaju maseni omjer elemenata.

== Brojnost i raznovrsnost ==
Ugrubo, danas naučnici razlikuju više od 80 miliona poznatih hemijskih spojeva, ionskih, tj. spojeva sličnih solima kao i kompleksa, metalnih kao i molekularnih spojeva. Također jedna od osnovnih podjela jeste podjela na [[spisak neorganskih spojeva|neorganske]] i [[spisak organskih spojeva|organske spojeve]], pri čemu se kao ''organski'', uz samo nekoliko izuzetaka, označavaju svi spojevi koji sadrže [[ugljik]]. U 2002. godini bilo je poznato oko 16 miliona organskih, tri miliona neorganskih spojeva i oko jedan milion polimera.&lt;ref name=&quot;univlex&quot; /&gt;

U osnovama, a u zavisnosti od načina i vrste veze između atomima elemenata iz kojih je sastavljen određeni spoj, mogu se razlikovati četiri osnovne vrste hemijskih spojeva:
* molekularni spojevi (po pravilu spojevi od jednog nemetalnog elemente i jednog ili više drugih nemetala)
* ionski spojevi (po pravilu sastoje se iz jednog [[metal (hemija)|metala]] i jednog ili više nemetala)
* metalni spojevi (od metala)
* kompleksi (kompleksni spojevi, od kationa metala i iona ili drugih molekula)

Tačnija, preciznija kategorizacija spojeva i njihova sistematizacija u neku od ova četiri kategorije može se načiniti pomoću razlika u [[elektronegativnost|elektronegativnošću]] elemenata koji ulaze u sastav nekog spoja. Međutim, postoje i određeni prelazni oblici između četiri navedena idealna tipa spojeva.

=== Molekularni spojevi ===
[[Molekula|Molekularni spoj]]evi nastaju od dva ili više atoma nemetala. Oni su općenito izolatori, ne provode električnu struju, i uglavnom imaju relativno nisku tačku ključanja (osim spojeva sličnih dijamantu i vještačkim materijalima sa izuzetno velikim molekulama). Najmanji djelići molekularnih spojeva su neutralni spojevi atoma (molekule). Oni se mogu sastojati iz dva atoma (kao naprimjer [[ugljen-monoksid]], CO), tri atoma (naprimjer [[ugljen-dioksid]]), a neki i do nekoliko hiljada ili desetina hiljada atoma (ogromne molekule, polimeri, naprimjer vještački materija [[polietilen]] ili molekula koja prenosi genetski materijal (DNK). Atomi u molekulama su povezani putem atomskih veza, tj. atomi koji su međusobno povezani zajednički koriste parove vanjskih [[elektron]]a.

Primjeri molekularnih spojeva, osim vode, su i gas [[metan]], šećer, ugljik dioksid, polietilen itd.

=== Ionski spojevi ===
[[Datoteka:Pyrite1.jpeg|thumb|Mineral željezo-sulfida ([[Pirit (mineral)|pirit]]), spoj iona željeza i [[sumpor]]a]]
[[Datoteka:Selpologne.jpg|thumb|Kristali kuhinjske soli]]

''Ionski spojevi'' ([[soli]]) sastoje se iz kationa i aniona. Oni su često poput soli:
* krti,
* formiraju [[kristal]]e
* imaju relativno visoku tačku topljenja i ključanja, i
* provode električnu struju samo u smjesi ili otopini.

[[Ion]]i nastaju reakcijama atoma metala i nemetala, pri čemu atomi metala otpuštaju [[elektron]]e (oksidiraju), a te elektrone primaju atomi nemetala (reduciraju se). Tako nastali kationi metala i anioni nemetala se spajaju zbog elektrostatičke privlačnosti kristalnih iona. Prema vrsti nemetala koji učestvuju pri ionskim vezama razlikuju se sljedeći ionski spojevi: oksidi ([[kisik]] kao anion), sulfidi ([[sumpor]]), fluoridi ([[fluor]]), hloridi, bromidi, jodidi, nitridi (sa [[dušik]]om), karbidi (sa [[ugljik]]om), hidridi (sa [[vodik]]om) i drugi. Pored toga, u sastav aniona ulazi i kisik kao treći element, pa tako nastaju još i sulfati, hlorati, nitrati, karbonati itd.

Neki od primjera ionskih spojeva su željezo(III) oksid (slično hrđi), pirit (željezo-sulfid), natrij hlorid (kuhinjska so) i kalcij sulfat (gips).

=== Međumetalni spojevi ===
''Međumetalni spojevi'' (često u svakodnevnom govoru poznati i kao [[legura|legure]]) nastaju iz dva ili više metala. Oni su:
* vrlo dobri provodnici električne struje,
* dobro se mogu oblikovati,
* imaju metalni sjaj,
* dobro provode toplotu i
* na sobnoj temperaturi su uglavnom u [[čvrsto stanje tvari|čvrstom stanju]].

[[Datoteka:Bronzebeile.JPG|thumb|Prahistorijske sjekire izrađene iz [[bronza]]nih legura. Bronza je bila jedan od prvih materijala koje je izradio čovjek (također pogledajte članak [[bronzano doba]]).]]
Spajanje različitih metala u legure može se vršiti u proizvoljnim omjerima, naročito kada se radi o miješanju dva ili više istopljena metala u smjesu. Kada se grade ''međumetalni spojevi'', tada su elementi koje ih grade sadržani u njima samo u tačno određenim količinskim omjerima (''međumetalnim fazama'', stehiometrijskim sastavima, vidi također i članak [[stehiometrija]])

Primjeri legura su [[bronza]] (od [[bakar|bakra]] i [[kalaj]]a), [[mesing]] (bakar sa [[cink]]om) i bakar-nikl (metal za izradu kovanica). Primjeri međumetalnih spojeva su spojevi između [[magnezij]]a i [[germanij]]a (formula: Mg&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Ge), Al&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cu, magnezij silicid (Mg&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Si), bronza Cu&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Sn, te [[cementit]] Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C (od željeza i ugljika, pri čemu se ugljik ponaša kao metal) i WC (volfram karbid).

=== Kompleksi ===
[[Datoteka:Hemoglobin t-r state ani.gif|thumb|[[Hemoglobin]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Weed, Robert I.; Reed, Claude F. and Berg, George |title=Is hemoglobin an essential structural component of human erythrocyte membranes? |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_1963-04_42_4/page/581 |pmc=289318|journal=J Clin Invest.|pmid=13999462 |volume=42 |issue=4 |pages=581–8 |year=1963 |doi=10.1172/JCI104747}}&lt;/ref&gt; jedan od osnovnih sastojaka [[krv]]i, kompleks [[željezo|željeza]] čija se struktura mijenja primanjem (oksidacijom) i otpuštanjem (redukcijom) [[kisik]]a (reakcija građenja kompleksa).&lt;ref name=Perutz1960&gt;{{Cite journal | last1 = Perutz | first1 = M.F. | last2 = Rossmann | first2 = M.G. | last3 = Cullis | first3 = A.F. | last4 = Muirhead | first4 = H. | last5 = Will | first5 = G. | last6 = North | first6 = A.C.T. | year = 1960 | title = Structure of H | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1960-02-13_185_4711/page/416 | journal = Nature | volume = 185 | issue = 4711 | pages = 416–422 | doi = 10.1038/185416a0 | pmid = 18990801 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid13734651&quot;&gt;{{cite journal | author = Perutz MF | title = Structure of haemoglobin | journal = Brookhaven symposia in biology | volume = 13 | pages = 165–83 | year = 1960 | pmid = 13734651 }}&lt;/ref&gt;]]
''Spojevi višeg reda'' (kompleksi) nastaju putem reakcije građenja kompleksa, većinom iz kationa obojenih metala i molekula sa slobodnim elektronskim parovima ([[ligand]]ima). Mnogi od kompleksa su izrazito obojeni raznim bojama.

Naprimjer, supstanca koja daje crvenu boju krvi, [[hemoglobin]], sastoji se iz iona željeza(II) i molekula bjelančevina, te tamnoplavi kompleks bakar-tetramina sastavljen iz iona bakra(II) i [[amonijak]]a.

=== Organski spojevi ===
{{Glavni|Organska hemija}}
Molekularni spojevi, u kojima je sadržan [[ugljik]] spojen sa [[vodik]]om, označavaju se kao ''organski'' spojevi. Oni sačinjavaju daleko najveći dio svih poznatih hemijskih spojeva, a njihova raznovrsnost kreće se od najjednostavnijih poput [[gas]]a [[metan]]a iz grupe [[alkani|alkana]], odnosno općenito [[ugljikovodici|ugljikovodika]], do vrlo složenih spojeva. Pored ugljikovog &quot;skeleta&quot; (lanca), u organskim spojevima često se nalaze i mnoge druge atomske grupe, koji u znatnoj mjeri utječu na osobine organskih spojeva.

Prema ugljikovom skeletu (lancu), organski spojevi se otprilike mogu podijeliti na:
* alifatske ugljikovodike (alifate, između ostalih aciklične ugljikovodike, zasićene alkane, nezasićene [[alkeni|alkene]] i [[alkini|alkine]], te ciklične ugljikovodike.
* aromatske ugljikovodike (aromate, koji se dalje dijele na jednostavne i kondenzirane aromate),
* heterociklične spojeve, kao i
* biohemijske spojeve ([[alkaloid]]e, [[Aminokiselina|aminokiseline]], [[Ugljikohidrati|ugljikohidrate]], [[bjelančevine]], steroide, terpene, vitamine itd.)

Prema [[Funkcionalna grupa|funkcionalnim grupama]], organski spojevi se mogu podijeliti na:
* spojeve kisika i hidroksi-spojeve (alkohole, aldehide, estre, etre, ketone, karboksilne kiseline itd.)
* spojeve dušika (amine, amide, nitro-spojeve, nitrile),
* spojeve sumpora (alkantiole, sulfide, disulfide, estre sumporne kiseline, sulfone, sulfokside, tionamide, tioestre, tio kiseline itd.)
* spojeve fosfora (fosfate, fosfine),
* organometalne spojeve.

== Osnovni koncepti ==
Karakteristične osobine spojeva su:
* ''Hemijski elementi u spoju nalaze se u određenoj proporciji''

Naprimjer jedan atom [[natrijum]]a i jedan atom [[hlor]]a postaju jedna molekula [[natrijum-hlorid]]a (osnovnog sastojka [[so|kuhinjske soli]])

* ''Spojevi imaju konačan skup osobina''

Elementi iz kojih se sastoji neki spoj, ne zadržavaju svoje prvobitne osobine.&lt;br /&gt;
Naprimjer, vodik (zapaljivi gas koji ne podržava sagorijevanje) + kisik (nezapaljivi gas koji podržava sagorijevanje) postaju voda (nezapaljivi spoj koji ne podržava sagorijevanje)

[[Valenca (hemija)|Valencija]] predstavlja broj atoma vodika koji se mogu spojiti (kombinirati) sa atomom nekog elementa da bi dali (proizveli) neki hemijski spoj.

== Formula ==
{{Glavni|Hemijska formula}}
[[Hemičar]]i opisuju spojeve koristeći hemijske formule u raznim formatima.&lt;ref&gt;{{citation | title = Nomenclature of Organic Chemistry | origyear = 1958 (A: Hydrocarbons, and B: Fundamental Heterocyclic Systems), 1965 (C: Characteristic Groups) | year =1971 | edition = 3rd  | publisher = Butterworths | location = London | isbn = 0-408-70144-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;blue book&quot;&gt;{{BlueBook1979}}. {{BlueBook1993}}. {{BlueBook2004}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;goldbook&quot;&gt;''Compendium of Chemical Terminology, IMPACT Recommendations (2nd Ed.)'', Oxford:Blackwell Scientific Publications. (1997)&lt;/ref&gt; Za spojeve koji postoje u vidu molekula, koriste se formule za molekularne jedinice. Za [[polimer]]ne materijale, kao i minerale i mnoge metalne oksine, obično se navodi empirijske formula, npr. NaCl za kuhinjsku so.

Elementi u hemijskoj formuli obično su navedeni po određenom redu, nazvanom [[Hillov sistem]]. U tom sistemu, obično su prvo navedeni atomi [[ugljik]]a (ako ih ima), zatim se navode atomi vodika (ako ih ima), te poslije njih svi ostali elementi po abecednom redu. Ako formula ne sadrži ugljik onda se svi elementi, uključujući i vodik, navode po abecednom redu. Međutim, od tog pravila postoji nekoliko važnih izuzetaka. Za ionske spojeve, pozitivni ion se gotovo uvijek navodi na prvom mjestu, dok se negativni ion navodi nakon njega. Za okside, atomi kisika se obično navode na kraju formule.

Općenito, organske kiseline slijede normalna pravila da se C i H atomi navode prvi u formuli. Naprimjer, formula za trifluoroacetatnu kiselinu obično se piše kao C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;HF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Međutim, više strukturnih podataka mogu otkriti opisne formule, kao što je naprimjer formula za istu kiselinu u obliku CF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H. Na drugoj strani, hemijske formule za većinu neorganskih kiselina i baza su izuzeci od normalnih pravila. One se pišu u skladu sa pravilima za ionske spojeve (pozitivni prvi, negativni drugi), ali one također slijede pravila koja naglašavaju njihove Arrheniusove definicije. Tačnije, formula za većinu neorganskih kiselina počinje sa vodikom a formula za većinu baza završava sa hidoksid ionom (OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;).

Formule za neorganske spojeve često ne daju detaljnije strukturne podatke o njima, kao što to ilustrira uobičajena upotreba formule H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; za molekulu (sumporne kiseline) koja ne sadrži H-S veze. Prezentacija koja bi dala mnogo više opisa i podataka bila bi O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ali se gotovo nikad ne piše na ovaj način.

== Faze i termalne osobine ==
Spojevi se također, kao i hemijski elementi, mogu pojavljivati u nekoliko agregatnih stanja. Svi spojevi mogu postojati u [[Čvrsto stanje tvari|čvrstom stanju]], barem na dovoljno niskim temperaturama. Molekularni spojevi također mogu postojati i kao tekućine, gasovi, a u nekim izuzetnim slučajevima, i u vidu [[plazma|plazme]]. Svi spojevi se mogu razložiti (raspasti) ukoliko se izlože dovoljno visokoj temperaturi. [[Temperatura]] pri kojoj se dešava takva fragmentacija često se naziva ''temperatura raspadanja'' (termolize). Ta tačka često nije precizno određena i u velikoj mjeri zavisi od brzine zagrijavanja. Naprimjer, voda se u maloj mjeri razlaže na kisik i vodik pri zagrijavanju na preko 2000&amp;nbsp;°C. Neki smatraju da [[ugljen-dioksid]] ima najvišu tačku termalnog raspada od preko 3870&amp;nbsp;°C.

== Klase hemijskih jedinjenja ==
Hemijska jedinjenja se dele u klase: [[Neorganska jedinjenja|neorganska]] i [[Organska jedinjenja|organska]].&lt;ref&gt;Zumdahl, Steven S.  Chemical Principles, Fifth Edition. New York: Houghton Mifflin, 2005. 943–946, 957. {{OCLC|77760970}}&lt;/ref&gt; Druga klasa u svojoj široj definiciji uključuje [[Organometalna hemija|organometalna jedinjenja]], kao što su [[Bor|organoboroni]], [[silikon]]i, [[Organofosfor|organofosforna jedinjenja]] i drugi.

Neke vrste složenih neorganskih jedinjenja:
* [[Oksid]]i ([[Voda|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O]], [[kalcijum oksid|CaO]], [[Ugljen-monoksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[fosfor(V) oksid|P&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;]] (P&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;) i sl.)
* [[Hidroksidi]]
** [[Baza (hemija)|baze]] ([[natrijum-hidroksid|NaOH]], [[kalcijum hidroksid|Ca(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], i drugi)
** [[Kiselina|kiseline]] ([[azotna kiselina|HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[sumporna kiselina|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub &gt;]], [[fosforna kiselina|H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], i drugi).
** [[Amfoterni hidroksid]]i&lt;ref&gt;{{cite book
 |author        = Лидин Р.А., Андреева Л. Л., Молочко В. А.
 |title         = Константы неорганических веществ: справочник
 |issue         = 2-е изд., перераб. и доп
 |editors       = Под ред. Р. А. Лидина
 |location      = М.
 |publisher     = Дрофа
 |year          = 2006
 |страницы      = 
 |pages       = 685
 |isbn          = 5-7107-8085-5
}}&lt;/ref&gt; ([[aluminijum hidroksid|Al(OH)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[gvožđe(II) hidroksid|Fe(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] i sl)
* [[Kiselina|neorganske kiseline]] ([[Hlorovodonična kiselina|HCl]], [[vodonik cijanid|HCN]], i drugi.)
* [[Nitrid]]i ([[amonijak|NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[silicijum nitrid|Si&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]], itd .)
* [[So]]li ([[Natrijum-hlorid|NaCl]], [[kalijev nitrat|KNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[gvožđe(III) sulfat|Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], [[litijum bromid|LiBr]], i drugi).
* [[Hidrat]] ([[Bakar-sulfat|CuSO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; · 5H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O]], i drugi.)
* [[Kompleksno jedinjenje|Kompleksi]] ([[Kalijum fericijanid|K&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;[Fe(CN)&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]]],&lt;ref&gt;{{ cite book | author = Sharpe, A. G. | title = The Chemistry of Cyano Complexes of the Transition Metals | publisher = Academic Press | location = London | year = 1976 }}&lt;/ref&gt; i drugi)

=== Organska jedinjenja === 
{{Glavni |Organska jedinjenja}}
Organska jedinjenja ili organske materije su klasa hemijskih jedinjenja, koja sadrže [[ugljenik]] (izuzev [[karbid]]a, [[ugljena kiselina|ugljene kiseline]], [[karbonat]]a, [[oksidi|oksida]] ugljenika i [[cijanid]])a.&lt;ref&gt;Хомченко Г. П. Пособие по химии для поступающих в вузы. — 3-е изд. испр. и доп. — М.: ООО «Издательство Новая Волна», ЗАО «Издательский Дом ОНИКС», 2000. с. 334. {{ISBN|5-7864-0103-0}}, {{ISBN|5-249-00264-1}}&lt;/ref&gt;

=== Neorganska jedinjenja ===
{{Glavni |Neorgansko jedinjenje}}
Neorgansko jedinjenje ili neorganski spoj je hemijsko jedinjenje koje nije [[Organsko jedinjenje|organsko]], i.e. ne sadrži [[ugljenik]] i (izuzev [[karbid]]a, [[cijanid]]a, [[ugljenik]]ovih [[oksid]]a i drugih jedinjenja ugljenika koja se tradicionalno nazivaju [[neorganskih jedinjenja|neorganskim]]). Neorganskih jedinjenja ne poseduju karakteristični ugljikov kostur.

== Opis glavnih grupa organskih jedinjenja ==
=== Alifatična jedinjenja ===
Alifatični ugljovodonici se dele u tri grupe [[Homologni red|homolognih redova]] na osnovu njihovog stepena [[Zasićenost (hemija)|zasićenosti]]:&lt;ref&gt;{{GoldBookRef |title=Aliphatic compounds |file=A00217 |year=1995}}&lt;/ref&gt; 
* parafini ili [[alkan]]i su ugljovodonici bez dvostruki ili [[trostruka veza|trostrukih veza]]&lt;ref name=&quot;google&quot;&gt;{{cite book|title=Hydrocarbons (Alkanes, Alkenes And Alkynes)|author=Arora, A.|date=2006|publisher=Discovery Publishing House Pvt. Limited|isbn=9788183561426|url=http://books.google.com.pk/books?id=_4vfMv7aP3EC}}&lt;/ref&gt;
* olefini ili [[alken]]i sadrže jednu ili više dvostrukih veza, npr. diolefini (dieni) ili poliolefini
* [[alkin]]i sadrže jednu ili više trostruke veze.
Ostatak grupe se klasifikuje na osnovu funkcionalnih grupa. Takva jedinjenja mogu da imaju prav lanac, razgranat lanac ili da budu ciklična.

Ciklična jedinjenja mogu da budu zasićena i nezasićena. Najstabilniji prsteni sadrže pet ili šest atoma ugljenika, mada su veliki prsteni (makrociklična jedinjenja) i manji prsteni često sreću. Najmanja cikloalkanska familija je tročlani [[ciklopropan]] ((CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;). Zasićena ciklična jedinjenja ([[cikloalkan]]i) sadrže samo jednostruke veze. [[Cikloalken]]i i [[cikloalkin]]i sadrže dvostruke i trostruke veze, respektivno.&lt;ref&gt;{{March6th}}&lt;/ref&gt;

=== Aromatična jedinjenja ===
[[Aromatičnost|Aromatični]] ugljovodonici sadrže [[Konjugovani sistem|konjugovane]] dvostruke veze. Najvažniji primer je [[benzen]]. NJegovu strukturu je formulisao [[Fridrih Kekule|Kekule]] koji je prvi predložio princip [[Delokalizacija elektrona|delokalizacije]] ili [[Rezonancija (hemija)|rezonancije]] radi objašnjavanja strukture. Za „konvencionalna“ ciklična jedinjenja, aromatičnost je određena prisustvom 4n + 2 delokalizovana pi elektrona, gde je n ceo broj. Posebnu nestabilnost ([[antiaromatičnost]]) manifestuju jedinjenja sa 4n konjugovana pi elektrona.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schleyer | first1 = Paul von Ragué | title = Introduction:  Aromaticity | journal = Chemical Reviews | volume = 101 | issue = 5 | pages = 1115 | year = 2001 | pmid = 11749368 | doi = 10.1021/cr0103221 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1021/cr0300946 | author = A. T. Balaban, P. v. R. Schleyer and  H. S. Rzepa | title = Crocker, Not Armit and Robinson, Begat the Six Aromatic Electrons | journal = Chemical Reviews | year = 2005 | volume = 105 | pages = 3436–3447 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schleyer | first1 = Paul von Ragué | title = Introduction:  DelocalizationPi and Sigma | journal = Chemical Reviews | volume = 105 | pages = 3433 | year = 2005 | doi = 10.1021/cr030095y}}&lt;/ref&gt;

== CAS broj ==
Za svaku poznatu supstancu, uključujući i sve hemijske spojeve, dodijeljen je jedinstveni [[CAS registarski broj]], po kojima ih naučnici i istraživači mogu jednoznačno raspoznati.

== Povezano ==
* [[hemija]]
* [[organska hemija]]
* [[neorganska hemija]]

== Reference ==
{{reflist|2|refs=
&lt;ref name=&quot;univlex&quot;&gt;[http://universal_lexikon.deacademic.com/140288/chemische_Verbindung „chemische Verbindung“ im Universal-Lexikon.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140909094420/http://universal_lexikon.deacademic.com/140288/chemische_Verbindung |date=2014-09-09 }} Pristupljeno 8. augusta 2012.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Halal&quot;&gt;{{Cite book| last = Halal| first = John| title = Milady's Hair Structure and Chemistry Simplified| publisher = Milady Publishing| year = 2008| edition = 5.izd.| chapter = Chapter 8: General Chemistry| url = http://www.wadsworthmedia.com/marketing/sample_chapters/156253629X_ch08.pdf| pages = str. 96–98| access-date = 2015-04-29| archive-date = 2021-01-08| archive-url = https://web.archive.org/web/20210108002443/http://www.wadsworthmedia.com/marketing/sample_chapters/156253629X_ch08.pdf| url-status = dead}} {{ISBN|1-4283-3558-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Whitten p.15&quot;&gt;{{Cite book| last = Whitten| first = Kenneth W.; Davis Raymond E.; Peck M. Larry| title = General Chemistry| location = Fort Worth, TX | publisher = Saunders College Publishing/Harcourt College Publishers| year = 2000| edition = 6.izd.| pages = str. 15}} {{ISBN|978-0-03-072373-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Brown p.6&quot;&gt;{{Cite book|last = Brown|first = Theodore L.; LeMay H. Eugene; Bursten Bruce E. ''et.al''|title = Chemistry: The Central Science, AP Edition|location = Upper Saddle River, NJ|publisher = Prentice Hall|year = 2009|edition = 11.izd.|pages = str.5–6|url = https://www.savvas.com/index.cfm?locator=PS34Du2}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{ISBN|0-13-236489-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wilbraham p.36&quot;&gt;{{Cite book|last = Wilbraham|first = Antony; Matta Michael; Staley Dennis; Waterman Edward|title = Chemistry|url = https://archive.org/details/chemistrylaborat0000wilb|location = Upper Saddle River, NJ|publisher = Prentice Hall|year = 2002|edition = 1.izd.|page = str.36}} {{ISBN|0-13-251210-6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Hill p.6&quot;&gt;{{Cite book|last = Hill|first = John W.; Petrucci Ralph H.; McCreary Terry W. ''et.al.''|title = General Chemistry|location= Upper Saddle River, NJ|publisher = Prentice Hall|year = 2005|edition = 4.izd.|pages = str.6|url = http://www.pearsonhighered.com/educator/academic/product/0,3110,0131402838,00.html}} {{ISBN|978-0-13-140283-6}}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|author=Robert Siegfried|title=From elements to atoms: a history of chemical composition|year=2002|publisher=American Philosophical Society}} {{ISBN|978-0-87169-924-4}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Pauling|first=Linus|title=General Chemistry|location=New York|publisher=Dover Publications, Inc.|year=1970|isbn=978-0-486-65622-9}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Ebbin, Darrell, D. |title=General Chemistry, 3rd Ed.|location=Boston|publisher=Houghton Mifflin Co.|year=1990|isbn=978-0-395-43302-7}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Brown, T.L. |title=Chemistry – the Central Science, 9th Ed.|location=New Jersey|publisher=Prentice Hall|year=2003|isbn=978-0-13-066997-1}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Chang|first=Raymond|title=Chemistry, 6th Ed.|url= https://archive.org/details/chemistry0006chan|location=New York|publisher=McGraw Hill|year=1998|isbn=978-0-07-115221-1}}
* {{Cite book |ref= harv|last= Zumdahl|first= Steven S. |title= Chemistry, 4th ed.|location= Boston |publisher= Houghton Mifflin|year= 1997|isbn=978-0-669-41794-4}}
* {{cite book|author=Robert Siegfried|title=From elements to atoms: a history of chemical composition|year=2002|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-924-4}}
* Silberberg, Martin. Chemistry: The Molecular Nature Of Matter and Change. New York: McGraw-Hill Companies, 2004. {{ISBN|0-07-310169-9}}
* {{cite book 
|title          = Высшие жирные спирты (области применения, методы производства, физико-химические свойства)
|editor         = Под редакцией С. М. Локтева
|location       = М.
|publisher      = «Химия»
|year           = 1970
|страниц        = 329
}}
* {{cite web
 |author        = Курц А. Л., Брусова Г. П., Демьянович В. М.
 |authorlink    = 
 |datepublished = 1999
 |url           = http://www.chem.msu.ru/rus/teaching/brusova/welcome.html
 |title         = Одно- и двухатомные спирты, простые эфиры и их сернистые аналоги
 |work          = Учебные материалы. Органическая химия
 |publisher     = ChemNet. Химический факультет МГУ
 |accessdate    = 2010-07-10
 |archiveurl    = https://www.webcitation.org/616PBP7xo?url=http://www.chem.msu.ru/rus/teaching/brusova/welcome.html
 |archivedate   = 2011-08-21
 |deadurl       = no
}}
* {{cite book |author = Маркизова Н. Ф., Гребенюк А. Н., Башарин В. А., Бонитенко Е. Ю.
|title          = Спирты
|location       = СПб.
|publisher      = «Фолиант»
|year           = 2004
|pages          = 112
|volume         = Токсикология для врачей
|isbn           = 5-93929-089-2
|тираж          = 
}}
* {{cite book |author =Реутов О. А., Курц А. Л., Бутин К. П.|заглавие=Органическая химия|издание=3-е изд.|место=М|издательство=Бином. Лаборатория знаний|год=2010|том=2|isbn=978-5-94774-614-9|ref=Реутов и др.}}
* {{cite web
 |url         = http://base.safework.ru/iloenc?d&amp;nd=857300029&amp;prevDoc=857300029&amp;spack=110LogLength%3D0%26LogNumDoc%3D857300024%26listid%3D010000000100%26listpos%3D3%26lsz%3D40%26nd%3D857300024%26nh%3D1%26
 |title       = Спирты
 |work        = Энциклопедия по охране и безопасности труда. Том IV. Раздел XVIII. Справочники. Обзор химических соединений
 |publisher   = Институт промышленной безопасности, охраны труда и социального партнерства
 |accessdate  = 2010-12-27
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20160304115915/http://base.safework.ru/iloenc?d&amp;nd=857300029&amp;prevDoc=857300029&amp;spack=110LogLength=0&amp;LogNumDoc=857300024&amp;listid=010000000100&amp;listpos=3&amp;lsz=40&amp;nd=857300024&amp;nh=1&amp;
 |archivedate = 2016-03-04
 |dead-url    = yes
}}
* Химия. Справочное руководство. Пер. с нем. Л., Химия 1975, сс. 240–242.
* Химическая Энциклопедия в 5 томах. ред. И. Л. Кнунянц. 5 том.
* {{cite book |author = Кнунянц И. Л. и др.|chapter = т.1 А-Дарзана|title = Химическая энциклопедия|оригинал = |ссылка = |ответственный = |издание = |location = М.|publisher = Советская энциклопедия |year = 1988 |volume = |страницы = |pages = 623|серия = |isbn = |тираж = 100 000}}
* Сайкс П. Механизмы реакций в органической химии. М.: Химия. 1991
* Адамс М. Карбоновые кислоты в органике. М.: Химия. 1990
* Дж. Роберт, М.Касерио &quot;Основы органической химии&quot; т. 1 Издание 2-е, дополненное. 1978
* {{cite book |author = Кнунянц И. Л. и др.|chapter = т.1 А-Дарзана|title = Химическая энциклопедия|оригинал = |ссылка = |ответственный = |издание = |место = М.|publisher = Советская энциклопедия |year = 1988|volume = |страницы = |pages = 623|серия = |isbn = |тираж = 100 000}}
* Carl Schorlemmer: ''Ursprung und Entwicklung der organischen Chemie'', Akademische Verlagsgesellschaft Geest &amp; Portig, Leipzig, 1984.
* H. Hart, L.E. Craine, D. J. Hart, C. M. Hadad, N. Kindler: ''Organische Chemie''. 3. izd. Wiley-VCH, Weinheim 2007, {{ISBN|978-3-527-31801-8}}.
* Kurt Peter C. Vollhardt i N.E. Schore: ''Organische Chemie''. 4. izd, Wiley-VCH, Weinheim 2005, {{ISBN|978-3-527-31380-8}}.
* Heinz A. Staab: ''Hundert Jahre organische Strukturchemie.'' Angewandte Chemie 70(2), str. 37–41 (1958), {{doi|10.1002/ange.19580700202}}
* Joachim Buddrus: ''Grundlagen der Organischen Chemie'', Walter de Gruyter, Berlin – New York, 3. izd. 2003, {{ISBN|978-3-11-014683-7}}.
* Hartmut Laatsch: ''Die Technik der organischen Trennungsanalyse'', Georg Thieme Verlag Stuttgart/New York 1988, {{ISBN|3-13-722801-8}}.
* dtv-atlas Chemie (Hans Breuer): ''Band 2: Organische Chemie und Kunststoffe'', 9. izd. 2006, Deutscher Taschenbuch Verlag, {{ISBN|3-423-03218-9}}.
* R. L. Shriner, R. C. Fuson, D. Y. Curtin, T. C. Morrill: ''The Systematic Identification of Organic Compounds – a laboratory manual'' 6. izd., John Wiley &amp; Sons New York/Chichester/Brisbane/Toronto 1980, {{ISBN|0-471-78874-0}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Chemical compounds}}
* [http://www.3dchem.com/table.asp Brojni hemijski elementi razvrstani po svojim glavnim elementima (engl.)]

[[Kategorija:Hemijska jedinjenja|*]]</text>
      <sha1>3sjjrztkajgbj5bgwyrgohz10f2friy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlasi (Srbija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17570</id>
    <revision>
      <id>42600773</id>
      <parentid>42579715</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T03:51:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Manxeves</username>
        <id>313281</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historijski izvori */</comment>
      <origin>42600773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32240" sha1="2slxf5ts2ymjww9wa5dgr44671g19en" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
|grupa=Vlasi
|slika=[[Datoteka:Iabucovat.jpg|300px]]
|populacija=40.000 (prema popisu iz 2002. godine)
|regioni=istočna [[Srbija]]
|jezici=[[vlaški jezik (Srbija)|vlaški]]|religije=uglavnom [[pravoslavlje]]
}}

'''Vlasi'''  je naziv za vlahofono autohtono stanovništvo u istočnoj [[Srbija|Srbiji]]  koja živi na području između [[Velika Morava|Morave]], [[Timok]]a i [[Dunav]]a na teritoriji četiri okruga: [[Borski okrug|Borski]], [[Braničevski okrug|Braničevski]], [[Zaječarski okrug|Zaječarski]] i [[Pomoravski okrug|Pomoravski]]. U manjem broju naseljavaju i [[Podunavski okrug|Podunavski]], [[Nišavski okrug|Nišavski]] i [[Rasinski okrug|Rasinski]]. U pogledu konfesije, Vlasi pripadaju [[pravoslavlje|pravoslavnoj]] veroispovesti i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali su se u njihovom verskom i obrednom životu do danas zadržali u znatnoj svežini mnogi prehrišćanski, indoevropski i paleobalkansi elementi.

Vlasi nisu kompaktni u etničkom smislu, već se dele na više grupa, među kojima su tri osnovne: [[Carani]], na istoku, oko Kladova, Negotina i Zaječara, [[Ungurjani]] na zapadu u Homolju, Zviždu, Stigu, Braničevu, Mlavu, Resavi i okolini Ćuprije, i [[Munćani]] u sredini, naseljavaju slivove Porečke i Crne Reke. Zasebnu grupu Vlaha čine [[Bufani]] u Majdanpeku. Vlasi govore [[Vlaški jezik|vlaškim jezikom]], koji predstavlja provincijske dijalekte rumunskog jezika, sa znatnim fondom reči slovenskog porekla&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973 |title=Гласник Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3/4oQjAQAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D1%80%D1%83%D0%BC%D1%83%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3%20%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0&amp;pg=RA1-PA35&amp;printsec=frontcover |publisher=Научно дело |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Ungurjani govore banatskim dijalektom, Carani muntenskim dijalektom, dok je područje Munćana, u lingvističkom smislu, limitrofni govorni areal.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Linguistischer Atlas des dacorumänischen Sprachgebietes |url=https://www.europeana.eu/de/item/9200456/handle_123456789_54079?lang |access-date=2026-04-04 |website=www.europeana.eu |language=de-DE}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlasul lingvistic român. Graiurile dintre Morava, Dunăre și Timoc |url=https://ebib.inst-puscariu.ro/atlasullingvisticroman-timoc.html}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima sa popisa stanovništva iz [[2002]]. godine, u Srbiji živi 40.054 Vlaha. U [[Bugarska|Bugarskoj]] takođe živi oko 10.500 etničkih Vlaha, koji su srodni Vlasima u Srbiji, tačnije rečeno Krajinsko timočkim Vlasima.

Vlasi su predstaljeni preko Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine.

== Historija ==

[[Датотека:S. Srbija.pdf|мини|десно|250п|Географско порекло становништва Краљевине Србије крајем 19. и почетком 20. века]]
Na Balkanskom poluostrvu, u srednjovekovnim feudalnim državama, vršena je asimilacija starijeg preslovenskog - na zapadu ilirskog, na istoku dako-tračkog romanizovanog stanovništva - koje je vremenom, u tadašnjim društveno-ekonomskim uslovima, preraslo od etničkih Vlaha u posebnu socijalnu grupu slovenskih stočara vlaha, nastanjenih u već stalnim, uglavnom planinskim naseljima. S obzirom na nejednake društveno-ekonomske uslove u raznim krajevima Balkana, što je bilo naročito karakteristično kako za srpski tako i za kasniji turski feudalizam, ovaj proces nije morao biti svuda podjednak, niti je svuda bio završen. U severnim krajevima Srbije, gde srpski feudalizam nikada nije imao državotvorne centre koji bi uticali na sveukupni kulturni razvoj, ovaj proces se nastavio i u doba turskog feudalizma. Kako u njemu egzistiraju autonomne teritorije sa samoupravom mesnog stanovništva, koje direktno potpadaju pod sultanovu vlast, za još primitivno vlaško stanovništvo, koje turska vlast zatiče na njegovoj asimilacijonoj etničkoj granici, takve autonomne oblasti imaju naročitu važnost: u službi je sultanovoj i kao takvo ima specifične dužnosti (martolozi, vojnici), i znatna prava. O položaju ovog stanovništva u istočnoj Srbiji, pored istorijskih podataka, postoji još i danas živa tradicija.

S obzirom na činjenicu da se oblast istočne Srbije nalazi u blizini takozvanog severnog balkanskog etničkog romanskog jezgra, proces potpunog vlaškog etničkog izjednačavanja sa srpskim stanovništvom bivao je usporen kasnijim doseljavanjem svežeg stanovništva romanskog govora (Ungureani, Carani), tokom XVII, XVIII i XIX veka, sa severa, a moguće i s juga, naročito u prvim decenijama turske vladavine. Osim toga, se i geografski i kulturno vezuje za karpatski region, kome je jedna od osnovnih karakteristika upravo stanovništvo, koje po genezi delimično svakako vodi poreklo još iz veoma rane trako-dačko-slovenske simbioze. U tom području za celokupno karpatsko stanovništvo Dunav nije bio prepreka za preseljavanje, što se vidi i iz novijih srpskih arhivskih podataka. Prema tome, kako je istočna Srbija integralni deo tog širokog geografskog i kulturnog područja, to bi i njeno današnje vlaško stanovništvo, kao i deo srpskog (starinci), u stvari bilo, u najširem smislu reči, starinačko, s tom razlikom što se ono, seljakajući se i unutar te oblasti i u pojedine uže njene regione, naseljavalo u raznim vremenskim periodima. Znači, naseljavanje Vlaha u istočnu Srbiju predstavljalo bi unutrašnje kretanje stanovništva u okviru šireg karpatsko-balkanskog područja, uslovljeno istorijskim prilikama.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973 |title=Гласник Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3/4oQjAQAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC%20%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B3&amp;pg=RA1-PA38&amp;printsec=frontcover |publisher=Научно дело |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Historijski izvori ==
Još dvadesetih godina ovog veka izašao je holandski slavista van Vejk (van Wijk) s teorijom o tome da su u ranom srednjem veku Srbi od Bugara bili odvojeni pojasom u kojem je živelo rumunsko stanovništvo. Tek docnije, kad su Rumuni delom odlutali u druge krajeve, a delom podlegli asimilaciji, došle su u neposredan dodir zapadna i istočna grana Južnih Slovena. Ovo gledanje savršeno harmonira sa nalazima lingvističke geografije koja je, kao što smo videli, konstatovala (tek mnogo posle van Vejka) veoma jaku koncentraciju izoglosa duž demarkacione linije između dvaju velikih blokova južnoslovenskog etnikuma.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ивић |first=Павле |date=1971 |title=Српски народ и његов jезик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4_%D0%B8_%D1%9A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2_j/EKtiAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%88%D0%BE%D1%88%20%D0%B4%D0%B2%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%82%D0%B8%D1%85%20%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0&amp;dq=%D0%BF%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5%20%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%9B%20%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8%20%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%20%D0%B8%20%D1%9A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%20%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA&amp;printsec=frontcover |publisher=Српска књижевна задруга |language=sr}}&lt;/ref&gt; Od ušća Timoka preko istočnih podnožja planina duž srpsko bugarske granice do Osogova, pa dalje do Ovčeg Polja i južno od Tetova, nalazi se jedan snop izoglosa koji bi morao biti star bar hiljadu godina.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Живковић |first=Тибор |date=2000 |title=Словени и Ромеји |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D0%B8_%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D1%98%D0%B8/lxYUAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%9E%D0%B4%20%D1%83%D1%88%D1%9B%D0%B0%20%D0%A2%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D0%BA%D0%B0&amp;dq=%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8%20%D0%B8%20%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D1%98%D0%B8&amp;printsec=frontcover |publisher=Историјски институт САНУ |isbn=978-86-7743-022-1 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Gore pomenuti romanski pojas ranije deo Mezije, u IX v. je deo oblasti Morava dok je u XI veku deo vizantijske teme Bugarska.

* Iz kodeksa svetogorskog manastira Sv. Pantelejmona, stoji između ostalog, i sledeće: &quot;oni koji su živeli oko Dunava — Bugari, Moravi (Srbi i Vlasi) i Sloveni Ilirije behu najzad prosvetljeni svetim krštenjem tokom IX v. [864. godina] za vreme avtokratora Mihaila i slavnog patrijarha Fotija&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=umetnosti) |first=Vizantološki institut (Srpska akademija nauka i |date=1997 |title=Ομορφοκκλησια : οι τοιχογραφιες του ναου του Αγιου Γεωργιου κοντα στην Καστορια |url=https://www.google.rs/books/edition/%CE%9F%CE%BC%CE%BF%CF%81%CF%86%CE%BF%CE%BA%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%83%CE%B9%CE%B1_%CE%BF%CE%B9_%CF%84%CE%BF%CE%B9%CF%87/4UtoAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%B4%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%B2%D0%B0%20%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8 |publisher=Naučno delo |isbn=978-86-83883-13-4 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1912 |title=Neos Hellēnomnēmōn |url=https://www.google.rs/books/edition/Neos_Hell%C4%93nomn%C4%93m%C5%8Dn/u6hJAAAAYAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%CE%94%CE%BF%CF%8D%CE%BD%CE%B1%CE%B2%CE%B9%CE%BD%20%CE%92%CE%BB%CE%AC%CF%87%CE%BF%CE%B9 |publisher=B. Grʹegoriadès |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Vasilije II Bugaroubica, 1020. godine osniva zasebnu episkopiju za Vlahe sa sedištem u Vranju, koja je bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije. U hrisovulji se, naime, među ostalim čita: „isto tako, svi gradovi koji su bili zaboravljeni poveljom mojeg veličanstva biće ipak podvrgnuti vlasti istoga presvetog arhiepiskopa koji će pobirati porez od svih, pa i od Vlaha koji žive raspršeni po čitavoj Bugarskoj“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Mirdita |first=Zef |date=2004 |title=Vlasi u historiografiji |url=https://www.google.rs/books/edition/Vlasi_u_historiografiji/aFs7AAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=isto%20tako,%20svi%20gradovi%20koji%20su%20bili%20%20zaboravljeni%20poveljom%20mojeg%20veli%C4%8Danstva%20bit%20%C4%87e%20ipak%20podvrgnuti%20vlasti%20istoga%20sakro%20sanktnog%20arhiepiskopa%20koji%20%C4%87e%20pobirati%20porez%20od%20svih%20pa%20i%20od%20Vlaha%20koji%20%C5%BEive%20raspr%C5%A1eni%20%20po%20%C4%8Ditavoj%20Bugarskoj%E2%80%9D&amp;dq=zef%20mirdita%20vlasi%20u%20historiografiji&amp;printsec=frontcover |publisher=Hrvatski institut za povijest |isbn=978-953-6324-43-9 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Krumbacher |first=Karl |date=1893 |title=Byzantinische Zeitschrift |url=https://www.google.rs/books/edition/Byzantinische_Zeitschrift/jK1JAAAAYAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%20%CE%92%CE%BB%CE%AC%CF%87%CF%89%CE%BD |publisher=C. H. Beck'sche Verlagsbuchhandlung |language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vlahe u podunavlju pominje Ana Komnena u Aleksijadi kada su Kumani prešli Dunav oko 1094. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Pudilus%20Blachorum&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=blachorum&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Arapski geograf Al-Idrisi 1154 godine, celu oblast od reke Morave do reke Osam, koja obuhvata Pomoravlje i deo zapadne Bugarske, naziva: Getulija, to jest zemlja Geta ili Nomada, kako su ih sicilijanski trgovci nazivali. Stanovnici su bili Sloveni i Vlasi.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Perkovac |first=Joan i Vojko Sabljic |date=1855 |title=Neven: Zabavni i poucni list |url=https://www.google.rs/books/edition/Neven/ktmSjl1-hTgC?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;dq=Cielu%20krajinu%20od%20rieke%20Morave%20do%20Osme,%20koja%20obsi%C5%BEe%20Pomoravje%20i%20%C4%8Dest%20zapadne%20Bugarske&amp;pg=PA363&amp;printsec=frontcover |last2=Sabljic |first2=Vojko |publisher=Narodna tiskarnica |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Weltkarte des Idrisi vom Jahr 1154 n. Ch., Charta Rogeriana |url=https://www.loc.gov/resource/g3200.ct001903/ |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-04-04 |work=The Library of Congress |language=en|date=2025-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lelewel |first=Joachim |title=„Géographie du moyen age : atlas composé de cinquante planches / étudiée par Joachim Lelewel. |url=https://crispa.uw.edu.pl/object/files/728739/display/Default |access-date=2026-04-09 |website=crispa.uw.edu.pl |page=51}}&lt;/ref&gt;
* 1186. g. ustali su Bugari i Vlasi (Rumuni) pod vođstvom bojara Petra i Asena, koji su bili vlaškog porekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Историја средњег века I 30 — Викизворник, слободна библиотека |url=https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%B5%D0%B3_%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0_I_30#2._%D0%92%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B0,_%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_XI_%D0%B4%D0%BE_XV_%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0 |access-date=2026-04-04 |website=sr.wikisource.org |language=sr}}&lt;/ref&gt; Njihov brat Kalojan je u Trnovu krunisan od izaslanika pape Inoćentija III kao ''dominus blacorum et bulgarorum''.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=III (Papst) |first=Innozenz |date=1891 |title=Innocentii III Romani pontificis opera omnia tomus quatuor distributa: quorum priores tres regestorum Baluzianam recensionem complectuntur, accendentibus anecdotarum epistolarum libris, quos frustra olim a Baluzio expetitos ex Bibliotheca Vaticana in lucem emiserunt La Porte Dutheil et Brequigny, quatro volumini insunt epitolae extra regestum vagantes, pontificis denique sermones et opuscula varia, tum jam olim edita, tum recentius ab eminentissimo cardinali Maio, D. Luigi Tosti, etc. etc., typis mandata |url=https://books.google.com/books?id=FMq9NPoNRhIC&amp;q=calojoanni%20%20bulgarorum%20blacorum |publisher=apud Garnier fratres |language=la}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Cvijić |first=Jovan |date=1966 |title=Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje: osnovi antropogeografije |url=https://www.google.rs/books/edition/Balkansko_poluostrvo_i_ju%C5%BEnoslovenske_z/RQoFAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=dominus&amp;dq=inauthor:%22Jovan%20Cviji%C4%87%22&amp;printsec=frontcover |publisher=Zavod za izdavanje udžbenika |language=sr}}&lt;/ref&gt;Oni sa severa Bugarske i iz Srbije govorili su istim dijalektom kao i Rumuni severno od Dunava - lingvisti ga zovu dakorumunski. Iz njihovih redova digli su se oni koji su započeli antivizantijsku pobunu, krajem XII veka, na čelu sa braćom Asen, dakle oni su bili nosioci političkog preporoda bugarskog carstva. Od njih je ostalo samo nekoliko naselja u severnozapadnom delu Bugarske i u Srbiji, posebno u Timočkoj Krajini.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Đuvara |first=Neagu |year=2004 |title=Kratka istorija Rumuna za mlade |publisher=Novi Sad : Platoneum |isbn=86-83639-23-1 |location=Novi Sad |pages=165}}&lt;/ref&gt;
* Ansbert hroničar piše kako su krstaše: „u samoj velikoj bugarskoj šumi, u koju su ušli napredujući iz Braničeva 15. jula 1189. g., u zasede postavili Grke, Bugare, Srbe i Vlahe poluvarvare, kako bi ih iz skrivenih mesta napali otrovnim strelama a po naređenju Braničevskog duksa i Vizantijskog cara“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ansbertus |date=1827 |title=Historia de expeditione Friderici Imperatoris |url=https://www.google.rs/books/edition/Historia_de_expeditione_Friderici_Impera/JtcGAAAAcAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;dq=silva%20longissima%20Bulgariae,%20quam%20idus%20Julii%20ab%20Brandiz&amp;pg=PA29&amp;printsec=frontcover |last2=Dobrovský |first2=Josef |publisher=Apud Cajetanum de Mayregg bibliopolam |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Iz korespondencije pape Inoćentija III i kralja Kalojana 1204. g. saznajemo za spor koji Bugarska ima sa Ugarskom a reč je o zemlji Vlaška na samoj granici Ugarske i Bugarske.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Theiner |first=Augustin |date=1863 |title=Vetera monumenta Slavorum meridionalium historiam illustrantia maximam partem nondum edita ex tabulariis vaticanis deprompta collecta ac serie chronologica disposita: Ab Innocentio PP. III. usque ad Paulum PP. III. 1198-1549 |url=https://www.google.rs/books/edition/Vetera_monumenta_Slavorum_meridionalium/XXtcAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=confinio%20Hungarie%20,%20Bulgarie%20,%20et%20Blachie%20relinquo&amp;pg=PA30&amp;printsec=frontcover |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Gervazije od Tilberija 1214. g., opisujući isti prostor koji je pre njega Ansbert hroničar nazvao velika bugarska šuma, piše da: „Od razdvajanja Dunava pa sve do Konstantinopolja ima dvadeset i četiri dana hoda prema jugoistoku. Prvo se, naime, nailazi na bugarsku pustinju, koja je zemlja Vlaha (Vlaška).&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Pauli |date=1885 |title=Ex rerum Anglicarum scriptoribus saec. XII et XIII |url=https://www.google.rs/books/edition/Ex_rerum_Anglicarum_scriptoribus_saec_XI/gWODu-afMmkC?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=desertum%20Bulgarie%20est%20terra%20Blacti |publisher=Hahn |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Vilijam od Rubruka, 1253. godine piše: „Da, i preko Dunava takođe, prema Konstantinopolju, Vlaška, koja je zemlja Asenova, i mala Bugarska sve do Slavonije, svi plaćaju danak Tatarima“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hakluyt |first=Richard |date=1809 |title=Collection of the Early Voyages, Travels, and Discoveries, of the English Nation |url=https://www.google.rs/books/edition/Collection_of_the_Early_Voyages_Travels/-Y4bRxqr0TMC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=valakia |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Drman i Kudelin su bila dvojica bugarskih plemića, tatarskog ili vlaškog porekla, koji su kao polunezavisni vladari upravljali Braničevom (Podunavljem) krajem 13. veka (1273−1291).&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Grčić |first=Jovan |date=1887 |title=Stražilovo: list za zabavu, pouku i književnost |url=https://www.google.rs/books/edition/Stra%C5%BEilovo/KGFBDiqzkdIC?hl=sr-Latn&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%94%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BD%20%D0%9A%D1%83%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BD%20%D0%92%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* Iz pisma 1345. godine, koje je papa Kliment VI uputio ugarskom kralju Lajošu I, vidimo da su pojedini Vlasi, Ugraske, Transivanije, Vlaške i Sremske zemlje&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Jović |first=Momir |date=1994 |title=Srbija i Rimokatolička crkva u srednjem veku |url=https://www.google.rs/books/edition/Srbija_i_Rimokatoli%C4%8Dka_crkva_u_srednjem/d8aQAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Ulterior%20Sirmia%201229&amp;dq=Ulterior%20Sirmia%201229&amp;printsec=frontcover |publisher=Bagdala |isbn=978-86-7087-104-5 |language=sr}}&lt;/ref&gt;, prešli na katoličanstvo.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Theiner (O.C.) |first=Augustin |date=1859 |title=Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia: maximam partem nondum edita ex tabulariis Vaticanis deprompta collecta ac serie chronologica disposita |url=https://www.google.rs/books/edition/Vetera_monumenta_historica_Hungariam_sac/3H9b0Cx-9_8C?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=quod%20Olachi%20Romani%20commorantes%20in%20partibus%20Ungarie%20Transilvanis%20Ultralpinis%20et%20Sirmiis&amp;pg=PA691&amp;printsec=frontcover |publisher=Typis Vaticanis |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Titula vlaških vojvoda u periodu od 1389. do 1421. godine i u periodu od 1508. do 1638. godine glasila je: „Gospodar Ugrovlaške i Podunavlja“&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Coman |first=Marian |title=Podunavia şi relaţiile sârbo-muntene în secolele XIV-XVI |url=https://www.academia.edu/5053064/Podunavia_%C5%9Fi_rela%C5%A3iile_s%C3%A2rbo_muntene_%C3%AEn_secolele_XIV_XVI |journal=Istoria. Utopie, amintire şi proiect de viitor, ed. Ovidiu Cristea, Radu Pǎun. Iaşi: Editura Universitǎţii „Alexandru Ioan Cuza” Iaşi, 2013, p. 239-258}}&lt;/ref&gt;
* U XIV. i XV. stoljeću nastaju važni emigracijski pokreti vlaškoga stanovništva s Kosova i oko Vardara prema sjeveru te se oni nastanjuju u dolini Timoka i Morave. Drugi, pak,  dio tog vlaškog elementa u isto doba ide prema Nišu i dolinom Nišave prodire sve do  Srednje Gore u Bugarskoj i zatim iz Sofije prema sjeverozapadu sve do srpske granice.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Mirdita |first=Zef |date=2009 |title=Vlasi--starobalkanski narod: od povijesne pojave do danas |url=https://www.google.rs/books/edition/Vlasi_starobalkanski_narod/5SkqAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=XIV%20vla%C5%A1kog&amp;dq=Zef%20Mirdita.%20Vlasi-starobalkanski%20narod:%20od%20povijesne%20pojave%20do%20danas.%20Hrvatski%20Institut%20za%20povijest,%202009.%20str.%20230&amp;printsec=frontcover |publisher=Hrvatski Institut za povijest |isbn=978-953-6324-83-5 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* 1446. godine, papa Evgenije IV obaveštava sve vernike da u Moldaviji postoji brojna sekta husita, koji su svojim dogmama zarazili čak i jedan deo stanovnika Ugarske. Iz tog razloga, pontif imenuje Fabijana, vikara redovnika minorita iz Bosne, i njegove naslednike, za doživotne inkvizitore protiv jeretika u Moldaviji, Vlaškoj, Vlaškoj preko Dunava, Bugarskoj, Raškoj i Slavoniji.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hurmuzaki |first=Ludoxiu de |date=1890 |title=Documente privitóre la Istoria Românilor |url=https://www.google.rs/books/edition/Documente_privit%C3%B3re_la_Istoria_Rom%C3%A2nil/Wm7B70J9hcoC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Moldavie,%20Walachie,%20Bollachie,%20Bulgarie,%20Rassiae%20necnon%20Sclavonie&amp;printsec=frontcover |publisher=Teclu |language=la}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Fermendžin |first=Euzebije |date=1892 |title=Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752 |url=https://www.google.rs/books/edition/Acta_Bosnae_potissimum_ecclesiastica_cum/Bdpi8PSwhScC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=bollachia&amp;pg=PA202&amp;printsec=frontcover |publisher=Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Martin Segon oko 1481. g. pominje Vlahe na severoistoku Srbije o kojima kaže: „Vlasi su planinci, divlji rod ljudi — oni su bogati samo stadima stoke.“ i „Sredinu pokrajine naseljavau Vlasi, o kojima Ptolomej tako donosi: „Oni koji leže između nazivaju se Pikenzi“&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Geographiae Libri Octo : recogniti iam et diligenter emendati cum tabulis geographicis ad mentem auctoris restitutis ac emendatis ; Cum gratia &amp; Priuilegio Sac Caes. Maiestat. |url=https://www.davidrumsey.com/luna/servlet/s/8812i1 |access-date=2026-04-04 |website=www.davidrumsey.com|last=Ptolemy|first=Ptolemy, Claudius}}&lt;/ref&gt;, a gore u prvom putopisu dosta je o ovim rečeno“.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1996 |title=Književnost Crne Gore od XII do XIX vijeka: Pisci srednjovjekovnog latiniteta |url=https://www.google.rs/books/edition/Knji%C5%BEevnost_Crne_Gore_od_XII_do_XIX_vij/Do7lAAAAMAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8&amp;dq=%D0%BC%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%BD%20%D1%81%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%BD%20%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%20%D1%86%D1%80%D0%BD%D0%B5%20%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B5&amp;printsec=frontcover |publisher=Obod |language=sr}}&lt;/ref&gt; Vlahe koje pominje Martin Segon u turskom periodu biće poznati kao braničevski i vidinski Vlasi.
* Francuski izvor nastao posle 1595. g.: „Prema jugu, ona [Transilvanija] se dodiruje sa Transalpinima [Vlasima] i Srbima, zvanim Sloveni, i Rašani, koji su gotovo pravi Vlasi, jer imaju isti zakon i slične običaje. Oni su hrišćani prema obredima grčke crkve [pravoslavci]. Služe se italskim jezikom, ali veoma iskvarenim, i veoma su ratoborni i snažni.”&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1895 |title=Actes et fragments relatifs à l'histoire des Roumains rassemblés dans les dépôts de manuscrits de l'occident par Nicolas Zorga et publiés sous les auspices du ministère de l'instruction publique: I. |url=https://www.google.rs/books/edition/Actes_et_fragments_relatifs_%C3%A0_l_histoir/O5vozntoci8C?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=Vers%20le%20midy,%20elle%20touche%20les%20Transalpins%20et%20Serviens&amp;pg=PA42&amp;printsec=frontcover |publisher=Imprimerie de l'état |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Le Testu |first=Guillaume (1509-1572) Cartographe |date=1555 |title=Cosmographie universelle, selon les navigateurs tant anciens que modernes / par Guillaume Le Testu, pillotte en la mer du Ponent, de la ville francoyse de Grâce |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b8447838j/f34.item |access-date=2026-04-04 |website=Gallica |language=FR}}&lt;/ref&gt;
* Petri Posini 1651. g., u komentarima o Vlasima iz Aleksijade kaže: „Blachi je ime naroda koji naseljava Gornju Meziju, koji se danas zovu Vlasi (Valachi)“.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=petri%20possini%20blachi&amp;pg=PA395&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Evlija Čelebija u opisu grada Fetislama (Kladova) iz 1666. godine kaže da: „Svo stanovništvo govori bošnjački i turski, a znaju i vlaški“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Paunović |first=Marinko |date=1970 |title=Đerdap i Timočka Krajina |url=https://www.google.rs/books/edition/%C4%90erdap_i_Timo%C4%8Dka_Krajina/AzsBAAAAMAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;bsq=Svo%20stanovni%C5%A1tvo%20govori%20bo%C5%A1nja%C4%8Dki%20i%20turski,%20a%20znaju%20i%20vla%C5%A1ki.&amp;dq=Svo%20stanovni%C5%A1tvo%20govori%20bo%C5%A1nja%C4%8Dki%20i%20turski,%20a%20znaju%20i%20vla%C5%A1ki.&amp;printsec=frontcover |publisher=Binoza, |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* Luiđi Ferdinando Marsilji o Vlasima koji su 1696. godine oko Dunava obitavali kaže: „Vlasi se i običajima i jezikom razlikuju od Rašana, iako ispovedaju istu grčku religiju i koriste iste njihove ilirske karaktere (ćirilicu). Oni počinju da naseljavaju obale Dunava koje nastaju od ogranaka planina Hema i Karpata, i ne vole da žive u ravnicama, osim u dvema provincijama, Vlaškoj i Moldaviji. Zaista potiču od starih Rimljana, i hvale se da su Rimljani, te se iskvarenim imenom zovu Ruminest; a jezik im je iskvaren latinski ili italski“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Danubius Pannonico-mysicus : observationibus geographicis, astronomicis, hydrographicis, historicis, physicis, perlustratus et in sex tomos digestus. T. 1, [in tres partes digestus : geographicam, astronomicam, hydrographicam] - Дигитална универзитетска библиотека - страна 0035 - величина 2 |url=http://ubsm.bg.ac.rs/view.php?q=1853&amp;e=t&amp;p=0035&amp;z=2&amp;x=0&amp;w=922&amp;h=600&amp;x=e |access-date=2026-04-04 |website=ubsm.bg.ac.rs}}&lt;/ref&gt;
* Dimitrije Kantemir 1719 i 1722. godine o vlaškom narodu kaže: „celokupni rimsko-vlaški narod danas se nalazi rasut u šest oblasti: Moldaviji, Vlaškoj, Besarabiji, Transilvaniji, Miziji i Epiru u Grčkoj” i da „Mizija prati desnu obalu Dunava od Gvozdene kapije pa sve do Crnog mora, &lt;nowiki&gt;&lt;a&gt; u njoj su gradovi, trgovišta i sela puni Rumuna, pomešanih sa Turcima &lt;i&gt; Srbima”.&lt;/nowiki&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Moldavia) |first=Dimitrie Cantemir (Voivode of |date=1983 |title=Opere complete: pt. 1. De antiquis et hodiernis Moldaviae nominibus și Historia Moldo-Vlachica |url=https://www.google.rs/books/edition/Opere_complete_pt_1_De_antiquis_et_hodie/fngeAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=romano%20valah&amp;dq=Opere%20complete%20,%20Vol%20.%20IX%20,%20Tom%20I%20De%20antiquis%20et%20hodiernis%20Moldaviae%20nominibus&amp;printsec=frontcover |publisher=Editura Academiei Republicii Socialiste România |isbn=978-973-27-0461-5 |language=ro}}&lt;/ref&gt;
* Zanimljivo da je 1787. u Beču, po carskoj zapovesti, za stanovništvo u Turskoj bila napravljena ratna proklamacija („patent”), i to u tri slična oblika: jedna za Srbe, druga za Vlahe a treća za Turke”, kojom se stanovništvu obećava ćesarova zaštita&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1962 |title=Зборник радова Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%97%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80/0DKAAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%20%D1%98%D0%B5%20%D0%B4%D0%B0%20%D1%98%D0%B5%201787.%20%D1%83%20%D0%91%D0%B5%D1%87%D1%83, |publisher=Етнографски институт, Српске академије наука и уметности |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Jedino je vlaško stanovništvo pokazivalo prijateljsko raspoloženje prema Turcima.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Jovanović |first=Dobrivoje |year=1988 |title=Kočina krajina |url=https://www.dobrivojejovanovic.in.rs/images/kocina_krajina.pdf |publisher=Nedeljnik &quot;Novi put&quot; |location=Jagodina}}&lt;/ref&gt;
* Iz popisa Vlaha, sprovedenog u Kneževini Srbije 1850. g. vidimo da Vlaha ima 104.808 duša ili 10,95% ukupnog stanovništva Srbije.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B0 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Srbizacija Vlaha ==
O navodnoj &quot;asimilacionoj moći&quot; Rumuna (Vlaha) u istočnoj Srbiji pisao je i Tihomir Đorđević početkom XX veka, baš kao i o njihovoj otpornosti na asimilaciju. On je Vlasima pripisivao i &quot;urođenu mržnju prema drugim narodima, pa i Srbima&quot;. Što se drugih narodnosti tiče, njihovo postojanje nije poricano kao takvo, ali su im uskraćena manjinska prava. Ovo se odnosilo pre svega na Vlahe severoistočne Srbije i na malobrojne Cincare u Makedoniji. O Vlasima (Rumunima) u Srbiji je i dalje vladalo mišljenje da su ne samo otporni na asimilaciju, već da i oni asimiluju okolne Srbe šireći rasprostranjenost svoje etničke grupe. ''Iz političkih razloga im je odricana rumunska nacionalna svest.''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=JANjETOVIĆ |first=Zoran |year=2007 |title=NACIONALNE MANjINE U OČIMA SRPSKE ELITE 1918–1941. |url=https://www.inisbgd.co.rs/celo/zb_2.pdf |journal=Srbi i Jugoslavija. Država, društvo, politika. Zbornik radova. — Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. |publication-place=Beograd}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Vlasi]]
* [[Aromuni]]

== Vanjske veze ==
'''Istorija:'''
* [http://www.melnica.com/Vlasi.htm Vlasi... ko su, šta su i odakle potiču?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101095054/http://www.melnica.com/Vlasi.htm |date=2007-11-01 }}

'''Nevladine organizacije:'''
* [http://www.cnmnr.org Nacionalni savet vlaške nacionalne manjine]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.vdsstimoc.org/ Vlaška demokratska stranka srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704072247/http://www.vdsstimoc.org/ |date=2008-07-04 }}
* [http://www.timoc.org/indexSrb.htm Savez vlaha srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090419130158/http://www.timoc.org/indexSrb.htm |date=2009-04-19 }}

'''Izvorna vlaška muzika:'''
* [http://www.paundurlic.com/muzika/index.htm Poslednji orfeji Balkana]

'''Studije iz vlaške religije, mitologije i magije:'''
* [http://www.paundurlic.com/radovi/pesma_o_svecima.htm Vlaška mitološka pesma o poreklu zla]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/titanomahija.htm Elementi titanomahije u vlaškim mitološkim pesmama]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/religija_vlaha.htm Kult mrtvih kao osnova za određenje religije Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/nebeska_tela_i_marturija.htm Nebeska tela i obred &quot;marturija&quot; u kultu mrtvih kod Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/rajska_sveca.htm Rajska sveća u kultu mrtvih kod Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/magstat.htm Magijska statistika i alibi - dva aspekta dugovečnosti magije kod Vlaha]

== Reference ==
[[Kategorija:Narodi]]
[[Kategorija:Srbija]]</text>
      <sha1>2slxf5ts2ymjww9wa5dgr44671g19en</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1926.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23789</id>
    <revision>
      <id>42600664</id>
      <parentid>42598751</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:48:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jun/Juni/Lipanj */</comment>
      <origin>42600664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56720" sha1="r9qjejd11rtrdl9miph4ggm6vbrztvo" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca - [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* ca. 26. 6. - Država će konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
&lt;!-- Ahmed Zogu: obnovio rad Kosovskog komiteta, suspendovan potpis trgovačke konvencije, šalje Cena-bega za poslanika - Polit 1926-06-10-7 --&gt;

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев'').
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica.
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada.
[[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]]
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929).
* [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;, kao i ugovor o prijateljstvu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]].
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===

* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>r9qjejd11rtrdl9miph4ggm6vbrztvo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600695</id>
      <parentid>42600664</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:49:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jun/Juni/Lipanj */</comment>
      <origin>42600695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56811" sha1="2ognu649816s1wpedxy2h4ipotpfvpl" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
* krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno...
* [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев'').
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica.
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada.
[[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]]
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929).
* [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;, kao i ugovor o prijateljstvu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]].
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===

* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>2ognu649816s1wpedxy2h4ipotpfvpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2008.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24566</id>
    <revision>
      <id>42600706</id>
      <parentid>42600588</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:40:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj/Svibanj */</comment>
      <origin>42600706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69275" sha1="nsq8c7049xxrg0v3qy9uqsw1g7cheu3" xml:space="preserve">{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2008}}
Godina '''2008''' ('''[[Rimski brojevi|MMVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]].

Označena je kao:
* Međunarodna godina jezikâ
__NOTOC__
== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.|1. januar]] - [[Eurozona]]: [[Cipar]] i [[Malta]] uveli [[euro]];
* 1. 1. - [[Slovenija]] je prva nova članica koja predsjedava [[Evropska unija|Europskom unijom]];
* 1. 1. - Hrvatska:
** Započela primjena pravnog režima [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]] Republike Hrvatske i na države članice [[Evropska unija|Europske unije]];
** Ukinuto obavezno služenje vojnog roka u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanim snagama Republike Hrvatske]];
** [[Hrvatska]] započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti UN-a]].
* 1. 1. - [[Serge Brammertz]] je novi tužilac [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]-ja umesto [[Carla Del Ponte|Karle Del Ponte]].
* 1. 1. - Postizborna kriza u [[Kenija|Keniji]]: rulja zapalila crkvu blizu [[Eldoret]]a, stradalo je više desetina žena i dece.
* 1. 1. - Inflacija u [[Venezuela|Venezueli]]: uveden Čvrsti/tvrdi [[Venezuelanski bolívar|bolívar]] (''bolívar fuerte''), umesto 1.000 starih (traje do 2018).
* [[2. 1.|2. januar]] - Energetska kriza 2000-tih: cijena sirove [[nafta|nafte]] je prelazila rekordnu cijenu od 100 [[Američki dolar|$]] po barrelu.
* [[3. 1.]] - Finansijska, hipotekarna, kriza 2007-08: cena zlata u Londonu dostiže 865 dolara, oboren rekord iz 1980.
* [[4. 1.]] - [[Reli Dakar]] je otkazan dan pre početka zbog terorističke opasnosti u Mauretaniji (na Badnji dan su ubijena četvorica francuskih turista) - sledeće godine prelaze u Južnu Ameriku.
* [[5. 1.]] - Vanredni izbori u [[Gruzija|Gruziji]]: [[Mihail Saakašvili]] reizabran sa 55%. Neobavezujući referendum u korist članstva u NATO.
* [[9. 1.]] - [[Hashim Thaçi]] izabran za kosovskog premijera (do 2014).
* [[11. 1.]] - Konstituiran [[šesti saziv Hrvatskog sabora]]. Za novog predsjednika izabran je dosadašnji potpredsjednik [[Luka Bebić]].
* 11. 1. - Pao sneg u Bagdadu.
* [[12. 1.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao povjerenje novoj [[Deseta Vlada Republike Hrvatske|Vladi Republike Hrvatske]], što je drugi kabinet [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] (do 2009).
* 12. 1. - Poginulo 11 makedonskih vojnika u helikopterskoj nesreći pri povratku iz mirovne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
* [[14. 1.]] - [[NASA]]-in [[MESSENGER]] obavio prvi od tri preleta iznad [[Merkur]]a.
* [[20. 1.]] - [[Predsednički izbori u Srbiji 2008.|Predsednički izbori u Srbiji]], prvi krug: [[Tomislav Nikolić]], SRS, 41%, preds. [[Boris Tadić]], DS, 36%.
* 21 - 22. 1. - [[Svetska ekonomska kriza]]: Pad na berzama širom sveta usled straha od recesije u SAD. Federalna rezerva smanjuje kamatnu stopu za 75 baznih poena, najviše od 1982, na 3,5% (zatim 30-tog na 3%).
* 21 - 23. 1. - Francuska banka ''Société Générale'' gubi 4,9 milijardi eura, za šta krivi mešetara Jérômea Kerviela 
* 22. 1. - Glumac [[Heath Ledger]] (28) umro je u New Yorku zbog kombinacije šest lekova.
* [[22. 1.|22.]] - [[27. 1.|27. siječnja]] - Zagreb je domaćin Evropskog prvenstva u [[umetničko klizanje|umjetničkom klizanju]].
[[Datoteka:Naftna Industrija Srbije, Logo.svg|150px|mini|Logo Naftne industrije Srbije (Gazprom Njeft)]]
* [[25. 1.|25. januar]] - U [[Moskva|Moskvi]], srpske vlasti (ministar infrastrukture [[Velimir Ilić]] u prisustvu preds. [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] i prem. [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]]) potpisale sporazum o prodaji srpske naftne kompanije NIS ruskoj kompaniji [[Gazprom|Gasprom]], kao i sporazum o izgradnji ruskog gasovoda kroz Srbiju.
* 25. 1. - Srpski ministar policije [[Dragan Jočić]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći.
* [[26. 1.|26. siječnja]] - Hrvatska liga protiv raka i Udruga Zdravka organizirat će po uzoru na [[Dan narcisa]], kojim se upozorava na [[rak dojke]], prvi put Hrvatski dan mimoza - dan borbe protiv [[Rak vrata maternice|raka vrata maternice]].
* [[27. 1.|27. siječnja]] - [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|Evropsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.]]: [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] 1, [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 2, [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] 12.
* [[30. 1.|30. siječnja]] - [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i [[DSHV]] uputili Otvoreno pismo državnom vrhu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Srbija|Republike Srbije]] te vlastima [[Vojvodina|AP Vojvodine]] zbog &quot;kršenja prava hrvatske manjine na obrazovanje na materinjem jeziku&quot; u Srbiji.
* januar - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u dostiže 100.000%.

=== Februar/Veljača ===
* 2 - 4. 2. - Građanski rat u [[Čad]]u: pobunjenici su ušli u [[N'Djamena|N'Djamenu]] i napali predsedničku palatu, ali se povlače.
* [[2. 2.]] - Francuski predsednik [[Nicolas Sarkozy]] se oženio u [[Elizejska palača|Elizejskoj palači]] sa [[Carla Bruni|Carlom Bruni]].
* [[3. 2.|3. februar]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|22px|Srbija]] [[Boris Tadić]] je reizabran za predsednika Srbije, pobedio je Tomislava Nikolića sa 50,31%:47,97%.
* [[4. 2.]] - [[Iranska svemirska agencija]] izvela prvi suborbitalni let ([[Kavošgar|Kavošgar-1]]: &quot;Istraživač-1&quot;).
* [[5. 2.|5. februar]] - U Beogradu uhapšeni bivši funkcioneri [[FK Crvena zvezda|FK Crvena Zvezda]], [[Dragan Džajić]], [[Vladimir Cvetković]] i [[Miloš Marinković]], zbog sumnji u finansijske malverzacije..
* [[6. 2.|6. februar]] - [[Evropska unija]] odlučila da, zbog nesaglasnosti u Vladi Srbije, odloži potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom.
* 6. 2. - Turski teretnjak ''[[UND Adriyatik]]'' se zapalio nedaleko od Rovinja.
* [[7. 2.|7. februar]] - Pripadnici [[Otačastveni pokret Obraz|Otačastvenog pokreta Obraz]] pocepali rad &quot;Licem u lice&quot;, koji prikazuje Elvisa Prislija i [[Adem Jašari|Adema Jašarija]] kao proizvode pop-kulture, na otvaranju izložbe u Beogradu.
* [[8. 2.|8. februar]] - Ispred ulaza u market [[Merkator]] na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], odjeknula eksplozija koja je pričinila manju materijalnu štetu.
* [[11. 2.]] - Predsednik [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] [[José Ramos-Horta]] ranjen u napadu pobunjenih vojnika na njegovu kuću; napadnut je i konvoj premijera [[Xanana Gusmão]]a.
* [[13. 2.|13. veljače]] - U [[Split]]u je održan dvoranski miting u [[skok u vis|skoku u vis]] za žene. Pobijedila je [[Blanka Vlašić]] s rekordom mitinga od 201&amp;nbsp;cm.
* [[15. 2.]] - Povodom tridesetogodišnjice [[punk]]a u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] se održava koncert &quot;Riječki novi val&quot;, na kojem će ponovno zasvirati legendarni riječki punk sastavi [[Parafi]], [[Termiti (sastav)|Termiti]], Umjetnici ulice, Grč, Ogledala i [[Slovenija|slovenski]] sastav [[Pankrti]]
* [[17. 2.]] - {{flag|Kosovo}} proglašava nezavisnost. [[Međunarodno priznanje Kosova]] ostaje delimično, 53 priznanja u sledećih godinu dana (među njima i Hrvatska 19. 3. i Crna Gora 9. 10.), 110 do 2025, 8 do 18 je povuklo priznanje.
* 17. 2. - U Srbiji dolazi do nereda narednih dana, napada na strane ambasade i biznise.
* 17. 2. - Preko 100 ubijenih u bombaškom napadu u [[Kandahar]]u, gledalaca borbe pasa - meta je verovatno bio šef policije.
* 17. 2. - Najveći opoziv mesa u istoriji SAD: 65 miliona kilograma govedine, nakon istrage o surovosti prema životinjama.
* [[18. 2.|18. februar]] - Skupština Srbije usvojila odluku o poništenju akata o proglašenju nezavisnosti AP Kosovo i Metohija.
* 18. 2. - Britanska vlada privremeno nacionalizovala hipotekarnu banku ''Northern Rock'' usled finansijske krize.
* 18. 2. - Poraz partije [[Pervez Musharraf|Perveza Musharrafa]] na izborima u [[Pakistan]]u.
* [[19. 2.]] - [[Toshiba]] je objavila da napušta format diska [[HD DVD]] – rat formata je dobio [[Blu-ray]].
{{Dvostruka slika|right|Miting Kosovo je Srbija 03.jpg|150|Americka ambasada - 5.jpg|150|Miting Kosovo je Srbija|Nagorela američka ambasada}}
* [[21. 2.|21. februar]] - U Beogradu, na platou ispred Doma Narodne skupštine Srbije, oko 500.000 građana prisustvovalo je skupu „[[Kosovo je Srbija]]“. U neredima zapaljena ambasada SAD i oštećena ambasada Hrvatske.
* 21. 2. - Nakon vazdušnih udara od decembra, Turska pokreće i kopnenu ofanzivu protiv Kurda na severu Iraka (do 29. 2.).
* [[22. 2.]] - Putin: priznanje Kosova je &quot;grozan presedan&quot;, moguć je lanac nepredvidljivih posledica.
* [[23. 2.]] - Bombarder [[Northrop B-2 Spirit]], ''Spirit of Kansas'', srušio se na [[Guam]]u.
* [[24. 2.]] - [[Raul Castro|Raúl Castro]] i formalno postaje predsednik [[Kuba|Kube]], umesto brata [[Fidel Castro|Fidela]] koji se 2006. povukao iz zdravstvenih razloga (Fidel umire 2016, Raúl je šef države do 2018. i partije do 2021).
* 24. 2. - [[80. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'', četiri nagrade od osam nominacija, ''[[The Bourne Ultimatum (film)|The Bourne Ultimatum]]'' tri od tri, ''[[There Will Be Blood]]'' dve od osam.
* [[25. 2.]] - [[Dmitrij Medvedev]] posetio Srbiju. [[Srbijagas]] i [[Gazprom|Gasprom]] potpisali sporazum o gradnji [[Južni tok|Južnog toka]] (gasovod otkazan 2014).
* [[29. 2.|29. februar]] - [[Milo Đukanović]] ponovo premijer [[Crna Gora|Crne Gore]], nakon [[Željko Šturanović|Šturanovića]] (do 2010).

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Blanka Vlasic Valence 2008.jpg|right|thumb|225px|[[Blanka Vlašić]]]]
* [[1. 3.]] - Vrhunac protesta u Armeniji, nakon predsjedničkih izbora koje je zvanično dobio [[Serž Sargsjan]] - uvedeno je izvanredno stanje.
* 1. 3. - [[Kolumbija|Kolumbijska]] vojska ubila drugokomandujućeg [[FARC]]-a, [[Raúl Reyes|Raúla Reyesa]] na [[ekvador]]skoj teritoriji - dolazi do [[Andska diplomatska kriza (2008)|diplomatske krize]] i pomeranja ekvadorske i venecuelanske vojske na kolumbijsku granicu.
* [[2. 3.|2. mart]] - [[Dmitrij Medvedev|Dmitrij Medvjedev]] pobijedio na izborima za predsjednika Rusije (do 2012).
* [[6. 3.]] - Ruski trgovac oružjem [[Viktor But]] uhapšen u Bangkoku - izručen u SAD 2010. (razmenjen za košarkašicu Brittney Griner 2022).
* [[8. 3.|8. mart]] - Premijer Srbije, Vojislav Koštunica, navodeći nejedinstvo u Vladi po pitanju Kosova, predložio raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
* [[9. 3.|9. ožujka]] - [[Blanka Vlašić]] postala je svjetska dvoranska prvakinja u [[skok u vis|skoku u vis]] s preskočenih 203&amp;nbsp;cm, pobijedivši u [[španija|španjolskom]] gradu [[Valencia|Valenciji]].
* [[10. 3.]] - Počinju [[Tibetanski nemiri (2008)|Tibetanski nemiri]].
* [[11. 3.]] - Predstavnički dom SAD ne može prevazići veto predloga zakona koji bi zabranio tehniku ispitivanja/mučenje ''[[waterboarding]]''.
* [[12. 3.|12. ožujka]] - [[Hrvatski sabor]] je prihvatio [[Hrvatska Vlada|Vladin]] izvještaj o stanju pregovora s [[Evropska unija|Evropskom unijom]] i odgodio primjenu [[ZERP]]-a na njezine članice.
* [[13. 3.|13. mart]] - Predsednik Srbije, Boris Tadić, raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. maj.
* 13. 3. - Cene zlata su prvi put dostigle 1000 dolara.
* 13. 3. - Hrvatski znanstveni tim predvođen [[Miroslav Radman|Miroslavom Radmanom]] otkrio je seksualni život [[bakterija]], o čemu je objavljen članak u najprestižnijem svjetskom [[nauka|znanstvenom]] časopisu ''[[Science]]''.
* [[13. 3.|13.]] - [[17. 3.|17. ožujka]] - U [[Leipzig]]u je održan sajam knjiga, na kojem je [[Hrvatska]] zemlja partner, pod motom: &quot;''Leipzig liest kroatisch - Leipzig čita [[hrvatski jezik|hrvatski]]''&quot;.
[[Datoteka:Milorad Čavić 2009 Serbian stamp.jpg|150px|mini|[[Milorad Čavić]] (odličje iz 2009)]]
* 13 - 24. 3. - [[Europsko prvenstvo u plivanju 2008.|Europsko prvenstvo u plivanju]], Eindhoven.
** Srbija osvojila zlato: [[Milorad Čavić]] 19-tog (50m delfin); suspendovan jer se na dodeli medalja pojavio s natpisom na majici &quot;Kosovo je Srbija&quot;; zlatna medalja 24-og, 50m leptir za 23:11 - evropski rekord
** Hrvatska dva srebra i bronca: [[Duje Draganja]] te štafeta 4×100 mješovito ([[Gordan Kožulj]], [[Vanja Rogulj]], [[Mario Todorović]] i [[Duje Draganja]]) osvojili su srebrne medalje 24-og; [[Sanja Jovanović]] 23-ćeg na 50 metara leđno bronca.
* [[15. 3.]] - Iz [[split]]ske pošte na Kopilici odneto 15 milijuna kuna, u saradnji srpskih i hrvatskih kriminalaca.
* 15. 3. - Eksplozije u vojnom skladištu u [[Gërdec]]u blizu Tirane odnose 26 života.
* 15. 3. - Nacionalni narodni kongres NR Kine: [[Hu Jintao]] dobija drugi mandat predsednika, [[Xi Jinping]] je potpredsednik.
[[Datoteka:383 Madison Ave New York.jpg|120px|mini|383 Madison Avenue, bivša Bear Stearnsova zgrada]]
* [[16. 3.|16. ožujka]] - Finansijska kriza: firma za finansijske usluge ''Bear Stearns'' je propala - uz pomoć Federalne rezerve je otkupljuje JPMorgan Chase po mnogo nižoj ceni od ranije tržišne (sutradan: pad berzi i dolara, rast nafte i zlata).
* [[17. 3.|17. mart]] - U nemirima u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], usled upada [[KFOR]]-a i UNMIK-a u zgradu Opštinskog suda, jedan policajac [[UNMIK]]-a je poginuo, a povređeno je oko 100 ljudi.
* [[19. 3.|19. III.]] - [[Hrvatska]] priznala neovisnost Kosova.
* [[20. 3.]] - [[Yves Leterme]] postaje premijer [[Belgija|Belgije]], više od devet meseci nakon izbora. Prioritet je ustavna reforma i dalja devolucija na tri jezičke zajednice (podnosi ostavku u julu pa decembru).
* [[21. 3.|21. ožujka]] - Ubijen predsjednik suda u [[Knjaževac|Knjaževcu]], Dragiša Cvejić.
* [[24. 3.]] - Održani prvi izbori za skupštinu [[Butan]]a.
* [[25. 3.]] - [[Komori|Komorske]] snage uz pomoć [[Afrička unija|AU]] izvršili invaziju na odmetnuto ostrvo [[Anžuan]].
* 25. 3. - Bitka za [[Basra|Basru]], Prolećne borbe u Iraku: iračke snage započinju Operaciju Juriš vitezova protiv [[Mahdi armija|Mahdi armije]], koja je nakon mesec dana istisnuta iz grada. U isto vreme se sukobi odvijaju u bagdadskom Sadr sitiju, Hili, Kutu i drugim gradovima.
* [[27. 3.]] - [[Geert Wilders]] objavio na internetu kratki antiislamski film ''[[Fitna (film)|Fitna]]''.
* [[29. 3.|29. marta]] - 9 novih članica [[Evropska unija|EU]] u potpunosti će početi primjenjivati [[Schengenski sporazum]] (otvorene luke i zračne luke).
* mart - april - [[Svetska kriza cena hrane 2007-2008.]]: neredi u Trećem svetu zbog skoka cena hrane.

=== April/Travanj ===
* 2 - 4. 4. - Samit NATO u Bukureštu: [[Pristupanje Hrvatske NATO-u|Hrvatska]] i Albanija dobijaju pozivnice; Makedonija ne, zbog spora oko imena sa Grčkom; Gruzija i Ukrajina nisu dobile plan za članstvo, MAP, ali se kaže da će &quot;biti članice&quot;.
* [[3. 4.|3. april]] - Hrvatski general [[Ivan Korade]] se ubio nakon okršaja s policijom, koja ga je tražila za višestruko ubojstvo;
* 3. 4. - Haški tribunal oslobodio svih optužbi bivšeg vođu OVK, [[Ramush Haradinaj|Ramuša Haradinaja]] (i opet 2012);
* 3. 4. - Od teških ozljeda glave nastalih od udarca potiljkom u betonski zid na stadionu u [[Zadar|Zadru]], na prvenstvenoj utakmici [[29. 3.|29. ožujka]], preminuo nogometaš [[NK Zadar|NK Zadra]] [[Hrvoje Ćustić]].
* [[4. 4.|4.]] - [[5. 4.|5. travnja]] - Predsjednik SAD [[George W. Bush]] službeno posjetio Hrvatsku.
* [[6. 4.|6. april]] - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|22px|Crna Gora]] [[Filip Vujanović]] reizabran u prvom krugu za predsjednika Crne Gore.
* [[9. 4.|9. april]] - [[Kanalska ostrva|Kanalsko ostrvo]] [[Sark]] je ukinulo poslednji preostali [[feudalizam|feudalni sistem]] u [[Evropa|Evropi]];
* 9. 4. - Na sjednici [[Skupština Kosova|Kosovske Skupštine]] ratifikovan je novi [[Ustav Kosova]], stupa na snagu 15. juna.
* 9 - 13. 4. - Svjetsko plivačko prvenstvo u malim bazenima u [[Manchester]]u (→ [[:en:2008 FINA World Swimming Championships (25 m)|en]])
** [[Duje Draganja]] oborio je svjetski rekord u disciplini 50 metara [[Plivanje#Stilovi plivanja|slobodnim stilom]]. [[Sanja Jovanović]] osvojila je zlatnu medalju na 50 m [[Plivanje#Stilovi plivanja|leđno]] s novim svjetski rekordom, a [[Duje Draganja]] u disciplini 100 m slobodno osvojio je brončanu medalju, čime je Hrvatska na Svjetskom plivačkom prvenstvu u malim bazenima osvojila ukupno četiri medalje, dvije zlatne, dvije bronce, te dva svjetska rekorda.
* [[11. 4.]] - Predstavnički dom [[Bosna i Hercegovina|BiH]] prihvata zakone o reformi policije (potrebno za [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]])
* [[14. 4.|14. april]] - Na opštim izborima u Italiji pobedila je [[desnica|desna]] koalicija Narod slobode na čelu sa [[Silvio Berlusconi|Silviom Berluskonijem]], koji i treći put postaje premijer (do 2011).
* [[16. 4.]] - [[Jasna Šekarić]] osvojila zlatnu medalju na Svetskom kupu u Pekingu ([[sportski pištolj]]) za 0,2 kruga razlike.
* [[20. 4.|20. travnja]] - Paraolimpijac [[Mihovil Španja]], najbolji hrvatski plivač s invaliditetom, isplivao je na 3. međunarodnom plivačkom mitingu &quot;Zlatni Orlando&quot; u [[Dubrovnik]]u novi svjetski rekord na 50 metara [[Plivanje#Stilovi plivanja|prsno]].
* 20. 4. - Izbori u [[Paragvaj]]u: [[Partija Colorado]] silazi s vlasti posle 61 godine, izabran je bivši biskup [[Fernando Lugo]] (smenjen 2012).
* [[26. 4.]] - [[Fudbal|Nogometaš]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] [[Luka Modrić]] potpisao je za engleski nogometni klub [[Tottenham Hotspur F.C.]] za 21 milijun [[Euro|eura]], što je rekordni transfer u povijesti hrvatskog nogometa.
* 26. 4. - Otkriven je [[Slučaj Fritzl]]: čovek u [[Amstetten (Austrija)|Amstettenu]] je 24 godine držao kćerku u zatočenju, koja je s njim imala sedmoro dece.
* [[29. 4.|29. april]] - Potpredsednik Vlade Srbije, [[Božidar Đelić]], potpisao u Luksemburgu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] Srbije sa Evropskom unijom (predsedavajući [[Dimitrij Rupel]]). Potpisivanje sporazuma dodatno je zaoštrilo odnose između Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije.
* 29. 4. - ''[[Grand Theft Auto IV]]'' objavljen za [[PlayStation 3]] i [[Xbox 360]], u decembru za Windows. Pohvaljena igra prodata u preko 25 miliona primeraka. Glavni lik je &quot;[[Niko Bellic]]&quot;.
* [[30. 4.]] - U Beogradu potpisan memorandum [[Fiat]]–[[Zastava (fabrika)|Zastava]] o razumevanju, strateškoj saradnji i zajedničkom ulaganju; u oktobru nastaje preduzeće Fiat Automobili Srbija.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Lokalni izbori u Engleskoj i Velsu: uspeh opozicionih konzervativaca; [[Boris Johnson]] je gradonačelnik Londona (do 2016), nakon 27 godina &quot;Crvenog&quot; [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]].
* [[2. 5.|2]] - [[3. 5.|3. maj]] - Ciklon Nargis ubio preko 130.000 ljudi u Burmi/[[Mianmar|Mijanmaru]].
* [[7. 5.|7. maj]] - [[Dmitrij Medvedev]] svečano stupio na dužnost predsednika Rusije, [[Vladimir Putin]] sutradan postavljen za premijera.
* [[7. 5.|7]] - [[14. 5.]] - [[Konflikt u Libanu 2008.|Oružani sukob]] između [[Hezbollah]]a i [[libanon|libanske]] vlade vrhunac je 18 meseci političke krize. Sporazum iz Dohe je usvojen 21-og.
* [[9. 5.|9. maj]] - Pilot bivše [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], [[Emir Šišić]], odlukom vanraspravnog veća Okružnog suda u Novom Sadu, uslovno pušten na slobodu.
* [[10. 5.|10. svibnja]] - Pobjedom nad [[HNK Rijeka|Rijekom]] od 6 : 1, '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]''' je proslavio naslov [[fudbal|nogometnog]] prvaka Hrvatske 2008.
* 10. 5 - [[Rat u Darfuru]]: pobunjenici su se zaleteli do [[Omdurman]]a i [[Kartum]]a. Sudan i Čad prekidaju odnose.
* [[11. 5.|11. maj]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|20px|Srbija]] [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2008.]]: Koalicija &quot;Za evropsku Srbiju&quot; 102 poslanika, SRS 78, DSS-Nova Srbija 30, SPS-PUPS-JS 20, LDP (SDU, DHSS) 13. Istovremeno i pokrajinski i lokalni izbori.
[[Datoteka:2008 Sichuan Earthquake aftershockes through May 28.pdf|right|thumb|180px|Karta lokacija zemljotresa u Sichuanu]]
* [[12. 5.|12. maj]] - [[Sečuanski zemljotres 2008.|Sečuanski zemljotres]] jačine 7,8 stepeni [[Richterova skala|Rihterove skale]] koji je pogodio [[Narodna Republika Kina|kinesku]] provinciju [[Sichuan|Sečuan]]. Prema službenim podacima, poginulo je 69.197 osoba, dok je dodatnih 18.222 nestalo, što ga je tada činilo 21. najsmrtonosnijim potresom u historiji.&lt;ref name=&quot;jacobs2009&quot;&gt;{{Cite news| first=Andrew| last=Jacobs| first2==Edward| last2=Wong| first3=Huang| last3=Yuanxi| title=China Reports Student Toll for Quake| url=http://www.nytimes.com/2009/05/08/world/asia/08china.html| work=New York Times| date=May 7, 2009| accessdate=May 14, 2009| archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511021937/http://www.nytimes.com/2009/05/08/world/asia/08china.html| archivedate=2009-05-11| deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
* [[20. 5.|20]]-[[24. 5.|24. svibnja]] - [[Eurosong 2008|Pjesma Eurovizije 2008.]] u Beogradu, pobedio [[Dima Bilan]] iz [[Rusija|Rusije]], [[Jelena Tomašević]] iz Srbije 6. (&quot;Oro&quot;), [[Elvir Laković Laka|Laka]] iz BiH 10. (&quot;Pokušaj&quot;), [[Kraljevi ulice]] iz Hrvatske 21. (&quot;Romanca&quot;).
* 20. 5. - U [[Zagreb]]u je [[Hrvati|hrvatski]] [[boks]]ač [[Vedran Akrap]] obranio naslov prvaka zemalja izvan Evropske unije u srednjoj kategoriji tehničkim nokautom u petoj rundi protiv [[Rusi|Rusa]] [[Aleksej Čirkov|Alekseja Čirkova]].
* [[21. 5.|21. maja]] - Znanstvenici prof. dr. [[Ivan Đikić]] i prof. [[Koraljka Husak]] s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u [[Frankfurt na Majni]]u otkrili su novu [[protein|bjelančevinu]] koja ima važnu ulogu u razvoju [[tumor]]a i bolesti [[nervni sistem|živčanog sustava]].
* [[21. 5.|21. V.]] - [[Manchester United F.C.|Manchester United]] osvojio treći naslov prvaka [[Evropa|Europe]] pobjedivši [[Chelsea F.C.|Chelsea]] 6:5 u jedanaestercima.
* [[23. 5.]] - Potpisan konstitutivni ugovor o stvaranju [[UNASUR|Unije južnoameričkih nacija]].
* [[25. 5.]] - ''[[Phoenix (svemirska sonda)|Phoenixov]]'' lender sleteo u polarni region [[Mars]]a.
* [[28. 5.|28. maj]] - Parlament [[Nepal]]a je ukinuo [[monarhija|monarhiju]] i proglasio državu [[republika|republikom]] (Federativna Demokratska Republika Nepal).
* [[29. 5.|29. V.]] - Proglašen [[Nacionalni park Una]].
* [[30. 5.]] - Visoki predstavnik [[Miroslav Lajčak]] naredio zaplenu putnih isprava 16 osoba povezanih sa Stojanom Župljaninom, beguncem od Haškog tribunala.

=== Jun/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - U Zagrebu brutalno pretučen maturant [[Luka Ritz]] - umire 12. lipnja.
* [[2. 6.]] - Novinar &quot;[[Jutarnji list|Jutarnjeg]]&quot; [[Dušan Miljuš]] pretučen ispred svoje zgrade.
[[Datoteka:Ana Ivanovic cropped.jpg|thumb|200px|[[Ana Ivanović]]]]
* [[4. 6.|4. jun]] - [[Barack Obama|Barak Obama]] sakupio je dovoljnu podršku partijskih delegata da postane kandidat [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]] na izborima za [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsednika SAD]] koji se [[izbori za predsjednika SAD 2008|održavaju u novembru]].
* [[6. 6.|6. lipnja]] - [[KK Zadar|Košarkaši Zadra]] osvojili su naslov prvaka Hrvatske pobijedivši [[KK Split]] u petoj utakmici doigravanja.
* [[7. 6.]] - [[Ana Ivanović]] osvojila [[Roland Garros]].
* [[7. 6.|7]] - [[29. 6]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[UEFA Euro 2008]] u Austriji i Švicarskoj: Španjolska je prvak.
** 8. 6. [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] u [[Beč]]u pobijedila domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austriju]] sa '''1:0''', golom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] iz jedanaesterca.
* [[9. 6.]] - [[Ana Ivanović]] prva na [[Ženska teniska asocijacija|WTA]] listi (do [[10. 8.]]). Ona i [[Jelena Janković]] će se smenjivati na prvom mestu do februara 2009. (s izuzetkom četiri nedelje u septembru i oktobru)
* [[11. 6.|11. jun]] - U [[Pančevo|Pančevu]] uhapšen jedan od preostala četiri haška optuženika, [[Stojan Župljanin]], optužen za ratne zločine nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u Bosni i Hercegovini;
* 11. 6. - Konstituisan novi saziv Skupštine Srbije, a sednicom je predsedavao najstariji poslanik - [[Jovan Krkobabić]] ([[PUPS]]).
* 11. 6. - Lansiran ''[[Fermi Gamma-ray Space Telescope]]''.
* [[12. 6.|12. jun]] - Građani [[Irska|Irske]] na referendumu odbacili ratifikaciju [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]];
* 12. 6. - Na [[UEFA Euro 2008|Evropskom nogometnom prvenstvu]], [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] u [[Klagenfurt]]u svladala [[Nemačka|Njemačku]] '''2:1''' zgodicima [[Darijo Srna|Darija Srne]] i [[Ivica Olić|Ivice Olića]].
* [[15. 6.|15. VI.]] - Na snagu je stupio novi [[Kosovski ustav]] nakon što ga je [[Predsednik Kosova|Kosovski predsjednik]] [[Fatmir Sejdiu]] službeno inaugurirao na svečanoj akademiji u [[Priština|Prištini]].
* [[17. 6.|17. lipnja]] - U palači [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] održano je svečano proglašenje i predstavljanje novih članova Akademije, koja nakon ovogodišnjih izbora ima ukupno 155 redovitih članova, zatim 139 dopisnih članova i 98 članova suradnika.
* [[19. 6.|19. lipnja]] - Poslednje izdanje splitskog [[Feral Tribune]]-a.
* [[19. 6.]] - Presuda za [[atentat na Ibarskoj magistrali]]: osmorica osuđena na 258 godina, među kojima su i [[Radomir Marković]] i [[Milorad Ulemek Legija|Milorad Ulemek]].
* [[20. 6.|20. VI.]] - U četvrtfinalu [[UEFA Euro 2008#Četvrtfinale|Evropskog prvenstva u nogometu]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska nogometna reprezentacija]] je nakon izvođenja jedanaesteraca izgubila od [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]], te time ispala iz daljeg natjecanja.
* [[22. 6.]] - Srpski vaterpolisti u [[Genova|Đenovi]] osvojili trofej Svetske lige.
* [[23. 6.]] - [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] se odlučio za formiranje vlade sa koalicijom &quot;Za evropsku Srbiju&quot;.
* [[25. 6.|25. jun]] - Za predsednika Skupštine Srbije, izabrana [[Slavica Đukić-Dejanović|Slavica Đukić Dejanović]], potpredsednica Socijalističke partije Srbije.
* [[26. 6.|26. jun]] - [[Vrhovni sud SAD]] presudio da [[Drugi amandman Ustava SAD]] garantira građanima pravo na držanje [[Oružje|oružja]].
* [[27. 6.|27. lipnja]] - Srpski vaterpolist, [[Danilo Ikodinović]], teško je ozlijeđen u prometnoj nesreći kod [[Novi Sad|Novog Sada]].
* [[28. 6.]] - U severnoj [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] konstituisana Skupština zajednice opština [[Kosovo|Kosova i Metohije]].

=== Jul/Srpanj ===
[[Datoteka:Mirko Cvetković.jpg|thumb|130px|[[Mirko Cvetković]], premijer Srbije 2008-2012]]
* [[1. 7.|1. srpnja]] - [[Francuska]] je od [[Slovenija|Slovenije]] preuzela predsjedanje [[Evropska unija|Europskom unijom]].
* [[3. 7.]] - Žalbeno veće [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] oslobodilo [[Naser Orić|Nasera Orića]].
* [[4. 7.]] - Dubl [[Nenad Zimonjić]] - [[Daniel Nestor|Danijel Nestor]] osvojio [[Wimbledonski teniski turnir|Vimbldon]].
* [[6. 7.|6. srpnja]] - Na Alpskom kupu u [[Lyon]]u, [[hrvatska reprezentacija u hokeju na travi]] osvojila je drugo mjesto.
* [[7. 7.|7. srpnja]] - Izabrana '''nova Vlada''' Republike Srbije, na čelu sa premijerom [[Mirko Cvetković|Mirkom Cvetkovićem]] ([[Demokratska stranka (Srbija)|DS]]). Njegov zamenik i ministar unutrašnjih poslova postao je [[Ivica Dačić]] ([[Socijalistička partija Srbije|SPS]]), dok su za ministre spoljnih poslova i odbrane ponovo izabrani Vuk Jeremić i Dragan Šutanovac ([[Demokratska stranka (Srbija)|DS]]).
* [[10. 7.|10. srpnja]] - Otvorene su 59. [[Dubrovačke ljetne igre]], koje su ove godine posvećene 500. obljetnici rođenja [[Marin Držić|Marina Držića]].
* 10. 7. - Bivši makedonski ministar unutrašnjih poslova [[Ljube Boškoski]] oslobođen pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]].
* [[13. 7.|13. jul]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] Završeno [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2008.]] u [[Malaga|Malagi]]: [[Vaterpolo reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] 1, [[Vaterpolo reprezentacija Srbije|Srbija]] 2, [[Vaterpolo reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 4.
* [[17. 7.]] - Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji podnelo zahtev za sprovođenje istrage protiv [[Fatmir Ljimaj|Fatmira Ljimaja]] i još 27 pripadnika [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] (Ljimaj je [[2005]]. oslobođen pred Haškim tribunalom).
[[Datoteka:2008 Summer Olympics flame at Beijing National Stadium.jpg|mini|260px|[[Nacionalni stadion u Pekingu]]]]
* [[21. 7.|21. srpnja]] - U [[Beograd]]u je uhapšen [[međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haški]] optuženik [[Radovan Karadžić]] nakon trinaest godina skrivanja.
* [[22. 7.|22. srpnja]] - [[Veljko Rogošić]] prvi je plivač u povijesti, koji je preplivao [[Sredozemno more]], između [[Sicilija|Sicilije]] i rta Bon u [[Tunis]]u. Trebalo mu je 50 sati i 25 minuta.
* [[23. 7.]] - Evropska komisija suspendovala stotine miliona eura pomoći [[Bugarska|Bugarskoj]], zabrinuta zbog korupcije i organizovanog kriminala.
* [[29. 7.|29. jul]] - Tokom mitinga, koji je organizovala Srpska radikalna stranka u znak protesta zbog hapšenja Radovana Karadžića, došlo do sukoba demonstranata i policije. Zbog posledica prebijanja, jedan demonstrant je kasnije podlegao povredama.
* [[30. 7.|30. VII.]] - [[Radovan Karadžić]] izručen Haaškom tribunalu u toku noći.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:A_Russian_missile_lies_largely_intact_in_a_home_in_Gori.jpg|right|thumb|Ruska raketa u civilnim metama, [[Gori]]]]
[[Datoteka:Tserovani IDP settlement, Georgia.jpg|right|thumb|225px|Gruzijski izbjeglički logor Tserovani]]
* [[1. 8.]] - Ubijen sirijski general [[Muhammad Suleiman]], navodno povezan sa nuklearnim programom (→ [[Operacija Orchard]]).
* [[3. 8.|3. VIII.]] - U [[Sinj]]u je održana 293. [[Sinjska alka]]. Pobijedio je Andrija Hrgović s dva pogodaka &quot;''u sridu''&quot; i s jednim &quot;''u dva''&quot;.
* [[4. 8.]] - U napadu [[Islamski pokret Istočnog Turkestana|terorista]] ubijeno 16 kineskih policajaca u [[Kašgar]]u.
* [[7. 8.|7. VIII.]] - Započeo je [[rusko-gruzijski rat]] u kojem su [[Rusija]] i [[Gruzija]] lansirale velike ofenzive unutar separatističke regije [[Južna Osetija|Južne Osetije]] nakon nesuglasica o granici s obje strane koje su počele već nekoliko dana ranije.
* [[8. 8.|8]]. - [[24. 8.|24. kolovoza]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] U [[Peking]]u su održane [[olimpijada 2008|29. Ljetne olimpijske igre]] - medalje: Hrvatska 2 srebrne i 3 bronzane, Srbija 1 srebrna i 2 bronzane (vidi dole).
[[Datoteka:Jelena Jankovic at the 2008 WTA Tour Championships.jpg|thumb|200px|[[Jelena Janković]]]]
* [[9. 8.|9. VIII.]] - U [[Maraton lađa|Maratonu lađa]], natjecanju autohtonih plovila u dolini [[Neretva|Neretve]], pobijedila je ekipa Staševica.
* 9. 8. - Hrvatska reprezentativka u [[streljaštvo|streljaštvu]] [[Snježana Pejčić]] osvojila je brončano odličje na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u u disciplini zračna puška deset metara.
* [[11. 8.]] - Teniserka [[Jelena Janković]] preuzela prvo mesto na WTA listi od Ane Ivanović.
* [[12. 8.]] - [[Okupacija Gorija]]: napad [[Kasetna bomba|kasetnim bombama]] na kolonu civila u redu za hranu na središnjem trgu u Goriju. Šestero je poginulo, među njima i [[Nizozemska|nizozemski]] novinar Stan Storimans.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Up in Flames - Humanitarian Law Violations and Civilian Victims in the Conflict over South Ossetia|url=http://www.hrw.org/reports/2009/01/22/flames-0| last=[[Human Rights Watch]]| year=23.1. 2009| page=111}}&lt;/ref&gt; Nizozemski ministar vanjskih poslova [[Maxime Verhagen]] izjavio je da je Rusija odgovorna za ovaj zločin nad civilima.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Ellen Barry|year=22.10. 2008|title=WORLD BRIEFING - EUROPE; The Netherlands: Cluster Bomb Killed Journalist, Official Says| publisher=New York Times| url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9905E0D61539F931A15753C1A96E9C8B63}}&lt;/ref&gt;
** prvo [[etničko čišćenje]] na rubu moderne [[Europa|Europe]] 21. vijeka: [[progon Gruzijaca iz Južne Osetije]] od strane oružanih snaga Južne Osetije, uz prešutnu podršku ruskih vojnika. [[UNHCR]] navodi brojku od najmanje 15.000 osoba.&lt;ref&gt;{{cite web|title=UNHCR secures safe passage for Georgians fearing further fighting| date=15.8. 2008| url=http://www.unhcr.org/news/NEWS/48a57cd34.html| publisher=UNHCR}}&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - [[Veljko Kadijević]] dobio rusko državljanstvo.
* [[15. 8.|15. kolovoza]] - Pushpa Kamal Dahal (također poznat kao [[Prachanda]]) prisegao je kao prvi [[Premijer]] [[Nepal|Federalne Demokratske Republike Nepal]] nakon što je [[Nepalska Monarhija]] ukinuta u [[maj|svibnju]].
* [[16. 8.]] - Olimpijsko srebro i evropski rekord za [[Milorad Čavić|Milorada Čavića]] u trci 100 m delfin - zvanično stoti deo sekunde sporiji od Phelpsa, fotografija kasnije pokazuje da je zapravo bio malo brži.
* [[17. 8.|17. kolovoza]] - [[Michael Phelps]] osvojio osmu zlatnu medalju, čime je prevazišao [[Mark Spitz|Marka Spitza]].
* 17. 8. - Hrvatski [[Gimnastika|gimnastičar]] [[Filip Ude]] osvojio je srebrnu medalju u vježbi na konju s hvataljkama na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u.
* 17. 8. - Prvo lansiranje iranske rakete ''[[Safir (raketa)|Safir]]'' (&quot;Poslanik&quot;).
* [[18. 8.|18. kolovoza]] - Ana Ivanović se vratila na prvo mesto WTA liste (do [[7. 9.|7.9.]])
* [[18. 8.]] - [[Pervez Musharraf]] je odstupio od položaja [[predsjednik]]a [[Pakistan]]a zbog pritiska opozivom od koalicijske [[Vlada|vlade]].
* [[19. 8.]] - [[Dragan Đilas]] novi gradonačelnik [[Beograd]]a (do 2013).
[[Datoteka:Shanghai World Financial Center at night 01.JPG|mini|180px|[[Shanghai World Financial Center]]]]
* [[21. 8.|21. kolovoza]] - Hrvatska [[tekvondo|taekwondoašica]] [[Martina Zubčić]] osvojila je brončanu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u kategoriji do 57 kilograma.
* [[22. 8.|22. kolovoza]] - Hrvatska taekwondoašica [[Sandra Šarić]] osvojila je brončanu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] nakon repasaža u kategoriji do 67 kilograma.
* 22. 8. - [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] poražena je od [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuske rukometne reprezentacije]] u polufinalu [[Olimpijada 2008|Olimpijskih igrama]] rezultatom 25:23, te će se tako boriti za brončanu medalju.
* 22. 8. - Učenici zagrebačke [[V. gimnazija (Zagreb)|V. gimnazije]]{{newdsm}} na [[IOI|Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi]] osvojili su zlatnu, srebrnu i dvije brončane medalje.
* 22. 8. - [[Pirat]]i oteli [[nemačka|njemački]], [[iran]]ski i [[japan]]ski teretni brod izvan obale [[Somalija|Somalije]] (od [[20. 6.|20. lipnja]] 2008. bilo je 7 takvih napada).
* [[23. 8.|23. kolovoza]] - Hrvatska [[Atletika|atletičarka]] [[Blanka Vlašić]] osvojila je srebrnu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] s preskočenih 205&amp;nbsp;cm.
* [[24. 8.|24. kolovoza]] - [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] izgubila je od [[Španija|Španjolske]] u utakmici za 5. mjesto rezultatom 11:9 i tako Olimpijske igre završila na 6. mjestu.
* 24. 8. - [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] izgubila je od [[Španija|Španjolske]] u utakmici za brončanu medalju rezultatom 35:29 i tako Olimpijske igre završila na 4. mjestu.
* 24. 8. - Završene OI u Pekingu - '''srpski''' sportisti osvajači medalja: [[Milorad Čavić]] (srebrna, [[delfin (plivanje)|delfin]] 100 m), [[Novak Đoković]] (bronzana, [[tenis]] singl) i [[vaterpolo]] reprezentacija (bronzana).
* 24. 8. - [[Film]] &quot;[[Buick Riviera (2008)|Buick Riviera]]&quot; hrvatskog redatelja [[Goran Rušinović|Gorana Rušinovića]] pobijedio je na 14. [[Sarajevo film festival|Sarajevskom filmskom festivalu]]. Proglašen je najboljim u natjecateljskom programu u kategoriji [[igrani film|igranog filma]], a [[Leon Lučev]] i [[Slavko Štimac]] podijelili su nagradu za najboljeg glumca.
* 24. 8. - U [[Banatski Sokolac|Banatskom Sokocu]] otkriven spomenik [[Bob Marley]]-u.
* [[26. 8.|26. kolovoza]] - [[Rusija]] je jednostrano priznala neovisnost pobunjenih gruzijskih pokrajina [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Abhazija|Abhazije]]. Ipak, ostala je sama s tom odlukom: izuzev Rusije, jedino su još tri zemlje članice [[UN]]-a priznale te pokrajine: [[Nikaragva]], [[Venecuela]] i [[Nauru]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pacific island recognises Georgian rebel region|publisher=Reuters|url=http://in.reuters.com/article/2009/12/15/idINIndia-44730620091215|date=15.12. 2009|access-date=2015-11-13|archive-date=2014-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20141104082624/http://in.reuters.com/article/2009/12/15/idINIndia-44730620091215}}&lt;/ref&gt;
* [[28. 8.]] - Otvoren ''[[Shanghai World Financial Center]]'', 492 m, 101 sprat/kat.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - U kineskoj provinciji [[Henan]], okrug Lushan, završen [[Buda Izvorskog hrama]], sa 128 metara najviši kip na svetu (do 2018).
* [[2. 9.]] - Poslanice [[Srpska radikalna stranka|SRS]] bacaju kletve na predsednika [[Boris Tadić|Tadića]], ali i &quot;radikale koji se sastaju sa Tadićem&quot;.
* [[5. 9.|5. septembar]] - [[Tomislav Nikolić]] podneo ostavku na dužnost zamenika predsednika [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i šefa poslaničke grupe SRS u Skupštini Srbije - raskol otkriven debatom o Sporazumu o s. i p..
* [[9. 9.|9. septembar]] - Skupština Srbije ratifikovala [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] Srbije sa Evropskom unijom, prelazni trgovinski sporazum sa [[Evropska unija|EU]] i Energetski sporazum sa Rusijom.
* [[10. 9.|10. rujna]] - Na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]] u [[Peking]]u hrvatski [[Atletika|atletičar]] [[Darko Kralj]] osvojio je zlatnu medalju u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]], a hrvatski atletičar [[Branimir Budetić]] osvojio je srebrnu medalju u [[Bacanje koplja|bacanju koplja]].
* 10. 9. - Prvo delovanje [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača]].
[[Datoteka:Lehman Brothers-NYC-20080915.jpg|thumb|250px|Ispred [[Lehman Brothers]], na dan bankrotstva.]]
* [[12. 9.|12. septembar]] - Tomislav Nikolić isključen iz Srpske radikalne stranke zajedno sa desetak funkcionera koji su prešli na njegovu stranu.
* [[15. 9.|15. rujna]] - Hrvatska [[Atletika|atletičarka]] [[Antonia Balek]] na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]] u [[Peking]]u osvojila je dvije zlatne medalje, jednu u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]] i drugu u [[Bacanje koplja|bacanju koplja]].
* 15. septembar - Bankrotstvo banke ''[[Lehman Brothers]]'' znatno pojačava [[Finansijska kriza 2007-08.|Finansijsku krizu 2007-08.]]
* 15. 9. - Zbog protivljenja [[Holandija|Holandije]] i [[Belgija|Belgije]], Savet Evrope ne aktivira SSP sa Srbijom.
* [[18. 9.]] - Dogovor o saradnji srpske policije i [[Europol]]a.
* [[24. 9.|24. septembar]] - U blizini [[batajnica|batajničkog]] aerodroma srušio se avion vazduhoplovstva Vojske Srbije pri čemu je poginuo pilot.
* [[25. 9.|25.]] - [[27. 9.|27. rujna]] - U [[Dubrovnik]]u se održavao [[Svijet|svjetski]] festival [[Svjetska baština|baštine]] &quot;''Najbolji u baštini''&quot;.
* [[27. 9.]] - Prva kineska [[svemirska šetnja]] tokom tročlane misije ''[[Shenzhou 7]]''.
* [[29. 9.]] - Vlada Srbije i [[Fiat]] potpisali Ugovor o zajedničkom ulaganju u &quot;Zastavu&quot; vredan 950 mil €.
* 29. 9. - Predstavnički dom SAD odbija plan za ''bailout'' banaka vredan 700 milijardi dolara, nakon čega [[Dow Jones Industrial Average|Dow]] pada 778 poena (oko 7%).

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.|1. listopada]] - U Zagrebu se održavala [[HT|T-HT]]-ova konferencija s gostima predavačima [[Džimi Vels|Jimmyjem Walesom]] i [[Benjamin Zander|Benjaminom Zanderom]].
* [[3. 10.]] - U SAD stupio na snagu revidirani Zakon o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji kojim je bankama obezbeđeno 700 milijardi dolara.
* [[4. 10.|4. listopada]] - U [[Đakovo|Đakovu]] je svečano proslavljena ponovna uspostava drevne [[Srijemska biskupija|Srijemske biskupije]], osnivanje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i uzdignuća [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]] na metropolitansko središte.
* [[6. 10.]] - [[Jelena Janković]] po drugi put na prvom mestu WTA liste (do [[1. 2.|1.2.]] [[2009]]).
* [[8. 10.|8. oktobar]] - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila zahtev Srbije i od Međunarodnog suda pravde zatražila mišljenje o jednostranoj proglašenoj nezavisnosti Kosova i Metohije (mišljenje dato u julu [[2010]]).
* [[9. 10.|9. oktobar]] - Finansijska kriza: na [[Island]]u preuzeta kontrola nad tri najveće banke u zemlji.
* 9. 10. - [[Crna Gora]] i [[Makedonija]] priznale jednostrano proglašenu nezavisnost južne pokrajine Srbije, Kosova i Metohije.
* [[18. 10.]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] i [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] potpisali deklaraciju o pomirenju.
* [[21. 10.|21. oktobar]] - Osnovana [[Srpska napredna stranka]]. Za lidera SNS izabran Tomislav Nikolić, a bivši generalni sekretar Srpske radikalne stranke, [[Aleksandar Vučić]], izabran za zamenika predsednika.
* [[22. 10.]] - Lansiran [[Chandrayaan-1]], indijska lunarna misija.
* [[23. 10.]] - U Zagrebu ubijen [[Ivo Pukanić]], urednik &quot;Nacionala&quot;.
* [[24. 10.|24. listopada]] - Sportska dvorana u [[Bale|Balama]] proglašena je najboljim sportskim objektom na svijetu na Svjetskom festivalu arhitekture u [[Barcelona|Barceloni]].
* '''Tokom meseca''' - U svetu počela najveća ekonomska kriza posle 30-ih godina 20. veka, izazvana nedostatkom poverenja u globalni finansijski sistem, sa SAD i EU kao dominantnim ekonomskim silama. Problem je nastao kada su deoničari izgubili poverenje u banke, koje su davale suviše povoljne stambene i hipotekarne kredite u prethodnom periodu. Mnoge banke su na ivici bankrotstva. U drugoj polovini meseca, Svetska ekonomska kriza poprimila je katastrofalne razmere. Procene njenih posledica variraju od male recesije, koja će nestati do 2010. godine, preko depresije, pa sve do katastrofičnih predviđanja spram (liberalnog) kapitalizma.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Barack Obama at NH.jpg|thumb|200px|[[Barack Obama]]]]
* [[4. 11.|4. studenog]] - Na izborima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Barack Obama]] je izabran za 44. [[predsjednik]]a Sjedinjenih Američkih Država, čime je ujedno postao i prvi predsjednik te države koji nije bijelac.
* 4. 11. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 20.000 članaka.
* [[7. 11.|7. studenog]] - [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] je svoj ''Ured za veze'' u [[Priština|Prištini]] podigla na razinu [[ambasada|veleposlanstva]].
* [[11. 11.|11. novembar]] - Sa proizvodne trake sišao poslednji [[Jugo]].
* [[14. 11.]] - Beograd i [[Ujedinjeni narodi|UN]] dogovorili plan od šest tačaka za razmeštanje [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|Euleksa]] na Kosovu.
* 14. 11. - Eksplodirala bomba ispred kancelarije [[Evropska unija|EU]] (Međunarodni civilni ured - ICO) u [[Priština|Prištini]].
* [[15. 11.|15. studenog]] - Hrvatski karatist [[Danil Domjdoni]] postao je prvak svijeta u [[karate]]u do 60&amp;nbsp;kg na Svjetskom prvenstvu u [[Tokijo|Tokiju]], a [[Ema Aničić]] osvojila je brončanu medalju.
* [[19. 11.]] - Trojica agenata nemačkog [[BND]] uhapšena u Prištini, pod optužbom da su bacili bombu 14.11. (pušteni [[28. 11.|28.11.]]).
* [[22. 11.|22. studenog]] - U [[Erupcija|erupciji]] [[vulkan]]a [[Nevado del Uila]] u južnoj [[Kolumbija|Kolumbiji]] poginulo je najmanje 10, a evakuirano je oko 12.000.
* [[23. 11.|23. studenog]] - U [[Brazil]]u je proglašeno izvanredno stanje zbog [[poplava]] u [[Država|državi]] [[Santa Catarina (federalna brazilska država)|Santa Catarina]] u kojima je poginulo 65, a evakuirano oko 20.000 ljudi.
* [[24. 11.|24.]] - [[27. 11.|27. studenog]] - U službenom posjetu [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] boravio je Fra' [[Matthew Festing]], princ i veliki meštar [[Suvereni Vojni Red Malte|Suverenog malteškog viteškog reda]], te je osim [[Zagreb]]a, posjetio [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]].
* [[25. 11.|25. studenog]] - Stanovnici [[Grenland]]a su na [[referendum]]u podržali predlog za veću [[Autonomija|autonomiju]] od [[Danska|Danske]].
* [[26. 11.|26. novembar]] - [[Radio-televizija Srbije|RTS]] započeo emitovanje [[digitalna televizija|digitalnog]] kanala kulture &quot;RTS Digital&quot;.
* 26. studenog - U nizu [[Mumbajski napadi 2008.|terorističkih napada]] u [[Mumbai]]ju poginulo je najmanje 195, a ranjeno najmanje 327 osoba.
* [[30. 11.|30. studenog]] - Kapetan [[Kristo Laptalo]] napokon stigao u [[Dubrovnik]]. Nevin je proveo 17 mjeseci u zatvoru u [[Grčka|Grčkoj]] samo zato, jer je bio zapovjednik na [[brod]]u na kojem je pronađena [[droga]] u teretu.
* [[30. 11.|30. studenog]] - U sukobu kršćana i muslimana u mjestu [[Jos]] u [[Nigerija|Nigeriji]] poginula je 381 osoba, a ranjeno je više od 300 osoba.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.|1. prosinca]] - [[Hrvatska]] preuzela predsjedanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti UN-a]].
* [[2. 12.|2. prosinca]] - Ustavni sud [[Tajland]]a naredio je raspuštanje vladajuće stranke optužene za izbornu krađu, te je zabranio [[premijer]]u [[Somchai Wongsawat|Somchaiju Wongsawatu]] političke aktivnosti na pet godina.
* 2. prosinca - U [[Zimbabve]]u je [[kolera]] odnijela najmanje 484 života, a registrirano je više od 11.700 slučajeva zaraženih od izbijanja [[Epidemija|epidemije]] u [[august (mjesec)|kolovozu]] 2008.
* [[5. 12.|5. prosinca]] - Održani su mirni prosvjedi protiv [[Vlada Republike Hrvatske|10. sastava Vlade Republike Hrvatske]] na glavnim trgovima [[Zagreb]]a, [[Split]]a, [[Rijeka|Rijeke]], [[Požega|Požege]], [[Vukovar]]a te [[Osijek]]a nakon što se grupa ljudi okupila na [[internet]]skoj društvenoj mreži [[Facebook]] u grupu pod nazivom ''Stegnite vi svoj remen, bando lopovska'' zbog sve veće gospodarske krize i lošeg društvenog stanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[6. 12.|6. prosinca]] - [[Grčki neredi 2008.]] počinju nakon što je policija ubila 15-godišnjaka u Atini.
* 6. prosinca - Hrvatski film “[[Armin]]” redatelja [[Ognjen Sviličić|Ognjena Sviličića]], pobijedio je na Festivalu mediteranskog filma u [[Bruxelles]]u.
* 6. prosinca - U Pragu je otkriven spomenik [[Vladimir Prelog|Vladimiru Prelogu]], hrvatskom kemičaru i nobelovcu, koji je studirao i doktorirao u [[Glavni grad|glavnom]] [[češka Republika|češkom]] [[grad]]u.
* [[9. 12.|9. decembar]] - Misija [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|EULEKS]] počela svoj mandat na teritoriji AP Kosovo i Metohija.
* [[10. 12.|10. prosinca]] - Održani su prvi izbori u britanskom krunskom posjedu [[Sark]]u nakon ukidanja feudalizma.
* [[11. 12.|11]] - 14. prosinca - [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|25px]] U [[Rijeka|Rijeci]] se održava [[Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2008.]], uspješni su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] (dva svjetska rekorda) i štafeta ([[Duje Draganja]], [[Aleksej Puninski]], [[Bruno Barbić]] i [[Mario Todorović]]).
* 11. 12. - U SAD uhapšen [[Bernard Madoff]], čija je finansijska piramida bila najveća finansijska prevara u istoriji SAD.
* [[12. 12.|12. prosinca]] - [[Švajcarska|Švicarska]] je postala 18. [[evropa|europska]] [[država]] koja je pristupila [[Schengenski sporazum|Schengenskom sporazumu]].
* 14. prosinca - Ponovno je uspostavljen [[promet]] na dionici željezničke [[Pruga Vinkovci-Osijek|pruge između Vinkovaca i Osijeka]], nakon više od 17 godina.
* 14. decembar - Irački novinar [[Muntazar al Zejdi]] gađao cipelama američkog predsednika Buša.
* [[19. 12.|19. prosinca]] - U [[Split]]u je zvanično otvorena nova [[Sveučilišna knjižnica u Splitu|Sveučilišna knjižnica]] vrijedna 250 milijuna [[hrvatska kuna|kuna]], nakon što je prije 3 godine polegnut kamen temeljac, a prostire se na 17 000 m2. Zbog svega toga prozvana je ''Ponos Hrvatske'', te je svojim otvorenjem postala drugim najvažnijim objektom u hrvatskoj [[nauka|znanosti]] i [[Kultura|kulturi]] nakon one [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]].
* 19. 12. - U [[Zagreb]]u je održan veliki humanitarni koncert za maestra [[Vjekoslav Šutej|Vjekoslava Šuteja]] i [[Zaklada Ana Rukavina|Zakladu Ana Rukavina]], na kojem je nastupio [[José Carreras]] i dr.
* 19. 12. - [[NASA]]-ina orbiter Izvidnica je na [[Mars]]u otkrila [[Minerali|minerale]] koji mogu nastati jedino uz prisutnost [[Voda|vode]] prije 3 milijarde godina, što bi značilo da je u tome [[period]]u bilo mogućih uvjeta za nastanak [[život]]a na tome [[planeta|planetu]].
* 19. 12. - U Srbiji se saznalo za nesuglasice između ministra odbrane [[Dragan Šutanovac|Dragana Šutanovca]] i načelnika Generalštaba gen. [[Zdravko Ponoš|Zdravka Ponoša]].
* [[21. 12.|21.]] - [[22. 12.|22. prosinca]] - Hrvatski skijaš [[Ivica Kostelić]] bio je 2. u [[veleslalom]]u u [[Italija|talijanskoj]] [[Alta Badia|Alta Badiji]], što mu je najbolji rezultat u veleslalomu u karijeri, a dan kasnije pobijedio je u istome mjestu u [[slalom]]u.
* [[22. 12.|22. prosinca]] - Otvorena je dionica autoceste [[Autocesta A1|A1]], [[Šestanovac]] - [[Zagvozd]] - [[Ravča]], duga 40&amp;nbsp;km.
* 22. 12. - Na RTS 1 je prikazana prva epizoda serije &quot;[[Ranjeni orao (TV serija)|Ranjeni orao]]&quot;.
* [[23. 12.|23. prosinca]] - U [[Gvineja|Gvineji]] su raspuštene vlada i njezine institucije, suspendiran je ustav, te su suspendirane sve političke i sindikalne aktivnosti nakon što je umro predsjednik te [[Država|države]] [[Lansana Conté]].
* [[24. 12.|24. prosinca]] - U [[Gvineja|Gvineji]] je [[vojna hunta]] imenovala [[kapetan (vojska)|satnika]] [[Moussa Dadis Camara|Moussu Dadisa Camaru]] novim gvinejskim [[predsjednik]]om.
* 24. 12. - U Moskvi potpisan sporazum po kojem je 51% NIS-a definitivno postalo vlasništvo ruske naftne kompanije [[Gazprom|Gasprom]].
* [[27. 12.|27. prosinca]] - Počinje [[Rat u Gazi 2008.-2009.]] (izraelska operacija &quot;Liveno olovo&quot;) na šta [[Hamas]] pojačava raketne i minobacačke napade na južni Izrael.
* 27. 12. - Prijateljskom utakmicom između rukometnih [[rukometna reprezentacija Hrvatske|reprezentacija Hrvatske]] i [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusije]] pred 15.200 gledatelja službeno je otvorena [[Arena Zagreb]], najveća sportska dvorana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* 27. 12. - U [[Split]]u je svečanim koncertom otvorena višenamjenska sportska dvorana [[Spaladium Arena]], s 12 tisuća sjedećih mjesta.
* [[28. 12.|28. prosinca]] - U [[Osijek]]u svečano otvorena višenamjenska [[sport]]ska [[dvorana Gradski vrt]] koja će između ostalog služit i za [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|svjetsko prvenstvo u rukomentu 2009.]] koje će se održati u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* prosinac - Lideri [[Evropska unija|EU]] dogovorili stimulus od 200 milijardi eura za poticaj uniji poslije globalne krize.
&lt;gallery&gt;
Split University Library.JPG|[[Sveučilišna knjižnica u Splitu]]
Arena Zagreb 2009.jpg|[[Arena Zagreb]]
Spaladium Arena photo by 3LHD.jpg|[[Spaladium Arena]], Split
Dvorana Gradski vrt 5.JPG|[[Dvorana Gradski vrt]], Osijek
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija: Rođeni 2008.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija: Umrli 2008.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Božidar Sandić]] Sovra, srpski fudbaler (* [[1922]])
* [[5. 1.]] - [[Vojislav Đonović]], srpski [[jazz|džez]] gitarista (*[[1921]]);
* 5. 1. - [[Galiano Pahor]], [[Hrvati|hrvatski]] glumac (*[[1955]].)
* [[7. 1.]] - [[Zvone Mornar]], hrvatski sportski novinar (*[[1920]].)
* [[11. 1.]] - [[Edmund Hilari|Edmund Hillary]], novozelandski alpinist i osvajač Mount Everesta (*[[1919]])
* [[15. 1.]] - [[Slobodan V. Ribnikar]], profesor fizičke hemije, akademik (*[[1929]])
* [[16. 1.]] - [[Nikola Kljusev]], makedonski političar (* [[1927]])
* [[17. 1.]] - [[Bobby Fischer]], šahovski velemajstor (*[[1943]])
* [[18. 1.]] - [[Milica Manojlović]], osnivač i dirigent hora &quot;Kolibri&quot; (* [[1933]])
* [[19. 1.]] - [[Tomislav Bekić (germanista)|Tomislav Bekić]], srpski germanista (* [[1934]])
* [[20. 1.]] - Hadži Dušan Mišić, akademski slikar, pedagog, art-terapeut (* [[1935]])
* [[22. 1.]] - [[Heath Ledger]], australski glumac (* [[1979]])
* 22. 1. - [[Milenko Zablaćanski]], srpski glumac (*[[1955]])
* [[23. 1.]] - [[Ognjenka Milićević]]-Lukač, reditelj, teatrolog, pedagog (* [[1927]])
* 23. 1. - [[Zoran Predić]], novinar i TV kritičar, urednik TV revije, direktor više televizija (* 1945 ili '46)
* [[26. 1.]]? - [[Ana Bešlić]], akademski vajar (* [[1912]])
* [[27. 1.]] - [[Suharto]], indonežanski političar (* [[1921]])
* [[31. 1.]] - [[Aleksandar Nikašinović]] Saša, novinar, urednik Danasa i lista Indeks (* [[1941]])

=== Februar/Veljača ===
* [[5. 2.]] - [[Mahareši Maheš Jogi]], tvorac [[transcendentalna meditacija|Transcedentalne meditacije]] (* [[1917]])
* 5. 2. - [[Zoran Antonijević]] Žota, srpski fudbaler i trener (*[[1945]])
* [[6. 2.]] - [[Ferante Colnago]], nekadašnji [[HNK Hajduk Split|Hajdukov]] igrač i dugogodišnji član uprave kluba
* 6. 2. - [[Dragutin Dražić]], inž. tehnologije, fizikohemičar, član Predsedništva SANU (* [[1930]])
* [[7. 2.]] - Časlav Veljić Čajka, pred. Kajakaškog saveza Jugoslavije (* [[1930]])
* [[8. 2.]] - [[Desimir Tošić]], jedan od osnivača Demokratske stranke u Srbiji (*[[1920]])
* [[9. 2.]] - [[Tomislav Čolović]], pevač (&quot;Mali mrav&quot;) (* [[1949]])
* [[10. 2.]] - [[Roy Scheider]], američki glumac (* [[1932]])
* [[11. 2.]] - [[Tom Lantos]], američki političar (* [[1928]])
* [[13. 2.]] - [[Vuk Obradović]], najmlađi general [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], bivši potpredsednik srpske vlade (*[[1947]])
* 13. 2. - [[Henri Salvador]], francuski šansonjer (* [[1917]])
* 13. 2. - [[Dragan Jurišić]] Gaga, pevač &quot;Vojvođanskog bluz benda&quot; (* [[1953]])
* [[15. 2.]] - [[Marijan Oblak]], zadarski nadbiskup u miru (*[[1919]].)
* [[17. 2.]] - [[Tihomir Janić]], sudija Vrhovnog suda Srbije i Jugoslavije (* [[1914]])
* [[18. 2.]] - [[Vladimir - Minja Vujović]], istoričar i sportski radnik (* [[1933]])
* [[20. 2.]] - [[Franc Perko]], beogradski nadbiskup slovenskog porijekla (* [[1929]].)
* [[22. 2.]] - [[Vojin Šulović]], ginekolog, srpski akademik (* [[1923]])
* [[23. 2.]] - [[Janez Drnovšek]], slovenski političar i državnik (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Milorad Dimitrijević (arhitekta)|Milorad Dimitrijević]], arhitekta, konzervator, dekan Arhitektonskog fak. u Bg.
* [[27. 2.]] - [[Mira Alečković]], srpska pesnikinja (* [[1924]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Borivoje Stojanović]], glumac (* [[1929]])
* [[4. 3.]] - [[Semka Sokolović-Bertok]], glumica (*[[1935]].)
* 4. 3. - [[Vladimir Bošnjaković]], specijalista nuklearne medicine, srpski akademik (* [[1930]])
* [[9. 3.]] - [[Vojislav Todorić]], akademski slikar, konzervator-restaurator, prof. FLU i prorektor Univ. umetnosti u Bg. (* [[1933]])
* [[10. 3.]] - [[Đorđe Predin]]-Badža, vaterpolista i sportski radnik, preds. opšt. Bečej (* [[1947]])
* [[13. 3.]] - [[Živko Šoklovački]], pravnik, političar (JUL), pred. Upravnog odbora NIS (* [[1946]])
* [[18. 3.]] - [[Anthony Minghella]], britanski filmski reditelj (*[[1954]]);
* 18. 3. - [[Živojin Milenković]], srpski glumac (*[[1928]])
* [[19. 3.]] - [[Arthur C. Clarke]], britanski SF pisac i vizionar (*[[1917]].)
* [[24. 3.]] - [[Boris Dvornik]], glumac (* [[1939]])
* 24. 3. - [[Richard Widmark]], glumac (* [[1914]])
* [[25. 3.]] - [[Ranko Beljinac]], slikar, grafičar, ikonopisac (* [[1947]])
* [[29. 3.]] - [[Rajko Mitić]], jugoslavenski fudbaler (*[[1922]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Svetolik Mitić]] (Skale), urednik TV Beograd (* [[1923]])
* [[3. 4.]] - [[Hrvoje Ćustić]], hrvatski nogometaš (* [[1983]]);
* 3. 4. - [[Ivan Korade]], umirovljeni hrvatski general (*[[1964]])
* [[4. 4.]] - [[Jadranko Crnić]], hrvatski pravnik (*[[1928]])
* [[5. 4.]] - [[Charlton Heston]], američki glumac i aktivist (*[[1923]])
* 5. 4. - [[Boris Nikolić]], modni dizajner, stilista TV B92 (* [[1974]])
* [[7. 4.]] - [[Staniša Stošić]], srpski pevač (*[[1945]])
* [[8. 4.]] - Jovan-Bata Zarić, arhitekta (* [[1926]])
* [[10. 4.]] - [[Vojislav Kuculović]], operski pevač-tenor, prvak Opere SNP u Novom Sadu (* [[1932]])
* [[12. 4.]] - [[Aleksandar Gec]], košarkaš (*[[1928]])
* [[20. 4.]] - [[Ksente Bogoev]], ekonomist
* [[21. 4.]] - Mihailo Mijušković - Cupa, spiker Radio Beograda (* [[1947]])
* [[25. 4.]] - [[Milan Kangrga]], filosof (*[[1923]].)
* [[29. 4.]] - [[Albert Hofmann]], švicarski kemičar (*[[1906]].)

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - Dragoljub Živojinović Japanac, srpski prevodilac (* [[1933]])
* [[6. 5.]] - Nebojša Glišić, novinar RTS, slikar, likovni kritičar (* [[1941]])
* [[9. 5.]] - [[Dražen Vrdoljak]], hrvatski novinar i glazbeni kritičar, utemeljitelj Porina (* [[1951]])
* [[12. 5.]] - [[Robert Rauschenberg]], slikar (* [[1925]])
* [[14. 5.]] - Milovan Stojanović Mis, keramičar (* [[1927]])
* [[15. 5.]] - [[Tatjana Škurina]], doajen jugoslovenske i srpske ginekologije (* [[1914]])
* 15. 5. - [[Momčilo Stefanović]], novinar, publicista, dopisnik Politike i P. Ekspres (* [[1931]])
* [[20. 5.]] - [[Nikola Šećeroski]], predsednički kandidat 1990. u Srbiji (*[[1934]])
* 20. 5. - [[Aleksandar Pražić]], muzičar, producent RTV Vojvodina (* [[1950]])
* [[26. 5.]] - [[Sydney Pollack]], američki režiser i glumac (*[[1934]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Yves Saint Laurent]], francuski modni kreator i kosimograf (* [[1936]])
* 1. 6. - [[Smiljka Vasić]], psiholingvista
* [[2. 6.]] - [[Bo Diddley]], R&amp;B muzičar (* [[1928]])
* 2. 6. - [[Mel Ferrer]], glumac (* [[1917]])
* [[6. 6.]] - [[Vera Lubarda]], slikarka
* [[8. 6.]] - [[Šaban Bajramović]], romski glazbenik (* [[1936]])
* 8. 6. - [[Moma Dimić]], srpski književnik (* [[1944]])
* [[14. 6.]] - [[Dimitrije Manolov]], likovni umetnik - fotograf (* [[1936]])
* [[16. 6.]] - [[Zlatko Tomičić]], hrvatski književnik (* [[1930]].)
* [[17. 6.]] - [[Cyd Charisse]], glumica i pevačica (* [[1922]])
* [[23. 6.]] - [[Olga Moskovljević]], prevodilac i novinar (* [[1921]])
* [[28. 6.]] - [[Ruslana Koršunova]], kazahstanski model (* [[1987]])
* [[29. 6.]] - [[Don S. Davis]], američki glumac (* [[1942]].)

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Dejan Medaković]], istoričar i akademik (* [[1922]])
* [[3. 7.]] - [[Tvrtko Švob]], biolog (* [[1917]])
* 3. 7. - [[Milorad Stevanović]] Mida, srpski glumac (* [[1939]])
* [[4. 7.]] - [[Jesse Helms]], američki političar (* [[1921]])
* [[6. 7.]] - [[Olga Bruči]], prvakinja opere SNP u Novom Sadu (* [[1923]])
* [[11. 7.]] - [[Michael E. DeBakey]], hirurg (* [[1908]])
* [[13. 7.]] - [[Bronisław Geremek]], poljski istoričar i političar (* [[1932]])
* [[14. 7.]] - [[Svetislav Pavlović]], filmski reditelj (* [[1926]])
* [[20. 7.]] - [[Dinko Šakić]], ratni zločinac (* [[1921]])
* [[21. 7.]] - [[Adil Zulfikarpašić]], bosanskohercegovački političar (* [[1921]])
* [[23. 7.]] - [[Ahmet Hadžipašić]], bivši Premijer Federacije BiH (* [[1952]])
* [[29. 7.]] - [[Mate Parlov]], najveći hrvatski športaš 20. stoljeća (* [[1948]])
* [[30. 7.]] - [[Zlata Bartl]], bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, otkrila [[Vegeta|Vegetu]] (*[[1920]].)

=== Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Dren Mandić]], alpinista (* [[1976]])
* [[3. 8.]] - [[Aleksandar Solženjicin]], ruski pisac i sovjetski disident
* [[4. 8.]] - [[Mića Uzelac]], slikar (* [[1950]])
* [[6. 8.]] - [[Fransin Petrović Njegoš]], crnogorska princeza, supruga princa Nikole Petrovića (* [[1950]])
* [[7. 8.]] - [[Novica Petković]], teoretičar književnosti i kritičar, profesor na FF BU (* [[1941]])
* 7. 8. - [[Predrag Knežević]] Kneža, sportski novinar (* [[1922]])
* [[9. 8.]] - [[Mahmoud Darwish]], palestinski pesnik (* [[1941]])
* [[10. 8.]] - [[Isaac Hayes]], muzičar (* [[1942]])
* [[11. 8.]] - [[Vlastimir Gavrik]], srpski scenograf (* [[1928]])
* 11. 8. - [[Fred Sinowatz]], austrijski političar (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Tomislav Pinter]], filmski stvaratelj, predsjednik Hrvatske udruge filmskih snimatelja (* ?)
* [[16. 8.]] - [[Gmitar Obradović]], akademski slikar (* [[1935]])
* [[17. 8.]] - [[Jovan Đogo]], pukovnik Vojske Republike Srpske (* [[1956]])
* [[18. 8.]] - [[Miodrag Draganić]], izdavač, direktor kuće &quot;Draganić&quot; (* [[1949]])
* 18. 8. - [[Božidar Ćetković]], crnogorski šahista, majstor FIDE (*
* [[20. 8.]] - [[Hua Guofeng]], kineski političar (* [[1921]])
* [[21. 8.]] - [[Mario Bertok]], hrvatski šahista (* [[1929]])
* [[24. 8.]] - [[Branislav Dragojević]], književnik (* [[1933]])
* [[26. 8.]] - [[Edib Šećović]], bokser, svetski prvak (EBU) (* [[1958]])
* [[30. 8.]] - [[Vasa Pantelić]], glumac (* [[1922]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Tomaš J. Bata]], češki i kanadski industrijalac (* [[1914]])
* [[4. 9.]] - [[Dafina Milanović]], srpska bankarka (*[[1948]])
* [[5. 9.]] - [[Dušan Simić]], rektor Univ. u Kragujevcu (* [[1928]])
* 5. 9. - [[Zaida Krimšamhalov]], glumica SNP u Novom Sadu (* [[1936]])
* [[7. 9.]] - [[Dino Dvornik]], hrvatski pop-pjevač (*[[1964]])
* 7. 9. - [[Dragoslav Rančić]], spoljnopolitički novinar i urednik (* [[1935]])
* [[12. 9.]] - [[Tomislav Ladan]], hrvatski pisac, leksikograf i prevoditelj (*[[1932]].)
* 12. 9. - [[Vukašin Maraš]], crnogorski političar (* [[1938]])
* [[15. 9.]] - [[Juraj Njavro]], bivši ministar hrvatskih branitelja i saborski zastupnik, te poznati vukovarski kirurg (* ?)
* 15. 9. - [[Slavko Gavrilović]], istoričar, akademik (* [[1924]])
* 15. 9. - [[Aleksandar Radovanović]], šef Arhiva i Biblioteke Narodnog pozorišta u Bg. (* [[1931]])
* [[16. 9.]] - [[Momčilo Popović]], novinar i urednik lista &quot;Pobjeda&quot; (* [[1943]])
* 16. 9. - [[Miloš Grbić]], nekadašnji odbojkaš (* [[1943]])
* [[18. 9.]] - [[Zvonko Milenković]], srpski muzičar i član grupe „[[Rokeri s Moravu]]“.
* [[19. 9.]] - [[Petar Stajić]], kompozitor i pijanista (* [[1915]])
* [[22. 9.]] - [[Dušan Gligorijević]] - Saša, društveno-politički i privredni radnik (* [[1920]])
* [[23. 9.]] - [[Sonja Savić]], srpska glumica (* [[1961]])
* 23. 9. - [[Rada Selaković]], slikarka (* [[1952]])
* [[24. 9.]] - [[Vice Vukov]], hrvatski pjevač i političar (*[[1936]])
* [[26. 9.]] - [[Paul Newman]], američki glumac (*[[1925]])
* [[28. 9.]] - [[Ljubiša Buba Opačić]], gitarista &quot;Bajage i Instruktora&quot; (* [[1968]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Golub Dobrašinović]], istoričar književnosti, kustos Vukovog i Dositejevog muzeja (* [[1925]])
* [[5. 10.]] - [[Mijuško Tomić]], novinar i urednik Prvog programa Radio Bg. (* [[1938]])
* [[7. 10.]] - [[Toma Rakijaš]], srpski muzičar i novinar (*[[1955]])
* [[11. 10.]] - [[Jörg Haider]], austrijski političar (* [[1950]])
* [[23. 10.]] - [[Ivo Pukanić]] (ubijen), hrvatski novinar (*[[1961]])
* 23. 10. - [[Bojan Dimitrijević (novinar)|Bojan Dimitrijević]], novinar i urednik RTB (* [[1923]])
* [[27. 10.]] - [[Jasmina Puljo]], balerina, učitelj [[joga|joge]], prva jogina u Yu. (* [[1915]])
* [[28. 10.]] - [[Radivoje Đurović]], akademski slikar (* [[1950]])
* [[30. 10.]] - [[Ivo Perišin]], hrvatski akademik, (*[[1925]].);
* 30. 10. - [[Ico Voljevica]], karikaturista (&quot;Grga&quot;)
* 30. 10. - [[Zlatko Krasni]], književnik i prevodilac (* [[1951]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Jacques Piccard]], okeanograf (* [[1922]])
* [[2. 11.]] - [[Borivoje Ivković]], predsednik Biciklističkog saveza Srbije (* [[1928]])
* [[4. 11.]] - [[Ratko Ćajić]] Rale, kompozitor i pevač (* [[1944]])
* 4. 11. - [[Michael Crichton]], autor, scenarista itd. (* [[1942]])
* [[10. 11.]] - [[Nikola Kavaja]], &quot;lovac na Tita&quot; (* [[1932]])
* [[11. 11.]] - [[Nikica Marinović]], prva mis SFRJ, 1966. godine (*[[1947]])
* [[12. 11.]] - [[Željko Hell]], hrvatski književnik (*[[1923]].)
* [[15. 11.]] - [[Petar Damjanov]], novinar i publicista, urednik vojnih časopisa (* [[1943]])
* 15. 11. - [[Jadranka Nikolić]], modni kreator (* [[1948]])
* [[16. 11.]] - [[Vladimir Sekulić]], crnogorski lingvista i književnik (* [[1923]])
* [[18. 11.]] - [[Đoko Vještica]], srpski novinar (*[[1939]])
* 18. 11. - [[Miroslav Zarić]]-Zare, novinar &quot;Večernjih novosti&quot; (* [[1938]])
* [[24. 11.]] - [[Srećko Jovanović]], slavista, osnivač &quot;Dečjih novina&quot; (* [[1930]])
* 24. 11. - [[Ruben Han]], prof. Medicinskog fak. u Bg., specijalista nukl. medicine (* [[1946]])
* [[27. 11.]] - [[Dragoslav S. Petrović]], pravnik i novinar (* [[1934]])
* 27. 11. - [[Miroljub Simić]], profesor i dekan Pravnog fakulteta u Nišu (* [[1947]])
* 27. 11. - [[Milijan Popović]], profesor i dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu (* [[1938]])
* [[29. 11.]] - [[Jørn Utzon]], arhitekta (* [[1918]])
* [[30. 11.]] - [[Desanka Tomić Đurović]], akademski slikar, grafičar, dizajner tekstila (* [[1925]])
* 30. 11. - [[Milivoje Petrović]], solista i prvak Opere N.P. u Beogradu (* [[1938]])
* 30. 11. - [[Branislav Lazarević]], doajen srpske informatike (* [[1940]])
* 30. 11. - [[Dragan Ve Ignjatović]] Mec, multimedijalni umetnik, osnivač Balkanske asocijacije umetnosti (* [[1968]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Radenko Broćić]], srpski političar (* [[1922]])
* 1. 12. - [[Ibrahim Latifić]], gen. dir. Saveznog zavoda za statistiku, osn. Društva za istinu o NOB (* [[1917]])
* [[2. 12.]] - [[Dušan Stanković]], publicista i novinar (* [[1941]])
* 2. 12. - [[Svetlana Stipčević]], profesorka Filološkog fak. u Bg. i jednog u Bariju (* [[1940]])
* [[4. 12.]] - [[Pero Budak]], hrvatski književnik (* [[1917]].)
* [[5. 12.]] - [[Patrijarh Aleksije II.]], patrijarh [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (* [[1929]])
* [[9. 12.]] - [[Dražan Jerković]], hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, sportski direktor i izbornik (* [[1936]])
* 9. 12. - [[Bela Buranj]], etnograf i publicista, prof. na Medicinskom fak. u Novom Sadu (* [[1931]])
* [[11. 12.]] - [[Bettie Page]], pin-up model (* [[1923]])
* 11. 12. - [[Bogdan Đuričić]], profesor i dekan Medicinskog fak. u Bg., akademik (* [[1950]])
* 11. 12. - [[Dušan Maksimović Dumaks]], kompozitor, dirigent, muzički pedagog (* [[1932]])
* [[16. 12.]] - [[Simo Mraović]], književnik (* [[1966]]);
* 16. 12. - [[Nikola Karaklajić]], srpski šahista i radio voditelj (*[[1926]])
* 16. 12. - [[Vojislav Mićović]], publicista i novinar, gl.od.ur. &quot;Komunista&quot;, vd. dir. Rad. Bg. (* [[1930]])
* [[18. 12.]] - [[Ivan Rabuzin]], hrvatski slikar naivac (* [[1921]].);
* 18. 12. - [[W. Mark Felt|William Mark Felt]], visokopozicionirani agent [[FBI]]-ja koji je u [[historija|povijest]] ušao kao ''[[Duboko grlo]]'' u [[Afera|aferi]] [[Watergate]].
* 18. 12. - [[Majel Barrett]], glumica (* [[1932]])
* [[20. 12.]] - [[Gordan Čačić]], hrvatski general i političar (* [[1961]])
* [[22. 12.]] - [[Lansana Conté]], predsjednik [[Gvineja|Gvineje]] (* [[1934]])
* [[24. 12.]] - [[Harold Pinter]], engleski dramatičar nobelovac (* [[1930]])
* 24. 12. - [[Samuel P. Huntington]], politički naučnik (* [[1927]])
* [[25. 12.]] - [[Eartha Kitt]], glumica, pjevačica te zvijezda kabareta (* [[1927]])
* 25. 12. - [[Ann Savage]], američka glumica (* [[1921]])
* [[29. 12.]] - [[Vladislav Lalicki]], scenograf, kostimograf, slikar (* [[1935]])
* [[30. 12.]] - [[Ante Čičin-Šain]], prvi guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB]] u samostalnoj Hrvatskoj (* ?)

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Yoichiro Nambu]] (otkriće mehanizma [[spontani slom simetrije|spontano slomljene simetrije]] u [[Fizika elementarnih čestica|subatomskoj fizici]]), [[Makoto Kobayashi]] i [[Toshihide Maskawa]] (otkriće porekla slomljene simetrije, što predviđa postojanje još najmanje tri porodice [[kvark]]ova)
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Osamu Shimomura]], [[Martin Chalfie]] i [[Roger Y. Tsien]] (otkriće i razvoj [[Zeleni fluorescentni protein|zelenog fluorescentnog proteina]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Harald zur Hausen]] (otkriće da [[humani papiloma virus]] izaziva [[rak vrata maternice]]), [[Françoise Barré-Sinoussi]] i [[Luc Montagnier]] (otkriće virusa [[HIV]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Jean-Marie Gustave Le Clézio]] (autor novih početaka, poetske avanture i senzualne ekstaze, istraživač čovečanstva iza i ispod vladajuće civilizacije)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Martti Ahtisaari]] (značajni napori na nekoliko kontinenata tokom više od tri decenije za razrešavanje međunarodnih konflikata)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Paul Krugman]] (analiza trgovinskih obrazaca i lokacije ekonomske aktivnosti)

== Vidi takođe: ==
[[Popis godina|Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* [http://www.arhiv.rs/img/hd/2008.html Hronologija događaja 2008] (Srbija), Medijski arhiv Ebart
{{Commonscat|2008}}

[[Kategorija:2008.]]</text>
      <sha1>nsq8c7049xxrg0v3qy9uqsw1g7cheu3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ford Thunderbird</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26066</id>
    <revision>
      <id>42600690</id>
      <parentid>42365586</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:26:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3251" sha1="fa1iuybax7zogh631vi6q7d2q0sx5nn" xml:space="preserve">[[Datoteka:1955 Ford Thunderbird Red.jpg|250px|right|thumb|Ford Thunderbird iz 1955. godine]]

'''Ford Thunderbird''' je [[automobil]] koga u SAD proizvodi [[Ford Motor Company]]. U proizvodnju je ušao 1955. kao sportski dvosjed; za razliku od sličnog vozila [[Chevrolet Corvette]], Thunderbird se nikada nije prodavao kao potpuni [[sportski automobil]]. Ford ga je opisivao kao [[osobni luksuzni automobil]], opis stvoren za novi segment tržišta. Godine 1958. Thunderbird je dobio drugi red sjedala. Sljedeće generacije su postajale veće, sve dok se model nije 1977. godine smanjio, isto kao i 1980. godine. Prodaja je bila dobra do 1990-ih, kada su veliki [[kupe]]i s dva vrata postali nepopularni; proizvodnja je prestala 1997. Godine 2002. je novi dvosjed ponovno lansiran, te je bio dostupan do kraja 2005. godine.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ford Thunderbird}}
* [http://www.vintagethunderbirdclub.org VTCI - Vintage Thunderbird Club International]
* [http://www.cardomain.com/ride/2080960 1965 427 Thunderbird] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928022644/http://www.cardomain.com/ride/2080960 |date=2007-09-28 }}
* [http://www.1965thunderbird.com Devoted to 1965 Thunderbirds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200219033727/http://www.1965thunderbird.com/ |date=2020-02-19 }}
* [http://www.thunderbirds.org Chicagoland Thunderbirds ... Chicago's Own T-Bird Lovers]
* [http://www.musclecarclub.com/musclecars/ford-thunderbird/ford-thunderbird-pictures.shtml Muscle Car Club T-Bird Gallery]
* [http://www.tccoa.com Thunderbird and Cougar Club of America]
* [http://www.squarebirds.org/ Squarebirds.org] - An website for vintage Thunderbirds with historical and technical information plus an active message board.
* [http://www.autoguidewiki.com/Ford_Thunderbird_50th_Anniversary AutoGuideWiki.com]
* [http://forums.tbirdregistry.com/ Thunderbird Registry forums for all generations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070802163456/http://forums.tbirdregistry.com/ |date=2007-08-02 }}
* [http://www.tbirdranch.com/ T-Bird Ranch]
* [http://thunderbirdinfo.blogspot.com/ Thunderbird Infoway]
* [http://www.midwestthundercats.com Upper Midwest Thundercats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200620231712/http://www.midwestthundercats.com/ |date=2020-06-20 }} - An online community devoted to the MN12 and FN10 platform.
* [http://tbird.2ya.com Nebraska Thundercats] - Nebraska Thunderbird Club.
* [http://sccoa.com SuperCoupe Club Of America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330101833/http://sccoa.com/ |date=2014-03-30 }} - An online community devoted to the Thunderbird SC.
* [http://www.foxtbirdcougarforums.com/ Fox T-Birds] - An online community devoted to the FoxBody Ford Thunderbird
* [http://www.portholeauthority.com/ Porthole Authority] - Information resource for 1955 through 1957 and 2002 through 2005 Thunderbirds
* [http://www.obsoletethunderbird.org/ Obsolete Thunderbird] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929124111/http://www.obsoletethunderbird.org/ |date=2007-09-29 }} - An online community dedicated to 1967, 1968, 1969, 1970, and 1971 ford thunderbirds.
* http://www.foxtbirdcougarforums.com/

{{Ford}}

[[Kategorija:Automobili]]</text>
      <sha1>fa1iuybax7zogh631vi6q7d2q0sx5nn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Google</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26076</id>
    <revision>
      <id>42600797</id>
      <parentid>42510489</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 11 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="134437" sha1="q5wftnn5rfvly8dg8mc1qxs43hbb4cq" xml:space="preserve">{{Distinguish|Googol}}
{{Kompanija (BS)
| grupa =Google Inc.
| ime =Google
| slika =[[Datoteka:Google 2015 logo.svg|250px|Googleov logo]]
| vrsta =Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&amp;selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&amp;ns=GGEA GGEA])
| osnivanje = {{ZD|SAD}} [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Park, Kalifornija]] ([[27. 9.|27. septembra]] [[1998]].)
| osnivači =
| sjedište = [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| predsjednik =
| ključneosobe =[[Sundar Pichai]], CEO/direktor&lt;br /&gt;[[Sergey Brin]], suosnivač, predsjednik tehnološkog dijela&lt;br /&gt;[[Lawrence E. Page|Larry E. Page]], suosnivač, predsjednik proizvodnog dijela &lt;br /&gt;[[George Reyes]], CFO
| industrija = [[Internet]], [[softver]]
| proizvodi =
| zaposleni = 10.674 ([[31. 12.|31. decembra]] [[2006]].)
| holding =
| slogan =&quot;Don't Be Evil&quot;
| web =[http://www.google.com/ www.google.com]
| sjedište_grad =
| sjedište_država =
| pod_posluženo =
| usluge =
| prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi
| operativni_prihod =
| neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| prestala_postojati =
| dodatak =
|}}
'''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.&lt;ref name=&quot;financialtables&quot;&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |accessdate=May 2, 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=October 21, 2005}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- historija--&gt;Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz &quot;superglasačke zalihe&quot;. Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio &quot;da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim&quot;,&lt;ref name=&quot;corporate&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |accessdate=February 14, 2010}}&lt;/ref&gt; a njihov neslužbeni slogan je bio &quot;[[Don't be evil]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=April 8, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=July 16, 2007 |publisher=Google Blogoscoped |accessdate=February 14, 2010}}&lt;/ref&gt; ({{jez-sh|ne budi zao}}).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems|volume=30|issue=1–7|pages=107–117|citeseerx=10.1.1.115.5930|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X| issn=0169-7552 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=April 29, 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}&lt;/ref&gt;

Godine 2004. Google se premjestio u novo sjedište u mjestu [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}&lt;/ref&gt;

Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretraživačke mašine]]. Oni nude internetske servise kao što su softver za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i društveni mrežni servis ([[Google+]]). Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj [[Android (operativni sistem)|Android]] mobilnog operativnog sistema i samo-preglednički [[Chrome OS]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |accessdate=August 17, 2011}}&lt;/ref&gt; za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|accessdate=July 31, 2014}}&lt;/ref&gt; u produkciji svog &quot;visoko-kvalitetnog i jeftinog&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|accessdate=July 31, 2014|archivedate=2014-07-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i kupljenog [[Motorola Mobility]] u maju 2012.&lt;ref name=&quot;Hardware company&quot;&gt;{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|accessdate=September 4, 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=May 22, 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}&lt;/ref&gt; U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;&gt;{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|accessdate=September 15, 2012|date=July 26, 2012}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- tehnički dio--&gt;Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=July 2, 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |accessdate=February 14, 2010}}&lt;/ref&gt; i upravlja sa preko milijardu zahtjeva za pretragu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=December 18, 2009 |publisher=CNN |accessdate=February 14, 2010 |archive-date=2012-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; i oko 24 petabajta korisnički-generisanih podataka svaki dan (od 2009).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |accessdate=August 16, 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=November 21, 2008 |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=January 8, 2008 |publisher=Niall Kennedy |accessdate=July 5, 2010 |archive-date=2015-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=January 9, 2008 |publisher=TechCrunch |accessdate=February 16, 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- popularnost--&gt;U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |accessdate=December 10, 2013 |archive-date=2015-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, ukljujčujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorsko pravo, cenzura i privatnost.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=June 11, 2007 |accessdate=April 30, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gatekeepers&quot;&gt;{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=November 30, 2008 |accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{Glavni|Historija Googlea}}
Google je započeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeya Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na univerzitetu Stanford u Stanfordu, Kalifornija.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |accessdate=September 28, 2010}}&lt;/ref&gt;

Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=November 11, 1999 |publisher=Stanford University |accessdate=February 15, 2010}}&lt;/ref&gt; Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |accessdate=February 15, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=August 18, 1997 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archivedate=2002-05-06 |accessdate=November 27, 2010 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;

Mala pretraživačka mašina zvana &quot;RankDex&quot; od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bofovanje sajtova kao i rangiranje stranica.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=August 6, 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&amp;arnumber=707687 |accessdate=February 14, 2010}}&lt;/ref&gt; Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.&lt;ref&gt;{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=July 6, 1999 |fdate=February 5, 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt; i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=October 5, 2009 |accessdate=October 12, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |accessdate=October 12, 2010 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html }}&lt;/ref&gt;

Page i Brin su originalno nazvali svoj program &quot;BackRub&quot;, jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired  |date=August 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |accessdate=October 12, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places &amp; Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|accessdate=August 4, 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archiveurl=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archivedate=1996-12-24 |accessdate=March 12, 2011 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Eventualno, oni su izmjenili ime u Google, koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi &quot;[[googol]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name &quot;Google&quot; |last=Koller |first=David |date=January 2004 |publisher=Stanford University |accessdate=July 4, 2012 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archivedate=2012-07-04 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=February 12, 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |accessdate=February 15, 2010 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; broj jedan je praćen sa stotinu nula, što je odabrano da potpiše da je pretraga težila omogućiti veliki kvantitet informacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archiveurl=https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archivedate=1999-02-21 |accessdate=October 12, 2010 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Sprva, Google je pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, sa domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archiveurl=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archivedate=November 11, 1998 |accessdate=October 12, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archiveurl=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archivedate=December 1, 1998 |accessdate=August 14, 2012}}&lt;/ref&gt;

Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |accessdate=July 5, 2010 |archive-date=2012-05-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520022703/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bazirana je u prijateljevoj garaži ([[Susan Wojcicki]]&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;) u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], Kalifornija. Craig Silverstein, kolega PhD student na Stanfordu, bio je prvi uposlenik.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archiveurl=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archivedate=1999-10-02 |publisher=Stanford University |accessdate=October 12, 2010 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=September 7, 2008 |accessdate=October 12, 2010 |archive-date=2012-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php }}&lt;/ref&gt;

U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetitelja Googlea prešao je jednu milijardu prvi put - 8,4%-ni rast od maja 2010. (931 million).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &amp;#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |accessdate=January 2, 2013 |archive-date=2011-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110921063544/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; U januaru 2013, Google je objavio da je zaradio US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.&lt;ref&gt;Fiegerman, Seth. January 22, 2013. &quot;Google Has Its First $50 Billion Year.&quot; http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/&lt;/ref&gt;

===Finansiranje i inicijalne javne ponude===
[[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |accessdate=July 4, 2010}}&lt;/ref&gt;|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]]

Prva sredstva za Google bila su u augustu 1998. doprinos od 100.000$ od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, što je dato prije nego je Google inkorporiran.&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archiveurl=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archivedate=2009-06-12|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=April 29, 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications|accessdate=February 19, 2010|location=San Francisco|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Rano u 1999. godini, dok su doktoranti, Brin i Page odlučili da je pretraga koju su razvijali uzimala puno vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za $1 million. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khosla]], jednog preduzetnog kapitaliste firme Excite, nakon što je pregovarao sa Brinom i Pageom oko cifre od $750.000. 7. juna 1999, $25 milionska runda finansijskih sredstava je najavljena,&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archivedate=2001-02-12 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=June 7, 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |accessdate=February 16, 2009 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; sa većim investitorima uključujući preduzetne kapitalne firme [[Kleiner Perkins Caufield &amp; Byers]] i [[Sequoia Capital]].&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;/&gt;

Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina - do 2024. godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=January 29, 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |accessdate=January 22, 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.&lt;ref name=&quot;IPO&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=August 19, 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|accessdate=February 19, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|accessdate=February 19, 2010|location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=April 30, 2004|publisher=CNN Money|accessdate=February 19, 2010|archive-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=April 29, 2004|publisher=ZDNet|accessdate=February 19, 2010}}&lt;/ref&gt; Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.&lt;ref name=&quot;washpost&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|accessdate=February 19, 2010|location=Washington, D.C. | date=August 19, 2004}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.&lt;ref name=Marketwatch&gt;{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|accessdate=February 2, 2014}}&lt;/ref&gt; Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.&lt;ref name=&quot;yahooshares&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=August 9, 2004|publisher=internet.com|accessdate=February 19, 2010}}&lt;/ref&gt;

Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na zaposleničko smanjenje dobitka zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=April 28, 2004 |accessdate=November 27, 2010 |deadurl=yes |archivedate=2010-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 }}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prem potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=April 30, 2004 |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.&lt;ref&gt;Richard Utz, &quot;The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters.&quot; ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=August 24, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=August 25, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=May 17, 2007 |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt; U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je ''dizajnirao &quot;''Šefa kulture&quot;, koji također služi funkciju &quot;Direktor za ljudske resurse&quot;. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren prema sržnim vrijednostima na kojima je kompanija osnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.&lt;ref name=&quot;CCO&quot;&gt;{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title=Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=April 30, 2007 |accessdate=November 27, 2010 |archivedate=2010-10-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=July 27, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=October 6, 2007 |accessdate=November 27, 2010 |archivedate=2007-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su pogađale $700 prvi put 31. oktobra 2007,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=October 31, 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |accessdate=November 27, 2010 |archive-date=2013-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html }}&lt;/ref&gt; prvenstveno zbog jakih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot;&gt;{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=May 25, 2005 |accessdate=February 28, 2007 |archive-date=2012-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot; /&gt; Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]ovoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.

===Rast===
U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka Silikonske doline.&lt;ref name=&quot;165univave&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=October 4, 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 15, 2010}}&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, nasuprot Pageove i Brinove početne opozicije prema reklamno-profitnoj pretraživačkoj mašini,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=September 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover|accessdate=February 14, 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover}}&lt;/ref&gt; Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt; U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualno bazirane. Ključne riječi koje su prodavate bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo 5 centi po kliku.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt;

Ovaj model prodavanja na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na stranici Goto.com, [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].&lt;ref name=&quot;goto strong&quot;&gt;{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong|last=Sullivan|first=Danny|date=July 1, 1998|publisher=SearchEngineWatch|accessdate=February 18, 2010|archivedate=2009-08-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090828003128/http://searchenginewatch.com/2166331|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cnet p4p&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=February 19, 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=February 18, 2010}}&lt;/ref&gt; Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava kompanijinog plati-po-kliku and bidding patents. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=August 9, 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 18, 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.&lt;ref name=&quot;patent&quot;&gt;{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=September 4, 2001 |fdate=January 9, 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}&lt;/ref&gt; Patent je službeno dodijeljen u Stanford Univerzitet i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003, nakon prerasta dvije druge lokacije, kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.&lt;ref name=&quot;sgibldg&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=July 11, 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 15, 2010}}&lt;/ref&gt; Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj koji jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali [[Clive Wilkinson]] Arhitekti. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.&lt;ref name=&quot;googleplexpurchase&quot;&gt;{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=June 16, 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|accessdate=February 15, 2010|location=San Jose}}&lt;/ref&gt; Do tada, ime &quot;Google&quot; je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol &quot;[[google (verb)|google]]&quot; bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga &quot;koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You &quot;Google&quot;?|last=Krantz|first=Michael|date=October 25, 2006|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 17, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=July 5, 2006|publisher=msnbc.com|accessdate=February 17, 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archivedate=July 7, 2006}}&lt;/ref&gt;

===2013 naovamo===
Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U slžbenom javnom izvještaju, Page je objasnio da &quot;zdravlje i blagostanje&quot; kompanije će se fokusirati na &quot;izazov starenja i povezanih bolesti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|accessdate=September 20, 2013|newspaper=BBC News|date=September 19, 2013|author=Jane Wakefield}}&lt;/ref&gt;

Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|accessdate=September 24, 2013|date=September 2013}}&lt;/ref&gt; Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=September 14, 2007|accessdate=September 28, 2013}}&lt;/ref&gt; Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=September 27, 2013 |accessdate=September 28, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|accessdate=September 28, 2013|newspaper=The Independent|date=September 26, 2013|author=John Hall|location=London}}&lt;/ref&gt;

Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013 i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane Sir [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti internetski pristup dostupnijim tako da je pristup proširen u svijetu u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa Internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=51918&amp;et_rid=7107573&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|accessdate=October 8, 2013|newspaper=The Guardian|date=October 7, 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. naveden je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, rast od 12 procenata u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|accessdate=October 18, 2013|newspaper=The Guardian|date=October 17, 2013|author=Reuters|archivedate=2015-02-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93,000 m2) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|accessdate=November 6, 2013|newspaper=Quartz|date=November 1, 2013|author=Leo Mirani}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', October 8, 2014. Retrieved October 9, 2014.&lt;/ref&gt;

===Nabavke i partnerstva===
[[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]]
Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male poduhvatne firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=October 27, 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt; Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao trodimenzionalni prikasz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] u 2005. Google je stekao [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod (zajedno sa idejama od Adaptive Path's 'Measure Map') da kreira [[Google Analytics]] u 2006.

U oktobru 2006, Google je objavio da je nabavio sajt za razmjenu video snimaka [[YouTube]] za US$1,65 milijardi u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.&lt;ref&gt;{{Cite news | title = Google closes $A2b YouTube deal|author=[[Reuters]]|work=The Age | location=Melbourne| url = http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html|accessdate=July 5, 2010 | date=November 14, 2006}}&lt;/ref&gt; Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisani kao &quot;nematerijalni&quot; u regulatornom smislu.&lt;ref name=Moneyclip&gt;{{Cite news|first=Yi-Wyn|last=Yen|date=March 25, 2008|url=http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip|title=YouTube Looks For the Money Clip|accessdate=July 5, 2010|archivedate=2010-01-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U junu 2008, članak magazina Forbes je predstavio 2008. YouTubeov priod od US$200 miliona, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.&lt;ref name=&quot;Forbes08&quot;&gt;{{Cite news|first=Quentin|last=Hardy|author2=Evan Hessel|url=http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=May 22, 2008|accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt;

13. aprila 2007, Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za $3,1 milijardu, dajući Googleu vrijedne veze koje je DoubleClick imao sa Web izdavačima i reklamnim agencijama.&lt;ref name=&quot;DoubleClicknyt&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=April 17, 2007|newspaper=The New York Times|accessdate=February 26, 2010|location=New York}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=July 2, 2007|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Sajt će kasnije biti izmijenjen u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=August 5, 2009|accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt; Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, &quot;mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=February 12, 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=April 21, 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt;

U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m² ureda.&lt;ref name=&quot;nasaames&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=September 29, 2005|publisher=[[CNET]] |accessdate=February 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.&lt;ref name=&quot;googlesun&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=October 3, 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|accessdate=February 26, 2010}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om&lt;ref name=&quot;googleaol&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=December 28, 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 26, 2010}}&lt;/ref&gt; radi poboljšanja međusobnih video pretraživačkih servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno sa ostalim kompanijama uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&amp;.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=February 12, 2010|publisher=[[Yahoo!]]|accessdate=February 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Google bi kasnije pokrenuo &quot;[[AdSense for Mobile]]&quot;, uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.&lt;ref name=&quot;adsense_mobile&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=September 17, 2007|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u $900 milioniti sporazum radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].&lt;ref name=&quot;googlemyspace&quot;&gt;{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=August 7, 2006|publisher=B Net|accessdate=February 26, 2010|archive-date=2016-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,&lt;ref name=&quot;Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |accessdate=July 5, 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt; koristeći Google Earth da &quot;prati djeda Mraza&quot; u 3D prvi put.&lt;ref name=&quot;Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |accessdate=December 31, 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}&lt;/ref&gt; Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.&lt;ref name=&quot;Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |accessdate=July 5, 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt;

U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-rezolutivnim (0.41 m monochrome, 1.65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=September 6, 2008|publisher=Reuters|accessdate=February 26, 2010|location=Washington|archivedate=2015-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Google je također najavio u 2008 da hostira arhivu fotografija magazina [[Life (magazine)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (magazine)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=November 20, 2008 |accessdate=February 25, 2010 |location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=November 18, 2008 |accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megawatta snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20-procentni udio u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=May 4, 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt; U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) dopustila je Googleu autorizaciju da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.&lt;ref&gt;''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/ |date=2018-12-23 }}, on Cnet.com''.&lt;/ref&gt; Red jasno navodi da Google Energy–podružnica Googlea–drži prava &quot;za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama&quot;, ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice &quot;posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne&quot; objekte.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|accessdate=September 23, 2013|author=Candace Lombardi|date=February 19, 2010|archive-date=2018-12-23|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megawatta Happy Hereford [[vjetroelektrana]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|accessdate=September 23, 2013|newspaper=Quartz|date=September 18, 2013|author=Todd Woody}}&lt;/ref&gt;

Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], Norvešku kompaniju koja omogućava web-bazirane telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=May 18, 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |accessdate=November 27, 2010}}&lt;/ref&gt; 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=May 27, 2010 |publisher=AppScout |accessdate=June 16, 2010 |archivedate=2011-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Google je dobio kompaniju za neodređen iznos.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=November 9, 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt; U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megawatta energije za 20 godina.&lt;ref name=&quot;wind energy&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=July 21, 2010 |accessdate=October 26, 2010 |archive-date=2014-07-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date= April 4, 2011|accessdate=April 25, 2011 |location=Toronto}}&lt;/ref&gt;

15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za $12,5 milijardi&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=August 15, 2011 |accessdate=August 17, 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |accessdate=August 17, 2011}}&lt;/ref&gt; subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;&gt;{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |accessdate=August 17, 2011 |archive-date=2015-09-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html }}&lt;/ref&gt; Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |accessdate=May 23, 2012 | work=BBC News|date=May 22, 2012}}&lt;/ref&gt;

Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,&lt;ref name=&quot;supercharging android&quot;&gt;{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |accessdate=August 17, 2011}}&lt;/ref&gt; uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;/&gt; i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].&lt;ref name=&quot;cnet&quot;&gt;{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=August 15, 2011}}&lt;/ref&gt; Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi sa Googleovom strategijom. 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=August 13, 2012 | work=Reuters | access-date=2014-11-09 | archivedate=2014-11-26 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 10. decembra 2012, Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ | title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=December 11, 2012}}&lt;/ref&gt; Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=December 11, 2012}}&lt;/ref&gt; 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home business diviziju firme Motorola Mobility firmi [[Arris Group]] za $2.35 milijardi u kešu i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Group koja vrijedi $300 miliona.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | title= Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=December 19, 2012}}&lt;/ref&gt;

5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.&lt;ref&gt;Lardinois, Frederic. June 5, 2012. &quot;Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice.&quot; http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/&lt;/ref&gt;

6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.&lt;ref&gt;February 6, 2013. Lunden, Ingrid. &quot;Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users.&quot; http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/&lt;/ref&gt;

Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao &quot;društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija&quot;.&lt;ref name=&quot;Waze&quot;&gt;{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 29, 2013|author=Ingrid Lunden|date=June 11, 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio &quot;10-Q&quot; podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.&lt;ref name=&quot;Waze&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 29, 2013|author=Rip Empson|date=July 29, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|accessdate=July 29, 2013|author=Avi Schneider|date=June 11, 2013|archivedate=2015-02-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=September 8, 2013|author=Natasha Lomas|date=August 31, 2013}}&lt;/ref&gt; Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: &quot;Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju.&quot; Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|accessdate=October 8, 2013|author=Jennifer Clegg|date=October 3, 2013}}&lt;/ref&gt;

26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igricama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.&lt;ref name=Chowdhry-DeepMind&gt;{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|accessdate=January 27, 2014|newspaper=Forbes|date=January 27, 2014}}&lt;/ref&gt; Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.&lt;ref name=&quot;Helgren- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|accessdate=January 27, 2014|newspaper=Reuters|date=January 27, 2014|archivedate=2014-01-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ribeiro- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|accessdate=January 27, 2014|newspaper=PC World|date=January 27, 2014}}&lt;/ref&gt; Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|accessdate=January 27, 2014|newspaper=The Verge|date=January 27, 2014}}&lt;/ref&gt;

29. januara 2014, Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za $2,91 milijardu. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;/&gt; Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od $12,5 milijardi kada je Google kupio Motorola Mobility. Cijena od $2,91 milijardi sadržana od $660 miliona u kešu, $750 miliona u redovnim dionicama Lenova i $1,5 milijardi 3-godišnjih mjenica.&lt;ref name=&quot;GoogleSale&quot;&gt;{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|accessdate=June 1, 2014|publisher=''Fort Worth News.Net''|archivedate=2014-07-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

U martu 2014, Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igrice, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igrice za [[Android (operativni sistem)|Android]].&lt;ref&gt;By Devindra Hardawar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box].&quot; March 12, 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.&lt;/ref&gt; U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|accessdate=May 19, 2014}}&lt;/ref&gt; U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=June 10, 2014|accessdate=June 11, 2014}}&lt;/ref&gt; U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=July 1, 2014|accessdate=July 1, 2014}}&lt;/ref&gt;

===Lobiranje===
U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.&lt;ref name=lobby1&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=April 13, 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Googleovi podatkovni centri ===
Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, jednim u Čileu, jednim u Finskoj, jednim u Irskoj, jednim u Belgiji, jednim u Singapuru i jednim u [[Tajvan]]u.&lt;ref name=google&gt;{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|accessdate=July 22, 2014}}&lt;/ref&gt; In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, Hong Kong i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=September 28, 2011 |work=The Wall Street Journal |deadurl=yes |access-date=2014-11-09 |archivedate=2011-09-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |accessdate=March 13, 2014}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2013, ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=October 30, 2013|accessdate=November 1, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=October 30, 2013|accessdate=November 1, 2013}}&lt;/ref&gt; Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=October 31, 2013|accessdate=November 1, 2013}}&lt;/ref&gt; Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&amp;_r=1&amp;pagewanted=all&amp;|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=October 31, 2013|accessdate=November 1, 2013}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodi i servisi ==
{{glavni|Spisak Googleovih proizvoda}}

=== Reklamiranje ===
[[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]]
Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.&lt;ref name=&quot;10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|accessdate=July 5, 2010|publisher=SEC }}&lt;/ref&gt; U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.&lt;ref name=&quot;Google-Inc-Jan-2012-10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |accessdate =March 8, 2013}}&lt;/ref&gt; Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=August 12, 2008 |work=The Washington Post |accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=March 11, 2009 |accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new &quot;InPrivate&quot; Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=August 27, 2008 |publisher=Ars Technica |accessdate=September 1, 2008}}&lt;/ref&gt; Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.&lt;ref name=&quot;AdSense&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&amp;subid=uk-en-ha&amp;utm_medium=ha&amp;utm_term=adsense&amp;gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |accessdate=October 11, 2009}}&lt;/ref&gt;

Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa u proizvod, uzrokujući oglašivača da plaća Googleu novac neopravdano. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.&lt;ref&gt;Mills, Elinor. &quot;[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats].&quot; CNET. July 25, 2006. Preuzeto 29. juli 2006.&lt;/ref&gt;

U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da &quot;Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date= 2014-11-09|archivedate= 2009-01-30|archiveurl= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|deadurl= yes}}&lt;/ref&gt; Politika je kasnije izmijenjena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}&lt;/ref&gt; U junu 2008, Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=October 31, 2008 |accessdate=October 26, 2010 |archivedate=2013-10-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date= November 5, 2008 |accessdate=October 26, 2010|publisher=Google, Inc}}&lt;/ref&gt;
U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |accessdate=November 18, 2010 |archivedate=2010-11-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Pretraživač ===
{{Glavni|Google pretraga}}
[[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica|stranica]] [[22. decembar|22. decembra]] [[2013]].]]

Prema istraživanju tržišta kojeg je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] je dominantna pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, sa [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] od 65,6%.&lt;ref name=&quot;comscore&quot;&gt;{{Cite news|date=December 16, 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt; Google indeksira milijarde&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=July 25, 2008 |accessdate=December 31, 2010}}&lt;/ref&gt; web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]].

Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=July 9, 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=June 13, 2010}}&lt;/ref&gt; U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Field v. Google (CV-S-04-0413-RCJ-LRL) |publisher=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=January 19, 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g?url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archivedate=2006-01-29 |access-date=2014-11-09 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Parker v. Google (04-CV-3918)|publisher=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]]|url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf|date=10. 3. 2006.|access-date=2014-11-09|archive-date=2014-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20141208135923/http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf}}&lt;/ref&gt; Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date= September 29, 2010|accessdate=October 26, 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}&lt;/ref&gt;

Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=August 30, 2002 |publisher=AlterNet |accessdate=December 12, 2009 |archivedate=2010-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).&lt;ref name=&quot;sptimes&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=April 14, 2003|accessdate=October 11, 2008|archivedate=2010-02-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.&lt;ref&gt;{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=November 26, 2007}}&lt;/ref&gt; Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=November 20, 2009|accessdate=December 18, 2009}}&lt;/ref&gt; Dalje, Pariški građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz baze podataka.&lt;ref name=Smith&gt;{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=December 18, 2009|accessdate=December 18, 2009}}&lt;/ref&gt; U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=May 31, 2009|work=The New York Times |accessdate=December 18, 2009 }}&lt;/ref&gt;

21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=July 25, 2010 |accessdate=July 28, 2010}}&lt;/ref&gt;

Nadogradnja &quot;Hummingbird&quot; za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|accessdate=September 29, 2013|newspaper=Guardian|date=September 27, 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

=== Alati za produktivnost ===
[[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot; /&gt; i postao generalno dostupan 7. februara 2007.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=February 7, 2007 |publisher=Google Operating System Blog |accessdate=April 3, 2010}}&lt;/ref&gt; Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,&lt;ref name=&quot;appsoutofbeta&quot;&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=July 7, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 2, 2010}}&lt;/ref&gt; s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=February 11, 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |accessdate=April 2, 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archivedate=2013-01-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=April 1, 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |accessdate=April 2, 2010}}&lt;/ref&gt; Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=November 10, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 3, 2010}}&lt;/ref&gt;

Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=April 1, 2010 |publisher=TechRadar|accessdate=April 3, 2010}}&lt;/ref&gt; [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),&lt;ref&gt;[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, October 2007&lt;/ref&gt; [[Liz Figueroa]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|accessdate=September 9, 2014}}&lt;/ref&gt; [[Mark Rasch]],&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=June 15, 2004 |accessdate=October 26, 2010}}&lt;/ref&gt; i urednici Google Watcha&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archiveurl=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archivedate=2011-09-21 |access-date=2014-11-09 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi kako mail poslat prema ili sa Gmaila se ne čita od strane čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=October 3, 2010 |accessdate=October 26, 2010}}&lt;/ref&gt;

2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=March 9, 2006 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 3, 2010}}&lt;/ref&gt; 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=June 6, 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |accessdate=April 4, 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google &quot;Docs &amp; Spreadsheets&quot; Launches |last=Arrington |first=Michael |date=October 10, 2006 |publisher=TechCrunch |accessdate=April 4, 2010}}&lt;/ref&gt;

===Proizvodi za preduzeća===
[[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]]
[[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt; Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.&lt;ref name=&quot;csbe2gss&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search &quot;Business Edition&quot; As &quot;Google Site Search&quot; |last1=Sterling |first1=Greg |date=June 3, 2008 |publisher=Search Engine Land |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=September 13, 2007 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt; i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=October 3, 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |accessdate=June 15, 2010 |archive-date=2012-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; pod imenom Google Postini Services.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt;

===Ostali proizvodi===
[[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], [[Google Nexus|jedan od mobitela]] Googlea|220x220px]]
[[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|accessdate=3 September 2014}}&lt;/ref&gt; Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|accessdate=September 4, 2014}}&lt;/ref&gt; Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program &quot;uči&quot; od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=March 8, 2010 |at=para. 15 |accessdate=May 2, 2010}}&lt;/ref&gt;

Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=September 30, 2002 |access-date=2014-11-09 |archivedate=2010-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |accessdate=June 4, 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to &quot;nepoštena konkurencija&quot; i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, vol. 55, p. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |accessdate=June 4, 2010}}&lt;/ref&gt; Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom &quot;rodnom gradu&quot; Mountain View, Kalifornija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010 |archivedate=2010-06-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

U 2010, Google je objavio projekt [[Google Fiber]] sa planovima da izgradi ultra-visoko-brzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.&lt;ref name=&quot;HELFT march 21&quot;&gt;{{cite news| last=  HELFT| first= | url=  http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=  March 21, 2010}}&lt;/ref&gt; 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;/&gt;

U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]&lt;nowiki/&gt;ov [[iPhone]].&lt;ref name=&quot;smith&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=December 17, 2006 |work=The Guardian  |publisher=Guardian News and Media Ltd. |accessdate=June 16, 2010 | location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;orlowski&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=March 16, 2007 |publisher=The Register |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ricker&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=January 18, 2007 |publisher=Engadget |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt; Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]&lt;nowiki/&gt;licencom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 4, 2010}}&lt;/ref&gt; Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=September 23, 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=April 4, 2010}}&lt;/ref&gt; 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=January 5, 2010 |publisher=TechCrunch |accessdate=April 4, 2010}}&lt;/ref&gt; Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 2, 2013|author=Ingrid Lunden|date=July 1, 2013}}&lt;/ref&gt;

Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov &quot;redizajnirani email&quot;, sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=September 1, 2008 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=July 7, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=July 9, 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}&lt;/ref&gt;

[[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]&lt;nowiki/&gt;kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.&lt;ref&gt;T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], January 11, 2011. Visited August 6, 2011&lt;/ref&gt; Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.&lt;ref name=&quot;Bernard&quot;&gt;{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=May 27, 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}&lt;/ref&gt; Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]&lt;nowiki/&gt;nazvanu [[Google+]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &amp;#91;PICS&amp;#93; |work=Mashable.com |date=June 28, 2011 |accessdate=June 28, 2011 |archive-date=2011-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ }}&lt;/ref&gt; 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u &quot;ograničenoj&quot; fazi.&lt;ref name=&quot;Google+ grows to 10 million users&quot;&gt;{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=July 14, 2011 |accessdate=July 15, 2011 |publisher=CNN |archive-date=2019-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=July 21, 2011}}&lt;/ref&gt;

Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|accessdate=July 25, 2013|newspaper=The Guardian|date=July 25, 2013|author=Reuters|location=London}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=September 25, 2013}}&lt;/ref&gt;

3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.&lt;ref&gt;By Tom Cheredar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=2014-08-11 }}.&quot; February 3, 2014. Retrieved February 3, 2014.&lt;/ref&gt;

==Korporativni poslovi i kulture==
[[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]]
Na ''[[Fortune (magazine)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012&lt;ref name=&quot;best_company&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=January 22, 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2010-03-01 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 4, 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2010-07-23 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |accessdate=February 26, 2012 |archive-date=2012-10-31 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te četvrti u 2009. i 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 2, 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2014-01-29 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 8, 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2014-04-13 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=September 28, 2010 |publisher=Universum Global |accessdate=October 28, 2010 |archivedate=2010-11-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao &quot;ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo,&quot; &quot;možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo,&quot; i &quot;rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 20, 2010}}&lt;/ref&gt;

===Zaposlenici===
Od 2013, Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),&lt;ref name= 10K&gt;{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}&lt;/ref&gt; među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.&lt;ref&gt;John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)&lt;/ref&gt;

Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.&lt;ref name=&quot;topsalaries&quot;&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=March 31, 2006 |publisher=Cable News Network |accessdate=June 20, 2010 |archive-date=2015-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]]
U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=March 4, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |archive-date=2015-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ }}&lt;/ref&gt; zajedno sa Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=March 4, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=2008-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U martu 2008, [[Sheryl Sandberg]], tadašnja podpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=March 5, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=March 26, 2008|accessdate=March 31, 2008}}&lt;/ref&gt;
4. aprila 2011, Larry Page postaje CEO dok Eric Schmidt postaje Executive Chairman u Googleu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |accessdate=April 25, 2011}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|accessdate=September 1, 2012|newspaper=The Guardian|date=July 16, 2912|location=London}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says &quot;Noogle&quot;|Novi uposlenici se zovu &quot;Nooglers&quot;, i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2014-11-09 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=October 21, 2007 |accessdate=June 20, 2010}}&lt;/ref&gt; U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov podpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''.

===Googleplex===
{{Glavni|Googleplex}}
[[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]]
[[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']]
[[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]]

Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao &quot;[[Googleplex]]&quot;, kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand klavir, bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex].&quot; Google. Retrieved March 5, 2008.&lt;/ref&gt; Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = July 2011 | accessdate =May 8, 2013 }}&lt;/ref&gt;

Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date = May 2, 2011 | accessdate = April 22, 2013 }}&lt;/ref&gt;

Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m² uredskog prostora u New York City, na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot;&gt;Reardon, Marguerite. &quot;[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple].&quot; [[CNET]]. October 2, 2006. Retrieved October 9, 2006.&lt;/ref&gt; Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt; Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|accessdate=September 24, 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=September 11, 2012}}&lt;/ref&gt; Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|accessdate=September 24, 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=February 29, 2012|author=Emily Glazer}}&lt;/ref&gt; Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|accessdate=September 24, 2013|date=September 2013}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2006, Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archiveurl = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archivedate = 2009-06-04 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date = November 17, 2006 | accessdate = January 13, 2008 | publisher = [[WTAE TV|WTAE]] | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=December 8, 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |accessdate=December 8, 2010}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=October 24, 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=2014-11-09| archive-date=2008-05-03| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda.
[[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt;|alt=Google's NYC office building]]

U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.&lt;ref name=&quot;solar&quot;&gt;Richmond, Riva. &quot;[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge |date=2016-05-19 }}.&quot; [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.&lt;/ref&gt; Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.&lt;ref name=&quot;solar&quot; /&gt; Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=May 1, 2009| publisher=Google}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=May 3, 2009 | accessdate=May 3, 2010}}&lt;/ref&gt; Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archiveurl=  https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archivedate=May 6, 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |accessdate=July 5, 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno &quot;energetski žderonja&quot;. Kompanija je optuživana za korištenje svog &quot;[[Don't be evil]]&quot; mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.&lt;ref&gt;[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. &quot;[https://web.archive.org/web/20090701014348/http://www.harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151106114259/http://www.webcitation.org/5hT7kP56x |date=2015-11-06 }}.&quot; Retrieved April 9, 2008.&lt;/ref&gt;

===Google Doodle===
{{Glavni|Google Doodle}}
Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |accessdate=2014-04-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=1998-08-30 |accessdate=2014-04-23}}&lt;/ref&gt; Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog &quot;Doodleri&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=2014-04-12|accessdate=2014-09-27}}&lt;/ref&gt;

=== Filantropija ===
{{Glavni|Google.org}}

Godine 2004, Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.&lt;ref name=&quot;philanthropy&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|accessdate=July 16, 2010|archivedate=2010-07-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=September 14, 2006 |accessdate=July 16, 2010}}&lt;/ref&gt; and the current director is Megan Smith.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=February 23, 2009 |accessdate=July 16, 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008, Google je predstavio svoj &quot;projekt 10&lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;&quot; koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 16, 2010 |archive-date=2011-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=June 28, 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]]  |accessdate=September 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=September 24, 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |accessdate=September 26, 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=January 20, 2011 |accessdate=February 4, 2011 |archivedate=2011-07-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je pokrenuo &quot;[[Legalize Love]]&quot; kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|accessdate=September 9, 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Izbjegavanje poreza ===
Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.&lt;ref&gt;Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ &quot;Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole.&quot;] The Register, October 22, 2010.&lt;/ref&gt; Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=October 31, 2012 |accessdate=January 2, 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u Ujedinjenom Kraljevstvu, predsjednik Eric Schmidt je rekao, &quot;To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični.&quot; Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt &quot;je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news
 |url         = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |title       = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme
 |last1       = Kumar
 |first1      = Nikhil
 |last2       = Wright
 |first2      = Oliver
 |date        = December 13, 2012
 |publisher   = The Independent
 |accessdate  = December 17, 2012
 |location    = London
 |archivedate = 2012-12-17
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt; U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=April 22, 2013 |accessdate=April 22, 2013 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, May 17, 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=May 17, 2013 |accessdate=March 13, 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Okolina ===
Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|accessdate=July 12, 2013|author=Jack McGrath|date=May 18, 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|accessdate=July 12, 2013|year=2013}}&lt;/ref&gt;
Google je objelodanio u septembru 2011. da &quot;neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova&quot;, skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|accessdate=March 24, 2014|newspaper=NY Times|date=September 8, 2011}}&lt;/ref&gt;

U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|accessdate=July 12, 2013|newspaper=The Washington Post|date=June 20, 2013|author=Juliet Eilperin}}&lt;/ref&gt;

U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene &quot;podvalom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|accessdate=July 12, 2013|newspaper=The Guardian|date=July 9, 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Usporedba internetskih pretraživača]]
* [[Don't be evil]]
* [[Googleov logo]]
* [[Google Maps]]
* [[Google platform]]
* [[Google Street View]]
* [[Google+]]
* [[Googlebot]] – web crawler
* [[Googlization]]
* [[Ungoogleable]]
* [[Google mail]]
* [[Google Sitemaps]]
* [[Argumentum ad Google]]

== Reference ==
{{izvori|3}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Google}}
* [http://www.google.com ''Google'' na engleskom]
* [http://www.google.ba ''Google'' na bosanskom]
* [http://www.google.hr ''Google'' na hrvatskom]
* [http://www.google.rs ''Google'' na srpskom]
* [http://mail.google.com Google Mail]
* [http://earth.google.com/ Google Earth]

{{Google LLC}}
{{Alphabet Inc.}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Google| ]]
[[Kategorija:Nastanci 1998.]]
[[Kategorija:Internet pretraživači]]
[[Kategorija:Sajtovi]]
[[Kategorija:Američke kompanije]]</text>
      <sha1>q5wftnn5rfvly8dg8mc1qxs43hbb4cq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harry Wright</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26391</id>
    <revision>
      <id>42600831</id>
      <parentid>42578616</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:28:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3785" sha1="nzqc7bd4byc30w8s0o8v4fgh00gnk69" xml:space="preserve">[[Datoteka:Harry_Wright_Baseball_Card.jpg|right|thumb|Harry Wright]]

'''William Henry Wright''' ([[10.1.]] [[1835]] &amp;ndash; [[3.10.]] [[1895]].) bio je [[SAD|američki]] profesionalni igrač, [[menadžer (bejzbol)|menadžer]] i inovator [[bejzbol]]a.

Poznat je po tome što je sastavio, vodio i kao [[center field]] igrao za legendarni tim ''[[Cincinnati Red Stockings]]'' godine [[Bejzbol 1869|1869]]. Smatra ga se prvim pravim bejzbol menadžerom.

Godine 1953. je ušao u [[National Baseball Hall of Fame and Museum|Baseball Hall of Fame]].

== Biografija ==
Harry Wright je rođen u [[Engleska|Engleskoj]] kao sin Samuela Wrighta, profesionalnog igrača [[kriket]]a. U dobi od 3 godine je zajedno s ocem emigrirao u SAD, gdje je rane godine života proveo pomažući ocu u St. George Cricket Clubu u [[New York]]u. I on i njegov 12 godina mlađi brat [[George Wright (bejzbol)|George]] su namjeravali krenuti očevim stopama, ali su se istovremeno počeli zanimati i za [[bejzbol]] te igrati za amaterske klubove.

Međutim njegovu karijeru bejzbol igrača je prekinulo izbijanje [[američki građanski rat|američkog građanskog rata]]. Kada je rat završio, preselio se u Cincinnati kako bi profesionalno igrao za tamošnji Union Cricket Club. Međutim, taj je klub dijelio igralište s novim bejzbol klubom, a Wright je odmah postao njegov igrač i menadžer.

Wright je godine [[1869]]. iskoristio odluku [[National Association of Base Ball Players]] (NABBP) da dozvoli profesionalne klubove, te je stvorio tim koji je te sezone nije izgubio nijednu utakmicu u ligi. Međutim, sljedeće godine je uprava kluba odlučila prekinuti plaćanje profesionalnih igrača, pa ga je Harry Wright napustio.

Godine 1871. je u novoj profesionalnoj ligi [[National Association (bejzbol)|NA]] postao menadžer ''[[Atlanta Braves|Boston Red Stockingsa]]'' koji su postali njen dominantna klub. U klubu je ostao sve do 1881. godine, kada je prešao u Providence Grays. Godine [[1884]]. se preselio u [[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakers]] gdje je godine [[1893]]. dovršio karijeru.

Tokom cijele menadžerske karijere je imao 1225 pobjeda i 885 poraza, odnosno prosjek od 0,581.

== Literatura ==
* Alvarez, Mark (1996). &quot;William Henry Wright (Harry)&quot;. ''Baseball's First Stars''. Edited by Frederick Ivor-Campbell, et al. Cleveland, OH: SABR. {{ISBN|0-910137-58-7}}
* {{baseball-reference|id=managers/wrighha01}} (major league manager)
* {{baseball-reference|id=w/wrighha01}} (major league player)
* National Baseball Hall of Fame and Museum. [http://www.baseballhalloffame.org/hofers_and_honorees/hofer_bios/wright_harry.htm Harry Wright (Hall of Fame biography)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070409092249/http://www.baseballhalloffame.org/hofers_and_honorees/hofer_bios/wright_harry.htm |date=2007-04-09 }}
* Retrosheet. [http://retrosheet.org/boxesetc/Pwrigh101.htm &quot;Harry Wright&quot;]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. pristup 29.8. 2006.
* Wright, Marshall (2000). ''The National Association of Base Ball Players, 1857-1870''. Jefferson, NC: McFarland &amp; Co. {{ISBN|0-7864-0779-4}}

[http://www.henrychadwick.com/wright_and_spalding.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715093412/http://www.henrychadwick.com/wright_and_spalding.html |date=2007-07-15 }}
{{start box}}
{{succession box | title=[[Popis menadžera Atlanta Bravesa|menadžeri Boston Red Capsa]] | before=''prvi menadžer'' | years=1876-1881| after= [[John Morrill]]
}}
{{succession box | title=[[Philadelphia Phillies/menadžeri i vlasništvo|menadžer Philadelphia Philliesa]] | before=[[Blondie Purcell]] | years=1884-1893| after= [[Arthur Irwin]]
}}
{{end box}}
{{commonscat|Harry Wright}}

[[Kategorija:Bejzbol menadžeri|Wright, Harry]]</text>
      <sha1>nzqc7bd4byc30w8s0o8v4fgh00gnk69</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frank Lloyd Wright</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29314</id>
    <revision>
      <id>42600707</id>
      <parentid>42559448</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:50:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10122" sha1="5xijxglhlkkpsynafq8rj6d7b724nsu" xml:space="preserve">{{Infokutija umjetnik
|ime          = Frank Lloyd Wright
|slika        = Frank_Lloyd_Wright_portrait.jpg
|širina_slike     = 285px
|opis         = 
|rođenje      = [[8. 6.|8. lipnja]] [[1867]].&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Richland Center, Wisconsin|Richland Center]], [[Wisconsin]]&lt;br /&gt;[[Sjedinjene Američke Države]]
|smrt         = [[9. 4.|9. travnja]], [[1959]].&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Phoenix]], [[Arizona]]&lt;br /&gt;[[Sjedinjene Američke Države]]
|nacionalnost = 
|pokret       = [[funkcionalizam]]
|polje        = [[arhitektura]]
|praksa       = [[Louis Sullivan]]
|uticaj_na      = 
|uticaj_od     = 
|djela        = [[Falling Water]]&lt;br /&gt;[[Guggenheimov muzej]]
|nagrade      = 
|potpis       = 
}}
'''Frank Lloyd Wright''' ([[Richland Center, Wisconsin]], [[8. 6.|8. lipnja]], [[1867]]. - [[Phoenix|Phoenix, Arizona]], [[9. 4.|9. travnja]], [[1959]].), istaknuti [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[arhitekt]] prve polovice [[20. vijek|20. stoljeća]].

== Biografija ==
Nakon djetinjstva provedenoga na farmi u [[Spring Greene]]u, odlazi [[1888]]. u [[Chicago]] i stupa u atelje vodećeg američkog arhitekta [[Louis Sullivan|Louisa Sullivana]].

Pored praktičnog iskustva što ga je tu stekao za njegovo umjetničko formiranje bilo je odlučno još nekoliko komponenata. Došavši iz provincije sačuvao je ljubav za kolonijalnu arhitekturu, njenu udobnost i povezanost s pejzažom. Bliske su mu ideje J. Ruskina, E.-E. Violet-le-Duca i arhitekata s istočne američke obale koji se inspiriraju na tradicijama stare georgijanske arhitekture (McKim, Mead, Richardson).

Prvi Wrightovi radovi, nastali još u ateljeu Sullivana – vlastita kuća u Oak Parku ([[1889]].) i kuća Charnley u Chicagu ([[1891]].) – u tragu su američke ladanjske arhitekture. Napustivši [[1893]]. Sullivana, Wright se još jače priklanja tradiciji i projektira niz objekata osebujnoga pečata – kuće Winslow u River Forestu (1893.), Husser u [[Chicago|Chicagu]] ([[1899]].) i River Forest Golf Club ([[1898]].).

Oko [[1900]]. zanosi se [[japan]]skom arhitekturom i inspirirajući se njome uspijeva stvoriti građevni tip što ga varira u nizu poznatih &quot;prerijskih kuća&quot;. Osnovno je obilježje tih kuća horizontalna raščlanjenost i naglašen plastični motiv strehe. Ideja kontinuiranog unutarnjeg prostora, koju je Wright razradio već u ranijim objektima, dobila je novu formulaciju u obliku ukrštenog tlocrta koji se sažimlje u središnjem prostoru (halu) u kojemu je smješten kamin – kuće Willitts u Highland Parku (1902.), Heurtley u Chicagu ([[1902]].), Bradley i Hickox u Kankakeeu (1900.), Martin u Buffalou ([[1904]].), Coonley u Riversideu (1908.), Roberts u River Forestu ([[1908]].), Gale u Oak Parku ([[1909]].) i, najljepša među njima, kuća Robie u Chicagu (1909.).

U &quot;prerijskim kućama&quot; Wright je stvorio prototip američke rezidencijalne arhitekture, pomirivši tradiciju i potrebu za suvremeno oblikovanim prostorom. Istovremeno, nastaju i njegovi prvi objekti u armiranom betonu u kojima kubičnim formama teži prema skulpturalnoj jasnoći volumena i monumentalnosti: uredska zgrada Larkin u [[Buffalo]]u (1904., srušena [[1950]].), Unity Church u Oak Parku ([[1906]].) i hotel u Mason Cityju (1909.). 
[[Datoteka:Robie House.jpg|thumb|250px|Robie kuća]]

S &quot;prerijskim kućama&quot; jedna je arhitektonska misao bila iscrpljena, i već [[1910]]. se javljaju u njegovom radu prvi znakovi krize. Boravak u Europi [[1911]]. nije mu ispunio očekivanja i ostao je praktički bez uticaja na njegov rad. Po povratku gradi vlastitu kuću [[Taliesin]] u Spring Greenu u kojoj prvi put primjenjuje razvedeni [[tlocrt]] s unutarnjim [[patio]]m. Iako predviđa neka kasnija rješenja, ovaj je objekt značajniji kao gesta povratka pejzažu i traženju neposrednijega kontakta s ambijentom prirode.

Tragajući za izvornim oblikom i dalekom prošlošću američkog kontinenta Wright se oduševljava megalitičkim konstrukcijama i masivnim zdanjima pretkolumbovske Amerike. Iz toga izviru masivnost i monumentalnost kao osnovne značajke projekata realiziranih u ovom razdoblju – Midway Gardens u Chicagu ([[1914]].) i veličini Imperial Hotel u Tokiju ([[1922]].). Tek oko [[1930]]. Wright počinje asimilirati europska iskustva prihvaćajući nove materijale, nove konstruktivne metode i novu estetiku.

[[Datoteka:FallingwaterWright.jpg|left|300px|thumb|Falling Water]]
S [[Kaufmann kuća|kućom Kaufmann]] (Falling Water) u Connellsvilleu ([[1936]].) u kojoj je dao jedno od remek-djela moderne arhitekture započinje drugo plodno razdoblje Wrightova opusa. Osnovne su karakteristike novih objekata povezanost s pejzažom, slobodan tlocrt koji je preko patia ili staklenih stijena povezan s vanjskim prostorom i naglašavanje plastike krovišta. U njima je na suvremen način razrađena prostorna i plastična koncepcija ranijih &quot;prerijskih kuća&quot;.

Među najpoznatijim objektima ladanjskog tipa su kuće Hanna u Palo Altu ([[1937]].), Goetsch-Winkler u Okemosu ([[1939]].), Sturgis kraj Los Angelesa (1940.), Lloyd Lewis u Libertsvilleu ([[1940]].), Pauson kraj Phoenixa (1940.) i Jacobs II u Madisonu ([[1948]]). U trgovini Morris u San Franciscu ([[1949]].) javlja se motiv kružne rampe kojom je postignut snažan prostorni efekt. Ona je još jače izražena na kući njegova sina Daniela Wrighta u [[Phoenix]]u ([[1952]].), a kulminira u njegovu posljednjem djelu [[Muzej Guggenheim u New Yorku|Guggenheimovu muzeju]] u [[New York]]u ([[1959]].). Posthumno se prišlo realizaciji njegova grandioznog projekta za komunalni centar Marine Country u Kaliforniji ([[1962]].).
	
== Filozofija rada i značaj ==
[[Datoteka:Guggenheim museum exterior.jpg|200px|thumb|Guggenheim muzej]]
Wright je, bez sumnje, jedna od najkontradiktornijih ličnosti u modernoj arhitekturi. Do kraja života ostao je individualist podjednako u načinu života i umjetničkom shvaćanju, pa ipak njegov opus predstavlja značajno poglavlje suvremene arhitekture.

Prvi je intuitivno naslutio i razradio ideju kontinuiranog unutarnjeg prostora, koju su europski arhitekti započeli rješavati znatno kasnije. [[Evropa|Europskom]] racionalizmu, koji je probudio zanimanje za rješavanje konstruktivnih metoda i za socijalne aspekte, on je suprotstavio organičko shvaćanje arhitekture koje u centar stavlja čovjeka pojedinca i njegov odnos prema ambijentu u kojem živi. Stoga Wright svaki projekt rješava neovisno od prijašnjega kao singularnu i neponovljivu kreaciju.

Snaga i originalnost njegove vizije dobivaju osobitu potvrdu u posljednjem razdoblju u kojemu je, prihvativši eurposka iskustva, stvorio djela koja po svojoj poetičnosti i plastičnoj slobodi zacrtavaju nove puteve arhitektonskog oblikovanja. Iako ponekad opterećen literarnošću i simbolikom, Wrightov opus po bogatstvu stvaralačkih ideja i raznovrsnosti nema premca u modernoj arhitekturi.

Pored realiziranih projekata, izradio je više vizionarskih rješenja: za centar Pittsburga i Bagdada, projekt za neboder visok 1600 m i čuveni [[Broadacre plan]] ([[1955]].) u kojem daje prijedlog za sistematsku urbanizaciju zemlje. Ostavio je za sobom i golem literarni opus u kojem je pored teoretskih i stručnih pogleda sadržan i bogat autobiografski materijal.

Godine [[1938]]. sagradio je vlastitu kuću Taliesin West u pustinji kraj Phoenixa; tu je ostao do kraja života stvorivši od sebe svojim življenjem izvan civilizacije gotovo mitsku ličnost. Umro je 1959 godine od raka stomaka.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Frank Lloyd Wright}}
* [http://www.franklloydwright.org/ Frank Lloyd Wright Foundation] Official Website
* [http://www.savewright.org/ Frank Lloyd Wright Building Conservancy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230701005657/https://savewright.org/ |date=2023-07-01 }}
* [http://www.nou-sera.com/architect/wright.html#Anchor-4159 Frank Lloyd Wright YouTube]
* [http://www.wrightplus.org/ Frank Lloyd Wright Preservation Trust] - FLW Home and Studio, Robie House
* [http://www.taliesinpreservation.org/ Taliesin Preservation Commission]
* [http://www.pbs.org/flw/ Frank Lloyd Wright] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060810140421/http://www.pbs.org/flw/ |date=2006-08-10 }} - [[Public Broadcasting Service|PBS]] [[Television documentary|documentary]] by [[Ken Burns]] and resources
* [http://www.loc.gov/exhibits/flw/flw.html Frank Lloyd Wright. Designs for an American Landscape 1922-1932]
* [http://www.loc.gov/rr/print/list/103_flw.html Frank Lloyd Wright Buildings Recorded by the Historic American Buildings Survey]
* [http://architecture.about.com/library/bl-wright-list.htm Complete list of Wright buildings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430033246/http://architecture.about.com/library/bl-wright-list.htm |date=2011-04-30 }}
* [http://www.startribune.com/blogs/oldnews/?p=77 Yesterday's News blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012163315/http://www.startribune.com/blogs/oldnews/?p=77 |date=2007-10-12 }} 1926 newspaper account of Wright's arrest in Minnesota
* [http://www.artpotteryblog.com/art_pottery_blog/2006/12/teco_pottery_hi.html Frank Lloyd Wright and Teco Pottery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071030075329/http://www.artpotteryblog.com/art_pottery_blog/2006/12/teco_pottery_hi.html |date=2007-10-30 }}
* [http://www.biographyshelf.com/frank_lloyd_wright_biography.html Biography resources dedicated to Frank Lloyd Wright] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022132326/http://biographyshelf.com/frank_lloyd_wright_biography.html |date=2007-10-22 }}
* [http://www.hollywoodlandwright.com/ HollywoodlandWright] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011021038/http://www.hollywoodlandwright.com/ |date=2007-10-11 }} Frank Lloyd Wright's Los Angeles area textile block buildings
* [http://frank.lloydwright.info/ Frank Lloyd Wright presentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110209125007/http://frank.lloydwright.info/ |date=2011-02-09 }}

{{Životni vijek|1867|1959|Wright, Frank Lloyd}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki arhitekti|Wright, Frank Lloyd]]</text>
      <sha1>5xijxglhlkkpsynafq8rj6d7b724nsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geten</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32227</id>
    <revision>
      <id>42600767</id>
      <parentid>41440760</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T02:37:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1400" sha1="naiy80m2706x73psez6a3sq0wilcgft" xml:space="preserve">'''Geten''' (prethodno Gejten LGBT) je organizacija osnovana u Beogradu, u maju 2001. godine, a zvanično je registrovana pri saveznom Ministarstvu pravde Jugoslavije, 19. novembra iste godine. 
Gejten LGBT je proistekao iz [[Arkadija|Arkadije]], gej-lezbejskog lobija, osnovanog 1990.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://parada.rs/organizacije/ |access-date=2020-03-26 |archive-date=2020-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326200450/http://parada.rs/organizacije/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; i zvanično registrovanog 1994. godine. S obzirom da su osnivači odlučili da se ugasi rad ove organizacije, javila se snažna potreba za organizovanim delovanjem na polju lezbejske, gej, biseksualne i transrodne egzistencije, prava i kulture. Aktivisti Getena su učestvovali u višegodišnjem projektu [[Kampanja protiv homofobije]].

Naziv organizacije je inspirisan Gethenom, svetom androginih bića, opisanom u knjizi [[Ursula Le Gvin|Ursule Le Gvin]] “Leva ruka tame“, koji u svojoj istoriji nije imao ratove i sukobe.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.transserbia.org/o-nama |title=Archive copy |access-date=2020-03-26 |archive-date=2019-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191226081216/http://transserbia.org/o-nama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Nevladine organizacije u Srbiji]]
[[Kategorija:LGBT organizacije u Srbiji]]</text>
      <sha1>naiy80m2706x73psez6a3sq0wilcgft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bar (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33221</id>
    <redirect title="Bar (Crna Gora)" />
    <revision>
      <id>42600721</id>
      <parentid>1795559</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bar (Crna Gora)]]</comment>
      <origin>42600721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bar (Crna Gora)]]</text>
      <sha1>lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henry David Thoreau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33480</id>
    <revision>
      <id>42600856</id>
      <parentid>42422530</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:44:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10710" sha1="q6hgb3q7p2lvssg86yegdfwqa4wvlt4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Henry David Thoreau.jpg|thumb|right|Henri Dejvid Toro (1856)]]
'''Henry David Thoreau''' ([[12.7.]], [[1817]] – [[6.5.]], [[1862]]; rođen kao '''David Henry Thoreau'''&lt;ref&gt;[http://www.americanpoems.com/poets/thoreau/ Biography of Henry David Thoreau], American Poems (2000-2007 Gunnar Bengtsson).&lt;/ref&gt;) bio je [[SAD|američki]] pisac, [[prirodoslovlje|prirodoslovac]], [[transcendentalizam|transcedentalist]], [[otpor porezima|borac protiv poreza]], [[kritika razvoja|kritičar razvoja]] i [[filozofija|filozof]] najpoznatiji po knjizi ''[[Walden]]'', meditacijama na temu [[jednostavni život|jednostavnog života]] u prirodnom okružju, te eseju, ''[[Civil Disobedience (Thoreau)|Građanski neposluh]]'', pozivu za [[građanski neposluh|otpor građanskoj vlasti]] kao izraz protivljenju nepravednoj državi.

Thoreauve knjige, članci, eseji, dnevnici i pjesme zajedno tvore 20 tomova. Među njegovim najpoznatijim djelima se navode [[prirodoslovne knjige]] i filozofija u kojoj je predvidio metode i dostignuća [[ekologija|ekologije]] i [[ambijetalna historija|ambijentalne historije]], dva izvora današnjeg [[ambijentalizam|ambijentalizma]].

Thoreau je cijelog života bio [[abolicionizam|abolicionist]], koji je u svojim predavanjima napadao [[Fugitive Slave Law|Zakono o odbjeglim robovima]] istovremeno hvaleći djela [[Wendell Phillips|Wendella Phillipsa]] i braneći abolicionista [[John Brown (abolicionist)|Johna Browna]]. Thoreauova folozofija nenasilnog otpora je utjecala na doktrinu i praksu kasnijih velikih ličnosti kao što su [[Lav Tolstoj]], [[Mohandas K. Gandhi]] i [[Martin Luther King, Jr.]]

== Thoreauova djela ==
[[Datoteka:Thoreau1967stamp.jpg|thumb|right|1967 U.S. postage stamp honoring Thoreau]]
&lt;div style=&quot;-moz-column-count:2; column-count:2;&quot;&gt;
* ''[[The Service]]'' (1840)
* ''[[A Walk to Wachusett]]'' (1842)
* ''[[Paradise (to be) Regained]]'' (1843)
* ''The Landlord'' (1843) [http://en.wikisource.org/wiki/The_Landlord]
* ''[[Sir Walter Raleigh (essay)|Sir Walter Raleigh]]'' (1844)
* ''[[Herald of Freedom (essay)|Herald of Freedom]]'' (1844)
* ''[[Wendell Phillips Before the Concord Lyceum]]'' (1845)
* ''[[Reform and the Reformers]]'' (1846-8)
* ''[[Thomas Carlyle and His Works]]'' (1847)
* ''A Week on the Concord and Merrimack Rivers'' (1849) [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4232]
* ''[[Civil Disobedience (Thoreau)|Resistance to Civil Government]]'', or ''Civil Disobedience'' (1849)
* ''An Excursion to Canada'' (1853) [http://en.wikisource.org/wiki/An_Excursion_to_Canada]
* ''[[Slavery in Massachusetts]]'' (1854)
* ''[[Walden]]'' (1854)
* ''[[A Plea for Captain John Brown]]'' (1859)
* ''[[Remarks After the Hanging of John Brown]]'' (1859)
* ''[[The Last Days of John Brown]]'' (1860)
* ''Walking'' (1861) [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=1022][http://en.wikisource.org/wiki/Walking]
* ''Autumnal Tints'' (1862) [http://en.wikisource.org/wiki/Autumnal_Tints]
* ''Wild Apples: The History of the Apple Tree'' (1862) [http://en.wikisource.org/wiki/Wild_Apples:_The_History_of_the_Apple_Tree][http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4066]
* ''Excursions'' (1863)
* ''[[Life Without Principle]]'' (1863)
* ''Night and Moonlight'' (1863) [http://en.wikisource.org/wiki/Night_and_Moonlight]
* ''The Highland Light'' (1864) [http://en.wikisource.org/wiki/The_Highland_Light]
* ''The Maine Woods'' (1864) [http://eserver.org/thoreau/mewoods.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828101155/http://eserver.org/thoreau/mewoods.html |date=2008-08-28 }}
* ''Cape Cod'' (1865) [http://eserver.org/thoreau/capecd00.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023173410/http://eserver.org/thoreau/capecd00.html |date=2008-10-23 }}
* ''Letters to Various Persons'' (1865)
* ''A Yankee in Canada, with Anti-Slavery and Reform Papers'' (1866)
* ''Early Spring in Massachusetts'' (1881)
* ''Summer'' (1884)
* ''Winter'' (1888)
* ''Autumn'' (1892)
* ''Misellanies'' (1894)
* ''Familiar Letters of Henry David Thoreau'' (1894)
* ''Poems of Nature'' (1895)
* ''Some Unpublished Letters of Henry D. and Sophia E. Thoreau'' (1898)
* ''The First and Last Journeys of Thoreau'' (1905)
* ''Journal of Henry David Thoreau'' (1906)[http://www.walden.org/institute/thoreau/writings/journal/Journal.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080209194128/http://www.walden.org/Institute/thoreau/writings/journal/Journal.htm |date=2008-02-09 }}&lt;/div&gt;

=== Dodatni online tekstovi ===
* [http://thoreau.eserver.org/ The Thoreau Reader] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060405032000/http://thoreau.eserver.org/ |date=2006-04-05 }}. The annotated works of Henry David Thoreau.
* [http://www.walden.org/institute/thoreau/writings/Writings.htm Thoreau's Life &amp; Writings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411224153/http://www.walden.org/institute/thoreau/writings/Writings.htm |date=2010-04-11 }}, at the Thoreau Institute at Walden Woods.
* {{gutenberg author|id=Henry_David_Thoreau|name=Henry David Thoreau}}. Text and HTML.
* [http://www.archive.org/search.php?query=Henry%20David%20Thoreau%20AND%20mediatype%3Atexts Works by Henry David Thoreau] at [[Internet Archive]]. Scanned books.
* [http://books.google.com/books?q=henry+david+thoreau&amp;btnG=Search+Books&amp;as_brr=1 Works by Henry David Thoreau] at [[Google Books]]. Scanned books.
* [http://schechsplace.tripod.com/ht.htm#drippings Thoreau's Journal Drippings; a Monthly Digest of Excerpts from Thoreau's Journal]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.sniggle.net/Experiment/index.php?entry=excerpts Excerpts from Thoreau’s Journals] (relating to political philosophy)
* [http://www.poemhunter.com/henry-david-thoreau/poet-6711 Poems of Thoreau]

== Fusnote ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* Henry David Thoreau: ''A Week, Walden, The Maine Woods, Cape Cod'' (Robert F. Sayre, ed.) ([[Library of America]], 1985) {{ISBN|978-0-940450-27-1}}
* Henry David Thoreau: ''Collected Essays and Poems'' (Elizabeth Hall Witherell, ed.) ([[Library of America]], 2001) {{ISBN|978-1-883011-95-6}}
* Henry David Thoreau: ''The Price of Freedom: Excerpts from Thoreau’s Journals'' {{ISBN|978-1-4348-0552-2}}
* Bode, Carl. ''Best of Thoreau's Journals''. Southern Illinois University Press. 1967.
* Botkin, Daniel. ''No Man's Garden''.
* Dassow Walls, Laura. ''Seeing New Worlds: Henry David Thoreau and 19th Century Science''. University of Wisconsin Press. 1995. {{ISBN|978-0-299-14740-2}}
* Dean, Bradley P. ed., ''Letters to a Spiritual Seeker''. New York: W. W. Norton &amp; Company, 2004.
* Harding, Walter. ''The Days of Henry Thoreau''. Princeton University Press, 1982.
* Hendrix, George. &quot;[http://www.jstor.org/view/00284866/ap020119/02a00040/0?frame=noframe&amp;userID=42fb1938@hampshire.edu/01cce4406800501b8e1a6&amp;dpi=3&amp;config=jstor The Influence of Thoreau's &quot;Civil Disobedience&quot; on Gandhi's Satyagraha]&quot;. The New England Quarterly. 1956.
* Howarth, William. ''The Book of Concord: Thoreau's Life as a Writer''. Viking Press, 1982.
* Meyerson, Joel et al. ''The Cambridge Companion to Henry David Thoreau''. Cambridge University Press. 1995.
* Nash, Roderick. ''Henry David Thoreau, Philosopher''.
* Parrington, Vernon. ''[http://xroads.virginia.edu/~HYPER/parrington/vol2/bk03_03_ch03.html Main Current in American Thought] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901091713/http://xroads.virginia.edu/~Hyper/Parrington/vol2/bk03_03_ch03.html |date=2006-09-01 }}''. V 2 online. 1927.
* Petroski, Henry. ''H. D. Thoreau, Engineer''. American Heritage of Invention and Technology, Vol. 5, No. 2, pp.&amp;nbsp;8–16.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Henry David Thoreau}}
* [http://hdt.typepad.com/henrys_blog/ This Date From Henry David Thoreau's Journal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927015905/http://hdt.typepad.com/henrys_blog/ |date=2007-09-27 }} 
* [http://thoreau.eserver.org/whowhy.html Who He Was &amp; Why He Matters] – by Randall Conrad 
* [http://hdthoreau.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517133604/http://hdthoreau.com/ |date=2014-05-17 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517133604/http://hdthoreau.com/ |date=2014-05-17 }}
* [http://www.thoreaufarm.org/ The Birthplace of Thoreau]
* [http://www.blogthoreau.blogspot.com/ The Blog of Henry David Thoreau]
* [http://www.walden.org/institute/ The Thoreau Institute at Walden Woods] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070624153418/http://www.walden.org/Institute/ |date=2007-06-24 }}
* [http://www.thoreau-online.org/ Henry David Thoreau Online] The Works and Life of Henry D. Thoreau
* [http://www.transcendentalists.com/1thorea.html Henry David Thoreau (“The Transcendentalists”)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050907212110/http://www.transcendentalists.com/1thorea.html |date=2005-09-07 }}
* [http://www.vcu.edu/engweb/transcendentalism/authors/thoreau/ The American Transcendentalist Web]
* [http://www.calliope.org/thoreau/thoreau.html Thoreau Project at Calliope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181218044923/http://www.calliope.org/thoreau/thoreau.html |date=2018-12-18 }}
* [http://www.thoreausociety.org/ The Thoreau Society]
* [http://www.library.ucsb.edu/thoreau/ The Thoreau Edition]
* [http://victorian.lang.nagoya-u.ac.jp/concordance/thoreau/ Concordance to works of Thoreau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630152352/http://victorian.lang.nagoya-u.ac.jp/concordance/thoreau/ |date=2007-06-30 }} at Victorian Literary Studies Archive
* [http://books.guardian.co.uk/review/story/0,12084,1246669,00.html John Updike, “A Sage for All Seasons”] – courtesy of the UK ''Guardian'', an edited extract from the introduction to Updike’s new edition of ''Walden''
* [http://plato.stanford.edu/entries/thoreau/ Stanford Encyclopedia of Philosophy entry]
* [http://thoreau.eserver.org/currents.html Henry Thoreau: Transcendental Economist] from Vernon L. Parrington’s ''Main Currents in American Thought'' 
* [https://web.archive.org/web/20040804002400/http://homepage.mac.com/sfe/henry/ Stephen Ells’s Thoreau research page]
* [http://www.sc.ehu.es/sfwpbiog/acdr/thoreau.htm The European Thoreau web page: multilingual resources for Thoreauvians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070711163827/http://www.sc.ehu.es/sfwpbiog/acdr/thoreau.htm |date=2007-07-11 }}
* [http://www.thoreauwabanakitrail.org Thoreau's trails]

{{Lifetime|1817|1862|Thoreau, Henry David}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Abolicionisti]]
[[Kategorija:Ekolozi]]</text>
      <sha1>q6hgb3q7p2lvssg86yegdfwqa4wvlt4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henry Miller</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33777</id>
    <revision>
      <id>42600857</id>
      <parentid>42247687</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:45:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4717" sha1="e7u6dim9wd8p79yg0162nx37rj6uy2f" xml:space="preserve">{{otherpeople}}

[[Datoteka:Henry Miller 1940.jpg|thumb|250px|'''Henry Miller [[1940]]. na slici [[Carl Van Vechten|Carla Van Vechtena]].''']] 
'''Henry Valentine Miller''' ([[New York]], [[New York (savezna država)|New York]], [[26.12.]]. [[1891]]. - [[Pacific Palisades]], [[Kalifornija]] [[7.6.]] [[1980]].) bio je legendarni američki [[književnik]] i [[slikar]].

== Biografija ==
Otac mu je bio [[Nijemac|njemački]] useljenik u [[SAD]] po zanimanju krojač sklon [[Alkoholizam|alkoholizmu]]. U mladosti izložen nasilju od strane majke. Imao je sestru Laurettu Annu, koja je bila mentalno hendikepirana. Bio je odličan učenik, a pokušaj studiranja trajao je svega 2 mjeseca. Već od petnaeste godine živio [[promiskuitet]]nim životom a sa sedamnaest se zarazio [[gonoreja|gonorejom]] u bordelu. Sa devetnaest godina započeo je vezu sa ženom od 37 godina. Imao je aferu i sa svojom punicom. Volio je čitati, osobito mu je bio drag [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]].
Radio je niz poslova, ali ih je stalno mijenjao. (Od očeve trgovine, cementne kompanije, telegrafske kompanije, pa do novinarstva u [[Pariz]]u). Tek [[1964]]. u 75. godini doživio je slavu. Ženio se pet puta. Imao je troje djece. Počeo je pisati tek sa 40 godina, kada je bio potpuno slobodan.

== Djelo ==
Bio je istinski [[Mesija]] erotske proze. Na osobiti je način opisivao seksualne pustolovine ljudi, a često spominje i [[alkohol]]. Zabranjivan i ocrnjivan u domovini. Bio je pripadnik boemske književne scene u Parizu. Izbijanjem [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ide u Grčku, ali kasnije bježi u [[SAD]].
Više godina proveo boemski u [[Pariz]]u i tamo objavio svoje najpoznatije knjige, dugo zabranjivane u [[SAD]]: [[Rakova obratnica (knjiga)|Rakova obratnica]]{{newdsm}}, [[Jarčeva obratnica (knjiga)|Jarčeva obratnica]]{{newdsm}} i [[Crno proljeće]]. U njima se seksualna fantazija, vezana uz obilje crnog i ciničnog humora, uklapa u opis kaotičnog i neodgovornog ponašanja ljudi izvan redovnih zanimanja. Svjesna amorfnost kompozicije, u kojoj se anegdote prepliću s prirodno-mističnim meditacijama, odraz je Millerovog [[Nihilizam|nihilističkog]] stava prema civilizaciji. U nizu daljnih knjiga ističu se [[Kolos iz Maroussija]] (o susretima u [[Grčka|Grčkoj]]) i [[Big Sur i naranče Hieronymusa Boscha]] (o autorovom životu u [[Kalifornija|Kaliforniji]]). Kasnija djela uključuju naslove kao što su: &quot;[[Svijet seksa]]&quot;, &quot;[[Opus Pistorum]]&quot;, &quot;[[Moloch]]&quot;, &quot;[[Ludi penis]]&quot; (objavljen tek posthumno [[1991]]. godine), &quot;[[Klimatizirana noćna mora]]&quot; ([[1945]].), žestoka kritika [[SAD]]-a, &quot;[[Mirni dani u Clichyu]]&quot; (napisani [[1940]]. i objavljeni tek [[1956]].), te legendarna trilogija &quot;[[Ružičasto raspeće]]&quot;. U romane je unosio vlastitu filozofiju. Nasljednici u području [[Erotika|erotske]] proze su mu: [[Michel Houellebecq]], [[Jerzy Kosinski]], [[Phillip Roth]], [[Wei Hui]], [[Charles Bukowski]] i drugi.
Poznat je po izrazu ''do balčaka'' koji se spominje na 226. stranici Jarčeve obratnice. To je najkraći opis veličanstvenog i savršenog spolnog odnosa. Poznati suvremenici su mu [[Anais Nin]], [[Pauline Reage]] i [[Erica Jong]], koja je proglašena &quot;ženskim Henryem Millerom&quot;. Napisao je 40 romana, a posljednjih 20 godina života proveo je u [[Kalifornija|Kaliforniji]], ponekad objavljujući, ali to mu više nije bila glavna preokupacija.

== Vanjske veze ==
* [http://www.henrymiller.info Henry Miller A Personal Collection]
* [http://home.pacbell.net/washley/hmbiblio/millink.html Miller Related Links] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514203430/http://home.pacbell.net/washley/hmbiblio/millink.html |date=2008-05-14 }}
* [http://www.theparisreview.org/viewinterview.php/prmMID/4597 Miller's interview with The Paris Review]
* [http://www.henrymiller.org Henry Miller Memorial Library]
* [http://www.levity.com/corduroy/millerh.htm A Decent Biography]
* [http://www.literarycritic.com/miller.htm Henry Miller's list of 100 favorite books] 
* [http://www.henry-miller.com Narrative Detours: Henry Miller and the Rise of New Critical Modernism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050123120756/http://henry-miller.com/ |date=2005-01-23 }}
* [http://www.quotationspage.com/quotes/Henry_Miller/ Miller quotes online]
* [http://www.bopsecrets.org/rexroth/henrymiller.htm Kenneth Rexroth on Miller]
* [http://www.kemalpoems.com/miller.htm Henry Miller] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061101235315/http://www.kemalpoems.com/miller.htm |date=2006-11-01 }}

{{Commonscat|Henry Miller}}

{{Lifetime|1891|1980|Miller, Henry}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Erotski pisci]]</text>
      <sha1>e7u6dim9wd8p79yg0162nx37rj6uy2f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grande Hotel Beira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>43962</id>
    <revision>
      <id>42600807</id>
      <parentid>42247382</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1893" sha1="0vpxafd0jwp7gi69ahwniwclp8yknky" xml:space="preserve">[[Datoteka:Grande Hotel (8542165984).jpg|mini|desno|250px|Grande Hotel Beira]]
'''Grande Hotel Beira''' je bio luksuzni hotel u [[Beira|Beiri]], u [[Mozambik]]u, koji je bio otvoren od [[1952]]. do [[1963]]. Zatvoren je zbog portugalskog kolonijalnog rata, kada je postao izbeglički kamp. Danas u hotelu živi oko 1.000 [[skvotiranje|skvotera]].

== Istorijat ==
Kada je hotel otvoren 1952. proglašen je “ponosom Afrike” i bio je naširoko poznat kao najveći i najizvrsniji hotel na [[Afrika|kontinentu]]. Bio je popularna destinacija za bogate Portugalce i Britance. Samo 9 godina nakon otvaranja, hotel je zatvoren zbog građanskih nemira izazvanih [[portugal]]skim ratom. Oko 3000 ljudi je našlo utočište u hotelu tokom rata, opirući se svim pokušajima [[vlast]]i da ih isele.

== Danas ==
Novinar Florijan Plavek je posetio hotel u julu [[2006]]. o čemu je napisao članak za austrijski Kurir. Izveštava da je sve od dragocenosti poharano, uključujući i mermerne i keramičke pločice iz kupatila, parkete i brodske podove, kade i lavaboe. Nekadašnji bazen sada služi za skupljanje vode za pranje odeće, a bar pored bazena za vršenje nužde. Zgrada hotela je oštećena na nekoliko mesta, krov prokišnajva a drveće je počelo da raste sa terasa. I u takvim uslovima, zgrada i dalje pruža krov nad glavom stotinama najsiromašnijh porodica Beire.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Grande Hotel Beira}}
* [http://skyscrapercity.com/showthread.php?t=365713 Utisci skorašnjih posetilaca, sa fotografijama] (engleski)
* [http://cidadedabeira.tripod.com/Fotos/GrandeHotel/ghotel.htm Galerija fotografija, starih i novih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070320112110/http://cidadedabeira.tripod.com/Fotos/GrandeHotel/ghotel.htm |date=2007-03-20 }} (portugalski)

{{Skvotovi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hoteli u Mozambiku]]
[[Kategorija:Skvotovi]]</text>
      <sha1>0vpxafd0jwp7gi69ahwniwclp8yknky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filmska kritika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46212</id>
    <revision>
      <id>42600683</id>
      <parentid>42247045</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T19:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2717" sha1="ckwncevjwik3yrdgk18lgxl0l3esah6" xml:space="preserve">'''Filmska kritika''' je disciplina koja ima za cilj kritiku i vrednovanje [[film]]skog stvaralaštva kao takvog koliko i pojedinačne naslove kao i sve ono što film jeste (pravce, nacionalne [[kinemtografija|kinemtografije]], periode i sl). Generalno se deli na onu koja se pojavljuje u medijima i na akademsku koja se još i naziva [[filmska teorija]].

== Vanjske veze ==
&lt;!-- Ovo su isključivo sajtovi koji su baze filmskih kritika. Linkovi ka ličnoj kritice biće izbrisani --&gt;
* [http://www.rottentomatoes.com Rotten Tomatoes]
* [http://www.metacritic.com/film/ Metacritic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091004110410/http://www.metacritic.com/film/ |date=2009-10-04 }}
* [http://ofcs.rottentomatoes.com The Online Film Critics Society]
* [http://www.nyfcc.com/ New York Film Critics Circle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110204074213/http://www.nyfcc.com/ |date=2011-02-04 }}
* [http://www.lafca.net/ Los Angeles Film Critics Association]
* [http://www.nbrmp.org/ National Board of Review]
* [http://movies.nytimes.com/pages/movies/index.html Movies] at [[The New York Times]].
* [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/artsandliving/movies/index.html Movies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013082807/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/artsandliving/movies/index.html |date=2008-10-13 }} at [[The Washington Post]].
* [http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/film-reviews/ Film reviews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709190815/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/film-reviews/ |date=2008-07-09 }} at [[The Independent]].
* [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/ Film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509125624/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/ |date=2008-05-09 }} at [[The Times]].
* [http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?menuId=564&amp;menuItemId=9126&amp;view=PICHEADLINESUMMARY&amp;grid=F7&amp;targetRule=10 Film reviews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080721054733/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?menuId=564&amp;menuItemId=9126&amp;view=PICHEADLINESUMMARY&amp;grid=F7&amp;targetRule=10 |date=2008-07-21 }} at [[The Telegraph]].
* [http://film.guardian.co.uk/0,,423571,00.html Film] at [[The Guardian]].
* [http://arts.guardian.co.uk/youngcritics/story/0,,2289650,00.html Our critics' advice] - [[The Guardian]], 8 July 2008.
** U ovom članku poznati filmski kritičar [[Piter Bredšo]] daje savete mladima i talentovanima koji žele da se bave filmskom kritikom.

{{Commonscat|Film criticism}}
{{klica-film}}

[[Kategorija:Filmska kritika| ]]
[[Kategorija:Teorija filma|Kritika]]</text>
      <sha1>ckwncevjwik3yrdgk18lgxl0l3esah6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Garfield</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46270</id>
    <revision>
      <id>42600751</id>
      <parentid>40995403</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:44:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10603" sha1="dg7oexqfur2qpuqxhvpg98nc68ilmmg" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{otheruses}}
{{Sređivanje}}
'''Garfield''' je ime [[strip]]a, a kasnije i [[animirana serija|animirane serije]] s narančastim mačkom kao glavnim likom te njegovim vlasnikom i psom. Garfielda je osmislio [[Jim Davis]].

== Povijest stripa ==
Strip se pojavio [[19. 6.|19. lipnja]] [[1978]]. Taj se dan smatra službenim Garfieldovim rođendanom (svakog 19.6. Garfield slavi rođendan u stripu). Otada izlazi svakodnevno u novinama širom svijeta. Stripovi gotovo uvijek imaju tri slike s iznimkom nedjeljnih. Sada su u boji premda se neki još uvijek izdaju crno-bijeli. Strip je trenutačno u Guinessovoj knjizi rekorda kao najčitaniji strip na svijetu (od [[2006]]. se nalazi u preko 2.570 [[novine|novina]] i listova).

Nedjeljni stripovi su u početku imali šest ili osam slika, a jedna od njih bila bi uvećana i bez okvira. Kasnije se to promijenilo i sve su slike onda dobile okvir, a nedjeljni strip postao ograničen na šest slika. Dugo nakon toga prve dvije slike bile su zamijenjene jednom dugačkom u kojoj bi pisalo &quot;Garfield&quot; i to bi bio kao još jedan strip samo u jednoj slici (tema te slike često nije imala veze s ostatkom stripa). I to se ubrzo promijenilo i ta jedna slika postala je nešto kao naslov. Riječ &quot;Garfield&quot; se pisalo na najrazličitije načine npr. kao tetovaža, natpis na posudi za kolačiće, naslov u novinama itd. Prva slika u nedjeljnom stripu često služi kao uvod i nije rijetkost da je potpuno lišena dijaloga. Ostatak stripa razvija radnju.

Garfield je izlazio u magazinu od [[1998]]. u izdanju Bookglobea iz [[Zagreb]]a sve do posebnog ljetnog izdanja nakon broja 40. Tada su novi brojevi prestali izlaziti, a stari se počeli ponovno prodavati od prvog. Garfield je također bio u &quot;Garfieldovom zabavniku&quot;, ali je i on prestao izlaziti nakon pet brojeva. Garfield i Superljubimci, [[roman]] u nastavcima je imao samo jedan broj. Garfield ima i knjige (stari stripovi u svescima), do sada preko 20.

== Likovi ==
[[Garfield (lik)|Garfield]] - debeli narančasti mačak. Lijen je i sebičan. Obično se dosađuje, jede ili spava. Živi s vlasnikom Jonom i psom [[Odie]]m. Omiljeno jelo su mu lazanje. Voli čačkati zube Jonovom paprati nakon jela, na što Jon pobijesni. Također jako voli svog [[baršun|plišanog]] medvjedića Pucka. Mrzi ponedjeljke zbog njegove neprestane loše sreće (na taj dan). Ima curu [[Arlene]] koju nikad ne uspijeva impresionirati. Mrzi pauke, iako zna pričati s njima. Priča i s: mačkama, miševima, štakorima, psima, ljudima, drvećem, vjevericama, ribama, biljkama, hranom (najčešće iz hladnjaka), mravima, pticama i klupkom vune. Rođen je u kuhinji Mama Leoninog [[Italija|talijanskog]] restorana. U crtanom filmu: &quot;Garfield ide u [[Hollywood]]&quot;, otkriveno je da Jon i on žive u gradu Muncie, u državi Indiana.

Odie - pas (žuti [[bigl]] s dugačkim, smeđim ušima), koji čini protutežu Garfieldu. Najčešće hoda na četiri noge i ima otvorena usta iz kojih izlazi veliki, crveni jezik. Često slini i dahće. Njegova najdraža igračka je loptica sa zvoncem. Garfield ga toliko često šutira da mu je to već postala rutina. Odie se smatra glupim, iako u nekoliko stripova pokazuje da je pametniji nego što izgleda. Garfielda je upoznao kada ga je Lyman doveo u Jonovu kuću, a kada je njegov vlasnik otišao, Odie je ostao kao Jonov ljubimac. Osim što ga šutira, Garfield voli zbijati šale s njegovom njuškom (skine ju, zamijeni sa svojom ili zašilji šiljilom). Odieva najdraža hrana su kosti. Premda ga Garfield mrzi, on i Odie se vole igrati ili čak udružiti i mučiti Jona.

Odie je ime dobio kada je Jim Davis pisao reklamu za automobile. Reklama je imala lika Odiea, seosku budalu. Davisu se ime svidjelo pa ga je odlučio ponovno koristiti. Prvi se put pojavio [[8. 8.|8. kolovoza]] [[1978]].

[[Jonathan Q.]] &quot;Jon&quot; Arbuckle - Garfieldov vlasnik. U stripu se pojavio na isti dan kad i Garfield. Jona se često opisuje kao &quot;šmokljana&quot; zbog njegove nespretnosti i pretjeranog entuzijazma (zbog čarapa, na primjer). Voli ići na pecanje (ulov mu je veoma sitan) i voditi Garfielda sa sobom te svirati [[gitara|gitaru]] ili [[harmonika|harmoniku]]. Jon je jako odbojan suprotnom spolu pa stoga ugovara spojeve na slijepo preko telefona (što Garfield često komentira) i ako mu se posreći, ode na sastanak (s kojega se obično vrati pretučen ili mu spoj pobjegne). Ako se i svidi nekoj ženi, ispostavi se da ona ima mentalnih problema ili je jednako očajna kao i on. Uvijek mora čistiti Garfieldov nered i ići u kupovinu. Zaljubljen je u [[veterinar]]ku Liz i zbog toga Garfielda često odnosi na nepotrebne preglede. Skuplja marke i obožava čarape koje drži u posebnoj ladici. Omiljena hrana mu je mesna štruca. Kao i Garfield ovisan je o kavi, pa ju često pije u njegovom društvu. Jon možda odgovara opisu potpunog gubitnika, ali često komentira, poput Garfielda, ponašanje svojeg mačka.

Nermal - sivi mačić. Smatra se najslađim mačićem na svijetu s čime se slažu svi osim Garfielda. Ruga se Garfieldu naglašavajući svoju mladost i izgled i Garfieldovu starost zbog čega ga on često izbaci iz kuće. Nermal je zapravo bio ljubimac Jonovih roditelja, ali se to s vremenom promijenilo pa je sada samo mačka koja luta susjedstvom. Nermal dolazi u posjet iznenada, nenajavljen što Garfield nimalo ne voli (Nermal ga probudi). Zbog trepavica ga često zamijene za žensko. Prvi se put pojavio [[3. 9.|3. rujna]] [[1979]].

Arlene - Garfieldova ružičasta djevojka. Ima veliki razmak između zubi zbog čega ju Garfield često vrijeđa. Smeta joj Garfieldova debljina i umišljenost pa ona njega također vrijeđa. U stripu se prvi put pojavila [[17. 12.|17. prosinca]] [[1980]].

Dr. Elizabeth &quot;Liz&quot; Wilson - Garfieldova veterinarka. Jon koristi svaku priliku da odvede Garfielda na pregled kako bi joj se približio te ju često pita hoće li izaći s njim. Ona ga, naprotiv, mrzi, ali je nekoliko puta prihvatila ponudu (vratila se kući osramoćena). Prvi put je s njim izišla 21.4.1980. Njihovim izlascima nerijetko prisustvuje Garfield. Prvi se put pojavila [[29. 6.|29. lipnja]] [[1979]].

Irma - konobarica u lokalnoj gostionici. Premda je radila 24 sata na dan bez drugih zaposlenika kasnije je očito odlučila zaposliti kuhara Tonija. Iako su hrana i posluga jako loše, njezine stalne mušterije su Jon i Garfield. Pojavila se prvi put [[19. 10.|19. listopada]] [[1979]].

Lyman - Jonov prijatelj. Pojavio se 7.8.1978. na Jonovom pragu moleći ga da ga pusti u kuću. Jon mu je dopustio ostati, a Lyman je u kuću uveo novog ljubimca, psa Odiea. Lyman je zapravo uveden u strip da bi Jon mogao s nekim razgovarati, ali je tu ulogu preuzeo Garfield. Zato se Lyman sve rjeđe pojavljivao i u [[1983]]. godini nestao iz stripa.

Herman (poštar) - žrtva Garfieldovih napada iz kojih se često izvlači ranjen. Ne voli svoj posao, ali ponekad dovede pomoć (zmiju, psa itd.).

Pucko - Garfieldov smeđi, plišani medvjedić prema kojemu se Garfield odnosi kao prema vlastiom djetetu. Pronašao ga je u Jonovoj ladici i prozvao Pucko. Nije sigurno je li Pucko samo obična igračka jer se u nekim stripovima micao, pa čak i plakao. Ponekad mu otpadnu neki dijelovi (njuška, noga ili ruka) pa ga Jon mora zašiti. Garfield često spava s njim i jedino se njemu povjerava. U stripu su se često miješala dva naziva Puckova imena - ponekad ga je Garfield zvao Pucko, a ponekad Pooky (en.)

U stripu su često viđeni roditelji drugih likova (najčešće Jona). Iz Garfieldove su se obitelji pojavili njegova majka (svijetlo narandžasta) i oba djeda, a spomenut mu je i ujak Arno dok su Odievi roditelji viđeni samo u njegovom sjećanju.

Jonovi roditelji žive na selu i ponekad dođu u posjet Jonu ili pak Jon i Garfield njima. Neki članovi obitelji nisu nikad viđeni nego samo spomenuti. Jim Davis je Jonove roditelje i brata osmislio po uzoru na svoje. Članovi Jonove mnogobrojne obitelji su:
* Mama - uvijek radi previše hrane i ima jako loš ukus što se preuređivanja tiče (što često radi kada dođe u posjet). Najčešće spravlja [[kolač]]e, [[pita|pite]] i [[krumpir]]. Njezina obaveza je slati Garfieldu neudobne veste nekoliko dana nakon [[Božić]]a (Garfield ih mrzi, te govori da će joj poslati bombu - zahvalnicu (nikad nije doznato je li stvarno poslao)).
* Tata - farmer koji tjera sinove da rade s njim na farmi.
* Doc Boy - Jonov jedini brat zadužen za [[svinja|svinje]]. Mrzi kad ga Jon zove &quot;Doc mali moj&quot;. Počinje gubiti kosu.
* Gussie - Jonova stara strina koja dolazi u posjetu samo ako treba čuvati Garfielda kada Jon ide na putovanje. Garfield ju mrzi i stoga bježi od nje (sakrije se u Jonov kovčeg). U jednom stripu Jon mora u bolnicu na vađenje mandula, no kada Jon kaže Garfieldu da će ga čuvati strina Gussie, Garfield ljutito pita: &quot;Nije li to ona strina Gussie koju su izbacili iz marinaca zbog nepotrebne grubosti?&quot;.
* Baka - Jonova baka koja, unatoč godinama, živi poprilično uzbudljiv život. Ima motocikl i sluša &quot;[[Heavy metal|Heavy Metal]]&quot;. Njezin muž je umro prije mnogo godina. Od svih u obitelji, ona je Garfieldu najdraža.
* Djed - nikad viđen. Jon je jednom spomenuo kako mu je rekao &quot;Mrtvu [[domaće govedo|kravu]] ne možeš pomusti&quot;. Smatrao je to mudrim rječima.
* Ujak Ed - rečeno je da ima umjetne zube, stakleno oko, drvenu nogu i kuku.
* Rođak Leonard - vjerovao je da su ga oteli vanzemaljci.
* Ujak Buford - imao je tri ruke i nikad se nije oženio.
* Stric Enos - državni prvak u čišćenju [[jabuka]]. Osvojio je tri medalje (&quot;i šest prstiju&quot;, kaže Garfield).
* Praujak Floyd - prevozio kamion s [[dinamit]]om. Vjerojatno poginuo kada se dogodila eksplozija.
* Praujak Norbert - električar daltonist. Zbog svoje mane imao je malo problema u poslu. Također nikad viđen.
* Rođakinja Yudi i djeca Tammy i Stevie - jednom su došli u posjet Jonu. Garfieldu se nitko od njih nije svidio.

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
*[http://toonopedia.com/garfield.htm ''Garfield''] at [[Don Markstein's Toonopedia]]. [https://archive.today/20161120200641/http://toonopedia.com/garfield.htm Archived] from the original on August 1, 2016.
*[http://thegarfieldshow.com/ ''The Garfield Show''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100907025745/http://thegarfieldshow.com/ |date=2010-09-07 }}
*[https://web.archive.org/web/20091011093814/http://garfieldthemusical.com/ Official website of the stage musical]

{{Authority control}}

[[Kategorija:Američki stripovi]]
[[Kategorija:Stripovi 1978.]]
[[Kategorija:Humoristični stripovi]]</text>
      <sha1>dg7oexqfur2qpuqxhvpg98nc68ilmmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabby Hayes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>51525</id>
    <revision>
      <id>42600720</id>
      <parentid>42249793</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:34:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2991" sha1="8b4vxlpidzki66ya3mold5yi8u8tgne" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour = silver
| ime = George 'Gabby' Hayes
| datum_rođenja = {{birth date|1885|5|7|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Wellsville (New York)|Wellsville]], [[New York (savezna država)|New York]]
| datum_smrti = {{death date|1969|2|9|df=y}} (starost 83) 
| mjesto_smrti = [[Burbank]]
| ime_po_rođenju = George Francis Hayes
}}

'''George Francis 'Gabby' Hayes''' ([[7. 5.|7.5.]] [[1885]] – [[9. 2.|9.2.]] [[1969]].) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] glumac. Najpoznatiji je po brojnim ulogama u [[western]] filmovima gdje je tumačio živopisne pomoćnike glavnog junaka. (Ne smije ga se miješati s britanskim karakternim glumcem Georgeom Hayesom (1888 - 1967) koji je u isto vrijeme radio u Hollywoodu).

George Hayes je odrastao u porodici Clarka Hayesa, vlasnika hotela u [[new York (savezna država)|državi New York]] koji se bavio eksploatacijom nafte. Mladi Hayes se u slobodno vrijeme bavio igranjem bejzbola, a potom je u dobi od 17 godina pobjegao od kuće kako bi se priključio [[cirkus]]u. Tamo stečene vještine je kasnije iskoristio kako bi započeo karijeru kao [[vodvilj]]ski zabavljač. S vremenom mu se na pozornici priključila i supruga Olive E. Ireland, za koju se oženio 1914. godine. Hayes je imao toliko uspjeha kao vodviljski zabavljač, da je sebi mogao priuštiti veliku kuću na Long Islandu, gdje se povukao [[1928]]. godine.

Godinu dana se zbio veliki [[burzovni krah na Wall Streetu 1929|veliki burzovni krah]] u kome su Hayesovi izgubili skoro svu svoju imovinu. Supruga je Georgea nagovorila da ode u [[Hollywood]] kako bi ponovno započeo zabavljačku karijeru, ovaj put kao filmski glumac. Ta se odluka pokazala ispravnom, jer su producenti prepoznali njegov talent tumačenja grubih, graničarskih kauboja čije je kreativno korištenje engleski jezik|engleskog jezika zabavljalo publiku. Od [[1935]]. do [[1939]]. je glumio Windyja Hallidaya, partnera [[Hopalong Cassidy]]ja u seriji filmova napravljenoj za [[Paramount Pictures]]. Tada je prešao u Republic Pictures i tumačio lik Gabbyja Whitakera, najčešće u filmovima čija je zvijezda bio [[Roy Rogers]]. Zbog njega je dobio nadimak Gabby.

Od [[1950]]. do [[1956]]. Hayes je nastupao na televiziji kao voditelj western-serije ''The Gabby Hayes Show''. Nakon njenog završetka se povukao iz show-businessa. Umro je 1969. godine od komplikacija vezanih za kardiovaskularnu bolest.

Njegovom liku je odana počast u western-parodiji ''[[Blazing Saddles]]'', gdje je lik nalik na njegov tumačio [[Jack Starret]].

== Vanjske veze ==
* {{imdb ime | id=0371025 | ime=George 'Gabby' Hayes}}
* {{tcmdb ime | id=83323 | ime = George 'Gabby' Hayes}}
* http://www.b-westerns.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060526190925/http://www.b-westerns.com/ |date=2006-05-26 }}
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=462 'Gabby' Hayes' Gravesite]

{{Lifetime|1885|1969|Hayes, George 'Gabby'}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]</text>
      <sha1>8b4vxlpidzki66ya3mold5yi8u8tgne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gajica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53173</id>
    <revision>
      <id>42600738</id>
      <parentid>42504288</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:48:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7487" sha1="9v6wse437rqv9pcub5iar7ztv7ralam" xml:space="preserve">[[Datoteka:Scripts in Europe (1901).jpg|thumb|250px|Alfabeti u Evropi 1901.]]
[[Datoteka:Scripts in Europe.png|mini|250x250piksel|Alfabeti u Evropi 2025.]]
'''Gajeva latinica''' ili '''gajica''', varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koju je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a, najpre za potrebe standardizovanja hrvatskog jezika i ujedinjenja Hrvata preko jednog književnog jezika za vreme [[hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u borbi protiv [[mađarizacija|mađarizacije]], a u ozračju istog preporoda u [[ilirski pokret|ilirskom pokretu]].

Objavljena je [[1830]]. godine u knjizi pod naslovom &quot;''Kratka osnova Horvatsko-Slavonskoga pravopisanja''&quot;. Kasnije je lingvista [[Đuro Daničić]] pred kraj [[19. vijek]]a predložio nekoliko izmjena od kojih je prihvaćena samo jedna za glas &quot;đ&quot;, umesto dotadašnjeg pisanja &quot;Gj&quot; da se piše &quot;Đ&quot;.

Gajeva latinica je 1918. postala jedno od dva ravnopravna pisma novostvorenog srpsko-hrvatsko-slovenačkog jezičkog standarda, kasnije samo [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezičkog standarda]]. Nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] 1990-ih nastavlja da se koristi u svim varijetetima srpskohrvatkog, te ostaje zvanično pismo standardnog [[hrvatski jezik|hrvatskog]] i [[bosanski jezik|bosanskog]], a u [[srpski jezik|srpskom]] zvanično do usvajanja [[Ustav Srbije od 2006. godine|ustava iz 2006. godine]] kada je propisana isključiva upotreba [[Vukova ćirilica|Vukove ćirilice]], od kada je drugo ili nezvanično pismo. Veoma sličnu verziju koriste i [[crnogorski jezik|crnogorska varijanta]] i [[slovenski jezik|slovenački jezik]]. Takođe se slična varijanta koristi i za banatsku verziju [[bugarski jezik|bugarskog jezika]].

Sastoji se od trideset [[slovo|slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema prva četiri slova latinice (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''.

== Historija ==
=== Gajeva kodifikacija ===
[[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|Hrvatski lingvista i vođa hrvatskog narodnog preporoda [[Ljudevit Gaj]], [[Krapina]] u Hrvatskom zagorju]]
Gajicu je razvio hrvatski preporoditelj [[Ljudevit Gaj]] te ju je objavio [[1830]]. godine u &quot;''Kratkoj osnovi horvatsko-slavonskoga pravopisnja''&quot;. Po uzoru na češku latinicu [[Ljudevit Gaj]] je u hrvatsku latinicu uvrstio slova '''C''', '''S''', '''Z''' i '''Č''', '''Š''', '''Ž'''. Preuzeo je također iz češkog '''Ň''' te slovačkog '''Ľ''' koja su kasnije zamjena sa '''NJ''' i '''LJ'''. Pored toga je uvidio glas za posebno slovo '''Ǧ''' koje je kasnije zamijenjeno u '''DŽ''' po uzoru na poljski. Češko slovo '''Ť''' Gaj je još na početku zamijenio sa '''TJ''' no malo kasnije je namjesto toga počeo rabiti slovo '''Ć'''. Umjesto češkoga '''Ď''' koje je Gaj prepoznao kao slovo između '''DJ''' i '''GJ''', Daničić kasnije zamjenjuje za slovo '''Đ''' koje se i danas rabi. Glede toga kako srpskohrvatski jezik ima različit glas jata (ije, i, e) za jedinstveno slovo umjesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svoga prethodnika Ivana Belostenca namjeravao uvrstiti slovo '''Ě''' no većina to slovo nije prihvatila nazivajući ga podrugljivo ''[[rogato E]]''.

=== Daničićeva reforma ===
[[Datoteka:Djura_danicic.jpg|thumb|150px|[[Đuro Daničić]]]]

Đura Daničić je svoje najznačajnije delo, ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' u izdanju [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]], započeo pisati reformisanom latinicom čiji su znakovi u potpunosti odgovarali ćiriličkim i delimično pravilu „jedno slovo za jedan glas“. Prva sveska ''Rječnika'' koju je on uredio pojavila se u godini njegove smrti [[1882]]. Daničić je pokušao reformu latinice oslanjajući se na Vukovu osnovnu ideju da svakom glasu odgovara jedno slovo. Zato je izostavio digrame '''lj''', '''nj''', '''dj''' i '''dž''' i uzeo nova slova '''ļ''', '''ń''', '''đ''', '''ģ'''. Od njegove reforme do danas je ostalo slovo '''đ'''.&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;&gt;{{Cite web |url=http://kovceg.tripod.com/pm_vukova_latinica.htm |title=Petar Milosavljević, Vukova latinica |access-date=2010-05-28 |archive-date=2021-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307002344/https://kovceg.tripod.com/pm_vukova_latinica.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Abeceda ==
Latinica se još naziva i abeceda, po prva četiri slova (a, be, ce, de). Slova se izgovaraju (IPA) i nazivaju određenim redom:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Slovo
! [[međunarodna fonetska abeceda|IPA]]
! Naziv
! Slovo
! [[međunarodna fonetska abeceda|IPA]]
! Naziv
! Slovo
! [[međunarodna fonetska abeceda|IPA]]
! Naziv
|-
| [[A]], a
| {{IPA|/a/}}
| a
| [[G]], g
| {{IPA|/ɡ/}}
| ge
| [[O]], o
| {{IPA|/o/}}
| o
|-
| [[B]], b
| {{IPA|/b/}}
| be
| [[H]], h
| {{IPA|/x/}}
| ha
| [[P]], p
| {{IPA|/p/}}
| pe
|-
| [[C]], c
| {{IPA|/ts/}}
| ce
| [[I]], i
| {{IPA|/i/}}
| i
| [[R]], r
| {{IPA|/r/}}
| er
|-
| [[Č]], č
| {{IPA|/tʃ/}}
| če
| [[J]], j
| {{IPA|/j/}}
| je
| [[S]], s
| {{IPA|/s/}}
| es
|-
| [[Ć]], ć
| {{IPA|/tɕ/}}
| će
| [[K]], k
| {{IPA|/k/}}
| ka
| [[Š]], š
| {{IPA|/ʃ/}}
| eš
|-
| [[D]], d
| {{IPA|/d/}}
| de
| [[L]], l
| {{IPA|/l/}}
| el
| [[T]], t
| {{IPA|/t/}}
| te
|-
| [[Dž]], dž
| {{IPA|/dʒ/}}
| dže
| [[Lj]], lj
| {{IPA|/ʎ/}}
| elj
| [[U]], u
| {{IPA|/u/}}
| u
|-
| [[Đ]], đ
| {{IPA|/dʑ/}}
| đe
| [[M]], m
| {{IPA|/m/}}
| em
| [[V]], v
| {{IPA|/ʋ/}}
| ve
|-
| [[E]], e
| {{IPA|/e/}}
| e
| [[N]], n
| {{IPA|/n/}}
| en
| [[Z]], z
| {{IPA|/z/}}
| ze
|-
| [[F]], f
| {{IPA|/f/}}
| ef
| [[Nj]], nj
| {{IPA|/ɲ/}}
| enj
| [[Ž]], ž
| {{IPA|/ʒ/}}
| že
|}

To su ujedno i nazivi velikih i malih, tiskanih i pisanih slova srpskohrvatske abecede. Od 30 slova u srpskohrvatskome jeziku 27 ih se piše pomoću jednoga znaka (jednoslovi), a 3 pomoću dva znaka (dvoslovi) i to dže, elj i enj. Dvoslovi imaju dva velika oblika: Dž i DŽ, Lj i LJ, Nj i NJ. Prvi se rabi kad se samo prvo slovo u riječi piše veliko, drugi kad je cijela riječ napisana velikim slovima (LJERKA, ne LjERKA) te u pisanju složenih kratica (NJDR, a ne NjDR, za Njemačka Demokratska Republika).

== Primjer tačne upotrebe ==
Složena kratica (nastala od početnih slova riječi u nazivu) [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] izgovara se es-ef-er-je (čest je primjer krivog izgovora es-ef-er-jot; kako se zapravo kratica bivše države izgovara na njemačkom i poljskom jeziku).

== Izvori ==
* [http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=povijest&amp;chapter=10-ljudevit_gaj%2520Kratka%2520osnova%2520horvatsko-slavonskoga%2520pravopisanja%2520http://hjp.srce.hr/index.php%3fshow=povijest&amp;chapter=10-ljudevit_gaj Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, poleg mudroljubneh , narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov]

== Literatura ==
* Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2000. 
* Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-150-815-5}}

== Povezano ==

* [[Slovenski jezik]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]
* [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]]
* [[Rogato E]]

== Reference ==

[[Kategorija:Pisma]]
[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Bosanski jezik]]
[[Kategorija:Srpski jezik]]
[[Kategorija:Crnogorski jezik]]
[[Kategorija:Slovenski jezik]]</text>
      <sha1>9v6wse437rqv9pcub5iar7ztv7ralam</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filatelija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56151</id>
    <revision>
      <id>42600682</id>
      <parentid>42247036</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:55:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4892" sha1="5nzsjdfiv56bfde7tnqtny5laxw8aaf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Inverted Jenny.jpg|right|thumb|200px|Preokrenuta ''Jenny'']]
'''Filatelija''' (filos - prijatelj, atelia - oslobođeno plaćanja - jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za [[ljubav]] prema [[pošta]]nskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala.

Filatelisti marke skupljaju u albume, i isto kao i s [[numizmatika|numizmatičarima]], rijetki primjerci maraka (novčića ili novčanica) postižu visoke cijene.

== Nastanak poštanske marke ==
Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim [[novac|novcem]], a plaćao ih je primalac pošiljke. Takav način naplačivanja se pokazao nevaljanim jer se nerijetko događalo da pošiljtelj jednostavno iz vanjske strane omotnice u sklopu adrese napisao poruku kao npr. dolazim ili dobro sam i normalno primalac pročitavši poruku odbio je primiti pismo i pošta je ostala bez svoje naknade (poštarine) za isporučenu poštu.

Tada je englez Rowland Hill došao na ideju da se tiskaju male potvrde koje bi se ljepile na poštanske pošiljke i tako smo dobili prvu marku [[6. 5.|6. svibnja]] [[1840]]. godine tiskanu u V. Britaniji glasoviti &quot;crni peny&quot;.
U Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, prva marka je bila izdana 1850. godine.
Dosad je u svijetu tiskano više od 270 000 raznih maraka, a svake godine izađe više stotina novih maraka iz poštanskih ureda širom svijeta.

U prvo vrijeme marke koje su izlazile u arcima morale su se škarama izrezivati iz arka na pošti, što je bilo nespretno i sporo, sve dok 1847 godine englez Archer nije izumio stroj za perforiranje (rupičanje) maraka.
Sada su se marke iz arka mogle istrgavati ručno, a tako istrgavane marke dobile su zupce na svojim rubovima, ali to je već neko drugo poglavlje.

== Počeci filatelije ==
Prvi sakupljači maraka javljaju se oko [[1850]]. godine s njima se javljaju i prvi trgovci markama kao i prvi falsifikatori i varalice.

21. prosinca 1861. Alfred Potiquet izdaje i prvi [http://www.michel.de katalog] maraka u [[Pariz]]u. U njemu je bilo obrađeno 1080 &quot;naljepnica&quot; i 132 omotnice. Veću siječnju 1862 godine izlazi katalog J.B.Moensa iz Bruxellesa , a malo kasnije u Londonu izdaju svoj prvi katalog Frederick Booty i Mount Brown.

Prvi američki katalog “The Stamp Collector’s Manual”, djelo A.C.Klinea iz Philadelphie pojavio se oko 1862 godine , a 1867 godine izdan je i prvi &quot;katalog&quot; još danas poznatog izdavača J.W.Scotta. Riječ katalog je uvjetno upotrebljena jer se radilo o samo jednoj stranici.

Jedan Francuz M. Herpin je 1864. godine nazvao sakupljanje maraka &quot;filatelijom&quot; i tako izbacio iz upotrebe riječ &quot;timbromanija&quot; kako se do tada nazivala &quot;ljubav prema markama&quot;.

Prvi klubovi ili društva sakupljača maraka nastali su oko 1856 godine na teritoriju SAD-a. 
U Hrvatskoj prvo društvo je osnovano 1890 godine u [[Dubrovnik]]u, ali nije bilo dugoga vijeka. Najstarije društvo u Hrvatskoj &quot;Hrvatsko filatelističko društvo&quot; koje i danas djeluje osnovano je 1897. godine u [[Zagreb]]u.

Tadašnje sakupljanje maraka ni u čemu nije nalikovalo današnjem , kad milijuni sakupljača širom svijeta posvećuju dobar dio svog novca i slobodnog vremena sakupljanju tih &quot;“šarenih papirića&quot;.

Tada su se sakupljanjem bavila pretežno djeca jer odraslima to &quot;kao ne priliči&quot; i dan danas često odrasli filatelisti nailaze na nerazumijevanje okoline za svoj hobi.

U prodaji tad nije bilo ni albuma , ni pribora , a niti priručnika (do 1861. godine).
U to vrijeme su se skupljale &quot;generalne zbirke&quot;. Do 1860 godine u čitavom je svijetu bilo izdano nešto više od 700 maraka pa su se zbirke od 200-300 maraka smatrale velikim i bogatim.

Ozbiljnih filatelista koji su znali nešto o zupčanju , boji ili o tipovima vodoznaka gotovo da nije ni bilo.
Od tih početaka pa do danas puno se napredovalo u filateliji , danas iza sebe imamo više od 100.000 knjiga , na tisuće klubova i udruženja koji okupljaju cijelu vojsku od preko milijun ljudi koji sakupljaju marke širom svijeta , znanja koja se predaju na katedrama, jednom riječju filatelija je danas svojevrsna znanost koja izučava kulturu i povijest nekog naroda ili države.

== Povezano ==
* [[Spisak filatelističkih članaka]]
* [[Katalog poštanskih maraka]]
* [[Filatelija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Filatelija u Crnoj Gori]]
* [[Filatelija u Hrvatskoj]]
* [[Filatelija u Jugoslaviji]]
* [[Filatelija u Makedoniji]]
* [[Filatelija u Sloveniji]]
* [[Filatelija u Srbiji]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Philately}}
* [http://www.filatelija.net www.filatelija.net]
* [http://albumzamarke.com/ albumzamarke.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150126032527/http://albumzamarke.com/ |date=2015-01-26 }}

[[Kategorija:Filatelija| ]]
[[Kategorija:Hobi]]
[[Kategorija:Pošta]]
[[Kategorija:Kolekcionarstvo]]</text>
      <sha1>5nzsjdfiv56bfde7tnqtny5laxw8aaf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Georg Friedrich Händel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62960</id>
    <revision>
      <id>42600656</id>
      <parentid>42598537</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:10:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30543-02</username>
        <id>355259</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42598537|42598537]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42600656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33511" sha1="kagy4lfj4ojx8nfcfyfl9rhc8emc5rx" xml:space="preserve">{{Skladatelj
|ime               = Georg Friedrich Händel
|slika             = George Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg
|opis_slike        = 
|veličina          = 
|puno_ime          = 
|datum_rođenja     = [[23. veljače]] [[1685.]]
|mjesto_rođenja    = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Halle (Saale)|Halle an der Saale]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|22px|border]] [[Sveto Rimsko Carstvo]])&lt;/small&gt;}}
|datum_smrti       = [[14. travnja]] [[1759.]]
|mjesto_smrti      = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|zanimanje         = skladatelj
|partner           =
|instrument        = 
|period            = [[barok]]
|godine_aktivnosti = c. [[1699.]] - [[1757.]]
|suradnici         = 
|učenici           =
|uticaj_od         = 
|uticaj_na         = 
|opere             = ''[[Agrippina (opera)|Agrippina]]'', ''[[Giulio Cesare]]'', ''[[Acis and Galatea (Händel)|Acis and Galatea]]''
|vokalno           = ''[[Zadok the Priest]]'', ''[[Messiah]]'', ''[[Judas Maccabaeus]]''
|instrumentalno    = [[Glazba na vodi]], [[Glazba za kraljevski vatromet]]
|baleti            =
|nagrade           = 
|URL               =
}}
[[Datoteka:George Frideric Handel Signature.svg|300px|right]]
'''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle (Saale)|Halle na Saali]], [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. - [[London]], [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]].), [[nemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Dean |first1=Winton |title=Handel and the Opera Seria |url=https://archive.org/details/handeloperaseria00wint |date=1969 |publisher=University of California Press |isbn=978-0520014381 |page=[https://archive.org/details/handeloperaseria00wint/page/19 19] }}&lt;/ref&gt; Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskog državljanstva [[22. 1.|22. siječnja]] [[1727]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.uk/business/publications/parliamentary-archives/archives-highlights/handel-and-naturalisation/ |title=British Citizen by Act of Parliament: George Frideric Handel |publisher=Parliament.uk |date=14 April 2009 |accessdate=13 April 2012}}&lt;/ref&gt;, anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]].

== Biografija ==
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]]
Georg Friedrich Händel rođen je [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. u mjestu [[Halle (Saale)|Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u&lt;ref&gt;Adams Aileen, K., Hofestadt, B., &quot;Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)&quot;, Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&amp;db=PubMed&amp;list_uids=16059526&amp;dopt=Abstract]&lt;/ref&gt;, nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u kontrastu s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Biografije skladatelja - Virginia Tech |url=http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html |access-date=2011-03-29 |archivedate=2007-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614111202/http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/Composers/H/GeorgeHandel.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.&lt;ref&gt;Otto Erich Deutsch, [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W &quot;Handel: Biografija&quot;], Music &amp; Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223041014/http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm |date=2017-12-23 }}'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.&lt;/ref&gt;

Godine [[1702]]., Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703]]., Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]&lt;/ref&gt; Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.&lt;/ref&gt; Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705]]. godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708]]. godine.

=== Italija ===
[[Datoteka:George Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel]]
U periodu od [[1706]]. do [[1709]]. Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. To je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707]].). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707]]. u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709]]. u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709]]., a drugi [[1710]].

=== Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo ===
Händel [[1710]]. postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[George I Britanski|George I]]. Godine [[1710]]., tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712]]. te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Engleske|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.&lt;ref&gt;Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.&lt;/ref&gt;

Godine [[1723]]. Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759]]. Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''.

Godine [[1726]]. praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel.
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|thumb|left|200px|Još jedan Händelov portet.]]
Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[George II. Britanski|Georga II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se na svakoj krunidbi nekog engleskog vladara od tada. Händel je od [[1720]]. do [[1728]]. bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729]]. do [[1734]]. bio je suradnik [[J.J. Heidegger]]a na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere.

U travnju [[1737]]., s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aachen|Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740]]. u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca.

=== Oporavak od moždanog udara i smrt ===
Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. 4.|13. travnja]] [[1742]]. u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749]]. skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana umrlo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača.

Händel je [[1750]]. organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''.

Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Hag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Holandija|Nizozemskoj]].&lt;ref name=&quot;Dent&quot;&gt;Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; {{ISBN|1-4191-2275-4}}, str. 63&lt;/ref&gt; Već [[1751]]. počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]]. u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]].

Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima.

== Djela ==
{{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}}
Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[Arija (muzika)|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''&quot;[[Kukavica i slavuj]]&quot;'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''&quot;[[Harmonični kovač]]&quot;''.

Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''&quot;Orlando&quot;''), [[lutnja]] (''&quot;Oda danu svete Cecilije&quot;''), [[trombon]] (''&quot;Šaul&quot;''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''&quot;Tamerlan&quot;''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''&quot;[[Glazba na vodi]]&quot;''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''&quot;Julije Cezar&quot;'', ''&quot;Aleksandrova gozba&quot;'').

Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''.

== Ostavština ==
[[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|thumb|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[George I. Britanski|George I.]] na brodu tijekom Georgove vožnje Temzom. George I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]]
Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''&quot;[[Ombra mai fu]]&quot;'' iz ''[[Kserks (opera)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. vijek|XIX.]] i početka [[20. vijek|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718]].), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733]].), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739]].), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739]].), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742]].), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743]].), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747]].), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748]].) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752]].). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]].

Tijekom [[1960-e|1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna muzika|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705]]. do [[1738]]., ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709]].), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711]]., [[1731]].), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733]].), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735]].), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735]].) i ''[[Kserks (opera)|Kserkso]]'' ([[1738]].) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724]].) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725]].), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.
[[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|300px|thumb|left|Kraljevski vatromet [[1749]].]]
Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739]].; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713]].). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719]].), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745]].) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744]].).

Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao:

{{izdvojeni citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}}

[[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao:

{{izdvojeni citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}}

[[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''&quot;majstorom svih skladatelja&quot;'. Beethoven je dodao i sljedeće:

{{izdvojeni citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}}

Dana [[28. 7.|28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca.

Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]].

== Johann Sebastian Bach veza ==
Iako su bili rođeni u samo nekoliko sedmica razlike i na međusobno vrlo kratkoj udaljenosti, J.S. Bach i Georg Friedrich Händel se nikada nisu susreli. Godine 1719. J.S. Bach je putovao u Halle u nadi da će se sresti, ali Händel je već otputovao u vrijeme dok je Bach stigao. Godine 1729. kada je Händel još jednom bio u svom rodnom gradu, Bach je poslao svoga sina [[Wilhelm Friedemann Bach|Wilhelma Friedemanna Bacha]] da pozove Händela u [[Leipzig]], ali Händel nije bio u mogućnosti da putuje. Na prilično nevjerovatan način muzika ova dva najveća kompozitora iz kasnog baroka pokazuje da nije ni bilo nekih zajedničkih tačaka. J.S. Bach je bio odličan u žanrovima kao što su crkvena [[kantata]], oratoriji &quot;Pasije&quot;, [[Misa|mise]], i koncerti u stilu [[Antonio Vivaldi|Vivaldija]] , koje Händel jedva da je i dotaknuo. Händelovi najveći uspjesi su bili u operi, oratorijima, a [[Koncert (muzička kompozicija)|koncerti]] u stilu [[Arcangelo Corelli|Arcangela Corellija]] su bili žanrovi neobrađeni od strane J.S. Bacha. Gdje se činilo da se njihovi interesi preklapaju u sviti za klavijaturu i instrumentalnoj [[Sonata|sonati]], ali baš tu se njihovi stilovi uveliko razlikuju. Tako da su solo sonatu potpuno prepustili trećem članu kompozitorskog trija rođenog 1685. Domenicu Scarlattiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bach-cantatas.com/Lib/Handel.htm|title=Georg Friedrich Händel, kompozitor|work=bach-cantatas.com|accessdate=25. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. {{ISBN|0-19-816470-X}}
* Otto Erich Deutsch, ''Handel: A Documentary Biography'', 1955.
* Frosch, W.A., [http://gfhandel.org/frosch.htm ''The &quot;case&quot; of George Frideric Handel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070806222903/http://gfhandel.org/frosch.htm |date=2007-08-06 }}, New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105151810/http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml |date=2009-01-05 }}
* Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. {{ISBN|0-8240-3862-2}}
* Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. {{ISBN|0-500-01355-1}}
* Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. {{ISBN|0-575-03573-0}}
* Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) {{ISBN|0-88946-425-1}}
* {{Cite journal|first=Gerald|last=Abraham|title=Handel: a symposium|year=1954|publisher=Oxford University Press|ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt; }}
* {{Cite book|first=Donald|last=Burrows|title=The Cambridge Companion to Handel|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-45613-4 |ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
*Bukofzer, Manfred F., ''Music in the Baroque Era – From Monteverdi To Bach'', Read Books, UK, 2008 {{ISBN|1443726192}} {{ISBN|9781443726191}}
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;Early Reception of Handel's Oratorios, 1732–1784: Narrative – Studies – Documents&quot; (PhD dissertation, Stanford University, 2004), available through [http://proquest.com/en-US/products/dissertations/ UMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100306003703/http://www.proquest.com/en-US/products/dissertations/ |date=2010-03-06 }}.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://ml.oxfordjournals.org/cgi/content/full/gcp070? Handel at a Crossroads: His 1737–1738 and 1738–1739 Seasons Re-Examined]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Music &amp; Letters'' 90/4 (November 2009), 599–635.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://em.oxfordjournals.org/cgi/content/full/cap106?i.jkey=Tz66pLM8Tg9PduD&amp;keytype=ref Handel, Hogarth, Goupy: Artistic intersections in Handelian biography]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Early Music'' 37/4 (November 2009), 577–596.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://journals.cambridge.org/action/displayIssue?jid=ECM&amp;volumeId=7&amp;issueId=02&amp;iid=7849452 'hee-haw ... llelujah': Handel among the Vauxhall Asses (1732)]&quot;, ''Eighteenth-Century Music'' 7/2 (September 2010), 221–262.
* {{cite book|last1=Dean|first1=Winton|authorlink1=|first2=John Merrill|last2=Knapp|authorlink2= |title=Handel's Operas, 1704–1726|volume=1|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1987|isbn=0-19-816441-6|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Dean |first1=Winton |url=http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |title=Handel's Operas, 1726–1741 |publisher=The Boydell Press |year=2006 |ref=harv |access-date=2015-04-28 |archive-date=2009-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |deadurl=yes }}
* {{cite book|last=Dent|first=Edward Joseph|authorlink= |title=Handel|year=2004|publisher=R A Kessinger Publishing|isbn=1-4191-2275-4|ref=harv}}
* Harris, Ellen T. ''Handel as Orpheus. Voice and Desire in the Chamber Cantatas'' Harvard University Press, 2001. {{ISBN|0-674-00617-8}}
* {{citation|last=Hicks|first=Anthony|authorlink= |year=2013|work= Grove Music Online |title=Handel, George Frideric|publisher= Oxford University Press |ref=harv}} {{Subscription required}}
*Hicks, Anthony, (1998), &quot;Handel, George Frederick&quot; in Stanley Sadie, (Ed.), ''The New Grove Dictionary of Opera'', Vol. Two, pp.&amp;nbsp;614–626.  London: MacMillan Publishers, Inc. {{ISBN|0-333-73432-7}} {{ISBN|1-56159-228-5}}
* {{cite book|first=Jonathan|last=Keates|authorlink=|title=Handel: The Man and His Music|url=https://archive.org/details/handelmanhismusi0000keat_o6l4|location=New York|publisher=St Martin's Press|year=1985|ref=harv}}
* {{cite book|last=Larsen |first=J.P. |year=1972 |title=Handel's Messiah |location=London |publisher=Adams and Charles Black Limited |ref=harv}}
* Leopold, Silke. ''{{Lang|de|Händel die Opern}}'' Bärenreiter 2009, {{ISBN|978-3-7618-1991-3}}
* {{cite book |last=McGeary| first=Thomas |title= The Politics of Opera in Handel's Britain|location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press| year=2013|isbn=978-1-107-00988-2}}
* Mainwaring, John (1760). [http://books.google.com/books?id=dq2ev_ucbWkC ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel'']. London: Printed for R. and J. Dodsley.
* {{cite book |title=Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759 |last=National Portrait Gallery|ref=harv}}
* {{cite book|first=Percy Marshall|last=Young|authorlink= |title=Handel|location=New York|publisher=David White Company|year=1966|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=How to Handle Spelling Händel|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/02/how-to-handle-spelling-handel/|journal=The Countertenor Voice|issue=February 2011|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=Guiding Handel's Legacy: An Interview with Handel House Museum Director Sarah Bardwell|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/05/1721/|journal=The Countertenor Voice|issue=May 2011|ref=harv}}
* John Mainwaring: ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel.'' London 1760. (deutsch von Johann Mattheson, Hamburg 1760)
** George Frideric Handel, Hedwig Mueller von Asow, John Mainwaring: ''Biographie, Briefe und Schriften: Biographie, Briefe und Schriften.'' Georg Olms Verlag, 1977, {{ISBN|3-487-06331-X}}. (auch bei [http://books.google.de/books?id=02rX1VarZSEC Google Books])
* John Mainwaring: ''Leben und Musik des Georg Friedrich Händel.'' Vorwort und Übersetzung Johann Mattheson. Revidierte Neuausgabe. Heupferd Musik Verlag, Dreieich 2010, {{ISBN|978-3-923445-08-0}}.
* Friedrich Chrysander: ''G. Fr. Händel.'' Leipzig 1885–67. (Neuauflage 1966)
* Romain Rolland: ''Haendel.'' F. Alcan, Paris 1910.
* Johanna Rudolph: ''Händelrenaissance – Eine Studie.'' 2 Bände, Aufbau-Verlag, Berlin 1960.
* Alfred Mann: ''Georg Friedrich Händel – Composition lessons/Aufzeichnungen zur Kompositionslehre.'' Hallische Händel-Ausgabe, Supplement Band 1, Bärenreiter-Verlag, Kassel 1878.
* Konrad Sasse: ''Händel-Bibliographie.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1963.
* Walther Siegmund-Schultze: ''Georg Friedrich Händel.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1980.
* Walter Eisen (Hrsg.): ''Händel-Handbuch.'' Bärenreiter-Verlag, Kassel,
** 1. – ''Lebens- und Schaffensdaten.'' ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Bühnenwerke.'' 1983, {{ISBN|3-7618-0610-8}}.
** 2. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Oratorische Werke, vokale Kammermusik, Kirchenmusik.'' 1984, {{ISBN|3-7618-0715-5}}.
** 3. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Instrumentalmusik, Pasticci und Fragmente.'' 1986, {{ISBN|3-7618-0716-3}}.
** 4. – ''Dokumente zu Leben und Schaffen.'' 1985, {{ISBN|3-7618-0717-1}}.
* {{BBKL|h/haendel_g_f|band=2|spalten=435-446|autor=Friedrich Wilhelm Bautz|artikel=Händel, Georg Friedrich}}
* Paul Henry Lang: ''George Frideric Handel.'' Dover Publications, Mineola, N. Y. 1996, {{ISBN|0-486-29227-4}}.
* Hans Joachim Marx: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaden.'' Vandenhoeck &amp; Ruprecht, Göttingen 1998, {{ISBN|3-525-27815-2}}.
* Winton Dean, John Merrill Knapp: ''Handel’s Operas, 1704–1726.'' Clarendon, Oxford 1987, {{ISBN|0-19-315219-3}}.
* Winton Dean: ''Handel’s dramatic oratorios and masques.'' Clarendon, Oxford 1990, {{ISBN|0-19-816184-0}}.
* Christopher Hogwood: ''Georg Friedrich Händel. Eine Biographie'', Insel Verlag, Frankfurt/M. 2000, {{ISBN|3-458-34355-5}}.
* Werner Pieck: ''Leben Händels. Biographie.'' EVA, Hamburg 2001, {{ISBN|3-434-50455-9}}.
* Michael Heinemann: ''Georg Friedrich Händel.'' Reinbek 2004, {{ISBN|3-499-50648-3}}.
* Stefan Zweig: ''Georg Friedrich Händels Auferstehung.'' In: ''Sternstunden der Menschheit. Vierzehn historische Miniaturen''. Fischer Taschenbuch Verlag, {{ISBN|3-596-20595-6}}. ([http://gutenberg.spiegel.de/buch/6863/04 E-Text])
* Karl-Heinz Ott: ''Tumult und Grazie. Über Georg Friedrich Händel.'' Hoffmann und Campe, Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-455-50091-2}}.
* Hans Joachim Marx: ''Das Händel-Handbuch in 6 Bänden.'' Laaber-Verlag, Laaber 2008, {{ISBN|978-3-89007-684-3}}.
** Band 1: ''Händel und seine Zeitgenossen.'' {{ISBN|978-3-89007-685-0}}.
** Band 2: ''Händels Oper.'' {{ISBN|978-3-89007-686-7}}.
** Band 3: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaten.'' {{ISBN|978-3-89007-687-4}}.
** Band 4: ''Händels Kirchenmusik und vokale Kammermusik.'' {{ISBN|978-3-89007-688-1}}.
** Band 5: ''Händels Instrumentalmusik.'' {{ISBN|978-3-89007-689-8}}.
** Band 6: ''Das Händel-Lexikon.'' {{ISBN|978-3-89007-552-5}}.
* Dorothea Schröder: ''Georg Friedrich Händel.'' C. H. Beck Wissen, München 2008, {{ISBN|978-3-406-56253-2}}.
* Franzpeter Messmer: ''Georg Friedrich Händel.'' Artemis &amp; Winkler/Patmos, Düsseldorf 2008, {{ISBN|978-3-491-35022-9}}.
* Corinna Hesse: ''Händel – Leben in der Musik. Das Händel-Hörbuch.'' Eine klingende Biografie mit Musik. Silberfuchs Verlag, 2009, {{ISBN|978-3-940665-08-9}}.
* Peter Overbeck: ''Georg Friedrich Händel.'' (BasisBiographien 37). Suhrkamp-Verlag, Frankfurt am Main 2009, {{ISBN|978-3-518-18237-6}}.
* Michael Wersin: ''Händel &amp; Co. Die Musik der Barockzeit.'' Reclam, Stuttgart 2009, {{ISBN|978-3-15-020181-7}}.
* Otto Brusatti: ''Mein Messias.'' Edition Splitter, Wien 2009, {{ISBN|978-3-901190-47-6}}.
* Jonathan Keates: ''Handel : the man and his music.'' Bodley Head, London 2008, {{ISBN|978-0-224-08202-0}}.
* Armin Stein: ''Georg Händel und sein großer Sohn.'' Projekte-Verlag Cornelius, Halle (Saale) 2012, {{ISBN|978-3-95486-299-3}}.
* Ludwig Holtmeier, Johannes Menke, Felix Diergarten: ''Solfeggi, Bassi e Fughe. Georg Friedrich Händels Übungen zur Satzlehre.'' Florian Noetzel Verlag, Wilhelmshaven 2013, {{ISBN|978-3-7959-0906-2}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{refbegin|2}}
{{Sister project links|wikt=no|b=no|s=Author:George Frideric Handel|commons=Category:Georg Friedrich Händel|n=no|v=no}}
* [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija]
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}}
* [http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM The second volume of Winton Dean for &quot;Handel's Operas&quot; covering the years 1726–1741] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |date=2009-09-26 }}
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Friedrich Chrysander's Handel biography ]
* Handel Houses:
** [http://www.handelhouse.org The Handel House Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010615174748/http://www.handelhouse.org/ |date=2001-06-15 }}
** [http://www.haendelhaus.de/en The Händel-Haus in Halle, Saxony-Anhalt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205130722/http://www.haendelhaus.de/en/ |date=2008-12-05 }}
* [http://ichriss.ccarh.org/HRD/ Handel Reference Database]
* [http://daten.digitale-sammlungen.de/~db/ausgaben/uni_ausgabe.html?projekt=1193214396&amp;recherche=ja&amp;ordnung=sig Vollständiges Digitalisat] der Händel-Gesamtausgabe von Friedrich Chrysander ([http://opacplus.bsb-muenchen.de/search?oclcno=613992161 Stabiler Katalogeintrag der Bayerischen Staatsbibliothek]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+Händel Digitalisierter Volltext] von Friedrich Chrysanders Händel-Biographie
* [http://kreusch-sheet-music.net/eng/index.php?page=show&amp;query=Georg%20Friedrich%20H%E4ndel&amp;order=op Noten-Sammlung] von Werken Händels
* [http://www.gfhandel.org GFHandel.org, Webseite des ''Handel Institute''] mit vollständigem Händel-Werke-Verzeichnis (HWV) (englisch)
* [http://www.klassika.info/Komponisten/Haendel/ Tabellarische Auswertungen] (Lebenslauf, Werke etc.) zu G. F. Händel
* [http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel Homepage der Händel-Gesellschaft Karlsruhe e.V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930001022/http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel/ |date=2013-09-30 }}
* [http://www.haendel-karlsruhe.de/ Händel-Institutionen in Karlsruhe]
* [http://www.haendelfestspiele.halle.de/ Händel-Festspiele, Händel-Haus und Händel-Gesellschaft in Halle an der Saale]
* [http://www.haendel-festspiele.com/ Händel-Festspiele in Göttingen]
{{refend}}

{{Barok}}

{{Životni vijek|1685|1759|Händel, Georg Friedrich}}

[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija:Operski kompozitori]]
[[Kategorija:Barokni kompozitori]]</text>
      <sha1>kagy4lfj4ojx8nfcfyfl9rhc8emc5rx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600658</id>
      <parentid>42600656</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-30543-02|~2026-30543-02]] ([[User talk:~2026-30543-02|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42456984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33476" sha1="fsyuxmushtu4qb8hw1nsh0toy7hmsfh" xml:space="preserve">{{Skladatelj
|ime               = Georg Friedrich Händel
|slika             = Haendel.jpg
|opis_slike        = 
|veličina          = 
|puno_ime          = 
|datum_rođenja     = [[23. veljače]] [[1685.]]
|mjesto_rođenja    = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Halle (Saale)|Halle an der Saale]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|22px|border]] [[Sveto Rimsko Carstvo]])&lt;/small&gt;}}
|datum_smrti       = [[14. travnja]] [[1759.]]
|mjesto_smrti      = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|zanimanje         = skladatelj
|partner           =
|instrument        = 
|period            = [[barok]]
|godine_aktivnosti = c. [[1699.]] - [[1757.]]
|suradnici         = 
|učenici           =
|uticaj_od         = 
|uticaj_na         = 
|opere             = ''[[Agrippina (opera)|Agrippina]]'', ''[[Giulio Cesare]]'', ''[[Acis and Galatea (Händel)|Acis and Galatea]]''
|vokalno           = ''[[Zadok the Priest]]'', ''[[Messiah]]'', ''[[Judas Maccabaeus]]''
|instrumentalno    = [[Glazba na vodi]], [[Glazba za kraljevski vatromet]]
|baleti            =
|nagrade           = 
|URL               =
}}
[[Datoteka:George Frideric Handel Signature.svg|300px|right]]
'''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle (Saale)|Halle na Saali]], [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. - [[London]], [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]].), [[nemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Dean |first1=Winton |title=Handel and the Opera Seria |url=https://archive.org/details/handeloperaseria00wint |date=1969 |publisher=University of California Press |isbn=978-0520014381 |page=[https://archive.org/details/handeloperaseria00wint/page/19 19] }}&lt;/ref&gt; Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskog državljanstva [[22. 1.|22. siječnja]] [[1727]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.uk/business/publications/parliamentary-archives/archives-highlights/handel-and-naturalisation/ |title=British Citizen by Act of Parliament: George Frideric Handel |publisher=Parliament.uk |date=14 April 2009 |accessdate=13 April 2012}}&lt;/ref&gt;, anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]].

== Biografija ==
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]]
Georg Friedrich Händel rođen je [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. u mjestu [[Halle (Saale)|Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u&lt;ref&gt;Adams Aileen, K., Hofestadt, B., &quot;Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)&quot;, Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&amp;db=PubMed&amp;list_uids=16059526&amp;dopt=Abstract]&lt;/ref&gt;, nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u kontrastu s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Biografije skladatelja - Virginia Tech |url=http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html |access-date=2011-03-29 |archivedate=2007-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614111202/http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/Composers/H/GeorgeHandel.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.&lt;ref&gt;Otto Erich Deutsch, [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W &quot;Handel: Biografija&quot;], Music &amp; Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223041014/http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm |date=2017-12-23 }}'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.&lt;/ref&gt;

Godine [[1702]]., Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703]]., Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]&lt;/ref&gt; Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.&lt;/ref&gt; Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705]]. godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708]]. godine.

=== Italija ===
[[Datoteka:George Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel]]
U periodu od [[1706]]. do [[1709]]. Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. To je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707]].). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707]]. u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709]]. u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709]]., a drugi [[1710]].

=== Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo ===
Händel [[1710]]. postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[George I Britanski|George I]]. Godine [[1710]]., tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712]]. te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Engleske|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.&lt;ref&gt;Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.&lt;/ref&gt;

Godine [[1723]]. Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759]]. Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''.

Godine [[1726]]. praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel.
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|thumb|left|200px|Još jedan Händelov portet.]]
Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[George II. Britanski|Georga II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se na svakoj krunidbi nekog engleskog vladara od tada. Händel je od [[1720]]. do [[1728]]. bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729]]. do [[1734]]. bio je suradnik [[J.J. Heidegger]]a na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere.

U travnju [[1737]]., s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aachen|Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740]]. u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca.

=== Oporavak od moždanog udara i smrt ===
Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. 4.|13. travnja]] [[1742]]. u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749]]. skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana umrlo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača.

Händel je [[1750]]. organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''.

Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Hag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Holandija|Nizozemskoj]].&lt;ref name=&quot;Dent&quot;&gt;Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; {{ISBN|1-4191-2275-4}}, str. 63&lt;/ref&gt; Već [[1751]]. počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]]. u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]].

Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima.

== Djela ==
{{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}}
Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[Arija (muzika)|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''&quot;[[Kukavica i slavuj]]&quot;'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''&quot;[[Harmonični kovač]]&quot;''.

Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''&quot;Orlando&quot;''), [[lutnja]] (''&quot;Oda danu svete Cecilije&quot;''), [[trombon]] (''&quot;Šaul&quot;''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''&quot;Tamerlan&quot;''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''&quot;[[Glazba na vodi]]&quot;''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''&quot;Julije Cezar&quot;'', ''&quot;Aleksandrova gozba&quot;'').

Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''.

== Ostavština ==
[[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|thumb|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[George I. Britanski|George I.]] na brodu tijekom Georgove vožnje Temzom. George I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]]
Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''&quot;[[Ombra mai fu]]&quot;'' iz ''[[Kserks (opera)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. vijek|XIX.]] i početka [[20. vijek|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718]].), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733]].), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739]].), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739]].), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742]].), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743]].), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747]].), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748]].) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752]].). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]].

Tijekom [[1960-e|1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna muzika|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705]]. do [[1738]]., ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709]].), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711]]., [[1731]].), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733]].), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735]].), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735]].) i ''[[Kserks (opera)|Kserkso]]'' ([[1738]].) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724]].) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725]].), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.
[[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|300px|thumb|left|Kraljevski vatromet [[1749]].]]
Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739]].; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713]].). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719]].), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745]].) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744]].).

Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao:

{{izdvojeni citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}}

[[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao:

{{izdvojeni citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}}

[[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''&quot;majstorom svih skladatelja&quot;'. Beethoven je dodao i sljedeće:

{{izdvojeni citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}}

Dana [[28. 7.|28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca.

Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]].

== Johann Sebastian Bach veza ==
Iako su bili rođeni u samo nekoliko sedmica razlike i na međusobno vrlo kratkoj udaljenosti, J.S. Bach i Georg Friedrich Händel se nikada nisu susreli. Godine 1719. J.S. Bach je putovao u Halle u nadi da će se sresti, ali Händel je već otputovao u vrijeme dok je Bach stigao. Godine 1729. kada je Händel još jednom bio u svom rodnom gradu, Bach je poslao svoga sina [[Wilhelm Friedemann Bach|Wilhelma Friedemanna Bacha]] da pozove Händela u [[Leipzig]], ali Händel nije bio u mogućnosti da putuje. Na prilično nevjerovatan način muzika ova dva najveća kompozitora iz kasnog baroka pokazuje da nije ni bilo nekih zajedničkih tačaka. J.S. Bach je bio odličan u žanrovima kao što su crkvena [[kantata]], oratoriji &quot;Pasije&quot;, [[Misa|mise]], i koncerti u stilu [[Antonio Vivaldi|Vivaldija]] , koje Händel jedva da je i dotaknuo. Händelovi najveći uspjesi su bili u operi, oratorijima, a [[Koncert (muzička kompozicija)|koncerti]] u stilu [[Arcangelo Corelli|Arcangela Corellija]] su bili žanrovi neobrađeni od strane J.S. Bacha. Gdje se činilo da se njihovi interesi preklapaju u sviti za klavijaturu i instrumentalnoj [[Sonata|sonati]], ali baš tu se njihovi stilovi uveliko razlikuju. Tako da su solo sonatu potpuno prepustili trećem članu kompozitorskog trija rođenog 1685. Domenicu Scarlattiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bach-cantatas.com/Lib/Handel.htm|title=Georg Friedrich Händel, kompozitor|work=bach-cantatas.com|accessdate=25. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. {{ISBN|0-19-816470-X}}
* Otto Erich Deutsch, ''Handel: A Documentary Biography'', 1955.
* Frosch, W.A., [http://gfhandel.org/frosch.htm ''The &quot;case&quot; of George Frideric Handel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070806222903/http://gfhandel.org/frosch.htm |date=2007-08-06 }}, New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105151810/http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml |date=2009-01-05 }}
* Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. {{ISBN|0-8240-3862-2}}
* Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. {{ISBN|0-500-01355-1}}
* Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. {{ISBN|0-575-03573-0}}
* Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) {{ISBN|0-88946-425-1}}
* {{Cite journal|first=Gerald|last=Abraham|title=Handel: a symposium|year=1954|publisher=Oxford University Press|ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt; }}
* {{Cite book|first=Donald|last=Burrows|title=The Cambridge Companion to Handel|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-45613-4 |ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
*Bukofzer, Manfred F., ''Music in the Baroque Era – From Monteverdi To Bach'', Read Books, UK, 2008 {{ISBN|1443726192}} {{ISBN|9781443726191}}
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;Early Reception of Handel's Oratorios, 1732–1784: Narrative – Studies – Documents&quot; (PhD dissertation, Stanford University, 2004), available through [http://proquest.com/en-US/products/dissertations/ UMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100306003703/http://www.proquest.com/en-US/products/dissertations/ |date=2010-03-06 }}.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://ml.oxfordjournals.org/cgi/content/full/gcp070? Handel at a Crossroads: His 1737–1738 and 1738–1739 Seasons Re-Examined]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Music &amp; Letters'' 90/4 (November 2009), 599–635.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://em.oxfordjournals.org/cgi/content/full/cap106?i.jkey=Tz66pLM8Tg9PduD&amp;keytype=ref Handel, Hogarth, Goupy: Artistic intersections in Handelian biography]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Early Music'' 37/4 (November 2009), 577–596.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://journals.cambridge.org/action/displayIssue?jid=ECM&amp;volumeId=7&amp;issueId=02&amp;iid=7849452 'hee-haw ... llelujah': Handel among the Vauxhall Asses (1732)]&quot;, ''Eighteenth-Century Music'' 7/2 (September 2010), 221–262.
* {{cite book|last1=Dean|first1=Winton|authorlink1=|first2=John Merrill|last2=Knapp|authorlink2= |title=Handel's Operas, 1704–1726|volume=1|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1987|isbn=0-19-816441-6|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Dean |first1=Winton |url=http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |title=Handel's Operas, 1726–1741 |publisher=The Boydell Press |year=2006 |ref=harv |access-date=2015-04-28 |archive-date=2009-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |deadurl=yes }}
* {{cite book|last=Dent|first=Edward Joseph|authorlink= |title=Handel|year=2004|publisher=R A Kessinger Publishing|isbn=1-4191-2275-4|ref=harv}}
* Harris, Ellen T. ''Handel as Orpheus. Voice and Desire in the Chamber Cantatas'' Harvard University Press, 2001. {{ISBN|0-674-00617-8}}
* {{citation|last=Hicks|first=Anthony|authorlink= |year=2013|work= Grove Music Online |title=Handel, George Frideric|publisher= Oxford University Press |ref=harv}} {{Subscription required}}
*Hicks, Anthony, (1998), &quot;Handel, George Frederick&quot; in Stanley Sadie, (Ed.), ''The New Grove Dictionary of Opera'', Vol. Two, pp.&amp;nbsp;614–626.  London: MacMillan Publishers, Inc. {{ISBN|0-333-73432-7}} {{ISBN|1-56159-228-5}}
* {{cite book|first=Jonathan|last=Keates|authorlink=|title=Handel: The Man and His Music|url=https://archive.org/details/handelmanhismusi0000keat_o6l4|location=New York|publisher=St Martin's Press|year=1985|ref=harv}}
* {{cite book|last=Larsen |first=J.P. |year=1972 |title=Handel's Messiah |location=London |publisher=Adams and Charles Black Limited |ref=harv}}
* Leopold, Silke. ''{{Lang|de|Händel die Opern}}'' Bärenreiter 2009, {{ISBN|978-3-7618-1991-3}}
* {{cite book |last=McGeary| first=Thomas |title= The Politics of Opera in Handel's Britain|location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press| year=2013|isbn=978-1-107-00988-2}}
* Mainwaring, John (1760). [http://books.google.com/books?id=dq2ev_ucbWkC ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel'']. London: Printed for R. and J. Dodsley.
* {{cite book |title=Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759 |last=National Portrait Gallery|ref=harv}}
* {{cite book|first=Percy Marshall|last=Young|authorlink= |title=Handel|location=New York|publisher=David White Company|year=1966|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=How to Handle Spelling Händel|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/02/how-to-handle-spelling-handel/|journal=The Countertenor Voice|issue=February 2011|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=Guiding Handel's Legacy: An Interview with Handel House Museum Director Sarah Bardwell|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/05/1721/|journal=The Countertenor Voice|issue=May 2011|ref=harv}}
* John Mainwaring: ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel.'' London 1760. (deutsch von Johann Mattheson, Hamburg 1760)
** George Frideric Handel, Hedwig Mueller von Asow, John Mainwaring: ''Biographie, Briefe und Schriften: Biographie, Briefe und Schriften.'' Georg Olms Verlag, 1977, {{ISBN|3-487-06331-X}}. (auch bei [http://books.google.de/books?id=02rX1VarZSEC Google Books])
* John Mainwaring: ''Leben und Musik des Georg Friedrich Händel.'' Vorwort und Übersetzung Johann Mattheson. Revidierte Neuausgabe. Heupferd Musik Verlag, Dreieich 2010, {{ISBN|978-3-923445-08-0}}.
* Friedrich Chrysander: ''G. Fr. Händel.'' Leipzig 1885–67. (Neuauflage 1966)
* Romain Rolland: ''Haendel.'' F. Alcan, Paris 1910.
* Johanna Rudolph: ''Händelrenaissance – Eine Studie.'' 2 Bände, Aufbau-Verlag, Berlin 1960.
* Alfred Mann: ''Georg Friedrich Händel – Composition lessons/Aufzeichnungen zur Kompositionslehre.'' Hallische Händel-Ausgabe, Supplement Band 1, Bärenreiter-Verlag, Kassel 1878.
* Konrad Sasse: ''Händel-Bibliographie.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1963.
* Walther Siegmund-Schultze: ''Georg Friedrich Händel.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1980.
* Walter Eisen (Hrsg.): ''Händel-Handbuch.'' Bärenreiter-Verlag, Kassel,
** 1. – ''Lebens- und Schaffensdaten.'' ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Bühnenwerke.'' 1983, {{ISBN|3-7618-0610-8}}.
** 2. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Oratorische Werke, vokale Kammermusik, Kirchenmusik.'' 1984, {{ISBN|3-7618-0715-5}}.
** 3. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Instrumentalmusik, Pasticci und Fragmente.'' 1986, {{ISBN|3-7618-0716-3}}.
** 4. – ''Dokumente zu Leben und Schaffen.'' 1985, {{ISBN|3-7618-0717-1}}.
* {{BBKL|h/haendel_g_f|band=2|spalten=435-446|autor=Friedrich Wilhelm Bautz|artikel=Händel, Georg Friedrich}}
* Paul Henry Lang: ''George Frideric Handel.'' Dover Publications, Mineola, N. Y. 1996, {{ISBN|0-486-29227-4}}.
* Hans Joachim Marx: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaden.'' Vandenhoeck &amp; Ruprecht, Göttingen 1998, {{ISBN|3-525-27815-2}}.
* Winton Dean, John Merrill Knapp: ''Handel’s Operas, 1704–1726.'' Clarendon, Oxford 1987, {{ISBN|0-19-315219-3}}.
* Winton Dean: ''Handel’s dramatic oratorios and masques.'' Clarendon, Oxford 1990, {{ISBN|0-19-816184-0}}.
* Christopher Hogwood: ''Georg Friedrich Händel. Eine Biographie'', Insel Verlag, Frankfurt/M. 2000, {{ISBN|3-458-34355-5}}.
* Werner Pieck: ''Leben Händels. Biographie.'' EVA, Hamburg 2001, {{ISBN|3-434-50455-9}}.
* Michael Heinemann: ''Georg Friedrich Händel.'' Reinbek 2004, {{ISBN|3-499-50648-3}}.
* Stefan Zweig: ''Georg Friedrich Händels Auferstehung.'' In: ''Sternstunden der Menschheit. Vierzehn historische Miniaturen''. Fischer Taschenbuch Verlag, {{ISBN|3-596-20595-6}}. ([http://gutenberg.spiegel.de/buch/6863/04 E-Text])
* Karl-Heinz Ott: ''Tumult und Grazie. Über Georg Friedrich Händel.'' Hoffmann und Campe, Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-455-50091-2}}.
* Hans Joachim Marx: ''Das Händel-Handbuch in 6 Bänden.'' Laaber-Verlag, Laaber 2008, {{ISBN|978-3-89007-684-3}}.
** Band 1: ''Händel und seine Zeitgenossen.'' {{ISBN|978-3-89007-685-0}}.
** Band 2: ''Händels Oper.'' {{ISBN|978-3-89007-686-7}}.
** Band 3: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaten.'' {{ISBN|978-3-89007-687-4}}.
** Band 4: ''Händels Kirchenmusik und vokale Kammermusik.'' {{ISBN|978-3-89007-688-1}}.
** Band 5: ''Händels Instrumentalmusik.'' {{ISBN|978-3-89007-689-8}}.
** Band 6: ''Das Händel-Lexikon.'' {{ISBN|978-3-89007-552-5}}.
* Dorothea Schröder: ''Georg Friedrich Händel.'' C. H. Beck Wissen, München 2008, {{ISBN|978-3-406-56253-2}}.
* Franzpeter Messmer: ''Georg Friedrich Händel.'' Artemis &amp; Winkler/Patmos, Düsseldorf 2008, {{ISBN|978-3-491-35022-9}}.
* Corinna Hesse: ''Händel – Leben in der Musik. Das Händel-Hörbuch.'' Eine klingende Biografie mit Musik. Silberfuchs Verlag, 2009, {{ISBN|978-3-940665-08-9}}.
* Peter Overbeck: ''Georg Friedrich Händel.'' (BasisBiographien 37). Suhrkamp-Verlag, Frankfurt am Main 2009, {{ISBN|978-3-518-18237-6}}.
* Michael Wersin: ''Händel &amp; Co. Die Musik der Barockzeit.'' Reclam, Stuttgart 2009, {{ISBN|978-3-15-020181-7}}.
* Otto Brusatti: ''Mein Messias.'' Edition Splitter, Wien 2009, {{ISBN|978-3-901190-47-6}}.
* Jonathan Keates: ''Handel : the man and his music.'' Bodley Head, London 2008, {{ISBN|978-0-224-08202-0}}.
* Armin Stein: ''Georg Händel und sein großer Sohn.'' Projekte-Verlag Cornelius, Halle (Saale) 2012, {{ISBN|978-3-95486-299-3}}.
* Ludwig Holtmeier, Johannes Menke, Felix Diergarten: ''Solfeggi, Bassi e Fughe. Georg Friedrich Händels Übungen zur Satzlehre.'' Florian Noetzel Verlag, Wilhelmshaven 2013, {{ISBN|978-3-7959-0906-2}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{refbegin|2}}
{{Sister project links|wikt=no|b=no|s=Author:George Frideric Handel|commons=Category:Georg Friedrich Händel|n=no|v=no}}
* [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija]
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}}
* [http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM The second volume of Winton Dean for &quot;Handel's Operas&quot; covering the years 1726–1741] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |date=2009-09-26 }}
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Friedrich Chrysander's Handel biography ]
* Handel Houses:
** [http://www.handelhouse.org The Handel House Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010615174748/http://www.handelhouse.org/ |date=2001-06-15 }}
** [http://www.haendelhaus.de/en The Händel-Haus in Halle, Saxony-Anhalt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205130722/http://www.haendelhaus.de/en/ |date=2008-12-05 }}
* [http://ichriss.ccarh.org/HRD/ Handel Reference Database]
* [http://daten.digitale-sammlungen.de/~db/ausgaben/uni_ausgabe.html?projekt=1193214396&amp;recherche=ja&amp;ordnung=sig Vollständiges Digitalisat] der Händel-Gesamtausgabe von Friedrich Chrysander ([http://opacplus.bsb-muenchen.de/search?oclcno=613992161 Stabiler Katalogeintrag der Bayerischen Staatsbibliothek]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+Händel Digitalisierter Volltext] von Friedrich Chrysanders Händel-Biographie
* [http://kreusch-sheet-music.net/eng/index.php?page=show&amp;query=Georg%20Friedrich%20H%E4ndel&amp;order=op Noten-Sammlung] von Werken Händels
* [http://www.gfhandel.org GFHandel.org, Webseite des ''Handel Institute''] mit vollständigem Händel-Werke-Verzeichnis (HWV) (englisch)
* [http://www.klassika.info/Komponisten/Haendel/ Tabellarische Auswertungen] (Lebenslauf, Werke etc.) zu G. F. Händel
* [http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel Homepage der Händel-Gesellschaft Karlsruhe e.V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930001022/http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel/ |date=2013-09-30 }}
* [http://www.haendel-karlsruhe.de/ Händel-Institutionen in Karlsruhe]
* [http://www.haendelfestspiele.halle.de/ Händel-Festspiele, Händel-Haus und Händel-Gesellschaft in Halle an der Saale]
* [http://www.haendel-festspiele.com/ Händel-Festspiele in Göttingen]
{{refend}}

{{Barok}}

{{Životni vijek|1685|1759|Händel, Georg Friedrich}}

[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija:Operski kompozitori]]
[[Kategorija:Barokni kompozitori]]</text>
      <sha1>fsyuxmushtu4qb8hw1nsh0toy7hmsfh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600659</id>
      <parentid>42600658</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:11:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30543-02</username>
        <id>355259</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42600658|42600658]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42600659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33511" sha1="kagy4lfj4ojx8nfcfyfl9rhc8emc5rx" xml:space="preserve">{{Skladatelj
|ime               = Georg Friedrich Händel
|slika             = George Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg
|opis_slike        = 
|veličina          = 
|puno_ime          = 
|datum_rođenja     = [[23. veljače]] [[1685.]]
|mjesto_rođenja    = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Halle (Saale)|Halle an der Saale]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|22px|border]] [[Sveto Rimsko Carstvo]])&lt;/small&gt;}}
|datum_smrti       = [[14. travnja]] [[1759.]]
|mjesto_smrti      = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|zanimanje         = skladatelj
|partner           =
|instrument        = 
|period            = [[barok]]
|godine_aktivnosti = c. [[1699.]] - [[1757.]]
|suradnici         = 
|učenici           =
|uticaj_od         = 
|uticaj_na         = 
|opere             = ''[[Agrippina (opera)|Agrippina]]'', ''[[Giulio Cesare]]'', ''[[Acis and Galatea (Händel)|Acis and Galatea]]''
|vokalno           = ''[[Zadok the Priest]]'', ''[[Messiah]]'', ''[[Judas Maccabaeus]]''
|instrumentalno    = [[Glazba na vodi]], [[Glazba za kraljevski vatromet]]
|baleti            =
|nagrade           = 
|URL               =
}}
[[Datoteka:George Frideric Handel Signature.svg|300px|right]]
'''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle (Saale)|Halle na Saali]], [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. - [[London]], [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]].), [[nemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Dean |first1=Winton |title=Handel and the Opera Seria |url=https://archive.org/details/handeloperaseria00wint |date=1969 |publisher=University of California Press |isbn=978-0520014381 |page=[https://archive.org/details/handeloperaseria00wint/page/19 19] }}&lt;/ref&gt; Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskog državljanstva [[22. 1.|22. siječnja]] [[1727]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.uk/business/publications/parliamentary-archives/archives-highlights/handel-and-naturalisation/ |title=British Citizen by Act of Parliament: George Frideric Handel |publisher=Parliament.uk |date=14 April 2009 |accessdate=13 April 2012}}&lt;/ref&gt;, anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]].

== Biografija ==
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]]
Georg Friedrich Händel rođen je [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. u mjestu [[Halle (Saale)|Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u&lt;ref&gt;Adams Aileen, K., Hofestadt, B., &quot;Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)&quot;, Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&amp;db=PubMed&amp;list_uids=16059526&amp;dopt=Abstract]&lt;/ref&gt;, nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u kontrastu s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Biografije skladatelja - Virginia Tech |url=http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html |access-date=2011-03-29 |archivedate=2007-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614111202/http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/Composers/H/GeorgeHandel.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.&lt;ref&gt;Otto Erich Deutsch, [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W &quot;Handel: Biografija&quot;], Music &amp; Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223041014/http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm |date=2017-12-23 }}'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.&lt;/ref&gt;

Godine [[1702]]., Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703]]., Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]&lt;/ref&gt; Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.&lt;/ref&gt; Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705]]. godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708]]. godine.

=== Italija ===
[[Datoteka:George Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel]]
U periodu od [[1706]]. do [[1709]]. Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. To je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707]].). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707]]. u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709]]. u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709]]., a drugi [[1710]].

=== Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo ===
Händel [[1710]]. postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[George I Britanski|George I]]. Godine [[1710]]., tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712]]. te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Engleske|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.&lt;ref&gt;Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.&lt;/ref&gt;

Godine [[1723]]. Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759]]. Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''.

Godine [[1726]]. praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel.
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|thumb|left|200px|Još jedan Händelov portet.]]
Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[George II. Britanski|Georga II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se na svakoj krunidbi nekog engleskog vladara od tada. Händel je od [[1720]]. do [[1728]]. bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729]]. do [[1734]]. bio je suradnik [[J.J. Heidegger]]a na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere.

U travnju [[1737]]., s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aachen|Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740]]. u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca.

=== Oporavak od moždanog udara i smrt ===
Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. 4.|13. travnja]] [[1742]]. u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749]]. skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana umrlo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača.

Händel je [[1750]]. organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''.

Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Hag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Holandija|Nizozemskoj]].&lt;ref name=&quot;Dent&quot;&gt;Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; {{ISBN|1-4191-2275-4}}, str. 63&lt;/ref&gt; Već [[1751]]. počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]]. u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]].

Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima.

== Djela ==
{{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}}
Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[Arija (muzika)|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''&quot;[[Kukavica i slavuj]]&quot;'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''&quot;[[Harmonični kovač]]&quot;''.

Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''&quot;Orlando&quot;''), [[lutnja]] (''&quot;Oda danu svete Cecilije&quot;''), [[trombon]] (''&quot;Šaul&quot;''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''&quot;Tamerlan&quot;''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''&quot;[[Glazba na vodi]]&quot;''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''&quot;Julije Cezar&quot;'', ''&quot;Aleksandrova gozba&quot;'').

Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''.

== Ostavština ==
[[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|thumb|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[George I. Britanski|George I.]] na brodu tijekom Georgove vožnje Temzom. George I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]]
Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''&quot;[[Ombra mai fu]]&quot;'' iz ''[[Kserks (opera)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. vijek|XIX.]] i početka [[20. vijek|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718]].), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733]].), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739]].), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739]].), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742]].), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743]].), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747]].), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748]].) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752]].). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]].

Tijekom [[1960-e|1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna muzika|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705]]. do [[1738]]., ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709]].), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711]]., [[1731]].), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733]].), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735]].), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735]].) i ''[[Kserks (opera)|Kserkso]]'' ([[1738]].) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724]].) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725]].), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.
[[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|300px|thumb|left|Kraljevski vatromet [[1749]].]]
Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739]].; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713]].). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719]].), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745]].) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744]].).

Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao:

{{izdvojeni citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}}

[[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao:

{{izdvojeni citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}}

[[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''&quot;majstorom svih skladatelja&quot;'. Beethoven je dodao i sljedeće:

{{izdvojeni citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}}

Dana [[28. 7.|28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca.

Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]].

== Johann Sebastian Bach veza ==
Iako su bili rođeni u samo nekoliko sedmica razlike i na međusobno vrlo kratkoj udaljenosti, J.S. Bach i Georg Friedrich Händel se nikada nisu susreli. Godine 1719. J.S. Bach je putovao u Halle u nadi da će se sresti, ali Händel je već otputovao u vrijeme dok je Bach stigao. Godine 1729. kada je Händel još jednom bio u svom rodnom gradu, Bach je poslao svoga sina [[Wilhelm Friedemann Bach|Wilhelma Friedemanna Bacha]] da pozove Händela u [[Leipzig]], ali Händel nije bio u mogućnosti da putuje. Na prilično nevjerovatan način muzika ova dva najveća kompozitora iz kasnog baroka pokazuje da nije ni bilo nekih zajedničkih tačaka. J.S. Bach je bio odličan u žanrovima kao što su crkvena [[kantata]], oratoriji &quot;Pasije&quot;, [[Misa|mise]], i koncerti u stilu [[Antonio Vivaldi|Vivaldija]] , koje Händel jedva da je i dotaknuo. Händelovi najveći uspjesi su bili u operi, oratorijima, a [[Koncert (muzička kompozicija)|koncerti]] u stilu [[Arcangelo Corelli|Arcangela Corellija]] su bili žanrovi neobrađeni od strane J.S. Bacha. Gdje se činilo da se njihovi interesi preklapaju u sviti za klavijaturu i instrumentalnoj [[Sonata|sonati]], ali baš tu se njihovi stilovi uveliko razlikuju. Tako da su solo sonatu potpuno prepustili trećem članu kompozitorskog trija rođenog 1685. Domenicu Scarlattiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bach-cantatas.com/Lib/Handel.htm|title=Georg Friedrich Händel, kompozitor|work=bach-cantatas.com|accessdate=25. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. {{ISBN|0-19-816470-X}}
* Otto Erich Deutsch, ''Handel: A Documentary Biography'', 1955.
* Frosch, W.A., [http://gfhandel.org/frosch.htm ''The &quot;case&quot; of George Frideric Handel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070806222903/http://gfhandel.org/frosch.htm |date=2007-08-06 }}, New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105151810/http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml |date=2009-01-05 }}
* Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. {{ISBN|0-8240-3862-2}}
* Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. {{ISBN|0-500-01355-1}}
* Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. {{ISBN|0-575-03573-0}}
* Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) {{ISBN|0-88946-425-1}}
* {{Cite journal|first=Gerald|last=Abraham|title=Handel: a symposium|year=1954|publisher=Oxford University Press|ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt; }}
* {{Cite book|first=Donald|last=Burrows|title=The Cambridge Companion to Handel|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-45613-4 |ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
*Bukofzer, Manfred F., ''Music in the Baroque Era – From Monteverdi To Bach'', Read Books, UK, 2008 {{ISBN|1443726192}} {{ISBN|9781443726191}}
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;Early Reception of Handel's Oratorios, 1732–1784: Narrative – Studies – Documents&quot; (PhD dissertation, Stanford University, 2004), available through [http://proquest.com/en-US/products/dissertations/ UMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100306003703/http://www.proquest.com/en-US/products/dissertations/ |date=2010-03-06 }}.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://ml.oxfordjournals.org/cgi/content/full/gcp070? Handel at a Crossroads: His 1737–1738 and 1738–1739 Seasons Re-Examined]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Music &amp; Letters'' 90/4 (November 2009), 599–635.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://em.oxfordjournals.org/cgi/content/full/cap106?i.jkey=Tz66pLM8Tg9PduD&amp;keytype=ref Handel, Hogarth, Goupy: Artistic intersections in Handelian biography]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Early Music'' 37/4 (November 2009), 577–596.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://journals.cambridge.org/action/displayIssue?jid=ECM&amp;volumeId=7&amp;issueId=02&amp;iid=7849452 'hee-haw ... llelujah': Handel among the Vauxhall Asses (1732)]&quot;, ''Eighteenth-Century Music'' 7/2 (September 2010), 221–262.
* {{cite book|last1=Dean|first1=Winton|authorlink1=|first2=John Merrill|last2=Knapp|authorlink2= |title=Handel's Operas, 1704–1726|volume=1|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1987|isbn=0-19-816441-6|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Dean |first1=Winton |url=http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |title=Handel's Operas, 1726–1741 |publisher=The Boydell Press |year=2006 |ref=harv |access-date=2015-04-28 |archive-date=2009-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |deadurl=yes }}
* {{cite book|last=Dent|first=Edward Joseph|authorlink= |title=Handel|year=2004|publisher=R A Kessinger Publishing|isbn=1-4191-2275-4|ref=harv}}
* Harris, Ellen T. ''Handel as Orpheus. Voice and Desire in the Chamber Cantatas'' Harvard University Press, 2001. {{ISBN|0-674-00617-8}}
* {{citation|last=Hicks|first=Anthony|authorlink= |year=2013|work= Grove Music Online |title=Handel, George Frideric|publisher= Oxford University Press |ref=harv}} {{Subscription required}}
*Hicks, Anthony, (1998), &quot;Handel, George Frederick&quot; in Stanley Sadie, (Ed.), ''The New Grove Dictionary of Opera'', Vol. Two, pp.&amp;nbsp;614–626.  London: MacMillan Publishers, Inc. {{ISBN|0-333-73432-7}} {{ISBN|1-56159-228-5}}
* {{cite book|first=Jonathan|last=Keates|authorlink=|title=Handel: The Man and His Music|url=https://archive.org/details/handelmanhismusi0000keat_o6l4|location=New York|publisher=St Martin's Press|year=1985|ref=harv}}
* {{cite book|last=Larsen |first=J.P. |year=1972 |title=Handel's Messiah |location=London |publisher=Adams and Charles Black Limited |ref=harv}}
* Leopold, Silke. ''{{Lang|de|Händel die Opern}}'' Bärenreiter 2009, {{ISBN|978-3-7618-1991-3}}
* {{cite book |last=McGeary| first=Thomas |title= The Politics of Opera in Handel's Britain|location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press| year=2013|isbn=978-1-107-00988-2}}
* Mainwaring, John (1760). [http://books.google.com/books?id=dq2ev_ucbWkC ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel'']. London: Printed for R. and J. Dodsley.
* {{cite book |title=Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759 |last=National Portrait Gallery|ref=harv}}
* {{cite book|first=Percy Marshall|last=Young|authorlink= |title=Handel|location=New York|publisher=David White Company|year=1966|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=How to Handle Spelling Händel|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/02/how-to-handle-spelling-handel/|journal=The Countertenor Voice|issue=February 2011|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=Guiding Handel's Legacy: An Interview with Handel House Museum Director Sarah Bardwell|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/05/1721/|journal=The Countertenor Voice|issue=May 2011|ref=harv}}
* John Mainwaring: ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel.'' London 1760. (deutsch von Johann Mattheson, Hamburg 1760)
** George Frideric Handel, Hedwig Mueller von Asow, John Mainwaring: ''Biographie, Briefe und Schriften: Biographie, Briefe und Schriften.'' Georg Olms Verlag, 1977, {{ISBN|3-487-06331-X}}. (auch bei [http://books.google.de/books?id=02rX1VarZSEC Google Books])
* John Mainwaring: ''Leben und Musik des Georg Friedrich Händel.'' Vorwort und Übersetzung Johann Mattheson. Revidierte Neuausgabe. Heupferd Musik Verlag, Dreieich 2010, {{ISBN|978-3-923445-08-0}}.
* Friedrich Chrysander: ''G. Fr. Händel.'' Leipzig 1885–67. (Neuauflage 1966)
* Romain Rolland: ''Haendel.'' F. Alcan, Paris 1910.
* Johanna Rudolph: ''Händelrenaissance – Eine Studie.'' 2 Bände, Aufbau-Verlag, Berlin 1960.
* Alfred Mann: ''Georg Friedrich Händel – Composition lessons/Aufzeichnungen zur Kompositionslehre.'' Hallische Händel-Ausgabe, Supplement Band 1, Bärenreiter-Verlag, Kassel 1878.
* Konrad Sasse: ''Händel-Bibliographie.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1963.
* Walther Siegmund-Schultze: ''Georg Friedrich Händel.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1980.
* Walter Eisen (Hrsg.): ''Händel-Handbuch.'' Bärenreiter-Verlag, Kassel,
** 1. – ''Lebens- und Schaffensdaten.'' ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Bühnenwerke.'' 1983, {{ISBN|3-7618-0610-8}}.
** 2. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Oratorische Werke, vokale Kammermusik, Kirchenmusik.'' 1984, {{ISBN|3-7618-0715-5}}.
** 3. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Instrumentalmusik, Pasticci und Fragmente.'' 1986, {{ISBN|3-7618-0716-3}}.
** 4. – ''Dokumente zu Leben und Schaffen.'' 1985, {{ISBN|3-7618-0717-1}}.
* {{BBKL|h/haendel_g_f|band=2|spalten=435-446|autor=Friedrich Wilhelm Bautz|artikel=Händel, Georg Friedrich}}
* Paul Henry Lang: ''George Frideric Handel.'' Dover Publications, Mineola, N. Y. 1996, {{ISBN|0-486-29227-4}}.
* Hans Joachim Marx: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaden.'' Vandenhoeck &amp; Ruprecht, Göttingen 1998, {{ISBN|3-525-27815-2}}.
* Winton Dean, John Merrill Knapp: ''Handel’s Operas, 1704–1726.'' Clarendon, Oxford 1987, {{ISBN|0-19-315219-3}}.
* Winton Dean: ''Handel’s dramatic oratorios and masques.'' Clarendon, Oxford 1990, {{ISBN|0-19-816184-0}}.
* Christopher Hogwood: ''Georg Friedrich Händel. Eine Biographie'', Insel Verlag, Frankfurt/M. 2000, {{ISBN|3-458-34355-5}}.
* Werner Pieck: ''Leben Händels. Biographie.'' EVA, Hamburg 2001, {{ISBN|3-434-50455-9}}.
* Michael Heinemann: ''Georg Friedrich Händel.'' Reinbek 2004, {{ISBN|3-499-50648-3}}.
* Stefan Zweig: ''Georg Friedrich Händels Auferstehung.'' In: ''Sternstunden der Menschheit. Vierzehn historische Miniaturen''. Fischer Taschenbuch Verlag, {{ISBN|3-596-20595-6}}. ([http://gutenberg.spiegel.de/buch/6863/04 E-Text])
* Karl-Heinz Ott: ''Tumult und Grazie. Über Georg Friedrich Händel.'' Hoffmann und Campe, Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-455-50091-2}}.
* Hans Joachim Marx: ''Das Händel-Handbuch in 6 Bänden.'' Laaber-Verlag, Laaber 2008, {{ISBN|978-3-89007-684-3}}.
** Band 1: ''Händel und seine Zeitgenossen.'' {{ISBN|978-3-89007-685-0}}.
** Band 2: ''Händels Oper.'' {{ISBN|978-3-89007-686-7}}.
** Band 3: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaten.'' {{ISBN|978-3-89007-687-4}}.
** Band 4: ''Händels Kirchenmusik und vokale Kammermusik.'' {{ISBN|978-3-89007-688-1}}.
** Band 5: ''Händels Instrumentalmusik.'' {{ISBN|978-3-89007-689-8}}.
** Band 6: ''Das Händel-Lexikon.'' {{ISBN|978-3-89007-552-5}}.
* Dorothea Schröder: ''Georg Friedrich Händel.'' C. H. Beck Wissen, München 2008, {{ISBN|978-3-406-56253-2}}.
* Franzpeter Messmer: ''Georg Friedrich Händel.'' Artemis &amp; Winkler/Patmos, Düsseldorf 2008, {{ISBN|978-3-491-35022-9}}.
* Corinna Hesse: ''Händel – Leben in der Musik. Das Händel-Hörbuch.'' Eine klingende Biografie mit Musik. Silberfuchs Verlag, 2009, {{ISBN|978-3-940665-08-9}}.
* Peter Overbeck: ''Georg Friedrich Händel.'' (BasisBiographien 37). Suhrkamp-Verlag, Frankfurt am Main 2009, {{ISBN|978-3-518-18237-6}}.
* Michael Wersin: ''Händel &amp; Co. Die Musik der Barockzeit.'' Reclam, Stuttgart 2009, {{ISBN|978-3-15-020181-7}}.
* Otto Brusatti: ''Mein Messias.'' Edition Splitter, Wien 2009, {{ISBN|978-3-901190-47-6}}.
* Jonathan Keates: ''Handel : the man and his music.'' Bodley Head, London 2008, {{ISBN|978-0-224-08202-0}}.
* Armin Stein: ''Georg Händel und sein großer Sohn.'' Projekte-Verlag Cornelius, Halle (Saale) 2012, {{ISBN|978-3-95486-299-3}}.
* Ludwig Holtmeier, Johannes Menke, Felix Diergarten: ''Solfeggi, Bassi e Fughe. Georg Friedrich Händels Übungen zur Satzlehre.'' Florian Noetzel Verlag, Wilhelmshaven 2013, {{ISBN|978-3-7959-0906-2}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{refbegin|2}}
{{Sister project links|wikt=no|b=no|s=Author:George Frideric Handel|commons=Category:Georg Friedrich Händel|n=no|v=no}}
* [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija]
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}}
* [http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM The second volume of Winton Dean for &quot;Handel's Operas&quot; covering the years 1726–1741] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |date=2009-09-26 }}
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Friedrich Chrysander's Handel biography ]
* Handel Houses:
** [http://www.handelhouse.org The Handel House Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010615174748/http://www.handelhouse.org/ |date=2001-06-15 }}
** [http://www.haendelhaus.de/en The Händel-Haus in Halle, Saxony-Anhalt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205130722/http://www.haendelhaus.de/en/ |date=2008-12-05 }}
* [http://ichriss.ccarh.org/HRD/ Handel Reference Database]
* [http://daten.digitale-sammlungen.de/~db/ausgaben/uni_ausgabe.html?projekt=1193214396&amp;recherche=ja&amp;ordnung=sig Vollständiges Digitalisat] der Händel-Gesamtausgabe von Friedrich Chrysander ([http://opacplus.bsb-muenchen.de/search?oclcno=613992161 Stabiler Katalogeintrag der Bayerischen Staatsbibliothek]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+Händel Digitalisierter Volltext] von Friedrich Chrysanders Händel-Biographie
* [http://kreusch-sheet-music.net/eng/index.php?page=show&amp;query=Georg%20Friedrich%20H%E4ndel&amp;order=op Noten-Sammlung] von Werken Händels
* [http://www.gfhandel.org GFHandel.org, Webseite des ''Handel Institute''] mit vollständigem Händel-Werke-Verzeichnis (HWV) (englisch)
* [http://www.klassika.info/Komponisten/Haendel/ Tabellarische Auswertungen] (Lebenslauf, Werke etc.) zu G. F. Händel
* [http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel Homepage der Händel-Gesellschaft Karlsruhe e.V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930001022/http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel/ |date=2013-09-30 }}
* [http://www.haendel-karlsruhe.de/ Händel-Institutionen in Karlsruhe]
* [http://www.haendelfestspiele.halle.de/ Händel-Festspiele, Händel-Haus und Händel-Gesellschaft in Halle an der Saale]
* [http://www.haendel-festspiele.com/ Händel-Festspiele in Göttingen]
{{refend}}

{{Barok}}

{{Životni vijek|1685|1759|Händel, Georg Friedrich}}

[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija:Operski kompozitori]]
[[Kategorija:Barokni kompozitori]]</text>
      <sha1>kagy4lfj4ojx8nfcfyfl9rhc8emc5rx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600661</id>
      <parentid>42600659</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:16:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-30543-02|~2026-30543-02]] ([[User talk:~2026-30543-02|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42456984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33476" sha1="fsyuxmushtu4qb8hw1nsh0toy7hmsfh" xml:space="preserve">{{Skladatelj
|ime               = Georg Friedrich Händel
|slika             = Haendel.jpg
|opis_slike        = 
|veličina          = 
|puno_ime          = 
|datum_rođenja     = [[23. veljače]] [[1685.]]
|mjesto_rođenja    = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Halle (Saale)|Halle an der Saale]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|22px|border]] [[Sveto Rimsko Carstvo]])&lt;/small&gt;}}
|datum_smrti       = [[14. travnja]] [[1759.]]
|mjesto_smrti      = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|zanimanje         = skladatelj
|partner           =
|instrument        = 
|period            = [[barok]]
|godine_aktivnosti = c. [[1699.]] - [[1757.]]
|suradnici         = 
|učenici           =
|uticaj_od         = 
|uticaj_na         = 
|opere             = ''[[Agrippina (opera)|Agrippina]]'', ''[[Giulio Cesare]]'', ''[[Acis and Galatea (Händel)|Acis and Galatea]]''
|vokalno           = ''[[Zadok the Priest]]'', ''[[Messiah]]'', ''[[Judas Maccabaeus]]''
|instrumentalno    = [[Glazba na vodi]], [[Glazba za kraljevski vatromet]]
|baleti            =
|nagrade           = 
|URL               =
}}
[[Datoteka:George Frideric Handel Signature.svg|300px|right]]
'''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle (Saale)|Halle na Saali]], [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. - [[London]], [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]].), [[nemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Dean |first1=Winton |title=Handel and the Opera Seria |url=https://archive.org/details/handeloperaseria00wint |date=1969 |publisher=University of California Press |isbn=978-0520014381 |page=[https://archive.org/details/handeloperaseria00wint/page/19 19] }}&lt;/ref&gt; Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskog državljanstva [[22. 1.|22. siječnja]] [[1727]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.uk/business/publications/parliamentary-archives/archives-highlights/handel-and-naturalisation/ |title=British Citizen by Act of Parliament: George Frideric Handel |publisher=Parliament.uk |date=14 April 2009 |accessdate=13 April 2012}}&lt;/ref&gt;, anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]].

== Biografija ==
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]]
Georg Friedrich Händel rođen je [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. u mjestu [[Halle (Saale)|Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u&lt;ref&gt;Adams Aileen, K., Hofestadt, B., &quot;Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)&quot;, Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&amp;db=PubMed&amp;list_uids=16059526&amp;dopt=Abstract]&lt;/ref&gt;, nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u kontrastu s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Biografije skladatelja - Virginia Tech |url=http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html |access-date=2011-03-29 |archivedate=2007-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614111202/http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/Composers/H/GeorgeHandel.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.&lt;ref&gt;Otto Erich Deutsch, [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W &quot;Handel: Biografija&quot;], Music &amp; Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223041014/http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm |date=2017-12-23 }}'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.&lt;/ref&gt;

Godine [[1702]]., Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703]]., Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]&lt;/ref&gt; Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.&lt;/ref&gt; Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705]]. godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708]]. godine.

=== Italija ===
[[Datoteka:George Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel]]
U periodu od [[1706]]. do [[1709]]. Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. To je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707]].). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707]]. u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709]]. u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709]]., a drugi [[1710]].

=== Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo ===
Händel [[1710]]. postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[George I Britanski|George I]]. Godine [[1710]]., tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712]]. te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Engleske|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.&lt;ref&gt;Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.&lt;/ref&gt;

Godine [[1723]]. Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759]]. Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''.

Godine [[1726]]. praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel.
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|thumb|left|200px|Još jedan Händelov portet.]]
Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[George II. Britanski|Georga II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se na svakoj krunidbi nekog engleskog vladara od tada. Händel je od [[1720]]. do [[1728]]. bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729]]. do [[1734]]. bio je suradnik [[J.J. Heidegger]]a na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere.

U travnju [[1737]]., s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aachen|Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740]]. u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca.

=== Oporavak od moždanog udara i smrt ===
Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. 4.|13. travnja]] [[1742]]. u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749]]. skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana umrlo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača.

Händel je [[1750]]. organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''.

Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Hag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Holandija|Nizozemskoj]].&lt;ref name=&quot;Dent&quot;&gt;Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; {{ISBN|1-4191-2275-4}}, str. 63&lt;/ref&gt; Već [[1751]]. počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]]. u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]].

Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima.

== Djela ==
{{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}}
Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[Arija (muzika)|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''&quot;[[Kukavica i slavuj]]&quot;'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''&quot;[[Harmonični kovač]]&quot;''.

Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''&quot;Orlando&quot;''), [[lutnja]] (''&quot;Oda danu svete Cecilije&quot;''), [[trombon]] (''&quot;Šaul&quot;''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''&quot;Tamerlan&quot;''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''&quot;[[Glazba na vodi]]&quot;''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''&quot;Julije Cezar&quot;'', ''&quot;Aleksandrova gozba&quot;'').

Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''.

== Ostavština ==
[[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|thumb|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[George I. Britanski|George I.]] na brodu tijekom Georgove vožnje Temzom. George I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]]
Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''&quot;[[Ombra mai fu]]&quot;'' iz ''[[Kserks (opera)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. vijek|XIX.]] i početka [[20. vijek|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718]].), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733]].), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739]].), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739]].), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742]].), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743]].), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747]].), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748]].) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752]].). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]].

Tijekom [[1960-e|1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna muzika|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705]]. do [[1738]]., ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709]].), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711]]., [[1731]].), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733]].), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735]].), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735]].) i ''[[Kserks (opera)|Kserkso]]'' ([[1738]].) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724]].) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725]].), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.
[[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|300px|thumb|left|Kraljevski vatromet [[1749]].]]
Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739]].; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713]].). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719]].), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745]].) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744]].).

Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao:

{{izdvojeni citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}}

[[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao:

{{izdvojeni citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}}

[[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''&quot;majstorom svih skladatelja&quot;'. Beethoven je dodao i sljedeće:

{{izdvojeni citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}}

Dana [[28. 7.|28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca.

Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]].

== Johann Sebastian Bach veza ==
Iako su bili rođeni u samo nekoliko sedmica razlike i na međusobno vrlo kratkoj udaljenosti, J.S. Bach i Georg Friedrich Händel se nikada nisu susreli. Godine 1719. J.S. Bach je putovao u Halle u nadi da će se sresti, ali Händel je već otputovao u vrijeme dok je Bach stigao. Godine 1729. kada je Händel još jednom bio u svom rodnom gradu, Bach je poslao svoga sina [[Wilhelm Friedemann Bach|Wilhelma Friedemanna Bacha]] da pozove Händela u [[Leipzig]], ali Händel nije bio u mogućnosti da putuje. Na prilično nevjerovatan način muzika ova dva najveća kompozitora iz kasnog baroka pokazuje da nije ni bilo nekih zajedničkih tačaka. J.S. Bach je bio odličan u žanrovima kao što su crkvena [[kantata]], oratoriji &quot;Pasije&quot;, [[Misa|mise]], i koncerti u stilu [[Antonio Vivaldi|Vivaldija]] , koje Händel jedva da je i dotaknuo. Händelovi najveći uspjesi su bili u operi, oratorijima, a [[Koncert (muzička kompozicija)|koncerti]] u stilu [[Arcangelo Corelli|Arcangela Corellija]] su bili žanrovi neobrađeni od strane J.S. Bacha. Gdje se činilo da se njihovi interesi preklapaju u sviti za klavijaturu i instrumentalnoj [[Sonata|sonati]], ali baš tu se njihovi stilovi uveliko razlikuju. Tako da su solo sonatu potpuno prepustili trećem članu kompozitorskog trija rođenog 1685. Domenicu Scarlattiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bach-cantatas.com/Lib/Handel.htm|title=Georg Friedrich Händel, kompozitor|work=bach-cantatas.com|accessdate=25. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. {{ISBN|0-19-816470-X}}
* Otto Erich Deutsch, ''Handel: A Documentary Biography'', 1955.
* Frosch, W.A., [http://gfhandel.org/frosch.htm ''The &quot;case&quot; of George Frideric Handel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070806222903/http://gfhandel.org/frosch.htm |date=2007-08-06 }}, New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105151810/http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml |date=2009-01-05 }}
* Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. {{ISBN|0-8240-3862-2}}
* Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. {{ISBN|0-500-01355-1}}
* Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. {{ISBN|0-575-03573-0}}
* Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) {{ISBN|0-88946-425-1}}
* {{Cite journal|first=Gerald|last=Abraham|title=Handel: a symposium|year=1954|publisher=Oxford University Press|ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt; }}
* {{Cite book|first=Donald|last=Burrows|title=The Cambridge Companion to Handel|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-45613-4 |ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
*Bukofzer, Manfred F., ''Music in the Baroque Era – From Monteverdi To Bach'', Read Books, UK, 2008 {{ISBN|1443726192}} {{ISBN|9781443726191}}
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;Early Reception of Handel's Oratorios, 1732–1784: Narrative – Studies – Documents&quot; (PhD dissertation, Stanford University, 2004), available through [http://proquest.com/en-US/products/dissertations/ UMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100306003703/http://www.proquest.com/en-US/products/dissertations/ |date=2010-03-06 }}.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://ml.oxfordjournals.org/cgi/content/full/gcp070? Handel at a Crossroads: His 1737–1738 and 1738–1739 Seasons Re-Examined]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Music &amp; Letters'' 90/4 (November 2009), 599–635.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://em.oxfordjournals.org/cgi/content/full/cap106?i.jkey=Tz66pLM8Tg9PduD&amp;keytype=ref Handel, Hogarth, Goupy: Artistic intersections in Handelian biography]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Early Music'' 37/4 (November 2009), 577–596.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://journals.cambridge.org/action/displayIssue?jid=ECM&amp;volumeId=7&amp;issueId=02&amp;iid=7849452 'hee-haw ... llelujah': Handel among the Vauxhall Asses (1732)]&quot;, ''Eighteenth-Century Music'' 7/2 (September 2010), 221–262.
* {{cite book|last1=Dean|first1=Winton|authorlink1=|first2=John Merrill|last2=Knapp|authorlink2= |title=Handel's Operas, 1704–1726|volume=1|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1987|isbn=0-19-816441-6|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Dean |first1=Winton |url=http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |title=Handel's Operas, 1726–1741 |publisher=The Boydell Press |year=2006 |ref=harv |access-date=2015-04-28 |archive-date=2009-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |deadurl=yes }}
* {{cite book|last=Dent|first=Edward Joseph|authorlink= |title=Handel|year=2004|publisher=R A Kessinger Publishing|isbn=1-4191-2275-4|ref=harv}}
* Harris, Ellen T. ''Handel as Orpheus. Voice and Desire in the Chamber Cantatas'' Harvard University Press, 2001. {{ISBN|0-674-00617-8}}
* {{citation|last=Hicks|first=Anthony|authorlink= |year=2013|work= Grove Music Online |title=Handel, George Frideric|publisher= Oxford University Press |ref=harv}} {{Subscription required}}
*Hicks, Anthony, (1998), &quot;Handel, George Frederick&quot; in Stanley Sadie, (Ed.), ''The New Grove Dictionary of Opera'', Vol. Two, pp.&amp;nbsp;614–626.  London: MacMillan Publishers, Inc. {{ISBN|0-333-73432-7}} {{ISBN|1-56159-228-5}}
* {{cite book|first=Jonathan|last=Keates|authorlink=|title=Handel: The Man and His Music|url=https://archive.org/details/handelmanhismusi0000keat_o6l4|location=New York|publisher=St Martin's Press|year=1985|ref=harv}}
* {{cite book|last=Larsen |first=J.P. |year=1972 |title=Handel's Messiah |location=London |publisher=Adams and Charles Black Limited |ref=harv}}
* Leopold, Silke. ''{{Lang|de|Händel die Opern}}'' Bärenreiter 2009, {{ISBN|978-3-7618-1991-3}}
* {{cite book |last=McGeary| first=Thomas |title= The Politics of Opera in Handel's Britain|location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press| year=2013|isbn=978-1-107-00988-2}}
* Mainwaring, John (1760). [http://books.google.com/books?id=dq2ev_ucbWkC ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel'']. London: Printed for R. and J. Dodsley.
* {{cite book |title=Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759 |last=National Portrait Gallery|ref=harv}}
* {{cite book|first=Percy Marshall|last=Young|authorlink= |title=Handel|location=New York|publisher=David White Company|year=1966|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=How to Handle Spelling Händel|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/02/how-to-handle-spelling-handel/|journal=The Countertenor Voice|issue=February 2011|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=Guiding Handel's Legacy: An Interview with Handel House Museum Director Sarah Bardwell|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/05/1721/|journal=The Countertenor Voice|issue=May 2011|ref=harv}}
* John Mainwaring: ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel.'' London 1760. (deutsch von Johann Mattheson, Hamburg 1760)
** George Frideric Handel, Hedwig Mueller von Asow, John Mainwaring: ''Biographie, Briefe und Schriften: Biographie, Briefe und Schriften.'' Georg Olms Verlag, 1977, {{ISBN|3-487-06331-X}}. (auch bei [http://books.google.de/books?id=02rX1VarZSEC Google Books])
* John Mainwaring: ''Leben und Musik des Georg Friedrich Händel.'' Vorwort und Übersetzung Johann Mattheson. Revidierte Neuausgabe. Heupferd Musik Verlag, Dreieich 2010, {{ISBN|978-3-923445-08-0}}.
* Friedrich Chrysander: ''G. Fr. Händel.'' Leipzig 1885–67. (Neuauflage 1966)
* Romain Rolland: ''Haendel.'' F. Alcan, Paris 1910.
* Johanna Rudolph: ''Händelrenaissance – Eine Studie.'' 2 Bände, Aufbau-Verlag, Berlin 1960.
* Alfred Mann: ''Georg Friedrich Händel – Composition lessons/Aufzeichnungen zur Kompositionslehre.'' Hallische Händel-Ausgabe, Supplement Band 1, Bärenreiter-Verlag, Kassel 1878.
* Konrad Sasse: ''Händel-Bibliographie.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1963.
* Walther Siegmund-Schultze: ''Georg Friedrich Händel.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1980.
* Walter Eisen (Hrsg.): ''Händel-Handbuch.'' Bärenreiter-Verlag, Kassel,
** 1. – ''Lebens- und Schaffensdaten.'' ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Bühnenwerke.'' 1983, {{ISBN|3-7618-0610-8}}.
** 2. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Oratorische Werke, vokale Kammermusik, Kirchenmusik.'' 1984, {{ISBN|3-7618-0715-5}}.
** 3. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Instrumentalmusik, Pasticci und Fragmente.'' 1986, {{ISBN|3-7618-0716-3}}.
** 4. – ''Dokumente zu Leben und Schaffen.'' 1985, {{ISBN|3-7618-0717-1}}.
* {{BBKL|h/haendel_g_f|band=2|spalten=435-446|autor=Friedrich Wilhelm Bautz|artikel=Händel, Georg Friedrich}}
* Paul Henry Lang: ''George Frideric Handel.'' Dover Publications, Mineola, N. Y. 1996, {{ISBN|0-486-29227-4}}.
* Hans Joachim Marx: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaden.'' Vandenhoeck &amp; Ruprecht, Göttingen 1998, {{ISBN|3-525-27815-2}}.
* Winton Dean, John Merrill Knapp: ''Handel’s Operas, 1704–1726.'' Clarendon, Oxford 1987, {{ISBN|0-19-315219-3}}.
* Winton Dean: ''Handel’s dramatic oratorios and masques.'' Clarendon, Oxford 1990, {{ISBN|0-19-816184-0}}.
* Christopher Hogwood: ''Georg Friedrich Händel. Eine Biographie'', Insel Verlag, Frankfurt/M. 2000, {{ISBN|3-458-34355-5}}.
* Werner Pieck: ''Leben Händels. Biographie.'' EVA, Hamburg 2001, {{ISBN|3-434-50455-9}}.
* Michael Heinemann: ''Georg Friedrich Händel.'' Reinbek 2004, {{ISBN|3-499-50648-3}}.
* Stefan Zweig: ''Georg Friedrich Händels Auferstehung.'' In: ''Sternstunden der Menschheit. Vierzehn historische Miniaturen''. Fischer Taschenbuch Verlag, {{ISBN|3-596-20595-6}}. ([http://gutenberg.spiegel.de/buch/6863/04 E-Text])
* Karl-Heinz Ott: ''Tumult und Grazie. Über Georg Friedrich Händel.'' Hoffmann und Campe, Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-455-50091-2}}.
* Hans Joachim Marx: ''Das Händel-Handbuch in 6 Bänden.'' Laaber-Verlag, Laaber 2008, {{ISBN|978-3-89007-684-3}}.
** Band 1: ''Händel und seine Zeitgenossen.'' {{ISBN|978-3-89007-685-0}}.
** Band 2: ''Händels Oper.'' {{ISBN|978-3-89007-686-7}}.
** Band 3: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaten.'' {{ISBN|978-3-89007-687-4}}.
** Band 4: ''Händels Kirchenmusik und vokale Kammermusik.'' {{ISBN|978-3-89007-688-1}}.
** Band 5: ''Händels Instrumentalmusik.'' {{ISBN|978-3-89007-689-8}}.
** Band 6: ''Das Händel-Lexikon.'' {{ISBN|978-3-89007-552-5}}.
* Dorothea Schröder: ''Georg Friedrich Händel.'' C. H. Beck Wissen, München 2008, {{ISBN|978-3-406-56253-2}}.
* Franzpeter Messmer: ''Georg Friedrich Händel.'' Artemis &amp; Winkler/Patmos, Düsseldorf 2008, {{ISBN|978-3-491-35022-9}}.
* Corinna Hesse: ''Händel – Leben in der Musik. Das Händel-Hörbuch.'' Eine klingende Biografie mit Musik. Silberfuchs Verlag, 2009, {{ISBN|978-3-940665-08-9}}.
* Peter Overbeck: ''Georg Friedrich Händel.'' (BasisBiographien 37). Suhrkamp-Verlag, Frankfurt am Main 2009, {{ISBN|978-3-518-18237-6}}.
* Michael Wersin: ''Händel &amp; Co. Die Musik der Barockzeit.'' Reclam, Stuttgart 2009, {{ISBN|978-3-15-020181-7}}.
* Otto Brusatti: ''Mein Messias.'' Edition Splitter, Wien 2009, {{ISBN|978-3-901190-47-6}}.
* Jonathan Keates: ''Handel : the man and his music.'' Bodley Head, London 2008, {{ISBN|978-0-224-08202-0}}.
* Armin Stein: ''Georg Händel und sein großer Sohn.'' Projekte-Verlag Cornelius, Halle (Saale) 2012, {{ISBN|978-3-95486-299-3}}.
* Ludwig Holtmeier, Johannes Menke, Felix Diergarten: ''Solfeggi, Bassi e Fughe. Georg Friedrich Händels Übungen zur Satzlehre.'' Florian Noetzel Verlag, Wilhelmshaven 2013, {{ISBN|978-3-7959-0906-2}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{refbegin|2}}
{{Sister project links|wikt=no|b=no|s=Author:George Frideric Handel|commons=Category:Georg Friedrich Händel|n=no|v=no}}
* [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija]
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}}
* [http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM The second volume of Winton Dean for &quot;Handel's Operas&quot; covering the years 1726–1741] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |date=2009-09-26 }}
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Friedrich Chrysander's Handel biography ]
* Handel Houses:
** [http://www.handelhouse.org The Handel House Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010615174748/http://www.handelhouse.org/ |date=2001-06-15 }}
** [http://www.haendelhaus.de/en The Händel-Haus in Halle, Saxony-Anhalt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205130722/http://www.haendelhaus.de/en/ |date=2008-12-05 }}
* [http://ichriss.ccarh.org/HRD/ Handel Reference Database]
* [http://daten.digitale-sammlungen.de/~db/ausgaben/uni_ausgabe.html?projekt=1193214396&amp;recherche=ja&amp;ordnung=sig Vollständiges Digitalisat] der Händel-Gesamtausgabe von Friedrich Chrysander ([http://opacplus.bsb-muenchen.de/search?oclcno=613992161 Stabiler Katalogeintrag der Bayerischen Staatsbibliothek]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+Händel Digitalisierter Volltext] von Friedrich Chrysanders Händel-Biographie
* [http://kreusch-sheet-music.net/eng/index.php?page=show&amp;query=Georg%20Friedrich%20H%E4ndel&amp;order=op Noten-Sammlung] von Werken Händels
* [http://www.gfhandel.org GFHandel.org, Webseite des ''Handel Institute''] mit vollständigem Händel-Werke-Verzeichnis (HWV) (englisch)
* [http://www.klassika.info/Komponisten/Haendel/ Tabellarische Auswertungen] (Lebenslauf, Werke etc.) zu G. F. Händel
* [http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel Homepage der Händel-Gesellschaft Karlsruhe e.V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930001022/http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel/ |date=2013-09-30 }}
* [http://www.haendel-karlsruhe.de/ Händel-Institutionen in Karlsruhe]
* [http://www.haendelfestspiele.halle.de/ Händel-Festspiele, Händel-Haus und Händel-Gesellschaft in Halle an der Saale]
* [http://www.haendel-festspiele.com/ Händel-Festspiele in Göttingen]
{{refend}}

{{Barok}}

{{Životni vijek|1685|1759|Händel, Georg Friedrich}}

[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija:Operski kompozitori]]
[[Kategorija:Barokni kompozitori]]</text>
      <sha1>fsyuxmushtu4qb8hw1nsh0toy7hmsfh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600662</id>
      <parentid>42600661</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:16:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica [[Georg Friedrich Händel]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 21. juna 2026. u 14:16 (UTC)) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 21. juna 2026. u 14:16 (UTC)))</comment>
      <origin>42456984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33476" sha1="fsyuxmushtu4qb8hw1nsh0toy7hmsfh" xml:space="preserve">{{Skladatelj
|ime               = Georg Friedrich Händel
|slika             = Haendel.jpg
|opis_slike        = 
|veličina          = 
|puno_ime          = 
|datum_rođenja     = [[23. veljače]] [[1685.]]
|mjesto_rođenja    = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Halle (Saale)|Halle an der Saale]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|22px|border]] [[Sveto Rimsko Carstvo]])&lt;/small&gt;}}
|datum_smrti       = [[14. travnja]] [[1759.]]
|mjesto_smrti      = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|zanimanje         = skladatelj
|partner           =
|instrument        = 
|period            = [[barok]]
|godine_aktivnosti = c. [[1699.]] - [[1757.]]
|suradnici         = 
|učenici           =
|uticaj_od         = 
|uticaj_na         = 
|opere             = ''[[Agrippina (opera)|Agrippina]]'', ''[[Giulio Cesare]]'', ''[[Acis and Galatea (Händel)|Acis and Galatea]]''
|vokalno           = ''[[Zadok the Priest]]'', ''[[Messiah]]'', ''[[Judas Maccabaeus]]''
|instrumentalno    = [[Glazba na vodi]], [[Glazba za kraljevski vatromet]]
|baleti            =
|nagrade           = 
|URL               =
}}
[[Datoteka:George Frideric Handel Signature.svg|300px|right]]
'''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle (Saale)|Halle na Saali]], [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. - [[London]], [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]].), [[nemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Dean |first1=Winton |title=Handel and the Opera Seria |url=https://archive.org/details/handeloperaseria00wint |date=1969 |publisher=University of California Press |isbn=978-0520014381 |page=[https://archive.org/details/handeloperaseria00wint/page/19 19] }}&lt;/ref&gt; Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskog državljanstva [[22. 1.|22. siječnja]] [[1727]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.uk/business/publications/parliamentary-archives/archives-highlights/handel-and-naturalisation/ |title=British Citizen by Act of Parliament: George Frideric Handel |publisher=Parliament.uk |date=14 April 2009 |accessdate=13 April 2012}}&lt;/ref&gt;, anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]].

== Biografija ==
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]]
Georg Friedrich Händel rođen je [[23. 2.|23. veljače]] [[1685]]. u mjestu [[Halle (Saale)|Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u&lt;ref&gt;Adams Aileen, K., Hofestadt, B., &quot;Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)&quot;, Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&amp;db=PubMed&amp;list_uids=16059526&amp;dopt=Abstract]&lt;/ref&gt;, nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u kontrastu s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Biografije skladatelja - Virginia Tech |url=http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html |access-date=2011-03-29 |archivedate=2007-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614111202/http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/Composers/H/GeorgeHandel.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.&lt;ref&gt;Otto Erich Deutsch, [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W &quot;Handel: Biografija&quot;], Music &amp; Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223041014/http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm |date=2017-12-23 }}'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.&lt;/ref&gt;

Godine [[1702]]., Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703]]., Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]&lt;/ref&gt; Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.&lt;ref&gt;[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.&lt;/ref&gt; Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705]]. godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708]]. godine.

=== Italija ===
[[Datoteka:George Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel]]
U periodu od [[1706]]. do [[1709]]. Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. To je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707]].). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707]]. u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709]]. u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709]]., a drugi [[1710]].

=== Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo ===
Händel [[1710]]. postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[George I Britanski|George I]]. Godine [[1710]]., tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712]]. te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Engleske|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.&lt;ref&gt;Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.&lt;/ref&gt;

Godine [[1723]]. Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759]]. Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''.

Godine [[1726]]. praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel.
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|thumb|left|200px|Još jedan Händelov portet.]]
Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[George II. Britanski|Georga II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se na svakoj krunidbi nekog engleskog vladara od tada. Händel je od [[1720]]. do [[1728]]. bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729]]. do [[1734]]. bio je suradnik [[J.J. Heidegger]]a na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere.

U travnju [[1737]]., s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aachen|Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740]]. u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca.

=== Oporavak od moždanog udara i smrt ===
Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. 4.|13. travnja]] [[1742]]. u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749]]. skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana umrlo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača.

Händel je [[1750]]. organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''.

Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Hag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Holandija|Nizozemskoj]].&lt;ref name=&quot;Dent&quot;&gt;Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; {{ISBN|1-4191-2275-4}}, str. 63&lt;/ref&gt; Već [[1751]]. počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. 4.|14. travnja]] [[1759]]. u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]].

Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima.

== Djela ==
{{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}}
Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[Arija (muzika)|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''&quot;[[Kukavica i slavuj]]&quot;'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''&quot;[[Harmonični kovač]]&quot;''.

Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''&quot;Orlando&quot;''), [[lutnja]] (''&quot;Oda danu svete Cecilije&quot;''), [[trombon]] (''&quot;Šaul&quot;''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''&quot;Tamerlan&quot;''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''&quot;[[Glazba na vodi]]&quot;''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''&quot;Julije Cezar&quot;'', ''&quot;Aleksandrova gozba&quot;'').

Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''.

== Ostavština ==
[[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|thumb|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[George I. Britanski|George I.]] na brodu tijekom Georgove vožnje Temzom. George I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]]
Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''&quot;[[Ombra mai fu]]&quot;'' iz ''[[Kserks (opera)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. vijek|XIX.]] i početka [[20. vijek|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718]].), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733]].), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739]].), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739]].), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742]].), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743]].), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747]].), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748]].) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752]].). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]].

Tijekom [[1960-e|1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna muzika|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705]]. do [[1738]]., ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709]].), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711]]., [[1731]].), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733]].), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735]].), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735]].) i ''[[Kserks (opera)|Kserkso]]'' ([[1738]].) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724]].) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725]].), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.
[[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|300px|thumb|left|Kraljevski vatromet [[1749]].]]
Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739]].; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713]].). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719]].), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745]].) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744]].).

Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao:

{{izdvojeni citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}}

[[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao:

{{izdvojeni citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}}

[[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''&quot;majstorom svih skladatelja&quot;'. Beethoven je dodao i sljedeće:

{{izdvojeni citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}}

Dana [[28. 7.|28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca.

Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]].

== Johann Sebastian Bach veza ==
Iako su bili rođeni u samo nekoliko sedmica razlike i na međusobno vrlo kratkoj udaljenosti, J.S. Bach i Georg Friedrich Händel se nikada nisu susreli. Godine 1719. J.S. Bach je putovao u Halle u nadi da će se sresti, ali Händel je već otputovao u vrijeme dok je Bach stigao. Godine 1729. kada je Händel još jednom bio u svom rodnom gradu, Bach je poslao svoga sina [[Wilhelm Friedemann Bach|Wilhelma Friedemanna Bacha]] da pozove Händela u [[Leipzig]], ali Händel nije bio u mogućnosti da putuje. Na prilično nevjerovatan način muzika ova dva najveća kompozitora iz kasnog baroka pokazuje da nije ni bilo nekih zajedničkih tačaka. J.S. Bach je bio odličan u žanrovima kao što su crkvena [[kantata]], oratoriji &quot;Pasije&quot;, [[Misa|mise]], i koncerti u stilu [[Antonio Vivaldi|Vivaldija]] , koje Händel jedva da je i dotaknuo. Händelovi najveći uspjesi su bili u operi, oratorijima, a [[Koncert (muzička kompozicija)|koncerti]] u stilu [[Arcangelo Corelli|Arcangela Corellija]] su bili žanrovi neobrađeni od strane J.S. Bacha. Gdje se činilo da se njihovi interesi preklapaju u sviti za klavijaturu i instrumentalnoj [[Sonata|sonati]], ali baš tu se njihovi stilovi uveliko razlikuju. Tako da su solo sonatu potpuno prepustili trećem članu kompozitorskog trija rođenog 1685. Domenicu Scarlattiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bach-cantatas.com/Lib/Handel.htm|title=Georg Friedrich Händel, kompozitor|work=bach-cantatas.com|accessdate=25. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. {{ISBN|0-19-816470-X}}
* Otto Erich Deutsch, ''Handel: A Documentary Biography'', 1955.
* Frosch, W.A., [http://gfhandel.org/frosch.htm ''The &quot;case&quot; of George Frideric Handel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070806222903/http://gfhandel.org/frosch.htm |date=2007-08-06 }}, New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105151810/http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml |date=2009-01-05 }}
* Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. {{ISBN|0-8240-3862-2}}
* Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. {{ISBN|0-500-01355-1}}
* Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. {{ISBN|0-575-03573-0}}
* Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) {{ISBN|0-88946-425-1}}
* {{Cite journal|first=Gerald|last=Abraham|title=Handel: a symposium|year=1954|publisher=Oxford University Press|ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt; }}
* {{Cite book|first=Donald|last=Burrows|title=The Cambridge Companion to Handel|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-45613-4 |ref=harv|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;}}
*Bukofzer, Manfred F., ''Music in the Baroque Era – From Monteverdi To Bach'', Read Books, UK, 2008 {{ISBN|1443726192}} {{ISBN|9781443726191}}
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;Early Reception of Handel's Oratorios, 1732–1784: Narrative – Studies – Documents&quot; (PhD dissertation, Stanford University, 2004), available through [http://proquest.com/en-US/products/dissertations/ UMI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100306003703/http://www.proquest.com/en-US/products/dissertations/ |date=2010-03-06 }}.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://ml.oxfordjournals.org/cgi/content/full/gcp070? Handel at a Crossroads: His 1737–1738 and 1738–1739 Seasons Re-Examined]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Music &amp; Letters'' 90/4 (November 2009), 599–635.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://em.oxfordjournals.org/cgi/content/full/cap106?i.jkey=Tz66pLM8Tg9PduD&amp;keytype=ref Handel, Hogarth, Goupy: Artistic intersections in Handelian biography]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''Early Music'' 37/4 (November 2009), 577–596.
* Chrissochoidis, Ilias. &quot;[http://journals.cambridge.org/action/displayIssue?jid=ECM&amp;volumeId=7&amp;issueId=02&amp;iid=7849452 'hee-haw ... llelujah': Handel among the Vauxhall Asses (1732)]&quot;, ''Eighteenth-Century Music'' 7/2 (September 2010), 221–262.
* {{cite book|last1=Dean|first1=Winton|authorlink1=|first2=John Merrill|last2=Knapp|authorlink2= |title=Handel's Operas, 1704–1726|volume=1|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1987|isbn=0-19-816441-6|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Dean |first1=Winton |url=http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |title=Handel's Operas, 1726–1741 |publisher=The Boydell Press |year=2006 |ref=harv |access-date=2015-04-28 |archive-date=2009-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |deadurl=yes }}
* {{cite book|last=Dent|first=Edward Joseph|authorlink= |title=Handel|year=2004|publisher=R A Kessinger Publishing|isbn=1-4191-2275-4|ref=harv}}
* Harris, Ellen T. ''Handel as Orpheus. Voice and Desire in the Chamber Cantatas'' Harvard University Press, 2001. {{ISBN|0-674-00617-8}}
* {{citation|last=Hicks|first=Anthony|authorlink= |year=2013|work= Grove Music Online |title=Handel, George Frideric|publisher= Oxford University Press |ref=harv}} {{Subscription required}}
*Hicks, Anthony, (1998), &quot;Handel, George Frederick&quot; in Stanley Sadie, (Ed.), ''The New Grove Dictionary of Opera'', Vol. Two, pp.&amp;nbsp;614–626.  London: MacMillan Publishers, Inc. {{ISBN|0-333-73432-7}} {{ISBN|1-56159-228-5}}
* {{cite book|first=Jonathan|last=Keates|authorlink=|title=Handel: The Man and His Music|url=https://archive.org/details/handelmanhismusi0000keat_o6l4|location=New York|publisher=St Martin's Press|year=1985|ref=harv}}
* {{cite book|last=Larsen |first=J.P. |year=1972 |title=Handel's Messiah |location=London |publisher=Adams and Charles Black Limited |ref=harv}}
* Leopold, Silke. ''{{Lang|de|Händel die Opern}}'' Bärenreiter 2009, {{ISBN|978-3-7618-1991-3}}
* {{cite book |last=McGeary| first=Thomas |title= The Politics of Opera in Handel's Britain|location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press| year=2013|isbn=978-1-107-00988-2}}
* Mainwaring, John (1760). [http://books.google.com/books?id=dq2ev_ucbWkC ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel'']. London: Printed for R. and J. Dodsley.
* {{cite book |title=Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759 |last=National Portrait Gallery|ref=harv}}
* {{cite book|first=Percy Marshall|last=Young|authorlink= |title=Handel|location=New York|publisher=David White Company|year=1966|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=How to Handle Spelling Händel|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/02/how-to-handle-spelling-handel/|journal=The Countertenor Voice|issue=February 2011|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Howell|first=Ian|title=Guiding Handel's Legacy: An Interview with Handel House Museum Director Sarah Bardwell|url=http://blog.counterpointspublishing.com/2011/05/1721/|journal=The Countertenor Voice|issue=May 2011|ref=harv}}
* John Mainwaring: ''Memoirs of the Life of the Late George Frederic Handel.'' London 1760. (deutsch von Johann Mattheson, Hamburg 1760)
** George Frideric Handel, Hedwig Mueller von Asow, John Mainwaring: ''Biographie, Briefe und Schriften: Biographie, Briefe und Schriften.'' Georg Olms Verlag, 1977, {{ISBN|3-487-06331-X}}. (auch bei [http://books.google.de/books?id=02rX1VarZSEC Google Books])
* John Mainwaring: ''Leben und Musik des Georg Friedrich Händel.'' Vorwort und Übersetzung Johann Mattheson. Revidierte Neuausgabe. Heupferd Musik Verlag, Dreieich 2010, {{ISBN|978-3-923445-08-0}}.
* Friedrich Chrysander: ''G. Fr. Händel.'' Leipzig 1885–67. (Neuauflage 1966)
* Romain Rolland: ''Haendel.'' F. Alcan, Paris 1910.
* Johanna Rudolph: ''Händelrenaissance – Eine Studie.'' 2 Bände, Aufbau-Verlag, Berlin 1960.
* Alfred Mann: ''Georg Friedrich Händel – Composition lessons/Aufzeichnungen zur Kompositionslehre.'' Hallische Händel-Ausgabe, Supplement Band 1, Bärenreiter-Verlag, Kassel 1878.
* Konrad Sasse: ''Händel-Bibliographie.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1963.
* Walther Siegmund-Schultze: ''Georg Friedrich Händel.'' Dt. Verl. für Musik, Leipzig 1980.
* Walter Eisen (Hrsg.): ''Händel-Handbuch.'' Bärenreiter-Verlag, Kassel,
** 1. – ''Lebens- und Schaffensdaten.'' ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Bühnenwerke.'' 1983, {{ISBN|3-7618-0610-8}}.
** 2. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Oratorische Werke, vokale Kammermusik, Kirchenmusik.'' 1984, {{ISBN|3-7618-0715-5}}.
** 3. – ''Thematisch-systematisches Verzeichnis. Instrumentalmusik, Pasticci und Fragmente.'' 1986, {{ISBN|3-7618-0716-3}}.
** 4. – ''Dokumente zu Leben und Schaffen.'' 1985, {{ISBN|3-7618-0717-1}}.
* {{BBKL|h/haendel_g_f|band=2|spalten=435-446|autor=Friedrich Wilhelm Bautz|artikel=Händel, Georg Friedrich}}
* Paul Henry Lang: ''George Frideric Handel.'' Dover Publications, Mineola, N. Y. 1996, {{ISBN|0-486-29227-4}}.
* Hans Joachim Marx: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaden.'' Vandenhoeck &amp; Ruprecht, Göttingen 1998, {{ISBN|3-525-27815-2}}.
* Winton Dean, John Merrill Knapp: ''Handel’s Operas, 1704–1726.'' Clarendon, Oxford 1987, {{ISBN|0-19-315219-3}}.
* Winton Dean: ''Handel’s dramatic oratorios and masques.'' Clarendon, Oxford 1990, {{ISBN|0-19-816184-0}}.
* Christopher Hogwood: ''Georg Friedrich Händel. Eine Biographie'', Insel Verlag, Frankfurt/M. 2000, {{ISBN|3-458-34355-5}}.
* Werner Pieck: ''Leben Händels. Biographie.'' EVA, Hamburg 2001, {{ISBN|3-434-50455-9}}.
* Michael Heinemann: ''Georg Friedrich Händel.'' Reinbek 2004, {{ISBN|3-499-50648-3}}.
* Stefan Zweig: ''Georg Friedrich Händels Auferstehung.'' In: ''Sternstunden der Menschheit. Vierzehn historische Miniaturen''. Fischer Taschenbuch Verlag, {{ISBN|3-596-20595-6}}. ([http://gutenberg.spiegel.de/buch/6863/04 E-Text])
* Karl-Heinz Ott: ''Tumult und Grazie. Über Georg Friedrich Händel.'' Hoffmann und Campe, Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-455-50091-2}}.
* Hans Joachim Marx: ''Das Händel-Handbuch in 6 Bänden.'' Laaber-Verlag, Laaber 2008, {{ISBN|978-3-89007-684-3}}.
** Band 1: ''Händel und seine Zeitgenossen.'' {{ISBN|978-3-89007-685-0}}.
** Band 2: ''Händels Oper.'' {{ISBN|978-3-89007-686-7}}.
** Band 3: ''Händels Oratorien, Oden und Serenaten.'' {{ISBN|978-3-89007-687-4}}.
** Band 4: ''Händels Kirchenmusik und vokale Kammermusik.'' {{ISBN|978-3-89007-688-1}}.
** Band 5: ''Händels Instrumentalmusik.'' {{ISBN|978-3-89007-689-8}}.
** Band 6: ''Das Händel-Lexikon.'' {{ISBN|978-3-89007-552-5}}.
* Dorothea Schröder: ''Georg Friedrich Händel.'' C. H. Beck Wissen, München 2008, {{ISBN|978-3-406-56253-2}}.
* Franzpeter Messmer: ''Georg Friedrich Händel.'' Artemis &amp; Winkler/Patmos, Düsseldorf 2008, {{ISBN|978-3-491-35022-9}}.
* Corinna Hesse: ''Händel – Leben in der Musik. Das Händel-Hörbuch.'' Eine klingende Biografie mit Musik. Silberfuchs Verlag, 2009, {{ISBN|978-3-940665-08-9}}.
* Peter Overbeck: ''Georg Friedrich Händel.'' (BasisBiographien 37). Suhrkamp-Verlag, Frankfurt am Main 2009, {{ISBN|978-3-518-18237-6}}.
* Michael Wersin: ''Händel &amp; Co. Die Musik der Barockzeit.'' Reclam, Stuttgart 2009, {{ISBN|978-3-15-020181-7}}.
* Otto Brusatti: ''Mein Messias.'' Edition Splitter, Wien 2009, {{ISBN|978-3-901190-47-6}}.
* Jonathan Keates: ''Handel : the man and his music.'' Bodley Head, London 2008, {{ISBN|978-0-224-08202-0}}.
* Armin Stein: ''Georg Händel und sein großer Sohn.'' Projekte-Verlag Cornelius, Halle (Saale) 2012, {{ISBN|978-3-95486-299-3}}.
* Ludwig Holtmeier, Johannes Menke, Felix Diergarten: ''Solfeggi, Bassi e Fughe. Georg Friedrich Händels Übungen zur Satzlehre.'' Florian Noetzel Verlag, Wilhelmshaven 2013, {{ISBN|978-3-7959-0906-2}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{refbegin|2}}
{{Sister project links|wikt=no|b=no|s=Author:George Frideric Handel|commons=Category:Georg Friedrich Händel|n=no|v=no}}
* [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija]
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}}
* [http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM The second volume of Winton Dean for &quot;Handel's Operas&quot; covering the years 1726–1741] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090926214736/http://www.boydell.co.uk/43832682.HTM |date=2009-09-26 }}
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Friedrich Chrysander's Handel biography ]
* Handel Houses:
** [http://www.handelhouse.org The Handel House Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010615174748/http://www.handelhouse.org/ |date=2001-06-15 }}
** [http://www.haendelhaus.de/en The Händel-Haus in Halle, Saxony-Anhalt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205130722/http://www.haendelhaus.de/en/ |date=2008-12-05 }}
* [http://ichriss.ccarh.org/HRD/ Handel Reference Database]
* [http://daten.digitale-sammlungen.de/~db/ausgaben/uni_ausgabe.html?projekt=1193214396&amp;recherche=ja&amp;ordnung=sig Vollständiges Digitalisat] der Händel-Gesamtausgabe von Friedrich Chrysander ([http://opacplus.bsb-muenchen.de/search?oclcno=613992161 Stabiler Katalogeintrag der Bayerischen Staatsbibliothek]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+Händel Digitalisierter Volltext] von Friedrich Chrysanders Händel-Biographie
* [http://kreusch-sheet-music.net/eng/index.php?page=show&amp;query=Georg%20Friedrich%20H%E4ndel&amp;order=op Noten-Sammlung] von Werken Händels
* [http://www.gfhandel.org GFHandel.org, Webseite des ''Handel Institute''] mit vollständigem Händel-Werke-Verzeichnis (HWV) (englisch)
* [http://www.klassika.info/Komponisten/Haendel/ Tabellarische Auswertungen] (Lebenslauf, Werke etc.) zu G. F. Händel
* [http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel Homepage der Händel-Gesellschaft Karlsruhe e.V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930001022/http://www1.karlsruhe.de/Kultur/Haendel/ |date=2013-09-30 }}
* [http://www.haendel-karlsruhe.de/ Händel-Institutionen in Karlsruhe]
* [http://www.haendelfestspiele.halle.de/ Händel-Festspiele, Händel-Haus und Händel-Gesellschaft in Halle an der Saale]
* [http://www.haendel-festspiele.com/ Händel-Festspiele in Göttingen]
{{refend}}

{{Barok}}

{{Životni vijek|1685|1759|Händel, Georg Friedrich}}

[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija:Operski kompozitori]]
[[Kategorija:Barokni kompozitori]]</text>
      <sha1>fsyuxmushtu4qb8hw1nsh0toy7hmsfh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harriet Nelson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63313</id>
    <revision>
      <id>42600829</id>
      <parentid>42249975</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:17:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4452" sha1="kbdq8l1taod54ierfnq8ij08eio3rid" xml:space="preserve">{{Infobox actor
| name          = Harriet Nelson
| birthname     = Peggy Lou Snyder
| image         = Harriet Hilliard in Follow the Fleet trailer cropped.jpg
| caption       = u filmu ''[[Follow the Fleet]]'' (1936)
| imagesize     = 136px
| birthdate     = {{birth date|1909|7|18|df=y}}
| location      = {{city-state|Des Moines|Iowa}}, U.S.
| deathdate     = {{death date and age|1994|10|2|1909|7|19|df=y}}
| deathplace    = {{city-state|Laguna Beach|California}}
| othername     = Harriet Hilliard
| yearsactive   = 1932-1989
| spouse        = [[Ozzie Nelson]] (20. mart 1906 - 3. jun 1975) 
}}

'''Harriet Nelson''' (18. jul 1909 &amp;ndash; 2. oktobar 1994) bila je [[SAD|američka]] pjevačica i glumica. Iako je 1930-ih i početkom 1940-ih imala niz zapaženih nastupa u holivudskim mjuziklima, najpoznatija je po tome što je zajedno sa suprugom [[Ozzie Nelson|Ozziejem Nelsonom]] nastupala u popularnom televizijskom [[sitkom]]u ''[[The Adventures of Ozzie and Harriet]]'', a gdje su joj se kasnije pridružili sinovi [[David Nelson (glumac)|David]] i [[Ricky Nelson]].

== Filmografija ==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot; border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; background: #f9f9f9;
|- align=&quot;center&quot;
! colspan=4 style=&quot;background:#B0C4DE;&quot; | Film
|- align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Godina
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Film
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Uloga
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Napomene
|-
|1932
|''The Campus Mystery''
|Wanda Perry
|-
|1936
|''[[Follow the Fleet]]'' 
|Connie Martin
|-
|rowspan=2|1937
|''New Faces of 1937''
|Patricia &quot;Pat&quot; Harrington
|-
|''The Life of the Party''
|Mitzi Martos
|-
|1938
|''Cocoanut Grove''
|Linda Rogers
|-
|rowspan=2|1941
|''Sweetheart of the Campus''
|Harriet Hale 
|alternativni naziv: ''Broadway Ahead''
|-
|''Confessions of Boston Blackie''
|Diane Parrish
|-
|rowspan=2|1942
|''Canal Zone''
|Susan Merrill
|-
|''Juke Box Jenny''
|Genevieve Horton
|-
|rowspan=5|1943
|''Hi, Buddy''
|Gloria Bradley
|-
|''The Falcon Strikes Back''
|Gwynne Gregory
|-
|''Gals, Incorporated ''
|Gwen Phillips 
|Alternative title: ''Gals, Inc.''
|-
|''Honeymoon Lodge''
|Lorraine Logan
|-
|''Swingtime Johnny''
|Linda
|-
|rowspan=2|1944
|''Hi, Good Lookin'!''
|Kelly Clark
|-
|''Take It Big''
|Jerry Clinton
|-
|1952
|''Here Come the Nelsons''
|Harriet
|alternativni naziv: ''Meet the Nelsons''
|-
|- align=&quot;center&quot;
! colspan=4 style=&quot;background:#B0C4DE;&quot; | Televizija
|- align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Godina
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Naslov
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Uloga
! style=&quot;background: #CCCCCC;&quot; | Napomene
|-
|1952-1966
|''[[The Adventures of Ozzie and Harriet]]''
|Harriet Nelson
|329 epizode
|-
|1969-1973
|''[[Love, American Style]]
|
|3 epizode
|-
|1972
|''[[Night Gallery]]''
|Helena Millikan
|1 epizoda
|-
|1973
|''[[Ozzie's Girls]]''
|Harriet Nelson
|24 epizode
|-
|rowspan=2|1976
|''[[Once an Eagle]]''
|Harriet Nelson
|[[miniserija]]
|-
|''Smash-Up on Interstate 5''
|June Pearson
|[[TV-film]]
|-
|rowspan=2|1977
|''[[After school special|NBC Special Treat]]''
|Stara prodavvačica 
|1 epizoda
|-
|''[[The Love Boat]]''
|Henretta McDonald
|1 epizoda
|-
|1978
|''[[Fantasy Island]]''
|Winnie McLaine
|1 epizoda
|-
|rowspan=2|1979
|''[[Death Car on the Freeway]]''
|Mrs. Sheel 
|TV-film
|-
|''A Christmas for Boomer''
|
|TV-film
|-
|1981
|''Aloha Paradise''
|
|1 epizoda
|-
|rowspan=2|1982
|''[[Happy Days]]''
|Marge
|1 epizoda
|-
|''The First Time''
|Charlotte
|TV-film
|-
|1983
|''The Kid with the 200 I.Q.''
|Professor Conklin
|TV-film
|-
|1987
|''Time Out for Dad''
|Mary McLaughlin
|TV-film
|-
|1989
|''[[Father Dowling Mysteries]]''
|Sestra Agnes
|1 epizoda
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* {{IMDb ime|0384948}}
* {{findagrave|1834}}
* [http://www.iowarocknroll.com/inductee-details.php?id=167 Iowa Rock'n Roll Music Association 2007 Hall of Fame Inductee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206053744/http://iowarocknroll.com/inductee-details.php?id=167 |date=2007-12-06 }}
* [http://www.ourgrandmotherskitchens.com/?p=3875 A Salute to the Hidden Harriet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110829234412/http://www.ourgrandmotherskitchens.com/?p=3875 |date=2011-08-29 }}

&lt;!-- Metadata: see [[Wikipedia:Persondata]] --&gt;

{{Lifetime|1909|1994|Nelson, Harriet}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Vodviljski zabavljači]]</text>
      <sha1>kbdq8l1taod54ierfnq8ij08eio3rid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glavočić pjeskuljaš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64387</id>
    <revision>
      <id>42600771</id>
      <parentid>42249868</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T03:44:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3696" sha1="36ud6jy7i8a0x8xfb4x8lfkiddu9858" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Glavočić pjeskuljaš
| slika = Pomatoschistus minutus.jpg
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]
| ordo = [[Perciformes]]
| familia = [[Glavoči|Gobiidae]]
| genus = '''''[[Pomatoschistus]]'''''
| species = '''''P. minutus'''''
| dvoimeno = ''Pomatoschistus minutus''
| dvoimeno_autorstvo = (Pallas, 1770)
}}
'''Glavočić pjeskuljaš''' je [[riba]] koja ima jako tanko tijelo i svjetlosmeđe je boje. Naraste do 11&amp;nbsp;cm, što je prilična veličina za rod [[Pomatoschistus]] &lt;ref&gt;http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=42&amp;Itemid=51{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Glava je duga kao četvrtina tijela. Mužjak ima tamnu prugu na prvoj leđnoj [[peraje|peraji]] i 12 tankih zraka na drugoj.&lt;ref&gt;[http://www.vattenkikaren.gu.se/fakta/arter/chordata/teleoste/pomaminu/pomamie.html Aquascope|Facts|Sand goby&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Glavočić pjeskuljaš se hrani [[rakovi]]ma i [[crvi]]ma. Ima velike [[oko|oči]]. Velika opasnost mu je industrijsko zagađenje, a u [[Poljska|Poljskoj]] je [[ugrožena vrsta]]. 
== Stanište ==
Kao što mu ime sugerira, najčešće živi u pješčanim ili blatnim područjima od niske obale do dubine 4–200 m, na temperaturi 8&amp;nbsp;°C-24&amp;nbsp;°C&lt;ref&gt;[http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?ID=1345 Pomatoschistus minutus, Sand goby : aquarium&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;.
Najčešće se nalazi u [[evropa|europskim]] [[voda]]ma, od [[Baltik]]a do [[Sredozemno more|Mediterana]]. Nalazi se također u [[Jadransko more|Jadranskom]], [[Baltičko more|Baltičkom]] i [[Crno more|Crnom moru]]. 
Nalazi se na 71 ° do 35 ° sjeverne geografske širine i 11 ° do 34 ° istočne geografske dužine&lt;ref&gt;[http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?id=1345 Pomatoschistus minutus, Sand goby : aquarium&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
== Razmnožavanje ==
Glavočić pjeskuljaš se razmnožava između veljače i svibnja &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/nature/blueplanet/factfiles/fish/sand_goby_bg.shtml BBC - Science &amp; Nature - Sea Life - Fact files: Sand goby&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;. Ženka polaže jaja pod [[školjke|školjkama]] i hridima. Okoti se ljeti u plićaku. Mužjak stražari do dva tjedna pokraj [[jaje|jaja]]. [[Ličinka]] je duga do 0,41&amp;nbsp;cm.&lt;ref&gt;http://rdo.psu.ac.th/sjst/journal/25-3-pdf/10larviculturesandgoby.pdf{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Životni vijek je 15-18 mjeseci, a može biti i dulji&lt;ref&gt;[http://www.glaucus.org.uk/SGoby.htm Sand Goby, Pomatoschistus minutus (British Marine Life Study Society)&lt;!-- Bot generated title --&gt;]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Najdulji životni vijek je tri godine.

== Skrivanje od neprijatelja ==
Glavočić pjeskuljaš se jako dobro prilagođava [[okoliš]]u. Pošto je svjetlosmeđe boje, lako se sakrije u [[pijesak]]. Također se skriva u rupe među [[stijena]]ma.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.offshorewindfarms.co.uk/Pages/Education/Life_around_the_turbines/Fish/Sand_goby/ |access-date=2009-08-30 |archivedate=2010-08-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100825091754/http://www.offshorewindfarms.co.uk/Pages/Education/Life%5Faround%5Fthe%5Fturbines/Fish/Sand_goby/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Ribolov ==
Glavočića pjeskuljaša često love u sjevernom [[Jadran]]u. 
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?ID=1345 FishBase]

[[Kategorija:Glavoči]]
[[Kategorija:Jadranske ribe]]</text>
      <sha1>36ud6jy7i8a0x8xfb4x8lfkiddu9858</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Facebook</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65166</id>
    <revision>
      <id>42600665</id>
      <parentid>42587328</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 14 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="351919" sha1="hs0qsyk1g8tclvr7tjtzp39jg7vwhr4" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;dablink&quot;&gt;[[Datoteka:Disambig.svg|20px|Simbol višeznačnosti|link=]] Ovaj članak je o web-sajtu, društvenoj mreži.&amp;#32;&amp;#32;Za kompaniju kao vlasnika prethodno poznatu kao Facebook, Inc., v. [[Meta Platforms]].''&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;dablink&quot;&gt;Ne poistovijetiti sa [[Face book]] ili [[The World Factbook|Factbook]].&lt;/div&gt;
{{Coord|37.4848|N|122.1484|W|display=title}}
{{Infobox Website
| ime = Facebook
| logo = [[File:Facebook_Logo_(2023).svg|250px]]
| screenshot = [[File:Facebook_user_page_(2019).png|250px]]
| caption = Profil Marka Zuckerberga &lt;small&gt;(pregled kada se odjavljeno)&lt;/small&gt;
| url = https://www.facebook.com/
| komercijalan = da
| tip = [[servis za društveno umrežavanje]]
| jezik = [[C++]], [[PHP]] (kao [[HHVM]]), [[D (programski jezik)|D]]
| jezik_prikaza = ''[[Višejezičnost|višejezički]]''&lt;br&gt;&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 95%; border:none; padding:0;&quot;&gt; &lt;div style=&quot;line-height: 1.6em; font-weight: bold; font-size: 100%; text-align: left;&quot;&gt;&lt;div&gt;110 &lt;small&gt;{{nobold|(maj 2022)}}&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; &lt;ul class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;font-size: 105%; margin-top: 0; margin-bottom: 0; line-height: inherit; text-align: left; list-style: none none; margin-left: 0;&quot;&gt;&lt;li style=&quot;line-height: inherit; margin: 0&quot;&gt;afrikanski, albanski, amharski, arapski, armenski, asamski, azerbejdžanski, baskijski, bjeloruski, [[bengalski jezik|bengalski]], bosanski, bretonski, bugarski, burmenski, katalonski, sebuanski, korzikanski, hrvatski, češki, danski, holandski, holandski (België), engleski (UK), engleski (US), estonski, farski, filipinski, finski, francuski (Canada), francuski (France), frizijski, galicijski, gruzijski, njemački, grčki, guaranski, gudžaratski, haićanski kreolski, hausa, hebrejski, [[hindski jezik|hindski]], inupijački, mađarski, islandski, indonežanski, irski, italijanski, japanski, japanski (Kansai), javanski, kanada, kazaški, kmerski, kinjarvanda, korejski, kurdski (Kurmanji), kirgiški, laoski, latvijski, litvanski, makedonski, malagaški, malajski, malajalam, maltežanski, marati, mongolski, nepalski, norveški (bokmal), norveški (nynorsk), orija, pašto, perzijski, poljski, portugalski (Brazil), portugalski (Portugal), pundžabi, rumunski, ruski, sardinijski, srpski, šona, silezijski, pojednostavljeni kineski (China), sinhala, slovački, slovenački, somalski, sorani kurdski, španski, španski (Spain), svahili, švedski, sirijački, tadžički, tamazigt, tamilski, tatarski, telugu, tetunski, tajlandski, tradicionalni kineski (Hong Kong), tradicionalni kineski (Taiwan), turski, ukrajinski, urdu, uzbečki, vijetnamski, velški ili zaza&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt; &lt;/div&gt;
| područje = SAD &lt;small&gt;(2004–danas)&lt;/small&gt;;&lt;br&gt;cijeli svijet, osim [[#Cenzura Facebooka|država koje blokiraju]] &lt;small&gt;(2005–danas)&lt;/small&gt;
| korisnici = [[Datoteka:Green Arrow Up.svg|10px|link=]] 2,45 mlrd. mjesečno &lt;small&gt;(sept. 2019)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://investor.fb.com/investor-news/press-release-details/2019/Facebook-Reports-Third-Quarter-2019-Results/default.aspx|title=Facebook Reports Third Quarter 2019 Results|website=investor.fb.com|language=en-US|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-16}}&lt;/ref&gt;
| registracija = opciono
| posednik = [[Meta Platforms]] &lt;small&gt;''(direktor: Mark Zuckerberg)''&lt;/small&gt;
| autor = [[Mark Zuckerberg]]&lt;br /&gt;[[Eduardo Saverin]]
| start datum = {{start date and age|2004|2|4|df=y}}
| current status = aktivan
| alexa_rank = [[Datoteka:Increase2.svg|11px|link=]] 4 &lt;small&gt;(maj 2022)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com#section_traffic|title=facebook.com Traffic|website=[[Alexa Internet]]|accessdate=2022-05-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220501041736/https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com#section_traffic|archivedate=2022-05-01|deadurl=unfit}}&lt;/ref&gt;
| napomene = &lt;ref name=&quot;Our History&quot;&gt;{{cite web|title=Our History|url=https://newsroom.fb.com/company-info/|website=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;alexa&quot;&gt;{{cite web|title=Facebook.com Traffic, Demographics and Competitors - Alexa|url=https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com|website=www.alexa.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04|archive-date=2018-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716174519/https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Gavin|last=Clarke|title=Facebook re-write takes PHP to an enterprise past|url=https://www.theregister.co.uk/2010/02/02/facebook_hiphop_unveiled/|website=[[The Register]]|publisher=Situation Publishing|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-02-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.drdobbs.com/mobile/facebook-adopts-d-language/240162694|title=Facebook Adopts D Language|last=Bridgwater|first=Adrian|work=Dr Dobb's|location=San Francisco|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-10-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/jul/02/facebook-mark-zuckerberg-platform-publisher-lawsuit|title=Is Facebook a publisher? In public it says no, but in court it says yes|first=Sam|last=Levin|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-03|via=www.theguardian.com}}&lt;/ref&gt;
}}
[[File:2023_Facebook_icon.svg|thumb|„f” logo Facebooka]]
'''Facebook''' je američka [[internet|onlajn]] [[društvena mreža]] i [[servis za društveno umrežavanje]] sa sjedištem u [[Menlo Park, California|Menlo Parku, California]]. Pokreće ga kompanija [[Meta Platforms]], a osnivač je [[Mark Zuckerberg]], sa prijateljima sa [[Harvard College|Koledža Harvard]] [[Eduardo Saverin|Eduardom Saverinom]], [[Andrew McCollum|Andrewom McCollumom]], [[Dustin Moskovitz|Dustinom Moskovitzem]] i [[Chris Hughes|Chrisom Hughesom]].

Osnivači su prvobitno ograničili članstvo na studente Harvarda, a potom i [[Univerzitet Kolumbija|Kolumbije]], [[Univerzitet Stanford|Stanforda]] i [[Univerzitet Jejl|Jejla]]. Članstvo je kasnije prošireno i na ostatak škola [[Liga bršljana|Lige bršljana]], [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] i više obrazovne institucije u oblasti [[Boston]]a, a onda i na druge univerzitete, te na kraju učenike srednjih škola. Od 2006. bilo ko ko je imao više od 13 godina mogao je da postane registrovani korisnik Facebooka, s tim da ovo varira na osnovu lokalnih zakona. Naziv sajta dolazi od imena web-direktorija ''[[face book]]'' koje su bile dostupne studentima američkih univerziteta.

Facebooku se može pristupiti sa uređaja spojenih na internet, kao što su [[lični računar|lični kompjuteri]], [[tablet računar|tableti]] i [[pametni telefon|pametni mobiteli]]. Nakon registracije, korisnici mogu da stvore izmjenljive profile i tu otkrivaju informacije o sebi. Mogu da postave tekst, slike i multimedijalni sadržaj, što se dijeli sa drugim korisnicima koji su pristali da budu njihovi '[[prijateljstvo i praćenje|prijatelji]]', ili, sa drugim podešavanjem privatnosti, što se dijeli sa svim čitaocima. Korisnici mogu da koriste ugrađene aplikacije, pridružuju se grupama od zajedničkog interesovanja, kupuju i prodaju na Marketplace-u, te da primaju obavještenja/notifikacije o aktivnostima svojih prijatelja na Facebooku i Facebook stranica koje prate. Facebook je tvrdio da je imao više od 2,3 milijardi aktivnih korisnika decembra 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/facebook-has-2-billion-plus-users-after-15-years-2019-2|title=In 15 years Facebook has amassed 2.3 billion users — more than followers of Christianity|first=Meira|last=Gebel|website=Business Insider}}&lt;/ref&gt; Međutim, suočava se s velikim problemom lažnih naloga. Otkriveno je 3 milijarde lažnih naloga u posljednjoj četvrtini 2018. i prvoj četvrtini 2019.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fastcompany.com/90354777/facebooks-active-user-problem-how-many-maus-are-fake|title=Facebook catches 3 billion fake accounts, but the ones it misses are the real problem|first=Mark|last=Sullivan|website=Fast Company}}&lt;/ref&gt; Mnogi kritičari dovode u pitanje da Facebook uopšte zna koliko stvarnih korisnika ima.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/01/30/technology/facebook-fake-accounts.html|title=Does Facebook Really Know How Many Fake Accounts It Has?|last=Nicas|first=Jack|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-20|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.buzzfeednews.com/article/craigsilverman/facebook-fake-accounts-afd|title=Facebook Removed Over 2 Billion Fake Accounts, But The Problem Is Getting Worse|first=Craig|last=Silverman|website=BuzzFeed News}}&lt;/ref&gt;

Ima istaknutu zastupljenost u medijima, uključujući izvještavanja o kontroverzama. Ovo uglavnom uključuje [[internet privatnost|korisničku privatnost]] (primjer je skandal sa podacima Kembridž Analitike), političku manipulaciju (primjer su Izbori u SAD-u 2016), psihološke efekte kao što su ovisnost i nisko samopoštovanje, te sadržaj koji neki korisnici vide kao problematičan, uključujući [[lažne vijesti]], [[teorija zavjere|teorije zavjere]] i kršenje [[autorska prava|autorskih prava]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/dec/21/quit-facebook-privacy-scandal-private-messages|title=Is 2019 the year you should finally quit Facebook? &amp;#124; Arwa Mahdawi|first=Arwa|last=Mahdawi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-21|via=www.theguardian.com|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Komentatori su optužili Facebook za potpomaganje širenja lažnih informacija i lažnih vijesti,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/facebook-spreads-viral-fake-news-story-about-vaccines-791331|title=Facebook Spreads Viral Fake News Story About Vaccines|first=Kastalia|last=Medrano|website=Newsweek}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fastcompany.com/90301427/a-shockingly-large-majority-of-health-news-shared-on-facebook-is-fake|title=A shockingly large majority of health news shared on Facebook is fake or misleading|first=Rina|last=Raphael|website=Fast Company}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/technology-44809815|title=Facebook will not remove fake news - but will 'demote' it|website=BBC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.poynter.org/fact-checking/2019/forget-fake-news-stories-false-text-posts-are-getting-massive-engagement-on-facebook/|title=Forget fake news stories. False text posts are getting massive engagement on Facebook.|first=Daniel|last=Funke|website=Poynter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.indiatoday.in/world/russia-ukraine-war/story/russia-ukraine-war-news-latest-updates-facebook-temporarily-allows-posts-ukraine-war-calling-violence-against-invading-russians-putin-death-1924006-2022-03-11 „Russia-Ukraine war: Facebook temporarily allows posts allowing violent speech against Russian 'invaders'”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.indiatoday.in/world/russia-ukraine-war/story/russia-ukraine-war-news-latest-updates-facebook-temporarily-allows-posts-ukraine-war-calling-violence-against-invading-russians-putin-death-1924006-2022-03-11&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Russia-Ukraine+war%3A+Facebook+temporarily+allows+posts+allowing+violent+speech+against+Russian+%27invaders%27&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.indiatoday.in%2Fworld%2Frussia-ukraine-war%2Fstory%2Frussia-ukraine-war-news-latest-updates-facebook-temporarily-allows-posts-ukraine-war-calling-violence-against-invading-russians-putin-death-1924006-2022-03-11&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://thewire.in/tech/facebook-allows-ukraine-war-posts-urging-violence-against-invading-russians-putin „Facebook Allows Ukraine War Posts Urging Violence Against Invading Russians, Putin”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://thewire.in/tech/facebook-allows-ukraine-war-posts-urging-violence-against-invading-russians-putin&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Allows+Ukraine+War+Posts+Urging+Violence+Against+Invading+Russians%2C+Putin&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fthewire.in%2Ftech%2Ffacebook-allows-ukraine-war-posts-urging-violence-against-invading-russians-putin&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; kao i preuveličavanje broja korisnika u cilju primamljivanja oglašivača.&lt;ref name=useradappeal&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Claburn,&amp;#32;Thomas&amp;#32;(2018-08-17).&amp;#32;[https://www.theregister.com/2018/08/17/facebook_ad_reach_lawsuit/#:~:text='Made%2Dup%20PR%20numbers',to%20exaggerate%20online%20advertising%20audience&amp;text=Facebook%20brags%20it%20has%20a,than%201.27bn%20fake%20accounts. „Facebook flat-out 'lies' about how many people can see its ads – lawsuit”].&amp;#32;The Register&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theregister.com/2018/08/17/facebook_ad_reach_lawsuit/#:~:text='Made%2Dup%20PR%20numbers',to%20exaggerate%20online%20advertising%20audience&amp;text=Facebook%20brags%20it%20has%20a,than%201.27bn%20fake%20accounts.&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+flat-out+%27lies%27+about+how+many+people+can+see+its+ads+%E2%80%93+lawsuit&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Claburn&amp;rft.aufirst=Thomas&amp;rft.au=Claburn%2C%26%2332%3BThomas&amp;rft.date=2018-08-17&amp;rft.pub=The+Register&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theregister.com%2F2018%2F08%2F17%2Ffacebook_ad_reach_lawsuit%2F%23%3A%7E%3Atext%3D%27Made%252Dup%2520PR%2520numbers%27%2Cto%2520exaggerate%2520online%2520advertising%2520audience%26text%3DFacebook%2520brags%2520it%2520has%2520a%2Cthan%25201.27bn%2520fake%2520accounts.&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Godine 2017, Facebook se udružio sa osobama koje provjeravaju činjenice sa Instituta Pojnter (mreža {{abbr|IFCN|engl. International Fact-Checking Network – Internacionalna mreža za provjeru činjenica}}); oni identifikuju i označe lažni sadržaj, s tim da većina reklama političkih kandidata bude izuzeta iz ovog programa.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hunt |first=Elle |url=https://www.theguardian.com/technology/2017/mar/22/facebook-fact-checking-tool-fake-news |title='Disputed by multiple fact-checkers': Facebook rolls out new alert to combat fake news |date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-22 |work=The Guardian |accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Sherman |first=Amy |url=https://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2019/oct/15/elizabeth-warren/phony-facebook-ad-warren-said-most-tv-networks-wil/ |title=In phony Facebook ad, Warren said most TV networks will refuse ads with a 'lie' but that's wrong |work=Politifact |accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-04}}&lt;/ref&gt; Kritičari programa optužuju Facebook da ne radi dovoljno na uklanjanju lažnih informacija sa svog web-sajta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politico.com/story/2019/05/24/facebook-fake-pelosi-video-1472413|title=Facebook on fake Pelosi video: Being 'false' isn't enough for removal|first=Nancy|last=Scola|website=Politico}}&lt;/ref&gt; Facebook je najviše preuzimana mobilna aplikacija decenije, od 2010. do 2019, globalno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://9to5mac.com/2019/12/16/apps-and-games-of-the-decade/|title=These were the most-downloaded apps and games of the decade|last=Miller|first=Chance|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-17|website=9to5Mac|language=en-US|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-17}}&lt;/ref&gt;

&lt;templatestyles src=&quot;Template:TOC limit/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;toclimit-{{{1|{{{limit|3}}}}}}&quot;&gt;__TOC__&lt;/div&gt;

== Historija ==
:''Dalje informacije: [[Historija Facebooka]]''

===2003–2006: &lt;span id=&quot;Thefacebook&quot;&gt;&lt;/span&gt;Thefacebook, Thielova investicija i promjena imena===
Zuckerberg je napravio web-sajt imena „Facemash” 2003. dok je pohađao [[Harvard University|Univerzitet Harvard]]. Sajt se može uporediti sa [[Hot or Not]], a koristio je „slike kompajlirane iz onlajn facebooka devet Kuća, stavljajući dvije jednu do druge istovremeno i pitajući korisnike da odaberu ’vreliju’ osobu”.&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facemash&quot;&gt;{{cite web|first=Katharine A.|last=Kaplan|title=Facemash Creator Survives Ad Board|url=http://www.thecrimson.com/article/2003/11/19/facemash-creator-survives-ad-board-the/|website=[[The Harvard Crimson]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2003-11-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-24}}&lt;/ref&gt; Facemash je privukao 450 posjetilaca i 22.000 pregleda slika tokom prva četiri sata.&lt;ref name=&quot;Fast Company on Zuckerberg&quot;&gt;{{cite web|first=Ellen|last=McGirt|title=Facebook's Mark Zuckerberg: Hacker. Dropout. CEO.|url=https://www.fastcompany.com/59441/facebooks-mark-zuckerberg-hacker-dropout-ceo|website=[[Fast Company (magazine)|Fast Company]]|publisher=Mansueto Ventures|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-05-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt; Sajt je poslat na nekoliko grupnih list-servera kampusa, ali je ugašen nekoliko dana kasnije od strane administracije Harvarda. Zuckerberg se suočio sa isključenjem i optužen je za narušavanje sigurnosti, kršenje [[autorska prava|autorskih prava]] i kršenje individualne [[privatnost]]i. Ultimativno, optužbe su odbačene.&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facemash&quot; /&gt; Zuckerberg je proširio ovaj projekat tog semestra, stvarajući alatku za socijalnu studiju pred finalni ispit iz [[historija umjetnosti|historije umjetnosti]]. Sve umjetničke slike je otpremio na web-sajt, a svaku je pratila i sekcija s komentarima; potom je podijelio sajt sa svojim kolegama-studentima.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Startup School: An Interview With Mark Zuckerberg|url=https://techcrunch.com/2009/10/24/startup-school-an-interview-with-mark-zuckerberg/|website=[[TechCrunch]]|publisher=[[AOL]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-10-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-24}}&lt;/ref&gt;

[[File:Thefacebook.png|thumb|Originalni izgled i ime ''Thefacebook'' (2004); prikazano je lice glumca [[Al Pacino|Ala Pacina]] sa [[binarni brojevi|binarnim brojevima]] kao Facebookov originalni logo, koji je dizajnirao koosnivač Andrew McCollum&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.businessinsider.com/this-person-was-the-first-face-of-facebook-2011-5|title=This Person Was The First Face of Facebook|last=Shontell|first=Alyson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-16|website=[[Business Insider]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-10}}&lt;/ref&gt;]]
''[[Face book]]'' je studentska direktorija sa slikama i ličnim informacijama.&lt;ref name=&quot;Fast Company on Zuckerberg&quot; /&gt; Godine 2003, Harvard je imao samo papirnu verziju&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Sarah|last=Phillips|title=A brief history of Facebook|url=https://www.theguardian.com/technology/2007/jul/25/media.newmedia|newspaper=[[The Guardian]]|publisher=[[Guardian Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt; uz privatne onlajn direktorije.&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facemash&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facebook&quot;&gt;{{cite web|first=Alan T.|last=Tabak|title=Hundreds Register for New Facebook Website|url=http://www.thecrimson.com/article/2004/2/9/hundreds-register-for-new-facebook-website/|website=[[The Harvard Crimson]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2004-02-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg je rekao za ''Crimson'': „Svako je bio pričao mnogo o univerzalnom face booku pri Harvardu. ... Ja mislim da je to pomalo glupo da je trebalo Univerzitetu više godina da to riješi. Ja to mogu da uradim bolje nego što oni mogu i ja to mogu da uradim za sedmicu.”&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facebook&quot; /&gt; U januaru 2004, Zuckerberg je isprogramirao novi web-sajt, poznat kao „TheFacebook”, inspirisan ''Crimsonovim'' editorijalom o Facemashu; izjavio je: „Jasno je da je tehnologija potrebna za stvaranje centralizovanog Web-sajta lako dostupna ... benefita je mnogo.” Zuckerberg se sastao sa studentom Harvarda [[Eduardo Saverin|Eduardom Saverinom]] i obojica su pristali da investiraju 1.000 dolara u sajt.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Claire|last=Hoffman|title=The Battle For Facebook|url=https://www.rollingstone.com/culture/news/the-battle-for-facebook-20100915|website=[[Rolling Stone]]|publisher=Wenner Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04|archive-date=2018-12-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226015320/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/the-battle-for-facebook-242989/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Dana 4. februara 2004, Zuckerberg je pokrenuo „TheFacebook”, originalno na URL-u ''thefacebook.com''.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Lily|last=Rothman|title=Happy Birthday, Facebook|url=http://time.com/3686124/happy-birthday-facebook/|website=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-02-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt;

Šest dana nakon pokretanja sajta, seniori sa Harvarda [[Cameron Winklevoss]], [[Tyler Winklevoss]] i [[Divya Narendra]] optužili su Zuckerberga da ih je namjerno naveo na to da povjeruju da će im on pomoći da naprave društvenu mrežu pod imenom [[ConnectU|HarvardConnection.com]]. Tvrdili su da je on umjesto toga koristio njihove ideje da napravi suparnički proizvod.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nicholas|last=Carlson|title=In 2004, Mark Zuckerberg Broke Into A Facebook User's Private Email Account|url=http://www.businessinsider.com/how-mark-zuckerberg-hacked-into-the-harvard-crimson-2010-3|website=[[Business Insider]]|publisher=[[Axel Springer SE]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Njih trojica su se požalili ''Crimsonu'' i list je otpočeo istragu. Kasnije su tužili Zuckerberga, pristavši na pogodbu 2008.&lt;ref name=&quot;nytb&quot;&gt;{{cite news|work=New York Times blog|url=http://bits.blogs.nytimes.com/2008/06/26/judge-ends-facebooks-feud-with-connectu/index.html|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-28|title=Judge Ends Facebook's Feud With ConnectU|author=Stone, Brad}}&lt;/ref&gt; u iznosu 1,2 miliona [[dionica]] (vrijedne 300 miliona dolara; prvi Facebookov [[Initial public offering|IPO]]).&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Dominic|last=Rushe|title=Facebook IPO sees Winklevoss twins heading for $300m fortune|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/feb/02/facebook-ipo-winklevoss-300m-fortune|newspaper=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Članstvo je prvobitno ograničeno na studente [[Harvard College|Koledža Harvard]]. Unutar mjesec dana, registrovalo se više od pola preddiplomaca.&lt;ref name=&quot;A brief history&quot;&gt;{{Cite news|first=Sarah|last=Phillips|title=A brief history of Facebook|url=https://www.theguardian.com/technology/2007/jul/25/media.newmedia|newspaper=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Dustin Moskovitz]], [[Andrew McCollum]] i [[Chris Hughes]] pridružili su se Zuckerbergu kako bi pomogli u upravljanju rastom web-sajta.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Matt|last=Weinberger|title=33 photos of Facebook's rise from a Harvard dorm room to world domination|url=http://nordic.businessinsider.com/facebook-history-photos-2016-9|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-13}}&lt;/ref&gt; U martu 2004, Facebook se proširio na [[Columbia University|Kolumbiju]], [[Stanford University|Stanford]] i [[Yale University|Jejl]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Facebook: a timeline of the social network|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/9052743/Facebook-a-timeline-of-the-social-network.html|website=[[The Daily Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-13}}&lt;/ref&gt; Potom je postao dostupan svim koledžima [[Liga bršljana|Lige bršljana]], [[Boston University|Univerzitetu Boston]], [[New York University|Univerzitetu Njujork]], [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] i naknadno većini univerziteta u Sjedinjenim Državama i Kanadi.&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-13|url=https://www.forbes.com/2006/09/11/facebook-opens-up-cx_rr_0911facebook.html|title=Open Facebook|work=Forbes|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-11|author=Rosmarin, Rachel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tuftsdaily.com/archives/2004/04/12/online-network-created-by-harvard-students-flourishes/|title=Online network created by Harvard students flourishes|work=[[The Tufts Daily]]|first=Lananh|last=Nguyen|date=&lt;!--Sept.--&gt;2004-04-12|location=Medford, MA|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-30}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 2004, koosnivač [[Napster]]a i preduzetnik [[Sean Parker]] – neformalni savjetnik Zuckerberga – postao je predsjednik kompanije.&lt;ref name=&quot;NYT_260505&quot;&gt;{{cite news|author=Rosen, Ellen|title=Student's Start-Up Draws Attention and $13&amp;nbsp;Million|url=https://www.nytimes.com/2005/05/26/business/26sbiz.html|newspaper=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2005-05-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-05-18}}&lt;/ref&gt; U junu 2004, kompanija se preselila u [[Palo Alto, California]].&lt;ref name=&quot;timeline&quot;&gt;{{Cite press release|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-05|url=https://www.facebook.com/press/info.php?timeline|title=Company Timeline|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-01-01}}&lt;/ref&gt; Prvu investiciju dobila je kasnije istog mjeseca od osnivača [[PayPal|PayPal-a]] [[Peter Thiel|Petera Thiela]].&lt;ref name=&quot;beware&quot;&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-04-30|url=http://www.theage.com.au/news/general/beware-facebook/2008/01/18/1200620184398.html?page=fullpage#contentSwap2|title=Why you should beware of Facebook|work=The Age|location=Melbourne|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-01-20}}&lt;/ref&gt; Godine 2005, kompanija je izbacila ''the'' iz svog imena nakon što su kupili [[ime domene]] ''facebook.com'' za 200.000 dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Christopher|last=Williams|title=Facebook wins Manx battle for face-book.com|url=https://www.theregister.co.uk/2007/10/01/facebook_domain_dispute|website=[[The Register]]|publisher=Situation Publishing|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Domena je pripadala Korporaciji AboutFace.

[[File:MarkZuckerberg-crop.jpg|thumb|left|[[Mark Zuckerberg]], koosnivač Facebooka, u svojoj sobi [[Harvard University|Harvardovog]] internata, 2005]]
U maju 2005, [[Accel Partners]] investirao je 12,7 miliona dolara u Facebook, a [[Jim Breyer]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.cnbc.com/id/47387334/Jim_Breyer_via_Accel_Partners|title=Jim Breyer (via Accel Partners)|work=CNBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-22|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141229120047/http://www.cnbc.com/id/47387334/Jim_Breyer_via_Accel_Partners|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-12-29}}&lt;/ref&gt; dao je dodatni milion dolara svog novca. Srednjoškolska verzija sajta pokrenuta je u septembru 2005.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook is the go-to Web site for students looking to hook up|work=[[Dayton Daily News]]|location=Ohio|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-08-03|author=Dempsey, Laura}}&lt;/ref&gt; Eligibilnost je proširena tako da obuhvata zaposlenike nekoliko kompanija, uključujući [[Apple Inc.]] i [[Microsoft]].&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-09|url=http://www.businessweek.com/stories/2006-09-11/facebook-opening-the-doors-wider|title=Facebook: Opening the Doors Wider|work=BusinessWeek|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-12|author=Lacy, Sarah}}&lt;/ref&gt;

===2006–2012: Javni pristup, udruživanje sa Microsoftom i rapidni rast===
U maju 2006, Facebook je zaposlio prvog stažistu, [[Julie Zhuo]].&lt;ref name=&quot;fortune.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fortune.com/2014/06/02/tech-star-julie-zhuo/|title=Facebook's Julie Zhuo: She's not just pushing pixels|website=Fortune|language=en|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-15}}&lt;/ref&gt; Nakon mjesec dana, Zhuo je bila inžinjerka puno radno vrijeme.&lt;ref name=&quot;fortune.com&quot;/&gt; Dana 26. septembra 2006, Facebook se otvorio za svakoga sa najmanje 13 godina starosti i validnom [[imejl adresa|imejl adresom]].&lt;ref name=&quot;welcome&quot;&gt;{{cite web|first=Carolyn|last=Abram|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=2210227130|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-08|publisher=The Facebook Blog|title=Welcome to Facebook, everyone|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tos&quot;&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-05|url=https://www.facebook.com/terms.php|title=Terms of Use|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://newsroom.fb.com/news/2006/09/facebook-expansion-enables-more-people-to-connect-with-friends-in-a-trusted-environment/|title=Facebook Expansion Enables More People to Connect with Friends in a Trusted Environment|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-26|work=Facebook Newsroom|accessdate = 2016-02-04|via=}}&lt;/ref&gt; Do potkraj 2007, Facebook je imao 100.000 stranica na kojima su se promovisale kompanije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Enterprise: Facebook, a Marketer's Friend; Site Offers Platform To Tout Products, Interact With Users|last=Richmond|first=Riva|work=[[Wall Street Journal]]|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-27|page=B4}}&lt;/ref&gt; Stranice organizacija počele su da se prave u maju 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Greenstein, Howard|url=http://mashable.com/2009/05/27/facebook-page-vs-group|title=Facebook Pages vs Facebook Groups: What's the Difference?|publisher=Mashable.com|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-05-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-08-04}}&lt;/ref&gt; Dana 24. oktobra 2007, Microsoft je objavio da je kupio 1,6% dionica Facebooka za 240 miliona dolara, dajući Facebooku ukupnu impliciranu vrijednost od oko 15 milijardi dolara. Microsoftova kupovina je uključivala prava na postavljanje internacionalnih reklama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Microsoft gets a piece of Facebook|url=https://money.cnn.com/2007/10/24/technology/msft_facebook/|website=[[CNNMoney]]|publisher=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31|archive-date=2021-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119214310/https://money.cnn.com/2007/10/24/technology/msft_facebook/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Doug|last=Sherrets|title=Microsoft invests $240M in Facebook, as Facebook develops ad product|url=https://venturebeat.com/2007/10/24/microsoft-funds-facebook-as-facebook-develops-ad-product/|website=[[VentureBeat]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2008, Facebook je objavio da će se njegovo međunarodno sjedište nalaziti u [[Dublin]]u (Irska).&lt;ref&gt;{{Cite press release|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-11-30|url=https://www.facebook.com/press/releases.php?p=59042|title=Facebook to Establish International Headquarters in Dublin, Ireland|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-10-02}}&lt;/ref&gt; U septembru 2009, Facebook je rekao da je imao pozitivan [[protok novca]] prvi put.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cbc.ca/technology/story/2009/09/16/tech-facebook-300-million-users.html|title=Facebook 'cash flow positive,' signs 300M users|work=CBC News|location=Toronto|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-09-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt; Studija sajta [[Compete.com]] iz januara 2009. rangirala je Facebook kao najviše korišten servis za društveno umrežavanje prema broju mjesečno aktivnih korisnika u svijetu.&lt;ref name=&quot;Kazeniac&quot;&gt;{{cite news|author=Kazeniac, Andy|title=Social Networks: Facebook Takes Over Top Spot, Twitter Climbs|url=http://blog.compete.com/2009/02/09/facebook-myspace-twitter-social-network/|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-02-09|work=Compete Pulse blog|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-02-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110721111825/http://blog.compete.com/2009/02/09/facebook-myspace-twitter-social-network/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-07-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je objavila da ima 500 miliona korisnika jula 2010.&lt;ref name=&quot;500 million&quot;&gt;{{cite web|first=Robin|last=Wauters|title=Zuckerberg Makes It Official: Facebook Hits 500 Million Members|url=https://techcrunch.com/2010/07/21/facebook-500-million/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt; Polovina članova sajta koristila ga je dnevno, prosječno 34 minute, dok je 150 miliona korisnika pristupalo sajtu sa mobilnih uređaja. Predstavnik kompanije je rekao da je ova prekretnica „tiha revolucija”.&lt;ref name=&quot;Quiet revolution&quot;&gt;{{cite web|first=Charles|last=Arthur|first2=Jemima|last2=Kiss|title=Facebook reaches 500 million users|url=https://www.theguardian.com/technology/2010/jul/21/facebook-500-million-users|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U novembru 2010, prema [[SecondMarket]] Inc.-u (razmjena za dionice u privatnom vlasništvu), Facebookova vrijednost je bila 41 milijarda dolara. Kompanija je za malo prešla [[eBay]] i postala treća najveća američka web-kompanija, nakon [[Google]]a i sajta [[Amazon.com]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Sophie|last=Curtis|title=Facebook at 10: Zuckerberg hails 'incredible journey'|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/10614544/Facebook-at-10-Zuckerberg-hails-incredible-journey.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Brian|last=Womack|title=Facebook Becomes Third Biggest US Web Company|url=http://www.thejakartaglobe.com/technology/facebook-becomes-third-biggest-us-web-company/406751|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203081529/http://www.thejakartaglobe.com/technology/facebook-becomes-third-biggest-us-web-company/406751|website=[[Jakarta Globe]]|publisher=[[BeritaSatu Media Holdings]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-11-15|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-12-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. novembra 2010, Facebook je objavio da je preuzeo ime domene ''fb.com'' od [[American Farm Bureau Federation|AFBF-a]] za neobjavljenu sumu. Dana 11. januara 2011, AFBF je objavio da je u pitanju 8,5 miliona dolara u „prihodu prodaje domene”, što je akviziciju FB.com-a učinilo jednom od deset najvećih prodaja domene u historiji.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://namemon.com/news/1-latest-news/115-fbcom-acquired-by-facebook|title=FB.com acquired by Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-01-11|work=NameMon News|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110204210357/http://namemon.com/news/1-latest-news/115-fbcom-acquired-by-facebook|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-04|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011, Facebook je objavio planove da svoje sjedište premjesti u bivši kampus [[Sun Microsystems]]-a u Menlo Parku, California.&lt;ref name=&quot;parr_ben_facebooks_new_offices_feb_2011&quot;&gt;{{cite web|url=https://mashable.com/2011/02/07/facebook-menlo-park-pics/|title=These Are Facebook's New Offices [PHOTOS]|last=Parr|first=Ben|website=Mashable|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.almanacnews.com/news/2011/02/08/facebook-packs-up-for-menlo-park|title=Facebook packs up for Menlo Park|website=www.almanacnews.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|last=Brundage|first=Sandy}}&lt;/ref&gt; U martu 2011, objavljeno je da Facebook uklanja oko 20.000 profila dnevno zbog kršenja pravila kao u primjerima [[spam]]ovanja, grafičkog sadržaja i korištenja onih nepodobnog godišta; ovo je bio dio napora u poboljšanju sajber sigurnosti.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook deletes 20,000 underage profiles daily|url=http://ibnlive.in.com/news/facebook-deletes-20000-underage-profiles-daily/146972-11.html|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-03-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-03-24|work=IBN Live|agency=Press Trust of India|location=Noida, Uttar Pradesh|archivedate=2011-03-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110326053101/http://ibnlive.in.com/news/facebook-deletes-20000-underage-profiles-daily/146972-11.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Statistika je pokazala da je Facebook dosegao jedan bilion pregleda stranica u mjesecu junu 2011, čime je postao najposjećeniji web-sajt koji prati [[DoubleClick]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emil|last=Protalinski|title=Facebook is first with 1 trillion page views, according to Google|url=http://www.zdnet.com/article/facebook-is-first-with-1-trillion-page-views-according-to-google/|website=[[ZDNet]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Kate|last=Solomon|title=Facebook hit 1 trillion page views in June|url=http://www.techradar.com/news/internet/facebook-hit-1-trillion-page-views-in-june-1000147|website=[[TechRadar]]|publisher=[[Future plc]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt; Prema studiji [[Nielsen Media Research|Nielsena]], Facebook je 2011. postao drugi najposjećeniji web-sajt u SAD-u, poslije [[Google pretraga|Googlea]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Google and Facebook top 2011's most visited sites in US|url=https://www.bbc.com/news/technology-16356066|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-03-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13|work=[[BBC News]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ryan|last=Fleming|title=Google and Facebook top the most visited websites of 2011|url=https://www.digitaltrends.com/web/google-and-facebook-top-the-most-visited-websites-of-2011/|website=[[Digital Trends]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-12-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;

Kina je blokirala Facebook godine 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://techcrunch.com/2009/07/07/china-blocks-access-to-twitter-facebook-after-riots/|title=China Blocks Access To Twitter, Facebook After Riots|last=Wauters|first=Robin|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-07-07|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-15}}&lt;/ref&gt;

===2012–2013: IPO, tužbe i milijarda aktivnih korisnika===
:''Dalje informacije: [[IPO Facebooka]]''
U martu 2012, Facebook je objavio otvaranje App Centera, prodavnice koja prodaje aplikacije koje rade preko web-sajta. Prodavnica je bila dostupna za [[iPhone]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] uređaje, te mobilne web-korisnike.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-18017379|title=Facebook app store launches amid mobile revenue worries|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-10|work=BBC News}}&lt;/ref&gt;

[[File:Facebook on Nasdaq.jpeg|thumb|Bilbord na zgradi [[Thomson Reuters]]a Facebooku odaje dobrodošlicu NASDAQ-u, maj 2012]]
Facebookov [[IPO Facebooka|IPO]] ({{jez-engl|initial public offering}} – inicijalna/prvobitna javna ponuda) desio se 17. maja 2012, pri cijeni dionice od 38 dolara. Kompanija je procijenjena na 104 milijarde dolara, što je najveća valuacija do tog datuma.&lt;ref name=&quot;fb-104&quot;&gt;{{cite news|authors=Mark Milian and Marcus Chan|title=Facebook's Valuation: What $104 Billion Is Worth|url=https://www.bloomberg.com/slideshow/2012-05-17/facebook-s-valuation-what-104-billion-is-worth.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-11|newspaper=Bloomberg Technology|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kerr|first=Dara|title=Facebook stock hits a record high, since IPO|url=http://news.cnet.com/8301-1023_3-57600166-93/facebook-stock-hits-a-record-high-since-ipo/|work=C{{!}}Net News|publisher=C{{!}}Net|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-08-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.latimes.com/business/la-fi-facebook-pricing-20120518,0,3426310.story|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120518023059/http://www.latimes.com/business/la-fi-facebook-pricing-20120518%2C0%2C3426310.story|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|title=Stakes are high on Facebook's first day of trading|author1=Andrew Tangel|author2=Walter Hamilton|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|work=The Los Angeles Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; IPO je donio zaradu od 16 milijardi dolara, treća najveća u historiji SAD-a, poslije [[Visa Inc.|Visa Inc.-a]] 2008. i [[AT&amp;T Wireless|AT&amp;T Wireless-a]] 2000.&lt;ref name=&quot;NYT517&quot;&gt;{{cite news|url=https://dealbook.nytimes.com/2012/05/17/facebook-raises-16-billion-in-i-p-o/?hp|title=Facebook Raises $16 Billion in I.P.O.|author1=Evelyn M. Rusli|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|author2=Peter Eavis}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;USN517&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.usnews.com/news/business/articles/2012/05/18/questions-and-answers-on-blockbuster-facebook-ipo-3|title=Questions and answers on blockbuster Facebook IPO|author=Bernard Condon|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|work=U.S. News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Na osnovu prihoda 2012. u iznosu 5 milijardi, Facebook se našao na listi [[Fortune 500]] prvi put u maju 2013, na poziciji 462.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.usatoday.com/story/money/business/2013/05/06/facebook-fortune-500-2013/2139223/|title=Facebook squeaks onto the Fortune 500|newspaper=USA Today|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-19|first=Matt|last=Krantz}}&lt;/ref&gt; Dionice su postavile rekord prvog dana za količinu trgovine IPO-a (460 miliona dionica).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://online.wsj.com/article/BT-CO-20120518-710783.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120524053446/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20120518-710783.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-24|title=Facebook Sets Record For IPO Trading Volume|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|work=The Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; IPO je bio kontroverzan s obzirom na momentalan pad cijena koji je uslijedio,&lt;ref name=&quot;yahoo 134021024&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20120528230445/https://finance.yahoo.com/news/facebook-shares-fall-valuation-doubts-134021024.html Facebook shares fall valuation doubts]. Yahoo! Finance&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yahoo 134021024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;forbes 2012/05/20&quot;&gt;[https://www.forbes.com/sites/billsinger/2012/05/20/tepid-honeymoon-of-facebook-and-nasdaq-does-not-deliver-the-big-bang/ Tepid honeymoon of Facebook and NASDAQ does not deliver the big bang]. forbes.com&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yahoo 133648905&quot;&gt;{{cite news|url=https://finance.yahoo.com/blogs/daily-ticker/facebook-bankers-secretly-cut-facebook-revenue-estimates-middle-133648905.html|title=Facebook Bankers Secretly Cut Facebook's Revenue Estimates In Middle Of IPO Roadshow|author1=Henry Blodget|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-22|work=[[Yahoo! Finance]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-12-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2012/05/22/BU3K1OLCV5.DTL Facebook IPO underscores shutting out the masses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604063228/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2012/05/22/BU3K1OLCV5.DTL |date=2012-06-04 }}. sfgate.com&lt;/ref&gt; a bio je i predmet krivičnih tužbi,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Listing of Recent Securities Lawsuits Filed Against Facebook|url=https://www.docketalarm.com/search/dockets/?q=facebook+morgan+stanley&amp;f=nos_exact-850+Securities%2FCommodities|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019163905/https://www.docketalarm.com/search/dockets/?q=facebook+morgan+stanley&amp;f=nos_exact-850+Securities%2FCommodities|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-10-19|deadurl=yes|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-07-19}}&lt;/ref&gt; pri čemu su SEC i FINRA pokrenuli istrage.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://finance.yahoo.com/blogs/breakout/fury-over-facebook-ipo-grows-lawsuits-mount-150039330.html|title=Fury Over Facebook IPO Grows, Lawsuits Mount|author1=Matt Nesto|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-23|work=[[Yahoo! Finance]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-12-14}}&lt;/ref&gt;

Zuckerberg je objavio na početku oktobra 2012. da je Facebook imao milijardu mjesečno aktivnih korisnika,&lt;ref name=&quot;One billion users&quot;&gt;{{cite web|first=Aaron|last=Smith|first2=Laurie|last2=Segal|first3=Stacy|last3=Cowley|title=Facebook reaches one billion users|url=https://money.cnn.com/2012/10/04/technology/facebook-billion-users/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04|archive-date=2023-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202203723/https://money.cnn.com/2012/10/04/technology/facebook-billion-users/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; uključujući 600 miliona mobilnih korisnika, 219 milijardi otpremljenih slika i 140 milijardi prijateljskih veza.&lt;ref name=&quot;Billion statistics&quot;&gt;{{cite web|first=Daniel|last=Ionescu|title=Facebook rules the social networking world with 1 billion users|url=http://www.pcworld.com/article/2011123/facebook-rules-the-social-networking-world-with-1-billion-users.html|website=[[PC World]]|publisher=[[International Data Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt;

===2013–2014: Razvoj sajta, A4AI i 10. godišnjica===
Dana 15. januara 2013, Facebook je pokrenuo [[Facebook Graph Search]], koji korisnicima daje „precizan odgovor”, umjesto linka do odgovora prema podacima dostupnim na sajtu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook introduces social search feature|url=https://www.washingtonpost.com/business/technology/facebook-introduces-social-search-feature/2013/01/15/599c6f7e-5f3d-11e2-9940-6fc488f3fecd_story.html|newspaper=The Washington Post|author=Tsukayama, Hayley|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-15}}&lt;/ref&gt; Facebook je naglasio da će usluga biti „svjesna privatnosti”, dajući povratne rezultate samo iz sadržaja koji su već podijeljeni s korisnikom.&lt;ref&gt;Claburn, Thomas (2013-01-16). [http://www.informationweek.com/security/privacy/meet-facebooks-graph-search-tool/240146350 „Meet Facebook's Graph Search Tool”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130118112042/http://www.informationweek.com/security/privacy/meet-facebooks-graph-search-tool/240146350 |date=2013-01-18 }}. ''Information Week''.&lt;/ref&gt; Dana 3. aprila 2013, Facebook je predstavio [[Facebook Home]], sloj korisničkog interfejsa za Android uređaje koji nudi veću integraciju sa sajtom. [[HTC]] je predstavio [[HTC First]], telefon sa predučitanim Home-om.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Dan|last=Seifert|title=HTC and Facebook announce the First smartphone with AT&amp;T, arriving April 12th for $99.99|url=https://www.theverge.com/2013/4/4/4182302/htc-and-facebook-announce-the-first-smartphone|website=[[The Verge]]|publisher=[[Vox Media]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. aprila 2013, Facebook je objavio savezništvo u preko 19 država sa Nacionalnom asocijacijom državnih tužilaca, radi pružanja informacija tinejdžerima i roditeljima o alatkama za upravljanje profilima društvenog umrežavanja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ingrid|last=Lunden|title=Facebook Links Up With Attorneys General In 19 U.S. States For Teen Social Networking Safety Program|url=https://techcrunch.com/2013/04/15/facebook-links-up-with-attorneys-general-in-19-u-s-states-for-teen-online-safety-program/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Dana 19. aprila Facebook je modifikovao svoj logo uklanjanjem blijede plave linije na dnu icone „F”. Slovo F se približilo ivici kutije.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Murphy, Samantha|url=http://mashable.com/2013/04/19/facebook-logo-update/|title=New Facebook Logo Made Official|work=Mashable|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-11-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-20}}&lt;/ref&gt;

Nakon kampanje 100 zastupničkih grupa, Facebook je pristao da ažurira svoju politiku o govoru mržnje. Kampanja je isticala sadržaj koji promoviše [[domaće nasilje]] i [[seksualno nasilje nad ženama]]; 15 reklamnih oglašivača je moralo da se povuče, uključujući Nissan UK, Kuću Burleske i Nationwide UK. Kompanija je prvobitno izjavila da „iako je to možda vulgaran i napadan, neukusan sadržaj sam po sebi ne krši našu politiku”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=#FBrape: Will Facebook Heed Open Letter Protesting 'Endorsement Of Rape &amp; Domestic Violence'?|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2013/05/28/fbrape-will-facebook-heed-open-letter-protesting-endorsement-rape-domestic-violence_n_3346520.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-29|newspaper=The Huffington Post UK|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-28|author=Nelson, Sara C.}}&lt;/ref&gt; Stupio je na snagu 29. maja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rory|last=Carroll|title=Facebook gives way to campaign against hate speech on its pages|url=https://www.theguardian.com/technology/2013/may/29/facebook-campaign-violence-against-women|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna, Facebook je objavio da uvodi klikabilne [[hashtag]]ove kako bi pomogao korisnicima da uprate diskusije koje su u trendingu, ili da pretraže šta drugi kažu na neku temu.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.techstake.org/2013/06/facebook-introduces-hashtags-to-its-users.html|title=Facebook Introduces Hashtags to its Users|author=Dey, Aditya|work=TechStake-Technology News Blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130614152042/http://www.techstake.org/2013/06/facebook-introduces-hashtags-to-its-users.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-14|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[San Mateo County]], California, postao je okrug s najvećom zaradom od rada u državi nakon četvrtog kvartala 2012. zahvaljujući Facebooku. Biro za radnu statistiku izvijestio je da je prosječna plata bila 107% viša nego prethodne godine, 168.000 dolara godišnje, više od 50% veća nego kod sljedećeg visoko rangiranog okruga, [[New York County|New York]] (poznatiji kao Manhattan), sa otprilike 110.000 dolara godišnje.&lt;ref&gt;{{cite news|title=How Facebook's IPO Created the Best-Paid County In America|url=https://blogs.wsj.com/corporate-intelligence/2013/07/02/how-facebooks-ipo-created-the-best-paid-county-in-america/|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-07-04|work=Corporate Intelligence blog|publisher=The Wall Street Journal|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-07-02|author=Thurm, Scott}}&lt;/ref&gt;

Facebook se pridružio [[The Alliance for Affordable Internet|A4AI-u]] u oktobru, kada je pokrenut. A4AI je koalicija javnih i privatnih organizacija koja uključuje [[Google]], [[Intel]] i Microsoft. Sa ser [[Tim Berners-Lee|Timom Berners-Leejem]] na čelu, A4AI teži ka tome da napravi internet pristupačnijim radi olakšavanja pristupa u dijelovima svijeta u razvoju.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Samuel|last=Gibbs|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=https://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-10-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je proslavila svoju 10. godišnjicu tokom sedmice 3. februara 2014.&lt;ref name=&quot;2013 record quarterly results&quot;&gt;{{cite web|first=Dominic|last=Rushe|title=Facebook posts record quarterly results and reports $1.5bn profit for 2013|url=https://www.theguardian.com/technology/2014/jan/29/facebook-record-quarterly-results|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014, preko milijarda korisnika bila je povezana preko mobilnog uređaja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=McDuling|first=John|url=http://qz.com/202349/facebook-mobile-user-base-has-crossed-the-1-billion-threshhold/|title=Facebook's mobile user base has crossed the 1 billion threshold – Quartz|publisher=Qz.com|date=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-04-24}}&lt;/ref&gt; U junu, mobilni Facebook je preuzimao 62% prihoda od reklama, što je povećanje od 21% u odnosu na prethodnu godinu.&lt;ref&gt;{{cite news|author1=Lewis DVorkin|title=Inside Forbes: Mobile Part II, Or 4 More Charts That Offer a Peek Into the Future of Journalism|url=https://www.forbes.com/sites/lewisdvorkin/2014/07/29/inside-forbes-mobile-part-ii-or-4-more-charts-that-offer-a-peak-into-the-future-of-journalism/|website=Forbes|publisher=Forbes LLC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-08-13|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-07-29}}&lt;/ref&gt; Do septembra, Facebookova kapitalizacija tržišta prešla je 200 milijardi.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Victor|last=Luckerson|title=Facebook Is Now Worth $200 Billion|url=http://time.com/3305662/facebook-valuation-200-billion/|website=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Paul R.|last=La Monica|title=A lot to 'like': Facebook now worth $200 billion|url=https://money.cnn.com/2014/09/09/investing/facebook-worth-200-billion/|website=[[CNNMoney]]|publisher=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31|archive-date=2020-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20200301180233/https://money.cnn.com/2014/09/09/investing/facebook-worth-200-billion/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook Valuation Tops $200 Billion|url=https://www.bloomberg.com/graphics/infographics/facebook-valuation-tops-200-billion.html|website=[[Bloomberg L.P.]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;

Zuckerberg je učestvovao u Q&amp;A (pitanja i odgovori) sesiji na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu, Kina, 23. oktobra, gdje je pokušao da komunicira na mandarinskom. Zuckerberg je bio domaćin posjete kineskog političara Lua Weija, poznatog kao „car interneta” zbog uticaja na kinesku onlajn politiku, 8. decembra.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;James Griffiths&amp;#059;&amp;#32;Steven Jiang&amp;#32;(2019-03-26).&amp;#32;[https://www.cnn.com/2019/03/26/asia/lu-wei-china-sentenced-corruption-intl/index.html „Former Chinese internet czar Lu Wei sentenced to 14 years in prison for bribery”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnn.com/2019/03/26/asia/lu-wei-china-sentenced-corruption-intl/index.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Former+Chinese+internet+czar+Lu+Wei+sentenced+to+14+years+in+prison+for+bribery&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=James+Griffiths&amp;rft.au=James+Griffiths&amp;rft.au=Steven+Jiang&amp;rft.date=2019-03-26&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F2019%2F03%2F26%2Fasia%2Flu-wei-china-sentenced-corruption-intl%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Nikhil Sonnad&amp;#059;&amp;#32;Richard Macauley.&amp;#32;[https://qz.com/532834/mark-zuckerbergs-20-minute-speech-in-clumsy-mandarin-is-his-latest-attempt-to-woo-china/ „Mark Zuckerberg's 20-minute speech in clumsy Mandarin is his latest attempt to woo China”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://qz.com/532834/mark-zuckerbergs-20-minute-speech-in-clumsy-mandarin-is-his-latest-attempt-to-woo-china/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Mark+Zuckerberg%27s+20-minute+speech+in+clumsy+Mandarin+is+his+latest+attempt+to+woo+China&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Nikhil+Sonnad&amp;rft.au=Nikhil+Sonnad&amp;rft.au=Richard+Macauley&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fqz.com%2F532834%2Fmark-zuckerbergs-20-minute-speech-in-clumsy-mandarin-is-his-latest-attempt-to-woo-china%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[http://www.theguardian.com/technology/2014/oct/23/facebook-mark-zuckerberg-mandarin-q-and-a-beijing „Mark Zuckerberg speaks Mandarin during Q&amp;A session in China”].&amp;#32;2014-10-23&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;http://www.theguardian.com/technology/2014/oct/23/facebook-mark-zuckerberg-mandarin-q-and-a-beijing&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Mark+Zuckerberg+speaks+Mandarin+during+Q%26A+session+in+China&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2014-10-23&amp;rft_id=http%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Ftechnology%2F2014%2Foct%2F23%2Ffacebook-mark-zuckerberg-mandarin-q-and-a-beijing&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===2015–2020: Unapređenje algoritma; lažne vijesti===
Do 21. januara 2015, Facebookov algoritam je revidiran u pokušaju da se filtriraju lažni ili obmanjujući sadržaji, kao što su priče i prevare [[lažne vijesti|lažnih vijesti]]. Oslanjao se na korisnike koji prijave takav post. Facebook je držao da satirički sadržaj ne treba da se uklanja.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alexei|last=Oreskovic|title=Facebook clamps down on fake news stories|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-hoaxes-idUSKBN0KT2C820150120|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-02-04|work=Reuters|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-01-20|archivedate=2015-11-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151114214838/http://www.reuters.com/article/2015/01/20/us-facebook-hoaxes-idUSKBN0KT2C820150120|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Algoritam je optužen za održavanje „[[filter-mjehur]]a”, pri čemu se materijal s kojim se korisnik ne slaže&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Exposure to ideologically diverse news and opinion on Facebook|journal=Science|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-06-05|pmid=25953820|pages=1130–1132|volume=348|issue=6239|doi=10.1126/science.aaa1160|first=Eytan|last=Bakshy|first2=Solomon|last2=Messing|first3=Lada A.|last3=Adamic|bibcode=2015Sci...348.1130B |issn = 0036-8075}}&lt;/ref&gt; i postovi s malo lajkova deprioritizuju.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Facebook Is Hiding Your Friends' Updates From You {{!}} Unicorn Booty|url = https://unicornbooty.com/facebook-is-hiding-your-friends-updates-from-you/|website = Unicorn Booty|accessdate = 2015-11-08|date = 2015-05-28|archiveurl = https://web.archive.org/web/20151208044342/https://unicornbooty.com/facebook-is-hiding-your-friends-updates-from-you/|archivedate = 2015-12-08|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; U novembru, Facebook je produžio roditeljski dopust sa 4 sedmice na 4 mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.naver.com/main/read.nhn?mode=LSD&amp;mid=shm&amp;sid1=105&amp;oid=001&amp;aid=0008017659|title=페이스북, 전세계 '아빠 출산휴가' 4주→4개월로 확대|last=gong|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-11-28}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. aprila 2016, Zuckerberg je istakao svoju 10-godišnju viziju, koja se oslanja na tri glavna stuba: [[umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]] (AI), povećanu globalnu uvezanost i virtuelnu/augmentovanu realnost.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.usatoday.com/story/tech/2016/04/12/zuckerbergs-10-year-plan-expand-facebook-empire/82936814/|title=Zuckerberg unveils 10-year plan to expand Facebook empire, with political tones|work=USA TODAY|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-04-12}}&lt;/ref&gt; U junu, Facebook je predstavio Deep Text, AI za procesiranje prirodnog jezika koji uči namjeru korisnika i kontekst na preko 20 jezika.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Pandey|first=Avaneesh|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-06-02|title=With 'Near-Human' Level Of Language And Context Comprehension|url=http://www.ibtimes.com/facebook-unveils-deeptext-ai-near-human-level-language-context-comprehension-2377090|newspaper=IB Times|location=|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-06-02}}&lt;/ref&gt; U julu, tužba od milijardu dolara podignuta je protiv kompanije zbog optužbi da je navodno dopuštao [[Hamas]]u da ga koristi za izvođenje napada koji su koštali života četvero ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/facebook-sued-for-dollar1b-for-alleged-use-of-medium-for-terror/ar-BBucrBn?li=BBnbfcL&amp;ocid=mailsignout|title=Facebook Sued for $1B for Alleged Use of Medium for Terror|first=Gwen|last=Ackerman|publisher=Bloomberg L.P.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160819093935/http://www.msn.com/en-us/news/world/facebook-sued-for-dollar1b-for-alleged-use-of-medium-for-terror/ar-BBucrBn?li=BBnbfcL&amp;ocid=mailsignout|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-08-19|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Facebook je objavio svoje nacrte Surround 360 kamere na [[GitHub|GitHub-u]] pod [[licenca otvorenog pristupa|otvorenom licencom]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook open sources Surround 360 camera with Ikea-style instructions|url=https://techcrunch.com/2016/07/26/if-you-source-it-they-will-build/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U septembru, osvojio je [[Primetime Emmy|Emmy]] za animirani kratki film ''Henry''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.yahoo.com/tech/facebooks-oculus-wins-emmy-for-its-virtual-reality-short-173213477.html|title=Facebook wins first Emmy for Visual animated short &quot;Henry&quot;|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-20|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-21}}&lt;/ref&gt; U oktobru, Facebook je objavio alatku za komunikaciju na osnovu uplate, pod nazivom [[Facebookov Workplace|Workplace]] (dosl. radno mjesto), koja ima za cilj da „spoji svakoga” na poslu. Korisnici mogu da naprave profile, vide ažuriranja od saradnika u svom news feedu, strimuju videa uživo i učestvuju u sigurnim chatovima u grupama.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hu|first=Howard|url=https://www.forbes.com/sites/howardhyu/2016/10/11/facebooks-workplace-could-replace-all-emails-within-your-company/|title=Facebook's Workplace Could Replace All Emails Within Your Company|work=[[Forbes]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-10-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-10-11}}&lt;/ref&gt;

Nakon Predsjedničkih izbora u SAD-u 2016, Facebook je objavio da će se boriti sa lažnim vijestima koristeći osobe za provjeravanje činjenica sa sajtova kao što su [[FactCheck.org]] i [[Associated Press]] (AP), čineći objavljivanje prevara lakšim preko crowdsourcinga, te ometajući finansijske incentive za one koji vrše zloupotrebu.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/12/facebook-gets-real-fighting-fake-news/|title=Facebook's Cracking Down on Fake News Starting Today|last=Alba|first=Davey|magazine=[[Wired (magazin)|WIRED]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-12-15}}&lt;/ref&gt;

[[File:Oculus-Rift-CV1-Headset-Front.jpg|thumb|right|[[Oculus VR]] ’headset’&lt;ref name=&quot;Kotaku FB&quot;&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/facebook-buys-oculus-rift-for-2-billion-1551487939|title=Facebook Buys Oculus Rift For $2 Billion|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-25|website=Kotaku.com|last=Plunkett|first=Luke}}&lt;/ref&gt;]]
Dana 17. januara 2017, Facebookov COO [[Sheryl Sandberg]] planirala je da otvori Stanicu F, za startup inkubator-kampus u Parizu, Francuska.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sam|last=Shead|title=Facebook is planning to open a startup incubator in Paris|url=http://www.businessinsider.com/facebook-launches-startup-incubator-in-station-f-2017-1|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-01-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U šestomjesečnom ciklusu, Facebook se posvetio radu sa 10–15 startupa zasnovanih na podacima.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.co.uk/article/station-f-facebook-startup-garage-startups|title=More than 100 entrepreneurs sign up to help Facebook and Station F find the best startups|magazine=WIRED|author=Matt Burgess|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-02-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-02-08}}&lt;/ref&gt; Dana 18. aprila, Facebook je objavio beta pokretanje Facebook Spacesa, na konferenciji developera F8.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2017/4/18/15332658/facebook-spaces-virtual-reality-oculus-rift-f8-conference-2017|title=Facebook's bold and bizarre VR hangout app is now available for the Oculus Rift|publisher=THE VERGE|author=Nick Statt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-19}}&lt;/ref&gt; Facebook Spaces je verzija Facebooka sa virtuelnom realnosti za Oculus VR naočale. U virtuelnom i dijeljenom prostoru, korisnici mogu da pristupaju održavanoj selekciji slika i videa od 360 stepeni koristeći svoj avatar, uz pomoć upravljača. Korisnici mogu da pristupe svojim slikama i videima, pored medija podijeljenih na njihovom news feedu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://variety.com/2017/digital/news/facebook-spaces-vr-app-1202033330/|title=A Closer Look at Facebook Spaces, the Company's First Social VR App|work=Variety|author=Janko Roettgers|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-19}}&lt;/ref&gt; U septembru, Facebook je objavio da će potrošiti i do milijardu dolara na originalne programe za svoju platformu Facebook Watch.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2017/09/08/facebook-plans-to-spend-up-to-1b-on-original-shows-in-2018/|title=Facebook plans to spend up to $1B on original shows in&amp;nbsp;2018|last=Etherington|first=Darrell|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-01-29}}&lt;/ref&gt; Dana 16. oktobra, kupio je anonimnu aplikaciju za komplimente [[tbh (aplikacija)|tbh]], stavljajući akcenat na namjeru ostavljanja aplikacije nezavisnom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2017/10/16/facebook-acquires-anonymous-teen-compliment-app-tbh-will-let-it-run/|title=Facebook acquires anonymous teen compliment app tbh, will let it run|last=Constine|first=Josh|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://uk.businessinsider.com/facebook-buys-tbh-anonymous-app-loved-by-teens-2017-10?r=US&amp;IR=T|title=Facebook has bought tbh, the anonymous app loved by teens|work=Business Insider|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17|archive-date=2018-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20180722112346/http://uk.businessinsider.com/facebook-buys-tbh-anonymous-app-loved-by-teens-2017-10?r=US&amp;IR=T}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-10-16/facebook-buys-tbh-app-popular-with-teens-for-anonymous-messaging|title=Facebook Buys TBH App Popular With Teens for Anonymous Messaging|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-16|work=Bloomberg.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tbhtime.com/news/|title=tbh has a new home!|website=tbh|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017051329/https://tbhtime.com/news/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

U maju 2018. na [[Facebook F8|F8-u]] kompanija je objavila da će ponuditi svoj servis za upoznavanje. Dionice u konkurentskoj [[Match Group|Match grupi]] pale su za 22%.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-43965204|title=Facebook F8: Zuckerberg's dating service takes on Tinder|work=[[BBC News]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-02}}&lt;/ref&gt; [[Facebook Dating]] uključuje privatne funkcije i prijatelji ne mogu da vide profile svojih prijatelja za upoznavanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cbc.ca/news/business/facebook-dating-service-1.4643498|title=Facebook wants to get you a date – CBC News|publisher=}}&lt;/ref&gt; U julu, Facebook je tužen u iznosu od 500.000 funti od strane britanskog watchdogsa zbog neuspjeha u odgovoru na zahtjeve za brisanje podataka.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-44785151|title=Facebook faces maximum fine for data misuse|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-11|work=BBC News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-11}}&lt;/ref&gt; Dana 18. jula, Facebook je uspostavio podružnicu pod imenom Lianshu Science &amp; Technology, u [[Hangzhou]]u, Kina, sa 30 miliona dolara kapitala. Sve njene dionice drži Facebook Hong.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.channelnewsasia.com/news/business/facebook-sets-up-china-subsidiary-10559294|title=Facebook sets up China subsidiary|website=Channel News Asia|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-24|access-date=2019-12-15|archive-date=2018-07-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20180725111512/https://www.channelnewsasia.com/news/business/facebook-sets-up-china-subsidiary-10559294|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Odobravanje registracije podružnice potom je povučeno, usljed neslaganja između zvaničnika u provinciji Zhejiang i [[Cyberspace Administration of China|CAC-a]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/07/25/business/facebook-china.html|title=China Said to Quickly Withdraw Approval for New Facebook Venture|website=New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-25|first=Paul|last=Mozur}}&lt;/ref&gt; Dana 26. jula, Facebook je postao prva kompanija koja je izgubila preko 100 milijardi dolara vrijednosti kapitalizacije tržišta za jedan dan, padom od sa skoro 630 milijardi na 510 milijardi dolara, nakon razočaravajućih rezultata poslovanja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnbc.com/2018/07/26/facebook-on-pace-for-biggest-one-day-loss-in-value-for-any-company-sin.html|title=Facebook's $100 billion-plus rout is the biggest loss in stock market history|last=Imbert|first=Fred|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26|work=CNBC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26|last2=Francolla|first2=Gina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2018/7/26/17619424/facebook-stock-market-decline-largest-ever|title=Facebook's stock market decline is the largest one-day drop in US history|last=Newton|first=Casey|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26|work=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26}}&lt;/ref&gt; Dana 31. jula, Facebook je rekao da je kompanija obrisala 17 naloga povezanih sa Izborima u SAD-u 2018. Dana 19. septembra, Facebook je objavio da, zbog distrubucije vijesti van SAD-a, pokreće saradnju sa organizacijama za promociju demokratije koje finansira SAD, [[International Republican Institute|IRI-jem]] i [[National Democratic Institute|NDI-jem]], koji su dijelom povezani sa [[Republikanska partija (SAD)|Republikanskom]] tj. [[Demokratska partija (SAD)|Demokratskom]] partijom.&lt;ref name=&quot;R91918&quot;&gt;{{cite news|author1=Joseph Menn|title=Facebook expands fake election news fight, but falsehoods still rampant|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-elections/facebook-expands-fake-election-news-fight-but-falsehoods-still-rampant-idUSKCN1LZ2XY|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-28|work=Reuters|agency=Reuters|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-19}}&lt;/ref&gt; Preko {{abbr|DFRL-a|engl. Digital Forensic Research Lab – Digitalna forenzička istraživačka laboratorija}} Facebook je udružen sa [[Atlantski savjet|Atlantskim savjetom]], tink-tenkom koji je u afilijaciji sa [[NATO|NATO-om]].&lt;ref name=&quot;R91918&quot; /&gt; U novembru, Facebook je pokrenuo pametne displeje brendirane [[Facebook Portal|Portal]] i Portal Plus (Portal+). Podržavaju [[Amazon (kompanija)|Amazon]]ovu uslugu [[Amazon Alexa|Alexa]] (servis inteligentne lične asistencije). Uređaji uključuju funkciju chata preko [[Facebook Messenger]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnet.com/reviews/facebook-portal-plus-preview/|title=Facebook Portal brings Alexa and Messenger video chats to one device|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-08|work=CNET|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnet.com/news/facebooks-portal-video-calling-smart-display-hits-stores/|title=You can buy Facebook's Portal smart displays starting today|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-07|work=CNET|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-10}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019, otpočeo je 10-godišnji izazov&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.standard.co.uk/insider/alist/10-year-challenge-facebook-instagram-celebrity-glow-ups-a4039476.html| title=Why everybody's doing the 10 year challenge (with the best so far)| date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-15}}&lt;/ref&gt; u kojem su korisnike pitali da postave [[fotografija|fotografiju]] sebe od 10 godina prije (2009) i recentniju fotografiju.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.mirror.co.uk/tech/facebook-10-year-challenge-could-13866672| title=Facebook '10 year challenge' could be used for good and evil thanks to AI| date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-16}}&lt;/ref&gt;

Kritikovan zbog svoje uloge u [[Kontroverze oko vakcinacije|kontroverzama oko vakcina]], Facebook je objavio u martu 2019. da će pružiti korisnicima „autoritativne informacije” o temi vakcina.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook announces anti-vaxx crackdown, will block ads with vaccine misinformation|author=Graham, Jefferson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-08|url=https://www.usatoday.com/story/tech/talkingtech/2019/03/07/facebook-looks-tackle-vaccine-misinformation/3092719002/|publisher=USA Today (Gannett)}}&lt;/ref&gt;
Studija u žurnalu ''Vaccine''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X1931446X|title=Vaccine-related advertising in the Facebook Ad Archive|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-13|website=Science Direct|deadurl=no|archiveurl=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-14}}&lt;/ref&gt; o reklamama postavljenim tokom tri mjeseca prije toga otkrila je da 54% antivakcinskih reklama na Facebooku postavljaju jedino dvije organizacije koju finansiraju dobro poznati antivakcinski aktivisti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2019/nov/13/majority-antivaxx-vaccine-ads-facebook-funded-by-two-organizations-study|title=Majority of anti-vaxx ads on Facebook are funded by just two organizations|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-14|website=The Guardian|deadurl=no|archiveurl=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-14}}&lt;/ref&gt; [[Children's Health Defense|CHD]]/{{abbr|WMP|World Mercury Project}} kojim je predsjedavao [[Robert F. Kennedy Jr.]], uz {{abbr|SMV|Stop Mandatory Vaccinations}}, pokretan od strane učesnika kampanje Larryja Cooka, postavio je 54% reklama. Reklame su uglavnom vodile do nevalidno komercijalnih proizvoda, kao što su prirodni lijekovi i knjige.

Dana 14. marta, ''Huffington Post'' je objavio da je Facebookova PR agencija platila nekome da izmijeni stranicu o COO Facebooka Sheryl Sandberg, kao i da doda stranicu za globalnog vođu PR-a, Caryn Marooney.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook, Axios And NBC Paid This Guy To Whitewash Wikipedia Pages|author=Feinberg, Askley|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-15|url=https://www.huffpost.com/entry/wikipedia-paid-editing-pr-facebook-nbc-axios_n_5c63321be4b03de942967225|work=Huffington Post}}&lt;/ref&gt;

U martu 2019, počinilac [[Napad na džamije u Christchurchu|Napada na džamije u Christchurchu]] na Novom Zelandu koristio je Facebook da strimuje uživo snimak napada kako se odvijao. Facebooku je trebalo 29 minuta da detektuje lajvstrimovani video, što je osam minuta duže nego što je policiji trebalo da uhapsi napadača. Oko 1,3 miliona kopija videa blokirao je Facebook, ali 300.000 kopija je objavljeno i podijeljeno. Facebook je obećao promjene za svoju platformu; glasnogovornik Simon Dilner rekao je za Radio Novi Zeland da je bolji posao mogao da se uradi. Nekoliko kompanija, uključujući banke ANZ i ASB, zaustavilo je reklamiranje na Facebooku nakon što je kompanija uveliko osuđena od strane javnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2019/mar/24/censor-bans-manifesto-of-christchurch-mosque-shooter|title=Censor bans 'manifesto' of Christchurch mosque shooter|first=Charles|last=Anderson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-24|via=www.theguardian.com}}&lt;/ref&gt; Nakon napada, Facebook je počeo da blokira [[bjelački nacionalizam|bjelačke nacionalističke]], [[bjelački supremacizam|bjelačke supremacističke]] i [[bjelački separatizam|bjelačke separatističke]] sadržaje, uz izjavu da ih se nije moglo smisleno razdvojiti. Prethodno, Facebook je samo blokirao pretjerani supremacistički sadržaj. Starija politika je osuđivana od strane grupa za građanska prava, koje su ove pokrete opisali kao funkcionalno indistinktne.&lt;ref name=romm&gt;{{cite news|last=Romm|first=Tony|last2=Dwoskin|first2=Elizabeth|title=Facebook says it will now block white-nationalist, white-separatist posts|url=https://www.washingtonpost.com/technology/2019/03/27/facebook-says-it-will-now-block-white-nationalist-white-separatist-posts/|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-28|work=Washington Post|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-27|quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=O'Sullivan|first=Donie|title=Facebook bans white nationalism two weeks after New Zealand attack|url=https://www.cnn.com/2019/03/27/tech/facebook-white-nationalism-ban/index.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-28|work=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-27}}&lt;/ref&gt; Usljedjeli banovi su napravljeni sredinom aprila 2019, banovanjem nekoliko britanskih [[krajnja desnica|krajnjih desničarskih]] organizacija i povezanih pojedinaca iz Facebooka, kao i banovanjem hvaljenja ili podrške ovakvima.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/technology-47974579|title=Facebook bans far right groups and leaders|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18|website=BBC News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/4/18/18484623/facebook-bans-uk-far-right-groups-leaders-edl-bnp-britain-first|title=Facebook bans UK's biggest far-right organizations, including EDL, BNP, and Britain First|last=Vincent|first=James|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18|website=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18}}&lt;/ref&gt;

[[National Thowheeth Jama'ath|NTJ-ov]] član Moulavi Zahran Hashim, radikalni [[islamizam|islamistički]] [[imam]], vjeruje se da je glavni krivac koji stoji iza [[Bombardovanja na Uskrs u Šri Lanci 2019.|Bombardovanja na Uskrs u Šri Lanci 2019]], propovijedajući na pro-[[Islamska Država Iraka i Levanta|IDIL-ovskom]] nalogu na Facebooku, poznatom kao „Al-Guraba” medija.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sri Lanka bombings 'retaliation' for Christchurch mosque attacks, minister says|url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&amp;objectid=12224693|work=NZ Herald|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sri Lanka 'bombing mastermind' named as Moulvi Zahran Hashim|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2019/04/23/sri-lanka-bombing-mastermind-named-moulvi-zahran-hashim/|work=The Daily Telegraph|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 2. maja 2019. na F8-u, kompanija je objavila svoju novu viziju s taglineom „budućnost je privatna”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/4/30/18524188/facebook-f8-keynote-mark-zuckerberg-privacy-future-2019|title=Facebook CEO Mark Zuckerberg says the &quot;future is private&quot;|last=Statt|first=Nick|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-30|website=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04}}&lt;/ref&gt; Redizajn web-sajta i mobilna aplikacija su uvedeni, imenovani „FB5”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/05/01/aspirationbook/|title=Facebook pivots to what it wishes it was|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|archive-date=2021-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221205250/https://techcrunch.com/2019/05/01/aspirationbook/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Na događaju su se takođe iznijeli planovi za unapređenje grupa,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/powerpost/paloma/the-technology-202/2019/05/01/the-technology-202-facebook-s-new-emphasis-on-groups-could-leave-it-more-vulnerable-to-disinformation/5cc8c0e01ad2e506550b2ec0/|title=Analysis {{!}} The Technology 202: Facebook's new emphasis on groups could leave it more vulnerable to disinformation|website=Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04}}&lt;/ref&gt; platforma za upoznavanje,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/shortcuts/2019/may/01/will-facebooks-secret-crush-end-the-unbearable-pain-of-unrequited-love|title=Will Facebook's Secret Crush end the unbearable pain of unrequited love?|last=Hunt|first=Elle|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-01|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; end-to-end enkripcija na svojim platformama,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/04/30/technology/facebook-private-communication-groups.html|title=Facebook Unveils Redesign as It Tries to Move Past Privacy Scandals|last=Isaac|first=Mike|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-30|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; te pružanje korisnicima na Messengeru mogućnosti da komuniciraju direktno sa korisnicima [[WhatsApp|WhatsApp-a]] i Instagrama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.engadget.com/2019/04/30/facebook-f8-keynote-announcements/|title=All the important stuff from Facebook's F8 keynote|website=Engadget|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/05/02/takeaways-from-f8-and-facebooks-next-phase/|title=Takeaways from F8 and Facebook's next phase|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|archive-date=2021-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221205250/https://techcrunch.com/2019/05/02/takeaways-from-f8-and-facebooks-next-phase/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Dana 31. jula 2019, Facebook je objavio partnerstvo sa [[University of California, San Francisco|Univerzitetom California, San Francisco]], s ciljem stvaranja neinvazivnog, prenosivog uređaja koji ljudima omogućava da pišu jednostavno zamišljajući sebe u razgovoru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook Reality Labs- UCSF working on tech that reads your mind|url=https://previewtech.net/facebook-human-brain-ucsf/|website=Preview Tech|access-date=2019-12-15|archive-date=2019-08-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20190818035757/https://previewtech.net/facebook-human-brain-ucsf/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Dana 5. septembra 2019, Facebook je pokrenuo [[Facebook Dating]] u SAD-u. Ova nova aplikacija će omogućiti korisnicima da integrišu svoje [[Instagram]] postove u svoje profile za upoznavanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/09/05/facebook-dating-launches-in-the-u-s-adds-instagram-integration/|title=Facebook Dating launches in the US, adds Instagram integration|website=TechCrunch|language=en-US|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-05|archive-date=2021-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221205102/https://techcrunch.com/2019/09/05/facebook-dating-launches-in-the-u-s-adds-instagram-integration/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

[[Facebook News]], koji pruža odabrane priče od organizacija za vijesti, pokrenut je 25. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-29|title=Facebook News: App Will Offer Hand-Picked Stories From NPR, Other Outlets|url=https://www.npr.org/2019/10/25/773331294/facebook-news-app-will-offer-hand-picked-stories-from-npr-other-outlets|website=[[NPR]]|first1=Colin|last1=Dwyer|first2=Bill|last2=Chappell}}&lt;/ref&gt; Facebookova odluka da uključi krajnji desničarski web-sajt [[Breitbart News]] kao „izvor kojem se može vjerovati”.&lt;ref&gt;{{cite web|first1=Adi|last1=Robertson|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-29|title=Mark Zuckerberg is struggling to explain why Breitbart belongs on Facebook News|url=https://www.theverge.com/2019/10/25/20932653/facebook-news-breitbart-mark-zuckerberg-statement-bias|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-25|website=[[The Verge]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-29|title=Facebook News Criticized for Including Breitbart as 'Trusted' Source|url=https://www.thewrap.com/facebook-news-criticized-for-including-breitbart-as-trusted-source/|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-25|website=[[TheWrap]]|first1=Lindsey|last1=Ellefson|first2=Sean|last2=Burch}}&lt;/ref&gt;

Dana 17. novembra 2019, podaci o poslovanju banaka za 29.000 zaposlenika Facebooka ukradeni su iz auta radnika s platnim spiskovima. Podaci su bili spremljeni na neenkriptovane hard diskove i uključivali su brojeve bankovnih računa, imena zaposlenika, posljednje četiri cifre njihovih brojeva socijalnog osiguranja, plata, bonusa i glavnice. Kompanija nije shvatila da hard diskovi nedostaju sve do 20. novembra. Facebook je potvrdio da su diskovi sadržavali informacije o zaposlenicima 29. novembra. Zaposlenici nisu obaviješteni o incidentu sve do 13. decembra 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/12/13/21020736/facebook-theft-unencrypted-drives-employee-payroll-security|title=A thief stole unencrypted hard drives filled with 29,000 Facebook employees’ information|last=Lee|first=Dami|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-13|website=The Verge|language=en|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-14}}&lt;/ref&gt;

Dana 10. marta 2020, u kompaniji su imenovana dva nova upravnika: Tracey Travis i Nancy Killefer za svoj odbor članova.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women „Facebook Names Two New Directors, Making Board 40% Women”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924161337/https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women |date=2020-09-24 }}&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924161337/https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women |date=2020-09-24 }}&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Names+Two+New+Directors%2C+Making+Board+40%25+Women&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bloombergquint.com%2Ftechnology%2Ffacebook-names-two-new-directors-making-board-40-women&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U junu 2020, nekoliko velikih kompanija, uključujući [[Adidas]], [[Aviva|Avivu]], [[The Coca-Cola Company|Coca-Colu]], [[Ford Motor Company|Ford]], [[Hewlett-Packard|HP]], [[InterContinental Hotels Group]], [[Mars, Incorporated|Mars]], [[Starbucks]], [[Target Corporation|Target]] i [[Unilever]], objavilo je da će pauzirati oglašavanja na Facebooku do jula u znak podrške kampanji ''[[Stop Hate For Profit]]'' kojom se tvrdilo da kompanija ne radi dovoljno na uklanjanju sadržaja koji se opisuje kao govor mržnje.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Wakefield,&amp;#32;Jane&amp;#32;(2020-06-30).&amp;#32;[https://www.bbc.com/news/technology-53235302 „UK hotel and insurance giants pause Facebook ads”]&amp;#32;(en-GB).&amp;#32;''[[BBC News]]''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/technology-53235302&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=UK+hotel+and+insurance+giants+pause+Facebook+ads&amp;rft.jtitle=%5B%5BBBC+News%5D%5D&amp;rft.aulast=Wakefield&amp;rft.aufirst=Jane&amp;rft.au=Wakefield%2C%26%2332%3BJane&amp;rft.date=2020-06-30&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Ftechnology-53235302&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; [[BBC]] je istakao da se ovime vjerovatno neće pogoditi kompanija jer veći dio prihoda Facebooka od oglašavanja dolazi od manjih i srednjih preduzeća.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Clayton,&amp;#32;James&amp;#32;(2020-06-29).&amp;#32;[https://www.bbc.com/news/technology-53225139 „Could a boycott kill Facebook?”]&amp;#32;(en-GB).&amp;#32;''BBC News''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/technology-53225139&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Could+a+boycott+kill+Facebook%3F&amp;rft.jtitle=BBC+News&amp;rft.aulast=Clayton&amp;rft.aufirst=James&amp;rft.au=Clayton%2C%26%2332%3BJames&amp;rft.date=2020-06-29&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Ftechnology-53225139&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 14. avgusta 2020, Facebook je počeo da integrira servis direktne razmjene poruka [[Instagram]]a u okviru svoga Messengera, i za [[iOS]] i za Android uređaje. Nakon ažuriranja, ekran s porukom o ažuriranju trebalo je da se pojavi na mobilnoj aplikaciji Instagrama sa sljedećom porukom: „Postoji novi način za pisanje poruka na Instagramu” ({{jez-engl|There's a New Way to Message on Instagram}}); onda je dat spisak dodatnih mogućnosti. Kao dio ažuriranja, uobičajenu DM ikonu u gornjem desnom uglu Instagrama zamjenjuje logo [[Facebook Messenger]]a.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.theverge.com/2020/8/14/21369737/facebook-merging-instagram-messenger-chats-update „Facebook begins merging Instagram and Messenger chats in new update”].&amp;#32;2020-08-14&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/8/14/21369737/facebook-merging-instagram-messenger-chats-update&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+begins+merging+Instagram+and+Messenger+chats+in+new+update&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-08-14&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F8%2F14%2F21369737%2Ffacebook-merging-instagram-messenger-chats-update&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 15. septembra 2020, Facebook je pokrenuo naučni informacioni centar o klimi radi promovisanja autoritativnih izjava o [[klimatske promjene|klimatskim promjenama]] i omogućavanja pristupa „činjeničnim i ažuriranim” informacijama na ovom polju. Prisutne su činjenice, brojke i podaci od organizacija, uključujući [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC), [[Met Office]], [[UN Environment Programme|UN-ov okolišni program]] (UNEP), [[National Oceanic and Atmospheric Administration|Nacionalnu okeansku i atmosfersku administraciju]] (NOAA) i [[World Meteorological Organization|Svjetsku meteorlošku organizaciju]] (WMO), s relevantnim postovima vijesti.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://news.sky.com/story/facebook-launches-climate-information-centre-following-california-wildfires-and-misinformation-criticisms-12072342 „Facebook launches climate information centre following California wildfires and misinformation criticisms”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://news.sky.com/story/facebook-launches-climate-information-centre-following-california-wildfires-and-misinformation-criticisms-12072342&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+launches+climate+information+centre+following+California+wildfires+and+misinformation+criticisms&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fnews.sky.com%2Fstory%2Ffacebook-launches-climate-information-centre-following-california-wildfires-and-misinformation-criticisms-12072342&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Nakon [[Predsednički izbori u SAD 2020.|izbora u SAD-u 2020]], Facebook je privremeno smanjio prag ekosistemskog kvaliteta{{pojasniti}} u algoritmu fida vijesti (news feed).&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Roose,&amp;#32;Kevin&amp;#32;(2020-12-16).&amp;#32;[https://www.nytimes.com/2020/12/16/technology/facebook-reverses-postelection-algorithm-changes-that-boosted-news-from-authoritative-sources „Facebook reverses postelection algorithm changes that boosted news from authoritative sources”].&amp;#32;''[[The New York Times]]''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2020/12/16/technology/facebook-reverses-postelection-algorithm-changes-that-boosted-news-from-authoritative-sources&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+reverses+postelection+algorithm+changes+that+boosted+news+from+authoritative+sources&amp;rft.jtitle=%5B%5BThe+New+York+Times%5D%5D&amp;rft.aulast=Roose&amp;rft.aufirst=Kevin&amp;rft.au=Roose%2C%26%2332%3BKevin&amp;rft.date=2020-12-16&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2020%2F12%2F16%2Ftechnology%2Ffacebook-reverses-postelection-algorithm-changes-that-boosted-news-from-authoritative-sources&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.theverge.com/2020/11/24/21612728/facebook-news-feed-us-election-change-mainstream-news-misinformation „acebook tweaked the News Feed to highlight more mainstream news sources after the election”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/11/24/21612728/facebook-news-feed-us-election-change-mainstream-news-misinformation&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2020-11-24&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=acebook+tweaked+the+News+Feed+to+highlight+more+mainstream+news+sources+after+the+election&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F11%2F24%2F21612728%2Ffacebook-news-feed-us-election-change-mainstream-news-misinformation&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===2020–danas: tužba FTC-a, korp. rebrendiranje, prepoznavanje lica, politika===
[[Federal Trade Commission|Federalna trgovinska komisija]] (FTC), kao i koalicija nekoliko država, tužili su Facebook za ilegalnu monopolizaciju i antitrast. FTC i države tražili su od sudova da primoraju Facebook da proda svoje podružnice [[WhatsApp]] i [[Instagram]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.ftc.gov/news-events/press-releases/2020/12/ftc-sues-facebook-illegal-monopolization „FTC Sues Facebook for Illegal Monopolization”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2020-12-09&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.ftc.gov/news-events/press-releases/2020/12/ftc-sues-facebook-illegal-monopolization&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=FTC+Sues+Facebook+for+Illegal+Monopolization&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-12-09&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.ftc.gov%2Fnews-events%2Fpress-releases%2F2020%2F12%2Fftc-sues-facebook-illegal-monopolization&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Canon,&amp;#32;Gabrielle&amp;#32;(2020-12-09).&amp;#32;[https://www.theguardian.com/technology/2020/dec/09/facebook-lawsuit-antitrust-whatsapp-instagram-ftc „Facebook's 'monopoly' must be split up, US and states say in major lawsuits”]&amp;#32;(en-GB).&amp;#32;''The Guardian''.&amp;#32;[[International Standard Serial Number|ISSN]]&amp;nbsp;[//www.worldcat.org/issn/0261-3077 0261-3077]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theguardian.com/technology/2020/dec/09/facebook-lawsuit-antitrust-whatsapp-instagram-ftc&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook%27s+%27monopoly%27+must+be+split+up%2C+US+and+states+say+in+major+lawsuits&amp;rft.jtitle=The+Guardian&amp;rft.aulast=Canon&amp;rft.aufirst=Gabrielle&amp;rft.au=Canon%2C%26%2332%3BGabrielle&amp;rft.date=2020-12-09&amp;rft.issn=0261-3077&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Ftechnology%2F2020%2Fdec%2F09%2Ffacebook-lawsuit-antitrust-whatsapp-instagram-ftc&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Tužbe je odbacio federalni sudija 28. juna 2021, izjavivši da nema dovoljno dokaza predatih pri utuživanju da se odredi kako je Facebook monopolan u tom momentu; FTC je imao dozvolu da dopuni svoj predmet tako da dodatni dokazi budu prisutni.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Kelly,&amp;#32;Makena&amp;#059;&amp;#32;Brandom,&amp;#32;Russell&amp;#32;(2021-06-28).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2021/6/28/22554476/ftc-facebook-instagram-antitrust-case-whatsapp-federal-court „Federal court dismisses FTC's bid to unwind Instagram from Facebook”].&amp;#32;''The Verge''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2021/6/28/22554476/ftc-facebook-instagram-antitrust-case-whatsapp-federal-court&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Federal+court+dismisses+FTC%27s+bid+to+unwind+Instagram+from+Facebook&amp;rft.atitle=The+Verge&amp;rft.aulast=Kelly&amp;rft.aufirst=Makena&amp;rft.au=Kelly%2C%26%2332%3BMakena&amp;rft.au=Brandom%2C%26%2332%3BRussell&amp;rft.date=2021-06-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2021%2F6%2F28%2F22554476%2Fftc-facebook-instagram-antitrust-case-whatsapp-federal-court&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; U predmetu s dopunskim dokumentima, avgusta 2021, FTC je tvrdio da je Facebook bio monopol među ličnim društvenim mrežama od 2011, razlikujući aktivnosti Facebooka od onih servisa društvenih medija kao što je [[TikTok]] koji sadržaj emituje bez da neophodno ograniči poruku na namijenjene primaoce.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Brandom,&amp;#32;Russell&amp;#059;&amp;#32;Kelly,&amp;#32;Makena&amp;#32;(2021-08-19).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2021/8/19/22627032/ftc-facebook-amended-antitrust-complaint-monopoly-instagram-whatsapp „FTC says Facebook has been a monopoly 'since at least 2011' in amended antitrust complaint”].&amp;#32;''The Verge''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2021/8/19/22627032/ftc-facebook-amended-antitrust-complaint-monopoly-instagram-whatsapp&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=FTC+says+Facebook+has+been+a+monopoly+%27since+at+least+2011%27+in+amended+antitrust+complaint&amp;rft.atitle=The+Verge&amp;rft.aulast=Brandom&amp;rft.aufirst=Russell&amp;rft.au=Brandom%2C%26%2332%3BRussell&amp;rft.au=Kelly%2C%26%2332%3BMakena&amp;rft.date=2021-08-19&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2021%2F8%2F19%2F22627032%2Fftc-facebook-amended-antitrust-complaint-monopoly-instagram-whatsapp&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Kao odgovor na predloženi akt u Australijskom parlamentu za ''[[News Media Bargaining Code]]'' (NMBC), 17. februara 2021, Facebook je blokirao australijske korisnike tako da ne mogu dijeliti ili gledati sadržaj vijesti na platformi, kao i stranice nekih vlada, zajednica, dobrotvornih organizacija, političkih i službi za hitne slučajeve.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://7news.com.au/lifestyle/health-wellbeing/facebook-blocks-qld-and-sa-health-pages-c-2187836 „Facebook restores health, emergency pages”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2021-02-17&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://7news.com.au/lifestyle/health-wellbeing/facebook-blocks-qld-and-sa-health-pages-c-2187836&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+restores+health%2C+emergency+pages&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-02-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2F7news.com.au%2Flifestyle%2Fhealth-wellbeing%2Ffacebook-blocks-qld-and-sa-health-pages-c-2187836&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Australijska vlada jako je kritikovala ovaj potez, saopštenjem da predstavlja „neizmjernu tržišnu moć ovih digitalnih socijalnih giganata”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.bbc.com/news/world-australia-56099523 „Facebook blocks Australian users from viewing or sharing news”].&amp;#32;''BBC News''.&amp;#32;2021-02-18&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/world-australia-56099523&lt;/span&gt;.&amp;#32;»immense market power of these digital social giants«&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+blocks+Australian+users+from+viewing+or+sharing+news&amp;rft.jtitle=BBC+News&amp;rft.date=2021-02-18&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Fworld-australia-56099523&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 22. februara, Facebook je rekao da je postigao dogovor sa Vladom Asutralije kojim se vijesti vraćaju australijskim korisnicima predstojećih dana. Kao dio ovog dogovora, Facebook i Google mogu da izbjegnu NMBC usvojen 25. februara ako „postignu komercijalnu pogodbu sa biznisom vijesti osim [NMB]C-a”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation book&quot; &gt;[https://parlinfo.aph.gov.au/parlInfo/download/legislation/ems/r6652_ems_2fe103c0-0f60-480b-b878-1c8e96cf51d2/upload_pdf/JC000725.pdf „Treasury Laws Amendment (News Media and Digital Platforms Mandatory Bargaining Code)”]&amp;#32;(en).&amp;#32;''of&amp;thinsp;2021-02-25''.&amp;#32;The Parliament of the Commonwealth of Australia&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://parlinfo.aph.gov.au/parlInfo/download/legislation/ems/r6652_ems_2fe103c0-0f60-480b-b878-1c8e96cf51d2/upload_pdf/JC000725.pdf&lt;/span&gt;.&amp;#32;»reach a commercial bargain with a news business outside the Code«&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Treasury+Laws+Amendment+%28News+Media+and+Digital+Platforms+Mandatory+Bargaining+Code%29&amp;rft.atitle=of2021&amp;rft.pub=The+Parliament+of+the+Commonwealth+of+Australia&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fparlinfo.aph.gov.au%2FparlInfo%2Fdownload%2Flegislation%2Fems%2Fr6652_ems_2fe103c0-0f60-480b-b878-1c8e96cf51d2%2Fupload_pdf%2FJC000725.pdf&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Choudhury,&amp;#32;Saheli Roy&amp;#32;(2021-02-22).&amp;#32;[https://www.cnbc.com/2021/02/23/facebook-to-restore-news-pages-for-australian-users-in-coming-days.html „Facebook to restore news pages for Australian users in coming days”].&amp;#32;CNBC&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnbc.com/2021/02/23/facebook-to-restore-news-pages-for-australian-users-in-coming-days.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+to+restore+news+pages+for+Australian+users+in+coming+days&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Choudhury&amp;rft.aufirst=Saheli+Roy&amp;rft.au=Choudhury%2C%26%2332%3BSaheli+Roy&amp;rft.date=2021-02-22&amp;rft.pub=CNBC&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnbc.com%2F2021%2F02%2F23%2Ffacebook-to-restore-news-pages-for-australian-users-in-coming-days.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Van Boom,&amp;#32;Daniel&amp;#32;(2021-02-22).&amp;#32;[https://www.cnet.com/news/facebook-will-reverse-news-block-in-australia/ „Facebook will reverse news block in Australia”].&amp;#32;CNET&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnet.com/news/facebook-will-reverse-news-block-in-australia/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+will+reverse+news+block+in+Australia&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Van+Boom&amp;rft.aufirst=Daniel&amp;rft.au=Van+Boom%2C%26%2332%3BDaniel&amp;rft.date=2021-02-22&amp;rft.pub=CNET&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnet.com%2Fnews%2Ffacebook-will-reverse-news-block-in-australia%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Facebook je optužen da je uklanjao i [[zabranjivanje u sjeni|zabranjivao u sjeni]] sadržaj koji je favorizovao farmere na protestu u Indiji (2020–21) ili one protiv vlade [[Narendra Modi|Narendre Modija]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.buzzfeednews.com/article/pranavdixit/protests-indian-farming-facebook „Protests About Indian Farming Reforms Have Reached Facebook's Headquarters”].&amp;#32;''BuzzFeed News''.&amp;#32;2020-12-17&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.buzzfeednews.com/article/pranavdixit/protests-indian-farming-facebook&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Protests+About+Indian+Farming+Reforms+Have+Reached+Facebook%27s+Headquarters&amp;rft.jtitle=BuzzFeed+News&amp;rft.date=2020-12-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.buzzfeednews.com%2Farticle%2Fpranavdixit%2Fprotests-indian-farming-facebook&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://globalnews.ca/news/7532961/online-censorship-claims-shadow-indian-farmer-solidarity-protests/ „Online censorship claims shadow Indian farmer solidarity protests”].&amp;#32;''[[Global News]]''.&amp;#32;2020-12-19&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://globalnews.ca/news/7532961/online-censorship-claims-shadow-indian-farmer-solidarity-protests/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Online+censorship+claims+shadow+Indian+farmer+solidarity+protests&amp;rft.jtitle=%5B%5BGlobal+News%5D%5D&amp;rft.date=2020-12-19&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fglobalnews.ca%2Fnews%2F7532961%2Fonline-censorship-claims-shadow-indian-farmer-solidarity-protests%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://scroll.in/latest/981912/farmers-protest-page-was-flagged-as-spam-clarifies-facebook-a-day-after-blocking-account „Farmers' protest page was flagged as spam, clarifies Facebook a day after blocking account”].&amp;#32;2020-12-21&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://scroll.in/latest/981912/farmers-protest-page-was-flagged-as-spam-clarifies-facebook-a-day-after-blocking-account&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Farmers%27+protest+page+was+flagged+as+spam%2C+clarifies+Facebook+a+day+after+blocking+account&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-12-21&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fscroll.in%2Flatest%2F981912%2Ffarmers-protest-page-was-flagged-as-spam-clarifies-facebook-a-day-after-blocking-account&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Zaposlenici Facebooka u Indiji su u riziku da budu uhapšeni.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.businessinsider.com/india-threatens-to-jail-facebook-twitter-workers-over-farmer-protests-2021-3 „India has reportedly threatened to jail Twitter, Facebook, and WhatsApp employees if the firms don't give up data regarding the farmers protests”].&amp;#32;''Business Insider''.&amp;#32;2021-03-05&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.businessinsider.com/india-threatens-to-jail-facebook-twitter-workers-over-farmer-protests-2021-3&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=India+has+reportedly+threatened+to+jail+Twitter%2C+Facebook%2C+and+WhatsApp+employees+if+the+firms+don%27t+give+up+data+regarding+the+farmers+protests&amp;rft.jtitle=Business+Insider&amp;rft.date=2021-03-05&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.businessinsider.com%2Findia-threatens-to-jail-facebook-twitter-workers-over-farmer-protests-2021-3&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 27. februara 2021, Facebook je predstavio aplikaciju ’Facebook BARS’ za [[reperi|repere]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://gadgets.ndtv.com/apps/news/facebook-bars-app-rap-hip-hop-tiktok-ios-closed-beta-download-npe-2379848 „Facebook Brings Another TikTok-Like App Specifically for Creating Raps”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://gadgets.ndtv.com/apps/news/facebook-bars-app-rap-hip-hop-tiktok-ios-closed-beta-download-npe-2379848&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Brings+Another+TikTok-Like+App+Specifically+for+Creating+Raps&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fgadgets.ndtv.com%2Fapps%2Fnews%2Ffacebook-bars-app-rap-hip-hop-tiktok-ios-closed-beta-download-npe-2379848&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 29. juna 2021, Facebook je predstavio ’[[Bulletin (servis)|Bulletin]]’ (dosl. bilten), platformu za nezavisne pisce.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Brown, Campbell&amp;#32;(2021-06-29).&amp;#32;[https://about.fb.com/news/2021/06/introducing-bulletin-a-platform-for-independent-writers/ „Introducing Bulletin, A Platform for Independent Writers”].&amp;#32;Facebook&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://about.fb.com/news/2021/06/introducing-bulletin-a-platform-for-independent-writers/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Introducing+Bulletin%2C+A+Platform+for+Independent+Writers&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Brown%2C+Campbell&amp;rft.au=Brown%2C+Campbell&amp;rft.date=2021-06-29&amp;rft.pub=Facebook&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fabout.fb.com%2Fnews%2F2021%2F06%2Fintroducing-bulletin-a-platform-for-independent-writers%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.bulletin.com/home/ „Facebook Bulletin”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629185521/https://www.bulletin.com/home/ |date=2021-06-29 }}&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bulletin.com/home/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629185521/https://www.bulletin.com/home/ |date=2021-06-29 }}&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Bulletin&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bulletin.com%2Fhome%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Za razliku od konkurenata kao što je [[Substack]], Facebook neće uzimati dio pretplatničke naknade od pisaca koji koriste platformu po pokretanju, kao što je [[Malcolm Gladwell]] i [[Mitch Albom]]. Prema riječima autora za polje tehnologije u ''[[The Washington Post|Vašington postu]]'', Willa Oremusa, potez kritikuju oni koji ga vide kao taktičku namjeru Facebooka da prisili ove konkurente da napuste biznis.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Oremus, Will&amp;#32;(2021-07-06).&amp;#32;[https://www.washingtonpost.com/technology/2021/07/06/facebook-bulletin-antitrust/ „A classic Silicon Valley tactic – losing money to crush rivals – comes in for scrutiny”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.washingtonpost.com/technology/2021/07/06/facebook-bulletin-antitrust/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=A+classic+Silicon+Valley+tactic+%E2%80%93+losing+money+to+crush+rivals+%E2%80%93+comes+in+for+scrutiny&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Oremus%2C+Will&amp;rft.au=Oremus%2C+Will&amp;rft.date=2021-07-06&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.washingtonpost.com%2Ftechnology%2F2021%2F07%2F06%2Ffacebook-bulletin-antitrust%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U oktobru 2021, vlasnička kompanija – Facebook, Inc. – promijenila je naziv u [[Meta Platforms|Meta Platforms, Inc.]] (ili jednostavno „Meta”), pošto mijenja svoj fokus na izgradnju „[[metaverzum]]a”. Ova promjena ne utiče na samo ime servisa društvene mreže Facebook, već je slična nastanku [[Alphabet Inc.|Alphabeta]] kao [[Google]]ove roditeljske kompanije 2015. godine.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Dwoskin,&amp;#32;Elizabeth&amp;#32;(2021-10-28).&amp;#32;[https://www.washingtonpost.com/technology/2021/10/28/facebook-meta-name-change/ „Facebook is changing its name to Meta as it focuses on the virtual world”]&amp;#32;(en-US).&amp;#32;''The Washington Post''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.washingtonpost.com/technology/2021/10/28/facebook-meta-name-change/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+is+changing+its+name+to+Meta+as+it+focuses+on+the+virtual+world&amp;rft.jtitle=The+Washington+Post&amp;rft.aulast=Dwoskin&amp;rft.aufirst=Elizabeth&amp;rft.au=Dwoskin%2C%26%2332%3BElizabeth&amp;rft.date=2021-10-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.washingtonpost.com%2Ftechnology%2F2021%2F10%2F28%2Ffacebook-meta-name-change%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U novembru 2021, Facebook je izjavio da će prestati sa ciljanjem na reklame zasnovane na podacima o zdravlju, rasi, etnicitetu, političkim vjerovanjima, religiji i seksualnoj orijentaciji. Promjena je od januara i utiče na sve aplikacije u vlasništvu Meta Platformsa.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Brodkin,&amp;#32;Jon&amp;#32;(2021-11-10).&amp;#32;[https://arstechnica.com/tech-policy/2021/11/facebook-to-stop-microtargeting-ads-based-on-race-sexual-orientation-and-politics/ „Facebook to stop targeting ads based on race, sexual orientation, and politics”]&amp;#32;(en-US)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://arstechnica.com/tech-policy/2021/11/facebook-to-stop-microtargeting-ads-based-on-race-sexual-orientation-and-politics/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+to+stop+targeting+ads+based+on+race%2C+sexual+orientation%2C+and+politics&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Brodkin&amp;rft.aufirst=Jon&amp;rft.au=Brodkin%2C%26%2332%3BJon&amp;rft.date=2021-11-10&amp;rft_id=https%3A%2F%2Farstechnica.com%2Ftech-policy%2F2021%2F11%2Ffacebook-to-stop-microtargeting-ads-based-on-race-sexual-orientation-and-politics%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U februaru 2022, broj dnevno aktivnih korisnika Facebooka opao je prvi put nakon 18-godišnje istorije. Prema stanovištu Facebookove roditeljske kompanije Meta Networks, broj dnevno aktivnih korisnika opao je na 1,929 milijardi tokom tri mjeseca s decembrom kao posljednjim, manje u odnosu na 1,930 milijardi iz prethodnog kvartala. Nadalje, kompanija je upozorila da će rast prihoda biti usporen usljed nadmetanja TikToka i YouTube-a, kao i toga što oglašivači smanjuju troškove.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.bbc.com/news/business-60238565 „Facebook: Daily active users fall for first time in 18-year history”].&amp;#32;''BBC News'': p.&amp;nbsp;1.&amp;#32;2022-02-03&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/business-60238565&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook%3A+Daily+active+users+fall+for+first+time+in+18-year+history&amp;rft.jtitle=BBC+News&amp;rft.date=2022-02-03&amp;rft.pages=p.%26nbsp%3B1&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Fbusiness-60238565&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 10. marta 2022, Facebook je objavio da će privremeno ublažiti pravila radi dopuštanja nasilnog govora protiv „ruskih najezdnika”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.france24.com/en/live-news/20220311-facebook-eases-rules-to-allow-violent-speech-against-russian-invaders „Facebook eases rules to allow violent speech against 'Russian invaders'”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2022-03-11&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.france24.com/en/live-news/20220311-facebook-eases-rules-to-allow-violent-speech-against-russian-invaders&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+eases+rules+to+allow+violent+speech+against+%27Russian+invaders%27&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2022-03-11&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.france24.com%2Fen%2Flive-news%2F20220311-facebook-eases-rules-to-allow-violent-speech-against-russian-invaders&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; U Rusiji je potom zabranjen pristup svim metaservisima, uključujući [[Instagram]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.nytimes.com/2022/03/30/technology/ukraine-russia-facebook-instagram.html „How War in Ukraine Roiled Facebook and Instagram”].&amp;#32;2022-03-30&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2022/03/30/technology/ukraine-russia-facebook-instagram.html&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2022-05-05&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=How+War+in+Ukraine+Roiled+Facebook+and+Instagram&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2022-03-30&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2022%2F03%2F30%2Ftechnology%2Fukraine-russia-facebook-instagram.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====4. oktobar 2021: globalni prekid rada servisa====
Dana 4. oktobra 2021, Facebook je imao najteži prekid rada od 2008. godine. Prekid je bio globalne razmjere, pri čemu su sve Facebookove usluge ugašene, uključujući [[Instagram]] i WhatsApp, i to u oko 15 sati i 39 minuta UTC; bilo je pogođeno otprilike tri milijarde korisnika.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Subin,&amp;#32;Samantha&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[https://www.cnbc.com/2021/10/04/facebook-instagram-and-whatsapp-are-down.html „Facebook is suffering its worst outage since 2008”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnbc.com/2021/10/04/facebook-instagram-and-whatsapp-are-down.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+is+suffering+its+worst+outage+since+2008&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Subin&amp;rft.aufirst=Samantha&amp;rft.au=Subin%2C%26%2332%3BSamantha&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnbc.com%2F2021%2F10%2F04%2Ffacebook-instagram-and-whatsapp-are-down.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://apnews.com/article/facebook-whatsapp-instagram-outage-8b9d3862ed957029e545182a595fdce1 „Facebook, WhatsApp, Instagram suffer worldwide outage”].&amp;#32;[[Associated Press]].&amp;#32;2021-10-04&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://apnews.com/article/facebook-whatsapp-instagram-outage-8b9d3862ed957029e545182a595fdce1&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook%2C+WhatsApp%2C+Instagram+suffer+worldwide+outage&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft.series=%5B%5BAssociated+Press%5D%5D&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fapnews.com%2Farticle%2Ffacebook-whatsapp-instagram-outage-8b9d3862ed957029e545182a595fdce1&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Patnaik,&amp;#32;Subrat&amp;#059;&amp;#32;Mathews,&amp;#32;Eva&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[http://www.reuters.com/article/facebook-outages-idUSKBN2GU1TV „Facebook, Instagram, WhatsApp hit by global outage”].&amp;#32;''[[Reuters]]''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;http://www.reuters.com/article/facebook-outages-idUSKBN2GU1TV&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook%2C+Instagram%2C+WhatsApp+hit+by+global+outage&amp;rft.jtitle=%5B%5BReuters%5D%5D&amp;rft.aulast=Patnaik&amp;rft.aufirst=Subrat&amp;rft.au=Patnaik%2C%26%2332%3BSubrat&amp;rft.au=Mathews%2C%26%2332%3BEva&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=http%3A%2F%2Fwww.reuters.com%2Farticle%2Ffacebook-outages-idUSKBN2GU1TV&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Stručnjaci za sigurnost identifikovali su problem kao povlačenje [[Border gateway protocol|BGP-a]] svih [[Internet-protokol|IP]] ruta do njihovih [[Domain Name System|DNS servera]] koji su svi tada bili samohostovani.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Duffy,&amp;#32;Clare&amp;#059;&amp;#32;Lyngaas,&amp;#32;Sean&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[https://www.cnn.com/2021/10/04/tech/facebook-instagram-whatsapp-outage/index.html „Facebook, Instagram, WhatsApp go down”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnn.com/2021/10/04/tech/facebook-instagram-whatsapp-outage/index.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook%2C+Instagram%2C+WhatsApp+go+down&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Duffy&amp;rft.aufirst=Clare&amp;rft.au=Duffy%2C%26%2332%3BClare&amp;rft.au=Lyngaas%2C%26%2332%3BSean&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F2021%2F10%2F04%2Ftech%2Ffacebook-instagram-whatsapp-outage%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Prekid rada je takođe pogodio sve sisteme unutrašnje komunikacije koje koriste zaposlenici Facebooka, što je omelo napore za vraćanje u operabilno stanje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Lawler,&amp;#32;Richard&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2021/10/4/22708989/instagram-facebook-outage-messenger-whatsapp-error „Facebook is down, along with Instagram, WhatsApp, Messenger, and Oculus VR”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2021/10/4/22708989/instagram-facebook-outage-messenger-whatsapp-error&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+is+down%2C+along+with+Instagram%2C+WhatsApp%2C+Messenger%2C+and+Oculus+VR&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Lawler&amp;rft.aufirst=Richard&amp;rft.au=Lawler%2C%26%2332%3BRichard&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2021%2F10%2F4%2F22708989%2Finstagram-facebook-outage-messenger-whatsapp-error&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Gašenje tehnologije prepoznavanja lica====
Dana 2. novembra 2021, Facebook je objavio da će ugasiti tehnologiju prepoznavanja lica i obrisati podatke preko milijarde korisnika.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Metz,&amp;#32;Rachel.&amp;#32;[https://www.cnn.com/2021/11/02/tech/facebook-shuts-down-facial-recognition/index.html „Facebook is shutting down its facial recognition software”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnn.com/2021/11/02/tech/facebook-shuts-down-facial-recognition/index.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+is+shutting+down+its+facial+recognition+software&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Metz&amp;rft.aufirst=Rachel&amp;rft.au=Metz%2C%26%2332%3BRachel&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F2021%2F11%2F02%2Ftech%2Ffacebook-shuts-down-facial-recognition%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Meta je kasnije objavila planove za implementaciju tehnologije kao i drugih biometričkih sistema u budućim proizvodima, kao što je [[metaverzum]].&lt;ref name=&quot;BIFacialRecog&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Hamilton,&amp;#32;Isobel Asher&amp;#32;(2021-11-04).&amp;#32;[https://www.businessinsider.com/facebook-metaverse-meta-facial-recognition-zuckerberg-2021-11 „Meta says it's getting rid of facial recognition on Facebook — but that won't apply to the metaverse”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.businessinsider.com/facebook-metaverse-meta-facial-recognition-zuckerberg-2021-11&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Meta+says+it%27s+getting+rid+of+facial+recognition+on+Facebook+%E2%80%94+but+that+won%27t+apply+to+the+metaverse&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Hamilton&amp;rft.aufirst=Isobel+Asher&amp;rft.au=Hamilton%2C%26%2332%3BIsobel+Asher&amp;rft.date=2021-11-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.businessinsider.com%2Ffacebook-metaverse-meta-facial-recognition-zuckerberg-2021-11&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Gašenje tehnologije će navodno onemogućiti/stopirati Facebookov sistem za automatizovani alt tekst, korišten radi transkribovanja medija na platformi slabovidim korisnicima.&lt;ref name=&quot;BIFacialRecog&quot; /&gt;

==Web-sajt&lt;span id=&quot;Odlike&quot;&gt;&lt;/span&gt;==
:''Dalje informacije: [[Popis odlika Facebooka]] i [[Facebook platforma]]''
[[File:Original-facebook.jpg|thumb|Profil prikazan na Thefacebook-u, 2005]]
[[File:Facebook.svg|thumb|Prethodni logo Facebooka u upotrebi od 23. avgusta 2005. do 1. jula 2015]]

===Tehnički aspekti===
Primarna boja web-sajta je plava, jer je Zuckerberg [[Daltonizam|daltonista na crveno–zeleno]], što je realizovano nakon testa izvedenog oko 2007.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Generation Why?|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2010/nov/25/generation-why/?pagination=false|journal=The New York Review of Books|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-15|author=Zadie Smith|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-11-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=LETTER FROM PALO ALTO: THE FACE OF FACEBOOK|url=http://www.newyorker.com/reporting/2010/09/20/100920fa_fact_vargas?currentPage=all|work=The New Yorker|publisher=Condé Nast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-15|author=Jose Antonio Vargas|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-20}}&lt;/ref&gt; Facebook je napravljen u [[PHP]]-u, kompiliran u [[HipHop za PHP|HipHop-u za PHP]], „transformatoru izvornog koda” koji su napravili Facebookovi inžinjeri koji pretvaraju PHP u [[C++]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Developer Blog – HipHop for PHP: Move Fast|url=https://developers.facebook.com/blog/post/2010/02/02/hiphop-for-php--move-fast/|work=Facebook Developers|publisher=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-11-11|author=Haiping Zhao|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-02-02}}&lt;/ref&gt; Primjena HipHop-a navodno je smanjila prosječnu potrošnju CPJ-a na Facebookovim serverima za 50%.&lt;ref name=&quot;Ars Technica BTS&quot;&gt;{{cite web|first=Ryan|last=Paul|title=Exclusive: a behind-the-scenes look at Facebook release engineering|url=https://arstechnica.com/business/2012/04/exclusive-a-behind-the-scenes-look-at-facebook-release-engineering/|website=[[Ars Technica]]|publisher=[[Condé Nast]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-04-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;

====Arhitektura 2012====
Facebook je razvijen kao jedna monolitna aplikacija. Prema intervjuu 2012. sa Chuckom Rossijem, inžinjeru za gradnju u Facebooku, Facebook kompilira u 1,5-gigabajtnom binarnom mjehuru koji je potom distruibuisan na servere koristeći prilagođeni sistem izdanja baziran na [[BitTorrent|BitTorrent-u]]. Rossi je izjavio da je potrebno oko 15 minuta da se napravi i 15 minuta da se postavi na servere. Izgradnja i izdavanje kao procesi imaju nulto vrijeme mirovanja (zastoj). Promjene u Facebooku se primjenjuju svakodnevno.&lt;ref name=&quot;Ars Technica BTS&quot; /&gt;

Facebook je koristio kombinacijsku platformu zasnovanu na [[HBase|HBase-u]] kako bi se podaci sačuvali u distribuisanim mašinama. Koristeći prateću arhitekturu, događaji se spremaju u dnevničkim datotekama, a dnevnici se prate. Sistem izbacuje ove događaje i piše ih u memoriju. Korisnički interfejs potom izvlači podatke i prikazuje ih korisnicima. Facebook rješava zahtjeve preko [[Ajax (programiranje)|AJAX-ovog]] sistema. Ovi zahtjevi se pišu u dnevničku datoteku koristeći [[Scribe (dnevnički server)|Scribe]] (koji je razvio Facebook).&lt;ref name=&quot;high scalability&quot;&gt;{{cite web|url=http://highscalability.com/blog/2011/3/22/facebooks-new-realtime-analytics-system-hbase-to-process-20.html|title=Facebook's New Real-time Analytics System: HBase To Process 20 Billion Events Per Day|publisher=Highscalability.com|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-03-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-26}}&lt;/ref&gt;

Podaci se učitavaju iz ovih dnevničkih datoteka koristeći Ptail, međunarodno napravljenu alatku za agregiranje podataka iz više Scribe memorija. Prati dnevničke datoteke i izvlači podatke. Ptail podaci se razdvajaju u tri toka i šalju u klasterima do različitih [[podatkovni centar|podatkovnih centara]] (Plugin impresija, News feed impresija, Actions (plugin + news feed)). Puma se koristi za upravljanje periodima visokog protoka podataka (ulaz/izlaz ili IO). Podaci se procesiraju u bečevima radi smanjenja broja koliko puta je potrebno da se pročita i napiše tokom perioda visoke potražnje (popularan članak generiše mnogo impresija i news feed impresija koje zahtijevaju velik podatkovni kapacitet). Bečevi se uzimaju svakih 1,5 sekundi, ograničeno memorijom pri pravljenju [[hash tabela|hash tabele]].&lt;ref name=&quot;high scalability&quot; /&gt;

Podaci se potom ispisuju u PHP formatu. Bekend se piše u [[Java (programski jezik)|Javi]]. Trift se koristi kao format poruka tako da PHP programi mogu da izvedu upite Javinih servisa. Rješenja za keširanje su zaslužna za prikazivanje stranica brže. Podaci se potom šalju serverima [[MapReduce]] gdje se upiti izvode preko Hive-a. Ovo služi kao backup pošto se podaci mogu ponovo dobiti preko Hive-a.&lt;ref name=&quot;high scalability&quot; /&gt;

====Hack====
Dana 20. marta 2014, Facebook je objavio novi programski jezik otvorenog koda nazvan [[Hack (programski jezik)|Hack]]. Prije javnog izlaska, veliki dio Facebooka je već bio radio i testiran je koristeći novi jezik.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.wired.com/wiredenterprise/2014/03/facebook-hack/|title=Facebook Introduces 'Hack', the Programming Language of the Future|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-20|magazine=WIRED|first=Cade|last=Metz}}&lt;/ref&gt;

===Historija===
Dana 20. jula 2008, Facebook je uveo „Facebook Beta” redizajn, kojim je značajno izmijenjen korisnički interfejs odabranih mreža. Mini-Feed i Zid su konsolidovani, profili razdvojeni u kartične sekcije, a napor je uložen i za čistiji izgled.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/idg/IDG_852573C4006938800025748D0064C292.html|title=Facebook Facelift Targets Aging Users and New Competitors|work=The New York Times|author=Havenstein, Heather|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-07-21}}&lt;/ref&gt; Facebook je počeo da premješta korisnike u novu verziju u septembru 2008.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.new.facebook.com/blog.php?post=30074837130|title=Moving to the new Facebook|publisher=The Facebook Blog|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-09-12|author=Slee, Mark|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-09-10}}&lt;/ref&gt;

===Profil korisnika / lični tajmlajn===
Svaki registrovani korisnik na Facebooku ima lični profil koji prikazuje njegove postove i sadržaj.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Kate|last=Knibbs|title=How Facebook's design has changed over the last 10 years|url=https://www.dailydot.com/debug/old-facebook-profiles-news-feeds/|website=[[The Daily Dot]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-12-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; Format individualnih korisničkih stranica je prerađen u septembru 2011. i postao je poznat kao „Tajmlajn”, hronološki feed korisnikovih priča,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jacob|last=Schulman|title=Facebook introduces Timeline: 'a new way to express who you are'|url=https://www.theverge.com/2011/09/22/facebook-introduces-timeline-a-express-are|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Chris|last=Gayomali|title=Facebook Introduces 'Timeline': The 'Story' of Your Life|url=http://techland.time.com/2011/09/22/facebook-introduces-timeline-the-story-of-your-life/|journal=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; uključujući ažuriranja statusa, slike, interakcije sa aplikacijama i događajima.&lt;ref name=&quot;TNW Timeline&quot;&gt;{{cite web|first=Matthew|last=Panzarino|title=Facebook introduces radical new profile design called Timeline: The story of your life [Video]|url=https://thenextweb.com/facebook/2011/09/22/facebook-introduces-timeline-the-story-of-your-life/|website=The Next Web|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; Izgled omogućava korisnicima da dodaju „kaver sliku”.&lt;ref name=&quot;TNW Timeline&quot;/&gt; Korisnicima je dato više podešavanja privatnosti.&lt;ref name=&quot;TNW Timeline&quot;/&gt; Godine 2007, Facebook je pokrenuo Facebook stranice za brendove i selebretije radi interakcije sa njihovom fanbazom.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Weaver|title=The Evolution of Facebook for Brands|url=http://mashable.com/2012/03/30/facebook-for-brands/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-03-30|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Before Graph Search: Facebook's Biggest Changes|url=http://uk.pcmag.com/internet-products/58174/gallery/before-graph-search-facebooks-biggest-changes?p=3|website=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-15}}&lt;/ref&gt; Oko 100.000 stranica je pokrenuto u novembru.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rob|last=Hof|title=Facebook Declares New Era for Advertising|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2007-11-05/facebook-declares-new-era-for-advertising|website=[[Bloomberg L.P.|Bloomberg]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; U junu 2009, Facebook je uveo odliku „Korisnička imena”, omogućavajući korisnicima da izaberu jedinstven nadimak koji se koristi u [[URL|URL-u]] za njihov lični profil, radi lakšeg dijeljenja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ben|last=Parr|title=Facebook to Launch Vanity URLs for All|url=http://mashable.com/2009/06/09/facebook-vanity-urls/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-06-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nick|last=O'Neill|title=Facebook Begins Rolling Out Free Profile Usernames For Vanity URLs|url=http://www.adweek.com/digital/facebook-begins-rolling-out-free-profile-usernames-for-vanity-urls/|website=[[Adweek]]|publisher=Beringer Capital|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-06-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2014, Facebook je proširio podešavanje za spol, dodavanjem polja za arbitrarni unos koji omogućava korisnicima da izaberu nešto iz širokog spektra rodnih identiteta. Korisnici takođe mogu da postave koje podešavanje rodno-odgovarajuće zamjenice treba da se koristi kao referenca na njih na raznim mjestima na sajtu.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jordan|last=Crook|first2=Josh|last2=Constine|title=Facebook Opens Up LGBTQ-Friendly Gender Identity And Pronoun Options|url=https://techcrunch.com/2014/02/13/facebook-gender-identity/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook expands gender options: transgender activists hail 'big advance'|url=https://www.theguardian.com/technology/2014/feb/13/transgender-facebook-expands-gender-options|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Alexei|last=Oreskovic|title=In new profile feature, Facebook offers choices for gender identity|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-gender-idUSBREA1C1RU20140214|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; U maju 2014, Facebook je uveo odliku koja omogućava korisnicima da pitaju za informacije koje drugi korisnici ne otkrivaju na svojim profilima. Ako korisnik ne pruži ključnu informaciju, kao što je lokacija, rodni grad ili status veze, drugi korisici mogu da koriste novo dugme za „pitanje” kako bi jednim klikom korisniku poslali poruku s pitanjem o toj informaciji.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sam|last=Machkovech|title=Facebook adds naggy &quot;ask&quot; button to profile pages|url=https://arstechnica.com/business/2014/05/facebook-introduces-naggy-ask-function-into-profile-pages/|website=[[Ars Technica]]|publisher=Condé Nast|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-05-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Laura|last=Stampler|title=Facebook's New 'Ask' Button Gives You a Whole New Way to Badger Friends About Their Relationship Status|url=http://time.com/104720/facebooks-new-ask-button-gives-you-a-whole-new-way-to-badger-friends-about-their-relationship-status/|website=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-05-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;

===News feed===
:''Dalje informacije: [[News feed (Facebook)]]''
[[News Feed (Facebook)|News feed]] se javlja na svakoj korisničkoj stranici na Home-u, sa najrelevantnijim informacijama, uključujući promjene profila, nadolazeće događaje i rođendane prijatelja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=2207967130|title=Facebook Gets a Facelift|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-11|last=Sanghvi|first=Ruchi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-06|publisher=The Facebook Blog}}&lt;/ref&gt; Ovo je omogućilo spamerima i drugim vandalima da zloupotrebom manipulišu stvarajući nelegitimne događaje ili postavljajući lažne rođendane radi privlačenja pažnje na svoj profil.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.colnect.com/2010/03/facebook-celebrate-your-birthday-every.html|title=Facebook: Celebrate Your Birthday Every Day|publisher=Colnect blog|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-09}}&lt;/ref&gt; Prvobitno, news feed je izazvao negodovanje korisnika Facebooka; neki su se žalili da je prenapunjen i pun neželjenih informacija, drugi su bili zabrinuti da je sada prelako drugima da prate individualne aktivnosti (kao što su promjene statusa veze, događaji i razgovori s drugim korisnicima).&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-28|url=http://www.businessweek.com/technology/content/sep2006/tc20060908_536553.htm|title=Facebook Learns from Its Fumble|work=BusinessWeek|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-08|author=Lacy, Sarah|authorlink=Sarah Lacy}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg se izvinio zbog neuspjelog pokušaja sajta da uključi odgovarajuće odlike privatnosti. Korisnici su potom stekli kontrolu nad tome koji tipovi informacija se dijele automatski s prijateljima. Korisnici sada mogu da spriječe lično određene kategorije prijatelja od toga da vide ažuriranja o određenim tipovima aktivnosti, uključujući izmjene profila, postove na Zidu i novododate prijatelje.&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-28|url=http://www.informationweek.com/news/internet/ebusiness/showArticle.jhtml?articleID=192700574|title=Facebook Founder Apologizes In Privacy Flap; Users Given More Control|work=[[InformationWeek]]|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-08|author=Gonsalves, Antone}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. februara 2010, Facebook je dobio patent&lt;ref&gt;{{cite patent|country=US|number=7669123|status=patent}}&lt;/ref&gt; za određene aspekte svog news feeda. Patent pokriva news feed u kojem su linkovi dati tako da jedan korisnik može da učestvuje u aktivnosti drugog korisnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://themelis-cuiper.com/22/us-patent-no-7669123.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110515155132/http://themelis-cuiper.com/22/us-patent-no-7669123.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-15|title=US Patent No. 7669123|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-09|publisher=Social Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-01}}&lt;/ref&gt; Sortiranjem i prikazom priča u korisničkom news feedu upravlja [[EdgeRank|EdgeRank-ov]] algoritam.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://edgerank.net/|title=EdgeRank|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-29|publisher=EdgeRank|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-02-16|archive-date=2021-01-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126062416/http://edgerank.net/}}&lt;/ref&gt;

Aplikacija za [[Odlike Facebooka#Otpremanje slika i videa|slike]] omogućava korisnicima da otpreme albume i slike.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael|last=Arrington|authorlink=Michael Arrington|title=Facebook Launches Facebook Platform; They are the Anti-MySpace|url=https://techcrunch.com/2007/05/24/facebook-launches-facebook-platform-they-are-the-anti-myspace/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-05-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Svaki album može da sadrži 200&amp;nbsp;slika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=87157517130|title=Share More Memories with Larger Photo Albums|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-04}}&lt;/ref&gt; Podešavanja privatnosti se primjenjuju na individualne albume. Korisnici mogu da „taguju”, ili označe, prijatelja na slici. Prijatelj dobija obavještenje/notifikaciju o tagovanju s linkom do slike.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-15|url=https://www.facebook.com/help.php?page=7|title=Photos|publisher=Facebook|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080731205244/https://www.facebook.com/help.php?page=7|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-07-31}}&lt;/ref&gt; Ovu odliku tagovanja slika razvio je Aaron Sittig, trenutno vođa Dizajn strategije u Facebooku, te bivši Facebook inžinjer Scott Marlette 2006; dobio je patent 2011.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.businessinsider.com/facebooks-first-20-employees-2011-5#aaron-sittig-was-brought-on-by-sean-parker-he-created-the-concept-of-tagging-friends-in-facebook-pictures-4|title=The First 20 Facebook Employees: Where Are They Now?|last=Shontell|first=Alyson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-13|website=[[Business Insider]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.adweek.com/digital/facebook-patent-photo-tagging/|title=Facebook Wins Patents For Tagging In Photos, Other Digital Media|last=Cutler|first=Kim-Mai|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-17|website=[[Adweek]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-10}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. juna 2012, Facebook je pokrenuo svoj Aplikacijski centar radi pomoći korisnicima da pronađu igrice i druge aplikacije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/tech/news/internet/Facebook-to-launch-App-Center/articleshow/13920641.cms|title=Facebook to launch App Center|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-06-08|work=The Times Of India|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120608112718/http://timesofindia.indiatimes.com/tech/news/internet/Facebook-to-launch-App-Center/articleshow/13920641.cms|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-06-08}}&lt;/ref&gt;

Dana 13. maja 2015, Facebook je u saradnji sa velikim portalima za vijesti pokrenuo „Instant članke” radi pružanja vijesti o Facebook news feedu bez napuštanja sajta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://media.fb.com/2015/05/12/instantarticles/|title=Introducing Instant Articles – Facebook Media|work=fb.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150514162847/http://media.fb.com/2015/05/12/instantarticles/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-14|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://previewtech.net/facebook-launches-instant-articles/|title=Facebook launches &quot;Instant Articles&quot;|work=Preview Tech|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-14|access-date=2019-12-16|archive-date=2020-12-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20201204110610/https://previewtech.net/facebook-launches-instant-articles/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2017, Facebook je pokrenuo Facebook priče za iOS i Android u Irskoj. Odlika, prateći format [[Snapchat]] i Instagram priča, pruža korisnicima mogućnost da otpreme slike i videa koji se pojavljuju iznad news feedova prijatelja i pratilaca i nestaju nakon 24 sata.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Stories puts a Snapchat clone above the News Feed|url=https://techcrunch.com/2017/01/25/facebook-stories/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-01-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. oktobra 2017, Facebook je uveo odliku [[Facebook 3D Posts|3D postova]] radi omogućavanja otpremanja 3D interaktivnih sadržaja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rachel|last=Franklin|title=Building Connections Through Creativity and Opening VR to Everyone|url=https://www.oculus.com/blog/building-connections-through-creativity-and-opening-vr-to-everyone/|website=Oculus|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-02-28}}&lt;/ref&gt; Dana 11. januara 2018, Facebook je objavio da će promijeniti news feed radi prioritizacije sadržaja prijatelja i porodičnog sadržaja, te denaglašavanja sadržaja medijskih kompanija.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/01/11/technology/facebook-news-feed.html|title=Facebook Overhauls News Feed to Focus on What Friends and Family Share|last=Isaac|first=Mike|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-01-17|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2020, Facebook je objavio da će potrošiti milijardu dolara na licenciranje materijala vijesti od objavljivača u naredne tri godine (zalog koji dolazi dok je kompanija pod nadzorom vlada širom planete zbog toga što ne plaća za sadržaj vijesti koji se pojavljuje na platformi). Zalog je pored 600 miliona dolara utrošenih od 2018. dogovorima sa kompanijama koje objavljuju vijesti kao što je ''[[The Guardian]]'' ili ''[[Financial Times]]''.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Ziobro,&amp;#32;Paul&amp;#32;(2021-02-24).&amp;#32;[https://www.wsj.com/articles/facebook-to-spend-1-billion-on-news-content-over-three-years-11614187391 „Facebook to Spend $1 Billion on News Content Over Three Years”]&amp;#32;(en-US).&amp;#32;''The Wall Street Journal''.&amp;#32;[[International Standard Serial Number|ISSN]]&amp;nbsp;[//www.worldcat.org/issn/0099-9660 0099-9660]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.wsj.com/articles/facebook-to-spend-1-billion-on-news-content-over-three-years-11614187391&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+to+Spend+%241+Billion+on+News+Content+Over+Three+Years&amp;rft.jtitle=The+Wall+Street+Journal&amp;rft.aulast=Ziobro&amp;rft.aufirst=Paul&amp;rft.au=Ziobro%2C%26%2332%3BPaul&amp;rft.date=2021-02-24&amp;rft.issn=0099-9660&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.wsj.com%2Farticles%2Ffacebook-to-spend-1-billion-on-news-content-over-three-years-11614187391&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://finance.yahoo.com/news/1-facebook-says-inadvertently-blocked-115740188.html „UPDATE 1-Facebook says it inadvertently blocked content during Australia news ban”]&amp;#32;(en-US)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://finance.yahoo.com/news/1-facebook-says-inadvertently-blocked-115740188.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=UPDATE+1-Facebook+says+it+inadvertently+blocked+content+during+Australia+news+ban&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Ffinance.yahoo.com%2Fnews%2F1-facebook-says-inadvertently-blocked-115740188.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Barker,&amp;#32;Alex.&amp;#32;[https://www.irishtimes.com/business/media-and-marketing/facebook-pledges-to-pay-1bn-for-news-1.4493909 „Facebook pledges to pay $1bn for news”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.irishtimes.com/business/media-and-marketing/facebook-pledges-to-pay-1bn-for-news-1.4493909&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+pledges+to+pay+%241bn+for+news&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Barker&amp;rft.aufirst=Alex&amp;rft.au=Barker%2C%26%2332%3BAlex&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.irishtimes.com%2Fbusiness%2Fmedia-and-marketing%2Ffacebook-pledges-to-pay-1bn-for-news-1.4493909&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U martu i aprilu 2021, kao odgovor [[Apple]]u koji je obznanio promjene svoje [[Identifier for Advertisers|IfA]] politike za iOS uređaje, uključujući zahtijevanje od developera aplikacija da direktno traže korisnicima mogućnost praćenja na opt-in bazi, Facebook je kupio novinske reklame na cijeloj stranici u pokušaju da uvjeri korisnike da dopuste praćenje, što ističe efekte koje ciljane reklame imaju na male biznise.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.macrumors.com/2020/12/16/facebook-takes-out-full-page-ads-to-attack-apple/ „Facebook Takes Out Full-Page Newspaper Ads to Attack Apple's iOS Privacy Changes”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.macrumors.com/2020/12/16/facebook-takes-out-full-page-ads-to-attack-apple/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Takes+Out+Full-Page+Newspaper+Ads+to+Attack+Apple%27s+iOS+Privacy+Changes&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.macrumors.com%2F2020%2F12%2F16%2Ffacebook-takes-out-full-page-ads-to-attack-apple%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Facebookovi napori bili su u konačnici neuspješni, pošto je Apple izdao iOS 14.5 krajem aprila 2021, sa sadržanom mogućnošću za korisnike – prozvano „transparentnošću aplikacijskog praćenja” ({{jez-engl|App Tracking Transparency}}). Isto tako, statistike od Flurry Analyticsa, podružnice [[Verizon Communications]]a, pokazuju da 96% od svih korisnika iOS-a u SAD-u ne dozvoljava praćenje uopšte, a samo 12% iOS korisnika u svijetu dozvoljava praćenje, što je u nekim novinskim člancima prozvano „Facebookovom noćnom morom”, uz još slične terminologije.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Datti,&amp;#32;Sharmishte&amp;#32;(2021-05-12).&amp;#32;[https://www.gizbot.com/mobile/news/apple-app-tracking-transparency-becomes-facebook-nightmare-only-4-percent-allow-tracking-074217.html „Apple's App Tracking Transparency Becomes Facebook's Nightmare: Only 4% Allow Tracking”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.gizbot.com/mobile/news/apple-app-tracking-transparency-becomes-facebook-nightmare-only-4-percent-allow-tracking-074217.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Apple%27s+App+Tracking+Transparency+Becomes+Facebook%27s+Nightmare%3A+Only+4%25+Allow+Tracking&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Datti&amp;rft.aufirst=Sharmishte&amp;rft.au=Datti%2C%26%2332%3BSharmishte&amp;rft.date=2021-05-12&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.gizbot.com%2Fmobile%2Fnews%2Fapple-app-tracking-transparency-becomes-facebook-nightmare-only-4-percent-allow-tracking-074217.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.msn.com/en-us/money/other/apple-s-app-tracking-transparency-update-is-turning-out-to-be-the-worst-case-scenario-for-facebook/ar-BB1gDK55 „Apple Might Have Just Put and End to Facebook”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.msn.com/en-us/money/other/apple-s-app-tracking-transparency-update-is-turning-out-to-be-the-worst-case-scenario-for-facebook/ar-BB1gDK55&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Apple+Might+Have+Just+Put+and+End+to+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.msn.com%2Fen-us%2Fmoney%2Fother%2Fapple-s-app-tracking-transparency-update-is-turning-out-to-be-the-worst-case-scenario-for-facebook%2Far-BB1gDK55&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.news18.com/news/tech/apple-vs-facebook-96-percent-users-disabling-app-tracking-so-far-claims-report-3720917.html „Apple vs Facebook: 96 Percent Users Disabling App Tracking So Far, Claims Report”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2021-05-09&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.news18.com/news/tech/apple-vs-facebook-96-percent-users-disabling-app-tracking-so-far-claims-report-3720917.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Apple+vs+Facebook%3A+96+Percent+Users+Disabling+App+Tracking+So+Far%2C+Claims+Report&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-05-09&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.news18.com%2Fnews%2Ftech%2Fapple-vs-facebook-96-percent-users-disabling-app-tracking-so-far-claims-report-3720917.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Heisler,&amp;#32;Yoni&amp;#32;(2021-05-11).&amp;#32;[https://bgr.com/tech/ios-14-update-app-tracking-transparency-facebook-percentage-5924882/ „New data shows how devastating Apple's new anti-tracking feature is for Facebook”]&amp;#32;(en-US)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://bgr.com/tech/ios-14-update-app-tracking-transparency-facebook-percentage-5924882/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=New+data+shows+how+devastating+Apple%27s+new+anti-tracking+feature+is+for+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Heisler&amp;rft.aufirst=Yoni&amp;rft.au=Heisler%2C%26%2332%3BYoni&amp;rft.date=2021-05-11&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fbgr.com%2Ftech%2Fios-14-update-app-tracking-transparency-facebook-percentage-5924882%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Unatoč vijestima, Facebook je izjavio da će nova politika i ažuriranje softvera biti upravljivi/podesni.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.macrumors.com/2021/04/28/facebook-att-impact-manageable/ „Facebook Says Impact of iOS 14.5's App Tracking Transparency Will Be 'Manageable'”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.macrumors.com/2021/04/28/facebook-att-impact-manageable/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Says+Impact+of+iOS+14.5%27s+App+Tracking+Transparency+Will+Be+%27Manageable%27&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.macrumors.com%2F2021%2F04%2F28%2Ffacebook-att-impact-manageable%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===Lajk dugme===
:''Dalje informacije: [[Lajk dugme Facebooka]]''
[[File:Facebook advertising.jpg|thumb|Bilbord na [[National Multicultural Festival|NMF-u]] reklamira FB stranicu ’Canberra in the City’]]
„Lajk” dugme (ili dugme „sviđa mi se”), stilizovano kao ikona s podignutim palcem, prvi put je uvedeno 9. februara 2009,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Facebook Activates &quot;Like&quot; Button; FriendFeed Tires Of Sincere Flattery|url=https://techcrunch.com/2009/02/09/facebook-activates-like-button-friendfeed-tires-of-sincere-flattery/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-02-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; te omogućava korisnicima da lako vrše interakciju sa ažuriranjima statusa, komentara, slika i videa, linkova koje dijele prijatelji, te reklama. Kada korisnik klikne, dezignirani sadržaj će se vjerovatnije pojaviti u news feedovima prijatelja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=JP|last=Mangalindan|title=Facebook Likes don't go as far as they used to in News Feed update|url=http://mashable.com/2015/04/21/news-feed-facebook-likes/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-04-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=How Facebook News Feed Works|url=https://techcrunch.com/2016/09/06/ultimate-guide-to-the-news-feed/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; Dugme pokazuje broj drugih korisnika koji su lajkovali sadržaj.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Like and React to Posts|url=https://www.facebook.com/help/1624177224568554/|website=Facebook Help Center|publisher=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; Lajk dugme je prošireno na komentare u junu 2010.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chloe|last=Albanesius|title=Facebook Adds Ability to 'Like' Comments|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2365190,00.asp|website=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-06-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016, Facebook je proširio Lajk u „Reakcije”, s mogućnošću odabira pet predefinisanih emocija, uključujući „Ljubav”, „Haha”, „Wow”, „Tužan” i „Ljut”.&lt;ref name=&quot;verge-reactions&quot;&gt;{{cite web|first=Casey|last=Newton|title=Facebook rolls out expanded Like button reactions around the world|url=https://www.theverge.com/2016/2/24/11094374/facebook-reactions-like-button|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-02-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Liz|last=Stinson|title=Facebook Reactions, the Totally Redesigned Like Button, Is Here|url=https://www.wired.com/2016/02/facebook-reactions-totally-redesigned-like-button|magazine=WIRED|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-02-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Natt|last=Garun|title=Facebook reactions have now infiltrated comments|url=https://www.theverge.com/2017/5/3/15536812/facebook-reactions-now-available-comments|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=David|last=Cohen|title=Facebook Just Extended Reactions to Comments|url=http://www.adweek.com/digital/facebook-reactions-comments/|website=[[Adweek]]|publisher=Beringer Capital|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; Krajem aprila 2020, tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], dodata je nova reakcija: „Briga”/„Brinem” ({{jez-engl|Care}}).&lt;ref name=&quot;Verge: Care button&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Lyles,&amp;#32;Taylor&amp;#32;(2020-04-17).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2020/4/17/21224805/facebook-care-reaction-like-button-messenger-app „Facebook adds a 'care' reaction to the like button 5”].&amp;#32;[https://web.archive.org/web/20220523223255/https://www.theverge.com/2020/4/17/21224805/facebook-care-reaction-like-button-messenger-app Arhivirano]&amp;#32;iz originala&amp;#32; 2022-05-24&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/4/17/21224805/facebook-care-reaction-like-button-messenger-app&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+adds+a+%27care%27+reaction+to+the+like+button+5&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Lyles&amp;rft.aufirst=Taylor&amp;rft.au=Lyles%2C%26%2332%3BTaylor&amp;rft.date=2020-04-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F4%2F17%2F21224805%2Ffacebook-care-reaction-like-button-messenger-app&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===Instant poruke===
{{Main|Facebook Messenger}}
Facebook Messenger je servis za [[instant poruke]] i aplikaciju softvera. Počeo je da postoji kao Facebook Chat 2008,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Mark|last=Hendrickson|title=Facebook Chat Launches, For Some|url=https://techcrunch.com/2008/04/06/facebook-chat-enters-pre-release-beta/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-04-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; pa je prerađen 2010.&lt;ref&gt;{{cite web|first=MG|last=Siegler|title=Facebook's Modern Messaging System: Seamless, History, And A Social Inbox|url=https://techcrunch.com/2010/11/15/facebook-messaging/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-11-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i na kraju je postao samostalna mobilna aplikacija u avgustu 2011, s tim da je ostao dio korisniške stranice na web-pretraživačima (brauzerima).&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Facebook Launches Standalone iPhone/Android Messenger App (And It's Beluga)|url=https://techcrunch.com/2011/08/09/facebook-launches-standalone-mobile-messenger-app-and-it%E2%80%99s-beluga/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt;

Kao dopuna za redovne konverzacije, Messenger omogućava korisnicma da prave jedan-na-jedan&lt;ref&gt;{{cite web|first=Hope|last=King|title=Facebook Messenger now lets you make video calls|url=https://money.cnn.com/2015/04/27/technology/facebook-messenger-mobile-video-call/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-04-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02|archive-date=2020-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611021040/https://money.cnn.com/2015/04/27/technology/facebook-messenger-mobile-video-call/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i grupne&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nick|last=Statt|title=Facebook Messenger now lets you video chat with up to 50 people|url=https://www.theverge.com/2016/12/19/14006752/facebook-messenger-group-video-chat-feature-update|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-12-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; [[glas preko IP-a|glasovne]]&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ellis|last=Hamburger|title=Facebook launches free calling for all iPhone users in the US|url=https://www.theverge.com/2013/1/16/3883538/facebook-launches-free-calling-in-messenger-for-iphone-us|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i [[Videotelefonija|video pozive]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger Launches Free VOIP Video Calls Over Cellular And Wi-Fi|url=https://techcrunch.com/2015/04/27/facebook-messenger-video-chat/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-04-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; Android aplikacija ima integrisanu podršku za [[SMS]]&lt;ref&gt;{{cite web|first=Charles|last=Arthur|title=Facebook turns Messenger into a text message killer|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/04/facebook-messenger-android-sms-killer|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i „Chat Heads-ove”, koji su okrugle profilne foto ikone koje se prikazuju na ekranu nezavisno od toga koja aplikacija je otvorena,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Chat Heads come to Facebook Messenger for Android|url=https://www.theverge.com/2013/4/12/4216838/facebook-updates-messenger-adds-chat-heads|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; s tim da obje aplikacije podržavaju višestruke naloge,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sarah|last=Perez|title=Facebook Tests SMS Integration In Messenger, Launches Support For Multiple Accounts|url=https://techcrunch.com/2016/02/11/facebook-tests-sms-integration-in-messenger-launches-support-for-multiple-accounts/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-02-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; konverzacije sa opcionom [[end-to-end enkripcija|end-to-end enkripcijom]]&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Andy|last=Greenberg|title=You Can All Finally Encrypt Facebook Messenger, So Do It|url=https://www.wired.com/2016/10/facebook-completely-encrypted-messenger-update-now/|magazine=WIRED|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i „Instant igricama”.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger launches Instant Games|url=https://techcrunch.com/2016/11/29/messenger-instant-games/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-11-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; Neke odlike, uključujući slanje novca&lt;ref name=&quot;US-feature&quot;&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Introduces Free Friend-To-Friend Payments Through Messages|url=https://techcrunch.com/2015/03/17/facebook-pay/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-03-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i zahtijevanje prijevoza,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Andrew J.|last=Hawkins|title=Facebook Messenger now lets you hail an Uber car|url=https://www.theverge.com/2015/12/16/10303878/facebook-messenger-uber-app-integration-API|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-12-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; ograničene su na SAD.&lt;ref name=&quot;US-feature&quot;/&gt; Godine 2017, Facebook je dodao „Messenger Day”, odliku koja pruža mogućnost korisnicima da podijele slike i videa u formatu priče sa svim svojim prijateljima, pri čemu sadržaj nestaje nakon 24 sata;&lt;ref&gt;{{cite web|first=James|last=Vincent|title=Facebook's Snapchat stories clone, Messenger Day, is now rolling out globally|url=https://www.theverge.com/2017/3/9/14867192/facebook-messenger-snapchat-stories-clone-day|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; reakcije, koje omogućavaju korisnicima da kliknu i drže poruku da bi dodali reakciju preko [[emoji]] sličica;&lt;ref name=&quot;verge-mentions&quot;&gt;{{cite web|first=James|last=Vincent|title=Facebook Messenger gets reactions for individual messages and @ notifications|url=https://www.theverge.com/2017/3/23/15033810/facebook-messenger-notifications-reactions|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; te „Mentions-e”, koji omogućavaju korisnicima u grupnoj konverzaciji da otipkaju @ kako bi određenom korisniku poslali notifikaciju.&lt;ref name=&quot;verge-mentions&quot;/&gt;

Poslovni subjekti i korisnici mogu da vrše interakciju preko Messengera sa odlikama kao što je praćenje plaćanja i primanje obavještenja/notifikacija, te interakcija sa predstavnicima službi za korisnike. Developeri treće strane mogu da integrišu aplikacije u Messenger, omogućavajući korisnicima da unesu aplikaciju dok su u Messengeru i opciono podijele detalje iz aplikacije u chat.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Hope|last=King|title=7 big changes coming to Facebook|url=https://money.cnn.com/2015/03/25/technology/facebook-f8-messenger/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-03-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02|archive-date=2020-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20200301180343/https://money.cnn.com/2015/03/25/technology/facebook-f8-messenger/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Developeri mogu da naprave [[softver agent|chatbote]] u Messengeru, za upotrebu kao što je to u slučajevima kada oglašivači vijesti prave botove radi distruibuisanja vijesti.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Casey|last=Newton|title=Facebook launches a bot platform for Messenger|url=https://www.theverge.com/2016/4/12/11395806/facebook-messenger-bot-platform-announced-f8-conference|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-04-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; [[M (virtuelni asistent)|Virtuelni asistent M]] (SAD) skenira chatove tražeći ključne riječi i sugerišući relevantne radnje, kao što je sistem plaćanja za korisnike koji pominju novac.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nick|last=Statt|title=Facebook's AI assistant will now offer suggestions inside Messenger|url=https://www.theverge.com/2017/4/6/15200836/facebook-messenger-m-suggestions-ai-assisant|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger's AI 'M' suggests features to use based on your convos|url=https://techcrunch.com/2017/04/06/facebook-messengers-ai-m-suggests-features-to-use-based-on-your-convos/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; Grupni chatbotovi se javljaju u Messengeru kao „Chat ekstenzije”. Kartica „Otkriće” omogućava pronalazak botova i omogućavanje specijalnog, brendiranog [[QR kod]]a koji, kada se skenira, vodi korisnika do specifičnog bota.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger launches group bots and bot discovery tab|url=https://techcrunch.com/2017/04/18/facebook-bot-discovery/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt;

===Praćenje===
Korisnici mogu da „prate” sadržaj koji postave drugi korisnici bez neophodnog dodavanja tih korisnika u prijatelje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2012/12/5/3731986/facebook-like-follow|title=Facebook snubs 'Subscribe' button in favor of Twitter-esque 'Follow' on all profile pages|last=Hamburger|first=Ellis|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-05|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Nalozi se mogu „verifikovati”, potvrđujući korisnikov identitet.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Launches Verified Accounts and Pseudonyms|url=https://techcrunch.com/2012/02/15/facebook-verified-accounts-alternate-names/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

===Kontrole privatnosti===
: ''V. takođe: [[#Privatnost]]''
[[File:Prism-slide-8.jpg|thumb|left|[[PRISM (program nadziranja)|PRISM]]: [[obavještajno izviđanje|OI]] [[globalno nadziranje|globalni]] program prema kojem [[National Security Agency|NSA]] prikuplja korisničke podatke od kompanija kao što su Facebook i [[Yahoo!]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-23123964|title=Edward Snowden: Leaks that exposed US spy programme|work=[[BBC News]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-17}}&lt;/ref&gt;]]

Facebook omogućava korisnicima da kontrolišu pristup individualnim postovima i svom profilu&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-06-13|url=https://www.facebook.com/privacy/?view=search|title=Search Privacy|publisher=Facebook}}&lt;/ref&gt; kroz podešavanja privatnosti.&lt;ref name=&quot;Choose Your Privacy Settings&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.facebook.com/settings/?tab=privacy|title=Choose Your Privacy Settings|publisher=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-09-10}}&lt;/ref&gt; Korisnikovo ime i profilna slika (ako postoji) javni su. Facebookov prihod zavisi od ciljanog reklamiranja, što uključuje analiziranje korisničkih podataka (sa sajta i drugdje na internetu) radi informisanja cilja. Ova odjeljenja su se mijenjala više puta od prve pojave servisa, usred kontroverzi koje su pokrivale sve – od toga koliko dobro osigurava korisničke podatke, do toga u kojoj mjeri omogućava korisnicima da kontrolišu pristup, te do vrste pristupa datog trećim stranama, uključujući poslovne subjekte, političke kampanje i vlade. Ova odjeljenja variraju prema državi, a neke nacije zahtijevaju da kompanija učini dodatne podatke dostupnima (te ograniči pristup servisima), dok EU-ova [[General Data Protection Regulation|GDPR]] regulacija uslovljava dodatnu zaštitu privatnosti.&lt;ref name=wsj15&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/facebooks-timeline-15-years-in-11549276201|title=Facebook's Timeline: 15 Years In|last=Wilberding|first=Kurt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|last2=Wells|first2=Georgia|issn=0099-9660}}&lt;/ref&gt;

===Facebookov program Bug Bounty===
[[File:Facebook t-shirt with whitehat debit card for Hackers.jpg|thumb|Facebookova „[[White hat (sigurnost računara)|White Hat]]” debitna kartica, koja se daje istraživačima koji prijavljuju sigurnosne bagove]]

Dana 29. jula 2011, Facebook je objavio pokretanje programa Bug Bounty u kojem se plaća sigurnosnim istraživačima minimalno 500 dolara za informisanje o sigurnosnim rupama. Kompanija je obećala da neće pratiti „white hat” hakere koji identifikuju takve probleme.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://facebook.com/whitehat|title=Facebook|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-08-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2389460,00.asp|title=Facebook Offers $500 Bounty for Reporting Bugs: Why So Cheap|magazine=PC Magazine|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-01-18}}&lt;/ref&gt; Zbog ovoga su privukli velik broj istraživača u raznim državama, pogotovo Indiji i Rusiji, da učestvuju.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bug Bounty|first=Facebook|title=Facebook Bug Bounty|url=https://www.facebook.com/notes/facebook-bug-bounty/bug-bounty-highlights-and-updates/818902394790655|publisher=Facebook Security|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-04-03}}&lt;/ref&gt;

==Prijem==
[[File:Most popular social networking sites by country-sh.svg|thumb|upright=1.35|Najpopularniji sajtovi društvenih mreža po državama (2019):&lt;br&gt;
{{legend|#0072f5|Facebook}}
{{legend|#4679b8|[[VKontakte]]}}
{{legend|#ffcf0f|[[Qzone|QZone]]}}
{{legend|#ff770f|[[Odnoklassniki]]}}
{{legend|#fa1464|[[Instagram]]}}
{{legend|#e0e0e0|nema podataka}}
]]

===Rast broja korisnika===
Facebookov rapidni rast počeo je čim je postao dostupan i nastavio se do 2018.

Facebook je prešao 100 miliona registrovanih korisnika 2008,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Stan|last=Schroeder|title=Facebook's 100 Million Users: How Much are They Worth?|url=http://mashable.com/2008/08/26/facebook-100-million-users/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-08-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt; te 500 miliona jula 2010.&lt;ref name=&quot;500 million&quot;/&gt; Prema podacima kompanije u izvještaju iz jula 2010, polovina članova sajta koristila je Facebook svakodnevno, prosječno 34 minute, dok je 150 miliona korisnika sajtu pristupalo preko mobitela.&lt;ref name=&quot;Quiet revolution&quot;/&gt;

U oktobru 2012. broj mjesečnih aktivnih korisnika Facebooka prešao je jednu milijardu,&lt;ref name=&quot;One billion users&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jemima|last=Kiss|title=Facebook hits 1 billion users a month|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/oct/04/facebook-hits-billion-users-a-month|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt; sa 600 miliona mobilnih korisnika, 219 milijardi otpremanja slika, te 140 milijardi veza prijatelja.&lt;ref name=&quot;Billion statistics&quot;/&gt; Prekretnica od 2 milijarde korisnika pređena je u junu 2017.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chris|last=Welch|title=Facebook crosses 2 billion monthly users|url=https://www.theverge.com/2017/6/27/15880494/facebook-2-billion-monthly-users-announced|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook now has 2 billion monthly users ... and responsibility|url=https://techcrunch.com/2017/06/27/facebook-2-billion-users/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-01}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2015, poslije skepticizma oko preciznosti mjerenja broja „mjesečno aktivnih korisnika”, Facebook je promijenio definiciju za prijavljenog člana koji posjećuje Facebook preko web-pretraživača ili mobilne aplikacije, ili upotrebe aplikacije Facebook Messenger, u 30-dnevni period prije mjerenja. Ovime su isključeni servisi treće strane sa integrisanim Facebookom, koji su se prethodno brojali.&lt;ref&gt;{{cite web|first=David|last=Cohen|title=Facebook Changes Definition of Monthly Active Users|url=http://www.adweek.com/digital/monthly-active-users-definition-revised/|website=[[Adweek]]|publisher=Beringer Capital|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-11-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt;

Od 2017. do 2019. godine, procenat populacije SAD-a dobi preko 12 a koji koriste Facebook opao je, sa 67% na 61% (smanjenje od nekih 15 miliona američkih korisnika), pri čemu je veći pad bio među mlađim Amerikancima (smanjenje u procentu Amerikanaca dobi od 12 do 34 koji su korisnici sa 58% 2015. na 29% 2019. g.).&lt;ref name=Heeti&gt;Abrar Al-Heeti, [https://www.cnet.com/news/facebook-lost-15-million-us-users-in-the-past-two-years-report-says/ „Facebook lost 15 million US users in the past two years, report says”], CNET (6. 3. 2019).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Statt&gt;Nick Statt, [https://www.theverge.com/2019/3/6/18253274/facebook-users-decline-15-million-people-united-states-privacy-scandals „Facebook's US user base declined by 15 million since 2017, according to survey”], ''The Verge'' (6. 3. 2019).&lt;/ref&gt; Smanjenje je bilo u koincidenciji s povećanjem popularnosti Instagrama, koji je takođe u vlasništvu Meta Platformsa.&lt;ref name=Heeti /&gt;&lt;ref name=Statt /&gt;

Broj dnevno aktivnih korisnika smanjio se prvi put u posljednjem kvartalu 2021, na 1,929 milijardi u odnosu na 1,930 milijardi;&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/business-60238565 „Facebook: Daily active users fall for first time in 18-year history”]&lt;/ref&gt; ponovo se povećao narednog kvartala, iako je Facebook tada bio zabranjen u Rusiji.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/business-61250669 „Daily Facebook users up again after first-ever decline”]&lt;/ref&gt;

Istorijski, komentatori su predviđali smanjenje ili prestanak upotrebe Facebooka, zasnivajući to na uzrocima kao što je degradirajuća korisnička baza;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Heaven,&amp;#32;Will&amp;#32;(2011-06-14).&amp;#32;[http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ „Is this the beginning of the end for Facebook?”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314014241/http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ |date=2012-03-14 }}&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314014241/http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ |date=2012-03-14 }}&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Is+this+the+beginning+of+the+end+for+Facebook%3F&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Heaven&amp;rft.aufirst=Will&amp;rft.au=Heaven%2C%26%2332%3BWill&amp;rft.date=2011-06-14&amp;rft_id=http%3A%2F%2Fblogs.telegraph.co.uk%2Fnews%2Fwillheaven%2F100092236%2Fis-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; pravne teškoće da se ima [[zatvorena platforma]], nemogućnost generisanja prihoda, nemogućnost da se ponudi korisnička privatnost, nemogućnost da se adaptira na mobilne platforme ili da sam Facebook okonča svoj rad da bi se predstavila zamjena nove generacije;&lt;ref name=&quot;Silverman 2012&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Silverman,&amp;#32;Matt&amp;#32;(2012-06-13).&amp;#32;[https://mashable.com/2012/06/13/facebook-decline „The End of Facebook: What Will It Take to Kill the King of Social?”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://mashable.com/2012/06/13/facebook-decline&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=The+End+of+Facebook%3A+What+Will+It+Take+to+Kill+the+King+of+Social%3F&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Silverman&amp;rft.aufirst=Matt&amp;rft.au=Silverman%2C%26%2332%3BMatt&amp;rft.date=2012-06-13&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fmashable.com%2F2012%2F06%2F13%2Ffacebook-decline&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; ili uloga Facebooka u miješanju Ruske Federacije u izbore u SAD-u 2016.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Bilton,&amp;#32;Nick&amp;#32;(2017-10-27).&amp;#32;[https://www.vanityfair.com/news/2017/10/this-could-be-the-end-of-facebook-hive-podcast „This Could Be the End of Facebook”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.vanityfair.com/news/2017/10/this-could-be-the-end-of-facebook-hive-podcast&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=This+Could+Be+the+End+of+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Bilton&amp;rft.aufirst=Nick&amp;rft.au=Bilton%2C%26%2332%3BNick&amp;rft.date=2017-10-27&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.vanityfair.com%2Fnews%2F2017%2F10%2Fthis-could-be-the-end-of-facebook-hive-podcast&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

&lt;gallery widths=&quot;350&quot; heights=&quot;240&quot;&gt;
File:Facebook popularity.PNG|Popularnost Facebooka; broj aktivnih korisnika Facebooka povećavao se od samo milion 2004. do preko 2,3 milijardi 2018&lt;ref name=wsj15/&gt;
File:Population pyramid of Facebook users by age.png|[[Populacijska piramida]] korisnika Facebooka po godištima, 1. januar 2010&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.insidefacebook.com/2010/01/04/december-data-on-facebook%E2%80%99s-us-growth-by-age-and-gender-beyond-100-million/|title=December Data on Facebook's US Growth by Age and Gender: Beyond 100 Million – Inside Facebook|work=Inside Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-10-07|archive-date=2014-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20141103003005/http://www.insidefacebook.com/2010/01/04/december-data-on-facebook%e2%80%99s-us-growth-by-age-and-gender-beyond-100-million/}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

===Demografija===
Najveći broj korisnika Facebooka (oktobar 2018) jeste iz Indije i Sjedinjenih Američkih Država, a prate ih Indonežani, Brazilci i Meksikanci.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statista.com/statistics/268136/top-15-countries-based-on-number-of-facebook-users/|title=Facebook users by country {{!}} Statistic|website=Statista|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04}}&lt;/ref&gt; Po regionima, najveći broj korisnika je iz Azije–Pacifika (947 miliona), a slijede oni iz Evrope (381 milion) i SAD-a–Kanade (242 miliona). U ostatku svijeta ima 750 miliona korisnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dazeinfo.com/2018/08/20/facebook-users-by-region-dgraph/|title=Number of Facebook Monthly Active Users Worldwide, By Region - DGraph|last=Khan|first=Aarzu|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-19|website=Dazeinfo|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04}}&lt;/ref&gt;

U periodu 2008–2018, procenat korisnika ispod 34 godine smanjio se na manje od pola ukupnog.&lt;ref name=&quot;wsj15&quot; /&gt;

===Nagrade===
Web-sajt je osvojio priznanja kao što je uvrštavanje na listu „Top 100 klasičnih web-sajtova” ''[[PC Magazine|PC magazina]]'' 2007,&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-05-09|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2169354,00.asp|title=Social Networking|work=[[PC Magazine]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-08-13}}&lt;/ref&gt; te osvajanje „Nagrade za narodni glas” od [[Webby Award]]a 2008.&lt;ref name=&quot;webby&quot;&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-05-06|url=http://www.webbyawards.com/webbys/current.php?season=12|title=12th Annual Webby Awards Nominees|publisher=[[International Academy of Digital Arts and Sciences]]|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100926024111/http://www.webbyawards.com/webbys/current.php?season=12|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-26}}&lt;/ref&gt;

Godine 2010, Facebook je osvojio [[TechCrunch|Crunchie]] nagradu „Najbolji sveukupni startup ili proizvod”&lt;ref&gt;{{cite web|first=Anthony|last=Ha|title=Congratulations to Facebook, Bing, and the other Crunchies winners|url=https://venturebeat.com/2010/01/11/crunchies-winners-facebook-bing/|website=[[VentureBeat]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13|archive-date=2018-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20180701055257/https://venturebeat.com/2010/01/11/crunchies-winners-facebook-bing/}}&lt;/ref&gt; treću godinu zaredom.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Congratulations Crunchies Winners! Facebook Takes Best Overall For The Hat Trick|url=https://techcrunch.com/2010/01/08/crunchies-winner/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

===Cenzura&lt;span id=&quot;Cenzura Facebooka&quot;&gt;&lt;/span&gt;===
:''Dalje informacije: [[Cenzurisanje Facebooka]]''
U mnogim državama sajtovi i mobilne aplikacije društvenih mreža blokirani su privremeno ili stalno, uključujući [[Kina|Kinu]],&lt;ref&gt;{{cite web|first=Robin|last=Wauters|title=China Blocks Access To Twitter, Facebook After Riots|url=https://techcrunch.com/2009/07/07/china-blocks-access-to-twitter-facebook-after-riots/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-07-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[Iran]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Iranian government blocks Facebook access|url=https://www.theguardian.com/world/2009/may/24/facebook-banned-iran|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-05-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[Pakistan]],&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.theguardian.com/world/2010/may/31/pakistan-lifts-facebook-ban „Pakistan lifts Facebook ban but 'blasphemous' pages stay hidden”].&amp;#32;''The Guardian''.&amp;#32;2010-05-31&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theguardian.com/world/2010/may/31/pakistan-lifts-facebook-ban&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Pakistan+lifts+Facebook+ban+but+%27blasphemous%27+pages+stay+hidden&amp;rft.jtitle=The+Guardian&amp;rft.date=2010-05-31&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Fworld%2F2010%2Fmay%2F31%2Fpakistan-lifts-facebook-ban&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; [[Sirija|Siriju]],&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.nytimes.com/2011/02/10/world/middleeast/10syria.html „Syria Restores Access to Facebook and YouTube”].&amp;#32;''The New York Times''.&amp;#32;2011-02-09&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2011/02/10/world/middleeast/10syria.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Syria+Restores+Access+to+Facebook+and+YouTube&amp;rft.jtitle=The+New+York+Times&amp;rft.date=2011-02-09&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2011%2F02%2F10%2Fworld%2Fmiddleeast%2F10syria.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Khaled Yacoub|last=Oweis|title=Syria blocks Facebook in Internet crackdown|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-facebook-idUSOWE37285020071123|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[Vijetnam]]&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.motherjones.com/politics/2014/03/turkey-facebook-youtube-twitter-blocked/ „MAP: Here Are the Countries That Block Facebook, Twitter, and YouTube”].&amp;#32;''[[Mother Jones (magazin)|Mother Jones]]''.&amp;#32;2014-03-28&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.motherjones.com/politics/2014/03/turkey-facebook-youtube-twitter-blocked/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=MAP%3A+Here+Are+the+Countries+That+Block+Facebook%2C+Twitter%2C+and+YouTube&amp;rft.jtitle=%5B%5BMother+Jones+%28magazin%29%7CMother+Jones%5D%5D&amp;rft.date=2014-03-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.motherjones.com%2Fpolitics%2F2014%2F03%2Fturkey-facebook-youtube-twitter-blocked%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; i [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. U maju 2018, vlada [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] objavila je da će zabraniti Facebook na mjesec dana dok se razmatra uticaj web-sajta na zemlju;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook to be banned in Papua New Guinea for a month|url=https://www.bbc.com/news/technology-44290012|website=[[BBC News]]|publisher=BBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-30}}&lt;/ref&gt; pristup sajtu je, istog mjeseca sljedeće godine, onemogućen u [[Šri Lanka|Šri Lanci]]. Godine 2019, Facebook je objavio da influenseri više ne mogu da promovišu [[elektronska cigareta|elektronske cigarete]], [[duhan]]ske proizvode, [[oružje]] na njegovim platformama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/12/18/tech/instagram-influencers-vaping-guns/index.html|title=Instagram influencers can no longer promote vaping and guns|last=Business|first=Kaya Yurieff, CNN|website=CNN|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-19}}&lt;/ref&gt;

==Kriticizmi i kontroverze==
:''Dalje informacije: [[Kriticizam Facebooka]]''
[[File:Mark Zuckerberg 1984 Berlin Graffiti.jpg|thumb|right|upright=0.75|[[Grafit]] osnivača Facebooka Zuckerberga u Berlinu; natpis je referenca na roman [[George Orwell|Georgea Orwella]] ''[[Nineteen Eighty-Four|1984]]'']]

Facebookova važnost i doseg doveli su do kriticizma po mnogim aspektima. Značajni problemi uključuju [[internet privatnost]], prekomjerno zadržavanje informacija korisnika,&lt;ref&gt;{{cite news|first=Maria|last=Aspen|title=How Sticky Is Membership on Facebook? Just Try Breaking Free|url=https://www.nytimes.com/2008/02/11/technology/11facebook.html|website=[[The New York Times]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; softver za prepoznavanje lica,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sebastian|last=Anthony|title=Facebook's facial recognition software is now as accurate as the human brain, but what now?|url=http://www.extremetech.com/extreme/178777-facebooks-facial-recognition-software-is-now-as-accurate-as-the-human-brain-but-what-now|website=[[ExtremeTech]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Liz|last=Gannes|title=Facebook facial recognition prompts EU privacy probe|url=https://www.cnet.com/news/facebook-facial-recognition-prompts-eu-privacy-probe/|website=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-06-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; kvalitet koji izaziva zavisnost&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.com/billrobinson/facebook-the-worlds-bigge_b_4585457.html|title=Facebook: The World's Biggest Waste of Time?|last=Robinson|first=Bill|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-10|website=www.huffingtonpost.com|publisher=Huffington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-03|quote=}}&lt;/ref&gt; i ulogu na radnom mjestu, uključujući pristup poslodavca nalozima zaposlenih.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Matt|last=Friedman|title=Bill to ban companies from asking about job candidates' Facebook accounts is headed to governor|url=http://www.nj.com/politics/index.ssf/2013/03/bill_to_ban_companies_from_req.html|website=[[NJ.com]]|publisher=[[Advance Digital]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-03-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Za Facebook se spekuliše da ima psihološke efekte, uključujući osjećaje zavisti&lt;ref&gt;{{cite web|title=How Facebook Breeds Jealousy|url=https://www.seeker.com/how-facebook-breeds-jealousy-1765020296.html|website=[[Seeker (media company)|Seeker]]|publisher=[[Group Nine Media]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-02-10|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chris|last=Matyszczyk|title=Study: Facebook makes lovers jealous|url=https://www.cnet.com/news/study-facebook-makes-lovers-jealous/|website=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-08-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; i stresa,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chenda|last=Ngak|title=Facebook may cause stress, study says|url=http://www.cbsnews.com/news/facebook-may-cause-stress-study-says/|website=[[CBS News]]|publisher=[[CBS]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-11-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Dave|last=Smith|title=Quitting Facebook will make you happier and less stressed, study says|url=http://www.businessinsider.com/quitting-facebook-will-make-you-happier-and-less-stressed-study-2015-11|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-11-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; nedostatak pažnje&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael J.|last=Bugeja|title=Facing the Facebook|url=http://chronicle.com/jobs/news/2006/01/2006012301c/careers.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220193743/http://chronicle.com/jobs/news/2006/01/2006012301c/careers.html|website=[[The Chronicle of Higher Education]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-01-23|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-20|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; te [[ovisnost o društvenim medijima]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Andrew|last=Hough|title=Student 'addiction' to technology 'similar to drug cravings', study finds|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/news/8436831/Student-addiction-to-technology-similar-to-drug-cravings-study-finds.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-04-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook and Twitter 'more addictive than tobacco and alcohol'|url=https://www.telegraph.co.uk/news/health/news/9054243/Facebook-and-Twitter-more-addictive-than-tobacco-and-alcohol.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archivedate=2015-02-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150216152536/http://www.telegraph.co.uk/news/health/news/9054243/Facebook-and-Twitter-more-addictive-than-tobacco-and-alcohol.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Evropski antitrust regulator [[Margrethe Vestager]] izjavila je da su Facebookovi uslovi korištenja povezani s privatnim podacima „neizbalansirani”.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Evan Osnos|url=https://www.newyorker.com/magazine/2018/09/17/can-mark-zuckerberg-fix-facebook-before-it-breaks-democracy|title=Can Mark Zuckerberg Fix Facebook Before It Breaks Democracy?|publisher=The New Yorker|date=2018-09-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-15}}&lt;/ref&gt;

Facebook je kritikovan zbog potrošnje struje,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Robin|last=Wauters|title=Greenpeace Slams Zuckerberg For Making Facebook A &quot;So Coal Network&quot; (Video)|url=https://techcrunch.com/2010/09/16/greenpeace-slams-zuckerberg-for-making-facebook-a-so-coal-network-video/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; izbjegavanja taksi,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rupert|last=Neate|title=Facebook paid £2.9m tax on £840m profits made outside US, figures show|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/23/facebook-tax-profits-outside-us|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; politike zahtijevanja pravog imena korisnika,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emanuella|last=Grinberg|title=Facebook 'real name' policy stirs questions around identity|url=http://edition.cnn.com/2014/09/16/living/facebook-name-policy|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; cenzure&lt;ref&gt;{{cite web|first=Vidhi|last=Doshi|title=Facebook under fire for 'censoring' Kashmir-related posts and accounts|url=https://www.theguardian.com/technology/2016/jul/19/facebook-under-fire-censoring-kashmir-posts-accounts|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael|last=Arrington|authorlink=Michael Arrington|title=Is Facebook Really Censoring Search When It Suits Them?|url=https://techcrunch.com/2007/11/22/is-facebook-really-censoring-search-when-it-suits-them/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; i uključenosti u američki [[PRISM (program nadziranja)|program nadziranja PRISM]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Glenn|last=Greenwald|first2=Ewen|last2=MacAskill|title=NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others|url=https://www.theguardian.com/world/2013/jun/06/us-tech-giants-nsa-data|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Facebook je kritikovan što je korisnicima dopuštao da objavljuju ilegalni i/ili napadan materijal. Primjeri su kršenja [[autorska prava|autorskih prava]] i [[intelektualno vlasništvo|intelektualnog vlasništva]],&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ariha|last=Setalvad|title=Why Facebook's video theft problem can't last|url=https://www.theverge.com/2015/8/7/9114149/facebook-freebooting-video-copyright-infringement|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-08-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[govor mržnje]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook, Twitter and Google grilled by MPs over hate speech|url=https://www.bbc.com/news/uk-39272261|website=[[BBC News]]|publisher=BBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Amar|last=Toor|title=Facebook will work with Germany to combat anti-refugee hate speech|url=https://www.theverge.com/2015/9/15/9329119/facebook-germany-hate-speech-xenophobia-migrant-refugee|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-09-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; podsticanje [[silovanje|silovanja]]&lt;ref&gt;{{cite news|first=Philip|last=Sherwell|title=Cyber anarchists blamed for unleashing a series of Facebook 'rape pages'|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/8829165/Cyber-anarchists-blamed-for-unleashing-a-series-of-Facebook-rape-pages.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-10-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; i [[terorizam|terorizma]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=20,000 Israelis sue Facebook for ignoring Palestinian incitement|url=http://www.timesofisrael.com/20000-israelis-sue-facebook-for-ignoring-palestinian-incitement/|website=[[The Times of Israel]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-10-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Israel: Facebook's Zuckerberg has blood of slain Israeli teen on his hands|url=http://www.timesofisrael.com/israel-facebooks-zuckerberg-has-blood-of-slain-israeli-teen-on-his-hands/|website=[[The Times of Israel]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[lažne vijesti]],&lt;ref&gt;{{cite web|first=Samuel|last=Burke|title=Zuckerberg: Facebook will develop tools to fight fake news|url=https://money.cnn.com/2016/11/19/technology/mark-zuckerberg-facebook-fake-news-election/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-11-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archive-date=2020-11-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108115311/https://money.cnn.com/2016/11/19/technology/mark-zuckerberg-facebook-fake-news-election/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Hillary Clinton says Facebook 'must prevent fake news from creating a new reality'|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/2017/05/31/hillary-clinton-says-facebook-must-prevent-fake-news-creating/|newspaper=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|last=Staff|first=Our Foreign}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Seth|last=Fiegerman|title=Facebook's global fight against fake news|url=https://money.cnn.com/2017/05/09/technology/facebook-fake-news/index.html|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archive-date=2020-12-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213202422/https://money.cnn.com/2017/05/09/technology/facebook-fake-news/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te zločini, ubistva i lajvstrimovanje nasilne prirode.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emanuella|last=Grinberg|first2=Samira|last2=Said|title=Police: At least 40 people watched teen's sexual assault on Facebook Live|url=http://edition.cnn.com/2017/03/21/us/facebook-live-gang-rape-chicago|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emanuella|last=Grinberg|title=Chicago torture: Facebook Live video leads to 4 arrests|url=http://edition.cnn.com/2017/01/04/us/chicago-facebook-live-beating|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-01-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Aatif|last=Sulleyman|title=Facebook Live killings: Why the criticism has been harsh|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/features/facebook-live-killings-ai-artificial-intelligence-not-blame-fatalities-murders-us-steve-stephens-a7706056.html|website=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Prema dnevnim novinama ''[[The Express Tribune]]'', Facebook je „izbjegao plaćanje milijardi dolara takse koristeći [[ofšor kompanije]]”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tribune.com.pk/story/1550750/3-paradise-papers-reveal-hidden-wealth-global-elite/|title=Paradise Papers reveal hidden wealth of global elite|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-06|work=[[The Express Tribune]]}}&lt;/ref&gt;

Šri Lanka je blokirala i Facebook i WhatsApp maja 2019. nakon antimuslimanskih pobuna, najgorih u državi još od Bombardovanja u nedjelju na Božić iste godine, kao privremenu mjeru za održavanje mira u Šri Lanci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://timesofindia.indiatimes.com/world/south-asia/sri-lanka-imposes-nationwide-curfew-after-anti-muslim-riots/articleshow/69311594.cms|title=Sri Lanka Riots: Sri Lanka imposes nationwide curfew after anti-Muslim riots - Times of India|website=The Times of India|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenational.ae/world/asia/sri-lanka-blocks-social-media-after-worst-anti-muslim-violence-since-easter-sunday-attacks-1.860859|title=Sri Lanka blocks social media after worst anti-Muslim violence since Easter Sunday attacks|website=The National|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-14}}&lt;/ref&gt;

Facebook je uklonio 3 milijarde lažnih naloga samo tokom posljednjeg kvartala 2018. i prvog kvartala 2019.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;/&gt; Ovo se smatra izrazito velikim brojem s obzirom na to da društvena mreža prijavljuje samo 2,39 milijardi mjesečno aktivnih korisnika.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;/&gt;

Krajem jula 2019, kompanija je objavila da je pod [[antitrust]] istragom [[Federal Trade Commission|FTC-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cox|first=Kate|title=The FTC is investigating Facebook. Again|url=https://arstechnica.com/tech-policy/2019/07/facebook-faces-new-anti-competition-investigation-as-privacy-probe-is-settled/|website=ars Technica|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-08-11}}&lt;/ref&gt;

===Privatnost===
:''Dalje informacije: [[Kriticizam Facebooka#Problemi privatnosti]]''
:''V. takođe: [[Pitanja privatnosti servisa društvenog umrežavanja#Facebook]]''
Facebook se suočio sa stalnim prilivom kontroverzi oko toga kako se nosi sa korisničkom privatnošću, često prilagođavajući podešavanja i politike privatnosti.&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-privacy-idUSKBN1H41KV|title=Facebook cuts ties to data brokers in blow to targeted ads|last=Ingram|first=David|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-29|work=Reuters|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-05|last2=Fioretti|first2=Julia}}&lt;/ref&gt;

Godine 2010, američka [[National Security Agency|NSA]] počela je javno da preuzima javno postavljene informacije s profila na Facebooku, pored ostalih servisa društvenih medija.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2013/09/30/us/nsa-social-networks/index.html|title=NSA mines Facebook, including Americans' profiles|last=Simpson|first=David|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-09-30|work=cnn.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-09-30|last2=Brown|first2=Pamela}}&lt;/ref&gt;

Dana 29. novembra 2011, Facebook je prihvatio optužbe [[Federal Trade Commission|FTC-a]] koje su ga teretile da je obmanjivao korisnike ne uspijevajući da održi obećanja o privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ftc.gov/opa/2011/11/privacysettlement.shtm|title=Facebook Settles FTC Charges That It Deceived Consumers By Failing To Keep Privacy Promises|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-11-29|work=[[Federal Trade Commission|FTC]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-11-29}}&lt;/ref&gt; U avgustu 2013, [[High-Tech Bridge]] je objavio studiju koja pokazuje da se vezama uključenim u porukama Facebook servisa za dopisivanje pristupa od strane Facebooka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.htbridge.com/news/social_networks_can_robots_violate_user_privacy.html|title=Social networks: can robots violate user privacy?|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-08-27|archiveurl=https://wayback.archive-it.org/all/20140103153742/https://www.htbridge.com/news/social_networks_can_robots_violate_user_privacy.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-03|deadurl=yes|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-05}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014. dva korisnika su predala tužbu protiv Facebooka optužujući kako je njihova privatnost narušena ovom praksom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/facebook-sued-for-allegedly-intercepting-private-messages/|title=Facebook sued for allegedly intercepting private messages|last=Van Grove|first=Jennifer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-02|website=[[CNet]]|publisher=CBS Interactive|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-03-16}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. juna 2018, Facebook je objavio da je bag rezultovao time da je oko 14 miliona korisnika Facebooka imalo svoja podrazumijevana podešavanja za sve nove postove namještena na „javno”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html „Facebook bug set 14 million users' sharing settings to public”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110044104/https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html |date=2021-01-10 }}.&amp;#32;2018-06-07&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110044104/https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html |date=2021-01-10 }}&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2018-06-07&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+bug+set+14+million+users%27+sharing+settings+to+public&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2018-06-07&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fmoney.cnn.com%2F2018%2F06%2F07%2Ftechnology%2Ffacebook-public-post-error%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 4. aprila 2019, pola milijarde evidencija o korisnicima Facebooka našlo se izloženim na klaud serverima Amazona, sadržavajući informacije o prijateljima korisnika, lajkovima, grupama i lokacijama koje su označavali, kao i „imena, lozinke i imejl adrese”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hackhex.com/security/millions-of-facebook-records-found-on-amazon-servers-5173.html|title=Millions of Facebook Records Found On Amazon Servers|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-04|website=Hack Hex|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-04|archivedate=2019-06-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190604144710/https://hackhex.com/security/millions-of-facebook-records-found-on-amazon-servers-5173.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Brojevi telefona najmanje 200 miliona korisnika Facebooka našli su se izloženi u otvorenoj onlajn bazi podataka u septembru 2019. Ovo uključuje 133 miliona američkih korisnika, 18 miliona iz UK-a, te 50 miliona od korisnika u Vijetnamu. Nakon uklanjanja duplikata, 419 miliona evidencija je smanjeno na 219 miliona. Baza podataka je postala oflajn nakon što je [[TechCrunch]] kontaktirao web-host. Smatra se da se do masovnih evidencija došlo koristeći alatku koju je Facebook onemogućio u aprilu 2018. nakon kontroverze sa [[#Kembridž Analitika|Kembridž Analitikom]]. Facebookov glasnogovornik je rekao u izjavi: „Skup podataka je star i čini se da sadrži informacije dobijene prije nego što su izmjene načinjene prošle godine. ... Nema dokaza da su Facebook nalozi kompromitovani.”&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2019/sep/04/facebook-users-phone-numbers-privacy-lapse|title=Facebook confirms 419m phone numbers exposed in latest privacy lapse|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-05|website=The Guardian|deadurl=no|archiveurl=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-07}}&lt;/ref&gt;

Facebookovi problemi s privatnošću rezultovali su time da kompanije kao što je [[Viber|Viber Media]] i [[Mozilla]] prekinu sa reklamiranjem na platformama Facebooka.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Reaz,&amp;#32;Shaer&amp;#32;(2020-08-28).&amp;#32;[https://www.thedailystar.net/bytes/news/cutting-ties-giant-viber-ceo-facbook-relations-and-stophateforprofit-1952021 „Cutting ties with a giant: Viber CEO on Facebook relations and #StopHateForProfit”].&amp;#32;''The Daily Star''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.thedailystar.net/bytes/news/cutting-ties-giant-viber-ceo-facbook-relations-and-stophateforprofit-1952021&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Cutting+ties+with+a+giant%3A+Viber+CEO+on+Facebook+relations+and+%23StopHateForProfit&amp;rft.jtitle=The+Daily+Star&amp;rft.aulast=Reaz&amp;rft.aufirst=Shaer&amp;rft.au=Reaz%2C%26%2332%3BShaer&amp;rft.date=2020-08-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.thedailystar.net%2Fbytes%2Fnews%2Fcutting-ties-giant-viber-ceo-facbook-relations-and-stophateforprofit-1952021&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://blog.mozilla.org/blog/2020/06/24/were-proud-to-join-stophateforprofit/ „We're proud to join #StopHateForProfit”].&amp;#32;[[Mozilla Foundation]].&amp;#32;June 24, 2020&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://blog.mozilla.org/blog/2020/06/24/were-proud-to-join-stophateforprofit/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=We%27re+proud+to+join+%23StopHateForProfit&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=June+24%2C+2020&amp;rft.pub=%5B%5BMozilla+Foundation%5D%5D&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fblog.mozilla.org%2Fblog%2F2020%2F06%2F24%2Fwere-proud-to-join-stophateforprofit%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Rasna pristrasnost====
Facebook je optužen da čini „sistematski” rasni bajas, od strane EEOC-a, zasnovano na žalbama triju kandidata koji su odbijeni kada su htjeli posao i jednog zaposlenika kompanije. Tri odbijena aplikanta te operacioni menadžer u Facebooku (mart 2021) optužili su firmu da je diskriminantna protiv crnaca. EEOC je pokrenuo istraživanje slučaja.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.theguardian.com/technology/2021/mar/05/facebook-systemic-racial-bias-hiring-eeoc-investigation „Facebook faces US investigation for 'systemic' racial bias in hiring”].&amp;#32;2021-03-06&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theguardian.com/technology/2021/mar/05/facebook-systemic-racial-bias-hiring-eeoc-investigation&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+faces+US+investigation+for+%27systemic%27+racial+bias+in+hiring&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-03-06&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Ftechnology%2F2021%2Fmar%2F05%2Ffacebook-systemic-racial-bias-hiring-eeoc-investigation&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Profili-sjenke====
„Profil-sjenka” odnosi se na podatke koje Facebook prikuplja o pojedincima bez njihove eksplicitne dozvole. Na primjer, [[#Lajk dugme|„lajk” dugme]] koje se javlja na web-sajtovima trećih strana omogućava kompaniji da prikupi informacije o navikama pretraživanja interneta od strane pojedinca, čak i ako pojedinac nije korisnik Facebooka.&lt;ref name=&quot;verge shadow profiles&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2018/4/11/17225482/facebook-shadow-profiles-zuckerberg-congress-data-privacy|title=Shadow profiles are the biggest flaw in Facebook's privacy defense|last=Brandom|first=Russell|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-11|website=[[The Verge]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=How Facebook can have your data even if you're not on Facebook|work=USA TODAY|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-13|url=https://www.usatoday.com/story/tech/columnist/baig/2018/04/13/how-facebook-can-have-your-data-even-if-youre-not-facebook/512674002/}}&lt;/ref&gt; Podaci se takođe mogu prikupljati od drugih korisnika. Naprimjer, korisnik Facebooka može da poveže svoj imejl nalog sa Facebookom kako bi pronašao prijatelje na sajtu, što omogućava kompanijama da prikupljaju imejl adrese korisnika i ne-korisnika na sličan način.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gizmodo.com/how-facebook-figures-out-everyone-youve-ever-met-1819822691|title=How Facebook Figures Out Everyone You've Ever Met|last=Hill|first=Kashmir|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-07|website=[[Gizmodo]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-28}}&lt;/ref&gt; Vremenom, nebrojeno mnogo podatkovnih tačaka o pojedincima je prikupljeno; bilo koja pojedina podatkovna tačka možda ne može da identifikuje pojedinca, ali zajedno omogućava kompaniji da formira jedinstven „profil”.

Ovu praksu su kritikovali oni koji vjeruju da bi ljudi trebali da budu u mogućnosti da ne dozvole dobrovoljno prikupljanje podataka. Dodatno, dok korisnici Facebooka imaju mogućnost da preuzmu i ispitaju podatke koje daju sajtu, podaci sa korisnikovog „profila-sjenke” nisu uključeni, a ne-korisnici Facebooka nemaju pristup ovoj alatki svejedno. Kompanija takođe nije bila jasna oko toga da li je ili nije moguće da osoba opozove pristup Facebooka svom „profilu-sjenki”.&lt;ref name=&quot;verge shadow profiles&quot;/&gt;

====Kembridž Analitika====
:''Dalje informacije: [[Skandal Facebooka s podacima Kembridž Analitike]]''
Korisnik Facebooka Global Science Research prodao je informacije o preko 87 miliona korisnika Facebooka [[Cambridge Analytica|Kembridž Analitici]], firmi za analizu političkih podataka na čelu sa Alexanderom Nixom.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lewis|first=Paul|last2=Wong|first2=Julia Carrie|title=Facebook employs psychologist whose firm sold data to Cambridge Analytica|work=the Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-20|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-18|url=https://www.theguardian.com/news/2018/mar/18/facebook-cambridge-analytica-joseph-chancellor-gsr}}&lt;/ref&gt; Dok je oko 270.000 ljudi koristilo aplikaciju, Facebookov [[Aplikacijsko programsko sučelje|API]] je dozvolio skupljanje podataka od njihovih prijatelja bez njihovog znanja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Franceschi-Bicchierai|first=Lorenzo|title=Why We're Not Calling the Cambridge Analytica Story a 'Data Breach'|work=Motherboard|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-20|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-19|url=https://motherboard.vice.com/en_us/article/3kjzvk/facebook-cambridge-analytica-not-a-data-breach|archive-date=2019-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506090609/https://motherboard.vice.com/en_us/article/3kjzvk/facebook-cambridge-analytica-not-a-data-breach}}&lt;/ref&gt; Prvobitno je Facebook umanjio značaj skandala, te sugerisao da Kembridž Analitika više nema pristup. Facebook je potom izdao izjavu u kojoj je izrazio alarmantno stanje i suspendovao Kembridž Analitiku. Pregled dokumenata i intervjui s bivšim zaposlenicima Facebooka sugerisali su da Kembridž Analitika još uvijek ima podatke u svom posjedu.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Rosenberg,&amp;#32;Matthew&amp;#059;&amp;#32;Confessore,&amp;#32;Nicholas&amp;#059;&amp;#32;Cadwalladr,&amp;#32;Carole&amp;#32;(2018-03-17).&amp;#32;[https://www.nytimes.com/2018/03/17/us/politics/cambridge-analytica-trump-campaign.html „How Trump Consultants Exploited the Facebook Data of Millions”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2018/03/17/us/politics/cambridge-analytica-trump-campaign.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=How+Trump+Consultants+Exploited+the+Facebook+Data+of+Millions&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Rosenberg&amp;rft.aufirst=Matthew&amp;rft.au=Rosenberg%2C%26%2332%3BMatthew&amp;rft.au=Confessore%2C%26%2332%3BNicholas&amp;rft.au=Cadwalladr%2C%26%2332%3BCarole&amp;rft.date=2018-03-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2018%2F03%2F17%2Fus%2Fpolitics%2Fcambridge-analytica-trump-campaign.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Ovo je bilo kršenje Facebookovog dekreta o sadržaju sa [[Federal Trade Commission|FTC-om]]. Ovo je potencijalno donosilo kaznu od 40.000 dolara po javljanju, ukupno nekoliko biliona dolara.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Timberg,&amp;#32;Craig&amp;#059;&amp;#32;Romm,&amp;#32;Tony&amp;#32;(2018-03-18).&amp;#32;[https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2018/03/18/facebook-may-have-violated-ftc-privacy-deal-say-former-federal-officials-triggering-risk-of-massive-fines/ „Facebook may have violated FTC privacy deal, say former federal officials, triggering risk of massive fines”].&amp;#32;''Washington Post''.&amp;#32;[[International Standard Serial Number|ISSN]]&amp;nbsp;[//www.worldcat.org/issn/0190-8286 0190-8286]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2018/03/18/facebook-may-have-violated-ftc-privacy-deal-say-former-federal-officials-triggering-risk-of-massive-fines/&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2018-03-25&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+may+have+violated+FTC+privacy+deal%2C+say+former+federal+officials%2C+triggering+risk+of+massive+fines&amp;rft.jtitle=Washington+Post&amp;rft.aulast=Timberg&amp;rft.aufirst=Craig&amp;rft.au=Timberg%2C%26%2332%3BCraig&amp;rft.au=Romm%2C%26%2332%3BTony&amp;rft.date=2018-03-18&amp;rft.issn=0190-8286&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.washingtonpost.com%2Fnews%2Fthe-switch%2Fwp%2F2018%2F03%2F18%2Ffacebook-may-have-violated-ftc-privacy-deal-say-former-federal-officials-triggering-risk-of-massive-fines%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Prema ''[[The Guardian|Guardianu]]'' i Facebook i Kembridž Analitika prijetili su da će tužiti novine ako objave priču. Nakon objavljivanja, Facebook je tvrdio da se „lagalo”. Dana 23. marta 2018, Engleski Visoki sud dao je [[Information Commissioner's Office|ICO-u]] nalog da pretraži londonske urede Kembridž Analitike, okončavajući spor između Facebooka i ICO-a oko odgovornosti.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnbc.com/2018/03/23/uk-high-court-grants-cambridge-analytica-search-warrant-to-ico.html|title=UK High Court grants Cambridge Analytica search warrant to ICO|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-23|work=CNBC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180323222219/https://www.cnbc.com/2018/03/23/uk-high-court-grants-cambridge-analytica-search-warrant-to-ico.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-23|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Dana 25. marta, Facebook je objavio izjavu Zuckerberga u velikim britanskim i američkim novinama, izvinjavajući se za „kršenje povjerenja”.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-43532948|title=Facebook boss apologises in newspaper ads|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-25|work=BBC News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-25}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Možda ste čuli o kviz aplikaciji koju je napravio univerzitetski istraživač koja je izazvala curenje podataka od miliona ljudi korisnika Facebooka 2014. Ovo je bilo izdavanje povjerenja i žao mi je što nismo učinili više tada. Sada preduzimamo korake da se pobrinemo da se to više ne ponovi.

Već smo zaustavili aplikacije poput ove od toga da dobijaju toliko informacija. Sada ograničavamo podatke koje aplikacije dobijaju kada se prijavite koristeći Facebook.

Takođe istražujemo svaku pojedinu aplikaciju koja je imala pristup velikom broju podataka prije nego što smo ovo popravili. Očekujemo da ih ima još. A kada ih sve pronađeno, banovaćemo ih i reći svakome pogođenom.

Na kraju, podsjetićemo vas kojim aplikacijama ste dali pristup vašim informacijama – tako da možete ugasiti one koje više ne želite.

Hvala vam što vjerujete u ovu zajednicu. Obećavam bolje za vas.}}

Dana 26. marta, FTC je otvorio istragu ovog problema.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cbsnews.com/news/ftc-facebook-investigation-confirmed-opened-facebook-stock-drops-futher-today/|title=Facebook stock rebounds after FTC investigation news|last=Ivanova|first=Irina|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-26|work=CBS News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-26}}&lt;/ref&gt; Kontroverza je dovela Facebook do toga da okonča partnerstvo sa podatkovnim brokerima koji pomažu one koji se reklamiraju u ciljanju korisnika.&lt;ref name=&quot;auto2&quot; /&gt;

Dana 24. aprila 2019, Facebook je rekao da bi se mogao suočiti s kaznom između 3 milijarde i 5 milijardi dolara, kao rezultat istrage FTC-a. Agencija je istraživala Facebook za moguća narušavanja privatnosti, ali nije objavila ikakve rezultate još uvijek.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/04/24/facebook-estimates-up-to-5-billion-loss-in-ftc-privacy-inquiry.html|title=Facebook estimates up to $5 billion loss in FTC privacy inquiry|last=Feiner|first=Lauren|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-24|website=www.cnbc.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-25}}&lt;/ref&gt;

Facebook je takođe implementirao dodatne kontrole privatnosti i podešavanja&lt;ref name=&quot;guar1&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/apr/11/fact-checking-mark-zuckerberg-testimony-congress|title=Fact-checking Mark Zuckerberg's testimony about Facebook privacy|last=Solon|first=Olivia|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-06-29|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; kako bi ispoštovao EU [[General Data Protection Regulation|Regulaciju o opštoj zaštiti podataka]] (GDPR), koja je stupila na snagu u maju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://techcrunch.com/2018/04/04/zuckerberg-gdpr/|title=Zuckerberg says Facebook will offer GDPR privacy controls everywhere|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-04}}&lt;/ref&gt; Facebook je takođe okončao svoju aktivnu opoziciju [[California Consumer Privacy Act|CCPA-u]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://arstechnica.com/tech-policy/2018/04/facebook-donated-200000-to-kill-a-privacy-law-but-now-its-backtracking/|title=Facebook exits anti-privacy alliance it formed with Comcast and Google|last=Brodkin|first=Jon|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-12|work=Ars Technica|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-13}}&lt;/ref&gt;

Neki, kao što je [[Meghan McCain]], povukli su ekvivalencu između korištenja podataka od Kembridž Analitike i kampanje [[Barak Obama|Baraka Obame]] 2012, koja je, prema ''[[Investor's Business Daily|IBD-u]]'', „podsticala pristalice da preuzmu Facebook aplikaciju Obama 2012 koja, kada se aktivira, dopušta kampanji da prikuplja Facebook podatke i o korisnicima i o njihovim prijateljima”.&lt;ref&gt;&quot;[https://web.archive.org/web/20190220020940/https://www.investors.com/politics/editorials/facebook-data-scandal-trump-election-obama-2012/ Funny, When Obama Harvested Facebook Data On Millions Of Users To Win In 2012, Everyone Cheered]&quot;. ''[[Investor's Business Daily]]''. 2018-03-19.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;forbes.com&quot;&gt;&quot;[https://www.forbes.com/sites/kalevleetaru/2018/03/19/why-are-we-only-now-talking-about-facebook-and-elections/ Why Are We Only Now Talking About Facebook And Elections?]&quot;. ''[[Forbes]]''. 2018-03-19.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;news.com.au&quot;&gt;&quot;[http://www.news.com.au/technology/online/security/former-obama-campaign-boss-reveals-how-they-could-access-creepy-facebook-data/news-story/5a275b7c9f540fc9542f5256e644e26e Former Facebook staffer, Obama campaign boss reveal concerns about Facebook data]&quot;. [[News.com.au]]. 2018-03-21.&lt;/ref&gt; Carol Davidsen, bivši direktor integracije i medijske analitike Obama za Ameriku (OFA-e), napisao je da je „Facebook bio iznenađen da smo bili u mogućnosti da izvučemo cijeli socijalni graf, ali nisu nas zaustavili kada su shvatili da je to što radimo”.&lt;ref name=&quot;forbes.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;news.com.au&quot;/&gt; [[PolitiFact]] je ocijenio McCaininu izjavu „poluistinitom”, na osnovu toga što „u Obaminom slučaju, direktni korisnici znaju da predaju svoje podatke političkoj kampanji” dok sa Kembridž Analitikom, korisnici su mislili da samo učestvuju u kvizu ličnosti za akademske svrhe, s tim da je Obamina kampanja samo koristila podatke „da bi navela pristalice da kontaktiraju svoje najuvjerljivije prijatelje” a Kembridž Analitika „ciljala korisnike, prijatelje i slične direktno digitalnim reklamama”.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comparing Facebook data use by Obama, Cambridge Analytica|url=https://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2018/mar/22/meghan-mccain/comparing-facebook-data-use-obama-cambridge-analyt/|publisher=[[PolitiFact]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24}}&lt;/ref&gt;

====Krađa podataka====
Dana 28. septembra 2018, Facebook je doživio veliku provalu u sigurnosni sistem, kojom su izloženi podaci 50 miliona korisnika. „Krađa” podataka počela je u julu 2017, a otkrivena je 16. septembra.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2018/09/28/everything-you-need-to-know-about-facebooks-data-breach-affecting-50m-users/|title=Everything you need to know about Facebook's data breach affecting 50M users|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-02}}&lt;/ref&gt; Facebook je obavijestio korisnike pogođene eksploatacijom i odjavio ih s njihovih naloga.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/09/28/technology/facebook-hack-data-breach.html|title=Facebook Security Breach Exposes Accounts of 50 Million Users|last=Isaac|first=Mike|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-28|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-29|last2=Frenkel|first2=Sheera|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180928165450/https://www.nytimes.com/2018/09/28/technology/facebook-hack-data-breach.html |archivedate=2018-09-28 |url-access=subscription |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/sep/28/facebook-50-million-user-accounts-security-berach|title=Facebook says nearly 50m users compromised in huge security breach|last=Wong|first=Julia Carrie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-28|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-29}}&lt;/ref&gt;

U martu 2019, Facebook je potvrdio kompromitovanje lozinki kod miliona korisnika aplikacije Facebook Lite; međutim, u aprilu, kompanija je dodatno izjavila da ovo nije bilo samo ograničeno na Facebook nego su bili pogođeni i milioni korisnika Instagrama. Kao razlog je navedeno spremanje lozinki kao obični tekst umjesto enkripcija što bi mogli da čitaju zaposlenici.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.news18.com/news/tech/not-tens-of-thousands-but-millions-of-instagram-passwords-exposed-admits-facebook-2108667.html „Not Tens of Thousands, But Millions of Instagram Passwords Exposed, Admits Facebook”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.news18.com/news/tech/not-tens-of-thousands-but-millions-of-instagram-passwords-exposed-admits-facebook-2108667.html&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2019-04-19&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Not+Tens+of+Thousands%2C+But+Millions+of+Instagram+Passwords+Exposed%2C+Admits+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.news18.com%2Fnews%2Ftech%2Fnot-tens-of-thousands-but-millions-of-instagram-passwords-exposed-admits-facebook-2108667.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 19. decembra 2019, sigurnosni istraživač Bob Diachenko otkrio je bazu podataka sa preko 267 miliona Facebook korisničkih ID-ova, telefonskih brojeva i imena – dostupno na webu za svakoga s pristupom, bez lozinke ili druge autentifikacije.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Ghoshal,&amp;#32;Abhimanyu&amp;#32;(2019-12-20).&amp;#32;[https://thenextweb.com/facebook/2019/12/20/267-million-facebook-users-data-has-reportedly-been-leaked/ „267 million Facebook users' data has reportedly been leaked”]&amp;#32;(en-us)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://thenextweb.com/facebook/2019/12/20/267-million-facebook-users-data-has-reportedly-been-leaked/&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2019-12-21&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=267+million+Facebook+users%27+data+has+reportedly+been+leaked&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Ghoshal&amp;rft.aufirst=Abhimanyu&amp;rft.au=Ghoshal%2C%26%2332%3BAbhimanyu&amp;rft.date=2019-12-20&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fthenextweb.com%2Ffacebook%2F2019%2F12%2F20%2F267-million-facebook-users-data-has-reportedly-been-leaked%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Podaci i aktivnost na mobitelima====
{{Main|Onavo}}
Facebook je koristio [[Virtuelna privatna mreža|VPN]] Onavo Protect za skupljanje informacija o korisničkom [[web-saobraćaj]]u i korištenju aplikacije. Ovo je omogućilo Facebooku da prati performans svojih suparnika.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/the-new-copycats-how-facebook-squashes-competition-from-startups-1502293444|title=The New Copycats: How Facebook Squashes Competition From Startups|last=Morris|first=Betsy|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-09|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-15|last2=Seetharaman|first2=Deepa|issn=0099-9660}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.foxbusiness.com/features/2017/08/09/new-copycats-how-facebook-squashes-2.html|title=The New Copycats: How Facebook Squashes -2-|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-09|work=Fox Business|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.engadget.com/2017/08/13/facebook-knew-about-snap-struggles-through-app-tracking/ „Facebook knew about Snap's struggles months before the public”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.engadget.com/2017/08/13/facebook-knew-about-snap-struggles-through-app-tracking/&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2017-08-15&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+knew+about+Snap%27s+struggles+months+before+the+public&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.engadget.com%2F2017%2F08%2F13%2Ffacebook-knew-about-snap-struggles-through-app-tracking%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Medijski članci su klasifikovali Onavo Protect kao [[spyware]].&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-03|title=Apple makes Facebook pull its spyware(ish) VPN from the App Store|url=https://www.fastcompany.com/90224974/apple-makes-facebook-pull-its-spywareish-vpn-from-the-app-store|website=Fast Company|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Tom|last=McKay|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-03|title=Facebook Pulls Its Data-Harvesting Onavo VPN From App Store After Apple Says It Violates Rules|url=https://gizmodo.com/facebook-pulls-its-data-harvesting-onavo-vpn-from-app-s-1828541718|website=Gizmodo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mashable&quot;&gt;{{cite news|first=Jack|last=Morse|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-03|title=Facebook to pull its creepy VPN Onavo from App Store after Apple pushback|url=https://mashable.com/article/facebook-pulls-onavo-from-app-store/|website=Mashable}}&lt;/ref&gt; U avgustu 2018, Facebook je uklonio aplikaciju kao odgovor na pritisak od Applea, koji je tvrdio da narušava njihove smjernice.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2018/08/22/apple-facebook-onavo/|title=Apple removed Facebook's Onavo from the App Store for gathering app data|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2018/8/22/17771298/facebook-onavo-protect-apple-app-store-pulled-privacy-concerns|title=Facebook will pull its data-collecting VPN app from the App Store over privacy concerns|work=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-23}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016, Facebook Research je pokrenuo Projekat Atlas, nudeći nekim korisnicima između godišta 13 i 35 i do 20 dolara mjesečno u zamjenu za njihove lične podatke, uključujući upotrebljavanje aplikacije, historiju web-pretraživanja, historiju lokacije, lične poruke, slike, videa, imejlove i historiju narudžbi na Amazonu.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|title=Facebook pays teens to install VPN that spies on them|url=http://social.techcrunch.com/2019/01/29/facebook-project-atlas/|first=John|last=Constine|website=TechCrunch|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-29|archive-date=2020-11-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20201119184403/https://social.techcrunch.com/2019/01/29/facebook-project-atlas/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Recode Jan 2019&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.recode.net/2019/1/30/18203231/apple-banning-facebook-research-app|title=Apple says it's banning Facebook's research app that collects users' personal information|last=Wagner|first=Kurt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|website=Recode|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|archive-date=2022-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20220609072355/https://www.vox.com/2019/1/30/18203231/apple-banning-facebook-research-app}}&lt;/ref&gt; U januaru 2019, ''[[TechCrunch]]'' je prijavio projekat. Ovo je dovelo do toga da Apple privremeno opozove Facebookove certifikate {{abbr|EDP-a|Enterprise Developer Program}} na jedan dan, sprečavajući Facebook Research od operiranja na iOS uređajima i onemogućavajući Facebookove unutrašnje iOS aplikacije.&lt;ref name=&quot;Recode Jan 2019&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Tom|last=Warren|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|title=Apple blocks Facebook from running its internal iOS apps|url=https://www.theverge.com/2019/1/30/18203551/apple-facebook-blocked-internal-ios-apps|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|website=The Verge}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Mike|last=Isaac|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-02|title=Apple Shows Facebook Who Has the Power in an App Dispute|url=https://www.nytimes.com/2019/01/31/technology/apple-blocks-facebook.html|newspaper=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-31|issn=0362-4331|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt;

''[[Ars Technica]]'' je prijavila u aprilu 2018. da je Facebook Android aplikacija preuzimala korisničke podatke, uključujući telefonske pozive i tekstualne poruke, od 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sean|last=Gallagher|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-31|title=Facebook scraped call, text message data for years from Android phones [Updated]|url=https://arstechnica.com/information-technology/2018/03/facebook-scraped-call-text-message-data-for-years-from-android-phones/|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-24|website=Ars Technica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://mashable.com/2018/03/25/facebook-android-phone-call-data-gathering/|title=Facebook's app has been collecting Android phone data for years on some devices|last=Rosenberg|first=Adam|website=Mashable|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theverge.com/2018/3/25/17160944/facebook-call-history-sms-data-collection-android Facebook has been collecting call history and SMS data from Android devices] ''The Verge''&lt;/ref&gt; U maju 2018, nekoliko korisnika Androida predalo je tužbu klasne akcije protiv Facebooka zbog narušavanja njihove privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.jurist.org/news/2018/05/android-users-file-lawsuit-against-facebook-for-invasion-of-privacy/|title=Android users file lawsuit against Facebook for invasion of privacy|work=jurist.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Buckner, Gabriella|url=http://www.itpro.co.uk/data-mining/31107/facebook-faces-class-action-lawsuit-for-android-call-and-message-data-scraping|title=Facebook faces class action lawsuit for Android call and message data scraping|work=itpro.co.uk|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-07}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2020, Facebook je pokrenuo stranicu Off-Facebook Activity, koja omogućava korisnicima da vide informacije koje Facebook prikuplja o njihovim aktivnostima koje ne uključuju Facebook.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/off-facebook-activity Off-Facebook Activity]&lt;/ref&gt; Kolumnista ''[[Washington Post|Vašington posta]]'' Geoffrey A. Fowler otkrio je da ovo uključuje i koje druge aplikacije je koristio na svom mobitelu, čak i kada je aplikacija Facebooka bila zatvorena, kao i koje druge veb-sajtove je posjećivao na svom mobitelu, te koja ''{{lang|en|in-store}}'' plaćanja je vršio od afiliranih poslova čak i kada mu je mobitel bio potpuno ugašen.&lt;ref&gt;Geoffrey A. Fowler, washingtonpost.com: [https://www.washingtonpost.com/technology/2020/01/28/off-facebook-activity-page/ „Facebook will now show you exactly how it stalks you — even when you’re not using Facebook”], [https://web.archive.org/web/20220523232908/https://www.washingtonpost.com/technology/2020/01/28/off-facebook-activity-page/ arh.], 28. 1. 2020, Pristupljeno 24. 5. 2022.&lt;/ref&gt;

====Javna izvinjenja====
Kompanija se prvi put izvinila za svoje zloupotrebe privatnosti 2009.&lt;ref&gt;{{Cite book|url={{google books|plainurl=y|id=SzxDTGGr80EC|page=119}}|title=Business Ethics For Dummies|last=Bowie|first=Norman E.|last2=Schnieder|first2=Meg|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-09|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=9781118020623}}&lt;/ref&gt;

Izvinjenja Facebooka nalazila su se u novinama, na televiziji, blog postovima i Facebooku.&lt;ref name=&quot;auto3&quot; /&gt; Dana 25. marta 2018, vodeći američki i britanski listovi objavili su dodatke preko cijelih stranica sa ličnim izvinjenjima Zuckerberga. Zuckerberg je iskazao javno verbalno izvinjenje na [[CNN|CNN-u]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2018/3/25/17161398/facebook-mark-zuckerberg-apology-cambridge-analytica-full-page-newspapers-ads|title=Mark Zuckerberg apologizes for Facebook's data privacy scandal in full-page newspaper ads|last=Statt|first=Nick|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-25|website=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|archive-date=2020-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20201224105735/https://www.theverge.com/2018/3/25/17161398/facebook-mark-zuckerberg-apology-cambridge-analytica-full-page-newspapers-ads|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U maju 2010, izvinio se za protivrječnosti u podešavanjima privatnosti.&lt;ref name=&quot;auto3&quot;&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/story/facebook-a-history-of-mark-zuckerberg-apologizing/|title=A Short History of Facebook's Privacy Gaffes|last=Hempel|first=Jessi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-30|magazine=WIRED|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt;

Prethodno, Facebook je imao podešavanja privatnosti raštrkana na preko 20 stranica, ali sada su sva podešavanja privatnosti na jednoj stranici, čime je teže aplikacijama trećih strana da pristupe korisnikovim ličnim informacijama.&lt;ref name=&quot;auto2&quot; /&gt; Pored javnog izvinjavanja, Facebook je rekao da će revidirati i provjeriti hiljade aplikacija koje pokazuju „sumnjive aktivnosti”, u pokušaju da se pobrinu da se ovakva narušavanja privatnosti ne ponove.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{cite web|title=Social Media/polls Show Low Trust In Facebook|url=https://www.digitaltrends.com/social-media/polls-show-low-trust-facebook/|website=www.digitaltrends.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06}}&lt;/ref&gt; Godine 2010, u izvještaju po pitanju privatnosti, istraživački projekat je izjavio da nije dostupno mnogo informacija po pitanju posljedica toga šta ljudi otkrivaju onlajn, tako da jedino što je uglavnom dostupno jesu izvještaji učinjeni dostupnim preko popularnih medija.&lt;ref name=&quot;christofides2011&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.priv.gc.ca/en/opc-actions-and-decisions/research/funding-for-privacy-research-and-knowledge-translation/completed-contributions-program-projects/2009-2010/p_200910_06/|title=Privacy and Disclosure on Facebook: Youth &amp;amp; Adults' Information Disclosure and Perceptions of Privacy Risks - Contributions Program 2009-2010|publisher=Office of the Privacy Commissioner of|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-31|website=www.priv.gc.ca|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|last=Christofides|first=E.|last2=Muise|first2=A.|last3=Desmarais|first3=S.}}&lt;/ref&gt; Godine 2017, bivši zvaničnik Facebooka diskutovao je kako platforme društvenih medija doprinose tome da se razmrsi „tkanina društva”.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2017/dec/11/facebook-former-executive-ripping-society-apart|title=Former Facebook executive: social media is ripping society apart|last=Wong|first=Julia Carrie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-12|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

===Sadržaj&lt;span id=&quot;Nasilje, teorije zavjere i frindž diskurs&quot;&gt;&lt;/span&gt;===
:''Dalje informacije: [[Kriticizam Facebooka#Sadržaj]]''
Facebook se oslanja na svoje korisnike za generisanje sadržaja koji veže korisnike sa servisom. Kompanija je dobila više kritika zbog dopuštanja sadržaja na koji je bilo primjedbi, uključujući teorije zavjere i 'fringe' diskurs,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|last=Roose|first=Kevin|url=https://www.nytimes.com/2018/07/27/technology/alex-jones-facebook-youtube.html|title=Facebook and YouTube Give Alex Jones a Wrist Slap|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt; te zbog zabranjivanja drugog sadržaja koji smatraju neprimjerenim.

Kritikovan je kao vektor za ’lažne vijesti’ i optužen da snosi odgovornost za teoriju zavjere da je SAD stvorio [[Islamska Država Irak i Levant|IDIL]],&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2014/08/27/world/middleeast/isis-conspiracy-theories-include-a-purported-american-plot.html|title=Borne by Facebook, Conspiracy Theory That U.S. Created ISIS Spreads Across Middle East|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt; lažne anti-Rohinja postove koje je vojska Mjanmara koristila za potpirivanje genocida i etničkog čišćenja,&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Gowen|first=Annie|last2=Bearak|first2=Max|url=https://www.washingtonpost.com/world/asia_pacific/fake-news-on-facebook-fans-the-flames-of-hate-against-the-rohingya-in-burma/2017/12/07/2c1fe830-ca1f-11e7-b506-8a10ed11ecf5_story.html|title=Fake news on Facebook fans the flames of hate against the Rohingya in Burma|website=The Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/10/15/technology/myanmar-facebook-genocide.html|title=Myanmar's Military Said to Be Behind Facebook Campaign That Fueled Genocide|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-15}}&lt;/ref&gt; omogućavanje djelovanja teoretičara zavjere oko Pucnjave u Osnovnoj školi „Sandy Hook”,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/jul/25/mark-zuckerberg-facebook-sandy-hook-parents-open-letter|title=An open letter to Mark Zuckerberg from the parents of a Sandy Hook victim|last=Pozner|first=Leonard|last2=Rosa|first2=Veronique De La|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-25|website=the Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|last3=Pozner|first3=parents of Noah}}&lt;/ref&gt; te antiizbjegličke napade u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/08/21/world/europe/facebook-refugee-attacks-germany.html|title=Facebook Fueled Anti-Refugee Attacks in Germany, New Research Suggests|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=MMller|first=Karsten|last2=Schwarz|first2=Carlo|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017|title=Fanning the Flames of Hate: Social Media and Hate Crime|doi=10.2139/ssrn.3082972|issn=1556-5068|ssrn=3082972}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RottingDemocracyBeauchamp&quot;&gt;{{cite web| url=https://www.vox.com/policy-and-politics/2019/1/22/18177076/social-media-facebook-far-right-authoritarian-populism| title=Social media is rotting democracy from within| last=Beauchamp| first=Zack| website=| publisher=Vox| date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-22| archiveurl=https://web.archive.org/web/20190125171545/https://www.vox.com/policy-and-politics/2019/1/22/18177076/social-media-facebook-far-right-authoritarian-populism|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-25}}&lt;/ref&gt; Vlada [[Filipini|Filipina]] takođe je koristila Facebook kao alatku da napada svoje kritičare.&lt;ref name=&quot;PhilippinesEtter&quot;&gt;{{cite web| url=https://www.bloomberg.com/news/features/2017-12-07/how-rodrigo-duterte-turned-facebook-into-a-weapon-with-a-little-help-from-facebook| title=What Happens When the Government Uses Facebook as a Weapon?| last=Etter| first=Lauren| website=| publisher=Bloomberg| date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-07| archiveurl=https://web.archive.org/web/20190124225207/https://www.bloomberg.com/news/features/2017-12-07/how-rodrigo-duterte-turned-facebook-into-a-weapon-with-a-little-help-from-facebook|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-24}}&lt;/ref&gt;

Profesor Ilya Somin izvijestio je da je bio predmet prijetnji smrću na Facebooku u aprilu 2018. od Cesara Sayoca, koji je prijetio da će ubiti njega i njegovu porodicu i „tijelima nahraniti floridske aligatore”. Sominovi prijatelji na Facebooku prijavili su komentare Facebooku, koji nije učinio ništa osim što je odaslao automatizovane poruke.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://reason.com/volokh/2018/10/27/mail-bomber-cesar-sayoc-threatened-me-on| title=Mail Bomber Cesar Sayoc Threatened Me on Facebook - Volokh Conspiracy| date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-27}}&lt;/ref&gt; Sayoc je kasnije uhapšen za pokušaje mejl-bombardovanja u SAD-u u oktobru, usmjerene prema demokratskim političarima.

Facebook je više puta mijenjao svoje politike sadržaja. U julu 2018, izjavili su da će „niže rangirati” članke koji su oni koji provjeravaju činjenice označili kao lažne, te ukloniti dezinformacije koje su poticale nasilje.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Frenkel|first=Sheera|title=Facebook to Remove Misinformation That Leads to Violence|url=https://www.nytimes.com/2018/07/18/technology/facebook-to-remove-misinformation-that-leads-to-violence.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-09|work=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-18}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg je jednom izjavio da nije bilo jasno da li su negatori [[Holokaust]]a na Facebooku imali namjeru da obmane druge,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|url=https://money.cnn.com/2018/07/20/media/facebook-infowars-false-news-misinformation/index.html|title=Facebook's rhetoric on misinformation doesn't match its actions|last=Darcy|first=Oliver|work=CNNMoney|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2020-11-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109043540/https://money.cnn.com/2018/07/20/media/facebook-infowars-false-news-misinformation/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; za što se kasnije izvinio.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://money.cnn.com/2018/07/18/technology/zuckerberg-recode-holocaust/index.html|title=Mark Zuckerberg clarifies his Holocaust comments|last=Kelly|first=Heather|work=CNNMoney|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2020-12-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213153202/https://money.cnn.com/2018/07/18/technology/zuckerberg-recode-holocaust/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Facebook je izjavio da sadržaj koji dobija „lažni” rejting od onih koji provjeravaju činjenice može da se demonetizuje i podvrgne dramatično umanjenoj distribuciji. Specifične postove i videa koji krše standarde zajednice može da ukloni Facebook.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U maju 2019, Facebook je zabranio veliki broj „opasnih” komentatora sa svoje platforme, među kojima su i [[Alex Jones]], [[Louis Farrakhan]], [[Milo Yiannopoulos]], [[Paul Joseph Watson]], [[Paul Nehlen]], [[David Duke]] i [[Laura Loomer]], zbog navodne umiješanosti u „nasilje i mržnju”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cnn.com/2019/05/02/tech/facebook-ban-louis-farrakhan-infowars-alex-jones-milo-laura-loomer/index.html|website=CNN|title=Facebook bans Louis Farrakhan, Milo Yiannopoulos, InfoWars and others from its platforms as 'dangerous'|author=Oliver Darcy|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/facebook-bans-alex-jones-louis-farrakhan-others-facebook-instagram-n1001311|website=NBC News|title=Alex Jones, Louis Farrakhan, others banned from Facebook and Instagram|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-02|author=Michael Cappetta and Ben Collins}}&lt;/ref&gt;

U maju 2020, Facebook je pristao na preliminarnu nagodbu od 52 miliona eura za moderatore sadržaja na Facebooku koji su u SAD-u i u relaciji sa psihološkom traumom s kojom se suočava moderator zaposlen u kompaniji i kod drugih poslovnih ljudi.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Newton,&amp;#32;Casey&amp;#32;(2020-05-12).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2020/5/12/21255870/facebook-content-moderator-settlement-scola-ptsd-mental-health „Facebook will pay $52 million in settlement with moderators who developed PTSD on the job”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/5/12/21255870/facebook-content-moderator-settlement-scola-ptsd-mental-health&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+will+pay+%2452+million+in+settlement+with+moderators+who+developed+PTSD+on+the+job&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Newton&amp;rft.aufirst=Casey&amp;rft.au=Newton%2C%26%2332%3BCasey&amp;rft.date=2020-05-12&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F5%2F12%2F21255870%2Ffacebook-content-moderator-settlement-scola-ptsd-mental-health&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; U svijetu ima više drugih pravnih pitanja za riješiti, uključujući Irsku.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.moderatorrights.com/blog/facebook-content-moderators-win-52m-compensation-settlement/ „Facebook Content Moderators Win $52m Compensation Settlement”]&amp;#32;(en-US).&amp;#32;2020-05-13&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.moderatorrights.com/blog/facebook-content-moderators-win-52m-compensation-settlement/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Content+Moderators+Win+%2452m+Compensation+Settlement&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-05-13&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.moderatorrights.com%2Fblog%2Ffacebook-content-moderators-win-52m-compensation-settlement%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====InfoWars====
Facebook je kritikovan zbog dopuštanja [[InfoWars|InfoWars-u]] da objavljuje lažne tvrdnje i teorije zavjere.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.recode.net/2018/7/16/17577426/media-left-right-facebook-define-journalism|title=Media — both on the left and right — are pressing Facebook to define what journalism is|work=Recode|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2019-04-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20190427042115/https://www.recode.net/2018/7/16/17577426/media-left-right-facebook-define-journalism}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vanityfair.com/news/2018/07/how-facebooks-infowars-crisis-exposes-mark-zuckerbergs-hypocrisy?mbid=social_twitter|title=Why Facebook Won't Actually Ban Fake News|last=Kosoff|first=Maya|work=The Hive|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.buzzfeednews.com/article/charliewarzel/facebook-alex-jones-robertmueller-pedophile|title=Facebook Said Alex Jones' Threatening Rant Against Robert Mueller Doesn't Violate Its Rules|work=BuzzFeed News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt; Facebook je branio svoje poteze po pitanju InfoWars-a izjavom „mi jednostavno ne mislimo da je banovanje Stranica za dijeljenje teorija zavjere ili lažnih vijesti pravi način...”.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Facebook je dao samo šest slučajeva u kojem je činjenično provjeren sadržaj sa stranice InfoWars u periodu septembra 2017. – jula 2018.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Godine 2018, InfoWars je lažno tvrdio da su preživjeli iz pucnjave u Parklandu bili „glumci”. Facebook je zamilio da se ukloni sadržaj InfoWars-a kojim se pravi ova tvrdnja, mada su videa InfoWars-a kojima su se zagovarale lažnje tvrdnje bila ostavljena, čak iako je Facebook kontaktiran oko videa.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Facebook je izjavio da ih se u videima nikada nije ''eksplicitno'' nazivalo glumcima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Facebook je takođe dozvolio da ostanu videa InfoWars-a u kojima se dijelila teorija zavjere Pizzagate.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Krajem jula 2018. Facebook je ukinuo lični profil čelnika InfoWars-a Alexa Jonesa na 30 dana.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://money.cnn.com/2018/07/26/media/facebook-infowars-alex-jones/index.html|title=Facebook suspends personal profile of InfoWars founder Alex Jones|last=Darcy|first=Oliver|work=CNNMoney|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2021-02-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20210216061526/https://money.cnn.com/2018/07/26/media/facebook-infowars-alex-jones/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Početkom avgusta 2018, Facebook je banovao četiri najaktivnije stranice povezane sa InfoWars-om zbog govora mržnje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.thedailybeast.com/facebook-and-apple-itunes-ban-alex-jones-as-internet-giants-silence-infowars|title=Facebook and Apple iTunes Ban Alex Jones as Internet Giants Silence Infowars|last=Ross|first=Jamie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-06|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-06}}&lt;/ref&gt;

===Politička manipulacija===
:''V. takođe: [[Internet propaganda sponorisana od države|CIA-in uticaj na javno mnijenje]]''
Godine 2018, Facebook je izjavio da je, te godine, identifikovao „koordinisano neautentično ponašanje” kod „mnogih Stranica, Grupa i naloga stvorenih da raspiruju političku debatu, uključujući one u SAD-u, na Srednjem Istoku, u Rusiji i u UK-u”.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gleicher|first=Nathaniel|last2=Rodriguez|first2=Oscar|title=Removing Additional Inauthentic Activity from Facebook|url=https://newsroom.fb.com/news/2018/10/removing-inauthentic-activity/|publisher=Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-11}}&lt;/ref&gt;

Kampanjama kojima je upravljala britanska obavještajna agencija, pod imenom [[Joint Threat Research Intelligence Group]] (Obavještajna grupa za istraživanje udruženih prijetnji), uveliko je spadala u dvije kategorije: sajber napadi i ulaganje napora za propagandu. Potonje uključuje „masovno slanje poruka” i „proguravanje priča” preko sajtova društvenih medija poput Facebooka.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Snowden Docs: British Spies Used Sex and 'Dirty Tricks'|url=https://www.nbcnews.com/news/investigations/snowden-docs-british-spies-used-sex-dirty-tricks-n23091|publisher=[[NBC News]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Snowden leaks: GCHQ 'attacked Anonymous' hackers|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-26049448|publisher=BBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-05}}&lt;/ref&gt; Izraelski [[Jewish Internet Defense Force|JIDF]], kineska [[Partija 50 Cent]] i turski [[AK trolovi]] takođe fokusiraju svoju pažnju na platforme društvenih medija kao što je Facebook.&lt;ref&gt;{{cite news|title=China's 'troll factory' targeting Taiwan with disinformation prior to election|url=https://www.taiwannews.com.tw/en/news/3568146|work=Taiwan News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Trolls, bots and shutdowns: This is how Turkey manipulates public opinion|url=https://ahvalnews.com/freedoms/trolls-bots-and-shutdowns-how-turkey-manipulates-public-opinion|work=Ahval|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-17|access-date=2019-12-17|archive-date=2020-11-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190541/https://ahvalnews.com/freedoms/trolls-bots-and-shutdowns-how-turkey-manipulates-public-opinion|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Jewish Internet Defense Force 'seizes control' of anti-Israel Facebook group|url=https://www.jpost.com/Jewish-World/Jewish-News/Jewish-Internet-Defense-Force-seizes-control-of-anti-Israel-Facebook-group|work=The Jerusalem Post|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-07-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morrison|first=Sarah|title=Jewish Activist Battles For Israel on Facebook|publisher=Israel National News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-04|url=http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/125783}}&lt;/ref&gt;

U julu 2018, Samantha Bradshaw, koautorica izvještaja sa [[Oxford Internet Institute|OII-ja]] i Univerziteta Oksford, rekla je: „Broj zemalja gdje se formalno organizovana manipulacija preko društvenih medija javlja uveliko se povećao, sa 28 na 48 zemalja globalno. Većina rasta dolazi od političkih partija koje šire dezinformacije i vijesti-smeće kada su izborni periodi.”&lt;ref&gt;{{cite news|title=Social media manipulation rising globally, new report warns|url=http://www.ox.ac.uk/news/2018-07-20-social-media-manipulation-rising-globally-new-report-warns|publisher=University of Oxford|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-20|archive-date=2020-11-12|access-date=2019-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20201112035625/https://www.ox.ac.uk/news/2018-07-20-social-media-manipulation-rising-globally-new-report-warns|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2018, ''The Daily Telegraph'' je objavio da je Facebook „banovao stotine stranica i naloga za koje kaže da su fradulentno punili sajt partijskim političkim sadržajem – s tim da su dolazili iz SAD-a a nisu bili povezani sa Rusijom”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook: Most political trolls are American, not Russian|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/2018/10/11/facebook-political-trolls-american-not-russian/|work=The Daily Telegraph|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-12}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2018, ''The Washington Post'' je izvijesio da je „Facebook ukinuo nalog Jonathona Morgana, glavnog zvaničnika top istraživačke firme društvenih medija” [[New Knowledge]], „nakon izvještaja da su on i drugi bili uključeni u operaciji širenja dezinformacija” na Facebooku i Twitteru tokom Specijalnih izbora za Senat SAD-a u Alabami 2017.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Facebook suspends five accounts, including that of a social media researcher, for misleading tactics in Alabama election |url=https://www.washingtonpost.com/technology/2018/12/22/facebook-suspends-five-accounts-including-social-media-researcher-misleading-tactics-alabama-election/ |work=The Washington Post |date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Democratic operatives created fake Russian bots designed to link Kremlin to Roy Moore in Alabama race |url=https://www.foxnews.com/politics/democratic-operatives-created-fake-russian-bots-in-alabama-race-designed-to-link-kremlin-to-republican-roy-moore |work=Fox News |date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-20}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019, Facebook je izjavio da je uklonio 783 naloga, stranice i grupe povezane sa Iranom, zbog uključenosti u ono što je nazvano „koordinisanim neautentičnim ponašanjem”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook Says It Removed 783 Accounts Tied to an Iranian Manipulation Campaign|url=http://fortune.com/2019/01/31/facebook-manipulation-campaign-iran-fake-news/|work=[[Fortune (magazine)|Fortune]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-31}}&lt;/ref&gt;

U maju 2019, privatna obavještajna agencija [[Archimedes Group]] (Grupa Arhimed) sa sjedištem u Tel Avivu banovana je s Facebooka zbog „koordinisanog neautentičnog ponašanja” nakon što je Facebook otkrio lažne korisnike u zemljama potsaharske Afrike, Latinskoj Americi i Jugozapadnoj Aziji.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-48349671|title=Is Facebook undermining democracy in Africa?|last=Madowo|first=Larry|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt; Istrage Facebooka otkrile su da je Archimedes potrošio oko 1,1 miliona dolara na lažne reklame, plaćeno u brazilskim realima, izraelskim šekelima i američkim dolarima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/world/middle-east/change-reality-facebook-busts-israel-based-campaign-to-disrupt-elections-20190517-p51oad.html|title='Change reality': Facebook busts Israel-based campaign to disrupt elections|last=Satter|first=Isabel Debre and Raphael|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-16|website=The Sydney Morning Herald|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt; Facebook je dao primjere političke interferencije Archimedes Groupa u Nigeriji, Senegealu, Togou, Angoli, Nigeru i Tunisu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://newsroom.fb.com/news/2019/05/removing-coordinated-inauthentic-behavior-from-israel/|title=Removing Coordinated Inauthentic Behavior From Israel {{!}} Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt; {{abbr|ACDFRL|The Atlantic Council's Digital Forensic Research Lab}} izjavio je u izvještaju da „taktike koje koristi Archimedes Group, privatna kompanija, jako nalikuju na tipove taktika ratovanja informacijama koje koriste vlade, te Kremlj posebice”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/05/16/tech/facebook-takedown-israeli-company/index.html|title=Facebook says Israeli company used fake accounts to target African elections|last=Business|first=Donie O'Sullivan and Hadas Gold, CNN|website=CNN|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/facebook-bans-israeli-firm-over-fake-political-activity-11558030115|title=Facebook Bans Israeli Firm Over Fake Political Activity|last=Needleman|first=Sarah E.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-16|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08|issn=0099-9660}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. maja 2019, Facebook je objavio Izvještaj o ojačavanju standarda zajednice, ističući da je identifikovao nekoliko lažnih naloga preko umjetne inteligencije i ljudskog nadzora. U periodu šest mjeseci, oktobra 2018. – marta 2019, web-sajt društvenog medija uklonio je ukupno 3,39 milijardi lažnih naloga. Broj lažnih naloga je prema izvještaju iznosio preko 2,4 milijardi stvarnih ljudi na platformi.&lt;ref&gt;{{cite_web|url=https://www.npr.org/2019/05/23/726353723/facebook-removed-nearly-3-2-billion-fake-accounts-in-last-six-months|title=Facebook Removed Nearly 3.4 Billion Fake Accounts In 6 Months|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-23|publisher=National Public Radio}}&lt;/ref&gt;

U julu 2019, Facebook je unaprijedio svoje mjere za borbu protiv deceptivne političke propagande i druge zloupotrebe servisa. Kompanija je uklonila preko 1.800 naloga i stranica kojima se upravljalo iz Rusije, Tajlanda, Ukrajine i Hondurasa.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-accounts/facebook-removes-fake-accounts-from-thailand-russia-ukraine-honduras-idUSKCN1UK0KE|title=Facebook removes fake accounts from Thailand, Russia, Ukraine, Honduras|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-07-25|work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

Dana 30. oktobra 2019, Facebook je obrisao nekoliko naloga zaposlenika koji su radili za izraelsku [[NSO grupa|NSO grupu]], izjavivši da su nalozi „obrisani jer ne poštuju naše uslove”. Brisanja su došla nakon što je WhatsApp tužio izraelsku firmu na nadziranje zbog pokušaja stavljanja spywarea u 1.400 uređaja.&lt;ref&gt;{{cite_web|url=https://qudsnen.co/facebook-deletes-accounts-of-workers-at-nso-israeli-firm/|title=Facebook deletes accounts of workers at NSO Israeli firm|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-01|website=Quds News Network|archivedate=2020-08-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200817171324/https://qudsnen.co/facebook-deletes-accounts-of-workers-at-nso-israeli-firm/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

====Rusko uplitanje====
:''V. takođe: [[Agencija za istraživanje interneta|Rusko uplitanje u Izbore u SAD-u 2016.]]''
Godine 2018, specijalni savjetnik [[Robert Mueller]] optužio je 13 ruskih državljana i tri ruske organizacije za „uključivanje u operacije radi ometanja američkog političkog i izbornog procesa, uključujući predsjedničke izbore 2016”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Internet Research Agency indicted: Who is the Russian company behind the fake Facebook ads?|url=https://www.foxnews.com/tech/internet-research-agency-indicted-who-is-the-russian-company-behind-the-fake-facebook-ads|work=Fox News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-02-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=13 Russians Indicted as Mueller Reveals Effort to Aid Trump Campaign|url=https://www.nytimes.com/2018/02/16/us/politics/russians-indicted-mueller-election-interference.html|work=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-02-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Exposing Russia's Effort to Sow Discord Online: The Internet Research Agency and Advertisements|url=https://intelligence.house.gov/social-media-content/|website=intelligence.house.gov|publisher=Permanent Select Committee on Intelligence|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27|archive-date=2021-01-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128044519/https://intelligence.house.gov/social-media-content/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Mueller je kontaktirao Facebook poslije izjave kompanije da je prodato preko 100.000 dolara vrijednih reklama kompaniji ([[Internet Research Agency|IRA]]) s vezama s ruskom obavještajnom zajednicom, prije [[Predsjednički izbori u SAD 2016.|Predsjedničkih izbora u SAD-u 2016]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/facebook-gave-special-counsel-robert-mueller-more-details-on-russian-ad-buys-than-congress-1505514552|title=Facebook Gave Special Counsel Robert Mueller More Details on Russian Ad Buys Than Congress|last=Seetharaman|first=Deepa|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-15|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-15|last2=Tau|first2=Byron|issn=0099-9660|last3=Harris|first3=Shane}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook sold $100,000 of political ads to fake Russian accounts during 2016 US election|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/facebook-russia-ads-us-election-political-adverts-trump-putin-fake-news-a7933461.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-06}}&lt;/ref&gt; U septembru 2017, glavni sigurnosni zvaničnik Facebooka [[Alex Stamos]] napisao je da je kompanija „otkrila otprilike 100.000 dolara potrošenog novca na reklame od juna 2015. do maja 2017. – povezano s cca 3.000 reklama – povezano sa oko 470 neautentičnih naloga i Stranica koji krše naše smjernice. Naša analiza sugeriše da su ovi nalozi i Stranice povezane jedni s drugim i vjerovatno se upravlja s njima iz Rusije.”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook Says Russian Accounts Bought $100,000 in Ads During the 2016 Election|url=http://time.com/4930532/facebook-russian-accounts-2016-election/|work=Time|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-06|access-date=2019-12-17|archive-date=2021-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209193837/https://time.com/4930532/facebook-russian-accounts-2016-election/}}&lt;/ref&gt; Kampanje Clintonove i Trumpa potrošile su 81 milion dolara na Facebook reklame.&lt;ref&gt;{{cite news|title=New Studies Show Pundits Are Wrong About Russian Social-Media Involvement in US Politics|url=https://www.thenation.com/article/russiagate-elections-interference/|work=The Nation|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-28|access-date=2019-12-17|archive-date=2019-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603215617/https://www.thenation.com/article/russiagate-elections-interference/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je obećala punu saradnju u Muellerovoj istrazi, te pružila sve informacije o ruskom reklamiranju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cnbc.com/2017/09/06/facebook-gave-special-counsel-robert-mueller-data-on-russian-ads-report-says.html|title=Facebook gave special counsel Robert Mueller data on Russian ads, report says|last=Castillo|first=Michelle|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-07}}&lt;/ref&gt; Članovi obavještajnih komiteta Doma i Senata tvrdili su da je Facebook zadržavao informacije koje su iluminirale rusku kampanju propagande.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/politics/facebooks-openness-on-russia-questioned-by-congressional-investigators/2017/09/18/060e1ee4-9c90-11e7-9083-fbfddf6804c2_story.html|title=Facebook's openness on Russia questioned by congressional investigators|last=Leonnig|first=Carol D.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-18|work=Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-19|last2=Dwoskin|first2=Elizabeth|issn=0190-8286|last3=Timberg|first3=Craig}}&lt;/ref&gt; Ruski operativci su koristili Facebook da organizuju skupove [[Black Lives Matter]] (Životi crnaca su važni)&lt;ref&gt;{{cite news|title=Russians trolls organized a protest in the US|url=https://edition.cnn.com/videos/us/2018/06/25/russia-protest-philando-castile-distorting-truth-orig.cnn/video/playlists/russian-trolls-exploit-philando-castiles-death/|work=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-06-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Did Russian hackers organize Philando Castile protest? Activists say no|url=http://www.startribune.com/local-organizers-doubt-reports-of-russian-ties-to-castile-protest/454368633/|work=[[Star Tribune]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-01|access-date=2019-12-17|archive-date=2020-11-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125173146/https://www.startribune.com/local-organizers-doubt-reports-of-russian-ties-to-castile-protest/454368633/}}&lt;/ref&gt; kao i antiimigrantske skupove na tlu SAD-a,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.thedailybeast.com/exclusive-russia-used-facebook-events-to-organize-anti-immigrant-rallies-on-us-soil|title=Exclusive: Russia Used Facebook Events to Organize Anti-Immigrant Rallies on U.S. Soil|last=Ackerman|first=Ben Collins{{!}}Kevin Poulsen{{!}}Spencer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-12|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-12}}&lt;/ref&gt; a takođe i skupove protiv Clintonove&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.businessinsider.com/facebook-group-russia-texas-anti-immigrant-rallies-2017-9|title=Shuttered Facebook group that organized anti-Clinton, anti-immigrant rallies across Texas was linked to Russia|work=Business Insider|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-14|archive-date=2017-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20170913202902/https://amp.businessinsider.com/facebook-group-russia-texas-anti-immigrant-rallies-2017-9|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; i skupove za Donalda Trumpa te protiv njega.&lt;ref&gt;[http://fortune.com/2018/02/17/russian-organized-rallies-election-meddling/ „Russians Staged Rallies For and Against Trump to Promote Discord, Indictment Says”]. ''[[Fortune (magazine)|Fortune]]''. 2018-02-17.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.thedailybeast.com/russians-appear-to-use-facebook-to-push-pro-trump-flash-mobs-in-florida|title=Exclusive: Russians Appear to Use Facebook to Push Trump Rallies in 17 U.S. Cities|last=Ackerman|first=Ben Collins{{!}}Gideon Resnick{{!}}Kevin Poulsen{{!}}Spencer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-20|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-20}}&lt;/ref&gt; Facebook reklame su se takođe koristile za eksploataciju podjela oko crnačkog političkog aktivizma i muslimana, simultanim slanjem nedosljednih poruka različitim korisnicma na osnovu njihovih političkih i demografskih karakteristika, kako bi se stvarala pomutnja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/business/technology/russian-operatives-used-facebook-ads-to-exploit-divisions-over-black-political-activism-and-muslims/2017/09/25/4a011242-a21b-11e7-ade1-76d061d56efa_story.html|title=Russian operatives used Facebook ads to exploit divisions over black political activism and Muslims|last=Dwoskin|first=Adam Entous, Craig Timberg and Elizabeth|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-25|work=Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-25|issn=0190-8286}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://money.cnn.com/2017/09/27/media/facebook-black-lives-matter-targeting/index.html „Exclusive: Russian-bought Black Lives Matter ad on Facebook targeted Baltimore and Ferguson”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180714105658/https://money.cnn.com/2017/09/27/media/facebook-black-lives-matter-targeting/index.html |date=2018-07-14 }}. CNN. 2017-09-28.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.thedailybeast.com/exclusive-russians-impersonated-real-american-muslims-to-stir-chaos-on-facebook-and-instagram|title=Exclusive: Russians Impersonated Real American Muslims to Stir Chaos on Facebook and Instagram|last=Ackerman|first=Ben Collins{{!}}Kevin Poulsen{{!}}Spencer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-27|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-28}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg je izjavio da žali što je odbacio brigu oko ruskog uticaja na Predsjedničke izbore u SAD-u 2016.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnbc.com/2017/09/27/mark-zuckerberg-says-facebook-impact-on-2016-election-went-beyond-ads.html|title=Mark Zuckerberg responds to Trump, regrets he dismissed election concerns|last=Shinal|first=John|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-27|work=CNBC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-27}}&lt;/ref&gt;

Rusko-američki milijarder [[Yuri Milner]], koji se sprijateljio sa Zuckerbergom&lt;ref name=&quot;auto4&quot;&gt;[https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/kremlin-owned-firms-linked-major-twitter-facebook-investments-icij/ „Kremlin-owned Firms Linked to Major Investments in Twitter and Facebook”]. ''International Consortium of Investigative Journalists – ICIJ''. 2017-11-05.&lt;/ref&gt; između 2009. i 2011. imao je podršku Kremlja za svoje investicije u Facebook i Twitter.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/11/05/world/yuri-milner-facebook-twitter-russia.html|title=Kremlin Cash Behind Billionaire's Twitter and Facebook Investments|last=Drucker|first=Jesse|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-05|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-06|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019, Facebook je uklonio 289 Stranica i 75 koordinisanih naloga povezanih sa novinskom agencijom u vlasništvu ruske državne agencije [[Sputnik (novinska agencija)|Sputnik]], koja se lažno predstavljala kao nezavisna agencija za vijesti ili Stranica opšteg interesa.&lt;ref name=DaFN&gt;{{cite web|title=Disinformation and 'fake news': Final Report|url=https://publications.parliament.uk/pa/cm201719/cmselect/cmcumeds/1791/179109.htm|website=publications.parliament.uk|publisher=Digital, Culture, Media and Sport Committee – House of Commons|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gleicher|first=Nathaniel|title=Removing Coordinated Inauthentic Behavior from Russia|url=https://newsroom.fb.com/news/2019/01/removing-cib-from-russia/|publisher=Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-17}}&lt;/ref&gt; Facebook je kasnije identifikovao i uklonio dodatnih 1.907 naloga povezanih s Rusijom za koje se otkrilo da ih karakterizira uključenost u „koordinisano neautentično ponašanje”.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cuthbertson|first=Antony|title=Facebook removes thousands more Russian accounts|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/facebook-russia-bots-brexit-account-iran-instagram-a8840256.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-26}}&lt;/ref&gt; Godine 2018, izvještaj odabranog komiteta britanskog [[Department for Digital, Culture, Media and Sport|DCMS-a]] kritikovao je Facebook zbog toga što odbija da istraži zloupotrebu njegove platforme od strane Ruske vlade, te zbog toga što umanjuje opseg problema.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Disinformation and 'fake news': Interim Report|url=https://publications.parliament.uk/pa/cm201719/cmselect/cmcumeds/363/36308.htm|website=publications.parliament.uk|publisher=Digital, Culture, Media and Sport Committee – House of Commons}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cadwalladr|first=Carole|authorlink=Carole Cadwalladr|title=A withering verdict: MPs report on Zuckerberg, Russia and Cambridge Analytica|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/jul/28/dcms-report-fake-news-disinformation-brexit-facebook-russia|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Observer]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-28}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2019, [[Glenn Greenwald]] je napisao da je kompanija za sajber sigurnost New Knowledge, koja stoji iza jednog od izvještaja Senata o ruskoj inteferenciji u izborima društvenim medijima, „uhvaćena samo šest sedmica prije kako je uključena u masivnu prevaru radi stvaranja fiktivnih ruskih trol naloga na Facebooku i Twitteru kako bi se tvrdilo da Kremlj radi na tome da demokratski nominovani kandidat za Senat Doug Jones u Alabami bude poražen. ''The New York Times'', kada je otkrivao prevaru, citirao je izvještaj New Knowledgea koji se razmetao fabrikacijama...”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=NBC News, to Claim Russia Supports Tulsi Gabbard, Relies on Firm Just Caught Fabricating Russia Data for the Democratic Party|url=https://theintercept.com/2019/02/03/nbc-news-to-claim-russia-supports-tulsi-gabbard-relies-on-firm-just-caught-fabricating-russia-data-for-the-democratic-party/|work=The Intercept|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Secret Experiment in Alabama Senate Race Imitated Russian Tactics|url=https://www.nytimes.com/2018/12/19/us/alabama-senate-roy-jones-russia.html|work=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-19}}&lt;/ref&gt;

====Propaganda protiv Rohinja====
:''V. takođe: [[Progon muslimana u Mjanmaru]]''
Godine 2018, Facebook je ukinuo 536&lt;!--425+46+52+13--&gt; Facebook Stranica, 17 Facebook Grupa, 175&lt;!--135+12+18+10--&gt; Facebook naloga i 16&lt;!--15+1--&gt; Instagram naloga povezanih s mjanmarskom vojskom. Kolektivno, njih je pratilo preko 10 miliona ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Removing Myanmar Military Officials From Facebook|url=https://newsroom.fb.com/news/2018/08/removing-myanmar-officials/|publisher=Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27}}&lt;/ref&gt; ''The New York Times'' je izjavio:&lt;ref&gt;{{cite news|last=Mozur|first=Paul|title=A Genocide Incited on Facebook, With Posts From Myanmar's Military|url=https://www.nytimes.com/2018/10/15/technology/myanmar-facebook-genocide.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27|work=[[The New York Times]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-15}}&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|nakon mjeseci izvještaja o anti-Rohinja propagandi na Facebooku, kompanija je priznala da je bila prespora po pitanju djelovanja u Mjanmaru. Do tada, više od 700.000 Rohinja je napustilo zemlju za godinu, kao dio onoga što su zvaničnici Ujedinjenih nacija nazvali „udžbeničkim primjerom etničkog čišćenja”.}}

====Facebookovo saučesništvo u usponu Modija na vlast u Indiji====
Godine 2019, knjiga naslovljena ''The Real Face of Facebook in India'' (Stvarno lice Facebooka u Indiji),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thewire.in/politics/bjp-facebook-india-modi|title=The Past and Future of Facebook and BJP's Mutually Beneficial Relationship|website=The Wire}}&lt;/ref&gt; napisana u koautorstvu novinara ([[Paranjoy Guha Thakurta]] i Cyril Sam) navodi da je Facebook bio i direktno saučesnik u usponu, a i imao benefite od uspona, [[Narendra Modi|Modijevog]] [[Indijska narodna partija|BJP-a]] u [[Indija|Indiji]].

===Upravljanje kompanije===
Jedan od prvih investitora Facebooka i bivši Zuckerbergov mentor [[Roger McNamee]] opisao je Facebook kao „najcentralizovaniju strukturu za donošenje odluka koju je ikada susreo u velikoj kompaniji”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/01/29/books/review/roger-mcnamee-zucked.html|title=An Anti-Facebook Manifesto, by an Early Facebook Investor|first=Tom|last=Bissell|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-29|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt; [[Nathan Schneider]], profesor medijskih studija na Univerzitetu Colorado Boulder zagovarao je transformaciju Facebooka u [[platformska kooperacija|platformsku kooperaciju]] u vlasništvu korisnika i kojom će upravljati korisnici.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vice.com/en_us/article/qvxbgq/its-time-for-mark-zuckerberg-to-give-up-control-of-facebook|title=It's Time for Mark Zuckerberg to Give Up Control of Facebook|first=Nathan|last=Schneider|first2=Harry|last2=Cheadle|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-27}}&lt;/ref&gt;

Koosnivač Facebooka Chris Hughes kaže da CEO Mark Zuckerberg ima previše moći, da je kompanija trenutno monopol, te da je, kao rezultat, treba razdvojiti u nekoliko manjih kompanija. Hughes je pozvao na razdvajanje Facebooka u [[op-ed]]u ''The New York Timesa''. Hughes kaže da je zabrinut što se Zuckerberg okružio ljudima u timu koji ga ne izazivaju i da je kao rezultat, posao Američke vlade da ga drži odgovornim i obuzdava njegovu „neprovjeravanu moć”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/facebook-co-founder-chris-hughes-calls-for-companys-breakup-zuckerberg/|title=Facebook co-founder Chris Hughes calls for company's breakup|first=Shelby|last=Brown|website=CNET}}&lt;/ref&gt; Hughes isto tako kaže da je „Markova moć bez presedana i protivamerička [''un-American'']”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2019/05/09/opinion/sunday/chris-hughes-facebook-zuckerberg.html|title=Opinion &amp;#124; It's Time to Break Up Facebook|first=Chris|last=Hughes|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-09|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt; Nekoliko američkih političara slaže se sa Hughesom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/more-politicians-side-with-chris-hughes-and-are-ready-to-split-up-facebook/|title=More politicians side with Facebook co-founder on breaking up company|first=Shelby|last=Brown|website=CNET}}&lt;/ref&gt; EU komesar za kompeticiju Margrethe Vestager izjavila je da je bi se razdvajanje Facebooka trebalo dogoditi samo kao „lijek krajnje nužde”, te da razdvajanje Facebooka ne bi riješilo probleme kojima Facebook podliježe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/eu-competition-commissioner-facebook-breakup-would-be-last-resort/|title=EU competition commissioner: Facebook breakup would be 'last resort'|first=Katie|last=Collins|website=CNET}}&lt;/ref&gt;

====Litigacija====
Kompanija je bila predmet više litigacija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://arstechnica.com/tech-policy/2016/01/appeals-court-upholds-deal-allowing-kids-images-in-facebook-ads/|title=Appeals court upholds deal allowing kids' images in Facebook ads|last=Farivar|first=Cyrus|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-01-07|website=[[Ars Technica]]|publisher=Condé Nast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-yahoo-facebook-lawsuit-idUSBRE82B18M20120312|title=Yahoo sues Facebook for infringing 10 patents|last=Levine|first=Dan|last2=Oreskovic|first2=Alexei|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-03-12|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.recode.net/2017/2/1/14476500/facebook-oculus-zenimax-lawsuit-500-million|title=Facebook lost its Oculus lawsuit and has to pay $500 million|last=Wagner|first=Kurt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-02-01|website=[[Recode]]|publisher=Vox Media|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archive-date=2019-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401183744/https://www.recode.net/2017/2/1/14476500/facebook-oculus-zenimax-lawsuit-500-million}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2016/5/19/11712804/facebook-private-message-scanning-privacy-lawsuit|title=Lawsuit claims Facebook illegally scanned private messages|last=Brandom|first=Rusell|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-05-19|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; Najistaknutiji slučaj vezan je za optužbe da je Zuckerberg prekršio [[usmeni ugovor]] sa troje ljudi ([[Cameron Winklevoss]], [[Tyler Winklevoss]] i [[Divya Narendra]]) kako bi napravio društvenu mrežu 2004. tada pod nazivom [[ConnectU|HarvardConnection]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/media/2007/jul/25/digitalmedia.usnews|title=Facebook in court over ownership|last=Tryhorn|first=Chris|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-25|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abcnews.go.com/TheLaw/story?id=3391856|title=Facebook Founder Accused of Stealing Idea for Site|last=Michels|first=Scott|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-20|website=[[ABC News]]|publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.businessinsider.com/how-mark-zuckerberg-hacked-connectu-2010-3|title=How Mark Zuckerberg Hacked Into Rival ConnectU In 2004|last=Carlson|first=Nicholas|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-05|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Dana 6. marta 2018, [[BlackBerry Limited|BlackBerry]] je tužio Facebook i njegove podružnice Instagram i WhatsApp za ukidanje ključnih odlika aplikacije za poruke.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/tech/2018/03/07/blackberry-to-facebook-stole-our-messaging-technology.html|title=BlackBerry to Facebook: You stole our messaging technology|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-07|work=Fox News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-08}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019, britanski zastupnici koji su predstavljali [[Incident školskog zlostavljanja u školi Almondbury|zlostavljanog sirijskog školarca]], tužili su Facebook za lažne tvrdnje. Tvrdili su da je Facebook štitio značajne ličnosti od nadzora umjesto da je uklanjao sadržaj koji krši pravila te da je specijalni tretman bio s finansijskom pozadinom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.mirror.co.uk/news/uk-news/refugee-waterboarded-bullies-sue-facebook-13885978|title=Refugee 'waterboarded' by bullies to sue Facebook over Tommy Robinson claims|last=Jolly|first=Bradley|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-21|work=Mirror}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;facebookjamalrobinson&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2019/jan/21/bullied-syrian-schoolboy-to-sue-facebook-over-tommy-robinson-claims|title=Bullied Syrian schoolboy to sue Facebook over Tommy Robinson claims|last=Halliday|first=Josh|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-21|work=The Guardian}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2018, žena iz Teksasa je tužila Facebook, tvrdeći da je primorana na trgovinu seksualnim robljem kada je imala 15 godina od strane čovjeka koji se „sprijateljio” s njom na mreži društvenog medija. Facebook je odgovorio da radi i internalno i eksternalno da banuje ljude koji vrše trgovinu seksualnim robljem.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-sex-trafficking-facebook-lawsuit/woman-sues-facebook-claims-site-enabled-sex-trafficking-idUSKCN1MD080|title=Woman sues Facebook, claims site enabled sex trafficking|last=Whitcomb|first=Dan|work=U.S.|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-sex-trafficking-facebook-lawsuit/facebook-responding-to-lawsuit-says-sex-trafficking-banned-on-site-idUSKCN1ME038|title=Facebook, responding to lawsuit, says sex trafficking banned on site|last=Whitcomb|first=Dan|work=U.S.|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-04}}&lt;/ref&gt;

===DPA===
U oktobru 2017, Facebook je proširio svoj rad sa [[Definers Public Affairs|DPA-om]], PR firmom koja je originalno unajmljena da nadzire pres pokrivenost kompanija radi adresiranja pitanja koja se primarno tiču ruskog uplitanja u američke izbore 2016, potom pogrešnog tretiranja podataka korisnika od strane Kembridž Analitike, govora mržnje na Facebooku, te poziva za regulaciju.&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/11/14/technology/facebook-data-russia-election-racism.html|title=Delay, Deny and Deflect: How Facebook's Leaders Fought Through Crisis|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15}}&lt;/ref&gt; Glasnogovornik kompanije Tim Miller izjavio je da cilj za tehničke firme treba da bude „imati pozitivan sadržaj istaknut o svojoj kompaniji i negativan sadržaj koji se ističe o vašem takmacu”. DPA je tvrdio da je George Soros onaj koji stoji iza onoga za što se čini da je širi anti-Facebook pokret, te da je napravio druge negativne medije, zajedno sa [[America Rising]]om, koji su preuzimale veće medijske organizacije poput [[Breitbart News|Breitbarta]].&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/nov/14/facebook-george-soros-pr-firm-discredit-critics-crisis|title=Facebook reportedly discredited critics by linking them to George Soros|last=Wong|first=Julia Carrie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15|website=the Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15}}&lt;/ref&gt; Facebook je prekinuo veze sa agencijom krajem 2018, nakon javnog negodovanja po pitanju njihove uvezanosti.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/11/15/technology/facebook-definers-soros.html|title=Facebook Cuts Ties With Definers Public Affairs Following Outcry|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15}}&lt;/ref&gt;

===Transkripcija korisničkih audio-poruka===
Dana 13. avgusta 2019, otkriveno je da je Facebook imao na spisku stotine kontraktora za stvaranje i dolazak do transkripta audio-poruka korisnika.&lt;ref name=latimesreveals&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/business/story/2019-08-13/facebook-paid-hundreds-of-contractors-to-transcribe-audio-of-users|title=Facebook paid hundreds of contractors to transcribe users' audio|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-08-13|website=Los Angeles Times}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bloombergreveals /&gt;&lt;ref name=cnbcreveals /&gt; Ovo je uglavnom bio slučaj sa Facebook Messengerom, gdje su kontraktori često slušali i transkribovali glasovne poruke korisnika.&lt;ref name=cnbcreveals&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/08/13/facebook-hired-people-to-transcribe-voice-calls-made-on-messenger.html|title=Facebook hired people to transcribe voice calls made on Messenger|first=Todd|last=Haselton|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-08-13|website=CNBC}}&lt;/ref&gt; Nakon što je ovo prvi put objavljeno na [[Bloomberg News]]u, Facebook je izdao izjavu u kojoj je potvrdio da je izvještaj istinit,&lt;ref name=bloombergreveals /&gt; ali je takođe izjavio da je program nadziranja sada suspendovan.&lt;ref name=bloombergreveals&gt;https://www.bloomberg.com/news/articles/2019-08-13/facebook-paid-hundreds-of-contractors-to-transcribe-users-audio&lt;/ref&gt;

==Uticaj&lt;span id=&quot;Socijalni uticaj&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span id=&quot;Društveni uticaj&quot;&gt;&lt;/span&gt;==
[[File:Ad-tech London 2010 (5).JPG|thumb|Facebook na [[ad:tech|ad:tech-u]] 2010]]

===Opseg===
Komentator u ''The Washington Postu'' istakao je da Facebook čini „masivni depozitar informacija koji dokumentuje i naše reakcije na događaje i naše običaje evolucije uz opseg i neposrednost o kakvim su raniji historičari mogli samo da sanjaju”.&lt;ref name=WashPost_20190508/&gt; Pogotovo za antropologe, sociologe i socijalne historičare – uz odgovarajuću prezervaciju i očuvanje – web-sajt „će čuvati slike naših života koje su znatno oštrije i više nijansirane nego bilo koja evidencija koja postoji”.&lt;ref name=WashPost_20190508&gt;{{cite news|last=Gebelhoff|first=Robert|title=Facebook is becoming a vast digital graveyard — and a gift to the future|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/05/08/facebook-is-becoming-vast-digital-graveyard-gift-future/|work=The Washington Post|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190508220055/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/05/08/facebook-is-becoming-vast-digital-graveyard-gift-future/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-08|deadurl=no|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-07-16}}&lt;/ref&gt;

===Ekonomija===
Ekonomi su istakli da Facebook nudi mnogo nerivalskih servisa od kojih je na dobitku toliko mnogo korisnika koliko je zainteresovano, bez primoravanja korisnika da se takmiče jedan s drugim. Nasuprot ovome, većina dobara je dostupna ograničenom broju korisnika; naprimjer, ako jedan korisnik kupi telefon, nijedan drugi ne može da kupi taj telefon. Na tri područja ostvaruje se najveći ekonomski uticaj: platformska kompeticija, tržište i podaci o ponašanju korisnika.&lt;ref&gt;{{cite book|doi=10.1017/CBO9781139060011.003|chapter=The Economics of Internet Markets|title=Advances in Economics and Econometrics|pages=48–75|year=2013|last=Levin|first=Jonathan|isbn=978-1-139-06001-1}}&lt;/ref&gt;

Facebook je počeo da smanjuje svoj karbonski uticaj nakon što ga je Greenpeace napao zbog dugogodišnjeg oslanjanja na ugalj s rezultatom ugljičnog otiska.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.wired.com/2011/12/greenpeace-declares-victory-over-facebook-data-centers/|title=Greenpeace Declares Victory Over Facebook Data Centers|magazine=WIRED|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-12-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-14}}&lt;/ref&gt;

Facebook pruža razvojnu platformu za mnoge aplikacije društvenih igara, komunikaciju, podršku, recenzije i drugo povezano sa onlajn aktivnostima. Ova platforma je potakla nastanak mnogih poslovnih subjekata i potpomogla nastanak hiljada poslova u globalnoj ekonomiji. [[Zynga Inc.]], lider u društvenim igrama, primjer je takvog poslovnog subjekta. Ekonometrička analiza otkriva da je Facebookova platforma za razvoj aplikacija donijela preko 182.000 poslova u američkoj ekonomiji 2011. Ukupna ekonomska vrijednost ostvarenih zaposlenja je bila oko 12 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Facebook App Economy|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-19|publisher=University of Maryland|url=https://www.rhsmith.umd.edu/files/Documents/Centers/DIGITS/AppEconomyImpact091911.pdf|access-date=2019-12-19|archivedate=2020-03-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200301183356/https://www.rhsmith.umd.edu/files/Documents/Centers/DIGITS/AppEconomyImpact091911.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===Društvo===
: ''V. takođe: [[Servis za društveno umrežavanje#Danas]], [[Sociologija interneta#Društvene mreže i zabava]] i [[Društveni kapital]]''
Facebook je bio prva društvena mreža koja je povezala milijarde ljudi. Društveno umrežavanje omogućava ljudima da ostanu u dodiru s prijateljima, rođacima i poznanicima gdje god da su u svijetu. Može da ujedini izgubljene članove porodice i prijatelje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://abclocal.go.com/wabc/story?section=news/local&amp;id=7739245|title=Father finds daughter on Facebook after 20 years apart|work=WABC|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-10-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-15|archive-date=2010-10-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20101028083236/http://abclocal.go.com/wabc/story?section=news/local&amp;id=7739245|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.in.msn.com/international/article.aspx?cp-documentid=3570509&amp;=|title=Facebook reunites father, daughter after 48 years|work=MSN India|location=Delhi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-06-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110907171653/http://news.in.msn.com/international/article.aspx?cp-documentid=3570509&amp;=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-07|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Omogućava korisnicima da razmjenjuju ideje i ostanu informisani. Ujedinjuje ljude zajedničkih interesa i/ili vjerovanja.&lt;ref&gt;[http://www.statista.com/topics/1164/social-networks/chart/1103/top-10-social-networks-in-q1-2013/ „Half of the World's Online Population Uses Facebook”]. ''GlobalWebIndex''. maj 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.business2community.com/social-media/impact-social-media-truly-society-0974685#ROUtlo0v0WuShHDv.97|title=What Impact Has Social Media Truly Had on Society|work=Business 2 Community}}&lt;/ref&gt;

Facebook je promijenio način na koji ljudi komuniciraju. Predstavlja platformu koja korisnicima pruža mogućnost da dijele sadržaj sa drugima, na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.usatoday.com/story/tech/2014/02/02/facebook-turns-10-cultural-impact/5063979/|title=How Facebook changed our lives|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-02|work=USA Today}}&lt;/ref&gt; Jedna studija je otkrila da su informacione upotrebe bile više povezane sa građanskim i političkim djelovanjima nego sa rekreacijom.&lt;ref name=&quot;being-immersed-social-networking-journal-article-dec2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Park |first1=Namsu |last2=Kee |first2=Kerk F. |last3=Valenzuela |first3=Sebastián |title=Being Immersed in Social Networking Environment: Facebook Groups, Uses and Gratifications, and Social Outcomes |journal=CyberPsychology &amp; Behavior |date=&lt;!--Sept.--&gt;decembar 2009 |volume=12 |issue=6 |pages=729–733 |doi=10.1089/cpb.2009.0003 |pmid=19619037 |url=https://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/41155/2009_Park.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-22 |location=The University of Texas at Austin - Texas ScholarWorks|hdl=2152/41155}}&lt;/ref&gt;

U ''The Facebook Effectu'' David Kirkpatrick izjavio je da struktura Facebooka čini da ga je teško zamijeniti, zbog „efekata mreže” koje ima. Ističe koliko bi bilo teško premjestiti sve veze korisnika i slike na alternativu.

Facebook omogućava ljudima da učestvuju u zajedničkoj atmosferi sa „komšijom preko puta”, uprkos stvarnoj udaljenosti koja postoji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://finance.yahoo.com/blogs/daily-ticker/facebook-effect-social-network-changed-world-122656206.html|title=Facebook Effect: How the Social Network Changed the World|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|work=Yahoo Finance}}&lt;/ref&gt; Godine 2016, 44% američkog stanovništva dobija vijesti preko Facebooka.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://economictimes.indiatimes.com/tech/internet/facebook-extends-lead-as-news-gateway-study/articleshow/52456528.cms|title=Facebook extends lead as news gateway: Study – The Economic Times|newspaper=The Economic Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-05-27|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-05-26}}&lt;/ref&gt;

===Emocionalno zdravlje===
Studije su povezale društvene mreže s pozitivnim&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi=10.1111/j.1083-6101.2007.00367.x|title = The Benefits of Facebook &quot;Friends:&quot; Social Capital and College Students' Use of Online Social Network Sites| journal=Journal of Computer-Mediated Communication| volume=12| issue=4| pages=1143–1168|year = 2007|last = Ellison|first = Nicole B.| last2=Steinfield| first2=Charles| last3=Lampe| first3=Cliff}}&lt;/ref&gt; i negativnim uticajem&lt;ref&gt;{{cite web|first=Stephen|last=Marche|title=Is Facebook Making Us Lonely?|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2012/05/is-facebook-making-us-lonely/308930/|website=[[The Atlantic]]|publisher=[[Emerson Collective]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-04-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Maria|last=Konnikova|title=How Facebook Makes Us Unhappy|url=https://www.newyorker.com/tech/elements/how-facebook-makes-us-unhappy|website=[[The New Yorker]]|publisher=Condé Nast|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-09-10|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Grace|last=Dent|title=Social media is full of sad, lonely people pretending they're OK and perfectly fine attention-seekers pretending to be sad|url=https://www.independent.co.uk/voices/facebook-instagram-twitter-social-media-makes-sad-lonely-attention-seekers-a7614396.html|website=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Alexandra|last=Sifferlin|title=Why Facebook Makes You Feel Bad About Yourself|url=http://healthland.time.com/2013/01/24/why-facebook-makes-you-feel-bad-about-yourself/|journal=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Katherine|last=Hobson|title=Feeling Lonely? Too Much Time On Social Media May Be Why|url=https://www.npr.org/sections/health-shots/2017/03/06/518362255/feeling-lonely-too-much-time-on-social-media-may-be-why|website=[[NPR]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt; na emocionalno zdravlje. Studije su povezale Facebook sa osjećajima zavisti, uglavnom uzrokovanim slikama sa odmora i praznika. Ostali uzroci uključuju postove prijatelja o sreći u porodici i slike fizičke ljepote – zbog čega drugi ljudi ostaju nezadovoljni svojim životima. Udružena studija dva njemačka univerziteta otkrila je da je jedna od tri osobe nezadovoljnija svojim životom nakon posjećivanja Facebooka,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Belinda|last=Goldsmith|title=RPT-Is Facebook envy making you miserable?|url=https://www.reuters.com/article/facebook-envy-idUSL6N0AR8D820130122|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CNN studies&quot; /&gt; a druga studija [[Utah Valley University|UVU-a]] otkriva da su se učenici koledža osjećali lošije razmišljajući o sebi nakon povećanog vremena provedenog na Facebooku.&lt;ref name=&quot;CNN studies&quot;&gt;{{cite web|first=Heather|last=Kelly|title=Study: Using Facebook can make you sad|url=http://edition.cnn.com/2013/08/15/tech/social-media/study-facebook-blues/index.html|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-08-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Mike|last=Flacy|title=Study: Why Facebook is making people sad|url=https://www.digitaltrends.com/social-media/study-why-facebook-is-making-people-sad/|website=[[Digital Trends]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-01-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Wendy|last=Sachs|title=Facebook Envy: How Cruising Can Kill Self Esteem|url=https://www.huffingtonpost.com/wendy-sachs/facebook_b_1262681.html|website=[[HuffPost]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;

Profesor Larry D. Rosen izjavio je da tinejdžeri na Facebooku pokazuju više [[narcizam|narcističke]] tendencije, s tim da omladina pokazuje znakove antidruštvenog ponašanja, [[manija|manije]] i agresivnost. Pozitivni efekti uključuju znakove „virtuelne empatije” prema onlajn prijateljima i pomaganje [[introvertnost|introvertnim]] osobama da steknu socijalne vještine.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ysolt|last=Usigan|title=Facebook makes teens narcissistic, anxious and depressed – but also nice, social and engaged|url=https://www.cbsnews.com/news/facebook-makes-teens-narcissistic-anxious-and-depressed-but-also-nice-social-and-engaged/|website=CBS News|publisher=[[CBS]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;

U blog postu od decembra 2017, kompanija je istakla istraživanje koje je pokazalo „pasivno konzumiranje” news feeda, što je zapravno čitanje bez interakcije, nakon čega korisnici ostaju s negativnim osjećanjima poslije, dok je interakcija s porukama pokazala poboljšanje u blagostanju.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Casey|last=Newton|title=Facebook says 'passively consuming' the News Feed will make you feel worse about yourself|url=https://www.theverge.com/2017/12/15/16781448/facebook-makes-you-feel-bad-study-research|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;

===Politika&lt;span id=&quot;Politički uticaj&quot;&gt;&lt;/span&gt;===
: ''V. takođe: [[Društveni mediji u politici]], [[Društveni mediji i politička komunikacija u SAD-u]], [[Društveni mediji u predsjedničkoj kampanji u SAD-u 2016.]] i [[WhatsApp#Prevare i lažne vijesti]]''
&lt;!-- Iskomentarisano jer je slika obrisana: [[File:Lions of Rojava Facebook recruitment page.png|thumb|Stranica za regrutovanje [[People's Protection Units|YPG-a]], libertarijanske gerilske armije u Rožavi koja se borila protiv IDIL-a]] --&gt;

U februaru 2008, Facebook grupa pod imenom „One Million Voices Against FARC” (u prijevodu: Jedan milion glasova protiv FARC-a) organizovala je događaj u kojem su stotine hiljada Kolumbijaca marširale u protestu protiv [[Revolucionarne oružane snage Kolumbije|FARC-a]].&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-08-01|url=http://www.csmonitor.com/World/Americas/2008/0204/p04s02-woam.html|title=Facebook used to target Colombia's FARC with global rally|work=The Christian Science Monitor|location=Boston|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-04|author=Brodzinsky, Sibylla}}&lt;/ref&gt; U avgustu 2010, jedan od [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejskih]] zvaničnih vladinih sajtova, te zvanična novinska agencija države, [[Uriminzokkiri]], pridružili su se Facebooku.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Laura|last=Roberts|title=North Korea joins Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-08-21|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/7957222/North-Korea-joins-Facebook.html|work=The Daily Telegraph|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-08-22|location=London}}&lt;/ref&gt;

[[File:2011 Egyptian protests Facebook &amp; jan25 card.jpg|thumb|Čovjek tokom egipatskih protesta 2011. nosi kartu na kojoj piše „Facebook,#jan25, The Egyptian Social Network” (Facebook,#jan25, egipatska društvena mreža)]]
Tokom [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnogi novinari su tvrdili da je Facebook igrao veliku ulogu u [[Protesti u Egiptu (2011)|Egipatskoj revoluciji 2011]].&lt;ref&gt;{{cite news|author=Sutter, John D.|url=http://edition.cnn.com/2011/TECH/innovation/02/21/egypt.internet.revolution/index.html|title=The faces of Egypt's 'Revolution 2.0'|work=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07|archive-date=2021-02-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211075744/http://edition.cnn.com/2011/TECH/innovation/02/21/egypt.internet.revolution/index.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hauslohner|first=Abigail|url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2044142,00.html|title=Is Egypt About to Have a Facebook Revolution?|work=Time|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-01-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07|archivedate=2011-01-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110125022244/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2044142,00.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Dana 14. januara, Facebook stranicu „We are all Khaled Said” (u prijevodu: Svi smo mi Khaled Said) napravio je Wael Ghoniem kako bi pozvao Egipćane na „mirne demonstracije” 25. januara. Prema [[Mashable]]u, u Tunisu i Egiptu, Facebook je postao primarna alatka za povezivanje protestanata i doveo je Egipatsku vladu do toga da banuje Facebook, Twitter i druge web-sajtove 26. januara&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kessler, Sarah|url=http://mashable.com/2011/01/26/facebook-blocked-in-egypt/|title=Facebook &amp; Twitter Both Blocked in Egypt|work=Mashable|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-01-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07}}&lt;/ref&gt; a potom zabrani sve mobilne i internet konekcije za cijeli Egipat 28. januara. Nakon 18 dana, ustanak je primorao predsjednika [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]] da da ostavku.

U Bahreinskom ustanku koji je počeo 14. februara 2011, Facebook je korišten od strane bahreinskog režima i lojalnih režimu za identifikaciju, hvatanje i progon građana uključenih u proteste. [[Ayat Al-Qurmezi]], 20-godišnjakinja, identifikovana je kao protestantica koristeći Facebook i zatvorena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook 'used to hunt down Bahrain dissidents'|url=https://www.telegraph.co.uk/expat/expatnews/8681230/Facebook-used-to-hunt-down-Bahrain-dissidents.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-09-24|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-04|author=Suzi Dixon''['' and Agencies'']''}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011, Facebook je podnio papirologiju sa [[Federal Election Commission|FEC-om]] radi formiranja komiteta političke akcije pod imenom ''FB PAC''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.huffingtonpost.com/2011/09/26/facebook-forms-its-own-pac_n_982053.html|title=Facebook forms its own Political Action Committee|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-26|work=Huffington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-27|first=Luke|last=Johnson}}&lt;/ref&gt; U imejlu za ''[[The Hill (novine)|The Hill]]'', glasnogovornik za Facebook rekao je da će „Facebookov Komitet za političku akciju dati zaposlenicima način da im se glas čuje u političkim procesima od strane kandidata koji podržavaju, koji dijele ciljeve promovisanja vrijednosti inovacije za ekonomiju, dajući ljudima moć da dijele i čineći svijet otvorenijim i povezanijim”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://thehill.com/blogs/hillicon-valley/technology/183951-facebook-forming-own-pac-to-back-candidates|title=Facebook to form its own PAC to back political candidates|first=Gautham|last=Nagesh|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-26|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-27|location=Washington DC}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]], [[People's Protection Units|YPG]], libertarijanska armija za [[Sirijski Kurdistan|Rožavu]], regrutovala je zapadnjake preko Facebooka za borbu protiv IDIL-a.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kobani Kurds Use Facebook To Recruit Foreign Fighters In Struggle Against IS |url=https://www.rferl.org/a/islamic-state-ypg-foreign-fighters/26690432.html |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-11-13}}&lt;/ref&gt; Deseci su se pridružili njenim redovima. Facebook stranica imena „The Lions of Rojava” (u prijevodu: Lavovi Rožave) dolazi od kurdske izreke koja se prevodi kao „Lav je lav, bio ženka ili mužjak”, odnoseći se na feminističku ideologiju organizacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ibtimes.co.uk/frontline-isis-real-story-narin-afrini-kurdish-female-lions-terrorising-islamic-front-1470119|title=Frontline Isis: The Real Story of Narin Afrini and the Kurdish Female 'Lions' Terrorising Islamic State|work=International Business Times UK|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-10-15}}&lt;/ref&gt;

Nedavnih godina, Facebookovi algoritmi news feeda identifikovani su kao uzrok političke polarizacije, za što je kritikovan.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Quattrociocchi|first=Walter|last2=Uzzi|first2=Brian|last3=Caldarelli|first3=Guido|last4=Scala|first4=Antonio|last5=Puliga|first5=Michelangelo|last6=Vicario|first6=Michela Del|last7=Zollo|first7=Fabiana|last8=Bessi|first8=Alessandro|title=Users Polarization on Facebook and Youtube|journal=PLOS ONE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-08-23|volume=11|issue=8|pages=e0159641|doi=10.1371/journal.pone.0159641|pmid=27551783|pmc=4994967|issn=1932-6203|arxiv=1604.02705|bibcode=2016PLoSO..1159641B|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Solon|first=Olivia|title=Facebook's failure: did fake news and polarized politics get Trump elected?|url=https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/10/facebook-fake-news-election-conspiracy-theories|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Guardian]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-11-10}}&lt;/ref&gt; Slično tome, optužen je za pojačavanje dosega ’lažnih vijesti’ i ekstremnih tački gledišta, kao kada je omogućavao stanja koja su dovela do Izbjegličke krize s Rohinjama 2015.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The country where Facebook posts whipped up hate|url=https://www.bbc.co.uk/news/blogs-trending-45449938|work=[[BBC News]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Mozur|first=Paul|title=A Genocide Incited on Facebook, With Posts From Myanmar's Military|url=https://www.nytimes.com/2018/10/15/technology/myanmar-facebook-genocide.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The New York Times]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-15}}&lt;/ref&gt;

Facebook je prvi put igrao ulogu u američkom političkom procesu u januaru 2008, netom prije primarnog dijela u New Hapshiru. Facebook se udružio sa [[American Broadcasting Company|ABC-jem]] i [[Saint Anselm College|Koledžom Sveti Anselmo]] da omogući korisnicima da imaju javno učešće u „bek-tu-bek” debatama republikanaca i demokrata 5. januara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://abcnews.go.com/Technology/Politics/story?id=3899006&amp;page=1|title=ABC News Joins Forces With Facebook|work=ABC News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-12-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Doug|last=Minor|url=http://blogs.anselm.edu/blog/2007/11/29/abcdebates/|title=Saint Anselm to Host ABC Debates Jan.&amp;nbsp;5|publisher=Saint Anselm College blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-18|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171009210810/http://blogs.anselm.edu/blog/2007/11/29/abcdebates/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Tahman|last=Bradley|url=http://blogs.abcnews.com/politicalradar/abc_wmur_and_facebook_debates/index.html|title=Republicans Lead off ABC News, WMUR-TV and Facebook Back-To-Back Debates in New Hampshire|publisher=ABC News|work=Political Radar blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-12-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511122929/http://blogs.abcnews.com/politicalradar/abc_wmur_and_facebook_debates/index.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-11}}&lt;/ref&gt; Facebook korisnici su učestvovali u debatnim grupama o specifičnim temama, registraciji glasača i pitanjima-porukama.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ezra|last=Callahan|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=8183627130|title=Tune in to the ABC News/Facebook Debates, Tonight 7&amp;nbsp;pm/6c on ABC|publisher=Facebook Blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-01-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt;

Oko milion korisnika je instaliralo Facebook aplikaciju „US Politics on Facebook” (u prijevodu: Politika SAD-a na Facebooku) kako bi učestvovali u mjerenju odgovora na neke komentare koje su davali kandidati debata.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Russell|last=Goldman|url=https://abcnews.go.com/Politics/story?id=4091460&amp;page=1|title=Facebook Gives Snapshot of Voter Sentiment|work=ABC News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-01-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt; Anketa [[CBS News]]a, [[UWIRE|UWIRE-a]] i ''[[The Chronicle of Higher Education]]a'' tvrdi da ilustruje kako je „Facebook efekat” imao uticaja na mlade glasače, povećavajući količinu glasanja, podršku političkih kandidata i opštu uključenost.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Michelle|last=Sullivan|url=http://www.cbsnews.com/stories/2008/11/04/politics/uwire/main4568563.shtml|title=Facebook Effect Mobilizes Youth Vote|work=CBS News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-11-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt;

Novi društveni mediji, kao što je Facebook i Twitter, povezivali su stotine miliona ljudi. Do 2008, političari i interesne grupe eksperimentisali su sa sistematskom upotrebom društvenih medija za širenje svoje poruke.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Carlisle|first=Juliet E.|last2=Patton|first2=Robert C.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-01|title=Is Social Media Changing How We Understand Political Engagement? An Analysis of Facebook and the 2008 Presidential Election|jstor=23612065|journal=Political Research Quarterly|volume=66|issue=4|pages=883–895|doi=10.1177/1065912913482758}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Skogerbø|first=Eli|last2=Krumsvik|first2=Arne H.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-04|title=Newspapers, Facebook and Twitter|journal=Journalism Practice|volume=9|issue=3|pages=350–366|doi=10.1080/17512786.2014.950471|hdl=10852/41249 |url=https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/41249/3/SkogerboKrumsvik_JP_final.pdf}}&lt;/ref&gt; Do izbora 2016, političko reklamiranje specifičnim grupama postalo je normalizovano. Facebook je nudio najsofisticiraniju platformu za ciljanje i analitiku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bossetta|first=Michael|date=&lt;!--Sept.--&gt;mart 2018|title=The Digital Architectures of Social Media: Comparing Political Campaigning on Facebook, Twitter, Instagram, and Snapchat in the 2016 U.S. Election|journal=Journalism &amp; Mass Communication Quarterly|volume=95|issue=2|pages=471–496|doi=10.1177/1077699018763307|url=https://curis.ku.dk/portal/da/publications/the-digital-architectures-of-social-media-comparing-political-campaigning-on-facebook-twitter-instagram-and-snapchat-in-the-2016-us-election(38ec7c51-c55d-4902-8066-5b3149619644).html}}&lt;/ref&gt; [[ProPublica]] ističe da je njihov sistem omogućio onima koji reklamiraju da usmjere svoje namjere ka preko 2.300 ljudi koji su izražavali interese za teme „mrzitelja Jevreja”, „Kako spaliti jevreje” ili „Historija toga ’što su Jevreji upropastili svijet”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.propublica.org/article/facebook-enabled-advertisers-to-reach-jew-haters|title=Facebook Enabled Advertisers to Reach 'Jew Haters' — ProPublica|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-14|website=ProPublica|author=Julia Angwin|author2=Madeleine Varner|author3=Ariana Tobin|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-14}}&lt;/ref&gt;

[[#Kembridž Analitika|Skandal s podacima Kembridž Analitike]] ponudio je drugi primjer opaženog pokušaja uticaja na izbore.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/03/17/us/politics/cambridge-analytica-trump-campaign.html|title=How Trump Consultants Exploited the Facebook Data of Millions|last=Rosenberg|first=Matthew|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17|last2=Confessore|first2=Nicholas|issn=0362-4331|last3=Cadwalladr|first3=Carole}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newsobserver.com/news/business/article205653624.html|title=Facebook bans Trump-affiliated data firm Cambridge Analytica|work=newsobserver|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180317234505/https://www.newsobserver.com/news/business/article205653624.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17}}&lt;/ref&gt; ''[[The Guardian]]'' je tvrdio da je Facebook znao o sigurnosnoj provali već dvije godine, ali nije učinio ništa da je zaustavi sve dok nije postala javna.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/news/2018/mar/17/data-war-whistleblower-christopher-wylie-faceook-nix-bannon-trump|title='I made Steve Bannon's psychological warfare tool': meet the data war whistleblower|last=Cadwalladr|first=Carole|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-18|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-18|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

====Indija====
Pred opšte izbore u Indiji 2019, Facebook je uklonio 103 stranice, grupe i naloga na platformama Facebook i Instagram koje potiču iz Pakistana. Facebook je rekao da je istraga otkrila pakistansku vojnu vezu, uz mješavinu stvarnih naloga zaposlenika ISPR-a i mrežu lažnih naloga koje su stvorili da bi upravljali vojnim fan stranicama i stranicama opšteg interesa, ali su postavljali sadržaj o indijskoj politici dok su pokušavali da prikriju svoj identitet.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/elections/lok-sabha/india/facebook-takes-down-pakistan-military-backed-pages-targeting-india-ahead-of-ls-polls/articleshow/68668722.cms|title=Facebook takes down Pakistan military backed pages targeting India ahead of LS polls|last=Ananth|first=Venkat|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-01|work=The Economic Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-01}}&lt;/ref&gt; Zahvaljujući istim razlozima, Facebook je takođe uklonio 687 stranica i naloga Kongresa zbog koordinisanog neautentičnog ponašanja na platformi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.news18.com/news/india/facebook-removes-nearly-700-pages-linked-to-congress-ahead-of-polls-2084823.html|title=Facebook Removes Nearly 700 Pages Linked to Congress Ahead of Polls|website=News18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-01}}&lt;/ref&gt;

===Nauka===
Facebook je uspostavio [[Social Science One]] kako bi podstakao istraživanje sa svojim podacima. Podaci sa Facebooka se koriste za različite naučne istrage. Jedna studija je ispitivala kako korisnici Facebooka vrše interakciju sa društveno podijeljenim vijestima i pokazuju da su izbori pojedinaca igrali jaču ulogu u ograničavanju izloženosti ’cross-cutting’ sadržaju.&lt;ref&gt;Bakshy, E., Messing, S., &amp; Adamic, L. A. (2015). [http://science.sciencemag.org/content/sci/348/6239/1130.full.pdf Exposure to ideologically diverse news and opinion on Facebook]. Science, 348(6239), 1130-1132.&lt;/ref&gt; Druga studija je otkrila da je većina studenata medicinskih nauka dobijala akademske materijale od drugih preko Facebooka.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi=10.1186/s13104-016-2186-0|pmid = 27485717|title = Facebook use and its effects on the life of health science students in a private medical college of Nepal| journal=BMC Research Notes| volume=9|pages = 378|year = 2016|last = Jha|first = Rajesh Kumar| last2=Shah| first2=Dev Kumar| last3=Basnet| first3=Sangharshila| last4=Paudel| first4=Keshab Raj| last5=Sah| first5=Phoolgen| last6=Sah| first6=Ajit Kumar| last7=Adhikari| first7=Kishor| pmc=4970301}}&lt;/ref&gt; Signali s Facebooka se takođe koriste u procjeni kvaliteta naučnih radova.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Haustein|first=Stefanie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-01|title=Grand challenges in altmetrics: heterogeneity, data quality and dependencies|journal=Scientometrics|volume=108|issue=1|pages=413–423|doi=10.1007/s11192-016-1910-9|issn=1588-2861|arxiv=1603.04939|bibcode=2016arXiv160304939H}}&lt;/ref&gt; Podaci s Facebooka mogu da se koriste za procjenu kvaliteta članaka sa [[Wikipedia|Wikipedije]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lewoniewski|first=Włodzimierz|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-03|title=Measures for Quality Assessment of Articles and Infoboxes in Multilingual Wikipedia|url=https://www.researchgate.net/publication/330087836|journal=Lecture Notes in Business Information Processing|volume=339|issue=|pages=619–633|doi=10.1007/978-3-030-04849-5_53|isbn=978-3-030-04848-8}}&lt;/ref&gt;

===Kultura===
[[File:SF Pride 2014 - Stierch 7.jpg|thumb|Facebook [[parade float|paradna flota]] na San Francisko prajdu 2014]]
Facebook i Zuckerberg bili su tematizirani u muzici, knjigama, filmovima i na televiziji. Film iz 2010. ''[[The Social Network]]'', režisera [[David Fincher|Davida Finchera]] i scenariste [[Aaron Sorkin|Aarona Sorkina]], sa [[Jesse Eisenberg|Jessejem Eisenbergom]] kao Zuckerbergom dobio je tri Oskara i četiri Zlatna globusa.

Godine 2008, ''[[Collins English Dictionary]]'' proglasio je „Facebook” za novu Riječ godine.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Nicole, Kristen|url=http://mashable.com/2007/12/21/facebook-noun-verb-collins-english-dictionary/|title=I Can So &quot;Facebook&quot; You Now (and be {{sic|nolink=y|gramatically|expected=grammatically}} correct)|work= Mashable|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-12-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt; U decembru 2009, ''[[New Oxford American Dictionary]]'' proglasio je da je njihova riječ godine glagol „unfriend”, definisan kao „Ukloniti nekoga kao ’prijatelja’ na sajtu društvene mreže kao što je Facebook”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://content.usatoday.com/communities/ondeadline/post/2009/11/unfriend-is-new-oxford-dictionarys-word-of-the-year-/1|title=Unfriend is New Oxford dictionary's Word of the Year|work=USA Today|location=Washington DC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-12|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-11-17}}&lt;/ref&gt;

===Internet.org===
U avgustu 2013, Facebook je osnovao [[Internet.org]] u saradnji sa šest drugih tehnoloških kompanija, radi planiranja i pomaganja izgradnje pristupačnog interneta u manje razvijenim i zemljama u razvitku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://info.internet.org/en/mission/|title=Internet.org|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-08-25|website=English|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-14}}&lt;/ref&gt; Servis, nazvan Free Basics, uključuje razne aplikacije niske propusnosti kao što su [[AccuWeather]], [[BabyCenter]], [[BBC News]], [[ESPN]] i [[Bing]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2018/04/25/internet-org-100-million/|title=Facebook’s Internet.org has connected almost 100M to the ‘internet’|first=Josh|last=Constine|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2017/jul/27/facebook-free-basics-developing-markets|title='It's digital colonialism': how Facebook's free internet service has failed its users|last=Solon|first=Olivia|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-27|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-13|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Bilo je ozbiljnog suprotstavljanja Internet.org-u u Indiji, gdje je servis koji je otpočeo svoje partnerstvo sa [[Reliance Communications]]om 2015. banovan godinu kasnije od strane [[Telecom Regulatory Authority of India|Telekom regulatornog autoriteta Indije]] (TRAI). Godine 2018, Zuckerberg je tvrdio da su „napori Internet.org-a pomogli da skoro 100 miliona ljudi dobije pristup internetu, a ne bi ga mogli imati drugačije”.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

===Okoliš===
Facebook je objavio 2021. godine da će činiti napore da se zaustavi dezinformisanje o klimatskim promjenama. Kompanija će kao izvore informacija koristiti Univerzitet George Mason, Jejlov program o komunikaciji klimatskih promjena i Univerzitet Kembridž. Kompanija će proširiti svoj informacioni hab o klimi na 16 država. Korisnici u drugim državama će biti preusmjereni na sajt UN-ovog programa za okoliš da bi se informisali.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Rodriguez,&amp;#32;Salvador&amp;#32;(2021-02-18).&amp;#32;[https://www.cnbc.com/2021/02/18/facebook-will-debunk-myths-about-climate-change.html „Facebook will debunk myths about climate change, stepping further into 'arbiter of truth' role”].&amp;#32;CNBC&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnbc.com/2021/02/18/facebook-will-debunk-myths-about-climate-change.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+will+debunk+myths+about+climate+change%2C+stepping+further+into+%27arbiter+of+truth%27+role&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Rodriguez&amp;rft.aufirst=Salvador&amp;rft.au=Rodriguez%2C%26%2332%3BSalvador&amp;rft.date=2021-02-18&amp;rft.series=CNBC&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnbc.com%2F2021%2F02%2F18%2Ffacebook-will-debunk-myths-about-climate-change.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

==Kraći pregled parametara==
=== Koncept Facebooka ===
Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga, zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od sličnih web-servisa. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj web-servis je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.

=== Registracija i korištenje ===
[[File:Facebook (login, signup page).png|thumb|Ekran za prijavu/registraciju na Facebook]]
Za registraciju i kreiranje profila na Facebooku potrebna je validna [[e-mail|imejl]] adresa. Jednom kada se korisnik registruje, može uređivati svoj profil i priključiti se regionalnoj mreži gdje upoznaje ljude iz svoje okoline.

Korisnike se potiče na to da šalju lične informacije, fotografije, da odgovaraju na pitanja o omiljenim [[film]]ovima, [[knjiga]]ma, [[muzika|muzici]]. Profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti, ali i predmet kritika Facebooka.

Korisnik koji više ne želi biti član Facebooka, može obrisati svoj profil tako da da naredbu za to. Profil bude obrisan za 14 dana.

=== Aplikacije ===
Glavna posebnost Facebooka jesu brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je moguće imati virtuelne kućne ljubimce, slati virtuelna pića, poklone, zagrljaje i čestitke, igrati [[Videoigra|igrice]] u [[Adobe Flash|Flashu]], organizovati aukcije, rješavati psihološke testove i kvizove, dodavati omiljenu muziku, komunicirati putem privatnih poruka i dr.

=== Kontrola privatnosti ===
Prema vlastitom nahođenju korisnik Facebooka može sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Uprkos tome, Facebook se tokom svog postojanja našao na meti brojnih kritičara upravo zbog problema privatnosti korisnika, ali takođe i zbog pitanja [[cenzura|cenzure]]. Kritike dolaze i zbog toga što su informacije koje korisnici odaju o sebi korištene za marketinška istraživanja, interne istrage univerziteta i kompanija, pa čak i [[Policija|policije]].

Uprkos kritikama, Facebook je danas najpopularniji servis za socijalizaciju s rastućim brojem korisnika, te je čak prozvan i „novim internetom”, a Mark Zuckerberg ima nadimak „novi [[Bill Gates]]”. O vrijednosti Facebooka najbolje govori podatak da je [[Microsoft]] krajem 2007. godine platio 240 miliona dolara za 1,6% udjela u [[dionica]]ma.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* [[Michael Arrington|Arrington, Michael]] (&lt;!--Sept.--&gt;2010-04-25), [https://techcrunch.com/2010/04/25/the-age-of-facebook/ ''The Age of Facebook''], [[TechCrunch]], Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23
* Kirkpatrick, David (&lt;!--Sept.--&gt;2006-10-06), [https://money.cnn.com/2006/10/06/magazines/fortune/fastforward_facebook.fortune/index.htm ''Why Facebook matters: It's not just for arranging dates. And it's not just another social network. Facebook offers sophisticated tools for maintaining social relationships''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201114002410/https://money.cnn.com/2006/10/06/magazines/fortune/fastforward_facebook.fortune/index.htm |date=2020-11-14 }}, [[Fortune (magazine)|Fortune]], Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2017-04-09
* Lee, Newton (2012-09-15), {{google books|id=Sh0zgX2bj7QC|title=Facebook Nation: Total Information Awareness}}, Springer Science &amp; Business Media, {{ISBN|9781461453086}}
* [[Roger McNamee|McNamee, Roger]] (2019), ''Zucked: Waking Up to the Facebook Catastrophe'', HarperCollins, {{ISBN|978-0-0083-1899-4}}
* Miller, Daniel (2011), {{google books|id=FSRt8xhLF6cC|title=Tales from Facebook}}, Polity, {{ISBN|978-0-7456-5209-2}}
* Muffett, Alec (&lt;!--Sept.--&gt;2014-10-31), [https://www.facebook.com/notes/protect-the-graph/making-connections-to-facebook-more-secure/1526085754298237/ ''Making Connections to Facebook More Secure''], Facebook, Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2016-12-13
* Schroeder, Stan (&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-07), [http://mashable.com/2011/02/07/facebook-privacy-guide/ ''Facebook Privacy: 10 Settings Every User Needs to Know''], [[Mashable]], Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2015-02-01

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Facebook}}
* {{zvanični veb-sajt|mobile=https://m.facebook.com/}}
* [https://www.messenger.com/ Zvanični veb-sajt Messengera]
* [https://about.fb.com/news/ Newsroom {{!}} O Facebooku]
* {{Twitter}}
* [https://tools.wmflabs.org/scholia/topic/Q355 Scholia, ''topic'' profil]

&lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks hlist collapsible collapsed navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;3&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks hlist navbar mini&quot;&gt;&lt;ul&gt;&lt;li class=&quot;nv-view&quot;&gt;[[Šablon:Facebook donja navigacija|&lt;span title=&quot;Pogledaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;v&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-talk&quot;&gt;[[Razgovor o šablonu:Facebook donja navigacija|&lt;span title=&quot;Razgovor o šablonu&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;r&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-edit&quot;&gt;[//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Facebook_donja_navigacija&amp;action=edit &lt;span title=&quot;Uredi šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;u&lt;/span&gt;]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;[[Meta Platforms|Meta Platforms, Inc.]]&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;navbox-abovebelow&quot; colspan=&quot;3&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;small&gt;''2005–2021: '''Facebook, Inc.'''; 2004: '''TheFacebook, Inc.'''''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Web-sajt&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*Facebook.com 
*[[Popis odlika Facebooka|Odlike]] 
*[[Facebook Beacon|Beacon]] 
*[[Facebook Bluetooth Beacon|Bluetooth Beacon]] 
*[[Facebook Credits|Credits]] 
*[[Facebook Dating|Dating]] 
*[[EdgeRank]] 
*[[Facebook Gaming|Gaming]] 
*[[Facebook Graph Search|Graph Search]] 
*[[Facebook Instant Articles|Instant Articles]] 
*[[Lajk dugme Facebooka|Lajk dugme]] 
*[[Facebook Live|Live]] 
*[[facebookwkhpilnemxj7asaniu7vnjjbiltxjqhye3mhbshg7kx5tfyd.onion]] 
*[[Facebook Platform|Platform]] 
**[[Facebook Platform#Facebook Connect|Connect]] 
*[[Facebook Safety Check|Safety Check]] 
*[[Facebook Stories|Stories]] 
*[[Facebook Watch|Watch]] ([[Popis originalnih programa koje distruibuiše Facebook Watch|spisak originalnih programa]]) 
*[[Facebook Zero|Zero]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;navbox-image&quot; rowspan=&quot;17&quot; style=&quot;width:0%;padding:0px 0px 0px 2px&quot;&gt;&lt;div&gt;[[File:Meta_Platforms_Inc._logo.svg|100px|Logo, 2022]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Drugi&lt;br/&gt;proizvodi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Trenutni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Atlas Solutions]] 
*[[Express Wi-Fi]] 
*[[Giphy]] 
*[[internet.org|Free Basics]] 
*[[Instagram]] ([[Hyperlapse (aplikacije)|Hyperlapse]], [[IGTV]], [[Popis najpraćenijih Instagram naloga|spisak najpraćenijih naloga]], [[Popis najviše lajkovanih Instagram postova|spisak najviše lajkanih slika]]) 
*[[Facebook Messenger|Messenger]] ([[Messenger Kids|Kids]], [[Facebook Messenger#Messenger Rooms|Rooms]]) 
*[[Mapillary]] 
*[[Oculus (brend)|Oculus]] ([[Oculus Quest|Quest]], [[Oculus Quest 2|Quest 2]], [[Oculus Rift|Rift]] ([[Oculus Rift CV1|CV1]], [[Oculus Rift S|S]]), [[Oculus Go|Go]], [[Oculus Touch|Touch]]) 
*[[Facebook Portal|Portal]] 
*[[WhatsApp]] 
*[[Workplace (Facebook)|Workplace]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Bivši&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[FriendFeed]] 
*[[Facebook Home|Home]] ([[HTC First]]) 
*[[M (virtuelni asistent)|M]] 
*[[Onavo]] 
*[[Facebook Paper|Paper]] 
*[[Facebook Slingshot|Slingshot]] 
*[[Tbh (aplikacija)|tbh]] 
*[[Wirehog]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Ljudi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Osnivači&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mark Zuckerberg]] &lt;small&gt;(28% kapitala)&lt;/small&gt; 
*[[Dustin Moskovitz]] &lt;small&gt;(7%)&lt;/small&gt; 
*[[Eduardo Saverin]] &lt;small&gt;(''5%, ranije'')&lt;/small&gt; 
*[[Chris Hughes]] &lt;small&gt;(''1%, ranije'')&lt;/small&gt; 
*[[Andrew McCollum]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Odbor&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mark Zuckerberg]] 
*[[Sheryl Sandberg]] 
*[[Peggy Alford]] 
*[[Marc Andreessen]] 
*[[Drew Houston]] 
*[[Nancy Killefer]] 
*[[Robert M. Kimmitt]] 
*[[Peter Thiel]] 
*[[Tracey Travis]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Izvršni&lt;br/&gt;zvaničnici&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Trenutni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mark Zuckerberg]] &lt;small&gt;(predsjedavajući i CEO)&lt;/small&gt; 
*[[Sheryl Sandberg]] &lt;small&gt;(COO)&lt;/small&gt; 
*[[David Wehner]] &lt;small&gt;(CFO)&lt;/small&gt; 
*[[Mike Schroepfer]] &lt;small&gt;(CTO)&lt;/small&gt; 
*[[Chris Cox (Facebook)|Chris Cox]] (CPO) &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Bivši&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Sean Parker]] &lt;small&gt;(''4%, ranije'')&lt;/small&gt; 
*[[Owen Van Natta]] 
*[[Gideon Yu]] 
*[[Adam D'Angelo]] 
*[[Chris Kelly (preduzetnik)|Chris Kelly]] 
*[[Bret Taylor]] 
*[[David Ebersman]] 
*[[Alex Stamos]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Značajni&lt;br /&gt;zaposlenici&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Trenutni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Nick Clegg]] &lt;small&gt;(VP globalnih poslova i komunikacija)&lt;/small&gt; 
*[[Lars Rasmussen (software developer)|Lars Rasmussen]] &lt;small&gt;(direktor Graph Searcha)&lt;/small&gt; 
*[[John Carmack]] &lt;small&gt;(CTO [[Oculus VR|Oculus VR-a]])&lt;/small&gt; 
*[[Hugo Barra]] &lt;small&gt;(VP [[Oculus VR|Oculus VR-a]])&lt;/small&gt; 
*[[Naomi Gleit]] &lt;small&gt;(VP društvenog dobra)&lt;/small&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Bivši&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Blake Ross]] &lt;small&gt;(direktor Proizvoda)&lt;/small&gt; 
*[[Ted Ullyot]] &lt;small&gt;(VP, generalni savjet, te sekretar)&lt;/small&gt; 
*[[Matt Cohler]] 
*[[Charlie Cheever]] 
*[[Randi Zuckerberg]] 
*[[Yishan Wong]] 
*[[George Hotz]] 
*[[Joe Lockhart]] 
*[[Andrei Alexandrescu]] &lt;small&gt;(naučnik-istraživač)&lt;/small&gt; 
*[[Elliot Schrage]] &lt;small&gt;(VP globalnih komunikacija, marketinga i javne politike)&lt;/small&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Otvoreni izvor&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Apache Cassandra]] 
*[[Apache Hive]] 
*[[Apache Thrift]] 
*[[Buck (softver)|Buck]] 
*[[Facebook Query Language|FQL]] 
*[[Hack (programski jezik)|Hack]] 
*[[HHVM]] 
*[[HipHop for PHP]] 
*[[Infer Static Analyzer|Infer]] 
*[[MyRocks]] 
*[[Open Compute Project]] 
*[[Phabricator]] 
*[[React (JavaScript biblioteka)|React]] 
*[[React Native]] 
*[[RocksDB]] 
*[[Scribe (log server)|Scribe]] 
*[[Telecom Infra Project]] 
*[[Tornado (web-server)|Tornado]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Mas-mediji&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*''[[The Facebook Effect]]'' 
*''[[The Accidental Billionaires]]'' 
*''[[The Social Network]]'' &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Koncepti&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Tok aktivnosti]] 
*[[Društveni graf]] 
*[[Prijateljstvo i praćenje]] 
*[[Rebloging]] 
*[[Fan-gejting]] 
*[[Facebook diplomatija]] 
*[[Lajk dugme Facebooka]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Posao&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Historija Facebooka|Historija]] 
*[[Hronologija Facebooka|Hronologija]] 
*[[Popis akvizicija Meta Platformsa|Akvizicije]] 
*[[Facebook F8|Konferencija F8]] 
*[[IPO Meta Platformsa|IPO]] 
*[[Cenzura Facebooka|Cenzura]] 
*[[Kriticizam Facebooka|Kriticizam]] ([[Skandal Facebooka s podacima Kembridž Analitike|skandal s podacima Kembridž Analitike]], ''[[The Facebook Files]]'', [[Pitanja privatnosti vezano za Facebook|privatnost]], [[Kontroverze vezano za upravljanje sadržajem na Facebooku|upravljanje sadržajem]]) 
*[[:Category:Litigacija Facebooka|Litigacija]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Popisi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Popis najviše praćenih stranica na Facebooku|Najviše praćene stranice na Facebooku]] 
*[[Popis najgledanijih onlajn videa unutar prva 24 sata|Najgledanija videa unutar prva 24 sata]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Povezano&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Priscilla Chan]] &lt;small&gt;(supruga Marka Zuckerberga)&lt;/small&gt; 
*[[Inicijativa Chan Zuckerberg]] 
*[[Facebook Aquila|Aquila]] 
*[[Oversight Board (Facebook)|Odbor za previd]]  
*[[Willow Village]] 
*[[WaveGroup Sound]] 
*[[Izazov 10 godina]] 
*[[Prekidi rada Facebooka]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt; &lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks collapsible collapsed navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;span style=&quot;float:left;width:6em&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;Linkovi za vezane članke&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;width:100%;padding:0px;padding:0px;font-size:111%;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0px\3B &quot;&gt;&lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks collapsible autocollapse navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks hlist navbar mini&quot;&gt;&lt;ul&gt;&lt;li class=&quot;nv-view&quot;&gt;[[Šablon:Onlajn društveno umrežavanje|&lt;span title=&quot;Pogledaj ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;v&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-talk&quot;&gt;[[Razgovor o šablonu:Onlajn društveno umrežavanje|&lt;span title=&quot;Razgovor o ovom šablonu&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;r&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-edit&quot;&gt;[//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Onlajn_dru%C5%A1tveno_umre%C5%BEavanje&amp;action=edit &lt;span title=&quot;Uredi ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;u&lt;/span&gt;]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;[[Servis za društveno umrežavanje|Servisi za društveno umrežavanje]]&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Popis web-sajtova društvenih mreža|Lični]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[23snaps]] 
*[[Amikumu]] 
*[[aNobii]] 
*[[Ask.fm]] 
*[[Badoo]] 
*[[BeReal]] 
*[[Bumble]] 
*[[Clash (aplikacija)|Clash]] 
*[[Cloob]] 
*[[Clubhouse (aplikacija)|Clubhouse]] 
*[[Cyworld]] 
*[[Diaspora (društvena mreža)|Diaspora]] 
*[[display!]] 
*[[Draugiem.lv]] 
*[[Ello (društvena mreža)|Ello]] 
*Facebook 
*[[Foursquare City Guide]] 
*[[Foursquare Swarm]] 
*[[Friendica]] 
*[[Gab (društvena mreža)|Gab]] 
*[[Gapo]] 
*[[Gettr]] 
*[[GNU social]] 
*[[Hello (društvena mreža)|Hello]] 
*[[Hi5]]  
*[[Idka]] 
*[[Instagram]] ([[IGTV]]) 
*&lt;span style=&quot;whitespace:nowrap&quot;&gt;[[IRC-Galleria]]&lt;/span&gt; 
*[[Kumu (društvena mreža)|Kumu]] 
*[[Letterboxd]] 
*[[LiveJournal]] 
*[[Likee]] 
*''[[LockerDome]]'' 
*[[Marco Polo (aplikacija)|Marco Polo]] 
*[[Mastodon (softver)|Mastodon]] 
*[[MeetMe]] 
*[[Meetup]] 
*[[MeWe]] 
*[[Miaopai]] 
*[[micro.blog]] 
*[[Minds]] 
*[[Mixi]] 
*[[Moj (aplikacija)|Moj]] 
*[[MX TakaTak]] 
*[[Myspace]] 
*[[My World@Mail.Ru|My World]] 
*[[Nextdoor]] 
*[[Odnoklassniki]] &lt;small&gt;(OK.ru)&lt;/small&gt; 
*[[Parler]] 
*[[Peach (društvena mreža)|Peach]] 
*[[Pinterest]] 
*[[Pixnet]] 
*[[Plurk]] 
*[[Qzone]] 
*[[Readgeek]] 
*[[Renren]] 
*[[ShareChat]] 
*[[Sina Weibo]] 
*[[Slidely]] 
*[[Snapchat]] 
*[[Snow (aplikacija)|SNOW]] 
*[[Spaces (društvena mreža)|Spaces]] 
*[[Spotify Greenroom]] 
*[[StudiVZ]] 
*''[[Swarm (aplikacija)|Swarm]]'' 
*[[Tagged]] 
*[[Taringa!]] 
*[[TikTok]] 
*[[Tinder (aplikacija)|Tinder]] 
*[[Triller (aplikacija)|Triller]] 
*[[Truth Social]] 
*[[Tuenti]] 
*[[TV Time]] 
*[[Tumblr]] 
*[[Twitter]] 
*[[Untappd]] 
*[[Vero (aplikacija)|Vero]] 
*[[VKontakte|VK]] 
*[[Whisper (aplikacija)|Whisper]] 
*[[Xiaohongshu]] 
*[[Yik Yak]] 
*[[Yo (aplikacija)|Yo]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Profesionalni mrežni servis|Profesionalni]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Academia.edu]] 
*[[Brainly]] 
*[[BranchOut]] 
*[[Edmodo]] 
*[[Google Currents]] 
*[[HCL Connections]] 
*[[LinkedIn]] 
*[[Moodle]] 
*[[ResearchGate]] 
*[[Sciencescape]] (Meta&lt;sup&gt;α&lt;/sup&gt;) 
*[[Solaborate]] 
*[[Viadeo]] 
*[[XING]] 
*[[Yammer]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Popis ugašenih web-sajtova društvenih mreža|Ugašeni]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[App.net]] 
*[[AsianAve]] 
*[[Avatars United]] 
*[[Bebo]] 
*[[Bolt (web-sajt)|Bolt]] 
*[[Capazoo]] 
*[[eConozco]] 
*[[Emojli]] 
*[[eWorld]] 
*[[Eyegroove]] 
*[[FitFinder]] 
*[[Formspring]] 
*[[FriendFeed]] 
*[[Friends Reunited]] 
*[[Friendster]] 
*[[Grono.net]] 
*[[Google+]] 
*[[Google Buzz]] 
*[[Heello]] 
*[[Highlight (aplikacija)|Highlight]] 
*[[Houseparty (aplikacija)|Houseparty]] 
*[[Hyves]] 
*[[IdeaPlane]] 
*[[iTunes Ping]] 
*[[iWiW]] 
*[[Jaiku]] 
*[[Keek]] 
*[[Lifeknot]] 
*[[LunarStorm]] 
*[[Me2day]] 
*[[Meerkat (aplikacija)|Meerkat]] 
*[[MixBit]] 
*[[Mobli]] 
*[[Mugshot (web-sajt)|Mugshot]] 
*[[Multiply (web-sajt)|Multiply]] 
*[[Musical.ly]] 
*[[Natter Social Network]] 
*[[Netlog]] 
*[[NK.pl]] 
*[[Orkut]] 
*[[Path (društvena mreža)|Path]] 
*[[Periscope (aplikacija)|Periscope]] 
*[[Pheed]] 
*[[Piczo]] 
*[[PlanetAll]] 
*[[Posterous]] 
*[[Pownce]] 
*[[Qaiku]] 
*[[SixDegrees.com]] 
*[[So.cl]] 
*[[Spring.me]] 
*[[Streetlife (web-sajt)|Streetlife]] 
*[[Surfbook]] 
*[[tbh (aplikacija)|tbh]] 
*[[Tea Party Community]] 
*[[Third Voice]] 
*[[tribe.net]] 
*[[Tout (kompanija)|Tout]] 
*[[Tsū (društvena mreža)|Tsū]] 
*[[tvtag]] 
*[[Vine (servis)|Vine]] 
*[[Windows Live Spaces]] 
*[[Wretch (web-sajt)|Wretch]] 
*[[Xanga]] 
*[[Yahoo! 360°]] 
*[[Yahoo! Kickstart]] 
*[[Yahoo! Mash]] 
*[[Yahoo! Meme]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Servisi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Poređenje softvera društvenog umrežavanja|Poređenje softvera]] 
*[[Proizvod s bijelom oznakom|Bijela oznaka]] ([[Ning (web-sajt)|Ning]], [[Wall.fm]]) &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Alatke&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Softver za analizu društvenih mreža]] 
*[[Diaspora (softver)]] 
*[[Web 2.0 Suicide Machine]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Koncepti&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;
*[[Nejednakost pažnje]] 
*[[Sajbersektarijanstvo]] 
*[[Fediverzum]] 
*[[Onlajn identitet]] 
*[[Eksperiment malog svijeta]] 
*[[Mreža malog svijeta]] 
*[[Društvena mreža]] 
*[[Zamka žednosti]] 
*[[Korisnički profil]] 
*[[Virtuelna zajednica]] ([[Popis virutelnih zajednica s više od miliona korisnika|&gt;1 milion korisnika]]) &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Aplikacije&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Servis za razmjenu gostoljubivosti]] 
*[[Mobilna društvena mreža|Mobilno]] 
*[[Onlajn servis za upoznavanje]] ([[Poređenje onlajn servisa za upoznavanje|poređenje]]) 
*[[Reklamiranje na društvenim mrežama]] 
*[[Hosting servis na društvenim mrežama]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Korisničko sučelje|Korisnički interfejs]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Tok aktivnosti]] 
*[[Stranica brenda]] 
*[[Grupa (onlajn društvene mreže)|Grupe]] 
*[[Hashtag]] 
*[[Lajk dugme]] 
*[[Onlajn peticija|Onlajn peticije]] 
*[[Anketa otvorenog pristupa|Ankete]] 
*[[Rebloging]] 
*[[Stories (onlajn društvene mreže)|''Stories'']] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Implikacije&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Problemi privatnosti na sajtovima društvenih mreža|Problemi privatnosti]] 
*[[Upotreba web-sajtova društvenih mreža za istrage|Upotreba za istrage]] 
*[[Razlika u godištima korisnika društvenih mreža|Razlika u godištima korisnika]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Protokolo&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[ActivityPub]] 
*[[Distributed Social Networking Protocol]] &lt;small&gt;(ugašen)&lt;/small&gt; 
*[[Micropub (protokol)|Micropub]] 
*[[OpenSocial]] &lt;small&gt;(ugašen)&lt;/small&gt; 
*[[OStatus]] 
*[[Pump.io]] 
*[[XMPP]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt; &lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks collapsible autocollapse navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks hlist navbar mini&quot;&gt;&lt;ul&gt;&lt;li class=&quot;nv-view&quot;&gt;[[Šablon:Mikrobloging|&lt;span title=&quot;Pogledaj ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;v&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-talk&quot;&gt;[[Razgovor o šablonu:Mikrobloging|&lt;span title=&quot;Razgovor o ovom šablonu&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;r&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-edit&quot;&gt;[//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Mikrobloging&amp;action=edit &lt;span title=&quot;Uredi ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;u&lt;/span&gt;]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;[[Mikroblog]]ing&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Web-sajtovi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*Facebook 
*[[Twitter]] 
*[[Tumblr]] 
*[[LinkedIn]] 
*[[Sina Weibo]] 
*[[Diaspora (društvena mreža)|Diaspora]] 
*[[Edmodo]] 
*[[Fanfou]] 
*[[Gab (društvena mreža)|Gab]] 
*[[Gettr]] 
*[[Identi.ca]] 
*[[micro.blog]] 
*[[migme]] 
*[[Myspace]] 
*[[Parler]] 
*[[Plurk]] 
*[[Qzone]] 
*[[Solaborate]] 
*[[Truth Social]] 
*[[Viadeo]] 
*[[VK (servis)|VK]] 
*[[XING]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Ugašeno&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[App.net]] 
*[[Google Buzz]] 
*[[Google+]] 
*[[Heello]] 
*[[Jaiku]] 
*[[Yahoo! Meme|Meme]] 
*[[Me2day]] 
*[[Natter Social Network|Natter]] 
*[[Posterous]] 
*[[Pownce]] 
*[[Qaiku]] 
*[[Tencent Weibo]] 
*[[Tout (kompanija)|Tout]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Platforme&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[OStatus]]-kompatibilni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Friendica]] 
*[[GNU social]] 
*[[PeerTube]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[ActivityPub]]-kompatibilni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Friendica]] 
*[[GNU social]] 
*[[PeerTube]] 
*[[Mastodon (softver)|Mastodon]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt; 
*[[Diaspora (softver)|Diaspora]] 
*[[OpenMicroBlogging]] 
*[[pump.io]] 
*[[Twister (softver)|Twister]] 
*[[Webfinger]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Odlike&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Rebloging]] 
*[[Tok aktivnosti]] 
*[[Lajfstriming]] 
*[[Hashtag]] 
*[[Backchannel]] 
*[[Mention (bloging)|Pominjanje/odgovor]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Ostale teme&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mikrobloging u Kini]] 
*[[Mikroblog roman]] 
*[[Mikropoezija]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;navbox-abovebelow&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Poređenje mikroblog servisa]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;!--{{Facebook donja navigacija}}
{{Navboxes|list1=
{{onlajn društveno umrežavanje}}
{{mikrobloging}}}}--&gt;
{{Izabran}}
{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 2004.]]
[[Kategorija:Američke kompanije]]
[[Kategorija:Servisi za društveno umrežavanje]]</text>
      <sha1>hs0qsyk1g8tclvr7tjtzp39jg7vwhr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Greenwich, Connecticut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67588</id>
    <revision>
      <id>42600812</id>
      <parentid>42104400</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T06:33:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5325" sha1="j0hcg9wj8lvek5tjp2w8q8c5nltpf5b" xml:space="preserve">{{Infobox settlement
|official_name            = Greenwich, Connecticut
|established_title        = naseljen
|established_date         = 1640
|established_title2       = pridružen Connecticutu
|established_date2        = 1656
|settlement_type          = [[Novoengleski grad|Grad]]
|image_skyline            =
|imagesize                = 
|image_seal               = 
|image_map                = 
|mapsize                  = 250px
|map_caption              = Lokacija u [[Okrug Fairfield (Connecticut)|Okrugu Fairfeld]]
|subdivision_type2        = 
|subdivision_name2        = 
|government_type          = [[Predstavnički zbor građana]]
|image_map1               = 
|mapsize1                 = 
|map_caption1             = 
|subdivision_type         = Zemlja
|subdivision_name         = SAD
|subdivision_type1        = [[Država SAD|Država]]
|subdivision_name1        = [[Connecticut]]
|subdivision_type2        = [[NECTA]]
|subdivision_name2        = Bridgeport - Stamford - Norwalk
|subdivision_type3        = Region
|subdivision_name3        = South Western Region
|leader_title             = Prvi izbornik
|leader_name              = Peter Tesei
|leader_title1            = Gradski administrator
|leader_name1             = Edward Gomeau
|leader_title2            = Voditelj zbora građana
|leader_name2             = Thomas J. Byrne
|unit_pref                =US
|area_land_km2            = 123,8
|area_land_sq_mi          = 47.8
|area_magnitude           = 
|area_total_km2           = 174,0
|area_water_km2           = 50,3
|area_total_sq_mi         = 67.2
|population_as_of         = 2005
|population_total         = 62236
|population_density_km2   = 503
|population_density_sq_mi = 1302
|timezone                 = [[Istočna standardna vremenska zona|Istočna]]
|utc_offset               = -5
|timezone_DST             = [[Istočna standardna vremenska zona|Istočna]]
|utc_offset_DST           = -4
|area_water_sq_mi         = 19.4
|elevation_m              = 17
|elevation_ft             = 56
|latd = 41 |latm = 02 |lats = 20 |latNS = N
|longd = 73 |longm = 36 |longs = 49 |longEW = W
|region= 
|postal_code_type         = ZIP kod
|postal_code              = 06807, 0683x, 06870, 06878
|website                  = [http://www.greenwichct.org/ www.greenwichct.org]
|area_code                = [[Pozivni broj 203 (SAD)|203]]
|blank_name               = [[Federalni standard obrade informacija|FIPS kod]]
|blank_info               = 09-33620
|blank1_name              = [[Geographic Names Information System|GNIS]] ID
|blank1_info              = 0213435
|footnotes                = 
}}
'''Greenwich''' je [[grad]] u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] državi [[Connecticut]] koji administrativno pripada [[Okrug Fairfield (Connecticut)|Okrigu Fairfeld]]. Prema [[Popis stanovništva u SAD 2000|popisu stanovništva iz 2000. godine]], imao je ukupno 61.101 stanovnika. Greenwich predstavlja najjužniju i najzapadniju općinu Connecticuta, a udaljen je 37 minuta vožnje ekspresnim vlakom od stanice [[Grand Central Terminal]] na Manhattanu. U julu 2005. [http://money.cnn.com/best/bplive/ CNN/Money and ''Money'' magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516065417/http://money.cnn.com/best/bplive/ |date=2008-05-16 }} je naveo Greenwich na 12. mjestu godišnje liste od 100 najboljih mjesta za život u SAD. U gradu se nalazi bolnica [[Greenwich Hospital (Connecticut)|Greenwich Hospital]], koja ima 174 kreveta i služi za obuku studenata [[Yale University School of Medicine|Medicinskog fakulteta u Yaleu]].&lt;ref name=&quot;hospital_affiliation&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.greenhosp.org/about_affiliation.asp|title=About Greenwich Hospital|accessdate=15. 06. 2008.|archivedate=2010-04-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100406005906/http://www.greenhosp.org/about_affiliation.asp|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Grad [[Vienne (Isère)|Vienne]] je pobratim Greenwicha.

Grad je ime dobio po [[Greenwich]], predgrađu Londona.&lt;ref&gt;Greenspon, Zack, &quot;Greenwich, Vienne Share Joie de Vivre&quot;, article in ''The Greenwich Citizen'', March 23, 2007&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}

{{commonscat|Greenwich, Connecticut}}
* [http://www.greenwichct.org/ Town of Greenwich, CT] - town government official site
* [http://www.greenwichschools.org/ Greenwich Public Schools]
* [http://www.greenwichchamber.com/ Greenwich Chamber of Commerce]
* [http://www.thegreenwichctlife.com/ Local Guide to Greenwich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090831090456/http://www.thegreenwichctlife.com/ |date=2009-08-31 }}
* [http://www.ourplacebooks.com/ Our Place Books] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511061749/http://www.ourplacebooks.com/ |date=2009-05-11 }} - Historical Book Series Greenwich, CT
* {{dmoz|Regional/North_America/United_States/Connecticut/Localities/G/Greenwich}}

{{Fairfield County, Connecticut-lat}}
{{Okruzi Konektikata-lat}}
{{Podjela SAD}}
{{klica-grad-SAD}}

[[Kategorija:Naseljena mesta bez administrativnog statusa u Konektikatu]]</text>
      <sha1>j0hcg9wj8lvek5tjp2w8q8c5nltpf5b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filopemen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71731</id>
    <revision>
      <id>42600685</id>
      <parentid>42559435</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T19:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2287" sha1="nyaryjxw900llk225ka4ynhgnc29kav" xml:space="preserve">[[Datoteka:Philopoemen David Angers Louvre LP1556.jpg|thumb|right|213px|''Povrijeđeni Filopemen'', autor: [[David d'Angers]], 1837, [[Louvre]]]]
[[Datoteka:Mapofphilopoemen.jpg|thumb|213px|Najvažnije geografske lokacije za Filopemenovog života.]]

'''Filopemen''' (na [[Grčki jezik|grčkom]], '''Φιλοποίμην,''' transliteracxiuja'''Philopoimen'''), ([[Megalopolis (Grčka)|Megalopolis]], 253. pne. – [[Mesena]], 183. pne.) je bio [[Antička Grčka|grčki]] vojskovođa i državnik, poznat po svojim vojničkim vještinama koje su ga osam puta učinile ''[[strategos]]om'' [[Ahajski savez|Ahajskog saveza]]. Smatra se jednim od najzaslužnijim za pretvaranje Saveza u veliku silu tadašnje Grčke, ali i posljednjim velikim vojskovođom antičke Grčke.

== Izvori ==
* The Oxford Classical Dictionary (1964) 
* The Oxford History of the Classical World (1995) 
* The Oxford Who's Who in the Classical World (2000)

== Notes ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Philopoemen}}
* [http://ancienthistory.about.com/cs/people/a/philopoemen.htm ancienthistory.about.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031223221013/http://ancienthistory.about.com/cs/people/a/philopoemen.htm |date=2003-12-23 }}
* [http://www.ne.jp/asahi/luke/ueda-sarson/Tarantines.html Tarantine Cavalry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301201351/http://www.ne.jp/asahi/luke/ueda-sarson/Tarantines.html |date=2012-03-01 }}

{{start box}}
{{succession box|title=[[Ahajski savez|Strategos Ahajskog saveza]]|before= [[Kiklijada]]|after=[[Kiklijada]]|years=209. pne. &amp;ndash; 208. pn. }}
{{succession box|title=[[Ahajski savez|Strategos Ahajskog saveza]]|before= [[Aristen iz Megalopolisa]]|after=[[Diofan]]|years=193. pne. &amp;ndash; 192 BC }}
{{succession box|title=[[Ahajski savez|Strategos Ahajskog saveza]]|before= [[Diofan]]|after=[[Aristen iz Megalopolisa]]|years=191. pne. &amp;ndash; 186. pne.}}
{{succession box|title=[[Ahajski savez|Strategos Ahajskog saveza]]|before= [[Arhont (strategos Ahajskog saveza)|Arhont]]|after=[[Likorta iz Megalopolisa]]|years=183. pne. &amp;ndash; 182. pne. }}
{{end box}}

{{Plutarhovi životopisi}}

[[Kategorija:Starogrčke vojskovođe]]
[[Kategorija:Starogrčki državnici]]
[[Kategorija:Rođeni 253. pne.]]
[[Kategorija:Umrli 183. pne.]]</text>
      <sha1>nyaryjxw900llk225ka4ynhgnc29kav</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurovision Song Contest 1964</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73051</id>
    <redirect title="Eurosong 1964." />
    <revision>
      <id>42600732</id>
      <parentid>41578151</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 1964.]]</comment>
      <origin>42600732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="ie08wz75bmjlxcc9u3r8iqtkb2qdp89" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 1964.]]</text>
      <sha1>ie08wz75bmjlxcc9u3r8iqtkb2qdp89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pjesma Eurovizije 1964</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73052</id>
    <redirect title="Eurosong 1964." />
    <revision>
      <id>42600733</id>
      <parentid>41578220</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 1964.]]</comment>
      <origin>42600733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="ie08wz75bmjlxcc9u3r8iqtkb2qdp89" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 1964.]]</text>
      <sha1>ie08wz75bmjlxcc9u3r8iqtkb2qdp89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pjesma Eurovizije 1965</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73057</id>
    <redirect title="Eurosong 1965." />
    <revision>
      <id>42600735</id>
      <parentid>41578221</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:39:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 1965.]]</comment>
      <origin>42600735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="rlm686hi1xms0zz4xyk34y851mgw6um" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 1965.]]</text>
      <sha1>rlm686hi1xms0zz4xyk34y851mgw6um</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>George M. Cohan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77676</id>
    <revision>
      <id>42600766</id>
      <parentid>41566400</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T02:00:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3158" sha1="2clb83mtceblhoty2e2lnnfwdzl0qbh" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime        = George M. Cohan
| slika       = George-m-cohan-1.jpg
| širina_slike  = 215px
| opis     = cca. 1908
| datum_rođenja  = {{Birth date|1878|7|3|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Providence]]
| datum_smrti  = {{Dda|1942|11|5|1878|7|3|df=y}}
| mjesto_smrti = [[New York]]
| zanimanje  = [[zabavljač]], [[dramski pisac|dramatičar]], [[kompozitor]], [[tekstopisac]], [[film|glumac]], [[pjevač]], [[plesač]], [[teatarski producent|producent]]
| supružnik      = [[Agnes Mary Nolan]]&lt;br /&gt;''(29. jun 1907 – 5. novembar 1942, njegova smrt, 3 djece)''&lt;br /&gt;[[Ethel Levey]]&lt;br /&gt;''(1899–1907, razvod, 1 dijete)''
| roditelji     = Jeremiah (&quot;Jere&quot;) i &quot;Nellie&quot;
| djeca   = [[Georgette Cohan]]&lt;br /&gt;[[Mary Cohan]]&lt;br /&gt;[[Helen Cohan]]&lt;br /&gt;[[George M Cohan, Jr.]]
}}

'''George Michael Cohan''' (3. jul 1878 – 5. novembar 1942), poznat pod umjetničkim imenom '''George M. Cohan''' je bio [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[zabavljač]], [[dramski pisac|dramatičar]], [[kompozitor]], [[tekstopisac]], [[film|glumac]], [[pjevač]], [[plesač]], [[teatarski producent|producent]]. U deceniji pred prvi svjetski rat je stekao nadimak &quot;čovjeka koji drži [[Broadwayski teatar|Broadway]]&quot; te se smatra ocem suvremene američke [[muzička komedija|muzičke komedije]]. Godine 1968. mu se Broadway odužio s biografskim mjuziklom ''George M'', a 1942. je Hollywood smimio znameniti [[Oscari|Oscarom]] nagrađeni film ''[[Yankee Doodle Dandy]]'' s [[James Cagney|Jamesom Cagneyem]] u Cohanovoj ulozi.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|George M. Cohan}}
* {{IMDb ime|0169125}}
* {{ibdb|5829}}
* [http://www.lortel.org/LLA_archive/index.cfm?search_by=people&amp;keyword=name&amp;first=George&amp;last=Cohan&amp;middle=M. George M. Cohan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121011144820/http://www.lortel.org/LLA_archive/index.cfm?search_by=people&amp;keyword=name&amp;first=George&amp;last=Cohan&amp;middle=M. |date=2012-10-11 }} at [[Internet off-Broadway Database]]
* [http://www.members.tripod.com/davecol8/ George M. Cohan In America's Theater] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309025925/http://www.members.tripod.com/davecol8/ |date=2021-03-09 }}
* [http://www.musicals101.com/cohan.htm George M. Cohan on musicals101.com]
* {{findagrave|213}}
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid= Find-A-Grave profile for George M. Cohan]
* [[F. Gwynplaine MacIntyre]], &quot;Dancing after retirement: Cohan plays Roosevelt, 1937&quot;, ''New York Daily News'', March 20, 2004. [http://www.nydailynews.com/city_life/big_town/v-bigtown_archive/story/175602p-152906c.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051113061350/http://www.nydailynews.com/city_life/big_town/v-bigtown_archive/story/175602p-152906c.html |date=2005-11-13 }}
* {{fr icon}} [http://simpleappareil.free.fr/lobservatoire/index.php?2009/04/05/63-cagney Présentation de James Cagney et de ''Yankee doodle dandy'' sur le site d'analyse L'oBservatoire (simple appareil).]

{{Lifetime|1878|1942|Cohan, George M.}}

[[Kategorija:George M. Cohan| ]]
[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Američki kompozitori]]
[[Kategorija:Vodviljski zabavljači]]</text>
      <sha1>2clb83mtceblhoty2e2lnnfwdzl0qbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslavenstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77940</id>
    <revision>
      <id>42600765</id>
      <parentid>42600616</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:53:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+lit</comment>
      <origin>42600765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3228" sha1="9wma17qpli6jcppiyweotejxbnp3eb7" xml:space="preserve">'''Jugoslavenstvo''' ili '''jugoslovenstvo''' predstavlja verovanje o etničkom, jezičnom i kulturnom jedinstvu Južnih Slavena, podrška njihovom ujedinjenju i/ili verovanje da Južni Sloveni jesu, ili da treba da budu jedna nacija.&lt;ref name=OsporavanaZemlja&gt;Đilas, Aleksa (1990). [http://www.djilas.rs/Knjige/OSPORAVANA-ZEMLJA.pdf Osporavana zemlja: Jugoslovenstvo i revolucija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130711081913/http://www.djilas.rs/Knjige/OSPORAVANA-ZEMLJA.pdf |date=2013-07-11 }} Književne novine str. 37. {{ISBN|86-391-0071-3}}.&lt;/ref&gt; Jugoslavenstvo se kasnije razvilo kao politički pokret među Južnim Slavenima.&lt;ref name=Yugoslavism&gt;[[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (2003). [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992.] (na engleskom) Hurst C &amp; Co Publishers Ltd. str. 12. {{ISBN|1-85065-663-0}}.&lt;/ref&gt;

Jugoslavenstvo se kao ideologija uobličilo u 19. vijeku kao svojevrsni ogranak [[panslavenstvo|panslavenstva]].{{činjenica}}

Jugoslavenstvo u svom ekstremnom obliku je poznato kao '''integralno jugoslavenstvo''', odnosno pod time se podrazumijeva negacija postojanja posebnih južnoslavenskih naroda koji se smatraju tek &quot;plemenima&quot; odnosno integralnim dijelovima jedinstvene [[nacija|nacije]] pod nazivom [[Jugoslaveni]]. Ono je bilo karakteristično za [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] za vrijeme [[šestojanuarska diktatura|šestojanuarske diktature]].

Jugoslavenstvo je zadobilo težak udarac kada je početkom 1990-ih došlo do [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], s obzirom na široko uvriježeno mišljenje kako je tim događajima trajno kompromitiran koncept bilo kakve zajedničke države južnoslavenskih naroda. Kao alternativa jugoslavenstvu se od tog perioda spominje i [[Evropska unija|Evropska Unija]] kao optimalniji državnopravni okvir za zajednički život Južnih Slavena.

== Povezano ==
* [[Jugonostalgija]]
* [[Jugosfera]]
* [[Jugoslavistika]]
* [[Jugoslavenski odbor]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Djokić, Dejan (ur.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea 1918-1992. London 2003.
* Куљић, Тодор: [http://udi.rs/wp-content/uploads/2020/01/03.-t_kuljic_2018_1.pdf Југословенства између реалности и носталгије], у: Годишњак за друштвену историју, год. XXV св. 1 (2018), стр. 45-56.
* Markovina, Dragan: Jugoslavenstvo poslije svega. Zemun 2015.
* Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015.
* Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982.
* Matvejević, Predrag: O jugoslavenstvu danas, u: Socijalizam, god. XXV br. 9 (1982), str. 1440-1446.
* Novak, Viktor: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/2026/Maj/12.05.2026/antologija%201930..pdf Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930).] Beograd 1930.

{{Panslavizam}}

[[Kategorija:Panslavizam]]
[[Kategorija:Jugoslavenstvo| ]]
[[Kategorija:Jugoslavija]]
[[Kategorija:Političke ideologije]]</text>
      <sha1>9wma17qpli6jcppiyweotejxbnp3eb7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genocid u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81022</id>
    <revision>
      <id>42600761</id>
      <parentid>42587367</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:34:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21808" sha1="7ssi8hsomwbqtdi2ugp08nkipu9u7v8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Potoc2006.jpg|thumb|right|250px|Ukop 505 identificiranih Bošnjačkih civila ([[11. juli]] [[2006]])]]
Pod pojmom '''bosanski genocid''' ili '''genocid u Bosni i Hercegovini''' se uglavnom misli: bilo na [[Masakr u Srebrenici|Srebrenički genocid]] izvršen od strane snaga srpske vojske u [[Srebrenica|Srebrenici]] jula [[1995]], sa ciljem (''dolus specialis'') uništenja svih Bošnjaka u tom području,&lt;ref&gt;Staff. ''[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1907122.stm Bosnian genocide suspect extradited]'', [[BBC]], [[2. 4.|2. april]] [[2002]]&lt;/ref&gt; ili na genocid u širem kontekstu označavajući zločin protiv čovječnosti i ratne zločine tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od [[1992]]. do [[1995]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SERBIA FOUND GUILTY OF FAILURE TO PREVENT AND PUNISH GENOCIDE |url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3 |access-date=2010-05-22 |archivedate=2009-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090730091312/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Zavisno od različitih sudskih odluka [[Bošnjaci]] su bili žrtve genocida [[1992]]. godine u dolini rijeke [[Drina|Drine]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |title=Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 &amp;#91;2001&amp;#93; ICTY 8 (2. August 2001.) |access-date=2010-05-22 |archive-date=2012-05-25 |archive-url=https://archive.today/20120525111049/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na području [[Doboj]]a&lt;ref&gt;[http://www.preventgenocide.org/punish/GermanFederalCourt.htm Federal High Court makes basic ruling on genocide, Translation of Press Release into English Nr. 39 on 30. travanj 1999.]&lt;/ref&gt; kao i 1995. godine tijekom [[masakr u Srebrenici|genocida u Srebrenici]].

Pojmom bosanski genocid opisuje se kampanja etničkog čišćenja i ubijanja koju su izveli pripadnici srpske vojske te, u znatno manjoj mjeri, pojedini hrvatski ekstemisti na područjima pod svojom kontrolom: Republikom Srpskom i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom]].&lt;ref name=&quot;ICTY: Kordić and Čerkez verdict - IV. Attacks on towns and villages: killings - C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 3. The Attack on Ahmići (Paragraph 642)&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.un.org/icty/kordic/trialc/judgement/kor-tj010226e-5.htm#IVC3|title=ICTY: Kordić and Čerkez verdict - IV. Attacks on towns and villages: killings - C. The April 1993 Conflagration in Vitez and the Lašva Valley - 3. The Attack on Ahmići (Paragraph 642)|3=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010308193205/http://www.un.org/icty/kordic/trialc/judgement/kor-tj010226e-5.htm#IVC3|archivedate=2001-03-08|access-date=2010-05-22|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Ovaj pojam se uglavnom upotrebljava u akademskim raspravama&lt;ref&gt;Nobles News Bosnian Genocide Survivor Addresses Nobles Class; Date: 3/6/2007 [http://www.nobles.edu/home/news_item.asp?id=378&amp;zzSec=school] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107150517/http://www.nobles.edu/home/news_item.asp?id=378&amp;zzSec=school|date=2007-11-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Open Democracy - Martin Shaw: The International Court of Justice: Serbia, Bosnia, and genocide |url=http://www.opendemocracy.net/globalization-institutions_government/icj_bosnia_serbia_4392.jsp |access-date=2010-05-22 |archivedate=2007-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071225094254/http://www.opendemocracy.net/globalization-institutions_government/icj_bosnia_serbia_4392.jsp |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UCR&quot;&gt;University of California Riverside, Bosnian Genocide In the Historical Perspective, [http://www.honors.ucr.edu/Courses/hnpg036p.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516181854/http://www.honors.ucr.edu/Courses/hnpg036p.htm|date=2007-05-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;World Science: Dump the “ethnic cleansing” jargon, group implores; May 31, 2007
Special to World Science [http://www.world-science.net/exclusives/070525_ethnic-cleansing.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070701211321/http://www.world-science.net/exclusives/070525_ethnic-cleansing.htm|date=2007-07-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The 32nd annual European Studies Conference - Panel 20: Toward Understanding the Bosnian Genocide (Thursday, 4 October 2007) [http://www.unomaha.edu/esc/ESC-07program.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720094402/http://www.unomaha.edu/esc/ESC-07program.pdf|date=2011-07-20}}&lt;/ref&gt; te u institucijama koje štite ljudska prava.&lt;ref&gt;Save Darfur: Genocide Survivors to Light Olympic Torch for Darfur [http://www.savedarfur.org/page/content/about_torch/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071123201306/http://www.savedarfur.org/page/content/about_torch|date=2007-11-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HRW&quot;&gt;Human Rights Watch, Milosevic to Face Bosnian Genocide Charges, [[11 December]] [[2001]] [http://hrw.org/english/docs/2001/12/11/bosher3415.htm]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Missouri Humanities Council - Prijedor: Lives From the Bosnian Genocide, October 2007 [http://www.mohumanities.org/E-News/Oct07/prijedor.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705111528/http://mohumanities.org/E-News/Oct07/prijedor.htm|date=2008-07-05}}&lt;/ref&gt;

Sva ubijanja tokom kampanje [[genocid]]a su vršena uglavnom iz političkih, rasnih i vjerskih razloga u kontekstu [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] i sistematičnog napada na bošnjačko stanovništvo. Od 97.207 dokazanih i dokumentovanih žrtava, 83% su bili [[Bošnjaci]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=After years of toil, book names Bosnian war dead|url=https://www.reuters.com/article/us-bosnia-dead-idUSBRE91E0J220130215|newspaper=Reuters|date=2013-02-15|access-date=2023-08-24|language=en}}&lt;/ref&gt; Smatra se da bi broj bio još veći da preživjeli iz Srebrenice nisu prijavili svoje poginule kao pripadnike vojske, da bi u postratnom periodu mogli dobiti minimalnu socijalnu nadoknadu u vidu pomoći porodicama poginulih boraca. Ukupna cifra bi tako mogla narasti za oko 10.000, zbog tekućih istraživanja koje provode entitetske Komisije za traženje nestalih.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070627040825/http://www.iht.com/articles/ap/2007/06/21/europe/EU-GEN-Bosnia-War-Victims.php Research shows estimates of B&amp;H death toll inflated] - IHT: The Bosnian Book of Dead&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bosnia's Book of Dead&quot;&gt;[http://www.birn.eu.com/en/88/10/3377/ Bosnia's Book of Dead] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090309123255/http://www.birn.eu.com/en/88/10/3377/ |date=2009-03-09 }} - BIRN Report&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bosnia's Book of Dead&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/article/2007/06/14/16bae15b-e476-4aa5-aced-0222f9c86073.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213005558/http://www.slobodnaevropa.org/article/2007/06/14/16bae15b-e476-4aa5-aced-0222f9c86073.html|date=2007-12-13}} - RFE: Svaka žrtva ima svoje ime&lt;/ref&gt;

Godine [[2001]], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji]] (ICTY) je presudio da je [[Masakr u Srebrenici|Srebrenički masakr]] bio genocid.&lt;ref&gt;The [[International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia]] found in [http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 (2001) ICTY8 (2 August 2001)] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120525111049/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |date=2012-05-25 }} that genocide had been committed. (see paragraph 560 for name of group in English on whom the genocide was committed). It was upheld in ''[http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2004/7.html Prosecutor v. Radislav Krstic - Appeals Chamber - Judgment - IT-98-33 (2004) ICTY 7 (19 April 2004)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140823231159/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2004/7.html |date=2014-08-23 }}''&lt;/ref&gt; [[26. 2.|26. februara]] [[2007]] Međunarodni sud pravde (ICJ), u ''[[Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid|slučaju Bosanskog genocida]]'', u skladu i na osnovu ranije dobivenih dokaza od ICTY-ja donio je isti zaključak i proglasio tragediju u Srebrenici genocidom.&lt;ref name=&quot;Associated Press&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2007/02/26/international/i033600S38.DTL&amp;type=politics|title=Courte: Serbia failed to prevent genocide, UN court rules|date=[[2007-02-26]]|publisher=[[Associated Press]]|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070810091849/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fn%2Fa%2F2007%2F02%2F26%2Finternational%2Fi033600S38.DTL&amp;type=politics|archivedate=2007-08-10|access-date=2021-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Iako su ponuđeni brojni dokazi o masovnim ubistvima, o opsadi Sarajeva, brojnim silovanjima, etničkom čišćenju i mučenjima izvršenim od raznih srpskih vojnih i paravojnih snaga, kao i bivše JNA i vojske Srbije, u svim dijelovima BiH, a naročito u Prijedoru, Banja Luci i Foči, kao i koncentracionim logorima; sud je presudio da su pravni kriteriji genocida sa specifičnim ciljevima (''dolus specialis'') uništenja Bošnjaka ispunjeni samo u Srebrenici i istočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Associated Press&quot;/&gt;&lt;ref&gt;ICJ: Bosnian Genocide Case: Summary of the Judgment of 26 February 2007 [http://www.icj-cij.org/docket/index.php?sum=667&amp;code=bhy&amp;p1=3&amp;p2=2&amp;case=91&amp;k=f4&amp;p3=5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605012548/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?sum=667&amp;code=bhy&amp;p1=3&amp;p2=2&amp;case=91&amp;k=f4&amp;p3=5|date=2011-06-05}}&lt;/ref&gt; Sud je zaključio da su zločini, uključujući masovna ubistva, silovanja, protjerivanja, uništavanja i deportaciju, počinjeni tokom rata, bili ''akt genocida'' u skladu sa Konvencijom o genocidu, ali ti zločini nisu sami po sebi (''per se'') genocid.&lt;ref&gt;{{cite web|year=|url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3|title=Sense Tribunal: SERBIA FOUND GUILTY OF FAILURE TO PREVENT AND PUNISH GENOCIDE|access-date=2010-05-22|archivedate=2009-07-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090730091312/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Uprkos strogo pravnom tumačenju, u medijima se često navodi [[Prijedor]] kao mesto genocida.&lt;ref&gt;[http://pescanik.net/2012/05/dan-bijelih-traka-2/ Dan bijelih traka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.e-novine.com/region/region-bosna/65614-Obiljeeni-istrebljenje.html Obilježeni za istrebljenje]&lt;/ref&gt; Naime, [[31. 5.|31. maja]] 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršavima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.&lt;ref name=&quot;ICTY: Milomir Stakic judgement&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf|title=ICTY: Milomir Stakić judgement}}&lt;/ref&gt; Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno ukupno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora.&lt;ref&gt;[http://www.e-novine.com/region/region-bosna/65610-Dvadeset-godina-genocida-Prijedoru.html Dvadeset godina od genocida u Prijedoru]&lt;/ref&gt;

== Politička pozadina ==
{{main|Velika Srbija|Srbija u jugoslovenskim ratovima|Srpska demokratska stranka (BiH)}}
[[Datoteka:BiH - ES N 1991 1.gif|thumb|Etnička struktra Bosne i Hercegovine 1991. godine. Naselja s [[Bošnjaci|Bošnjačkom]] većinom su označene zelenom bojom, [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srpskom]] su plave, a [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatskom]] su narančaste.]]

[[Datoteka:Former Yugoslavia 1991-1995.svg|thumb|right|Teritorije [[Republika Bosna i Hercegovina|BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] pod srpskom kontrolom 1992-1995. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] je optužio [[Slobodan Milošević|Miloševića]] i srpske vođe za &quot;pokušaj stvaranja ''[[Velika Srbija|Velike Srbije]]'', srpske države koja uključuje oblasti Hrvatske i Bosne naseljene Srbima, ostvarene nasilnim premeštanjem ne-Srba sa velikih geografskih oblasti putem činjenja zločina.&quot;&lt;ref&gt;Decision of the ICTY Appeals Chamber; 18 April 2002; Reasons for the Decision on Prosecution Interlocutory Appeal from Refusal to Order Joinder; Paragraph 8&lt;/ref&gt;]]

[[12. 5.|12. maja]] [[1992]]. godine, na 16. sjednici [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], [[Radovan Karadžić]] je objavio šest &quot;strategijskih ciljeva&quot; srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

# Uspostaviti državne granice koje bi odvojili srpski narod od druga dva naroda.
# Uspostaviti koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]].
# Uspostaviti koridor u [[Podrinje|Podrinju]], što znači ukinuti stanje [[Drina|Drine]] kao granicu srpskih država.
# Uspostaviti granicu na [[Una|Uni]] i [[Neretva|Neretvi]].
# Podijeliti [[Sarajevo]] u srpske i bošnjačke dijelove, te uspostaviti sposobne državne vlasti u oba djela.
# Osigurati pristup [[Jadransko more|moru]].

Tokom iste sjednice, skupština bosanskih Srba je uspostavila Vojsku Republike Srpske (VRS) i izabrala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] da bude zapovjednik drugog vojnog distrikta Jugoslavenske armije, kasnije glavnog štaba vojske Republike Srpske. Na toj istoj sjednici, na kojoj se raspravljalo o stvaranju &quot;[[Republika Srpska|Srpske Republike Bosne i Hercegovine]]&quot;, general Ratko Mladić je rekao Skupštini da neće biti moguće odvojiti Srbe od nesrba tako što će nesrbi sami otići sa te teritorije. Upozorio je da svaki pokušaj u tom smislu znači [[genocid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=DODATNE ČINJENICE |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |access-date=2012-04-05 |archivedate=2007-12-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 
{{izdvojeni citat|Prema tome mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je ... to neće ... ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je, ljudi, [[genocid]]. Mi moramo da pozovemo svakog čovjeka, koji je čelom poljubio ove prostore i teritoriju države koju hoćemo da napravimo. I njima je mjesto sa nama i pored nas.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Šta otkriva transkript iz 12. maja 1992.; Mladić: Plan stvaranja Republike Srpske je genocid |url=http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |access-date=2012-04-05 |archivedate=2012-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420012809/http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;|[[Ratko Mladić]]}}

Gotovo 47% svih žrtava rata poznatih s punim imenom i prezimenom (45,110 od 97,207) ubijeno je tijekom početnog razdoblja rata, to jest između svibnja i kolovoza 1992. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.birn.eu.com/en/88/10/3377/ |title=JUSTICE REPORT: Bosnia's Book of the Dead, Balkan Investigative Reporting Network 21.06.2007. |access-date=2010-05-22 |archive-date=2009-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090309123255/http://www.birn.eu.com/en/88/10/3377/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjene nacije]] još u listopadu 1992. dobivaju službeni izvještaj koji govori o genocidu u Bosni i Hercegovini:
{{izdvojeni citat|Zajedno s vojnim aktivnostima agresor je pokrenuo etničko čišćenje kako bi promjenio demografsku strukturu države i tako ostvario uvjete za njenu podjelu ili drugim rječima govoreći kako bi dao međunarodnoj zajednici takozvane argumente za podjelu države...Agresor je doveo nesrpske stanovnike nekih gradskih područja u takvu situaciju koja bi dovela do njihovog istrebljenja putem ubojstava, psihičkog i fizičkog mučenja i nasilnog preseljenja. Već sada (listopad 1992.) postoje etnički očišćena naselja u kojima žive samo Srbi. Brojni primjeri istovremenog [[genocid]]a protiv nesrpskog stanovništva uključujući međusobno udaljena naselja bez ikakve sumnje dokazuje da je ova zavjera organizirana unaprijed od ekstremnih lidera [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpske Demokratske Stranke]].&lt;ref&gt;HUMAN RIGHTS COMMITTEE [http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/0/333378630589b6d680256674005bc280?Opendocument Bosnia and Herzegovina - report for Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights] 27-04-1993; CCPR/C/89. (Additional Info from State Party), Convention Abbreviation: CCPR&lt;/ref&gt;|Izvještaj Ujedinjenih Nacija o Bosni, 1992. godine}}

== Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid ==
{{main|Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid}}
[[Datoteka:Peace Palace.jpg|thumb|desno|Palata mira u [[Hag]]u]]

Tužba koju je [[1993]]. godine podnijela bosanska vlada sadrži navode da je [[Srbija]] direktno odgovorna za genocid počinjen na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je &quot;isplanirala, pripremila, skovala zavjeru, podsticala, ohrabrivala, pomagala, podstrekavala i počinila&quot; genocid protiv njenog stanovništva. U optužnici je izričito navođena sistematična praksa [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] Bosne i Hercegovine.

Tužbu sudu je sastavio i podneo [[Frensis Bojl]], savetnik [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. Saslušanja u procesu protiv Srbije počela su u februaru 2006. Poslednje ročište održano je [[9. 5.|9. maja]] [[2006]]. godine.

[[26. 2.|26. februara]] [[2007]]. godine, [[Međunarodni sud pravde]] je presudio da [[Srbija]] odgovorna jer je prekršila [[Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida|Konvenciju o genocidu]] time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spreči [[genocid]], a potom nije kaznila niti predala učinioce [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]]. Ali ne može biti smatrana odgovornom za genocid počinjen u [[Srebrenica|Srebrenici]] od strane snaga [[Republika Srpska|Republike Srpske]]&lt;ref&gt;{{cite news
|url=http://www.reuters.com/article/homepageCrisis/idUSL26638724._CH_.2400
|publisher=Reuters
|title=Serbia cleared of genocide, failed to stop killing
|date=[[February 26]], [[2007]]
|access-date=2012-05-31
|archivedate=2008-12-24
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081224221026/http://www.reuters.com/article/homepageCrisis/idUSL26638724._CH_.2400
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;, jer &quot;nije počinila genocid ni preko svojih državnih organa, ni preko svojih zvaničnika&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Tužba BiH protiv Srbije |url=http://www.nezavisne.com/novosti/feljton/Tuzba-BiH-protiv-Srbije-98444.html |access-date=2012-05-31 |archivedate=2011-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110912100612/http://www.nezavisne.com/novosti/feljton/Tuzba-BiH-protiv-Srbije-98444.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Posle ovog suđenja, [[Srbija]] je postala prva zemlja koja je po oceni suda prekršila Konvenciju o genocidu.&lt;ref&gt;{{cite news
|url=http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3
|publisher=Sense Tribunal
|title=SERBIA FOUND GUILTY OF FAILURE TO PREVENT AND PUNISH GENOCIDE
|date=[[February 26]], [[2007]]
|access-date=2010-05-22
|archivedate=2009-07-30
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090730091312/http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&amp;pid=9273&amp;kat=3
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;

== Izvinjenje Srbije ==
{{main|Deklaracija o Srebrenici}}

[[Narodna skupština Republike Srbije]] je [[30. 3.|30. marta]] [[2010]]. godine usvojila [[Deklaracija o Srebrenici]], kojom se izvinjava porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se [[masakr u Srebrenici|genocid u Srebrenici]] spreči:

{{izdvojeni citat|Skupština Srbije najoštrije osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde. Izražava se saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se spreči ova tragedija.|Rezoluciju Narodne Skupštine Republike Srbije o Srebrenici}}

== Povezano ==
* [[Nikola Jorgić]]
* [[Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid]]
* [[Predložena rezolucija Vijeća sigurnosti o Srebrenici]]
* [[Odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine]]
* [[Srpska demokratska stranka|Srpska Demokratska Stranka]]
* [[Velika Srbija]]

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnian Genocide}}
* [https://web.archive.org/web/20070618100356/http://www.genocidewatch.org/eightstages.htm Genocide Watch - Osam etapa genocida]
* [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-07.htm#III.A.68 The Annexes - Prison camps]
* [https://web.archive.org/web/20021216215146/http://www.un.org/icty/indictment/english/mla-ai021010e.htm Tužba protiv Mladića]
* [https://web.archive.org/web/20021019123022/http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ai000428e.htm Tužba protiv Karadžića]
* [https://web.archive.org/web/20040525020127/http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ai040421-e.htm Tužba protiv Miloševića]
* [http://www.hrw.org/press/2001/12/bosnia1210.htm Bosanski genocid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050808104808/http://www.hrw.org/press/2001/12/bosnia1210.htm |date=2005-08-08 }}
* [http://www.bim.ba/bh/193/10/23794/ Politički konsenzus za genocid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925060534/http://www.bim.ba/bh/193/10/23794/ |date=2021-09-25 }}

{{Genocid}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini| ]]
[[Kategorija:Ratni zločini u jugoslavenskim ratovima]]</text>
      <sha1>7ssi8hsomwbqtdi2ugp08nkipu9u7v8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pesma Evrovizije 2006</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82268</id>
    <redirect title="Eurosong 2006." />
    <revision>
      <id>42600728</id>
      <parentid>41578201</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 2006.]]</comment>
      <origin>42600728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 2006.]]</text>
      <sha1>3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hardstyle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101103</id>
    <revision>
      <id>42600828</id>
      <parentid>42504929</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T09:59:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6222" sha1="i1pk9o2wqne1ojdmf2lfeqx8ut9s3c2" xml:space="preserve">{{Glazbeni žanr 
|ime_žanra          = Hardstyle
|boja               = 	#ED872D
|boja_pozadine      = white
|stilski_začetak    = [[Hard trance]], [[Gabber]], [[UK hard house]], [[New beat]], [[Hardcore techno]]
|kulturni_začetak   = Krajem [[1999.]], [[Nizozemska]]
|glazbala           = Software sintesajzeri, sekvencer, sampler, audio filter, distorzija, VST dodaci
|popularnost        = Srednja
|regionalna_scena   = [[Nizozemska]] • [[Njemačka]] • [[Belgija]] • [[Poljska]] • [[Švicarska]] • [[Japan]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] • [[Danska]] • [[Italija]] • [[Malezija]] • [[Španjolska]] • [[Rusija]]
|ostale_teme        = 
}}
'''Hardstyle''' je vrsta [[elektronska plesna glazba|elektronske plesne glazbe (EDM)]] koja miješa utjecaje iz [[Hard trance]] a [[Hardcore techno]], i [[rave]]a. Prosječna brzina izvođenja (tempo) je između 145 i 155 BPM-a (&quot;udara u minuti&quot;), iako se mogu znatno razlikovati ovisno o hardstyle [[DJ]]-u.

Zvuk hardstylea obično se sastoji od različitih glazbenih elemenata: &quot;teški&quot; zvučni udarac (kick), intenzivni preokrenuti [[bassline]]ovi i &quot;adrenalno jurećih&quot; melodija gdje često zauzimaju mjesto u sredini pjesme. On nosi neke sličnosti s [[hard trance]]om, no i dalje drži svoj jedinstveni zvuk. Jedinstvenost zvuka u hardstyle-u očituje se i u vrlo bogatim melodijama, nerijetko &quot;uzvišenog&quot; zvuka čime se daje dojam budućnosti i nekog novog svijeta. Mnogi [[Hardcore Techno|hardcore]] izvođači usputno produciraju hardstyle pjesme (primjerice [[Kasparov]], [[Evil Activities]] i [[DJ Neophyte]]).

Hardstyle se većinom producira u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Malezija|Maleziji]] i [[Australija|Australiji]].

Neke od najpoznatijih hardstyle pjesama u svijetu su [[Showtek]] - Fuck The System, [[Technoboy]]- Next Dimensional World(Qlimax 2008 Anthem), [[Showtek]] - The Colour Of The Harder Styles, [[D-Block &amp; S-te-fan]] - Music Made Addict, [[The Prophet]] - Hardstyle Baby, [[Headhunterz]] - The Power of the Mind.

== Historija ==
Hardstyle potječe iz [[hard trance]]a, [[gabber]] i [[rave]] glazbe s utjecajima iz [[UK hard house]]a i [[jumpstyle]]a. Vjeruje se da je mjesto nastanka u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], gdje su prvi hardstyle događaji započeli krajem [[1999.]] i početkom [[2000.]] godine. Osobe općeprihvaćene u razvoju stila su [[The Prophet|Dov J. Elkabas]], [[DJ Zany|Raoul Van Grinsven]], [[DJ Pavo]], [[DJ Luna]] i [[DJ Lady Dana|DJ Dana]].

[[2007.]] stil postaje popularan u nekoliko zemalja diljem svijeta, uključujući: [[Belgija|Belgiju]], [[Italija|Italiju]], [[Poljska|Poljsku]], [[Estonija|Estoniju]], [[Danska|Danskoj]], [[Australija|Australiji]], [[Češka|Češku]], [[Ukrajina|Ukrajinu]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].

Engleski zvuk je bio jako popularan u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], ali se uskoro pokazuje kako se nizozemska javnost zalaže za teži [[bassline]]. Izvođači kao primjerice [[DJ Lady Dana]], [[DJ Pavo]] i [[The Prophet]] kombiniraju engleski zvuk s novijim izdanjima. Ovaj zvuk je također stekao popularnost u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje ga je pokupila njemačka diskografska kuća [[Tracid Traxxx]] (gdje su odredili svoj zvuk kao kombinaciju [[trance music|trancea]] i [[acid trance]]a) i poslije također [[Blutonium Records]] i [[Resident E Recordings]].

Nakon toga, hardstyle produkcije su polako postale popularnima u [[Italija|Italiji]] i poslije u [[Njemačka|Njemačkoj]]. To je dovelo do nastanka novoga hardstylea koji je kasnije došao i postao popularan u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. [[Q-Dance]] je organizirao mjesečni događaj u klubu (danas poznat kao North Sea Venue) pod imenom Qlubtempo, događaj kojeg bi se nazvalo talionicom hardstylea. Danas su hardstyle događaji vrlo nazočni u nizozemskim klubovima. Izvođači nikada nisu nastupali u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] prije nego što su tamo donijeli novi zvuk. Izvođači poput [[Technoboy]]ja, [[Super Marco May]]ja i [[Gary D]]a su stekli na taj način veliki ugled.

== Nu-style ==
Nu-style je podvrsta hardstylea nastala 2007./2008. godine. Osnivačem tog stila produkcije smatra se [[Headhunterz]]a. Glavna karakteristika nu-stylea je to što je [[Kick drum]] često usklađen s melodijom - dok je prethodno u hardstyleu bio uvijek iste visine kroz cijelu melodiju, u nu-styleu prati visinu tonova melodije, najčešće se visina mijenja svaka 4 tona. Ovdje su jako destinktni prijedlošci koje prate nu-style, Uvod-Stanka-Stih-Melodija-Stih-Melodija-Odjava.
Primjeri Nu-style hardstylea:
* [[DJ Pavo]] - &quot;Raven&quot;
* [[Noisecontrollers]] - &quot;Attack Again&quot;

== Značajne diskografske kuće ==
* [[Torque Beats]]
* [[Fusion Records]]
* [[Scantraxx]]
* [[Superplastik]]
* [[Dutch Master Works]]
* [[DJ's United Records]]
* [[Titanic Records]]
* [[BLQ]]
* [[Dance Pollution]]
* [[Blutonium Records]]
* [[Farofa]]

== Povezano ==
* [[Hakken]]
* [[Newstyle]]
* [[Dodatak:Popis izvođača hardcore techno kategorije#Hardstyle|Popis hardstyle izvođača]]

== Hardstyle zajednice ==
* [http://www.GlobalHardstyle.com Global Hardstyle]
* [http://www.screamer-hardstyle.com Screamer hardstyle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129170819/http://screamer-hardstyle.com/ |date=2011-01-29 }}
* [http://www.theharderview.com The Harder View] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190330105417/https://theharderview.com/ |date=2019-03-30 }}
* [http://www.hardstyle.li Hardstyle League International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224210040/http://www.hardstyle.li/ |date=2009-02-24 }}
* [http://www.hardstylersunited.com Hardstylers United] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110205071147/http://hardstylersunited.com/ |date=2011-02-05 }}
* [http://www.partyflock.nl partyflock] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110124123020/http://partyflock.nl/ |date=2011-01-24 }}
* [http://www.hardstyle.si/ Slovenska Hardstyle zajednica]

{{Hardcore techno}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Hardstyle]]
[[Kategorija:Žanrovi elektroničke muzike]]</text>
      <sha1>i1pk9o2wqne1ojdmf2lfeqx8ut9s3c2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe</title>
    <ns>3</ns>
    <id>106274</id>
    <revision>
      <id>42600677</id>
      <parentid>42587353</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:37:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eurohunter</username>
        <id>23571</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42600677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56450" sha1="qdh4izqh8mukogzzwaun4h7mr2p8awv" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)</text>
      <sha1>qdh4izqh8mukogzzwaun4h7mr2p8awv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600698</id>
      <parentid>42600677</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:58:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ odgovor</comment>
      <origin>42600698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56855" sha1="loay6rck12591wuh1ntxlt7thr5ojvq" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)</text>
      <sha1>loay6rck12591wuh1ntxlt7thr5ojvq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600842</id>
      <parentid>42600698</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:22:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eurohunter</username>
        <id>23571</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ +</comment>
      <origin>42600842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57323" sha1="cdyk1nyjsc4wm3v7lur7wr2krwxhl2u" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)</text>
      <sha1>cdyk1nyjsc4wm3v7lur7wr2krwxhl2u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600858</id>
      <parentid>42600842</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:46:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ odgovor</comment>
      <origin>42600858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58171" sha1="rqnhn5p6pygxkbqp71b0ijj07f4lqdt" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;Diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;Videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)</text>
      <sha1>rqnhn5p6pygxkbqp71b0ijj07f4lqdt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600859</id>
      <parentid>42600858</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */</comment>
      <origin>42600859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58171" sha1="cvbgty541x63t3fu1edadx2cc2c5zn3" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)</text>
      <sha1>cvbgty541x63t3fu1edadx2cc2c5zn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Građanski rat u Siriji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>109953</id>
    <revision>
      <id>42600808</id>
      <parentid>42550746</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T06:13:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71447" sha1="ft7a0vjh8a13123o042p1ry8nqvvqhp" xml:space="preserve">{{Infokutija oružani sukob
| sukob = Građanski rat u Siriji
| slika = Syrian Civil War map (November 24, 2023).svg
| opis_slike = Vojna situacija u Siriji: {{legend|#ebc0b3|Sirijska vlada}}{{legend|#cdecc9|Pobunjeničke snage}}{{legend|#DAA520|Kurdi}}{{legend|#b4b2ae|ISIL}}
| vreme = [[15. mart]] [[2011]]. - [[8. decembar]] [[2024.]]
| mesto = [[Sirija]]
| uzrok =
| teritorija =Nepromenjene
| rezultat = •pad režima Bašara al asada
• pobeda sirijske opozicije
| strana1 = {{flag|Sirija}} &lt;br /&gt; [[Vojska Sirije|Oružane snage Sirije]]: &lt;br /&gt;&lt;center&gt; • [[Vojska Sirije|Armija Sirije]] &lt;br /&gt; • [[Sirijska ratna mornarica]]&lt;br /&gt; • [[Sirijska ratna avijacija]]&lt;br /&gt; • [[Sirijska republikanska garda]]&lt;/center&gt;&lt;br /&gt;[[Šabiha]] &lt;br /&gt; [[Datoteka:Hezbollah_Flag.jpg|22px|border]] [[Hezbolah]]&lt;ref&gt;[http://www.worldnewstribune.com/2012/07/29/irans-hizbullah-sends-more-troops-to-help-assad-storm-aleppo-fight-sunnis/ Iran’s Hizbullah sends more troops to help Assad storm Aleppo, fight Sunnis | World Tribune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331165817/http://worldnewstribune.com/2012/07/29/irans-hizbullah-sends-more-troops-to-help-assad-storm-aleppo-fight-sunnis/ |date=2016-03-31 }}, Pristupljeno 31. 3. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;'''Vojna podrška:''' &lt;br /&gt; {{flag|Iran}}&lt;ref&gt;{{cite web|author=Saeed Kamali Dehghan |url=http://www.guardian.co.uk/world/2012/may/28/syria-army-iran-forces |title=Syrian army being aided by Iranian forces |publisher=Guardian |date= |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nowlebanon.com/NewsArchiveDetails.aspx?ID=364902 |title=Iranian Guards, Mahdi Army troops enter Syria’s Druze Mountain |publisher=Nowlebanon.com |date = 15. 2. 2012|accessdate = 30. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flag|Rusija}}&lt;br /&gt;'''Politička podrška:''' &lt;br /&gt; {{flag|Kina}}&lt;br /&gt;{{flagicon|Severna Koreja}} [[Sjeverna Koreja|S. Koreja]]&lt;br /&gt;{{flag|Libanon}}&lt;br /&gt;{{flag|Irak}}&lt;br /&gt; {{flag|Alžir}}&lt;br /&gt; {{flag|Venezuela}}
| strana2 ={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Sirijski pobunjenici]]'''
*[[Slobodna sirijska armija]]
*[[Sirijska oslobodilačka armija]]&lt;ref name=&quot;SLA&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/printout/0,8816,2106648,00.html/ |title=Syrian Rebels Plot Their Next Moves: A TIME Exclusive |work=TIME |date=11. 2. 2012 |archiveurl=https://archive.today/20121205012412/http://www.time.com/time/printout/0,8816,2106648,00.html/ |archivedate=2012-12-05 |access-date=2015-08-22 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
*[[Livaa Al-Umma]]
'''Ekonomska i vojna pomoć:'''&lt;br /&gt;
{{flag|Turska}}&lt;ref name=CIASaid&gt;{{cite web|last=Schmitt|first=Eric|title=C.I.A. Said to Aid in Steering Arms to Syrian Opposition|url=http://www.nytimes.com/2012/06/21/world/middleeast/cia-said-to-aid-in-steering-arms-to-syrian-rebels.html?pagewanted=all|accessdate = 4. 7. 2012|publisher=The New York Times|date = 21. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
{{flag|Saudijska Arabija}} &lt;small&gt;&lt;ref name=CIASaid/&gt;&lt;ref name=Exclusive&gt;{{cite news|author=Justin Vela |url=http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/exclusive-arab-states-arm-rebels-as-un-talks-of-syrian-civil-war-7845026.html |title=Exclusive: Arab states arm rebels as UN talks of Syrian civil war |work=The Independent |date = 13. 6. 2012. |accessdate = 8. 7. 2012. |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RebelsAwait&gt;{{cite news |last=Abouzeid |first=Rania |url=http://world.time.com/2012/06/22/opening-the-weapons-tap-syrias-rebels-await-fresh-and-free-ammo/ |title=Opening the Weapons Tap: Syria’s Rebels Await Fresh and Free Ammo |publisher=World.time.com |date=22. 6. 2012. |accessdate=8. 7. 2012. |archive-date=2012-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120828142935/http://world.time.com/2012/06/22/opening-the-weapons-tap-syrias-rebels-await-fresh-and-free-ammo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{flag|Katar}} &lt;ref name=CIASaid/&gt;&lt;ref name=Exclusive/&gt;&lt;ref name=RebelsAwait/&gt;&lt;br /&gt;{{flag|SAD}} &lt;small&gt;(logistika&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2012/06/21/world/middleeast/cia-said-to-aid-in-steering-arms-to-syrian-rebels.html?pagewanted=all|title=C.I.A. Said to Aid in Steering Arms to Syrian Opposition|work=[[Njujork tajms|New York Times]]|date = 21. 6. 2012.|accessdate = 13. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt; i strateške, obaveštajne informacije&lt;ref name=&quot;Exclusive: Obama authorizes secret U.S. support for Syrian rebels&quot;&gt;{{cite news|last=Hosenball|first=Mark|title=Exclusive: Obama authorizes secret U.S. support for Syrian rebels|url=http://www.reuters.com/article/2012/08/01/us-usa-syria-obama-order-idUSBRE8701OK20120801|accessdate=6. 8. 2012.|6=|agency=Reuters|date=1. 8. 2012.|archivedate=2012-08-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120802002457/http://www.reuters.com/article/2012/08/01/us-usa-syria-obama-order-idUSBRE8701OK20120801|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(komunikaciona oprema)&lt;ref&gt;{{cite news|title=Syria conflict: UK to give extra £5m to opposition groups|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-19205204|accessdate = 11. 8. 2012.||agency=BBC|date = 10. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|strana3={{flagicon image|Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg}} '''[[Islamska Država Irak i Levant|Islamska Država u Iraku i Levantu]]'''&lt;small&gt;&lt;ref name=Sunnifighters&gt;{{cite news|url=http://www.theaustralian.com.au/news/world/sunni-fighters-bring-jihad-across-border/story-e6frg6so-1226405923591 |title=Sunni fighters bring jihad across border |work=The Australian |date = 17. 2. 2012|accessdate = 8. 7. 2012|first=Hala |last=Jaber}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=flowing&gt;[http://articles.boston.com/2012-07-05/news/32553534_1_al-qaida-linked-sunni-insurgents-shiite-political-rivals-mosul Iraq says al-Qaida fighters flowing into Syria]{{dead link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://world.time.com/2012/07/26/time-exclusive-meet-the-islamist-militants-fighting-alongside-syrias-rebels/#ixzz21jq5iPsN |title=TIME Exclusive: Meet the Islamist Militants Fighting Alongside Syria’s Rebels |publisher=World.time.com |date=26. 7. 2012 |accessdate=30. 8. 2012 |archive-date=2016-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160101233807/http://world.time.com/2012/07/26/time-exclusive-meet-the-islamist-militants-fighting-alongside-syrias-rebels/#ixzz21jq5iPsN |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
*[[El Nusra Front za Zaštitu Levanta]]
*[[Iračka Al Kaida]] &lt;ref name=flowing/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Sherlock|first=Ruth |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/9396256/Al-Qaeda-tries-to-carve-out-a-war-for-itself-in-Syria.html |title=Al-Qaeda tries to carve out a war for itself in Syria |publisher=Telegraph.co.uk |date = 12. 7. 2012. |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2012/07/25/world/middleeast/al-qaeda-insinuating-its-way-into-syrias-conflict.html?pagewanted=1&amp;_r=3&amp;ref=world&amp;src=me |title=Al Qaeda Taking Deadly New Role in Syria Conflict |publisher=Nytimes.com |date = 25. 7. 2012. |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;
*[[Fatah el Islam]]
*Arar el Šam&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/2012/Jul-31/182750-arab-islamist-fighters-eager-to-join-syria-rebels.ashx#axzz22DnnnVxi |title=Arab Islamist fighters eager to join Syria rebels |publisher=Dailystar.com.lb |date= |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://in.reuters.com/article/2012/08/08/syria-crisis-idINL6E8J763T20120808 |title=Syria rebels see future fight with foreign radicals |publisher=In.reuters.com |date=8. 8. 2012. |accessdate=30. 8. 2012. |archivedate=2015-09-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150911225709/http://in.reuters.com/article/2012/08/08/syria-crisis-idINL6E8J763T20120808 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
*Sukur el Šam
----
'''[[Rožava]]''' - '''[[Kurdski Vrhovni Savet]]'''
*[[Narodne odbrambene jedinice]]
'''Vojna pomoć:''' &lt;br /&gt;
{{flagicon|Kurdistan}} [[Irački Kurdistan]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Iraqi Kurdistan training Syrian Kurds|url=http://english.al-akhbar.com/content/iraqi-kurdistan-training-syrian-kurds|accessdate=31. 7. 2012.|newspaper=Al Akhbar|date=31. 7. 2012.|archivedate=2013-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728084544/http://english.al-akhbar.com/content/iraqi-kurdistan-training-syrian-kurds|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
*[[Pešmerga]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Syrian Kurds given military training in northern Iraq, says Barzani|url=http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?newsId=287475|accessdate=27. 7. 2012.|newspaper=[[Zaman (novine)|Zaman]]|date=27. 7. 2012.|archivedate=2012-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120728103521/http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?newsId=287475|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
|komandant1= {{flagicon|Sirija}} '''[[Bašar el Asad]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Predsednik Sirije]]&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Vael Nader el Halki]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Premijer&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Rijad Farid Hidžab]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Premijer (23. jun 2012. - 6. avgust 2012.)&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18338093|title=Syria's Assad names Riad Hijab as new prime minister|work=[[Bi-Bi-Si njuz|BBC News]]|date = 6. 6. 2012.|accessdate = 15. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Fad Jasim el Frej]]'''&lt;br /&gt;Ministar odbrane&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Davud Radžiha]]''' † &lt;br /&gt;Ministar odbrane (avgust 2011. - jul 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Ali Abdalah Ajub]]'''&lt;br /&gt;Načelnik generalštaba&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Maher el Asad]]'''&lt;br /&gt;Komandant Republikanske garde Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Aser Šavkat]]''' †&lt;br /&gt;Zamenik ministra odbrane (septembar 2011. - jul 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Ali Mamluk]]'''&lt;br /&gt;Ministar za nacionalnu bezbednost&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Rustum Gazaleh]]'''&lt;br /&gt;Uprava političke bezbednosti&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Muhamed el Šar]]'''&lt;br /&gt;ministar unutrašnjih poslova&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Valid Mualem]]'''&lt;br /&gt;Ministar spoljnih poslova&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Hišam Bahtijar]]''' †&lt;br /&gt;Šef obaveštajne službe (do jula 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Hasan Turkmani]]''' †&lt;br /&gt;zamenik predsednika (do jula 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Iran}} [[Kasem Sulejmani]]&lt;br /&gt;komandant Kodsa
|komandant2={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Baset Sejda]]'''&lt;br /&gt;[[Sirijsko nacionalno veće|Predsednik sirijskog nacionalnog veća]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Burhan Galjun]]'''&lt;br /&gt;Bivši predsednik SNV (avgust 2011. - jun 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Rijad el Asad]]'''&lt;br /&gt;Komandant Slobodne armije Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Mustafa al-Šeik]]'''&lt;br /&gt;Komandant Visokog vojnog saveta Slobodne armije Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Ahmed Hidžazi]]'''&lt;br /&gt;Načelnik generalštaba Slobodne armije Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Ali el Bajanouini]]'''&lt;br /&gt;Vođa [[Muslimanska braća|Muslimanskog bratstva]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Haitam el Maleh]]'''&lt;br /&gt;Vođa saveta poverenika revolucije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Razak Tlas]]'''&lt;br /&gt;Komandant [[bataljon Faruk|bataljona Faruk]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Halim Kadam]]'''&lt;br /&gt;Zamenik predsednika Sirije (mart 1984. - jun 2005.)&lt;br /&gt;{{flagicon|LBY}} '''[[Magdi el Harati]]'''&lt;br /&gt;Komandant Livaa el Uma&lt;ref name=Mahdi&gt;{{cite news|last=Karadsheh|first=Jomana|title=Libya rebels move onto Syrian battlefield|url=http://edition.cnn.com/2012/07/28/world/meast/syria-libya-fighters/index.html|accessdate = 28. 7. 2012.|newspaper=CNN|date = 28. 7. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
|komandant3= {{flagicon image|Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg}} [[Abu Bakr el Bagdadi]]
----
{{flagicon|Kurdistan}} '''[[Salih Muslim]]'''&lt;br /&gt;Šef partije Kurdske demokratske unije&lt;br /&gt;{{flagicon|Kurdistan}} '''[[Abdul Hakim Bašar]]'''&lt;br /&gt;Šef Kurdskog nacionalnog veća&lt;br /&gt;
|snaga1={{flagicon|Sirija}} [[Vojska Sirije|Oružane snage Sirije]] (na vrhuncu moći)&lt;br /&gt;'''110.000'''&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2013/03/17/us-syria-crisis-uprising-idUSBRE92G06420130317 | title=From teenage graffiti to a country in ruins: Syria's two years of rebellion | work=Reuters | date=17. 3. 2013. | access-date=2015-08-22 | archivedate=2013-04-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130405093239/http://www.reuters.com/article/2013/03/17/us-syria-crisis-uprising-idUSBRE92G06420130317 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} [[Šabiha]](milicija)&lt;br /&gt;'''10.000'''&lt;br /&gt;oko '''11000''' [[oklopna vozila|oklopnih vozila]]&lt;br /&gt;preko '''4800''' [[Artiljerijsko oruđe|artiljerijskih oruđa]]&lt;br /&gt;'''1130''' [[jurišni top|samohotki]]&lt;br /&gt;'''500''' [[Višecevni bacač raketa|VRL]]&lt;br /&gt;preko '''4200''' [[Protivvazduhoplovna odbrana|PVO sistema]]&lt;br /&gt;oko '''750''' aviona&lt;br /&gt;oko '''210''' helikoptera
|snaga2={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} [[Slobodna sirijska armija]]&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;'''50.000'''&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/west-suspends-aid-for-islamist-rebels-in-syria-underlining-their-disillusionment-with-those-forces-opposed-to-president-bashar-alassad-8998891.html West suspends aid for Islamist rebels in Syria, underlining their disillusionment with those forces opposed to President Bashar al-Assad], West suspends aid for Islamist rebels in Syria, underlining their disillusionment with those forces opposed to President Bashar al-Assad&lt;/ref&gt;
|snaga3={{flagicon|Kurdistan}} Kurdske milicije &lt;br /&gt; '''35,000'''&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;[http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/2013/Dec-27/242372-kurdish-militia-has-35000-fighters-spokesman.ashx#axzz2oNa3sbT8 Kurdish militia has 35,000 fighters: spokesman], Kurdish militia has 35,000 fighters: spokesman.&lt;/ref&gt;
|gubici1=
|gubici2=
}}
'''Sirijski građanski rat''' ({{lang-ar|الحرب الأهلية السورية}}) ili '''Sirijska kriza''' ({{lang-ar|الأزمة السورية}}) je trenutni [[Rat|oružani sukob]] koji se od proljeća [[2011]]. vodi u [[Sirija|Siriji]], okvirno između snaga vlade predsjednika [[Bašar al-Asad|Bašara al-Asada]] na jednoj i više skupina [[Insurekcija|pobunjenika]] na drugoj strani. Ubrzo nakon njegovog izbijanja, u rat su se umiješale sve [[Regionalna sila|regionalne sile]] ([[Iran]], [[Izrael]], [[Saudijska Arabija]] i [[Turska]]), evropske [[Velesila|velesile]] ([[Francuska]], [[Njemačka]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), te [[Sjedinjene Države]] i [[Rusija]], zbog čega je poprimio dimenziju [[Rat preko posrednika|posredničkog sukoba]]. Dvije glavne međunarodne frakcije su provladina na čelu s [[Moskva|Moskvom]] i [[Teheran]]om, dok su na protivničkoj pobunjeničkoj strani [[Zapadni svijet|zapadne]] i [[Arapske zemlje Perzijskog zaljeva|zaljevske zemlje]]. Uloga nekih drugih aktera, poput [[Katar]]a, Turske, [[Irak]]a i [[Rožava|Rožave]], varirala je tokom rata ili je miješanog tipa.

Uzroci sukoba su višestruki i dijele se na interne i eksterne. Unutrašnji uključuju političke, ideološke i etničko-vjerske podjele, ekonomske i društvene probleme, a vanjski su val [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], snabdijevanje pobunjenika [[oružje]]m i opremom, te prelijevanje [[Irački građanski rat (2014–)|sukoba]] iz susjednog Iraka. Ključan uzrok izbijanja oružanog krvoprolića predmetom je oprečnih i pojednostavljenih tumačenja dva sukobljena tabora. Pobunjenički odnosno zapadni tvrdi da se radi o reakciji na vojno-policijsko gušenje mirnih prosvjeda, autoritativnu vlast i kršenje ljudskih prava. Kritičari ovih interpretacija ističu da su se među pobunjenicima ponajviše profilirale radikalne [[Sunizam|sunitsko]]-[[Islamizam|islamističke]] i [[Takfirizam|takfirijske]] frakcije, daleke od demokratskih načela, te da se velik broj demonstranata nakon izbijanja krvoprolića zapravo priključio vladinoj strani. S druge strane, službeni [[Damask]] sa saveznicima inzistira da je oružana pobuna potaknuta i orkestrirana izvana, što je isto kritizirano uz opaske da pobunjenici nisu mogli brzo i lako zauzeti brojne urbane centre bez potpore lokalnog stanovništva. Na globalnom planu, najviše se ističe geostrateški položaj Sirije kao [[mediteran]]ske saveznice istočnjačkih sila, karike u planiranim energetskim projektima, te njen odnos prema regionalnim silama.

Početne vojne operacije od [[2011]]. vođene su između vladine [[Sirijska arapska armija|Sirijske arapske armije]] i formacija [[Slobodna sirijska armija|Slobodne sirijske armije]], s bazama u susjednim državama. Glavna pobunjenička žarišta bila su područja oko [[Homs]]a, [[Hama|Hame]] i Damaska u unutrašnjosti zemlje, tradicionalno naklonjenih [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskom bratstvu]], odnosno granične zone uz Tursku, Izrael i [[Jordan]], država iz kojih su dobivali direktnu pomoć. Godine [[2013]]. dolazi do raskola među pobunjenicima i primat preuzimaju [[Salafizam|salafističke]] grupe udružene u [[Islamski front (Sirija)|Islamski front]], dok se istovremeno na sjeveru zemlje formira etnički [[Kurdi|kurdska]] autonomija [[Rožava]]. Godine [[2014]]. dolazi do saveza [[Salafistički džihadizam|salafističko-džihadističkih]] sirijskih i iračkih grupa koje uspostavljaju [[Islamska Država Irak i Levant|Islamsku Državu Iraka i Levanta (ISIL)]] i brzo zauzimaju velika, ali slabo naseljena područja istočne Sirije i zapadnog Iraka. Iste godine intervenciju protiv ove grupe započinju SAD sa saveznicima, uz odobrenje službenog [[Bagdad]]a odnosno protivljenje Damaska. Relativnu pat-poziciju na terenu [[2015]]. mijenja [[Ruska intervencija u Siriji|ruska intervencija]] i tokom sljedeće tri godine ISIL biva poražen, vladine snage vraćaju većinu teritorija, a istočno od [[Eufrat]]a kontrolu preuzima Rožava uz pomoć zapadnih saveznika.

Sirijski građanski rat imao je dalekosežne lokalne i međunarodne posljedice. Jedan je od najdužih i najsmrtonosnijih ratova [[21. vijek]]a, s više stotina hiljada poginulih, ranjenih i raseljenih. Šteta prouzročena ratnim razaranjima broji se u stotinama milijardi [[USD]], teško su stradali brojni gradovi, a došlo je i do [[kulturocid]]a odnosno uništavanja [[Stari vijek|drevne]] i [[islam]]ske kulturne baštine, naročito u [[Palmira|Palmiri]] i [[Alep]]u. Rat je doveo do velikih regionalnih i globalnih tenzija [[Hladni rat|hladnoratovskog tipa]], prouzročio je [[Evropska migrantska kriza|izbjegličko-migrantsku krizu]] u [[Evropa|Evropi]], te seriju [[Terorizam|terorističkih napada]] po zapadnoevropskim, ruskim, iranskim i turskim gradovima.

== Historija ==
[[Datoteka:Bashar al-Assad (cropped).jpg|thumb|Sirijski predsjednik Bašar al-Asad]]
Nakon velikog broja uspjelih i neuspjelih [[puč]]eva kao i poraza u rat s [[Izrael]]om Sirija u trenutku kada [[Hafez al-Asad]] pučem preuzima vlast [[1970]] nitko nije očekivao da će on tamo mnogo vremena ostati, a kamo li politički stabilizirati Siriju, vladati 30 godina i potom biti nasljeđen od sina Bašara. Nakon 35 godina mirne vladavine porodice Asad 2005. godine dolazi do početka neočekivanog hladnog rata [[SAD]]a sa Sirijom kada [[George W. Bush]] naređuje zamrzavanje diplomatskih odnosa i početak financiranja sirijske opozicije, dok početak stvaranja i financiranja opozicijske televizije imena Barada pada u 2009. godinu. Na jesen te godine sirijska policije je otkrila operaciju američkog unošenja novca, dok je već ranije otkrila koordiniranu organizaciju [[London]]-[[Washington]] što je sve izašlo u javnost zahvaljujući [[Wikileaks]] &lt;ref&gt;{{Cite web |title=WikiLeaks: U.S. secretly backed Syria opposition |url=http://www.cbsnews.com/stories/2011/04/17/politics/washingtonpost/main20054781.shtml |access-date=2012-02-07 |archivedate=2012-05-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120520083432/http://www.cbsnews.com/stories/2011/04/17/politics/washingtonpost/main20054781.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, ali je zapadnim medijima ignorirano. Na kraju pod utjecajem tih operacija i revolucija u arapskim državama tijekom zime 2010-11 dolazi do prve napukline u sirijskom političkom sistemu krajem januara 2011., ali niti poziv na demonstracije 22.2.2011. Reformističke stranke Sirije sa sjedištem u [[SAD]], a podržanom od njega i [[Izrael]]a, ne dovodi do pobune, ali svi novinari javljaju o društvenoj zaglušujućoj tišini pred eksploziju.

=== SAD 2007 ===

Krajem 2006. godine u američkoj vladi dolazi do rasprave tko predstavlja veću opasnost za američku politiku na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Da li su to sunitski ekstremisti koji vrše većinu napada na američku vojsku u Iraku ili Šiiti kojima &quot;upravlja&quot; potencijalno nuklearni [[Iran]]. Tu raspravu će na kraju dobiti Saudijska politička struja pa predsednik [[George W. Bush]] 10.1.2007. drži govor u kojem kaže:''Sirijski i Iranski režim dopuštaju teroristima da koriste njihov teritorij za ulazak u Irak. Mi ćemo prekinuti njihovu podršku i mi ćemo uništiti mrežu koja daje napredno oružje našim neprijateljima u Iraku&quot;

Po novinskom tekstu koji je objavio za istražiteljstko novinarstvo bezbroj puta nagrađeni [[Seymour Hersh]] 5.3.2007. tokom ranije spomenutih rasprava postignut je dogovor Saudijske Arabije i SADa u 4 osnovne točke:
* 1) [[Izrael]]u će biti garantirana sigurnost od strane sunitskih vlada
* 2) [[Hamas]] će se odmaknuti od Irana i Sirije i postići dogovor s Fatahom (dogovor postignut 2011)
* 3) [[SAD]] će raditi sa sunitskim narodima da zaustavi napredovanje Šiita
* 4) [[Saudijska Arabija]] će dati novac i logistiku za slabljenje Sirijske vlade

U sklopu tog sporazuma Saudijska Arabija je obećala prestanak sunitskih terorističkih napada na Amerikance rječima:
&quot;Mi smo stvorili taj pokret i mi ga kontroliramo. Nije da mi ne želimo da [[Safalisti]] bacaju bombe, nego samo da ih usmjerimo na [[Hezbolah]], Iračke Šiite, Iran i [[Sirija|Siriju]] ako nastavi raditi s Hezbolahom i [[Iran]]om.&lt;ref&gt;[http://www.newyorker.com/reporting/2007/03/05/070305fa_fact_hersh?currentPage=all Is the Administration’s new policy benefitting our enemies in the war on terrorism?]&lt;/ref&gt;

== Ustanak ==
[[Datoteka:Huge demonstration in Homs against Al Assad regime.jpg|thumb|Protuvladine demonstracije u [[Homs]]u 18.4. 2011.]]
Do otvorene pobune protiv sirijske vlade dolazi [[15.3.]][[2011]]. demonstracijama u nekoliko manjih sirijskih gradova. U pokušaju smirivanja situacije predsjednik [[Bašar al-Asad]] je pokušao dati ustupke demonstrantima, ali to nije dovelo do smirivanja situacije pa je [[vlada]] prešla na metodu mrkve i batine to jest s jedne strane je davala političke ustupke od kojih najveći postaje ukidanje izvanrednog stanje dok je s druge strane poslala vojsku da uguši nemire. Slično kao i u praktički istovremenom [[Rat u Libiji|Libijskom ratu]] za razliku od ostalih &quot;mirnih arapskih revolucija&quot; u ovoj pobuni &quot;nenaoružani&quot; demonstranti to jest civili su pružili oružani otpor što je dovelo do žrtava na obje strane iako je zbog neusporedivo bolje naoružanosti sirijske vojske odnos ubijenih vojnika nasuprot &quot;civila&quot; oko jedan na prema šest &lt;ref name=&quot;news.bbc.co.uk&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/9470481.stm How cameras hidden in pens outflanked Syrian regime]&lt;/ref&gt; .Zavisno od interpretacija borbe između vojske i [[Demonstracija|demonstranata]] ili gušenje civilnih demonstracija se vode više od 45 dana, a sjedište bune je postao Daraa sirijski grad na granici s [[jordan]]om. Bez obzira na nemire ili pobunu što je zavisno od interpretacija sirijska vlada navodno kontrolira situacija zbog navodne potpune lojalnosti vojske i zbog navodne podrške većine stanovnika tako da su ove &quot;demonstracije&quot; mnogo manje nego slične u Egiptu, Tunisu, Jemenu i slično &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-13193210 Syria: Can Assad defeat the protesters?]&lt;/ref&gt;, ali one se besprekidno nastavljaju i nastavljaju tako da će u prvih 7 meseci pobune biti ubijeno manje 3500 osoba &lt;ref&gt;{{Cite web |title=UN says death toll in Syrian uprising tops 3,000 |url=http://www.cbsnews.com/stories/2011/10/14/ap/middleeast/main20120404.shtml |access-date=2011-12-09 |archivedate=2011-12-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111209080001/http://www.cbsnews.com/stories/2011/10/14/ap/middleeast/main20120404.shtml |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;, a dodatnih 680 &lt;ref&gt;{{Cite web |title=China, Russia vetoes thwart U.N. Security Council resolution on Syria |url=http://articles.cnn.com/2011-10-04/middleeast/world_meast_syria-unrest_1_bashar-ja-afari-president-bashar-security-council/2?_s=PM:MIDDLEEAST |access-date=2011-11-03 |archivedate=2011-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111120133603/http://articles.cnn.com/2011-10-04/middleeast/world_meast_syria-unrest_1_bashar-ja-afari-president-bashar-security-council/2?_s=PM:MIDDLEEAST |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; i 1150 &lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-assads-army-remains-defiant-as-it-buries-its-dead-2375963.html Robert Fisk: Assad's army remains defiant as it buries its dead]&lt;/ref&gt; žrtava će biti sirijski vojnici. Taj broj žrtava će se svakog meseca dodatno povećavati tako da će tokom ljeta 2012 ili preciznije 17 meseci od narasti do broja od 18.000 poginulih.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-19329637 Syria envoy says Assad resignation is up for discussion]&lt;/ref&gt;

== Internet revolucije ==

Slično kao i u ostalim arapskim revolucijama 2010-11 [[internet]], [[mobitel]]i i slično igraju veliku ulogu u prenošenju &quot;istine&quot; o &quot;krvoločnom&quot; gušenju pobune iako ostaje teško objašnjivo kako snimke borbi dolaze na internet kada ga je [[Sirija]] kao i ranije [[Rat u Libiji|Libija]] blokirala, a slično se dogodilo i s mobitelima. Službena objašnjenja pobunjenika se po tom pitanju kreću od korištenja stranih mobitela (s stranim telefonskim brojevima) za slanje snimaka, preko posjedovanja satelitski telefona do raznih drugih &quot;neobičnih&quot; trikova. Bez obzira na više no upitan način slanja snimaka, one su od respektabilnih novinskih organizacija potvrđene kao istinite kao što su istinite i snimke navodnih rođaka koji u najboljem sovjetskom [[propaganda|propagandističkom]] stilu slave smrt svojih voljenih osoba jer su dali život za &quot;slobodu&quot; &lt;ref name=&quot;news.bbc.co.uk&quot;/&gt;. Tek će početkom 2012 priča o internet revoluciji dobiti svoj završni deo kada počinju izlaziti na površinu informacije da su telekomunikacijsku opremu pobunjenicima poklonile strane države koje podržavaju pobunu &lt;ref name=&quot;dw.de&quot;&gt;[http://www.dw.de/dw/article/0,,15737183,00.html Slobodna vojska Sirije: vojna sila ili obrana očajnika?]&lt;/ref&gt; kao i potpuna priča o propagandnom ratu Al Jazeere protiv sirijske vlade koju iz protesta zbog medijskih manipulacija napuštaju obični radnici, ali i direktori.&lt;ref&gt;[http://rt.com/news/al-jazeera-loses-staff-335/ Al Jazeera exodus: Channel losing staff over ‘bias’]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Al-Jazeera employees resign over the channel’s biased coverage |url=http://www.presstv.ir/detail/231366.html |access-date=2012-03-13 |archive-date=2012-03-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314231203/http://www.presstv.ir/detail/231366.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Pobunjenici ==
[[Datoteka:2011-12-19 SNC Members at first congress in Tunis (iPhone).jpg|thumb|Sastanak lidera Sirijskog Nacionalnog Savjeta u Tunisu]]

Nakon više od 6 meseci nemira u Siriji pobunjenici su se u skladu s zapadnim zahtjevima i po primjeru danom tokom [[Rat u Libiji|rata u Libiji]] organizirali u nekoliko skupina. Internacionalno najvažnija od tih skupina je postala ona od sirijskih državljana koji su i pre pobune živjeli izvan Sirije. Ta skupina nazvana [[Sirijski Nacionalni Savjet]] (SNS) &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15665622 Syrian opposition split over key issues]&lt;/ref&gt; je postala rado viđen gost u evropskim glavnim gradovima gdje zahtjeva &quot;humanitarnu intervenciju&quot; u libijskom stilu, a početkom 2012. će u istom stilu biti priznata od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] kao legitimni predstavnik &quot;sirijskog naroda&quot; &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2012/feb/24/saudi-arabia-backs-arming-syrian-opposition Saudi Arabia backs arming Syrian opposition]&lt;/ref&gt;. Druga pobunjenička skupina se organizirala pod imenom [[Nacionalni Koordinacijski Komitet]] (NKK) &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;/&gt; unutar Sirije, ali njena važnost i utjecaj su trenutačno upitni pošto on zahtjeva pregovore o reformama s vladom i žestoko se protivi zapadnoj vojnoj intervenciji tako da je na zapadu ovaj komitet medijski ignoriran. Trenutačno postoji praktički ratno stanje između NKK i SNS pošto prvi smatraju svaku organizaciju koja se zalaže za zapadnu vojnu intervenciju izdajničkom &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;/&gt; i američkim vazalom. Treća organizirana pobunjenička skupina je takozvana [[Sirijska Slobodna Armija]] &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;/&gt; koja vrši vojne operacije protiv Sirijske vlade. Formalno ova pobunjenička vojska koja se prezentira u zapadnim medijima kao armija sastavljena od dezertera dobiva besplatno oružje to jest oružje koje su neimenovani &quot;dobročinitelji&quot; kupili za nju i koje je potom prošvercano preko granice u Siriju. Do sada je potvrđeno da ona dobiva oružje iz [[Libanon]]a &lt;ref name=&quot;dw.de&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15905970 Syria slowly inches towards civil war]&lt;/ref&gt; (službeno potvrđeno od ministra obrane Libanona &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Suspicious cargo from US lands in Beirut |url=http://presstv.com/detail/225422.html |access-date=2012-02-07 |archive-date=2012-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207172442/http://presstv.com/detail/225422.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;), [[Irak]]a &lt;ref name=&quot;independent.co.uk&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-exile-dreams-of-a-bloodless-return-after-a-life-spent-opposing-assad-regime-6267702.html Robert Fisk: Exile dreams of a bloodless return after a life spent opposing Assad regime]&lt;/ref&gt;, [[Jordan]]a i [[Turska|Turske]] gdje se nalazi njen formalni zapovednik Rijad Al-Asad &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15875399 Syrian rebel leader waiting in Turkey]&lt;/ref&gt; kao i sjedište SNSa. Sirijska vlada se trenutačno neuspešno pokušava boriti protiv ovog scenarija koji nalikuje na onaj u Afganistanu pre 30 godina miniranjem svoje granice kako bi sprečila dostavu oružja pobunjenicima &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; čijih paravojnika ima između 7.000 i 15.000 &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-13855203 Guide: Syria Crisis]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.trust.org/alertnet/news/syria-risks-civil-war-sanctions-pointless--turkey Syria risks civil war, sanctions pointless -Turkey]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.

Bez obzira na činjenicu da ovaj &quot;ustanak&quot; traje duže od godinu dana mediji nekih zapadnoevropskih država su priznali da sirijska vlada uživa početkom 2012. godine podršku velikog dela svoga stanovništva &lt;ref&gt;[http://www.dw.de/dw/article/0,,15707545,00.html Ruski poker oko Sirije]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16978238 Analysis: Syria's complex and bloody crisis]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2012/jan/17/syrians-support-assad-western-propaganda Syrians support Assad and Western propaganda]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bombings, bombardments kill across Syria |url=http://www.reuters.com/article/2012/02/10/us-syria-idUSTRE81912V20120210 |access-date=2012-02-10 |archivedate=2012-02-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120211041621/http://www.reuters.com/article/2012/02/10/us-syria-idUSTRE81912V20120210 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; tako da se ne očekuje brzi kraj borbi bez obzira na navodno postojanje [[Velika Britanija|britanskih]] i [[katar]]skih specijalnih jedinica koje pomažu pobunjenike &lt;ref&gt;[http://www.ansa.it/web/notizie/rubriche/topnews/2012/02/10/visualizza_new.html_77417590.html Mosca,in Siria forze speciali Gb e Qatar]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/politicko-rjesenje-malo-sutra-sad-i-francuska-sirijske-pobunjenike-snabdijevaju-oruzjem/602016.aspx Političko rješenje malo sutra SAD i Francuska pobunjenike snabdijevaju oružjem]&lt;/ref&gt; koji u drugoj polovici 2012. godine dobivaju i najmodernije protuavionsko oružje &lt;ref&gt;[http://rt.com/news/syria-rebels-aircraft-manpad-732/ Missiles for Syrian rebels: Smuggled Manpads may end up in extremist hands]&lt;/ref&gt;. Tu pomoć kao i onu od 10.000 paravojnika naoružanih i organiziranih od strane zapadnih velesila na teritorijima Turske i Libanona Zlatko Dizdarević ambasador [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Jordan]]u početkom 2012. godine smatra dovoljnim razlogom što pobunjenici odbijaju ikakve pregovore o miru i što će se u sledećim mesecima situacija dodatno pogoršavati pošto sirijska vlada i njoj lojalna vojska iz libijskih događaja znaju što ih čeka u slučaju poraza pa će se boriti do kraja.&lt;ref&gt;Zlatko Dizdarević:Sirijska drama, Novi List 25.2.2012., Pogled str.17&lt;/ref&gt;

Neuspeh te jednogodišnje borbe protiv vlade bez obzira na vojnu pomoć i američke zloglasne paravojske imena [[Blackwater]] &lt;ref&gt;[http://rt.com/news/stratfor-syria-regime-change-063/ WikiLeaked: Ex-Blackwater ‘helps regime change’ in Syria]&lt;/ref&gt; je unutar od zapada podržanog SNSa čiji svi čelnici žive u inozemstvu doveo početkom 2012 do delomičnog raspada pokreta kada naturalizirani francuski državljanin [[Burhan Ghalioun]] podnosi ostavku na predsedničku dužnost zajedno s većim brojem važnijih članova iz &quot;frustracije&quot; na razvoj događaja.&lt;ref&gt;[http://www.aljazeera.com/video/middleeast/2012/03/201231863010494648.html Syrian opposition groups form new coalition]&lt;/ref&gt; On će biti zamjenjen s naturaliziranim švedskim državljaninom [[Abdulbaset Sieda|Abdulbaset Siedom]] što na proljeće dovodi do strateških promjena po pitanju pobunjenika pošto osim pojačane isporuke oružja [[Saudijska Arabija]] je javno izjavila u maju 2012. da će početi isplaćivati plaće pobunjenicima s ciljem da potpomogne dezertiranje iz sirijske vojske &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/22/saudi-arabia-syria-rebel-army Saudi Arabia plans to fund Syria rebel army]&lt;/ref&gt;.

U sklopu pobunjeničkih jedinica se bore i [[plaćenik|plaćenici]] s područja bivše Jugoslavije koji imaju platu od 500 [[evro|evra]] dnevno &lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/184341/Default.aspx Marinko Krešić, predsjednik udruge ‘Hrvatski generalski zbor’: Assada ruši i stotinu hrvatskih bojovnika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/184340/Od-Oluje-do-Alepa--tko-je-sve-u-rovu.aspx Od Oluje do Alepa - tko je sve u rovu?]&lt;/ref&gt;.

=== Pobunjenički glasnogovornici ===

Pobunjenike u javnim nastupima pred zapadnim medijima predstavljaju osobe više no upitne prošlosti. Prva od njih je bivša francuskinja Bassma Kodmani koja je 2005 postala direktor inicijative za arapsku reformu pod kontrolom američkog generala i bivšeg predsedničkog savetnika Brent Scowcrofa i također bivšeg američkog predsedničkog savetnika [[Zbigniew Brzezinski|Zbigniew Brzezinskog]], nakon čega je prešla na mesto direktora Académie Diplomatique Internationale pod kontrolom bivšeg šefa francuske tajne službe Jean-Claude Cousserana.

Drugi javni predstavnik SNSa je Ausama Monajed koji se danas javlja iz [[Washington D.C.|Washingtona]], a koji je stari protivnik sirijske vlade zbog čega je godine proveo u zatvoru. Početkom 21 veka on postaje direktor ilegalne sirijske Barada Televizije koju financira SADa i tokom predsjednikovanja [[George W. Bush]] rado viđen gost u najvišim diplomatskim krugovima tako da je bio pozvan i na ručak s američkim predsednikom.

Treći važni glasogovornik SNSa je Radwan Ziadeh zaposlenik američkog think-thanka US Institute of peace. Po Wall Street Journalu on je ima početnu ulogu u povezivanju SADa sa sirijskom opozicijom 2005. godine. Ziadeh je postao dodatno poznat kao jedan potpisnika pisma (drugi su bili [[James Woolsey]] bivši [[CIA]] direktor, [[Karl Rove]] ...) iz početka 2012. kojim se poziva SAD da izvrši invaziju Sirije.

Osim tih glasogovnornika kada se govori o događajima, žrtvama u Siriji najčešće se spominju i izvještaji od [[Sirijski opservatorij za ljudska prava|Sirijskog opservatorija za ljudska prava]] iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Iza tog grandioznog imena se krije Rami Abdulrahman iz engleskog grada [[Coventry]]ja&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2012/jul/12/syrian-opposition-doing-the-talking]&lt;/ref&gt;.

== Masakri ==

Nakon više od godinu dana ovog rata u kojemu veliku većinu poginulih čine muškarci u dobi za služenje vojske dolazi počekom proljeća do smanjivanja ratnih operacija. Razlog za to [[Washington Post]] je našao u činjenici da su pobunjenici potrošili većinu svoje vojne opremu do početka 2012, ali do promene dolazi na [[proljeće]] kada [[Suniti|sunitske]] absolutne monarhije počinju financirati kupovinu novog modernijeg oružja za pobunjenika. Posao dostave tog oružja pobunjenicima na sebe preuzima [[SAD]] i to vrši veoma uspešno tako da u prvoj polovici maja 2012. godine jedan od vođa pobunjenika se pohvalio rječima:''Neka područja su preplavljena oružjem'' &lt;ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/world/national-security/syrian-rebels-get-influx-of-arms-with-gulf-neighbors-money-us-coordination/2012/05/15/gIQAds2TSU_story.html Syrian rebels get influx of arms with gulf neighbors’ money, U.S. coordination]&lt;/ref&gt;.

Dugoročna najznačajnija promena do koje dovodi novo oružje na terenu postaje događaj poznat po imenu Masakr u Houli tokom kojeg je ubijeno više od 100 osoba. Odgovornost za ovaj masakr su na početku međusobno prebacivali jedan na drugog pobunjenici i vlada. Po službenoj verziji događaja od strane pobunjenika od 25.5.2012. u mjestu [[Houla]] su održane ''mirne'' demonstracije na koje sirijska vojska otvara vatru, nakon čega ''mirni'' demonstranti odgovaraju istom mjerom.&lt;ref name=&quot;kgmi.com&quot;&gt;[http://kgmi.com/Syrian-forces-kill-50-in-Homs-province-opposition-/11461924?newsId=145349 Syrian forces kill 50 in Homs province: opposition group]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; dok je s druge strane početna službena verzija vlade glasila da su pobunjenici napali policiju nakon čega je intervenirala [[vojska]] &lt;ref name=&quot;kgmi.com&quot;/&gt;. Završni rezultat događaja u Houli oko čega se svi slažu će postati opći vojni napad na grad s korištenjem artiljerije i masakr 108 pre svega civila oko čije odgovornosti za smrt se prebacuje krivnja između pobunjenika koji su na početku bitke kontrolirali grad i vladinih snaga koje ga kontroliraju po završetku bitke.

Nakon masakra [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Savet bezbednosti]] je u prvoj rečenici osudilo vladino bombardiranje Houlea,a u drugoj rečenici je osudilo pokolj civila po pitanju kojega nije navelo krivce.&lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/un-security-syria-houla-348/ UN Security Council issues statement condemning Houla Massacre]&lt;/ref&gt;. U zapadnim medijima koji su na vijest o masakru odmah počeli s ratnom propagandom tako da [[BBC]] koristi slike Iračkog pokolja iz 2003 i &quot;greškom&quot; ih prezentira kao slike pokolja u Houli &lt;ref&gt;{{Cite web |title=BBC uses fake photo for Houla massacre |url=http://www.presstv.ir/detail/2012/05/29/243579/bbc-uses-iraq-photo-for-houla-massacre/ |access-date=2012-06-01 |archive-date=2012-06-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601221220/http://www.presstv.ir/detail/2012/05/29/243579/bbc%2Duses%2Diraq%2Dphoto%2Dfor%2Dhoula%2Dmassacre/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, dok se [[CNN]] pita &quot;Zašto Sirijska vlada ubija bebe ?&quot; &lt;ref&gt;[http://edition.cnn.com/2012/05/31/opinion/ghitis-syria-killing-children/index.html?hpt=hp_t1 Why the Syrian regime is killing babies]&lt;/ref&gt; ta izjava Veća bezbednosti je interpretirana kao odgovornost sirijske vlade za masakr iako će biti priznato da je samo 10-15 % osoba poginulo tokom bombardiranja nakon čega se odgovornost prebacila na vladinu [[paravojska|paravojsku]],a komisija Ujedinjenih Naroda za ljudska prava priznaje da jedine podatke o pokolju dobiva putem telefonske veze s neidentificiranim &quot;povjerljivim izvorima&quot;.&lt;ref name=&quot;rt.com&quot;&gt;[http://www.rt.com/news/houla-massacre-un-syria-635/ ‘UN Commissioner report on Houla? But they only talk to Syrian opposition – by phone’]&lt;/ref&gt;. Masakr će desetak dana kasnije dobiti kakav takav epitaf pošto je misija Ujedinjenih Naroda zaključila da je većina žrtava ubijena automatskim oružjem,a da nije bila rječ o artiljerijskoj vatri ili klanju kao što su pobunjenici (i zapadne vlade) tvrdile. Na kraju gotovo istovremeno s tim izvještajem njemački mediji će potvrditi da su u Houli pobunjenici izvršili pokolj civila lojalnih sirijskoj vladi &lt;ref&gt;[http://www.faz.net/aktuell/politik/neue-erkenntnisse-zu-getoeteten-von-hula-abermals-massaker-in-syrien-11776496.html Abermals Massaker in Syrien]&lt;/ref&gt;, ali to je tada već postalo nevažno, potpuno ignorirano i zaboravljeno pošto je već došlo vreme za novi masakr &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18348201 New 'massacre' reported in Syria's Hama province]&lt;/ref&gt;.

Na kraju zbog toga masakra u zapadnim medijima nacionalno nepoznatih osoba, dok u onim drugima registriranim kao [[alaviti]] &lt;ref name=&quot;rt.com&quot;/&gt; članice NATO saveza prekidaju diplomatske veze sa Sirijom i nagovještavaju potencijalni početak nove &quot;humanitarne operacije&quot; za spas nevinih žrtava u narodu &quot;omraženog&quot; režima čemu se žestoko protivi Rusija rječima:

''Što se [[Rat u Libiji|dogodilo u Libiji ?]] Što se [[Invazija Iraka 2003.|dogodilo u Iraku ?]] Da li su tamo stanovnici postali sigurniji ?''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=No Libya-style scenario to bring down President Assad: Putin |url=http://www.presstv.ir/detail/2012/06/02/244216/no-libyalike-scenario-in-syria/ |access-date=2012-06-02 |archive-date=2012-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606030650/http://www.presstv.ir/detail/2012/06/02/244216/no%2Dlibyalike%2Dscenario%2Din%2Dsyria/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon ovoga masakra u Houli koji se &quot;slučajno&quot; poklopio s unapred dogovorenom sjednicom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti UNa]] u prvoj polovici jula dolazi do reprize to jest masakra u Hami koji se također &quot;slučajno&quot; poklopio sa sjednicom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti]] o stanju u Siriji &lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/syria-village-massacre-opposition-076/ New massacre in Syria amid UN Security Council talks]&lt;/ref&gt;. S iskustvom prvog masakra mediji su bili mnogo pažljiviji pa već sljedećeg dana gotovo svi mediji javljaju da je taj &quot;masakr&quot; u stvarnosti bila bitka između pobunjenika i sirijske vojske u kojoj su ovi prvi bili poraženi.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18829052 Syria unrest: Kofi Annan shocked at Tremseh 'atrocities']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18840535 Syria: Tremseh killings targeted rebels, UN says]&lt;/ref&gt;.

== Damask i Alepo ==

Tijekom mjeseca jula sirijski pobunjenici su izvršili napad na glavni grad [[Damask]] i glavni ekonomski grad [[Alepo]] koji su do tada bili pošteđeni ratnih razaranja i lojalni vladi. U strateškom smislu ovi napadi bez realne šanse za osvajanjem tih gradova imaju cilj postići rezultat sličan Tet ofenzivi tokom [[Rat u Vijetnamu|rata u Vijetnamu]] koja je završila vojnim porazom napadača, ali istovremeno i moralnom pobedom pošto je ojalačala moral, samopouzdanje gerilaca, a istovremeno slomila ono od vlade. Bitka za Damask će početi 15.7. i trajati će desetak dana nakon čega vlada ponovno ima potpunu kontrolu nad glavnim gradom. Vrhunac te bitke je bio bombaški napad na sirijsko vojno zapovjedništvo pri ćemu će biti ubijeni sirijski ministar obrane sa svojim zamenikom i šef tajne službe dok su ranjeni nacionalni sekretar [[Baath]] partije i ministar policije. Taj teroristički napad je dobio punu podršku [[SAD]]a rječima: ''podmetanje bombi nije nikakvo iznenađenje ni problem, s obzirom na akcije režima predsjednika Bašara al-Asada'' i ''teroristički napadi u Damasku doprinijeti ubrzanom prihvaćanju rezolucije o Siriji'' što je [[Rusija]] javno osudila rječima ''SAD otvoreno podržava terorizam pobunjenika'' &lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dok-ban-kimoon-moli-za-zaustavljanje-pokolja-u-siriji-rusija-optuzuje-sad-da-podrzava-teroriste/627900.aspx dok Ban Kimoon moli za zaustavljanje pokolja u siriji rusija optužuje SAD da podržava teroriste]&lt;/ref&gt;.
Nekoliko dana nakon napada na [[Damask]] u trenucima kada je sirijska vlada premjestila snage za tamošnje uništavanje pobunjenika oni su napali i grad [[Alepo]] 19.7. gdje će se bitka neočekivano odužiti pošto vladine snage nisi bile u stanju duže od mesec dana izbaciti pobunjenike iz kvartova koje su osvojili. Praktički istovremeno s UN potvrdom da su iz &quot;nepoznatih izvora&quot; dobili teško oružje &lt;ref&gt;[http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/158551 UN Confirms Syrian Rebels Have Heavy Weapons]&lt;/ref&gt; u Alepu njihov predstavnik za Siriju [[Kofi Annan]] &lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/kofi-annan-steps-down-syria-envoy-704/ Kofi Annan resigns as Special Envoy to Syria]&lt;/ref&gt; je podnio ostavku na svoj položaj.

Koristeći kao [[casus belli]] ove pobunjeničke napade na vladi lojalne najveće sirijske gradove [[Europska Unija]] je izglasala nove sankcije protiv Sirije kojom obavezuje svoje članice da kontroliraju sve brodove i avione na putu u tu državu&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2012/07/24/world/europe/european-union-tightens-sanctions-on-syria.html?_r=1 European Union Tightens Sanctions]&lt;/ref&gt; čime je [[de facto]] proglasila pomorsku i zračnu blokadu Sirije &lt;ref&gt;[http://www.kyivpost.com/content/russia-and-former-soviet-union/russia-fresh-eu-sanctions-on-syria-counterproducti.html Russia: fresh EU sanctions on Syria 'counterproductive']&lt;/ref&gt;, dok je s druge strane [[Turska]] proglasila kopnenu blokadu.

Našavši se u totalnom ratu kako bi smanjila broj svojih neprijatelja sirijska vlada je donesla odluku o davanju de facto autonomije [[Kurdi]]ma na području gde su većina, tako da sada njihova paravojska kontrolira njihova područja pod uvetom da ostanu neutralni u građanskom ratu. Ta autonomija je razbjesnila Tursku.&lt;ref&gt;[http://online.wsj.com/article/SB10000872396390443687504577563183350590066.html Ankara Alarmed by Syrian Kurds' Autonomy]&lt;/ref&gt;.

Malo više od četri mjeseca nakon ove ofenzive ili ako ćemo preciznije 22.11.2012. godine njihov pobunjenički komitet za promicanje dobrih i zabranu loših djela je pozivajući se na [[fatva|fatvu]] donio proglas kojim se ženama zabranjuje upravljanje motornim vozilima,a praktički istovremeno taj isti komitet je donio odluku o stvaraju religiozne policije zadužene za pozivanje ljudi na molitvu i kažnjavanje onih kojih se pozivu ne odazovu &lt;ref&gt;[http://www.globalresearch.ca/syria-the-liberated-zone-of-aleppo-religious-dictatorship-supported-by-france/5313355 Syria: The “Liberated Zone” of Aleppo: Religious Dictatorship Supported by France]&lt;/ref&gt;. Ti &quot;zakoni&quot; su odmah stupili na snagu u područjima &quot;oslobođenim&quot; od strane pobunjenika.

== Internacionalna reakcija ==

Po rećima [[Khaled Khoja|Khaleda Khoje]] predstavnika komiteta za vanjske poslove SNSa odmah nakon izbijanja pobune u Siriji ministar vanjskih poslova sunitskih [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] je posjetio Siriju s ponudom/zahtjevom za smjenom vlade kao što je to bio ranije učinio po pitanju [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] i [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]] što će biti odbačeno u [[Damask]]u &lt;ref name=&quot;independent.co.uk&quot;/&gt;. Od tog samog početka pobune praktički najvažniju ulogu su odigrale naftom bogate apsolutne zaljevske [[suniti|sunitske]] monarhije u svojoj podršci rušenju sekularne sirijske vlade dominirane [[šiiti]]ma dok su istovremeno dale vojnu i diplomatsku podršku sunitskoj vladi [[Bahrein]]a koja se bori protiv nenaoružane narodne pobune većinskih šiita &lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-al-jazeera--15-years-in-the-headlines-6255811.html Robert Fisk: Al Jazeera - 15 years in the headlines]&lt;/ref&gt;. Među njima najvažniju ulogu je preuzeo Katar sa svojim tv kanalom Al Jazeera &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/robert-fisk-arab-leagues-roar-at-syria-shows-how-tiny-qatar-is-starting-to-flex-its-muscle-6261944.html Robert Fisk: Arab League's 'roar' at Syria shows how tiny Qatar is starting to flex its muscle]&lt;/ref&gt;, a rezultat te kampanje postaje novembarsko izglasavanje od strane [[Arapska liga|arapske lige]] verovatno protuzakonitih sankcija Siriji kojima su se u glasovanju usprotivile jedino sekularne vlada [[Jemen]]a i [[Libanon]]a &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;, dok je ona [[Irak]]a kojom dominiraju šiiti ostala neutralna. Također šiitski [[Iran]] koji nije član Arapske lige se po očekivanju žestoko protivi tim sankcijama protiv prijateljske države, ali njegov glas se nije mogao čuti.

Na široj internacionalnoj sceni koja se u novembru iznenadno dodatno ugrijala sirijska vlada uživa podršku [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] dok zapadna evropa i [[SAD]] koje naoružavaju pobunjenike &lt;ref name=&quot;index.hr&quot;/&gt; žele njen pad putem pobune ili &quot;humanitarne intervencije&quot; libijskog tipa &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2011/oct/05/russia-china-veto-syria-resolution Russia and China veto UN resolution against Syrian regime]&lt;/ref&gt; tako da su počeli bespilotnim letjelicama kršiti zračni prostor Sirije formalno radi špijuniranja pokreta sirijske vojske &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eskalacija sukoba: SAD poslale bespilotne letjelice u Siriju |url=http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/80678-eskalacija-sukoba-sad-poslale-bespilotne-letjelice-u-siriju.html |access-date=2012-02-18 |archivedate=2012-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120221001344/http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/80678-eskalacija-sukoba-sad-poslale-bespilotne-letjelice-u-siriju.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Rezultat prvog rusko-kineskog veta u [[vijeće sigurnosti UN|vijeću sigurnosti UN-a]] postaje manje od dva meseca kasnije odluka o slanju najvažnijih delova ruske flote na čelu s jedinim nosačem aviona pred sirijsku obalu zbog &quot;nepoznatih razloga&quot; kao i istovremeni dolazak najmodernijeg nuklearnog američkog [[nosač aviona|nosača aviona]] pred tu istu obalu također službeno zbog &quot;neodređenih razloga&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web |title=US carrier parks off Syrian coast |url=http://english.ruvr.ru/2011/11/24/60934471.html |access-date=2011-11-27 |archivedate=2011-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111127033538/http://english.ruvr.ru/2011/11/24/60934471.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=US carrier strike force enters Syrian waters. Russian carrier en route |url=http://www.debka.com/article/21521/ |access-date=2011-11-27 |archivedate=2011-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111127122105/http://www.debka.com/article/21521/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, a koji dan pre dolaska ovih brodova u zajedničkoj deklaraciji [[Brazil]], [[Indija]], [[Južna Afrika]], [[Kina]] i [[Rusija]] su osudile/zabranile svaki pokušaj promene vlade u Siriji vojnom intervencijom bez dopuštenja vijeća sigurnosti UNa kao i dali zahtev za istragu [[Rat u Libiji|NATO napada na Libiju]] &lt;ref&gt;[http://www.mid.ru/bdomp/brp_4.nsf/e78a48070f128a7b43256999005bcbb3/89a37436a9b44bc2442579530024c8d4!OpenDocument JOINT COMMUNIQUÉ ON THE OUTCOME OF THE MEETING OF BRICS DEPUTY FOREIGN MINISTERS ON THE SITUATION IN THE MIDDLE EAST AND NORTH AFRICA]&lt;/ref&gt;

=== Savet bezbednosti ===

Razlika u načinu razmišljanja između pre svega zapadnih država na čelu s [[SAD]] i bogatih zaljevskih država koje guše vlastite pobune [[Šiiti|Šiita]] s jedne strane,a članica [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajske skupine]] s druge je postalo svima jasno na glasovanju u [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|savetu bezbednosti]] 5.2.2012. kada su ove druge uložile veto.

Službeno stajalište [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] je da one neće dopustiti izglasavanje rezolucije saveta bezbednosti koje bi dalo zeleno svetlo za invaziju Sirije, nakon ranijih zapadnih invazija [[Rat u Afganistanu|Afganistana]], [[Rat u Iraku|Iraka]] i [[Rat u Libiji|Libije]] &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16901701 Syria crisis: China defends veto of UN resolution]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16878214 Russia 'cannot support' UN Syria draft resolution]&lt;/ref&gt;. Kao odgovor na to stajalište Rusije [[Saudijska Arabija]] koja podržava pobunjenike će joj nakon 2 godine rata ponuditi 15 milijardi američkih dolara i plinske povlastice u zamenu za odustajanje od veta u [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|savetu bezbednosti]] po pitanju rata u Siriji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Exclusive: Saudi offers Russia deal to scale back Assad support - sources |url=http://www.reuters.com/article/2013/08/07/us-syria-crisis-saudi-russia-idUSBRE9760OQ20130807 |access-date=2013-08-07 |archivedate=2013-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130808074719/http://www.reuters.com/article/2013/08/07/us-syria-crisis-saudi-russia-idUSBRE9760OQ20130807 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Kao odgovor na veto u savetu bezbednosti [[SAD]] je najavio saradnju sa saveznicama bez uplitanja Ujedinjenih Naroda kako bi se &quot;pomoglo&quot; sirijskom narodu kao što se tokom [[Rat u Libiji|rata u Libiji]] &quot;pomoglo&quot; libijskom narodu.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16896783 Syria crisis: Hillary Clinton calls UN veto 'travesty']&lt;/ref&gt;.

Same muslimanske države su suprotno od onog pokazanog u zapadnim medijima žestoko podjeljene po pitanju vojne intervencije koja bi &quot;pomogla&quot; sirijskom narodu. S jedne strane sunitski šeikati [[Perzijski zaljev|perzijskog zaljeva]] je žestoko podržavaju dok se s druge strane [[Organizacija islamske konferencije]] žestoko protivi &lt;ref&gt;{{Cite web |title=OIC opposes anti-Syria military action |url=http://www.presstv.ir/detail/226771.html |access-date=2012-02-15 |archive-date=2012-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218001707/http://www.presstv.ir/detail/226771.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

Na kraju po pitanju glasovanja veliku ulogu je odigrala unutrašnja politika članica saveta bezbednosti s pravom veta !? Ruski premijer [[Vladimir Putin]] se natječe za predsednika Rusije tako da ja za njega gotovo političko samoubojstvo dopusti invaziju na prijateljsku sirijsku vladu i gubitak jedine mediteranske ruske vojne baze u predizborno vreme. S druge strane američki i francuski predsjednici imaju vlastite [[izbori|izbore]] 2012. godine, a za njih je poželjno rušenje &quot;krvoločne&quot; sirijske vlade brzom vojnom invervencijom što bi im donijelo dodatne izborne glasove &lt;ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/post/moammar-gaddafi-president-obama-and-the-2012-election/2011/10/20/gIQAIqJL0L_blog.html Moammar Gaddafi, President Obama and the 2012 election]&lt;/ref&gt; kao što se dogodilo nakon [[Rat u Libiji|Rata u Libiji]] kada je nakon pobedničkog završetka vanjsku politiku [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozija]] podržalo 68 % ispitanih.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Poll: Sarkozy’s popularity up on crisis handling |url=http://www.dailystar.com.lb/News/International/2011/Nov-21/154679-poll-sarkozys-popularity-up-on-crisis-handling.ashx#axzz1lgj8agfC |access-date=2012-02-07 |archive-date=2012-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120126081218/http://www.dailystar.com.lb/News/International/2011/Nov-21/154679-poll-sarkozys-popularity-up-on-crisis-handling.ashx#axzz1lgj8agfC |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Turska ==

Bez obzira na više od 16 meseci borbi pobunjenici s [[vojna baza|vojnim bazama]] u Turskoj ne uspjevaju poraziti vladine snage, dok tursko stanovništvo svakog dana postoje sve više frustrirano zbog prisustva naoružanih pobunjenika u svom susjedstvu. To nezadovoljstvo će tokom ljeta 2012. rezultirati javnim demonstracijama protiv pobunjenika to jest ubojica &lt;ref&gt;[http://www.eurasianet.org/node/65844 Turkey: Syria Crisis Becoming Potent Domestic Issue]&lt;/ref&gt; i njihovih vojnih baza u Turskoj. Nakon prvih demonstracija u augustu, one će biti ponovljene u manjem obliku i tokom septembra &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2012/09/17/world/europe/8-turkish-police-officers-killed-in-explosion.html?_r=1&amp; Kurdish Separatists Suspected After 8 Turkish Police Officers Are Killed in Blast]&lt;/ref&gt; dok istovremeno ispitivanje javnog mišljenja ukazuje na žestoko protivljenje Turaka napadu Turske na Siriju, bez obzira na potencijalnu zajedničku akciju s [[NATO]] savezom.&lt;ref&gt;[http://www.eurasianet.org/node/66033 Turkey: Public Support Low for Possible Fight Against Syria]&lt;/ref&gt;.

U takvoj situaciji protivljenja turskog stanovništva intervencije Turske u ovom ratu dolazi &quot;iznenada&quot; do zaoštravanja stanja kada tokom borbi pobunjenika podržanih od Turske i Sirije par [[granata]] ispaljenih od nepoznatih osoba pada na turski teritorij &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2012/10/04/world/middleeast/syria.html?pagewanted=2&amp;_r=1&amp;smid=tw-nytimes Turkey Strikes Back After Syrian Shelling Kills 5 Civilians]&lt;/ref&gt;. Bez obzira na činjenicu da se ne zna tko je ispalio te granate u trenutku kada se [[Turska]] vlada suočava sa sve većim protivljenjem stanovništva dosadašnjoj politici ona donosi odluku o početku artiljerijskih napada na položaje sirijske vojske to jest otvoreno pomaže pobunjenike u graničnom području dok s druge strane [[SAD]] šalje vojne jedinice u [[Jordan]]. Pokušaj pobunjenika da masakrima izazovu vojnu intervenciju je bio neuspješan dok ovaj drugi u oktobru 2012 počinje donositi plodove u skladu s turskim planom iz ljeta 2012 koji govori o stvaranju tampon zone pod kontrolom pobunjenika na granici Sirije i Turske &lt;ref&gt;[http://www.trtbosanski.com/bs/news/detail/turska/1/ministar-davutoglu-odlazi-na-sastanak-vijeca-sigurnosti-/7718 Ministar Davutoglu odlazi na sastanak Vijeća sigurnosti]&lt;/ref&gt;. U tako stvorenoj zoni širine između 20 i 80 kilometara s kojega je pobjeglo svo stanovništvo pobunjenici moraju dobivati baš sve iz Turske (oružje, vodu, hranu).&lt;ref&gt;[http://www.dw.de/turska-vlada-u-šahu/a-16305851 Turska vlada u šahu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.business.hr/dogadjaji/sirijski-pobunjenici-zauzeli-grad-uz-tursku Sirijski pobunjenici zauzeli grad uz Tursku]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Pobunjenička vlada ==

Opće nezadovoljstvo financijera pobunjenika (pre svega: [[SAD]],[[Katar]],[[Turska]]) njihovim dotadašnjim vojnim neuspjesima i razjedinjenošću tokom dotadašnjih 20 meseci rata je rezultiralo sastankom u Kataru na kojem su osim raznih pobunjeničkih grupa sudjelovali predstavnici katarske i turske vlada. Tokom tog novembarskog sastanka pobunjeničke frakcije se formalno ujedinjuju u de facto pobunjeničku vladu pod predsjedanjem sunitskog [[imam]]a [[Moaz al-Khatib]]a &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-20285898 Syria cleric Moaz al-Khatib to lead opposition]&lt;/ref&gt;.

Ta pobunjenička vlada je tada po libijskom scenariju odmah priznata od strane zaljevskih apsolutnih monarhija kao jedina sirijska vlada, dok će ju 12.11. [[arapska liga]] priznat kao jednu od postojećih sirijskih vlada. Priznanja te &quot;vlade&quot; kao jedine sirijske vlade na zapadu će početi s Francuskom 13.11.2012.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-20319787 Syria: France backs anti-Assad coalition]&lt;/ref&gt; nakon čega su uslijedila priznanja i ostalih NATO članica.

U pripremi stvaranja pobunjeničke vlade i pogotovo nakon toga države koje ih podržavaju su ubrzale njihovo naoružanje tako da je [[New York Times]] javio 24.3.2013. godine kako su oni dobili 160 transportnih aviona oružja pre svega krajem 2012. i početkom 2013. godine. Količina tog oružja po minimalnoj procjeni iznosi 3.500 tona,a pobunjenici su i dalje nezadovoljni bez obzira na ogromne količine dobivenog oružja jer potroše oko milion rundi municije svakih 14 dana. Oružje među kojima i ono iz [[Hrvatska|Hrvatske]] biva dostavljen putem aviona [[Jordan]]a, [[Katar]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] do pobunjeničkih baza u [[Turska|Turskoj]] i Jordanu &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2013/03/25/world/middleeast/arms-airlift-to-syrian-rebels-expands-with-cia-aid.html?pagewanted=all&amp;_r=0 Arms Airlift to Syria Rebels Expands, With Aid From C.I.A.]&lt;/ref&gt;. Istovremeno dok tako stiže vojna pomoć pobunjenicima hrišćani žive u strahu od etničkog čišćenja koje će navodno izvršiti sunitski pobunjenici u slučaju pobjede &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2013/03/31/world/middleeast/wary-easter-weekend-for-syrian-christians.html?src=un&amp;feedurl=http%3A%2F%2Fjson8.nytimes.com%2Fpages%2Fworld%2Fmiddleeast%2Findex.jsonp A Wary Easter Weekend for Christians in Syria]&lt;/ref&gt;.

== Hemijsko oružje ==

Od početka rata sve strane u sukobu su znale da [[Sirija]] može biti vlasnik određene količine [[hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]] pošto je jedna od malog broja država koje nisu potpisivanjem međunarodne konvencije ograničile proizvodnju i korištenje tog tipa oružja masovnog uništenja. Do službene potvrde o postojanju tog oružja će doći nakon 16 meseci ratovanja kada sirijska [[vlada]] najavljuje da će koristiti hemijsko oružje u samoobrani protiv strane vojne invazije, ali ne i protiv pobunjenika &lt;ref&gt;[http://usatoday30.usatoday.com/news/world/story/2012-07-23/Syria-violence-rebels/56425402/1 Syria says it will use chemical weapons if attacked]&lt;/ref&gt;. U odgovoru na tu službenu sirijsku izjavu [[SAD]] je najavio da će korištenje hemijskog oružja od strane vlade u ratu s pobunjenicima biti crvena linija nakon koje se može očekivati vojna intervencija.&lt;ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/world/national-security/obama-issues-syria-red-line-warning-on-chemical-weapons/2012/08/20/ba5d26ec-eaf7-11e1-b811-09036bcb182b_story.html Obama issues Syria a ‘red line’ warning on chemical weapons]&lt;/ref&gt;. Sledeći meseci po ovom pitanju prolaze u miru koji će trajati do proljeća i optužbi da je hemijsko oružje na kraju stvarno bilo upotrebljeno. Dok se vlada i pobunjenici tokom aprila počinju svađati o tome tko je koristio hemijsko oružje pre svega [[NATO]] države predvođene SAD-om optužuju bez konkretnog čvrstog dokaza &lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/syria-and-sarin-gas-us-claims-have-a-very-familiar-ring-8591214.html Syria and sarin gas: US claims have a very familiar ring]&lt;/ref&gt; za korištenje hemijskog oružja sirijsku vladu koja na optužbe odgovara porukama &quot;Jeste li vi ludi ?&quot; &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2013/05/05/world/middleeast/obamas-vow-on-chemical-weapons-puts-him-in-tough-spot.html?pagewanted=all&amp;_r=0 Off-the-Cuff Obama Line Put U.S. in Bind on Syria]&lt;/ref&gt;. Do nove drastične promene po pitanju odgovornosti o korištenju hemijskog oružja dolazi 5.5. 2013. godine kada [[Carla Del Ponte]] članica UN komisije za Siriju izjavljuje na osnovu skupljenih dokaza da su hemijsko oružje koristili pobunjenici, dok za vladine snage nema konkretnih dokaza &lt;ref&gt;[http://rt.com/news/un-syria-rebels-chemical-weapons-854/ UN notes 'concrete suspicions' that Syrian rebels used chemical weapons]&lt;/ref&gt;. Već sledećeg dana predsednik komisije će izjaviti da je Carla del Ponte pogrešila jer komisija nije zaključila da je itko koristio ovo oružje masovnog uništenja,a da će puni izvještaj biti predstavljen za mesec dana &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-22428496 UN commission downplays claim Syria rebels used sarin]&lt;/ref&gt;. Bez obzira na zapadno medijsko ignoriranje ili kritiziranje Carle Del Ponte sirijski pobunjenici će manje od mjesec dana kasnije biti uhvaćeni na turskom teritoriju s 2 kilograma teškim paketom napunjenim s plinom sarin to jest hemijskim oružjem.&lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/sarin-gas-turkey-al-nusra-021/ Turkey finds sarin gas in homes of suspected Syrian Islamists – reports]&lt;/ref&gt; Bez obzira na sve te događaje komisija [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]] neće izaći na teren u Siriju pošto [[Sirija]] odbija prihvatiti stručnjake iz [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[SAD]]-a pošto njihove države matirjalno pomažu pobunjenike,a UN odbija u tim staviti ruske ili [[Kina|kineske]] stručnjake pošto njihovi stručnjaci &quot;neće biti neutralni&quot;. Jedini komentar koji će komisija službeno dati glasi da je hemijsko oružje bilo upotrebljeno.&lt;ref&gt;[http://rt.com/news/syria-chemical-weapons-un-213/ UN fails to determine perpetrator of Syria chemical attacks, urges on-site inquiry]&lt;/ref&gt;.

Cela priča o korištenju hemijskom oružju koja počinje u aprilu 2013. godine izraelskim tvrdnjama da ga je vlada koristila će dobiti dodatne negativne konotacije kada izraelski avioni dvaput početkom maja bombardiraju Siriju. Takav razvoj događaja osuđuje [[Rusija|ruska]] vlada koja službeno izjavljuje zabrinutost korištenjem međunarodnih medija s ciljem pripremanja stanovništva zapadnih i arapskih država za invaziju Sirije, višemjesečnim odbijanjem UN rasprave o pobunjeničkom korištenju hemijskog oružja i najoštrije osuđuje [[izrael]]ske napade na Siriju &lt;ref&gt;[http://rt.com/politics/justify-intervention-syria-future-874/ Russia suspects international PR to justify use of force in Syria intervention]&lt;/ref&gt;.

Dok je razmišljanje ruske vlade vrlo jasno ono američke je mnogo nejasnije. S jedne strane [[SAD]] optužuje Siriju za korištenje hemijskog oružja,a s druge strane strahuje da će ono pasti u &quot;pogrešne ruke&quot; &lt;ref&gt;[http://www.iol.co.za/news/world/syria-s-weapons-could-fall-into-wrong-hands-1.1507667#.UYgROkd0cRQ Syria’s weapons ‘could fall into wrong hands’]&lt;/ref&gt; ne objašnjavajući pri tome da li su ruke pobunjenika koje podržavaju pogrešne, a one vlade koju pokušavaju srušiti ispravne &lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;.

== Uništenje hemijskog oružja ==
{{glavni|Napad kemijskim oružjem na Gutu 2013.}}
Tokom ljeta 2013. godine u doba višemjesečnog napredovanja sirijske vojske vlada u Damasku je prihvatila da dođe u Siriji tim UN istražitelja kako bi istražio dotadašnje hemijske napade. Samo 3 dana nakon njihovog dolaska dolazi 21.8.2013. do [[Napad kemijskim oružjem na Gutu 2013.|velikog kemijskog napada u Guti]] kod Damaska na području gdje se po izvorima pobunjenika vode borbe &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-23806491 Syria 'chemical attack': Distressing footage under analysis]&lt;/ref&gt;. Nakon ovog napada istražitelji UN-a odustaju od istraživanje ranije dogovorenih ciljeva i preusmjeravaju se na područje novog napada. U sklopu mandata istražitelja UN-a završni izvještaj će samo potvrditi da li je do hemijskog napada došlo,a ne tko ga je izveo &lt;ref name=&quot;theguardian.com&quot;&gt;[http://www.theguardian.com/world/2013/sep/01/un-chemical-weapons-inspectors-investigation UN chemical weapons inspectors asked to speed up Syria investigation]&lt;/ref&gt;.

Gotovo odmah nakon napada [[SAD]] će optužiti Siriju za upotrebu hemijskog oružja protiv vlastitog stanovništva i najaviti kazneni vojni napad na snage sirijske vlade jer ima dokaze koji navodno dokazuju njenu krivicu. Na žalost po SAD nakon [[Rat u Iraku|američke invazije Iraka]] 2003. godine pod lažnim američkim optužbama za posjedovanje [[Oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]] tim navodnim dokazima se vrlo malo vjeruje u svijetu &lt;ref name=&quot;theguardian.com&quot;/&gt;. Bez obzira na činjenicu da li je sirijska vlada upotrebila [[hemijsko oružje]] ili su to učinili pobunjenici stanovnici SAD-a su protiv napada na Siriju &lt;ref&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/95021-anketa-vecina-amerikanaca-protiv-intervencije-u-siriji.html Anketa: Većina Amerikanaca protiv intervencije u Siriji]&lt;/ref&gt;,a identično mišljenje prevladava i u Evropskoj uniji. Kako bi sirijska vlada sprečila američki napad ona prihvaća američko-[[Rusija|ruski]] sporazum o uništenju sirijskog hemijskog oružja postignut 14.9.2013. godine u [[Švajcarska|Švajcarskoj]] &lt;ref name=BBC_Geneva1&gt;{{cite web|last=Adams|first=Paul|title=Syria talks: Can US-Russia deal bring hope to Syria?|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-24096397|work=BBC|accessdate=20 September 2013|date=14 September 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tele_negotiations1&gt;{{cite news|last=McElroy|first=Damien|title=America and Russia agree plan to 'eliminate' Syria's chemical weapons|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/10309493/America-and-Russia-agree-plan-to-eliminate-Syrias-chemical-weapons.html|accessdate=20 September 2013|newspaper=Telegraph|date=14 September 2013}}&lt;/ref&gt;.

Nakon što je pobunjeničkim snagama postalo jasno da je sporazum spasio sirijsku vladu od američke vojne intervencije [[Slobodna sirijska armija]] se počela raspadati. Deo njenih brigada je prešao na stranu Al Nusre koja je deo [[Al Kaida|Al Kaide]] &lt;ref&gt;[http://www.washingtontimes.com/news/2013/sep/30/al-nusra-front-free-syrian-army-seize-border-cross/ Al Nusra Front, an al Qaeda branch, and the Free Syrian Army jointly seize border crossing]&lt;/ref&gt;,a istovremeno je i otkazana poslušnost navodnoj sirijskoj pobunjeničkoj vladi u Turskoj &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Thousands of Syrian Rebels Break From US-Backed SNC And Join Forces With Al Nusra Front, Call For Opposition To Be Reorganized Under Islamic Framework… |url=http://weaselzippers.us/2013/09/25/thousands-of-syrian-rebels-break-from-us-backed-snc-and-join-forces-with-al-nusra-front-call-for-opposition-to-be-reorganized-under-islamic-framework/ |access-date=2013-09-30 |archive-date=2013-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130925222804/http://weaselzippers.us/2013/09/25/thousands-of-syrian-rebels-break-from-us-backed-snc-and-join-forces-with-al-nusra-front-call-for-opposition-to-be-reorganized-under-islamic-framework/ }}&lt;/ref&gt; dok je drugi deo Slobodne sirijske armije počeo pregovore sa sirijskom vladom o mirovnom sporazumu.&lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/voices/comment/a-syrian-solution-to-civil-conflict-the-free-syrian-army-is-holding-talks-with-assads-senior-staff-8847615.html A Syrian solution to civil conflict? The Free Syrian Army is holding talks with Assad's senior staff]&lt;/ref&gt;.

== Povezano ==
* [[Rat u Libiji]]

== Izvori ==
{{Reflist|colwidth=30em|refs=}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Syrian Civil War (2011-present)}}
* [http://www.forum.tm/vijesti/pobjeda-nad-narucenim-porazom-1892 Zlatko Dizdarević bivši ambasador BiH u Siriji o tamošnjim predsjedničkim izborima 2014. godine]

{{Građanski rat u Siriji}}

[[Kategorija:Rat u Siriji| ]]
[[Kategorija:2010-e]]
[[Kategorija:Sirija]]
[[Kategorija:Moderni ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi u Aziji]]</text>
      <sha1>ft7a0vjh8a13123o042p1ry8nqvvqhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gotski roman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>110543</id>
    <revision>
      <id>42600805</id>
      <parentid>42247367</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4418" sha1="127mwmlm2clu4adc52twtjxtfcxjmpe" xml:space="preserve">[[Datoteka:CastleOtranto.png|thumb|220px|Naslovnica ''Dvorca Otranto'']]
'''Gotski''' ili '''gotički roman''' (izvorno takozvani ''Gothic novel'', i ''Tales of Terror'') je bila književna vrsta pripovijetke i [[roman]]a strave, koja se pojavila u drugoj polovici [[18. vijek|18. stoljeća]] u Engleskoj. [[Poezija]] ovog razdoblja težila je slobodnijem stilu, i nastojala se približiti pučkom govoru. Gotski roman je roman strave, u kojem se opisuju priče nadnaravnog, mističnog sadržaja. Nastao je kao reakcija na racionalistički građanski roman. Bio je i pod utjecajem njemačke nadnaravne proze. Opisuje scene iz feudalnog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] i romantiku groze. Prvi roman okarakteriziran kao ''gotski'' je ''[[Dvorac Otranto]]'', [[Horace Walpole|Horacea Walpolea]] iz [[1764]]. Naziv potječe od stilskog [[gotika|gotičkog]] razdoblja, koje se u ovom smislu najviše odnosi na arhitekturu. Nadahnuće gotskoj prozi su bile ruševine gotičkih crkava i građevina. Walpole je dao sagraditi dvorac u gotičkom stilu.
Najznačajniji predstavnici su engleska književnica Ann Radcliffe, i Matthew Lewis sa romanom ''Redovnik''. U ovaj žanr spada i poznato ostvarenje spisateljice Mary Shelley ''Frankenstein'', pisano u epistolarnoj formi.

== Gotska djela ==
* ''[[Dvorac Otranto]]'' (1764.) - [[Horace Walpole]] 
* ''[[Vathek]], arapska priča'' (1786.) - [[William Thomas Beckford]] 
* ''[[Misterije Udolphoa]]'' (1794.) - [[Ann Radcliffe]] 
* ''[[Caleb Williams]]'' (1794.) - [[William Godwin]] 
* ''[[Redovnik (roman)|Redovnik]]'' (1796.) - [[Matthew Gregory Lewis]] 
* ''[[Talijan (roman)|Talijan]]'' (1797.) - [[Ann Radcliffe]]
* ''[[Clermont]]'' [1798.) - [[Regina Maria Roche]]
* ''[[Wieland]]'' (1798.) - [[Charles Brockden Brown]]
* ''[[Djeca opatije]]'' (1800.) - [[Regina Maria Roche]]
* ''[[Frankenstein]]'' (1818.) - [[Mary Wollstonecraft Shelley|Mary Shelley]] 
* ''[[Vampyr]]; priča'' (1819.) - [[John William Polidori]] 
* ''[[Melmoth lutalica]]'' (1820.) - [[Charles Maturin|Charles Robert Maturin]] 
* ''[[Ispovjesti engleskog opijumista]]'' (1821.) - [[Thomas de Quincey]] 
* ''[[Privatna sječanja i ispovijesti opravdanog grešnika]]'' (1824.) - [[James Hogg]] 
* ''[[Mumija! Priča o 22. stoljeću]]'' (1827.) - [[Jane Webb Loudon]]
* ''[[Mladi Goodman Brown]]'' (1835.) - [[Nathaniel Hawthorne]]
* ''[[Ministrov crni veo]]'' (1836.) - Nathaniel Hawthorne
* ''[[Pad kuće Usher]]'' (1839.) - [[Edgar Allan Poe]] 
* ''[[Odavačko srce]]'' (1843.) - Edgar Allan Poe
* ''[[Quaker City; ili, redovnici Redovničkog Dvora]]'' (1844.) - [[George Lippard]] 
* ''[[Mumijino stopalo]]'' (1863.) - [[Théophile Gautier]] 
* ''[[Carmilla]]'' (1872.) - [[Joseph Sheridan le Fanu]] 
* ''[[Dr. Jekyll i Mr. Hyde]]'' (1886.) - [[Robert Louis Stevenson]] 
* ''[[The Picture of Dorian Gray|Slika Doriana Greya]]'' (1891.) - [[Oscar Wilde]] 
* ''[[Horla]]'' (1887.) - [[Guy de Maupassant]] 
* ''[[Žuti poster]]'' (1892.) - [[Charlotte Perkins Gilman]] 
* ''[[Dracula|Drakula]]'' (1897.) - [[Bram Stoker]] 
* ''[[The Turn of the Screw]]'' (1898.) - [[Henry James]] 
* ''[[Majmunska šapa]]'' (1902.) -[[W.W. Jacobs]] 
* ''[[Fantom iz opere]]'' (1910.) -[[Gaston Leroux]] 
* ''[[Utočište Bijelog Crva]]'' (1911) - [[Bram Stoker]] 
* ''[[Gormenghast]]'' (1946. - 1959.) - [[Mervyn Peake]]
* ''[[Prokletstvo Hill Housea]]'' (1959.) - [[Shirley Jackson]]

== Gotička satira ==
* ''[[Opatija Northanger]]'' (1818.) - [[Jane Austen]] 
* ''[[Opatija noćnih mora]]'' (1818.) - [[Thomas Love Peacock]] 
* ''[[Ingoldsby Legende]]'' (1840.) - [[Thomas Ingoldsby]]

== Izvori ==
* ''Povijest svjetske književnosti'', Mladost Frano Čale svezak 6. Zagreb 1971.
* ''Opća enciklopedija JLZ-a'', svezak 2 C-Fob, Zagreb 1977.
* ''The Penguin Encyclopedia of Horror and the Supernatural'', Jack Sullivan 1986.

== Vanjske veze ==
* [http://www.matica.hr/Kolo/kolo0202.nsf/AllWebDocs/heller1 Časopis Kolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100227234103/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0202.nsf/AllWebDocs/heller1 |date=2010-02-27 }}
* [http://www.cmar-net.org/kolumna/svartalfheim/svartalfheim_kolovoz01.php Cmar-net.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091020125736/http://www.cmar-net.org/kolumna/svartalfheim/svartalfheim_kolovoz01.php |date=2009-10-20 }}

[[Kategorija:Gotička fikcija| ]]
[[Kategorija:Spekulativna fikcija]]
[[Kategorija:Književni rodovi i vrste]]</text>
      <sha1>127mwmlm2clu4adc52twtjxtfcxjmpe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GlaxoSmithKline</title>
    <ns>0</ns>
    <id>111501</id>
    <revision>
      <id>42600772</id>
      <parentid>42415142</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T03:44:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4954" sha1="cng5pn94oibga16ozks1kw4lma8qeb0" xml:space="preserve">{{Infobox company| &lt;!-- infobox source: http://www.hoovers.com/glaxosmithkline/--ID__41781--/free-co-factsheet.xhtml --&gt;
  company_name   = GlaxoSmithKline plc
|  company_logo   = [[Datoteka:GlaxoSmithKline building, London, 30 July 2007 (cropped).jpg|225px]]
|  company_type   = [[Dioničko društvo s ograničenom odgovornišću]]&lt;br /&gt;({{lse|GSK}}&lt;br /&gt;{{nyse|GSK}})
|  company_slogan = &quot;Do more, feel better, live longer&quot; (&lt;small&gt; &quot;Učini više, osjećaj se bolje, živi duže&quot; &lt;/small&gt;)
|  foundation     = 2000, spajanjem kompanija '''Glaxo Wellcome''' i '''SmithKline Beecham'''
|  location       = London, Ujedinjeno Kraljevstvco
|  key_people     = [[Chris Gent]], predsjednik&lt;br /&gt;[[Andrew Witty]], generalni direktor &lt;br /&gt;Simon Dingemans, financijski direktor&lt;br /&gt;Dr. Moncef Slaoui, predsjednik za [[istraživanje i razvoj]]
|  industry       = [[farmaceutska industrija|farmaceutska]]
|  revenue        = 28.392&amp;nbsp;mrld. [[britanska funta|£]] (2010)&lt;ref name=AR&gt;{{Cite web |url=http://www.gsk.com/investors/reps10/GSK-Annual-Report-2010.pdf |title=Annual Report 2010 |format=PDF |date= |accessdate=18 April 2011 |archivedate=2013-06-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130616032543/http://www.gsk.com/investors/reps10/GSK-Annual-Report-2010.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|  operating_income=5,128&amp;nbsp;mrld. (2010) [[Pound sterling|£]] &lt;ref name=AR/&gt;
|  net_income     = 1.853&amp;nbsp;mrld. [[britanska funta|£]] (2010)&lt;ref name=AR/&gt;
|  num_employees  = 99.000 (2009)&lt;ref name=zenobank&gt;{{Cite web |url=http://zenobank.com/index.php?symbol=GSK&amp;page=quotesearch |title=Company Profile for GlaxoSmithKline PLC (GSK) |accessdate=3 October 2008}}&lt;/ref&gt;
|  homepage       = [http://www.gsk.com www.gsk.com]
|  products       = [[farameceutika|farmaceutski]]
}}

''' GlaxoSmithKline plc''' ({{lse|GSK}} {{nyse|GSK}}), često skraćivan kao '''GSK''', je globalna [[farmaceutska industrija|farmaceutska]], kompanija za istraživanje biologije i zdravstvene usluge sa sjedištem u Londonu. Prema prihodima je treća po veličini farmaceutska kompanija u svijetu (iza [[Johnson &amp; Johnson]]a i [[Pfizer]]a).&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/industries/21/index.html|title=Global 500 – Pharmaceuticals|accessdate=19. VIII 2010|publisher=Fortune|date=20. VII 2009|archive-date=2010-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20100823093009/http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/industries/21/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Među proizvodima ima širok asortiman lijekova za sve važnije bolesti kao što su [[astma]], rak, virusne bolesti, [[infektivne bolesti]], [[duševno zravlje|duševni poremećaji]], [[dijabetes]] i [[probavne bolesti|probavni poremećaju]].&lt;ref name=about&gt;{{Cite web|url=http://www.gsk.com/about/company.htm|title=Our company|accessdate=25., VIII 2010|publisher=GlaxoSmithKline plc|archivedate=2010-12-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101227010416/http://www.gsk.com/about/company.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Također posjeduje veliko odjeljenje za pružanje komercijalnih zdravstvenih usluga, kao i asortiman proizvoda oralne medicine, pića za ishranu, te lijekova bez recepta kao što su [[Sensodyne]], [[Horlicks]] and [[Gaviscon]].&lt;ref name=about/&gt;

Njenim akcijama se primarno trguje na [[London Stock Exchange|londonskoj burzi]] te predstavlja dio [[FTSE 100 Index|Indeksa FTSE 100]]. Sekundarno se njenim akcijama trguje na [[njujorška burza|njujorškoj burzi]].

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|GlaxoSmithKline}}
* {{Official|http://www.gsk.com/}}
* [[Financial Times]] [http://briefings.ft.com/company/news.html?extelID=00044814&amp;query=UK:GSK&amp;region=&amp;industry= Quote, profile &amp; news]
* London Stock Exchange [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/System/DetailedPrices.htm?sym=GB0009252882GBGBXSET10925288GSK Quote, regulatory filings &amp; news] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070617040743/http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/system/detailedprices.htm?sym=GB0009252882GBGBXSET10925288GSK |date=2007-06-17 }}
* [http://www.urchpublishing.com/press_releases/glaxosmithkline_will_overtake_pfizer_to_become_world39s_largest_pharmaceutical_company_by_2012.html GlaxoSmithKline will overtake Pfizer to become world's largest pharmaceutical company by 2012] URCH Publishing (Press Release)
* [[Njujorška burza|New York Stock Exchange]] [http://www.nyse.com/about/listed/lcddata.html?ticker=GSK Quote, profile, regulatory filings &amp; news] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716181118/http://www.nyse.com/about/listed/lcddata.html?ticker=GSK |date=2012-07-16 }}
* [http://briefings.ft.com/company/news.html?extelID=00044814&amp;query=UK:GSK&amp;region=&amp;industry= Profajl]

[[Kategorija:Nastanci 2000.]]
[[Kategorija:Britanske kompanije]]
[[Kategorija:Biotehnološke kompanije]]
[[Kategorija:Proizvođači vakcina]]
[[Kategorija:Multinacionalne kompanije]]</text>
      <sha1>cng5pn94oibga16ozks1kw4lma8qeb0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42600681</id>
      <parentid>42600469</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:47:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekologija */</comment>
      <origin>42600681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19107" sha1="t8cmn1jbvfy6v5uavi6fjma5tkas6o9" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
{{div col end}}</text>
      <sha1>t8cmn1jbvfy6v5uavi6fjma5tkas6o9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600852</id>
      <parentid>42600681</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:40:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biološka pravila */</comment>
      <origin>42600852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19136" sha1="sv7yes0wxefwxcz93zzkx4gv7rgf38g" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
{{div col end}}</text>
      <sha1>sv7yes0wxefwxcz93zzkx4gv7rgf38g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>115089</id>
    <revision>
      <id>42600819</id>
      <parentid>42467064</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T08:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4424" sha1="2dgsou3w9s170munrtsy1dadu03mp7j" xml:space="preserve">{{Navbox
| name  = Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka
| title = Najbolji strijelci [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
| titlestyle = background:gold; border:1px solid silver;

| list1 = &lt;div&gt;
1956:&amp;nbsp;[[Miloš Milutinović|Milutinović]]{{·}} 1957:&amp;nbsp;[[Dennis Viollet|Viollet]]{{·}} 1958:&amp;nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]]{{·}} 1959:&amp;nbsp;[[Just Fontaine|Fontaine]]{{·}} 1960:&amp;nbsp;[[Ferenc Puskás|Puskás]]{{·}} 1961:&amp;nbsp;[[José Águas|J. Águas]]{{·}} 1962:&amp;nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] / [[Bent Løfqvist|Løfqvist]] / [[Ferenc Puskás|Puskás]] / [[Heinz Strehl|Strehl]] / [[Justo Tejada|Tejada]]{{·}} 1963:&amp;nbsp;[[José Altafini|Altafini]]{{·}} 1964:&amp;nbsp;[[Vladica Kovačević|Kovačević]] / [[Sandro Mazzola|Mazzola]] / [[Ferenc Puskás|Puskás]]{{·}} 1965:&amp;nbsp;[[Eusébio]] / [[José Augusto Torres|Torres]]{{·}} 1966:&amp;nbsp;[[Flórián Albert|Albert]] / [[Eusébio]]{{·}} 1967:&amp;nbsp;[[Jürgen Piepenburg|Piepenburg]] / [[Paul Van Himst|Van Himst]]{{·}} 1968:&amp;nbsp;[[Eusébio]]{{·}} 1969:&amp;nbsp;[[Denis Law|Law]]{{·}} 1970:&amp;nbsp;[[Mick Jones|Jones]]{{·}} 1971:&amp;nbsp;[[Antonis Antoniadis|Antoniadis]]{{·}} 1972:&amp;nbsp;[[Antal Dunai|Dunai]] / [[Lou Macari|Macari]] / [[Silvester Takač|Takač]]{{·}} 1973:&amp;nbsp;[[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1974:&amp;nbsp;[[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1975:&amp;nbsp;[[Eduard Markarov|Markarov]] / [[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1976:&amp;nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]]{{·}} 1977:&amp;nbsp;[[Franco Cucinotta|Cucinotta]] / [[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1978:&amp;nbsp;[[Allan Simonsen|Simonsen]]{{·}} 1979:&amp;nbsp;[[Claudio Sulser|Sulser]]{{·}} 1980:&amp;nbsp;[[Søren Lerby|Lerby]]{{·}} 1981:&amp;nbsp;[[Terry McDermott|McDermott]] / [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] / [[Graeme Souness|Souness]]{{·}} 1982:&amp;nbsp;[[Dieter Hoeneß|Hoeneß]]{{·}} 1983:&amp;nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]]{{·}} 1984:&amp;nbsp;[[Viktor Sokol|Sokol]]{{·}} 1985:&amp;nbsp;[[Torbjörn Nilsson|Nilsson]] / [[Michel Platini|Platini]]{{·}} 1986:&amp;nbsp;[[Torbjörn Nilsson|Nilsson]]{{·}} 1987:&amp;nbsp;[[Borislav Cvetković|Cvetković]]{{·}} 1988:&amp;nbsp;[[Rui Águas (fudbaler)|R. Águas]] / [[Jean-Marc Ferreri|Ferreri]] / [[Gheorghe Hagi|Hagi]] / [[Rabah Madjer|Madjer]] / [[Ally McCoist|McCoist]] / [[Míchel (nogometaš)|Míchel]] / [[Petar Novák|Novák]]{{·}} 1989:&amp;nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]]{{·}} 1990:&amp;nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] / [[Romário]]{{·}} 1991:&amp;nbsp;[[Peter Pacult|Pacult]] / [[Jean-Pierre Papin|Papin]]{{·}} 1992:&amp;nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] / [[Sergej Juran|Juran]]{{·}} 1993:&amp;nbsp;[[Romário]]{{·}} 1994:&amp;nbsp;[[Ronald Koeman|Koeman]] / [[Wynton Rufer|Rufer]]{{·}} 1995:&amp;nbsp;[[George Weah|Weah]]{{·}} 1996:&amp;nbsp;[[Jari Litmanen|Litmanen]]{{·}} 1997:&amp;nbsp;[[Milinko Pantić|Pantić]]{{·}} 1998:&amp;nbsp;[[Alessandro Del Piero|Del Piero]]{{·}} 1999:&amp;nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] / [[Dwight Yorke|Yorke]]{{·}} 2000:&amp;nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] / [[Raúl González|Raúl]] / [[Rivaldo]]{{·}} 2001:&amp;nbsp;[[Raúl González|Raúl]]{{·}} 2002:&amp;nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]{{·}} 2003:&amp;nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]{{·}} 2004:&amp;nbsp;[[Fernando Morientes|Morientes]]{{·}} 2005:&amp;nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]{{·}} 2006:&amp;nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]{{·}} 2007:&amp;nbsp;[[Kaká]]{{·}} 2008:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2009:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2010:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2011:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2012:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2013:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2014:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2015:&amp;nbsp;[[Neymar]] / [[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] / [[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2016:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2017:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2018:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2019:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2020:&amp;nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]]{{·}} 2021:&amp;nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]{{·}} 2022:&amp;nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]]{{·}} 2023:&amp;nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]{{·}} 2024:&amp;nbsp; [[Harry Kane|Kane]] / [[Kylian Mbappé|Mbappé]]{{·}} 2025:&amp;nbsp; [[Serhou Guirassy|Guirassy]] / [[Raphinha]]{{·}} 2024:&amp;nbsp; [[Kylian Mbappé|Mbappé]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Fudbalski navigacijski šabloni]]
[[Kategorija:Grupni šabloni dobitnika nagrada]]
[[Kategorija:Evropski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2dgsou3w9s170munrtsy1dadu03mp7j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600820</id>
      <parentid>42600819</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T08:00:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4424" sha1="fnm4ijlll6gtythqm5bnwlnlry5dyai" xml:space="preserve">{{Navbox
| name  = Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka
| title = Najbolji strijelci [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]
| titlestyle = background:gold; border:1px solid silver;

| list1 = &lt;div&gt;
1956:&amp;nbsp;[[Miloš Milutinović|Milutinović]]{{·}} 1957:&amp;nbsp;[[Dennis Viollet|Viollet]]{{·}} 1958:&amp;nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]]{{·}} 1959:&amp;nbsp;[[Just Fontaine|Fontaine]]{{·}} 1960:&amp;nbsp;[[Ferenc Puskás|Puskás]]{{·}} 1961:&amp;nbsp;[[José Águas|J. Águas]]{{·}} 1962:&amp;nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] / [[Bent Løfqvist|Løfqvist]] / [[Ferenc Puskás|Puskás]] / [[Heinz Strehl|Strehl]] / [[Justo Tejada|Tejada]]{{·}} 1963:&amp;nbsp;[[José Altafini|Altafini]]{{·}} 1964:&amp;nbsp;[[Vladica Kovačević|Kovačević]] / [[Sandro Mazzola|Mazzola]] / [[Ferenc Puskás|Puskás]]{{·}} 1965:&amp;nbsp;[[Eusébio]] / [[José Augusto Torres|Torres]]{{·}} 1966:&amp;nbsp;[[Flórián Albert|Albert]] / [[Eusébio]]{{·}} 1967:&amp;nbsp;[[Jürgen Piepenburg|Piepenburg]] / [[Paul Van Himst|Van Himst]]{{·}} 1968:&amp;nbsp;[[Eusébio]]{{·}} 1969:&amp;nbsp;[[Denis Law|Law]]{{·}} 1970:&amp;nbsp;[[Mick Jones|Jones]]{{·}} 1971:&amp;nbsp;[[Antonis Antoniadis|Antoniadis]]{{·}} 1972:&amp;nbsp;[[Antal Dunai|Dunai]] / [[Lou Macari|Macari]] / [[Silvester Takač|Takač]]{{·}} 1973:&amp;nbsp;[[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1974:&amp;nbsp;[[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1975:&amp;nbsp;[[Eduard Markarov|Markarov]] / [[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1976:&amp;nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]]{{·}} 1977:&amp;nbsp;[[Franco Cucinotta|Cucinotta]] / [[Gerd Müller|Müller]]{{·}} 1978:&amp;nbsp;[[Allan Simonsen|Simonsen]]{{·}} 1979:&amp;nbsp;[[Claudio Sulser|Sulser]]{{·}} 1980:&amp;nbsp;[[Søren Lerby|Lerby]]{{·}} 1981:&amp;nbsp;[[Terry McDermott|McDermott]] / [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] / [[Graeme Souness|Souness]]{{·}} 1982:&amp;nbsp;[[Dieter Hoeneß|Hoeneß]]{{·}} 1983:&amp;nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]]{{·}} 1984:&amp;nbsp;[[Viktor Sokol|Sokol]]{{·}} 1985:&amp;nbsp;[[Torbjörn Nilsson|Nilsson]] / [[Michel Platini|Platini]]{{·}} 1986:&amp;nbsp;[[Torbjörn Nilsson|Nilsson]]{{·}} 1987:&amp;nbsp;[[Borislav Cvetković|Cvetković]]{{·}} 1988:&amp;nbsp;[[Rui Águas (fudbaler)|R. Águas]] / [[Jean-Marc Ferreri|Ferreri]] / [[Gheorghe Hagi|Hagi]] / [[Rabah Madjer|Madjer]] / [[Ally McCoist|McCoist]] / [[Míchel (nogometaš)|Míchel]] / [[Petar Novák|Novák]]{{·}} 1989:&amp;nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]]{{·}} 1990:&amp;nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] / [[Romário]]{{·}} 1991:&amp;nbsp;[[Peter Pacult|Pacult]] / [[Jean-Pierre Papin|Papin]]{{·}} 1992:&amp;nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] / [[Sergej Juran|Juran]]{{·}} 1993:&amp;nbsp;[[Romário]]{{·}} 1994:&amp;nbsp;[[Ronald Koeman|Koeman]] / [[Wynton Rufer|Rufer]]{{·}} 1995:&amp;nbsp;[[George Weah|Weah]]{{·}} 1996:&amp;nbsp;[[Jari Litmanen|Litmanen]]{{·}} 1997:&amp;nbsp;[[Milinko Pantić|Pantić]]{{·}} 1998:&amp;nbsp;[[Alessandro Del Piero|Del Piero]]{{·}} 1999:&amp;nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] / [[Dwight Yorke|Yorke]]{{·}} 2000:&amp;nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] / [[Raúl González|Raúl]] / [[Rivaldo]]{{·}} 2001:&amp;nbsp;[[Raúl González|Raúl]]{{·}} 2002:&amp;nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]{{·}} 2003:&amp;nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]{{·}} 2004:&amp;nbsp;[[Fernando Morientes|Morientes]]{{·}} 2005:&amp;nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]{{·}} 2006:&amp;nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]{{·}} 2007:&amp;nbsp;[[Kaká]]{{·}} 2008:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2009:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2010:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2011:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2012:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2013:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2014:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2015:&amp;nbsp;[[Neymar]] / [[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] / [[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2016:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2017:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2018:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]{{·}} 2019:&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]{{·}} 2020:&amp;nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]]{{·}} 2021:&amp;nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]{{·}} 2022:&amp;nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]]{{·}} 2023:&amp;nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]{{·}} 2024:&amp;nbsp; [[Harry Kane|Kane]] / [[Kylian Mbappé|Mbappé]]{{·}} 2025:&amp;nbsp; [[Serhou Guirassy|Guirassy]] / [[Raphinha]]{{·}} 2026:&amp;nbsp; [[Kylian Mbappé|Mbappé]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Fudbalski navigacijski šabloni]]
[[Kategorija:Grupni šabloni dobitnika nagrada]]
[[Kategorija:Evropski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fnm4ijlll6gtythqm5bnwlnlry5dyai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonia Bilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124426</id>
    <revision>
      <id>42600838</id>
      <parentid>42586609</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:20:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30471-61</username>
        <id>355598</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42600838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6024" sha1="t1ltz9edkn96j2fqnlteik1nxnnlr6m" xml:space="preserve">'''Antonia Bilić''' ([[22. veljače]] [[1994]]. - [[7. lipnja]] [[2011]].) je bila srednjoškolska učenica iz sela [[Kričke]] kraj [[Drniš]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], čiji je nestanak, odnosno ubojstvo u lipnju 2011. godine, izazvao spektakularnu policijsku akciju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BiH]], ali i [[medijski cirkus]].

Nekoliko tjedana nakon njenog nestanka, u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] uhapšen je Dragan Paravinja, vozač kamiona sa prebivalištem u Hrvatskoj, koji je tamošnjim policijskim vlastima priznao kako je Antoniju Bilić pokušao silovati, a potom ubio. Usprkos priznanja, koje su Paravinjini advokati kasnije osporili, navodeći kako je iznuđeno premlaćivanjem, dugo nije pronađeno tijelo Antonije Bilić, što je podgrijalo medijske špekulacije kako je Antonija Bilić još uvijek živa, odnosno da motiv njene otmice i eventualno ubistva nije bilo silovanje, nego [[trafficking]] kojim se Paravinja navodno bavio kao član grupe [[organizirani kriminalac|organiziranih kriminalaca]]. Cijeli je slučaj izazvao [[skandal]] zbog medijskih otkrića da je Paravinja slobodno prelazio granice kamionom usprkos toga da se u nekoliko država protiv njega vode postupci zbog silovanja i sličnih zločina. 19. listopada 2012. Dragan Paravinja je za ubojstvo Antonije Bilić nepravomoćno osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{Cite web| title = Pogledajte lice monstruma! Kaznu od 40 godina zatvora dočekao cinično i s osmijehom na licu! Žalit će se!| accessdate = 19. X 2012| url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/pogledajte-lice-monstruma-kaznu-od-40-godina-zatvora-docekao-cinicno-i-s-osmijehom-na-licu/642478.aspx}}&lt;/ref&gt;
Dana 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, Karlovačka županija, nedaleko mjesta gdje je posljednji put lociran signal njenog mobitela, pronađeni su posmrtni ostaci za koje je DNA analizom utvrđeno da pripadaju Antoniji Bilić&lt;ref&gt;{{Cite web
| title = DNK analiza potvrdila: Pronađeno je tijelo Antonije Bilić!
| publisher = index.hr
| accessdate = 30. XI 2012
| url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/dnk-analiza-potvrdila-pronadjeno-je-tijelo-antonije-bilic/649712.aspx
}}&lt;/ref&gt; Sahranjena je 5. prosinca 2012. na groblju sv. Ivana u drniškom naselju Badanj, pri čemu su njen lijes, prema želji obitelji, nosili pripadnici [[Hrvatska gorska služba spašavanja|Hrvatske gorske službe spašavanja]].&lt;ref&gt;{{Cite web| url         = http://www.index.hr/vijesti/clanak/pokopana-antonia-bilic-tugu-i-bol-obitelji-bilic-dijeli-citava-hrvatska/650672.aspx| title       = Pokopana Antonia Bilić: &quot;Tugu i bol obitelji Bilić dijeli cijela Hrvatska&quot;| accessdate  = 16. VIII 2014| date        = 5. XII| year        = 2012| publisher   = index.hr}}&lt;/ref&gt;

15. travnja 2014. vrhovni sud je djelomično ukinuo nepravomoćnu presudu u trajanju od 40 godina iz razloga što Županijski sud u Šibeniku nije uspio dokazati da je Paravinja pokušao silovati Antoniu Bilić &lt;ref&gt;[https://net.hr/danas/vijesti/dragan-paravinja-ubio-je-antoniju-bilic-jer-mu-se-opirala-dok-ju-je-pokusao-silovati-779c5c4c-b6e1-11ef-9e4e-36bdb4de2687 Paravinjino mučno priznanje ledi krv u žilama: 'Stiskao sam je za vrat dok se nije opustila'], danas.hr, 12. 12. 2024.&lt;/ref&gt;. 3. srpnja iste godine je u Šibeniku održano ponovljeno suđenje Draganu Paravinji, ali je prekinuto nakon Paravinjinog zahtjeva za izuzećem sudaca. Zahtjev je odbijen, i Paravinja je ponovno osuđen na kaznu od 40 godina.

27. listopada 2015. vrhovni sud je presudu Paravinji ukinuo u cijelosti. Održano je novo suđenje i Paravinja je i po treći put nepravomoćno osuden na kaznu od 40 god zatvora. 6. srpnja 2017. Vrhovni sud je donio novu presudu, kojom više nije poništio, nego preinačio presudu Županijskog suda. Prema presudi Vrhovnog suda Dragan Paravinja se proglašava krivim za &quot;obično&quot; ubojstvo i pokušaj silovanja Antonie Bilić, te je u odnosu na presudu Županijskog suda ublažio kaznu osudivši ga na 20 godina zatvora. Vrhovni sud je za sam čin ubojstva dosudio 15 godina zatvora, a za pokušaj silovanja dodatnih 5 godina i 8 mjeseci zatvora, pri čemu su obje kazne zbrojene. Paravinji se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, te nakon što za četiri godine odleži polovicu dosuđene kazne, može zatražiti prijevremeni otpust iz zatvora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vrhovni-sud-presudio-draganu-paravinji-20-godina-zatvora---481934.html|title=Vrhovni sud presudio: Draganu Paravinji 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić|publisher=Dnevnik.hr|date=6. VII 2017}}&lt;/ref&gt;

[https://voyo.rtl.hr/sadrzaj/nestali-osmjeh-antonia-bilic_947234.html Dokumentarni film] o Antoniji Bilić autorica Ane Bulić i Vanje Kranic koje su unutar 3 mjeseca intenzivnog istraživanja prošle tisuće kilometara po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji kako bi prikupile izjave Antonijinih prijatelja, susjeda, učitelja, ali i svjedoka tog slučaja, zatvorenika s kojim je Dragan Paravinja boravio u zatvoru napravljen je u produkciji RTL-a.&lt;ref&gt;https://net.hr/danas/vijesti/preko-milijun-ljudi-gledalo-dokumentarac-o-antoniji-bilic-58c4b224-b9f5-11ec-9171-0242ac130019&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Anđela Bešlić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://missinginternational.com/#/missing-antonia-bilic/4552997967 Profil Antonije Bilić na stranici međunarodne organizacije Missing International]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://net.hr/danas/vijesti/dragan-paravinja-ubio-je-antoniju-bilic-jer-mu-se-opirala-dok-ju-je-pokusao-silovati-779c5c4c-b6e1-11ef-9e4e-36bdb4de2687 Paravinjino mučno priznanje ledi krv u žilama: 'Stiskao sam je za vrat dok se nije opustila]'
* [https://voyo.rtl.hr/sadrzaj/nestali-osmjeh-antonia-bilic_947234.html Antonia Bilić - Nestali osmijeh]

{{Authority control}}
{{Lifetime|1994|2011|Bilić, Antonija}}

[[Kategorija:Žrtve ubistva]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]</text>
      <sha1>t1ltz9edkn96j2fqnlteik1nxnnlr6m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600861</id>
      <parentid>42600838</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:48:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-30471-61|~2026-30471-61]] ([[User talk:~2026-30471-61|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>42586609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6043" sha1="fgjm9cds2hoiywrz1bh2se02arojd5y" xml:space="preserve">'''Antonia Bilić''' ([[22. veljače]] [[1994]]. - [[7. lipnja]] [[2011]].) je bila srednjoškolska učenica iz sela [[Kričke]] kraj [[Drniš]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], čiji je nestanak, odnosno ubojstvo u lipnju 2011. godine, izazvao spektakularnu policijsku akciju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BiH]], ali i [[medijski cirkus]].

Nekoliko tjedana nakon njenog nestanka, u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] uhapšen je Dragan Paravinja, vozač kamiona sa prebivalištem u Hrvatskoj, koji je tamošnjim policijskim vlastima priznao kako je Antoniju Bilić pokušao silovati, a potom ubio. Usprkos priznanja, koje su Paravinjini advokati kasnije osporili, navodeći kako je iznuđeno premlaćivanjem, dugo nije pronađeno tijelo Antonije Bilić, što je podgrijalo medijske špekulacije kako je Antonija Bilić još uvijek živa, odnosno da motiv njene otmice i eventualno ubistva nije bilo silovanje, nego [[trafficking]] kojim se Paravinja navodno bavio kao član grupe [[organizirani kriminalac|organiziranih kriminalaca]]. Cijeli je slučaj izazvao [[skandal]] zbog medijskih otkrića da je Paravinja slobodno prelazio granice kamionom usprkos toga da se u nekoliko država protiv njega vode postupci zbog silovanja i sličnih zločina. 19. listopada 2012. Dragan Paravinja je za ubojstvo Antonije Bilić nepravomoćno osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{Cite web| title = Pogledajte lice monstruma! Kaznu od 40 godina zatvora dočekao cinično i s osmijehom na licu! Žalit će se!| accessdate = 19. X 2012| url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/pogledajte-lice-monstruma-kaznu-od-40-godina-zatvora-docekao-cinicno-i-s-osmijehom-na-licu/642478.aspx}}&lt;/ref&gt;
Dana 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, Karlovačka županija, nedaleko mjesta gdje je posljednji put lociran signal njenog mobitela, pronađeni su posmrtni ostaci za koje je DNA analizom utvrđeno da pripadaju Antoniji Bilić&lt;ref&gt;{{Cite web
| title = DNK analiza potvrdila: Pronađeno je tijelo Antonije Bilić!
| publisher = index.hr
| accessdate = 30. XI 2012
| url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/dnk-analiza-potvrdila-pronadjeno-je-tijelo-antonije-bilic/649712.aspx
}}&lt;/ref&gt; Sahranjena je 5. prosinca 2012. na groblju sv. Ivana u drniškom naselju Badanj, pri čemu su njen lijes, prema želji obitelji, nosili pripadnici [[Hrvatska gorska služba spašavanja|Hrvatske gorske službe spašavanja]].&lt;ref&gt;{{Cite web| url         = http://www.index.hr/vijesti/clanak/pokopana-antonia-bilic-tugu-i-bol-obitelji-bilic-dijeli-citava-hrvatska/650672.aspx| title       = Pokopana Antonia Bilić: &quot;Tugu i bol obitelji Bilić dijeli cijela Hrvatska&quot;| accessdate  = 16. VIII 2014| date        = 5. XII| year        = 2012| publisher   = index.hr}}&lt;/ref&gt;

15. travnja 2014. vrhovni sud je djelomično ukinuo nepravomoćnu presudu u trajanju od 40 godina iz razloga što Županijski sud u Šibeniku nije uspio dokazati da je Paravinja pokušao silovati Antoniu Bilić &lt;ref&gt;[https://net.hr/danas/vijesti/dragan-paravinja-ubio-je-antoniju-bilic-jer-mu-se-opirala-dok-ju-je-pokusao-silovati-779c5c4c-b6e1-11ef-9e4e-36bdb4de2687 Paravinjino mučno priznanje ledi krv u žilama: 'Stiskao sam je za vrat dok se nije opustila'], danas.hr, 12. 12. 2024.&lt;/ref&gt;. 3. srpnja iste godine je u Šibeniku održano ponovljeno suđenje Draganu Paravinji, ali je prekinuto nakon Paravinjinog zahtjeva za izuzećem sudaca. Zahtjev je odbijen, i Paravinja je ponovno osuđen na kaznu od 40 godina.

27. listopada 2015. vrhovni sud je presudu Paravinji ukinuo u cijelosti. Održano je novo suđenje i Paravinja je i po treći put nepravomoćno osuden na kaznu od 40 god zatvora. 6. srpnja 2017. Vrhovni sud je donio novu presudu, kojom više nije poništio, nego preinačio presudu Županijskog suda. Prema presudi Vrhovnog suda Dragan Paravinja se proglašava krivim za &quot;obično&quot; ubojstvo i pokušaj silovanja Antonie Bilić, te je u odnosu na presudu Županijskog suda ublažio kaznu osudivši ga na 20 godina zatvora. Vrhovni sud je za sam čin ubojstva dosudio 15 godina zatvora, a za pokušaj silovanja dodatnih 5 godina i 8 mjeseci zatvora, pri čemu su obje kazne zbrojene. Paravinji se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, te nakon što za četiri godine odleži polovicu dosuđene kazne, može zatražiti prijevremeni otpust iz zatvora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vrhovni-sud-presudio-draganu-paravinji-20-godina-zatvora---481934.html|title=Vrhovni sud presudio: Draganu Paravinji 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić|publisher=Dnevnik.hr|date=6. VII 2017}}&lt;/ref&gt;

[https://voyo.rtl.hr/sadrzaj/nestali-osmjeh-antonia-bilic_947234.html Dokumentarni film] o Antoniji Bilić autorica Ane Bulić i Vanje Kranic koje su unutar 3 mjeseca intenzivnog istraživanja prošle tisuće kilometara po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji kako bi prikupile izjave Antonijinih prijatelja, susjeda, učitelja, ali i svjedoka tog slučaja, zatvorenika s kojim je Dragan Paravinja boravio u zatvoru napravljen je u produkciji RTL-a.&lt;ref&gt;https://net.hr/danas/vijesti/preko-milijun-ljudi-gledalo-dokumentarac-o-antoniji-bilic-58c4b224-b9f5-11ec-9171-0242ac130019&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Anđela Bešlić]]
*[[Tijana Jurić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://missinginternational.com/#/missing-antonia-bilic/4552997967 Profil Antonije Bilić na stranici međunarodne organizacije Missing International]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://net.hr/danas/vijesti/dragan-paravinja-ubio-je-antoniju-bilic-jer-mu-se-opirala-dok-ju-je-pokusao-silovati-779c5c4c-b6e1-11ef-9e4e-36bdb4de2687 Paravinjino mučno priznanje ledi krv u žilama: 'Stiskao sam je za vrat dok se nije opustila]'
* [https://voyo.rtl.hr/sadrzaj/nestali-osmjeh-antonia-bilic_947234.html Antonia Bilić - Nestali osmijeh]

{{Authority control}}
{{Lifetime|1994|2011|Bilić, Antonija}}

[[Kategorija:Žrtve ubistva]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]</text>
      <sha1>fgjm9cds2hoiywrz1bh2se02arojd5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harry Potter and the Order of the Phoenix (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125997</id>
    <revision>
      <id>42600830</id>
      <parentid>42461255</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17171" sha1="m9hn75xqilpscg77igd1g1j253flztu" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Film
| tip              = igrani
| naziv filma      = Harry Potter and the&lt;br /&gt;Order of the Phoenix
| prevod naziva    = ''Harry Potter i Red feniksa''
| slika            = Harry_potter_and_the_order_of_the_phoenix_ver10.jpg
| opis slike       = 
| tagline          =
| režija           = [[David Yates]]
| žanr             =
| produkcija       = [[David Heyman]]&lt;br /&gt;[[David Barron]]
| scenarij         = [[Michael Goldenberg]] prema [[Harry Potter and the Order of the Phoenix|romanu]] [[J. K. Rowling]]
| naracija         = 
| uloge            = [[Daniel Radcliffe]]&lt;br /&gt;[[Rupert Grint]]&lt;br /&gt;[[Emma Watson]]&lt;br /&gt;[[Ralph Fiennes]]&lt;br /&gt;[[Michael Gambon]]&lt;br /&gt;[[Alan Rickman]]&lt;br /&gt;[[Gary Oldman]]&lt;br /&gt;[[Imelda Staunton]]&lt;br /&gt;[[Robbie Coltrane]]&lt;br /&gt;[[Maggie Smith]]&lt;br /&gt;[[Helena Bonham Carter]]&lt;br /&gt;[[David Thewlis]]
| glazba           = [[Nicholas Hooper]]&lt;br /&gt;[[John Williams]]
| distributer      = [[Warner Bros. Pictures]]
| godina           = {{flagicon|VB}} {{start date|2007|07|12|df=y}}&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} {{start date|2007|07|11|df=y}}  
| trajanje         = 138 min.
| država           = {{flagcountry|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|SAD}}
| jezik            = [[engleski jezik]]
| studio           = [[Heyday films]]
| budžet           = $150,000,000
| zarada           = $939,885,929
| storyboard       =
| art director     =
| animacija        =
| fotografija      =
| montaža          = [[Mark Day]]
| specijalni efekti=
| scenografija     =
| kostim           =
| šminka           =
| kamera           =
| zvuk             =
| prethodni        = ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]''
| naredni          = ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]''
| ocene            =
| web stranica     =
| imdb_id          = 0373889
}}
'''''Harry Potter and the Order of the Phoenix''''' je britansko-američki fantastični film iz [[2007.]] kojega je režirao [[David Yates]] prema [[Harry Potter and the Order of the Phoenix|istoimenom romanu]] [[J. K. Rowling]]. Ovo je peti nastavak serijala o [[Harry Potter|Harryju Potteru]], čiji scenarij potpisuje [[Michael Goldenberg]], koji je zamijenio [[Steve Kloves|Stevea Klovesa]], a produkciju [[David Heyman]] i [[David Barron]]. Iako je Kloves pisao scenarij za sva četiri prijašnja filma, imao je drugih obaveza tako da ga je zamijenio Goldenberg, koji je bio u užem izboru za scenarista prvog filma. Radnja filma prati Harryjevu petu godinu u [[Hogwartsu]] tijekom koje [[Ministarstvo magije]] odbija priznati povratak [[Lord Voldemort|Lorda Voldemorta]]. [[Daniel Radcliffe]], [[Rupert Grint]] i [[Emma Watson]] ponovo su se našli u glavnim ulogama, kao i u četiri prethodna filma. Ovaj film nastavak je filma ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'', a prethodnik filma ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]''.

Snimanje filma odvijalo se na nekoliko lokacija u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Škotska|Škotskoj]] za scene eksterijera te u prostorijama tvrtke [[Leavesden Film Studios]] u [[Watford]]u za scene interijera, u periodu od veljače do studenog [[2006.]], s jednomjesečnom pauzom u lipnju. Post-produkcija je trajala još nekoliko mjeseci kako bi se dodali svi efekti. Budžet filma kretao se između $150 i 200 milijuna. Distributer filma, [[Warner Bros.]], prikazao je film [[12. srpnja]] [[2007.]] u britanskim, a [[11. srpnja]] [[2007.]] u sjevernoameričkim kinima. Prikazivan je kako u običnim tako i u IMAX kinima, a bio je prvi nastavak serijala prikazan u IMAX 3D tehnici.

Film je bio izrazito uspješan, kako na blagajnama tako i među publikom i kritičarima, a Rowlingova je rekla kako je to bio &quot;najbolji [nastavak] do sada&quot;. Nakon zbrojenih prihoda, film je zasjeo na četvrto mjesto u serijalu po iznosu zarađenog novca.

== Sinopsis ==

[[Datoteka:HarrySiriusHPOotP.jpg|thumb|320px|left|Harry sa svojim kumom, [[Sirius Black|Siriusom Blackom]] ([[Gary Oldman]]) tijekom bitke u Ministarstvu u kojoj su prvi put, nakon Prvog rata, otvoreno sukobili Red feniksa i Smrtonoše.]][[Datoteka:RemusHarryHPOotP.jpg|thumb|left|320px|Harryjev bivši profesor, [[Remus Lupin]] ([[David Thewlis]]), pridržava ga nakon što ovaj svjedoči smrti svog kuma, Siriusa, od strane [[Bellatrix Lestrange]]. Ovo je bila jedna od najpotresnijih scena u filmu.]]
[[Harry Potter (lik)|Harry]] je jedne tople večeri u kolovozu 1995. lutao [[Little Whinging]]om svađajući se s bratićem Dudleyjem kada su ih odjednom napali [[Dementor]]i. Harry ih je uspio odbiti čarolijom [[Dodatak:Popis čarolija u Harryju Potteru|Patronus]], ali Dudley je ipak ozlijeđen. Susjeda, [[Arabella Figg]], došla je u pomoć i otkrila da je [[hrkan]]ica i da ju je [[Albus Dumbledore]] zamolio da pazi na Harryja. Kad se vratio kući, dobio je pismo u kojem je stajalo da je izbačen iz [[Hogwarts]]a (zato što se učenici izvan škole ne smiju baviti magijom) i da se mora pojaviti na saslušanju u [[Ministarstvo magije|Ministarstvu magije]] kako bi objasnio svoje postupke.

Nekoliko članova [[Red feniksa|Reda feniksa]] došlo je kako bi otpratilo Harryja do njihovog sjedišta na [[Grimmauldov trg br.12|Grimmauldovom trgu broj 12]]. [[Obitelj Weasley|Weasleyevi]], [[Hermione Granger|Hermiona]] i Harryjev kum, [[Sirius Black]], već su bili tamo. Harry je bio uzrujan zato što mu po Dumbledoreovim naredbama nitko nije rekao što se događa sada kad je počeo Drugi rat. Ministar magije, [[Cornelius Fudge]], odbijao je povjerovati da se [[Lord Voldemort]] vratio i koristio je ''[[Dnevni Prorok]]'' kako bi objavljivao članke protiv Harryja i Dumbledorea.

Harryja je na saslušanje odveo [[Arthur Weasley|gospodin Weasley]]. Jedva su uspjeli stići na vrijeme zato što su se mjesto i vrijeme saslušanja promijenili bez njihovog znanja. Na saslušanje je došao i Dumbledore vodeći sa sobom i gospođu Figg kao svjedokinju. Harry je oslobođen krivnje, ali dok su odlazili bio je uznemiren kad je vidio Luciusa Malfoya, smrtonošu, kako posjećuje ministra.

Prijatelji su se vratili u [[Hogwarts]], a u vlaku su susreli [[Luna Lovegood|Lunu Lovegood]]. [[Rubeus Hagrid|Hagrid]] nije bio u školi, a [[Dolores Umbridge]] imenovana je na mjesto profesorice [[Školski predmeti u Hogwartsu|Obrane od mračnih sila]] od Ministarstva magije. Uskoro je postalo jasno da je na to mjesto imenovana kako bi preuzela kontrolu nad školom, također, odbijala je na svojim satovima poučavati sve što bi bilo korisno u borbi protiv Lorda Voldemorta. Uskoro je imenovana i na mjesto velike inkvizitorice pa se počela još više uplitati u živote profesora i učenika.

Ron je postao vratar gryffindorske [[metloboj]]ske ekipe. Sezona je dobro počela, ali je zatim Umbridgica isključila Harryja, [[Fred i George Weasley|Freda i Georgea]] iz ekipe. Harryja je u ekipi zamijenila Ronova mlađa sestra, [[Ginny Weasley|Ginny]]. Hagrid se vraća i otkriva da zadatak na koji ga je Dumbledore poslao (da zatraži pomoć divova) nije urodio plodom. I on i [[Sibyll Trelawney|profesorica Trelawney]] stavljeni su na pokusni rok zato što ih Umbride nije smatrala dobrima za obavljanje njihovih poslova. Umbridgeica nije podnosila Hagrida zato što je &quot;mješanac&quot; (Hagrid je poludiv). Dala je otkaz profesorici Trelawney, ali Dumbledore ju je zamijenio Firenzom, [[kentaur]]om.

Harry je cijele godine sanjao mnoge čudne snove, a najčešći je bio trčanje dugim hodnikom i pokušaji da otvori vrata [[Ministarstvo magije#Odjel tajni|Odjela tajni]]. U jednoj od svojih mora, nešto prije Božića, sanjao je da je zmija koja je napala Ronova oca, [[Arthur Weasley|Arthura Weasleyja]], koji radi u Ministarstvu. Kad se probudio, Harry je digao uzbunu, vjerujući da je njegov san bio vizija i da je Arthura zaista napala otrovna zmija što se pokazalo točnim. Harry se počeo pitati opsjeda li ga Voldemort. Dumbledore ga je razuvjerio, ali je zamolio [[Severus Snape|Severusa Snapea]] da daje Harryju lekcije iz [[Oklumencija|Oklumencije]], vještine kojom se zatvara um.

[[Hermione Granger|Hermiona]] je kontaktirala [[Rita Skeeter|Ritu Skeeter]] prijeteći joj da će vlastima otkriti da je neregistrirani [[animagus]] ako ne napiše priču o Voldemortovu povratku na vlast. Otac Lune Lovegood, koji je vlasnik mjesečnika [[Odgonetač]], pristao je objaviti tu priču. Umbridgeica je bila bijesna kad je priča napokon i objavljena. Zabranila je čitanje tog mjesečnika, ali je upravo zbog te zabrane baš svaki učenik pročitao priču.

Hermiona je uvjerila Harryja da on mora poučavati Obranu od mračnih sila zbog Umbridgeičinog upornog odbijanja da to radi sama. Zato je osnovana D.A. - [[Dumbledoreova Armija]]. Umbridge je saznala za održavanje sastanaka D.A. i uhvatila je Harryja. Dumbledore je lagao i rekao da je on organizirao sastanke pa ga je Umbridgeova otpustila i imenovala sebe na mjesto ravnateljice. Blizanci Weasley iskoristili su svoju nadarenost za neslane šale kako bi u školi stvorili što veću pomutnju, a profesori se uopće nisu trudili da pomognu novoj ravnateljici u općem kaosu. Fred i George izveli su diverziju kako bi Harryju omogućili razgovor sa Siriusom preko kamina u Umbridgeičinom uredu. Vrhunac diverzije bio je njih odlazak iz škole u velikom stilu i najava otvaranja vlastite trgovine psina - &quot;Weasleyjevih čarozeza&quot; ostavljanjem močvare u jednom od školskih hodnika.

Harry je imao još jedan san u kojem je vidio zarobljenog Siriusa u Odjelu tajni. Povukao je očajnički potez i pokušao razgovarati sa Siriusom, ali ga je Kreacher, kućni vilenjak obitelji Black, prevario i rekao mu da je Sirius nestao. Umbridgeova je uhvatila Harryja, ali ju je Hermiona uspjela uvjeriti da njih dvoje nešto skrivaju u šumi. Umbridgeova je otkrila da je ona u kolovozu poslala Dementore na Harryja, ali kad su napokon došli do šume, Umbridgeova je uvrijedila kentaure koji su je zatim napali. U zbrci su Harry, Ron, Hermiona, Neville, Ginny i Luna uspjeli pronaći testrale u vlasništvu škole na kojima su doletjeli do Ministarstva magije.

Društvo je stiglo u Odjel tajni kojeg je Harry vidio u snovima, ali su otkrili da su [[smrtonoše]] već unutra. Posljednji san koji je Harry sanjao nije bio stvaran, nego je poslužio kao Voldmeortova zamka, način da ga dovede u Ministarstvo zato što je želio da Harry za njega uzme proročanstvo koje se tiče Voldemorta i Harryja.

== Glumačka postava ==
[[Datoteka:UmbridgeHPOotP.jpg|thumb|300px|[[Dolores Umbridge]] ([[Imelda Staunton]]) se ispostavila kao nesposobna za obavljanje profesorskog posla te je zbog svojih rigoroznih mjera postala jedna od najomraženijih profesorica u povijesti škole.]][[Datoteka:DumblerodeHPOotP.jpg|thumb|300px|[[Albus Dumbledore]] ([[Michael Gambon]]) se u samoj zgradi Ministarstva sukobio sa svojim bivšim učenikom, Lordom Voldemortom i tako svijeti dokazao da se zli čarobnjak vratio. Dumbledore je jedini čarobnjak kojega se Voldemort bojao.]]
* [[Daniel Radcliffe]] kao [[Harry Potter (lik)|Harry Potter]], protagonist filma.
* [[Rupert Grint]] kao [[Ron Weasley]], Harryjev najbolji prijatelj.
* [[Emma Watson]] kao [[Hermione Granger]], Harryjeva najbolja prijateljica.
* [[Helena Bonham Carter]] kao [[Bellatrix Lestrange]], jedna od Voldemortovih najodanijih [[Smrtonoše|Smrtonoša]]. Ustrajani novinari su uporno povezivali [[Elizabeth Hurley]] s ulogom, iako je [[Warner Bros.]] ustvrdio da nema nikakve istine u tome da je ona dobila ulogu.&lt;ref&gt;Anelli, Mellisa. [http://www.the-leaky-cauldron.org/index.php?articleID=5483 &quot;WB: Hurley Not Cast in Fifth Potter Film&quot;]. [[The Leaky Cauldron (website)|The Leaky Cauldron]]. 8 February 2005. Retrieved 28 May 2006.&lt;/ref&gt; Početkom kolovoza [[2005.]], pojavile su se glasine kako će [[Helen McCrory]] dobiti ulogu Bellatrix.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Cummins |first=Fiona |url=http://www.mirror.co.uk/news/tm_objectid%3D15806491%26method%3Dfull%26siteid%3D94762%26headline%3Dhelen-is-new-foe-for-harry--name_page.html |title=Exclusive: Helen is New Foe for Harry |publisher=[[The Daily Mirror]] |date=2 August 2005 |accessdate=18 February 2008 |archive-date=2012-10-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121021052344/http://www.mirror.co.uk/3am/celebrity-news/exclusive-helen-is-new-foe-for-harry-552248 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta ista vijest potvrđena je u veljači [[2006.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/newsid_4670000/newsid_4672700/4672798.stm |title=Luna Lovegood role has been cast |publisher=[[CBBC]] [[Newsround]] |date=2 February 2006 |accessdate=18 February 2008}}&lt;/ref&gt; Ipak, u travnju [[2006.]], McCroryjeva je otkrila kako je u trećem mjesecu trudnoće te kako mora odustati od uloge jer ne bi bila u stanju snimati scene borbe u Ministarstvu tijekom rujna i listopada [[2006.]] Dana [[25. svibnja]] [[2006.]] je objavljeno kako je ulogu dobila Helena Bonham Carter.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/newsid_5010000/newsid_5015300/5015376.stm |title=Potter exclusive: New Bellatrix |date=25 May 2006 |publisher=CBBC Newsround}}&lt;/ref&gt; McCrory je kasnije dobila ulogu [[Narcissa Malfoy|Narcisse Malfory]] u sljedećim nastavcima.
* [[Robbie Coltrane]] kao [[Rubeus Hagrid]], čuvar ključeva i profesor Skrbi za magična stvorenja u [[Hogwarts]]u; član Reda feniksa
* [[Warwick Davis]] kao [[Filius Flitwick]], profesor Čarolija.
* [[Tom Felton]] kao [[Draco Malfoy]], Harryjev rival.
* [[Ralph Fiennes]] kao [[Lord Voldemort]], zli čarobnjak koji pokušava ubiti Harryja i pokoriti svijet.
* [[Michael Gambon]] kao [[Albus Dumbledore]], legendarni ravnatelj [[Hogwarts]]a.
* [[Brendan Gleeson]] kao [[Alastor Moody|Divljooki Moody]], Harryjev bivši profesor Obrane od mračnih sila; član Reda feniksa.
* [[Richard Griffiths]] kao [[Vernon Dursley]], Harryjev tetak, bezjak.
* [[George Harris]] kao [[Kingsley Shacklebolt]], namještenik Ministarstva; član Reda feniksa.
* [[Jason Isaacs]] kao [[Lucius Malfoy]], Dracov otac, Smrtonoša.
* [[Matthew Lewis]] kao [[Neville Longbottom]], Harryjev prijatelj.
* [[Evanna Lynch]] kao [[Luna Lovegood]], Harryjeva ekscentrična prijateljica.
* [[Gary Oldman]] kao [[Sirius Black]], Harryjev kum; član Reda feniksa.
* [[James i Oliver Phelps]] kao [[Fred i George Weasley]], Ronova starija braća blizanci.
* [[Alan Rickman]] kao [[Severus Snape]], profesor Napitaka; član Reda feniksa.
* [[Fiona Shaw]] kao [[Petunia Dursley]], Harryjeva teta, bezjakinja.
* [[Maggie Smith]] kao [[Minerva McGonagall]], profesorica Preobrazbe; članica Reda feniksa
* [[Imelda Staunton]] kao [[Dolores Umbridge]], nova profesorica Obrane od mračnih sila, nesposobna namještenica Ministarstva magije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/newsid_4360000/newsid_4365800/4365880.stm |title=Top actress &quot;will play Umbridge&quot; |publisher=BBC |date=21 October 2005 |accessdate=23 October 2006}}&lt;/ref&gt;
* [[Natalia Tena]] kao [[Nymphadora Tonks]], auror. 
* [[David Thewlis]] kao [[Remus Lupin]], Harryjev bivši profesor Obrane od mračnih sila; član Reda feniksa.
* [[Emma Thompson]] kao [[Sybill Trelawney]], profesorica Proricanja sudbine.
* [[Julie Walters]] kao [[Molly Weasley]], Ronova majka; članica Reda feniksa.
* [[Mark Williams (glumac)|Mark Williams]] kao [[Arthur Weasley]], Ronov otac; član Reda feniksa.
* [[Bonnie Wright]] kao [[Ginny Weasley]], Ronova mlađa sestra koja se zaljubljuje u Harryja.

== Nagrade ==
Prije premijere, film je nominiran za novu nagradu tijekom [[MTV Movie Awrds]]a [[2007.]] godine - Najbolji ljetni film kojeg još niste pogledali. Ipak, nagradu je dobio film ''[[Transformers (2007)|Transformers]]''. Dana [[26. kolovoza]] [[2007.]], film je dobio nagradu za najbolj ljetni film u kategoriji drama/pustolovni tijekom dodjele [[Teen Choice Awards]]a.

Tijekom dodjele [[Scream Awards]]a [[2007.]], film je nominiran u nekoliko kategorija, a pobjedu je odnio u dvije - najbolji nastavak i najbrutalniji antagonist ([[Ralph Fiennes]]). Nagrade u kategorijama najbolji obiteljski film, najbolji glumac ([[Daniel Radcliffe]]) i najbolja glumica ([[Emma Watson]]), film je dobio tijekom dodjele [[ITV]]-jevih [[National Movie Awards]]a. Film je dobio još nekoliko manje poznatih nagrada, ponajviše u kategoriji najboljeg filma, dok je režiser [[David Yates]] dobio nagradu Empire za najboljeg režisera.

Film je nominiran za [[nagrada Saturn|nagradu Saturn]] u nekoliko kategorija, ali bez uspjeha, kao i za nagradu [[BAFTA]]. Nije osvojio nagradu ni za najbolji produkcijski dizajn, ni za specijalne efekte. Također, ovo je drugi nastavak serijala koji nije nominiran ni za jednog [[Oscar]]a (prvi je bio ''Chamber of Secrets'').

== Izvori ==
{{Commonscat|Harry Potter films}}
{{izvori}}

{{Harry Potter}}
{{David Yates}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 2007.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Fantastični pustolovni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Harryju Potteru|Order of the Phoenix]]</text>
      <sha1>m9hn75xqilpscg77igd1g1j253flztu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Flagicon image</title>
    <ns>10</ns>
    <id>127361</id>
    <revision>
      <id>42600692</id>
      <parentid>42472143</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:41:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ABreault (WMF)</username>
        <id>237425</id>
      </contributor>
      <comment>See [[phab:T424397#11946389]]</comment>
      <origin>42600692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="179" sha1="cs4zewopszl8lxmzvcpxc55umg7bk1f" xml:space="preserve">&lt;span class=&quot;flagicon&quot;&gt;[[Datoteka:{{{1|Flag of None.svg}}}|{{{size|22x20px}}}|{{{border|border}}} |alt={{{alt|}}}|link={{{link|}}}]]&lt;/span&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cs4zewopszl8lxmzvcpxc55umg7bk1f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenomen džedaja na popisu stanovništva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128216</id>
    <revision>
      <id>42600674</id>
      <parentid>42552496</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:25:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25251" sha1="syex685dn8twkausvwea2amnz8m75fq" xml:space="preserve">{{slično|fenomenu s popisa stanovništva|religiju|džedajizam}}
'''Fenomen džedaja na popisu stanovništva''', društveni fenomen zabilježen na popisima stanovništva širom svijeta, nastao na osnovi [[džedaj]]a, fikcijske organizacije prikazane u ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanim ratovima]]''. Prvi je put zabilježen 2001. godine kada su ga kao [[samonikli pokret]] inicirali rezidenti mnogih [[anglosfera|anglofonih zemalja]], pozivajući druge da se na nacionalnim [[popis stanovništva|popisima]] izjasne o svojoj [[religija|religiji]] kao »[[džedaj]]i« ili »vitezovi džedaji« (po kvazireligijskom redu vitezova džedaja u fikcijskom svemiru ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]'').

Vjeruje se da se većina samoizjašnjenih džedaja pozvala na ovu religiju iz puke zabave, da bi ismijala vladu&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{cite news| url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&amp;objectid=2352142| title=Jedi Order lures 53,000 disciples| publisher=New Zealand Herald| date=31. kolovoza 2002.| first=Alan| last=Perrott| accessdate=5. travnja 2006.}}&lt;/ref&gt; ili iz prosvjeda protiv uključenja pitanja o religiji na obrasce za popis stanovništva.

== Odjek ==

=== Australija ===

U [[Australija|Australiji]] se na popisu stanovništva 2001. godine više od 70.000 ljudi (0,37 %) izjasnilo članovima džedajskog reda.&lt;ref name=&quot;smh&quot;/&gt; [[Australski ured za statistiku]] (engl. ''Australian Bureau of Statistics'', akr. ABS) izdao je službeno priopćenje za tisak&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument| title=Census of Population and Housing&amp;nbsp;— The 2001 Census, Religion and the Jedi| publisher=Australian Bureau of Statistics| accessdate=5. travnja 2006.| archive-date=2008-10-24| archive-url=https://web.archive.org/web/20081024214535/http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; kao odgovor na medijski interes o ovoj temi. ABS je priopćio da će svaki odgovor koji ima veze s džedajima na pitanju o religiji klasificirati kao ‘nedefinirano’ te naglasio društveni odjek koji stvaraju 
zavaravajuće i lažne tvrdnje iskazane na popisu stanovništva. Glasnogovornik ABS-a kazao je da se »poduzima daljnja analiza odgovora s popisa stanovništva od objave prikupljenih popisnih podataka od 17. lipnja radi zasebne identifikacije broja odgovora u vezi s džedajima«.&lt;ref name=&quot;smh&quot;&gt;{{cite news | title= May the farce be with you | url=http://www.smh.com.au/articles/2002/08/27/1030053053578.html | accessdate=26. ožujka 2006. | work=The Sydney Morning Herald | date=27. kolovoza 2002.}}&lt;/ref&gt;
Vjeruje se da ne postoji nikakva numerička vrijednost koja određuje da je što religija po definiciji ABS-a, već bi umjesto toga morao postojati sustav vjerovanja ili kakva filozofija, kao i nekakav oblik institucionalne ili organizacijske strukture.&lt;ref name=&quot;snopes&quot;&gt;{{cite web | title=snopes | url=http://www.snopes.com/religion/jedi.htm | accessdate=7. kolovoza 2006. }}&lt;/ref&gt;

Poticaj da se Australci izjasne kao članovi džedajskog reda bio je jedan od prvih primjera koncepta koji je postajao »[[viralni]]« na internetu u Australiji. Mrežno mjesto koje je postavljeno radi promicanja ovog koncepta zabilježilo je više od 100.000 posjeta u petotjednom razdoblju i prvi ga je put arhivirao [[Wayback Machine]] 21. listopada 2001.&lt;ref&gt;http://web.archive.org/web/20010415000000*/http://geocities.com/ausjedi&lt;/ref&gt;

Na popisu 2006. godine zabilježeno je 58.053 džedaja.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.smh.com.au/opinion/politics/portrait-of-a-nation-squid-jiggers-and-all-20110805-1ifgc.html | work=The Sydney Morning Herald | title=Portrait of a nation, squid jiggers and all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.heraldsun.com.au/opinion/be-counted-to-fulfil-your-destiny/story-e6frfhqf-1226106206036 Be counted to fulfil your destiny | Herald Sun&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Na popisu 2011. godine broj onih koji su izrazili svoju vjeru kao džedaji porastao je s posljednjeg popisa 2006. na 65.000.&lt;ref&gt;[http://www.smh.com.au/world/lachlan-murdoch-with-rupert-on-scientology-being-weird-cult-20120704-21ggy.html &quot;Lachlan Murdoch With Rupert on Scientology Being Weird Cult&quot;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/lateline/content/2012/s3536106.htm &quot;Scientology membership in drastic decline&quot;]&lt;/ref&gt;

Fenomen džedaja na popisima stanovništva privukao je pozornost [[sociologija religije|sociologa religije]] [[Adam Possamai|Adama Possamaia]] koji je o njemu raspravljao u svojoj knjizi ''Religija i popularna kultura: hiperrealni zavjet'' (engl. ''Religion and Popular Culture: A Hyper-Real Testament'').&lt;ref&gt;[http://www.peterlang.com/index.cfm?event=cmp.ccc.seitenstruktur.detailseiten&amp;seitentyp=produkt&amp;pk=14609&amp;concordeid=29272 Religion and Popular Culture: A Hyper-Real Testament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715065820/http://www.peterlang.com/index.cfm?event=cmp.ccc.seitenstruktur.detailseiten&amp;seitentyp=produkt&amp;pk=14609&amp;concordeid=29272 |date=2011-07-15 }} - [[Adam Possamai]]&lt;/ref&gt; Possamaieva studija smjestila je džedajizam u kontekst specifične [[metodologija|metodološke]] klasifikacije (‘hiperrealne religije’) i pokušala demonstrirati da postoji neprijateljstvo prema [[novi religijski pokreti|novim religijama]] u Australiji.&lt;ref&gt;[http://www.ashgate.com/default.aspx?page=637&amp;calctitle=1&amp;pageSubject=542&amp;title_id=8972&amp;edition_id=12007 Invented Religions: Imagination, Fiction and Faith] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160106014920/http://www.ashgate.com/default.aspx?page=637&amp;calctitle=1&amp;pageSubject=542&amp;title_id=8972&amp;edition_id=12007 |date=2016-01-06 }} - Carol Cusack (2010)&lt;/ref&gt;

U pripremama za popis 2006. godine pojavila su se izvješća da bi upisivanje džedaja na popisu 2006. moglo dovesti do globe zbog davanja ‘lažne ili zavaravajuće’ informacije. To se zbilo usprkos prethodnim pristupima ABA-a da oni na ovo pitanje iz 2001. gledaju ‘poprilično opušteno’ i da nitko nije bio progonjen u posljednjih 15 godina.&lt;ref name=&quot;smh2006&quot;&gt;{{cite news | title= Come to your census - no kidding, they're serious|  url=http://www.smh.com.au/news/national/come-to-your-census/2006/08/08/1154802890319.html | accessdate=29. kolovoza 2006. | date=9. kolovoza 2006. | work=The Sydney Morning Herald}}&lt;/ref&gt;

Popunjavanje popisnog obrasca strogo je povjerljivo i, budući da se prva stranica koja sadrži detalje o državljaninu odvaja od ostalih iskazanih odgovora, nemoguće je da australska vlada progoni zbog lažnih i zavaravajućih odgovora na popisna pitanja jer bi time kršila zakone o privatnosti.

=== Crna Gora ===

Na popisu stanovništva 2011. u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] grupa mladića izjasnila se na pitanje o etnicitetu kao »džedaji« jer vjeruju da etnicitet ne bi danas trebalo biti pitanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2011&amp;mm=04&amp;dd=07&amp;nav_id=73677 |title=News - Montenegro's Jedi minority attracts attention |publisher=B92 |date= |accessdate=29. lipnja 2011. |archivedate=2011-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110410040123/http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2011&amp;mm=04&amp;dd=07&amp;nav_id=73677 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Češka ===

Preliminarni rezultati popisa stanovništva 2011. pokazali su da je 15.070 ljudi na dobrovoljno pitanje o religiji odgovorilo da pripadaju džedajskoj religiji, što je Češki statistički ured opisao kao »moralne vrijednosti vitezova džedaja«. Ured je primijetio da je riječ o međunarodnom fenomenu. Budući da popisni obrazac 2011. nije popisivao religije, koje su bile s obrasca izostavljene, ukupan broj džedaja nisu umjetno uvećali oni koji nisu bili svjesni ovog fenomena prije popunjavanja popisnog obrasca. S druge strane, mnogi su ljudi poticali druge u raspravama i potom u medijima da navedu džedajsku religiju prije popisa 2011. (kao oblik prosvjeda protiv opsega, ukupnih troškova i obveznog popunjavanja popisa), što je vjerojatno bio uzrok.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zpravy.idnes.cz/pri-scitani-uvedme-viru-z-hvezdnych-valek-vyzyvaji-se-lide-na-internetu-1as-/domaci.aspx?c=A110127_141219_domaci_hv|title=Při sčítání uveďme víru z Hvězdných válek, vyzývají se lidé na internetu|trans_title=In addition let us faith in Star Wars call people on the Internet|date=27. siječnja 2011.|accessdate=16. prosinca 2011.|language=češki}}&lt;/ref&gt; Zabilježeno je da najveći broj džedaja živi u Pragu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.czso.cz/sldb2011/redakce.nsf/i/predbezne_vysledky_scitani_lidu_domu_a_bytu_2011|title=Předběžné výsledky Sčítání lidů, domů a bytů 2011|trans_title=Preliminary results of the Census and Housing 2011|date=|accessdate=15. prosinca 2011.|language=češki|archivedate=2012-01-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120104161044/http://czso.cz/sldb2011/redakce.nsf/i/predbezne_vysledky_scitani_lidu_domu_a_bytu_2011|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Hrvatska ===

Na [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva 2011. godine]] zabilježena su 303 Hrvata koji su se na pitanje o religiji izjasnili kao džedaji.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/u-rh-zivi-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca-broj-jedi-vitezova-nepoznat.html Dnevnik.hr - U RH živi 20 Klingonaca i 24 Marsovca!]&lt;/ref&gt;

=== Irska ===

U recenziji popisa 2011., objavljenoj u svibnju 2012., Odbor za javne poslove [[Dáil]]a postavio je pitanje [[Centralni statistički ured (Irska)|Centralnom statističkom uredu]] o pouzdanosti samoizjašnjenih odgovora navodeći kao primjer ljude koji su se o svojoj religiji na popisu izjasnili kao džedaji. Odgovor ureda bio je: »Vjerojatno bismo mogli kazati koji je broj ljudi koji su se deklarirali kao takvi, no to ne objavljujemo.«&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.breakingnews.ie/ireland/dail-committee-ponders-existence-of-jedi-knights-550110.html|title=Dáil committee ponders existence of Jedi knights|date=3. svibnja 2012.|work=BreakingNews|accessdate=4. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://thedailyedge.thejournal.ie/a-td-wants-to-know-how-many-jedi-knights-are-there-in-ireland-438677-May2012/|title=A TD wants to know: How many Jedi Knights are there in Ireland?|last=Reilly|first=Gavan|date=3. svibnja 2012.|work=The Daily Edge|publisher=thejournal.ie|accessdate=4. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://debates.oireachtas.ie/ACC/2012/05/03/00004.asp#N178 |title=Vote 4 - Central Statistics Office |date=3. svibnja 2012. |work=Committee of Public Accounts proceedings |publisher=Oireachtas |accessdate=10. svibnja 2012. |archive-date=2015-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018123817/http://debates.oireachtas.ie/ACC/2012/05/03/00004.asp#N178 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===

Na popisu 2001. godine 21.000 Kanađana upisalo je za svoju religiju da su vitezovi džedaji. Ovu je činjenicu ured premijera naveo kao logičko objašnjenje toga da je popisni obrazac dug 40 stranica bio dobrovoljan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://westernstandard.blogs.com/shotgun/2010/07/does-canada-lead-the-world-in-jedi-knights.html |title=The Shotgun: Does Canada lead the world in Jedi knights? |publisher=Westernstandard.blogs.com |date=18. srpnja 2010. |accessdate=29. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Na nacionalnom ispitivanju kućanstava ovaj se broj smanjio na 9000.&lt;ref&gt;{{cite news |title=National Household Survey: Number of ‘Jedi Knights’ in Canada dwindling |author=Ben Makuch and Steve Rennie|url=http://www.thestar.com/news/canada/2013/05/08/national_household_survey_number_of_jedi_knights_in_canada_dwindling.html |newspaper=Toronto Star| agency=The Canadian Press |date=8. svibnja 2013. |accessdate=8. svibnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Glasine govore da je fenomen počeo u Vancouveru u Britanskoj Kolumbiji. Dva radijska DJ-a s nekadašnjeg Jack FM-a otkrila su ovo pravilo i objavila ga u eteru. Potom su ustvrdili da ako se tko upiše na popisu kao džedaj, to znači jednog viteza džedaja više.

=== Novi Zeland ===

Više od 53.000 ljudi izjasnilo se kao džedaji na popisu stanovništva 2001. na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Novi Zeland imao je te godine najveći broj zabilježenih džedaja po stanovniku u svijetu, s 1,5 % ljudi koji su za svoju religiju naveli »džedaj«. Grad [[Dunedin]] imao je najveći broj zabilježenih džedaja po stanovniku.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; [[Statistics New Zealand]] tretira džedajske odgovore kao »odgovor shvaćen, no neće se brojiti«. Da su džedaji prebrojeni, bili bi druga po brojnosti religija na Novom Zelandu. Postoci stanovništva po religijskoj pripadnosti bili su:
* [[kršćanstvo]]: 58,9 %
* [[ireligija|nema religiju]]: 29,6 %
* uložili prigovor za neizjašnjavanjem: 6,9 %
* [[džedaji]]: 1,5 %
* [[budizam]]: 1,2 %
* [[hinduizam]]: 1,2 %
Pet godina poslije na Novom se Zelandu dogodilo smanjenje broja džedaja, a oko 20.000 ljudi izjasnilo je to za svoju religiju na popisu 2006. Ne zna se je li se njihov broj nastavio smanjivati jer popis 2011. nije dovršen zbog potresa u Christchurchu.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://norightturn.blogspot.com/2006/12/fate-of-jedi.html| title=The fate of the Jedi| publisher=No Right Turn| date=8. prosinca 2006.| accessdate=16. rujna 2007. |quote=A story in the Dominion-Post [http://www.stuff.co.nz/stuff/0,2106,3892378a11,00.html has the answer]: '...&amp;nbsp;census general manager Nancy McBeth told The Dominion Post there were more than 20,200 followers of the force&amp;nbsp;— down from 54,000 in 2001.'}}&lt;/ref&gt;

=== Srbija ===

640 Srba identificiralo se kao džedaji.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nadlanu.com/pocetna/info/vesti/Popis-Sve-manje-Srba-sve-vise-vanzemaljaca-teletabisa-Strumpfova.a-159350.295.html|title=Popis: Sve manje Srba, sve više vanzemaljaca, teletabisa, Štrumpfova|language=srpski|trans_title=List: Fewer Serbs, more aliens, Teletubbies, Smurfs|date=30. studenoga 2012.|quote=Džedaja je najviše 640, dok se Marsovcem i Marsovkom oseća 268 građana Srbije. Nekoliko njih se izjasnilo kao magarci, vampiri, teletabisi, prinčevi i princeze, zmajevi. Nisu izostali ni partizanovci i zvezdaši.|work=Vesti nadlanu|archive-date=2014-11-05|access-date=2015-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105104110/http://www.nadlanu.com/pocetna/info/vesti/Popis-Sve-manje-Srba-sve-vise-vanzemaljaca-teletabisa-Strumpfova.a-159350.295.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjena Kraljevina ===

[[Datoteka:Jedi census phenomenon 2001.pdf|thumb|Fenomen džedaja na popisu stanovništva 2001. godine]]

==== Engleska i Wales ====

U [[Engleska i Wales|Engleskoj i Walesu]] 390.127 ljudi (skoro 0,8 %) deklariralo je svoju religiju kao džedaji na svojim popisnim obrascima 2001. godine, nadmašivši [[sikizam]], [[judaizam]] i [[budizam]] te postavši četvrta religija po izjašnjenosti u zemlji.&lt;ref name=&quot;nationalstatistics&quot;&gt;{{cite web | title=Ethnicity and Religion: 'Jedi' | work=Census 2001 | url=http://www.statistics.gov.uk/census2001/profiles/rank/jedi.asp/ | accessdate=20. studenoga 2006. | archive-date=2003-04-01 | archive-url=https://web.archive.org/web/20030401182751/http://www.statistics.gov.uk/census2001/profiles/rank/jedi.asp/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na popisu 2001. 2,6 % stanovništva [[Brighton]]a izjasnilo se kao džedaji. Postoci religijske pripadnosti bili su:
* [[kršćani]]: 70,0 %
* [[ireligija|nema religiju]]: 14,7 %
* izabralo je ne odgovoriti: 7,8 %
* [[muslimani]]: 3,1 %
* [[hinduisti]]: 2,1 %
* [[džedaji]]: 0,7 %

Prije popisa stanovništva bilo je potvrđeno da državljani nisu podložni globi u vezi sa 10. pitanjem (o religiji).&lt;ref name=&quot;register&quot;&gt;{{cite web | work=theregister.co.uk | title=UK Jedi get green light | url=http://www.theregister.co.uk/2001/04/23/uk_jedi_get_green_light/ | accessdate=26. ožujka 2006. }}&lt;/ref&gt; To je bilo odlučeno na temelju Poglavlja 1. (2.) [[Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva (2000.)|Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva (2000.)]],&lt;ref name=&quot;englishact&quot;&gt;{{cite web | work=opsi.gov.uk | title=Census (Amendment) Act 2000 | url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2000/24/contents | accessdate=14. kolovoza 2007. }}&lt;/ref&gt; kojim je dopunjeno Poglavlje 8. Zakona o popisu stanovništva iz 2000. na način da »ni jedna osoba nije podložna kazni navedenoj u Potpoglavlju (1.) zbog odbijanja ili zanemarivanja izricanja ikakvih pojedinosti u vezi s religijom«. Izmjena u zakonu implementirana je Odredbom o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva 2000.&lt;ref name=&quot;englishorder&quot;&gt;{{cite web | work=opsi.gov.uk | title=The Census (Amendment) Order 2000 | url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2000/3249/contents/made | accessdate=14. kolovoza 2007. }}&lt;/ref&gt; i Pravilima o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva 2000.&lt;ref name=&quot;englishregs&quot;&gt;{{cite web | work=opsi.gov.uk | title=The Census (Amendment) Regulations 2000 | url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2000/3351/contents/made | accessdate=14. kolovoza 2007. }}&lt;/ref&gt;

Džedajima je dodijeljen zaseban kôd u Ujedinjenoj Kraljevini za obradbu popisa, tj. broj 896.&lt;ref&gt;{{cite web| title= Census of Population and Housing&amp;nbsp;— The 2001 Census, Religion and the Jedi| url= http://www.statistics.gov.uk/census2001/pdfs/section5part3.pdf| format= PDF| access-date= 2015-03-11| archive-date= 2010-03-31| archive-url= https://web.archive.org/web/20100331064243/http://www.statistics.gov.uk/census2001/pdfs/section5part3.pdf| url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Službenici iz [[Ured za nacionalnu statistiku|Ureda za nacionalnu statistiku]] istaknuli su da to samo znači da je to registrirano kao uobičajen odgovor na pitanje o »religiji« i da se time ne stječe nikakav status službenog priznanja. John Pullinger, direktor izvješćivanja i analize za popis stanovništva, primijetio je da su mnogi ljudi, koji u suprotnom ne bi bili ispunili popisni obrazac, činili to isključivo da se izjasne kao džedaji pa je ova šala pomogla poboljšati kvalitetu popisa stanovništva. Ured za nacionalnu statistiku otkrio je njihov ukupni broj u priopćenju za tisak naslovljenu ''Postoji 390.000 džedaja'' (engl. ''390,000 Jedis there are'').&lt;ref&gt;[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/census/census-2001-summary-theme-figures-and-rankings/390-000-jedis-there-are/jedi.html National Statistics Online (2001), &quot;390,000 Jedis There Are&quot;]&lt;/ref&gt;

U lipnju 2005. [[Jamie Reed]], novoizabrani [[Laburistička stranka (UK)|laburistički]] [[parlamentarni zastupnik]] [[Copeland (izborna jedinica parlamenta UK-a)|Copelanda]] u [[Cumbria|Cumbriji]], u svojem se [[inauguralni govor|inauguralnom govoru]] deklarirao prvim džedajskim parlamentarnim zastupnikom.&lt;ref name=&quot;jamiereed&quot;&gt;{{cite web | work=publications.parliament.uk | title=House of Commons Hansard Debates for 21 June 2005| url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200506/cmhansrd/vo050621/debtext/50621-24.htm#50621-24_spnew3 | accessdate=20. ožujka 2008. }}&lt;/ref&gt; Izjavu, koja je izrečena u kontekstu tekuće debate koja se ticala zakona o poticanju religijske mržnje, potvrdio je Reedov ured time da je bilo riječ o šali, a ne ozbiljnoj tvrdnji o vjeri. Tijekom sljedeće rasprave odbora o ovom zakonu [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativni]] parlamentarni zastupnik [[Beaconsfield (izborna jedinica parlamenta UK-a)|Beaconsfielda]] [[Dominic Grieve]] predložio je »malo šale« time da se izuzmu vitezovi džedaji od zaštite predviđene predloženim zakonom, zajedno sa [[sotonist]]ima i zagovornicima [[životinjska žrtva|životinjske žrtve]], ilustrirajući teškoću definiranja religijskog vjerovanja u zakonodavstvu.&lt;ref name=&quot;parldebate&quot;&gt;{{cite web | work=publications.parliament.uk | title=Racial and Religious Hatred Bill: Standing Committee Debates | url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200506/cmstand/e/st050629/pm/50629s01.htm | accessdate=14. kolovoza 2007. }}&lt;/ref&gt; Slično tomu, u travnju 2006. [[Edward Leigh]], konzervativni parlamentarni zastupnik [[Gainsborough (izborna jedinica parlamenta UK-a)|Gainsborougha]], tijekom rasprave odbora o zakonu o obrazovanju i inspekcijama postavio je pitanje da li bi mu dopustili otvorenje vjerske škole vitezova džedaja.&lt;ref name=&quot;parldebate1&quot;&gt;{{cite web | work=publications.parliament.uk | title=Education and Inspections Bill: Standing Committee Debates | url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200506/cmstand/e/st060420/pm/60420s10.htm | accessdate=14. kolovoza 2007. }}&lt;/ref&gt;

Dva su džedaja 16. studenoga 2006. poslala službenicima UN-a prosvjedno pismo u vezi s priznanjem [[Međunarodni dan tolerancije|Međunarodnog dana tolerancije]]. U pismu su zahtijevali da se dan preimenuje u »UN-ov međuzvjezdani dan tolerancije« i citirali popis 2001. koji svjedoči o 390.000 džedaja u Engleskoj i Walesu.&lt;ref&gt;{{cite news | title=Jedi demand Britain's fourth largest 'religion' receives recognition | url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-416761/Jedi-Knights-demand-Britains-fourth-largest-religion-receives-recognition.html | location=London | work=Daily Mail | date=16. studenoga 2006.}}&lt;/ref&gt;

S obzirom na brojke dobivene popisom 2011., broj se džedaja smanjio na 176.632 čime su zauzeli sedmo mjesto, pavši ispod judaizma i budizma, no i dalje prilično brojčano nadjačavši sve ostale alternativne i rugalačke religije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ons.gov.uk/ons/rel/census/2011-census/key-statistics-for-local-authorities-in-england-and-wales/rft-table-qs210ew.xls |title=Archive copy |access-date=2015-03-11 |archive-date=2015-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926075348/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/census/2011-census/key-statistics-for-local-authorities-in-england-and-wales/rft-table-qs210ew.xls |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Magazin ''[[Metal Hammer]]'' također je hrabrio čitatelje da za svoju religiju navedu »''heavy metal''« što je dovelo do više od 6000 odgovora.&lt;ref name=&quot;census2011&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/news/religion/9737886/Jedi-religion-most-popular-alternative-faith.html |title='Jedi' religion most popular alternative faith |last=Taylor |first=Henry |date=11. prosinca 2012. |accessdate=13. prosinca 2012. |publisher=''[[The Daily Telegraph]]'' |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Škotska ====

U [[Škotska|Škotskoj]] su se 14.052 čovjeka izjasnila da su džedaji njihova trenutačna religija (14.014 »džedaja«, 24 pripadnika »džedajskog reda« i 24 »sita«), a 2733 ispitanika izjavila su na popisu 2001. da je to bila njihova religija odmalena (2682 »džedaja«, 36 pripadnika »džedajskog reda« i 15 pripadnika »tamne strane«).&lt;ref name=&quot;scottishbreakdown&quot;&gt;{{cite web | work=scottishpf.org | title=The Pagan Federation (Scotland): Complete data for the: Q13 'Another Religion' (Current Religion) and Q14 'Another Religion' (Religion of Upbringing) write-in boxes, Scottish Census of 2001 | url=http://www.scottishpf.org/data.html | accessdate=14. kolovoza 2007. | archivedate=2018-06-12 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20180612140235/http://www.scottishpf.org/data.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Udio ljudi koji su se o svojoj religiji izjasnili kao džedaji bio je manji u Škotskoj od onoga u Engleskoj i Walesu, tj. 0,277 %.&lt;ref name=&quot;scottishpercentage&quot;&gt;{{cite web | work=scotland.gov.uk | title=Analysis of Religion in the 2001 Census: Summary Report| url=http://www.scotland.gov.uk/Publications/2005/02/20757/53576 | accessdate=14. kolovoza 2007. }}&lt;/ref&gt;

U travnju 2009. doznalo se da je osam policijskih službenika u najvećoj škotskoj policijskoj sili Strathclydeu navelo u dobrovoljnim obrascima da su njihova službena religija džedaji. Detalje je prikupio ''[[Jane's Police Review]]'' u zahtjevu za slobodu informacija.&lt;ref name=&quot;Strathclyde&quot;&gt;{{cite news | title=Force is strong for Jedi police | url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/glasgow_and_west/8003067.stm | accessdate=18. travnja 2009.  | work=BBC News | date=16. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==

Neke ateističke grupe prigovaraju nereligioznim pojedincima koji odgovaraju bilo kojim šaljivim odgovorom da to vodi podcjenjivanju broja nereligioznih ljudi i smanjenju njihova političkog utjecaja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://censusnoreligion.org/ |title=Atheist Foundation of Australia - Mark NO Religion |publisher=Censusnoreligion.org |date= |accessdate=29. lipnja 2011. |archive-date=2011-05-23 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110523103241/http://www.censusnoreligion.org/ }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==

* [[popis stanovništva Ujedinjene Kraljevine]]
* [[džedajizam]]
* [[parodijska religija]]

== Izvori ==

{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==

* [http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument ''The 2001 Census, Religion and the Jedi &amp;#91;Popis 2001., religija i džedaji&amp;#93;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081024214535/http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument |date=2008-10-24 }} – [[Australski ured za statistiku]], priopćenje za tisak

[[Kategorija:Religija u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Religija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Religija u Srbiji]]
[[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Religija u Irskoj]]</text>
      <sha1>syex685dn8twkausvwea2amnz8m75fq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija film</title>
    <ns>10</ns>
    <id>129280</id>
    <revision>
      <id>42600862</id>
      <parentid>42580447</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:53:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>usklađivanje s ostalim infokutijama</comment>
      <origin>42600862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9381" sha1="m9fc6frl6o6ynh9mihv2njlg523cw3j" xml:space="preserve">{{Infobox
| italic title = {{{italic title|}}}
| bodystyle = line-height: 1.5em; border-spacing: 2px;
| abovestyle  = padding: 0.2em 0em; font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }}
| above       = {{#if:{{{naziv|{{{naslov|}}}}}}|{{{naziv|{{{naslov|}}}}}}|{{PAGENAME}}}}
| image = {{#if: {{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if: {{{širina_slike|{{{širina slike|}}}}}}|&lt;!--then:--&gt;{{{širina_slike|{{{širina slike}}}}}}|&lt;!--else:--&gt;frameless}}|alt={{{alt|}}}]]}}
| captionstyle = font-size: 95%; line-height:1.5em;
| caption = {{{opis|}}}

|headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}}

| class1 = description

| label1 = Žanr
| data1  = {{{žanr|{{{genre|}}}}}}

| label2 = Režija
| data2  = {{{režija|{{{režiser|{{{director|}}}}}}}}}

| label3 = Producent
| data3  = {{{producent|{{{producer|}}}}}}

| label4 = Scenario
| data4  = {{{scenarij|{{{scenario|{{{scenarist|{{{screenplay|{{{writer|}}}}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{story|{{{sinopsis|}}}}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;'''sinopsis''': {{{story|{{{sinopsis|}}}}}}&lt;/small&gt;}}

| label5 = Predložak
| data5  = {{{based on|{{{temeljen_na|}}}}}}

| label6 = Naracija
| data6  = {{{narator|{{{naracija|{{{narrator|}}}}}}}}}

| label7 = Uloge
| data7  = {{{uloge|{{{nastupaju|{{{glavne uloge|{{{starring|}}}}}}}}}}}}

| label8 = Muzika
| data8  = {{{muzika|{{{glazba|{{{kompozitor|{{{music|}}}}}}}}}}}}

| label9 = Fotografija
| data9  = {{{fotografija|{{{snimatelj|{{{kinematografija|{{{cinematography|}}}}}}}}}}}}

| label10 = Montaža
| data10  = {{{montaža|{{{editing|{{{editor|}}}}}}}}}

| label11 = Studio
| data11  = {{{studio|{{{kompanija|{{{company|{{{production companies|}}}}}}}}}}}}

| label12 = Distribucija
| data12  = {{{distributer|{{{distributor|}}}}}}

| label13 = Premijera
| data13  = {{{premijera|{{{godina|{{{datum|{{{released|{{{release|}}}}}}}}}}}}}}}

| label14 = Trajanje
| data14  = {{{trajanje|{{{runtime|}}}}}}

| label15 = Zemlja
| data15  = {{{zemlja|{{{država|{{{country|}}}}}}}}}

| label16 = Jezik
| data16  = {{{jezik|{{{language|}}}}}}&lt;!--

--&gt;{{#switch:{{lc:{{{jezik|{{{language|}}}}}}}}
 |arapski|[[arapski]]|[[arapski jezik]]|[[Arapski jezik|arapski]]=[[Kategorija:Filmovi na arapskom jeziku]]
 |asamski|[[asamski]]|[[asamski jezik]]|[[Asamski jezik|asamski]]=[[Kategorija:Filmovi na asamskom jeziku]]
 |bengalski|[[bengalski]]|[[bengalski jezik]]|[[Bengalski jezik|bengalski]]=[[Kategorija:Filmovi na bengalskom jeziku]]
 |bugarski|[[bugarski]]|[[bugarski jezik]]|[[Bugarski jezik|bugarski]]=[[Kategorija:Filmovi na bugarskom jeziku]]
 |češki|[[češki]]|[[češki jezik]]|[[Češki jezik|češki]]=[[Kategorija:Filmovi na češkom jeziku]]
 |engleski|[[engleski]]|[[engleski jezik]]|[[Engleski jezik|engleski]]=[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
 |francuski|[[francuski]]|[[francuski jezik]]|[[Francuski jezik|francuski]]=[[Kategorija:Filmovi na francuskom jeziku]]
 |grčki|[[grčki]]|[[grčki jezik]]|[[Grčki jezik|grčki]]=[[Kategorija:Filmovi na grčkom jeziku]]
 |hebrejski|[[hebrejski]]|[[hebrejski jezik]]|[[Hebrejski jezik|hebrejski]]=[[Kategorija:Filmovi na hebrejskom jeziku]]
 |hindi|[[hindi]]|[[hindi jezik]]|[[Hindi jezik|hindi]]=[[Kategorija:Filmovi na hindiju]]
 |irski|[[irski]]|[[irski jezik]]|[[Irski jezik|irski]]=[[Kategorija:Filmovi na irskom jeziku]]
 |italijanski|talijanski|[[italijanski]]|[[talijanski]]|[[italijanski jezik]]|[[talijanski jezik]]|[[Italijanski jezik|italijanski]]|[[Talijanski jezik|talijanski]]=[[Kategorija:Filmovi na italijanskom jeziku]]
 |japanski|[[japanski]]|[[japanski jezik]]|[[Japanski jezik|japanski]]=[[Kategorija:Filmovi na japanskom jeziku]]
 |jidiš|[[jidiš]]|[[jidiš jezik]]|[[Jidiš jezik|jidiš]]=[[Kategorija:Filmovi na jidišu]]
 |kannada|[[kannada]]|kannada jezik|[[kannada jezik]]|[[kanada jezik]]|kanada jezik|[[Kannada jezik|kannada]]|[[Kanada jezik|kanada]]=[[Kategorija:Filmovi na kanada jeziku]]
 |kineski|[[kineski]]|[[kineski jezik]]|[[Kineski jezik|kineski]]=[[Kategorija:Filmovi na kineskom jeziku]]
 |mađarski|[[mađarski]]|[[mađarski jezik]]|[[Mađarski jezik|mađarski]]=[[Kategorija:Filmovi na mađarskom jeziku]]
 |makedonski|[[makedonski]]|[[makedonski jezik]]|[[Makedonski jezik|makedonski]]=[[Kategorija:Filmovi na makedonskom jeziku]]
 |malajalam|malayalam|[[malajalam]]|[[malayalam]]|[[malajalam jezik]]|[[Malajalam jezik|malajalam]]|[[Malayalam jezik|malayalam]]=[[Kategorija:Filmovi na malajalam jeziku]]
 |marathi|[[marathi]]|[[marathi jezik]]|[[Marathi jezik|marathi]]=[[Kategorija:Filmovi na marathi jeziku]]
 |nizozemski|holandski|[[nizozemski]]|[[holandski]]|[[nizozemski jezik]]|[[holandski jezik]]|[[Nizozemski jezik|nizozemski]]=[[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]]
 |norveški|[[norveški]]|[[norveški jezik]]|[[Norveški jezik|norveški]]=[[Kategorija:Filmovi na norveškom jeziku]]
 |njemački|nemački|[[njemački]]|[[nemački]]|[[njemački jezik]]|[[nemački jezik]]|[[Njemački jezik|njemački]]|[[Nemački jezik|nemački]]=[[Kategorija:Filmovi na njemačkom jeziku]]
 |perzijski|persijski|[[perzijski]]|[[persijski]]|[[perzijski jezik]]|[[persijski jezik]]|[[Perzijski jezik|perzijski]]|[[Persijski jezik|persijski]]=[[Kategorija:Filmovi na perzijskom jeziku]]
 |poljski|[[poljski]]|[[poljski jezik]]|[[Poljski jezik|poljski]]=[[Kategorija:Filmovi na poljskom jeziku]]
 |portugalski|[[portugalski]]|[[portugalski jezik]]|[[Portugalski jezik|portugalski]]=[[Kategorija:Filmovi na portugalskom jeziku]]
 |ruski|[[ruski]]|[[ruski jezik]]|[[Ruski jezik|ruski]]=[[Kategorija:Filmovi na ruskom jeziku]]
 |slovački|[[slovački]]|[[slovački jezik]]|[[Slovački jezik|slovački]]=[[Kategorija:Filmovi na slovačkom jeziku]]
 |slovenski|slovenački|[[slovenski]]|[[slovenački]]|[[slovenski jezik]]|[[slovenački jezik]]|[[Slovenski jezik|slovenski]]|[[Slovenački jezik|slovenački]]=[[Kategorija:Filmovi na slovenskom jeziku]]
 |srpskohrvatski|hrvatskosrpski|[[srpskohrvatski]]|[[hrvatskosrpski]]|[[srpskohrvatski jezik]]|[[hrvatskosrpski jezik]]|[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]|[[Hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]]|hrvatski|[[hrvatski]]|[[hrvatski jezik]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|srpski|[[srpski]]|[[srpski jezik]]|[[Srpski jezik|srpski]]|bosanski|[[bosanski]]|[[bosanski jezik]]|[[Bosanski jezik|bosanski]]|bošnjački|[[bošnjački]]|[[bošnjački jezik]]|[[Bošnjački jezik|bošnjački]]=[[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]]
 |škotski|[[škotski]]|[[škotski jezik]]|[[Škotski jezik|škotski]]=[[Kategorija:Filmovi na škotskom jeziku]]
 |španski|španjolski|[[španski]]|[[španjolski]]|[[španski jezik]]|[[španjolski jezik]]|[[Španski jezik|španski]]|[[Španjolski jezik|španjolski]]=[[Kategorija:Filmovi na španskom jeziku]]
 |švedski|[[švedski]]|[[švedski jezik]]|[[Švedski jezik|švedski]]=[[Kategorija:Filmovi na švedskom jeziku]]
 |tamilski|[[tamilski]]|[[tamilski jezik]]|[[Tamilski jezik|tamilski]]=[[Kategorija:Filmovi na tamilskom jeziku]]
 |telugu|[[telugu]]|[[telugu jezik]]|[[Telugu jezik|telugu]]=[[Kategorija:Filmovi na telugu jeziku]]
 |turski|[[turski]]|[[turski jezik]]|[[Turski jezik|turski]]=[[Kategorija:Filmovi na turskom jeziku]]
 |ukrajinski|[[ukrajinski]]|[[ukrajinski jezik]]|[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]=[[Kategorija:Filmovi na ukrajinskom jeziku]]
 |urdu|[[urdu]]|[[urdu jezik]]|[[Urdu jezik|urdu]]=[[Kategorija:Filmovi na urduu]]
}}

| label17 = Budžet
| data17  = {{{budžet|{{{budget|}}}}}}

| label18 = Bruto prihod
| data18  = {{{zarada|{{{bruto|{{{gross|}}}}}}}}}

| label19 = Web stranica
| data19  = {{{URL|{{{web stranica|{{{website|}}}}}}}}}

|header20 = {{#if:{{{prethodni|{{{prethodi|{{{prethodnik|}}}}}}}}}{{{naredni|{{{slijedi|{{{sledi|{{{nasljednik|{{{naslednik|}}}}}}}}}}}}}}}|Kronologija}}
| data21  = {{#if:{{{prethodni|{{{prethodi|{{{prethodnik|}}}}}}}}}{{{naredni|{{{slijedi|{{{sledi|{{{nasljednik|{{{naslednik|}}}}}}}}}}}}}}}|&lt;span&gt;&lt;/span&gt;
{{{!}} style=&quot;width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.5em; vertical-align: top&quot;
{{!}} style=&quot;width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0&quot; {{!}} Prethodi:
{{!}} style=&quot;width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em&quot; {{!}} Sl(ij)edi:
{{!}}}
}}
| data22  = {{#if:{{{prethodni|{{{prethodi|{{{prethodnik|}}}}}}}}}{{{naredni|{{{slijedi|{{{sledi|{{{nasljednik|{{{naslednik|}}}}}}}}}}}}}}}|&lt;span&gt;&lt;/span&gt;
{{{!}} style=&quot;width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.5em; vertical-align: top&quot;
{{!}} style=&quot;width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0&quot; {{!}} {{{prethodni|{{{prethodi|{{{prethodnik|}}}}}}}}}
{{!}} style=&quot;width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em&quot; {{!}} {{{naredni|{{{slijedi|{{{sledi|{{{nasljednik|{{{naslednik|}}}}}}}}}}}}}}}
{{!}}}
}}

| header23 ={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naslov}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}}

}}{{#if:{{{1|}}}{{{amg_id|}}}{{{website|}}}{{{imdb_rating|}}}{{{mpaa_rating|}}}|[[Kategorija:Članci o filmu koji koriste zastarjele parametre]]}}&lt;noinclude&gt;&lt;noinclude&gt;

{{documentation}}
&lt;!-- Add cats to the /doc subpage, not here! --&gt;
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Film]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m9fc6frl6o6ynh9mihv2njlg523cw3j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gamma Ray</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152214</id>
    <revision>
      <id>42600746</id>
      <parentid>42333281</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:28:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8308" sha1="3vpqoao8gd9wwwlt233wtmbzf48064i" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Gamma Ray
| Img                  = Gamma Ray (band).jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = 
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Power Metal]]
| Djelatno_razdoblje   = 1988. - danas
| Producentska_kuća    = [[RCA Records]]&lt;br /&gt;[[FAD Records]]&lt;br /&gt;[[Noise Records]]&lt;br /&gt;[[Sanctuary Records]]&lt;br /&gt;[[SPV GmbH]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.gammaray.com/ gammaray.com]
| Sadašnji članovi     = [[Kai Hansen]]&lt;br /&gt;[[Henjo Richter]]&lt;br /&gt;[[Dirk Schlächter]]&lt;br /&gt;[[Dan Zimmermann]]
| Bivši članovi        = [[Ralf Scheepers]]&lt;br /&gt;[[Uwe Wessel]]&lt;br /&gt;[[Jan Rubach]]&lt;br /&gt;[[Mathias Burchard]]&lt;br /&gt;[[Uli Kusch]]&lt;br /&gt;[[Thomas Nack]]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Gamma Ray''' je [[nemačka|njemački]] [[power metal]] bend. Osnovao ga je [[Kai Hansen]], [[Helloween]]ov [[Električna gitara|gitarist]], [[Pjevanje|pjevač]] i [[tekstopisac]].

== Biografija ==

Gamma Ray je osnovao [[Kai Hansen]] kao prvi solo projekt nakon odlaska iz [[Helloween]]a. Prvi album ''[[Heading for Tomorrow]]'' izd [[1990]]. je postigao uspjehe u [[Nemačka|Njemačkoj]] i [[Japan]]u. Ubrzo po završetku snimanja prvog albuma, Gamma Ray su morali odgoditi svoje koncerte zbog odlaska bubnjara, [[Mathias Burchardta|Mathiasa Burchardta]], koji se odlučio posvetiti fakultetu. Zamjenio ga je [[Uli Kusch]], donedavni bubnjar Helloweena. Bend je tada nastupao u sljedećoj postavi: [[Ralf Scheepers]] vokal, [[Dirk Schlächter]] gitara, [[Uwe Wessel]] bas, Uli Kusch bubnjevi i Kai Hansen gitara. Album ''[[Sigh No More]]'' snimaju iste godine. Stil se dosta razlikuje od prvog albuma, a tekstovi su jako depresivni jer su rađeni na temu [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] koji se istodobno odvijao. [[1992]]. bend napušta ritam sekcija (Kusch i Wessel), a zamijenjeni su dvojicom mladih glazbenika iz njemačkog demo benda ''Anesthesia'', [[Thomas Nack|Thomasom Nackom]] i [[Jan Rubach]]om.

Uz to, Gamma Ray počinju graditi svoj studio, tako da sljedeći album počinju snimati tek [[1993]]. Naučivši se na vlastitim greškama, budući da prijašnji album nije bio baš dobro prihvacen, albumom ''[[Insanity and Genius]]'' Gamma Ray se vraća na pravi power metal (u ono doba poznat kao &quot;melodic speed metal&quot;), a album svoju promociju dobiva na ''Melodic Metal Strikes Back'' festivalima. Održana su četiri koncerta pod tim nazivom, a snagu ''melodic'' metala predstavljaju Gamma Ray, Hellicon, Rage i Conception. Cijeli nastup u [[Hamburg]]u se snima i Gamma Ray izdaje video ''Lust For live'', koji je izdan i na CDu ''The Power of Metal'' koji dijele s ostalim bendovima koji su nastupali na ''Melodic Metal Strikes Back''.

Točno uoči snimanja novog albuma, javljaju se novi problemi. Ralf Scheepers napušta bend, jer je htio konkurirati za upražnjeno mjesto pjevača [[Judas Priest]]a. Dužnost prvog vokala je preuzeo Kai Hansen. Zbog tih komplikacija, sljedeći album je svijetlo dana ugledao [[1995]]. pod nazivom ''[[Land of the Free]]''. Nisu svi bili oduševljeni tim potezom, jer su svi čuli [[Helloween]]ov ''[[Walls of Jericho]]'' gdje Kai kao vokal nije baš briljirao. Nakon izlaska albuma sve sumnje su bile uklonjene, i svi su se mogli uvjeriti u golemi i osvježavajući napredak Hansenovog vokala. Na albumu se pojavljuje i [[Michael Kiske]] pjevajući na ''Time To Break Free''. Bend uskoro odlazi na veliku europsku turneju, s koje se vraćaju sa materijalom za novi ''live'' album, ''[[Alive 95]]'', koji stiže u prodavaonice 1996. Ubrzo iz benda odlaze Rubach i Nack, te bend dolaze talentirani gitarist [[Henjo Richter]] i bubnjar [[Dan Zimmermann]]. Snimanje sljedećeg albuma, petog po redu, započinje u ožujku [[1997]]. i u svibnju izlazi singl ''[[Valley Of The Kings]]'' na kojemu se nalazi i jedna pjesma koju je Hansen napisao za [[Iron Savior]]. Novi album uskoro dolazi u prodavaonice pod nazivom ''[[Somewhere Out in Space]]'' (prvotno nazvan ''Man, Martians &amp; Machines''). Album je inspiriran filmom ''[[2001: A Space Odyssey (1968)|Odiseja 2001]]'', i po mnogima smatran najboljim Gamma Ray albumom do danas. To je bio najbrži i najmelodičniji album koji su Gamma Ray napravili dotad. [[1999]]. izlazi album ''[[Powerplant]]''. Album je ponovno konceptualan, inspiriran svemirom i završetkom jednog tisućljeća, a i znakovito završava pjesmom ''Armageddon''. Ovaj put za crtež na omotu je bio zaslužan [[Derek Riggs]], koji se proslavio omotima za [[Iron Maiden]] i njihovom maskotom ''Eddijem''. [[2000]]. Gamma Ray se odlučuje za ''best of'' album. U konačnici se album sastojao od dva CD-a, od kojih su većina bile ponovne snimke starih pjesama, a nazvan je ''[[Blast From The Past]]''. [[2001]]. godine izdaju album ''[[No World Order!]]'' i nastavljaju sa serijom koncepciranih albuma – ovaj put progovaraju o tajnom redu ''Illuminati'', te ubrzo nakon velike turneje na kojoj su prvi put posjetili [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Kanada|Kanadu]] i izdaju ''live'' album ''[[Skeletons in the Closet]]''. [[2005]]. u prodaju je pušten album ''[[Majestic]]''.

Najnoviji album ''[[Land of the Free II]]'' je pušten u prodaju [[19. 11.|19. studenog]] [[2007]]. Po izdavanju albuma, Gamma Ray su bili &quot;specijalni gosti&quot; na turneji Helloweena &quot;Hellish Tour&quot;. Alessio Gori, klavijaturist i pjevač benda Flashback of Anger, je svirao klavijature u toku turneje.

== Sastav ==

=== Sadašnja postava ===
* [[Kai Hansen]] - vokal, gitara
* [[Henjo Richter]] - gitara
* [[Dirk Schlächter]] - bas
* [[Dan Zimmermann]] - bubnjevi

=== Bivši članovi ===
* [[Uwe Wessel]] - bas
* [[Ralf Scheepers]] - vokal
* [[Jan Rubach]] - bas
* [[Mathias Burchard]] - bubnjevi
* [[Uli Kusch]] - bubnjevi
* [[Thomas Nack]] - bubnjevi
&lt;timeline&gt;
TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy
ImageSize = width:900 height:250
PlotArea = width:700 height:200 bottom:20 left:20

Colors =
  id:canvas value:rgb(0.97,0.97,0.97)
  id:grid1  value:rgb(0.86,0.86,0.86)
  id:grid2  value:gray(0.8)
  id:bars   value:rgb(0.96,0.96,0.6)
  id:bg     value:white
  id:2color value:rgb(1,1,0.6)

BackgroundColors = canvas:bg

Period = from:1989 till:2007
ScaleMajor = unit:year increment:1 start:1989 gridcolor:grid1

BarData=
  barset:Bandmembers

PlotData=

# set defaults
  width:20 fontsize:m textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) color:bars

  barset:Bandmembers

  from:1989 till:2007 text:&quot;Kai Hansen&quot; 
  color:2color from:1990 till:2007 text:&quot;Dirk Schlachter&quot;
  from:1989 till:1994 text:&quot;Ralf Scheepers&quot; 
  color:2color from:1989 till:1993 text:&quot;Uwe Wessel&quot;
  from:1993 till:1997 text:&quot;Jan Rubach&quot; 
  color:2color from:1997 till:2007 text:&quot;Henjo Richter&quot;
  from:1989 till:1990 text:&quot;Mathias Burchard&quot;
  color:2color from:1990 till:1992 text:&quot;Uli Kusch&quot;
  from:1992 till:1997 text:&quot;Thomas Nack&quot;
  color:2color from:1997 till:2007 text:&quot;Dan Zimmerman&quot;
  
&lt;/timeline&gt;

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* ''[[Heading for Tomorrow]]'' - (1990.)
* ''[[Sigh No More]]'' - (1991.)
* ''[[Insanity and Genius]]'' - (1993.)
* ''[[Land of the Free]]'' - (1995.)
* ''[[Alive '95]]'' - (1996.)
* ''[[Somewhere Out in Space]]'' - (1997.)
* ''[[Powerplant]]'' - (1999.)
* ''[[Blast from the Past]]'' - (2000.)
* ''[[No World Order]]'' - (2001.)
* ''[[Skeletons in the Closet]]'' - (2003.)
* ''[[Majestic]]'' - (2005.)
* ''[[Land of the Free II]]'' - (2007.)
* ''[[To the Metal!]]'' - (2010.)
* ''[[Empire of the Undead]]'' - (2014.)

=== Singlovi ===
* ''Heaven Can Wait'' - (1990.)
* ''Who Do You Think You Are'' - (1990.)
* ''Future Madhouse'' - (1993.)
* ''Rebellion In Dreamland'' - (1995.)
* ''Silent Miracles'' - (1995.)
* ''Valley Of The Kings'' - (1997.)
* ''Heaven Or Hell'' - (2001.)

=== Kompilacije ===
* ''Heading For The East'' - (1991.)
* ''Lust For Live'' - (1994.)

== Vanjske veze ==
* [http://www.gammaray.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120404103233/http://www.gammaray.com/ |date=2012-04-04 }}

{{commonscat|Gamma Ray (band)}}
{{Gamma Ray}}

[[Kategorija:Njemačke heavy metal grupe]]
[[Kategorija:Hamburg]]
[[Kategorija:Power metal grupe]]</text>
      <sha1>3vpqoao8gd9wwwlt233wtmbzf48064i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fender Jazzmaster</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152251</id>
    <revision>
      <id>42600673</id>
      <parentid>42468641</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:19:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13000" sha1="jy1tx0o00xvf778pgkat4bvbm52ty9b" xml:space="preserve">{{Infookvir gitara
| ime_modela         = Fender Jazzmaster
| slika              = Fender Jazzmaster.jpg
| veličina           = 
| natpis_pod_slikom  = Fender Jazzmaster
| klasifikacija      = 
| proizvođač         = [[Fender]]
| godina_proizvodnje = 1958. - 1980., 1986 - danas
| model_tijela       = puno tijelo	
| model_vrata        = pričvršćen vijcima
| drvo_za_tijelo     = [[jova|joha]]
| drvo_za_vrat       = [[javor]]
| hvataljka          = [[palisander]]
| glasnjača          =
| bokovi i donja ploča =
| ploča              = 
| potenciometri      =
| most               = 'plutajući' [[tremolo]]
| konjić             = 
| žičnjak            =
| magneti            = 2 jednostruka magneta
| broj_pragova       = 
| model_žice         = 
| debljina_žice      =  
| dužina_skale       =
| metalna_šipka      =
| gornja kobilica    = 
| sedlo              =
| mašinice           = 
| ključevi           =
| glazbenici         = 
| boje               = 
}}
'''Fender Jazmmaster''' je model [[električna gitara|električne gitare]] koja je prvi put predstavljena [[1958]]. godine na [[NAMM]] Show-u, (jedan od najvećih sajmova glazbene opreme na svijetu) i tad je ostvarila bolju marketinšku promidžbu i od [[Fender Stratocaster]]a, koji je bio prvobitna zamjena [[Fender Telecaster]] gitari. Kao što i samo ime govori, Jazmmaster modeli bili su namjenjeni [[jazz]] [[muzika|glazbi]], ali već od ranih '60-tih na njoj sviraju i [[rock and Roll|rock]] [[muzičar|glazbenici]].

== Historija ==
U '50-tim godinama svjetsko tržište električne gitare naglo se razvijalo. Mlada tvrtka Fender već je imala svoje uspješne modele Telecaster i Stratocaster, da bi predstavila i svoju novu liniju modela Fender Jazzmaster gitaru 1958. godine na 'Musikmesse NAMM Show'-u (National Association of Music Merchants) u [[Anaheim]] [[Kalifornija]]. Model Jazzmaster bio je savršeno dizajniran, s ciljem da sa svojim toplim tonom nađe mjesto u kolekciji jazz glazbenika, koji su do tada je još uvijek preferirali modele konkurencije Gibson. Razlika ovoga, od ostalih Fenderovih modela, je u tome što je hvataljka urađena od [[palisander]]a.
Prodaja je unatoč odličnom marketing išla ispod očekivanja jer su glazbenici već imali svoje provjerene favorite u tonu Tecastera i Stratocastera, a i teško se plasirala ideja novog dizajna modela kod već uhodnog trenada. Dalje, model nije pratio korak suvremene linije kao npr., većina [[Les Paul]]ovih modela u Gibsonu.
Nakon što je prodaja rapidno opala, 1982. godine prestalo se s proizvodnjom Fender Jazzmastr-a (osim još preostalih zaliha u trgovinama). U kasnim 1980-im grupa alternativnih glazbenika i struka iz kompanije Fender u potrazi za dobrim, ali jeftinim instrumentom, ponovno oživljavaju gotovo zaboravljeni Jazzmaster model. Sada je dizajn nove gitare puno egzotičniji, a cijelu promidžbu podržali su kako mnogi alternativni, tako i dominantni pop i rock glazbenici.
Proizvodnja se svela na ponudu jeftinijih standard modela iz [[Japan]]a, i modela iz 'Fender Custom-Shop'-a. Modeli Jazzmastera su opet popularizirani, ali proizvodno/prodajne brojke su još uvijek daleko ispod one u ostalih modela.
 
== Konstrukcija ==
Gitara je svojim oblikom dizajnirana tako da najbolje 'leži' u sjedećem položaju, što preferiraju mnogi [[jazz]] [[muzika|glazbenici]]. Dužina skale od 25-1/2” omogućava punu glazbenu improvizaciju, prekidač za pojedinačno uključivanje magneta, zasebne kontrole tona i volumena, te tremolo s iznimno dugom ručicom koji se aktivirao privlačenjem tijelu gitare. To su bile glavne i prepoznatljive odlike Fender Jazzmaster gitare. [[Datoteka:Red special tremolo.svg|mini|desno|200px|shema tremola]]
Tijelo je nešto veće u odnosu na ostale Fender modele, a bijeli [[soapbar]] magneti uveliko podsjećaju na [[Gibson Guitar Corporation|Gibsonov]] P90 model magneta. Iako je njihova konstrukcija u biti slična, nisu identični. Gibsonovi su magneti motani široko i ravnije, dok su Fenderovi uže i višlje, što im u konaćnici daje puno topliji ton, bez gubitka jasnoće. Jazzmaster modeli u jazz glazbi imaju svojstven specifični ton, za razliku od široke lepeze tonova (npr. Stratocastera) što često ljubitelji jazz glazbe osporavaju. Međutim, to je potvrdio i veliki jazz glazbenik [[Joe Pass]] prilikom svog boravka u [[Synanon]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Guitars and Guitar Amplifiers of Joe Pass&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.jazzguitar.be/joe_pass_guitar.html |access-date=2012-04-02 |archive-date=2012-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403162203/http://www.jazzguitar.be/joe_pass_guitar.html }}&lt;/ref&gt; Jazzmaster su obrnuto jazz glazbi koristili u tzv., 'surf rock' žanru, kao npr., grupe: [[The Ventures]] ili [[The Fireballs]], gdje su i na ovaj način promovirali ove gitare. Jazzmaster model je također igrao važnu ulogu u stvaranju 'Indorock' scene,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://indorock.pmouse.nl/story.htm |access-date=2012-04-02 |archivedate=2012-07-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120709023122/http://indorock.pmouse.nl/story.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a s gitaristom [[Andy Tielman]] i njegovom 10-žičanom gitarom, kojoj je otvore na glavi vrata uradio užarenim čavlima, počinje duga, često i neobična tradicija tzv., 'DIY Jazzmaster' modifikacije gitara tijekom sljedećeg desetljeća. Tu izdvajamo i ondašnje 'eksperimentalne' glazbene sastave: [[Sonic Yout]] i [[My Bloody Valentine]] čiji su stil i način glazbe kasnije mnogi prihvatili. 
U Fenderu su prepoznali potrebu za dizajniranjem namjenskih modela 'surf-rock' gitara, te su predstavili novi [[Fender Jaguar]] model s 24&quot; dužinom skale, s [[hrom|kromiranom]] dekoracijom i magnetima sličnim kao u Stratocastera. Daljnja mišljenja su se dijelila oko položaja magneta novih modela u samome tijelu gitare. Jazzmster je bio prvi Fenderov model gitare koji je točkaste oznake 'dot inlay' na hvataljci dvoslojnog vrata uradio od [[gline]], i sa smeđom 4-slojnom pločom (imitacija kornjačinog oklopa) na tijelu gitare. Do sredine 1959. godine imamo u ponudi i modele s jednoslojnom anodiziranom pločom.

== Ostali modeli ==
'''Kopije modela'''
Priozvodne linije kopiranih modela Fender Jazzmaster proširene su po cijelom svijetu, a naročito 1960-tih i 1970-tih godina. Samu kvalitetu čestu uvjetuje platežna moć kupaca. Tako tvrtke kao što su: [[Dillion]], [[Yamaha]], [[Framus]], [[Teisco]], [[Aria]], [[Jansen]], [[Harmony]], [[National]] i [[Demel]] svoju konstrukciju proizvodnje bazirale na modelu 'surf-rock' tonu gitare iz 1960. godine. Mnoge moderne kopije su mješavina modela Jazzmaster i Stratocaster gitare, čime se drastično mijenja sami karakter modela gitare, što istinski smeta iskrenim zaljubljenicima u originalni ton. U takvom okruženju modeli gube svoju realnu cijenu, i da bi se spriječilo daljnje kopiranje, Fender je uspio dobiti zaštitnu licencu za oblik tijela svojih modela.

'''Jazzmaster Japan'''
[[Datoteka:Fender Japan Jazzmaster.jpg|mini|lijevo|150px|Fender Jazzmaster Japan]]
Fenderove modele MIJ ili CIJ urađene u Japanu karakterizira visoka kvaliteta. Takav pristup izradi gitara doveo je do toga da su se samo sporadični modeli magli naći do kraja 1980. godine u [[Amerika|USA]] ili na drugom svjetskom tržištu. Unatoč kvaliteti gitare, zamjerka je bila na uskom Stratocaster magnetu smještenom u široko kućište, što je navodno davalo mješavinu zvuka između Strat/Jaguar gitare, i odudaralo bi bojom tona od klasičnog Jazzmaster tona. Od 1996. godine tvornica [[Squier]] je preuzela proizvonju s novim [[Squier Jagmaster]] modelom, koji je imao dva [[humbucker]] mgneta na tijelu. Ovaj model gitare je [[hard rock]] glazbi pružio puno drukčiju boju tona.

'''Jazzmaster Meksiko'''
U svibnju 2008. godine Fender Classic Player predstavio je novu Jazzmaster seriju, koja je izrađena u [[Meksiko|Meksiku]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gguitars.com/fe8044494.html |access-date=2012-04-02 |archivedate=2009-01-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090106172021/http://www.gguitars.com/fe8044494.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovdje je Fender na originalnom dizajnu napravio brojne izmjene, zamijenivši tako tremolo most s Tune-O-Matic modelom, hvataljka ima 9.5 &quot; radijus, a tremolo je sada nešto bliže mostu gitare. Instalacija magneta je prilagođena za posebnu ugradbu P-90 magneta viđene na Gibsonovim modelima, ili po želji moguća ugradba i duplih jednostrukih magneta sa Stratocaster modela.

== Jazzmaster u glazbi ==
[[Datoteka:Kevin Shields (2008).jpg|mini|desno|150px|Kevin Shields]]
Zbog svog čistog/zvonkog (twang) tona Jazzmaster gitaru često preferiraju glazbenici i u rock glazbi. Tomu pridonosi i specifični tremolo koji je pogodan za sviranje tog stila glazbe. U tom kontekstu izdvajam i poznate gitariste koji su svirali na Jazzmaster modelu: [[Bob Bogle]]&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2009/06/17/arts/music/17bogle.html?_r=1 Bob Bogle, Ventures’ Guitarist, Dies at 75 - Obituary (Obit) - NYTimes.com&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; u [[The Ventures]], [[Carl Wilson]]&lt;ref&gt;[http://thebeachboys.forumsunlimited.com/index.php?showtopic=4969&amp;mode=threaded&amp;pid=32564 Carl Wilson - interview 1989 - The Beach Boys&lt;!-- Bot generated title --&gt;]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; u [[The Beach Boys]], kao i [[Luther Perkins]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Luther Perkins&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.counterfit.com/Luther%20Perkins.html |access-date=2012-04-02 |archive-date=2009-08-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090813001051/http://www.counterfit.com/Luther%20Perkins.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; i [[Johnny Cash]]&lt;ref&gt;[http://www.concertlivewire.com/interviews/cash.htm Johnny Cash Interview - One on One&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; u [[The Tennessee Three]] koji također svira na Jazzmaster gitari. 
Dalje, imamo glazbenike: [[Elvis Costello]]&lt;ref&gt;[http://blogs.phoenixnewtimes.com/uponsun/2008/02/future_shock_the_cure_jimmy_pa.php Future Shock: The Cure, Jimmy Page, Elvis Costello, and more - Phoenix - Music - Up on the Sun&lt;!-- Bot generated title --&gt;]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;, [[Robert Smith]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Robert Smith on Craziness, Commercialism and Cure by Numbers (NY Rock Interview)&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.nyrock.com/interviews/2000/cure.htm |access-date=2012-04-02 |archivedate=2011-05-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110526031220/http://www.nyrock.com/interviews/2000/cure.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; u [[The Cure]], [[Patrick Walden]]&lt;ref&gt;http://www.bookrags.com/wiki/Patrick_Walden{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; u [[Ex-Babyshambles]], zatim: [[Lee Ranaldo]]&lt;ref&gt;[http://www.zimbio.com/Lee+Ranaldo/articles/tgPlNOPdK-T/Sonic+Youth Sonic Youth - Lee Ranaldo - Zimbio&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; i [[Thurston Moore]]&lt;ref&gt;[http://www.spikemagazine.com/0600thurstonmoore.php Sonic Youth: An interview with Thurston Moore - Spike Magazine&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; oboje u Sonic Youth, [[J. Mascis]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.fender.com/products/search.php?partno=0255800550 |access-date=2012-04-02 |archivedate=2007-09-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929083437/http://www.fender.com/products/search.php?partno=0255800550 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; u [[Dinosaur Jr.]], i [[Kevin Shields]]&lt;ref&gt;[http://www.zimbio.com/Kevin+Shields/pictures/pro Kevin Shields Pictures, Photos &amp; Images - Zimbio&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; s [[Bilinda Butcher]]&lt;ref&gt;[http://www.zimbio.com/Bilinda+Butcher Bilinda Butcher - Zimbio&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; oboje u sastavu My Bloody Valentine&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://mybloodyvalentine2.tripod.com/ |title=My Bloody Valentine&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2012-04-02 |archive-date=2012-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210104421/http://mybloodyvalentine2.tripod.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Glazbenici su često i eksperimentirali s zvukom Jazzmaster gitare, kao npr., u [[Nemačka|Njemačkoj]] sastavi [[Tocotronic]]&lt;ref&gt;[http://www.last.fm/music/Tocotronic Tocotronic – Discover music, concerts, stats, &amp; pictures at Last.fm&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; i [[Tomte]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Chrisaro, Verkauf von Instumente und Audiogeräte&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://chrisaro.ch/verkauf/instrum.htm |access-date=2012-04-02 |archivedate=2009-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090212154422/http://chrisaro.ch/verkauf/instrum.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://jimshine.com/jazzmaster/intricacies_of_the_fender_jazzma.htm Fender Jazzmaster gitara]

{{Fender gitare}}

{{Commonscat|Fender_Jazzmaster}}

[[Kategorija:Električne gitare Fender|Jazzmaster]]</text>
      <sha1>jy1tx0o00xvf778pgkat4bvbm52ty9b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fender Cyclone</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152256</id>
    <revision>
      <id>42600672</id>
      <parentid>42263261</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7527" sha1="7itq7igv30ekd3gleebak59zawkqyk2" xml:space="preserve">{{Infookvir gitara
| ime_modela=Fender Cyclone 
| slika=		
| veličina= 
| natpis_pod_slikom=				 
| klasifikacija= 
| proizvođač=[[Fender]]
| godina_proizvodnje =[[1997]]. - [[2006]]. 
| model_tijela=puno tijelo
| model_vrata= pričvršćen vijcima 
| drvo_za_tijelo=[[Topola]]&lt;br /&gt;
| drvo_za_vrat =[[Javor]]
| hvataljka= [[Palisander]]
| glasnjača=
| bokovi i donja ploča =
| ploča= 
| potenciometri=
| most=stariji stil dizajna s [[vibrato sistem za gitaru|vibrato]] ručicom
| konjić= 
| žičnjak=
| magneti=1 jednostruki&lt;br /&gt; model Tex Mex bliže vratu&lt;br /&gt;1 dvostruki&lt;br /&gt; model Atomic bliže mostu
| broj_pragova=22.
| model_žice=
| debljina_žice= 
| dužina_skale=
| metalna_šipka=
| gornja kobilica=
| sedlo=
| mašinice= 
| ključevi=
| glazbenici= 
| boje=[[Žuto|žuta]], tamno [[crveno|crvena]] i metalik&lt;br /&gt;originalno: svijetlo crvena, [[crno|crna]], [[sunburst (bojanje)|sunburst]] i [[bijelo|bijela]]
}}
{{Infookvir gitara
| ime_modela=Fender US Cyclone 
| slika=		
| veličina= 
| natpis_pod_slikom=				 
| klasifikacija= 
| proizvođač=Fender
| godina_proizvodnje =[[2000]]. - [[2001]]. 
| model_tijela=puno tijelo
| model_vrata= pričvršćen vijcima 
| drvo_za_tijelo=Topola&lt;br /&gt;
| drvo_za_vrat =Javor
| hvataljka=Palisander
| glasnjača=
| bokovi i donja ploča =
| ploča= 
| potenciometri=
| most=dvostepeni sinkroniziran,&lt;br /&gt; s vibrato ručicom&lt;br /&gt;(Custom: dvostepeni stariji dizajn, sinkroniziran)
| konjić= 
| žičnjak=
| magneti=2 jednostruka,&lt;br /&gt; model Vintage Noiseless&lt;br /&gt;(Custom: dva Lace Sensors)
| broj_pragova=
| model_žice=
| debljina_žice= 
| dužina_skale=
| metalna_šipka=
| gornja kobilica=
| sedlo=
| mašinice= 
| ključevi=
| glazbenici= 
| boje=svijetlo crvena, svijetlo [[plavo|plava]], crna,&lt;br /&gt; trobojni sunburst i bijela
}}
{{Infookvir gitara
| ime_modela=Fender Cyclone II 
| slika=Fender Cyclone II.jpg		
| veličina= 
| natpis_pod_slikom=				 
| klasifikacija= 
| proizvođač=Fender
| godina_proizvodnje =2002. - 2006. 
| model_tijela=puno tijelo
| model_vrata= pričvršćen vijcima 
| drvo_za_tijelo=Topola&lt;br /&gt;
| drvo_za_vrat =Javor
| hvataljka=Palisander
| glasnjača=
| bokovi i donja ploča =
| ploča= 
| potenciometri=
| most=stariji stil dizajna&lt;br /&gt; sinkroniziran s vibrato ručicom
| konjić= 
| žičnjak=
| magneti=3 jednostruka specijalno dizajnirana,&lt;br /&gt; model Jaguar
| broj_pragova=
| model_žice=
| debljina_žice= 
| dužina_skale=
| metalna_šipka=
| gornja kobilica=
| sedlo=
| mašinice= 
| ključevi=
| glazbenici= 
| boje=svijetlo crvena i svijetlo plava
}}

'''Fender Cyclone''' predstavlja cijeli niz modela [[električna gitara|električnih gitari]] koje je [[Fender]] s prvim modelom Cyclone prdstavio krajem [[1997]]. godine. Dizajn tijela gitare sliči na model [[Fender Mustang|Mustang]], samo što je u modelu Cyclone nešto deblji, a i urađen je od topole. Dok je tijelo suvremenog modela Mustang u svom reizdanju izrađeno od [[bukva|bukve]].&lt;br /&gt;
 
Modeli proizvedeni u rasponu do 2006. godine su: Cyclone, Cyclone HH s dva dvostruka magneta, i Cyclone II s tri magneta kao u [[Fender Jaguar|Jaguar]] modelu. Svi ovi modeli imaju identično rješenje za odabir kontrole tona i magneta.

U [[januar|siječnju]] [[2007]]. godine Fender je obustavio proizvodnju svih Cyclone modela.

== Cyclone ==
Izvorni Cyclone model ima dužinu skale od 628.65 [[milimetar|mm]] (kao i [[Gibson Les Paul]]), što je neka srednja dužina za fenderove modele gitara. Kombinacija ugrađenih magneta čine dva modela. Atomic dvostruki magnet bliže mostu i Tex Mex na poziciji bliže vratu gitare. Kontrola istih vrši se uobičajeno pomoću već spomenutog trodjelnog preklopnika. Most je dizjniran sa sinhroniziranom vibrato ručicom, kao i u modela [[Fender Stratocaster]].

== US Cyclone ==
Model US Cyclone proizvodio se kratko vrijeme od [[2000]]. - [[2001]]. godine, i promoviran je kao sažetak finalnog proizvoda namjenjen samo za [[amerika|američko]] tržište. Model je dizajniran s konfiguracijom od dva jednostruka mageneta model Vintage Noiseless i modernim mostom s dvostepeni sinkroniziranim vibratom. Model Custom u globalu ima slične značajke kao US Cyclone, ali i razlike u ugrađenim dva Lace Sensor magneta pokrivena s crnim poklopcima. Most gitare je obično bio stariji model dizajna. Oba madela ovih gitara nalaze se i na popisu [[Fender Custom Shop]]a.

== Cyclone II ==
U [[jul|srpnju]] [[2002]]. godine predstavljen je model Cyclone II, nasljednik modela Cyclone. U ovaj model uložena su značajna sredstva, a vidne kozmetičke promjene su: ''Mustang - auto reli trake'' na tijelu gitare&lt;ref&gt;[http://www.rallystripes.com/]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Motiv auto reli trake na automobilu Mustang&quot;&lt;/ref&gt; i ugrađena tri jednostruka magneta s trodjelnim preklopnikom pomoću kojeg se kontrolira [[ton]] i uključivanje/isključivanje odabranog magneta. Ovakav dizajn kontrole magneta isti je kao u modelima Jaguar. Mašinice su stariji dizajn kao u modelima Stratocaster iz '50ih. Glava vrata gitare dizajnirana je kao i u modelu [[Fender Jazzmaster|Jazzmaster]], ili Stratocaster modelima iz '70ih. Model gitare bio je dostupan u dvije boje: svijetlo crvenoj i plavoj s reli trakama kao na Mustang trkačim automobilima.

Fender Cyclone II ima dužinu skale kao i Cyclone model. Most je dizajniran kao u modelu Stratocaster. Podesiv je po visini sa sinkroniziranom vibrato ručicom, i preklopnikom za kontrolu tona magneta (sedam boja - također podesivi po visini).&lt;ref name=&quot;Gear Box&quot;&gt;Fender Cyclone II &quot;[http://www.music123.com/derivates/25/001/433/153/DV040_PDF_Copy_91C72A58-9043-4046-9EF6-FBAEB89A7F65.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424093755/http://www.music123.com/derivates/25/001/433/153/DV040_PDF_Copy_91C72A58-9043-4046-9EF6-FBAEB89A7F65.pdf |date=2012-04-24 }}&quot;.&lt;/ref&gt;

== Cyclone HH ==
Model Cyclone HH proizvodio se od [[2003]]. godine, pa sve do prekida proizvodnje cijele linije 2007. godine. Cyclone HH ima iste značajke, i specifikacije, kao i originalni Cyclone model, ​​osim razlike u konfiguraciji od dva dvostruka magneta (model Fender Santa Ana bliže mostu, i Fender Atomic II, bliže vratu gitare), i troslojne crne ploče na tijelu gitare.

Cyclone HH opremljen je potovima za kontrolu tona i glasnoće, mostom (stariji stil dizajna) sa sinkroniziranom vibrato ručicom. Kontrola tona i odobira magneta vrši se pomoću trodjelnog preklopnika. Ugrađena mehanička oprema u model gitare izrađena od [[hrom|kroma]].&lt;br /&gt;
Model je bio dostupan u: crnoj, [[narančasto]]j, plavoj i srebrno bijeloj boji.

== Značajniji korisnici ==
* [[Surfer Blood|John Paul Pitts]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.csindy.com/colorado/yes-there-will-be-surfer-blood/Content?oid=1870004|title=John Paul Pitts o životu i radu rock grupe Surfer Blood|work=U časopisu Colorado Springs Independent [[7. 10.|7. listopada]] [[2011]].}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://uniqueguitar.blogspot.com/2010/08/fender-cyclone.html &quot;Fender Cyclone, uz prikaz slika i opis&quot;]
* [http://www.jag-stang.com/2007/08/12/what-happened-to-the-fender-cyclone/ &quot;Fender Cyclone na jag.stang.com&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130406044322/http://www.jag-stang.com/2007/08/12/what-happened-to-the-fender-cyclone/ |date=2013-04-06 }}

{{Fender gitare}}

[[Kategorija:Električne gitare Fender|Cyclone]]

&lt;!--interwiki--&gt;</text>
      <sha1>7itq7igv30ekd3gleebak59zawkqyk2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna ortodoksna straža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>154877</id>
    <revision>
      <id>42600691</id>
      <parentid>42557826</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:37:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30391-80</username>
        <id>355397</id>
      </contributor>
      <origin>42600691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5173" sha1="tusznhzq5eqizutmgw9dyuwexv93ql2" xml:space="preserve">{{Politička partija 4
| ime               = Narodna ortodoksna straža
| izvorno_ime       = Λαϊκός Ορθόδοξος Συναγερμός
| logo              = LAOS logo.png
| ideologija        = [[nacionalizam]], [[Desnica|desničarski]] [[populizam]].
| osnovana          = [[14. 9.|14. septembar]] [[2000]].
| sedište           = [[Atena]]
| lider             = [[Georgios Karatzaferis]] ([[2009]]. - [[2012]].
| naslednik         =
| internet_stranica = http://www.neolaialaos.gr
}}
'''Narodna ortodoksna straža''' ([[grčki jezik|grčki]]: ''Λαϊκός Ορθόδοξος Συναγερμός, Laikós Orthódoxos Synagermós'' - ΛΑ.Ο.Σ), poznata i po svom [[akronim]]u '''LAOS''', koji na [[grčki jezik|grčkom]] znači narod, je [[politička stranka|partija]] [[grčka|grčkih]] radikalnih [[Nacionalizam|nacionalista]] i [[Desnica|desničarskih]] [[Populizam|populista]]. &lt;ref name=taylor&gt;{{cite web
 | url =http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a790476516~db=all~order=page
 | title =''The 2007 Parliamentary Election in Greece''
 | accessdate = 2. 05. 2012
 | language=engleski
 | author=Kostas Gemenis
 | publisher=Taylor &amp; Francis
}}&lt;/ref&gt;

Partija se bori protiv razarajućih utjecaja [[Globalizacija|globalizacije]] na grčko društvo, za tradicionalne [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vrijednosti, protiv stranaca i [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] i podržava [[euroskepticizam]].
== Historija ==
=== Osnivanje ===
Partiju je osnovao, njen današnji lider novinar Georgios Karatzaferis [[2000]]., &lt;ref name=taylor/&gt;nekoliko mjeseci nakon što je izbačen iz [[Nova Demokracija (Grčka)|Nove demokracije]].

Odmah nakon osnivanja [[2004]]., LAOS je osigurao podršku dviju manjih desnih partija; Helenističke partije i Partije Grčkih žena, a [[2005]]. njemu se pridružio ultra nacionalistički Helenistički front.

''LAOS'' nije uspio preskočiti izborni prag od tri posto na parlamentarnim izborima [[2004]]. (dobio je 2,2 %), ali je na izborima za [[Evropski parlament]] održanim tri mjeseca kasnije dobio 4,12 % glasova i tako osvojio jedno mjesto u parlamentu. Na slijedećim izborima [[2007]]. - partija je dobila 3,8 % i 10 mjesta u [[parlament]]u, a na izborima za evropski parlament [[2009]]. - LAOS je uspio osvojiti dva mjesta u Evropskom parlamentu, iste te godine na izborima za grčki parlament LAOS je dobio 5,63 % glasova, i tako dobio 15 poslaničkih mjesta.
== Ideologija ==
Prema tumačenju ideologa ''Narodne ortodoksne straže'', klasična podjela na [[Desnica|desnicu]] i [[levica|ljevicu]] nakon završetka [[Hladni rat|Hladnog rata]] više uopće ne postoji, jedino što je danas za ljude važno je njihov odnos prema [[Globalizacija|globalizaciji]], protiv koje se oni bore. 

Partijski lider Karatzaferis rekao je da ga jedino interesira [[patriotizam]] i socijalna solidarnost, bez obzira na to od kog to dolazi, odnosno da mu je svejedno ako se to zove [[komunizam]], [[liberalizam]] ili [[socijalizam]].

Glavni ciljevi ''LAOS''-a su slijedeći:&lt;ref&gt;{{cite web
 |url         = http://www.laos.gr/PROGRAM_LAOS.pdf
 |pages       = 1–96
 |title       = Program LAOS (''Plaisio Theseon'')
 |format      = PDF
 |date        = 
 |accessdate  = 2. 05. 2012
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20110928131225/http://www.laos.gr/PROGRAM_LAOS.pdf
 |archivedate = 2011-09-28
 |deadurl     = no
}}&lt;/ref&gt;

* Spriječavanje ulaska [[Turska|Turske]] u [[Evropska unija|Evropsku uniju]] 
* Stroga kontrola imigranata izvan [[Evropska unija|Evropske unije]] i deportacija svih ilegalnih imigranata.
* Protivljenje [[Evropski ustav|Evropskom ustavu]] i [[Lisabonski ugovor|Lisabonskom ugovoru]]
* Nepriznavanje [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]] sve dok ona u svom imenu ima riječ ''Makedonija''.
* Drastično smanjenje poreza, građanstvu i malim poduzetnicima.

== Članstvo u međunarodnim organizacijama ==
''Narodna ortodoksna straža'' je član poslaničke frakcije - [[Evropa slobode i demokracije]] u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]].
=== Izborni rezultati od 2004. do 2009. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina 
! Tip izbora
! Broj glasova
! Procent glasova
! Broj poslanika u parlamentu
|-
! 2004.|2004.
| &lt;center&gt; Grčki parlamentarni izbori
| &lt;center&gt;162 103
| &lt;center&gt;2.20%
| &lt;center&gt;0
|-
! 2004.|2004.
| &lt;center&gt; Evropski parlamentarni izbori
| &lt;center&gt;252 429
| &lt;center&gt;4.12%
| &lt;center&gt;1
|-
! 2007.|2007.
| &lt;center&gt; Grčki parlamentarni izbori
| &lt;center&gt;271 764
| &lt;center&gt;3.80 %
| &lt;center&gt;10
|-
! 2009.|2009.
| &lt;center&gt; Evropski parlamentarni izbori
| &lt;center&gt;366 615
| &lt;center&gt;7.15 %
| &lt;center&gt;2
|-
! 2009.|2009.
| &lt;center&gt; Grčki parlamentarni izbori
| &lt;center&gt;386 152
| &lt;center&gt;5.63 %
| &lt;center&gt;15
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.neolaialaos.gr/ Službene stranice Narodne ortodoksne straže] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120505070518/http://www.neolaialaos.gr/ |date=2012-05-05 }} {{gr icon}}
* [http://ekloges.ypes.gr/ Izborni rezultati (na portalu Grčkog ministarstva unutrašnjih poslova] {{gr icon}}

{{Grčke političke partije}}

[[Kategorija:Historija Grčke]]
[[Kategorija:Političke stranke u Grčkoj]]</text>
      <sha1>tusznhzq5eqizutmgw9dyuwexv93ql2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gej strejt alijansa (Srbija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165886</id>
    <revision>
      <id>42600758</id>
      <parentid>42587365</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:15:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2920" sha1="2p0xzndqypxgwtplty3rghuv9lqqzw2" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Gej strejt alijansa}}

{{Organizacija
| name               = Gej strejt alijansa (GSA)
| image              = 
| size               = 250px
| caption            = Logo GSA
| image_border       =
| map                =
| msize              = 
|mcaption            =
| moto               =
| zvanični_naziv     =
| osnivanje          = 17. novembar 2005. 
| prestanak_rada     =
| tip                = 
| sedište            = [[Beograd]], [[Srbija]]
| ogranci            = 
| članstvo           = 
| jezik              =
| područje_bavljenja =[[Prava LGBT osoba|LGBT prava]], [[Lobi]]ranje,[[Monitoring]]
| članovi/ce         = [[Lazar Pavlović]], [[Mirjana Bogdanović]]
| budžet             =
| članica            =
| website            =[http://gsa.org.rs/ Zvanični sajt GSA]
}}
'''Gej strejt alijansa''' (GSA) je srpska nevladina organizacija osnovana 2005. godine u Beogradu. Ova organizacija se bavi ljudskim pravima, političkim lobiranjem za dobrobit LGBT osoba i drugim srodnim projektima. GSA je bila noseća organizacija iza prve održane Parade Ponosa 2010.

== Osnivanje ==
Neposredni povod za osnivanje GSA je pokušaj [[Novi Sad|novosadske]] policije 2005. godine da napravi popis LGBT osoba i prikupi što više ličnih podataka o njima. Kao odgovor na ovakav nezakonit čin policije, LGBT aktivista [[Boris Milićević]] organizuje kampanju kojom se informiše javnost o ovom pokušaju i u kojoj je više od 600 LGBT osoba, njihovih prijatelja i rođaka poslalo svoje lične podatke [[Predsednik Republike Srbije|predsedniku Srbije]], [[predsednik Vlade Republike Srbije|premijeru]], [[slavica Đukić-Dejanović|predsedniku parlamenta]] i ministarstvima policije, pravde i ljudskih prava kao znak podrške LGBT populaciji u Srbiji i zaštiti njihovih ljudskih prava.

Nakon toga, 17. novembra 2005. godine u [[Beograd]]u, [[Boris Milićević|Milićević]] sa grupom prijatelja osniva Gej strejt alijansu. GSA je nastala po modelu američkih “Gay Straight Alliances”, organizacija koje deluju širom SAD na koledžima i u srednjim školama, a koje takođe okupljaju LGBT i heteroseksualne osobe sa ciljem inkluzije i što bolje socijalizacije LGBT populacije u obrazovnim sredinama.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://gsa.org.rs/o-nama/istorijat/ |title=Gej strejt alijansa {{!}} GSA {{!}} Istorijat&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2012-07-10 |archive-date=2012-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120718013114/http://gsa.org.rs/o-nama/istorijat/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]
* [[Beogradska parada ponosa|Beogradska povorka ponosa]]

== Vanjske veze ==
{{portal|LGBT}}
* [http://www.gsa.org.rs Zvanična internet stranica Gej strejt alijanse]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Nastanci 2005.]]
[[Kategorija:LGBT organizacije u Srbiji]]</text>
      <sha1>2p0xzndqypxgwtplty3rghuv9lqqzw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>166011</id>
    <revision>
      <id>42600675</id>
      <parentid>42585281</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:28:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30552-36</username>
        <id>355354</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42600675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27350" sha1="abdnfpxkknaqkcedw576wbk0n6520d3" xml:space="preserve">[[File:Nemački okupator sprovodi narod na putu za Ćupriju.jpg|thumb|Nemački okupator sprovodi narod na putu za Ćupriju]]
[[File:Dr Dionizije Đorović, upravnik partizanske bolnice na Savincu kod Gornjeg Milanovca 1941.jpg|thumb|Dr Dionizije Đorović, upravnik partizanske bolnice na Savincu kod Gornjeg Milanovca. Četnici su ga zarobili i predali Nemcima, koji su ga poslali u logor u Norvešku.]]

'''Predaja zarobljenih partizana Nemcima''' se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine, kada je Štab [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]] izručio oko 365 zarobljenih [[partizan]]a Nemcima, koji su većinu potom streljali.

Tokom sukoba između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ [[Jovan Škavović Škava]], koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

263 zarobljenika Nemci su streljali [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a nekolicina puštena na slobodu. Od 365 zarobljenika koje su četnici predali Nemcima, preživelo je samo 18; ostali su streljani ili pomrli od gladi i batina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/37_344_6.htm DOGAĐAJI OKO KOSJERIĆA]&lt;/ref&gt; 

Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Brajićima}}

Pukovnik Mihailović je igrao dvostruku igru. [[27. oktobra]] [[1941]]. se [[Sastanak u Brajićima 1941.|sastao u Brajićima]] sa [[Tito]]m i partizanskim predstavnicima, radi dogovora zajedničkoj borbi protiv [[Wehrmacht]]a. Istovremeno, poslao je delegate u [[Beograd]] da Nemcima ponudi zajedničku borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;O pripremama, toku i rezultatima tih pregovora vidi: Prilog II, dok. br. 1—7, Zbornik NOR-a, tom' XII, knj. 3, dok. br. 156.&lt;/ref&gt;

Preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]] je uspostavio vezu sa predsednikom kvislinške vlade [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]], koji je trebalo da ih poveže sa Nemcima. Nedić je Mihailovićevog predstavnika prosledio gestapovcu [[Josef Matl|Josefu Matlu]], koji je izjavio da nema nikakvog punomoćja da vodi pregovore, ali će informacije preneti nadležnim komandama.&lt;ref name=&quot;Matl&quot;/&gt; 28. oktobra u Matlovom stanu na Dedinju pojavili su se kapetan [[Nenad Mitrović]] i pukovnik Branislav Pantić. Pantić je izjavio da je od strane Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa nadležnim nemačkim vojnim instancama kako bi četničke odrede stavili na raspolaganje za suzbijanje komunizma u Srbiji.&lt;ref name=&quot;Matl&quot;/&gt;

{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim [[Wehrmacht]]om.&lt;ref name=&quot;Matl&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Izveštaj [[Josef Matl|kapetana Matla]] o Mihailovićevoj ponudi Nemcima (30. oktobra 1941).}}

Mihailović je Nemcima jamčio da će prostor istočno i zapadno od Morave &quot;očistiti od komunističkih bandi&quot;, priznao im je sva prava okupatora i očekivao je obustavljanje kaznenih akcija protiv srpskog stanovništva na područjima koje on drži. On je sa Nemcima želeo da uspostavi stanje mira i reda kakvo je u [[Vojna Uprava u Srbiji|okupiranoj Srbiji]] bilo pre ustanka.&lt;ref name=&quot;Matl&quot;/&gt;

== Zarobljavanje partizana ==
{{main|Borbe za Gornji Milanovac 1941.}}
Četnici su tih dana na prepad zarobili veći broj partizana, sa kojima do tad nisu bili u sukobu, već su se zajedno borili u [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku]] protiv Nemaca. 
{{izdvojeni citat|4. novembra 1941 godine u 16 čas. kada sam se nalazio na sastanku povodom pitanja odbrane Milanovca sa komunističkim komandantom bataljona Rakićem pozvat sam na telefon iz Brajića od Načelnika Gorskog štaba potpukovnika Pavlovića koji mi je tada kratko naredio da odmah napadnem komuniste i da ih razoružam. Kapetan Reljić komandant mesta i komandant odreda koji je tada stigao u Milanovac kapetan Stojanović rešili su da ja odem u Brajiće i lično obavestim potpukovnika Pavlovića da je njegovo naređenje sada nemoguće izvršiti jer nije kod vojnika stvoreno potrebno raspoloženje jer smo baš tih dana u Milanovcu uspeli da uspostavimo relativno dobre odnose. Potpukovnik Pavlović odbio je ove moje razloge i naredio da mi u Milanovcu postupimo odmah po izdatom naređenju. (...) Noću 6—7 novembra Kljajić je sa odredom iznenadno opkolio bolnicu napao komuniste i punih šest časova primoravao ih na predaju držeći prizemlje dok su komunisti bili na prvom spratu. Stvarna borba bila je ipak kratka. Komunisti su se predali skoro svi (125 ljudi).&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda o dejstvima protiv partizanskih snaga u rejonu g. Milanovca od 4. do 10. novembra 1941, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt;|Poručnik [[Zvonimir Vučković]], komandant Takovskog četničkog odreda}}

Ninko Sakić, komandant Drugog bataljona [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvog šumadijskog partizanskog odreda]], jedan je od partizana zarobljenih u Gornjem Milanovcu. On svedoči o svom dolasku u Gornji Milanovac novembra 1941. u kojem su tada zajedno boravili partizani i četnici: 
{{izdvojeni citat|Otišao sam u štab komande Milanovca, partizanski, tamo sam našao druga Rakića, komandanta jednog partizanskog bataljona. U isto vreme dolazili su i oficiri Draže Mihailovića. Razgovarali smo. Po onome kako su nas presreli izgledalo je da nema neprijateljstva između nas i četnika Draže Mihailovića. Međutim, u noći između 7 i 8 novembra 1941, u dva časa posle pola noći, oni su izvršili mučki prepad na nas. Ja sam se nalazio u bolnici na prvom spratu. Oni su divljački urlikali i pucali iz mitraljeza. Pohvatali su neke naše drugove na spavanju. Mi smo se držali od 2 sata do posle podne kad nam je ponestalo municije. Oni su nam, međutim, ponudili da pregovaramo o predaji. Mi smo bili protiv predaje, ali pošto se na prvom spratu iste bolnice nalazilo oko 50 do 60 pogorelaca iz Gornjeg Milanovca, to jest dece i žena, a oni su pretili da, ako mi ne odemo na pregovore i ako se ne predamo da će zapaliti bolnicu, što nikako nismo smeli dozvoliti...&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;|Ninko Sakić, komandant Drugog bataljona [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvog šumadijskog partizanskog odreda]]}}

== Sabiranje zarobljenika na Ravnoj Gori ==
[[File:Zora Čalenić iz Nadaļa. Četnici su je zarobili kao bolničarku i streljali 6. novembra 1941. na Ravnjoj gori.jpg|thumb|Zora Čalenić, radnica iz Nadaļa. Od prvih dana ustanka borac Kosmajskog NOP odreda. Četnici su je zarobili kao bolničarku i streljali 6. novembra 1941. na Ravnjoj gori.]]
[[File:Olga Jojić-Plava, službenica i predratni član KPJ. Posle zverskog mučenja streljana 6. novembra 1941. na Ravnjoj gori.jpg|thumb|Olga Jojić-Plava, službenica i predratni član KPJ. Posle zverskog mučenja streljana 6. novembra 1941. na Ravnjoj gori]]

Zarobljene partizane sa svih strana četnici su dovlači na [[Ravna Gora|Ravnu Goru]]:
{{izdvojeni citat|... nas oko 70 podelili su i preko Takova odveli za Ravnu Goru. Kad smo bili blizu Ravne Gore tu je bio jedan izvestan broj kamiona koji su bili poslali. .... Kad smo tamo došli bio je formiran neki preki sud pod pretsedništvom nekog kapetana Ninkovića. Taj preki sud počeo je odmah suditi. ... Kad sam izišao napolje pitali su me drugovi šta je bilo? Nasmejan ja sam rekao da sam osuđen na smrt. I ostali drugovi, jedan po jedan, izlazili su i svakom je osuda glasila: osuđen na smrt, tako da smo bili svi osuđeni na smrt. Međutim, pošto su počele da pristižu nove grupe zarobljenika, koje su bile zarobljene oko Belanovice i Gornjeg Milanovca, nakupilo se nas oko 360. ... U tome je zazvonio telefon. Kapetan Ninković uzeo je slušalicu da razgovara, i pošto sam ja bio blizu telefona, mogao sam da razumem po izgledu njegovog lica da je on dobio naređenje da prekine suđenje. To naređenje mogao je jedino da dobije od vrhovnog komandanta Draže Mihailovića. ... Izjutra su nas pokupili i poveli na Ravnu Goru, lično u stan Draže Mihailovića. ... Oni su nas dočekali divljačkim poklicima, opkolili nas puškomitraljezima i počeli da skidaju do gola. Napominjem da je u to vreme na Ravnoj Gori bio [[sneg]] debljine 10 do 15 santimetara.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;|Ninko Sakić, komandant Drugog bataljona [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvog šumadijskog partizanskog odreda]]}}

Neki od zarobljenika su 6. novembra na Ravnoj Gori mučeni i streljani. Zarobljeni partizanski ustanici su zatim sa Ravne Gore prebačeni u [[Mionica|Mionicu]], gde su prenoćili, a pratnja koja ih je sprovodila do Mionice predala ih je drugoj straži i vratila se na Ravnu Goru.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;

== Sastanak sa Nemcima ==
{{main|Sastanak u Divcima}}
Ubrzo nakon što je Mihailovićeva ponuda prosleđena višim instancama, organizovan je [[sastanak u Divcima|sastanak sa Nemcima u selu Divci]] kod Valjeva 11. novembra 1941. godine.&lt;ref&gt;Nemački izveštaj navodi 11.11. dok je u presudi Dragoljubu Mihailoviću naveden 13.11.&lt;/ref&gt; Mihailović je uoči sastanka napao partizane sa kojima se do tada zajedno borio protiv Nemaca. Na sastanku je ubeđivao Nemce da im nije neprijatelj i tražio oružje i municiju kako bi nastavio borbu protiv [[partizani|partizana]].
{{izdvojeni citat|Zahtevam da mi se omogući da nastavim borbu protiv komunizma koja je počela 31. oktobra. Mi znamo kako se vodi borba u šumi, naročito protiv elemenata koji žele da se sakriju. Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika Mihailovića na sastanku sa Nemcima u selu Divci (11. novembra 1941.)}}

Nemci su njegove predloge kategorički odbili i zatražili bezuslovnu predaju četnika. Oni su ocenili da u Mihailovića ne mogu imati poverenja, jer se borio u ustanku protiv Nemaca, a sada kada stižu njihove oklopne trupe, on naslućuje slom ustanka i želi da im se &quot;privremeno priključi iz razloga oportuniteta&quot;. Pukovniku Mihailoviću nije ostavljena druga mogućnost do da položi oružje. Mihailović je odgovorio da ne može ovu odluku da donese a da ne čuje mišljenje svojih potčinjenih i na tome je ostalo.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;

Pri povratku sa sastanka u Beograd, potpukovnik [[Rudolf Kogard]] je Mihailovićevim oficirima postavio pitanje šta rade sa zarobljenim partizanima:

{{izdvojeni citat|Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

== Predaja partizana Nemcima ==

Tokom četničkih pregovora sa Nemcima u selu Divci, zarobljeni partizani su iz Mionice sprovedeni u obližnje selo [[Slovac]], gde su predati Nemcima: 
{{izdvojeni citat|U Mionici su nas dočekali i sproveli do [[Markova Crkva|Markove Crkve]] i tu nas predali nekome vojvodi Jovi Kolubarcu. (...)  On nam je rekao da nas vodi u [[Slovac]], pošto nemamo gde da prenoćimo u Markovoj Crkvi. (...) Čim smo došli u Slovac tamo su već čekali nemački kamioni i potrpali su nas i sproveli u [[Valjevo]].&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;|Ninko Sakić, komandant Drugog bataljona [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvog šumadijskog partizanskog odreda]]}}

Pre polaska, Jova Škavović je održao govor čija je suština bila da mu je žao što kao Srbin sprovodi Srbe, ali ih sprovodi srpskim vlastima koje će krivcima suditi, a nevine pustiti.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt; 
{{izdvojeni citat|Ovde nam je vojvoda Škava održao govor i rekao između ostalog, da je ipak dobro što smo u njegovim rukama, da će se on pobrinuti o nama pošto smo Srbi. On nam je rekao da moramo odavde nastaviti odmah put u selo Slovac, da bi se tamo smestili jer u ovom selu nije bilo mesta. (...) Tako su nas istog dana predali Nemcima, koji su nas čekali kamionima u Slovcu i odveli nas u Valjevo.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;|iskaz Miće Radojevića iz Kruševca}}

Škavini četnici su zarobljenike zajedno sa Nemcima kamionima dopratila u Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tu je bilo oko 20 kamiona nemačkih. U prvom kamionu je sedeo Škava a iza svakoga bila su po dva Nemca.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;|iskaz svedoka Branislava Pavlovića iz Maljevića}}

Darinka Marić-Popović, vlasnica kafane u Divcima, je svedočila da je iste noći za vreme sastanka četnika sa Nemcima videla kamione kojima prebacuju zarobljene partizane.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;

== Prinudni rad i streljanje u Valjevu ==
[[File:Grupa streljanih partizana na brdu Krušik (kraj Valjeva) 27. novembra 1941. godine.jpg|thumb|Grupa streljanih partizana na brdu Krušik (kraj Valjeva) 27. novembra 1941. godine]]
[[Slika:Spomen groblje na Krušiku, Valjevo 039.jpg|mini|250p|[[Spomen-groblje na Krušiku]] učesnicima NOB stradalim u valjevskom kraju, od kojih je najveći broj streljan nakon predaje zarobljenih partizana Nemcima.]]

Četnici su partizane zatvorili u magacin trgovca Tadića u Valjevu: 
{{izdvojeni citat|U Valjevu smo bili smešteni u magacinu Tadićevom. Dolazili su sutradan do nas i gledali nas [[Nemci]], [[četnici]], [[ljotićevci]] i [[nedićevci]]. Svi su nas tukli, razgledali nas i tražili među nama njima poznate, smejući se i izrugujući se.|iskaz Miće Radojevića iz Kruševca}}

Nemci su ih u Valjevu neko vreme koristili za prinudne radove:
{{izdvojeni citat|Ovde smo ostali četiri dana na radu. Ništa nismo dobivali hrane: peti dan naišao je neki Nemac iz Gestapoa Bauman koji nam je rekao da ćemo ići na rad i da ćemo dobijati hranu. Tako smo petog dana počeli izlaziti na aerodrom na rad, ravnajući aerodrom i kopajući kanale. Ovaj rad trajao je 7 do 8 dana.|iskaz Miće Radojevića iz Kruševca}}

Pošto su sve zarobljenike saslušali i izmrcvarili tako da su se jedva kretali, odvojili su grupu od oko tri stotine ljudi rekavši im da idu na rad i da moraju raditi iako su bolesni. Oni se nisu više vratili. [[27. novembra]] 1941. godine Nemci su ih izveli na Krušik i streljali.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;
{{izdvojeni citat|Nemci su ih poterali na radove gde su tako radili nekoliko dana pa su ih tada Nemci iznenada povukli sa rada. Prethodno su naredili da skinu i ono malo odela što im je bilo ostavljeno rekavši da ih tobože vode na kupanje. Proterali su ih kroz varoš do polja Krušik više Valjeva. Sedamnaest je odvojeno, a ostali su odvedeni 500 metara dalje i pored već iskopanih raka streljani su. Po mom mišljenju streljano je 379 ljudi. Streljanja su vršili Nemci, a Škavini četnici su čuvali stražu zajedno sa Nemcima i Nedićevim žandarmima.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;|iskaz svedoka Branislava Pavlovića iz Maljevića}}

Svedok Branislav Pavlović je dodao da je još u Valjevu čuo da su Nemci Draži dostavili [[oružje]] i municiju istim kamionima kojim su njega ostale doterali u Valjevo. Svedok Mića Radojević se seća da se tada pričalo da je naređenje za predaju Nemcima izdao lično Draža Mihailović, koji se obavezao da će &quot;lično sa svojom vojskom raščistiti sa partizanima&quot;.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt; Radojević je preživeo jer mu je stric radio u opštini, te se založio za njega.

== Posleratna suđenja ==

=== Suđenje Mihailoviću ===
{{main|Beogradski proces}} 
Na posleratnom suđenju [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] u [[Beograd]]u [[1946]]. optužba mu je stavila na teret postupanje sa ovim zarobljenicima u tački 5. optužnice: 
{{izdvojeni citat|Iste noći između 13. i 14. novembra, posle sastanka sa Nemcima, po njegovom naređenju predao je njegov komandant Jovan Škava oko 365 partizana Nemcima u selu Slovcu (udaljenom 5 kilometara od sela Divaca). Ti partizani bili su na prevaru zarobljeni od četnika u toku borbi na raznim frontovima, pa su sa Ravne Gore, gde su bili skoncentrisani, prevedeni 13. novembra u selo Mionicu i predati Jovanu Škavi. Nekoliko dana posle predaje Nemcima, svi ovi partizani su streljani, osim oko 30 njih koji su posle dužeg ležanja u logorima ostali živi.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_5.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Podnošenje optužnice]&lt;/ref&gt;|Optužnica protiv Dragoljuba Mihailovića}}

[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

[[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je tvrdio da se predaja zarobljenika Nemcima desila &quot;mnogo ranije od sastanka u Divcima&quot; i negirao da je izvršena po njegovom naređenju. Govorio je da ih zbog ishrane nije mogao držati u Ravnoj Gori, nego ih je poslao u Požegu &quot;da ih tamo hrane&quot;. Takođe je poricao da zarobljene partizane ikada video.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

:Sudija Laković: Da se vratimo na 360 partizana koji su došli na Ravnu Goru. Jeste li vi njih videli?
:Optuženi Mihailović: Mislim da nisam.
:Laković: Jeste ili niste?
:Optuženi: Nisam.
:Laković: Zašto ste naredili da oni sa Ravne Gore idu?
:Optuženi: Nisam imao dosta hrane.

Mihailović je izjavio da ih je [[Aleksandar Mišić]] obišao i da su potom upućeni prema Struganiku, &quot;gde su imali više magacina, gde su se mogli hraniti&quot;. A posle ih je u Mionicu poslao Brajević, koji ih je ustvari prodao Nemcima.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt; On je svoju odbranu zaključio rečima: &quot;''To je delo Brajevića i Jovana Škave''.&quot;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Kao svedok na suđenju se pojavio i [[Vojislav Mišić]], sin [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] i brat Aleksandra Mišića. On se početkom novembra nalazio u Kolubarskom partizanskom odredu kao komandant čete, kada su ga Draža Mihailović i njegov brat Aleksandar Mišić pozvali u selo [[Struganik]] i bezuspešno pokušavali da nagovore da pređe na stranu četnika. On je tada video da su preko 200 partizana i članova partizanskih porodica sprovedeni kroz Struganik sa Ravne Gore i upućeni za Mionicu odakle su dalje predati Nemcima.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;

Jovan Škavović je kao svedok tvrdio da je zarobljenike dopratio [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićev]] komandir Tešmanović sa 120 do 150 vojnika, te da mu je rečeno da se imaju predati [[Srpska državna straža|Srpskoj državnoj straži]]. Na suočenju, [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je porekao da je izdao takvo naređenje i optužio Škavovića da je prodao zarobljenike Nemcima, zbog čega je od strane [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] kasnije stavljen pod slovo &quot;Z&quot; (na suđenju je utvrđeno da je Škavovića stavio pod slovo &quot;Z&quot; zbog druge stvari&lt;ref&gt;Tužilac: Ja raspolažem dokumentima da je bio i dokazaću vam da se sami uverite da je bio. Vi ste ga stavili pod slovo „3&quot;. To stoji u originalnom dokumentu izbegličke vlade u Londonu pod tačkom 20 v. 397. Zato ste ga stavili pod slovo „3&quot; što je izdao Aleksandra sina slavnog vojvode Živojina Mišića.
Optuženi: Da.
Tužilac: Prema tome niste ga stavili pod slovo „3&quot; zbog onih 360 partizana.&lt;/ref&gt;). Mihailović je pritom poricao da je Škava bio njegov čovek. Škavović je tvrdio da on nije raspolagao snagama neophodnim za prebacivanje i predaju zarobljenika, budući da je njegov odred brojao svega 30-40 vojnika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Dokazni postupak]&lt;/ref&gt;

:Svedok Jovan Škavović: Bilo je oko pola šest sati, jesenska novembarska noć. (...) Na mostu su bile postavljene dve nemačke baterije. Nemačka vojska bila je. Kad sam to video pitao sam se šta Draža Mihailović misli sa tim ljudima, zašto se prebacuju preko mojih leđa? Zato se ne osetim ni najmanje kriv.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

Profesorka Ruža Glavinić, jedna od preživelih zarobljenika, je svedočila da su ih četnici psovali i tukli, a da je Mihailović sve to &quot;mirno posmatrao&quot;. Mihailović je osporio neke detalje njenog svedočenja (da tada nije imao bradu i da mu pelerina nije bila crna nego sura), ali je priznao da nju zna, i da je bio tamo.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt; Na pitanje zašto su hapsili partizane dok su se zajedno borili protiv Nemaca, Mihailović je odgovorio da su ih &quot;pohapsili kao bandu koja vrši pljačke&quot;, što je profesorka Glavinić žestoko negirala:

:Svedokinja Glavinić: Mi nismo pljačkali. Da smo mi pljačkali ne bi seljaci sklonili naše ranjenike. Seljaci su bili uzbuđeni zbog toga što se je to dešavalo s nama.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;/&gt;

Presudom Vrhovnog vojnog suda [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. u [[Beograd]]u, [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je proglašen krivim i po ovoj tački optužnice:

{{izdvojeni citat|Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, iste noći kada se sastao sa kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih oni postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}}

=== Suđenje Škavoviću ===

Iste [[1946]]. godine, pred Okružnim sudom u Valjevu je suđeno i Jovanu Škavoviću. Škavoviću je, između ostalog, na teret stavljeno i to što je u jesen 1941 godine, u kući Dragutina Mijailovića iz Markove crkve, izrekao smrtnu presudu zarobljenim partizanima koji su potom i ubijeni, kao i što je iz Markove crkve sproveo u Slovac i predao Nemcima 360 partizana, od kojih je 269 streljano u &quot;Krušiku&quot; kod Valjeva. Jovan Škavović se pred sudijama 1946. godine branio sledećim rečima: {{izdvojeni citat|Bio sam samo figura, a kao glup čovek, nisam se baš najbolje razumevao u politiku.}}

Zahvaljujući svedočenjima nekolicine preživelih, koji su iz te grupe izbegli streljanje, osuđen je na kaznu streljanjem.&lt;ref&gt;[http://www.glas-javnosti.rs/clanak/ljudi-i-dogadjaji/glas-javnosti-25-03-2009/sudili-i-popovima-i-lopovima Sudili i popovima i lopovima]&lt;/ref&gt;

== U fikciji ==
Događaj je 1976. godine rekonstruisan u TV-drami ''[[Metak u leđa]]''.

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* [https://www.znaci.org/00001/60.htm Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU], Beograd 2001
* [https://www.znaci.org/00001/59.htm Užička republika, Zapisi i sećanja], Narodni muzej, Užice 1981
* [https://www.znaci.org/00001/242.htm Dr Rade Poznanović, Milun Raonić, Milorad Radojčić: TRAGOM IZDAJE - svedočenja o izdaji četnika i streljanju na Krušiku, u Valjevu 1941], Valjevo 1987 .

== Povezano ==
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]
* [[Sastanak u Divcima 1941.]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Nacistički zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i JVUO]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]
[[Kategorija:Opština Lajkovac]]
[[Kategorija:Opština Mionica]]
[[Kategorija:Valjevo]]</text>
      <sha1>abdnfpxkknaqkcedw576wbk0n6520d3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gentleman (muzičar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169498</id>
    <revision>
      <id>42600763</id>
      <parentid>42314859</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:39:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2085" sha1="fgsfwvi1l3w844vy1wk5ry2xkxov0iz" xml:space="preserve">{{about|njemačkom muzičaru|&quot;plemenitog&quot; i pristojnog muškarca|Džentlmen}}
[[Datoteka:2013-08-25 Chiemsee Reggae Summer - Gentleman 6500-cropped.JPG|thumb|Gentleman (2013)]]

'''Tilman Oto''' ({{Jez-nem|Tilmann Otto }}) ([[19. 4.|19. april]], [[1975]], [[Osnabrück|Osnabrik]], [[Nemačka]]) poznatiji kao '''Džentlman''' ({{Jez-eng|Gentleman}}) je nemački [[reggae|rege]] muzičar. Važi za jednog od najpopularnijih rege muzičara van [[Jamajka|Jamajke]].

Živi u [[Köln|Kelnu]], ali ponekad navodi Jamajku kao svoju drugu kuću.

Već sa 17 godina je posetio Jamajku i od tada mu kolevka reggae muzike predstavlja drugi dom. Veliki uticaj na Džentlman su imali čuveni muzičari poput [[Denis Braun|Denisa Brauna]], [[Gregori Ajzaks|Gregorija Ajzaksa]], [[Bob Marley|Boba Marlija]].
 
Za sebe kaže da je ljubitelj svake muzike koja dolazi iz srca, ali da [[reggae|rege muzika]], posebno roots reggae sadrži mnogo istine i mudrosti u svojim tekstovima.

Vreme koje redovno provodi u [[Kingston]]u, muzika koju stvara i tekstovi koje pise ucinilo je da Gentleman i u reggae postojbini postane popularan i cenjen. Prva tri studijska albuma &quot;Trodin On&quot;, &quot;Journey To Jah&quot; i &quot;Confidence&quot;, te pesme poput &quot;Dem Gone&quot;, &quot;Superior&quot; i &quot;Send A Prayer&quot; vec danas su klasici reggae žanra.

Danas, Džentlman sa The Far East Bandom promovise svoj četvrti album &quot;Another Intensity&quot;.

== Diskografija ==
* '''1999.''' – ''Trodin On''	
* '''2002.''' – ''Journey To Jah''	
* '''2003.''' – ''Gentleman &amp; The Far East Band Live''
* '''2004.''' – ''Confidence''	
* '''2007.''' – ''Another Intensity''
* '''2010.''' – ''Diversity''

== [[Egzit 08|Egzit 2008]] ==
Zajedno sa The Far East Bandom nastupao je na [[Egzit 08|Egzitu]] ([[10. 7.|10. jula]]).

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Gentleman (singer)}}
* [http://www.journeytojah.com/ Zvaničan sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413064851/http://www.journeytojah.com/ |date=2010-04-13 }}
* [http://www.gentleman-music.com/ gentleman-music.com]

{{DEFAULTSORT:Gentleman}}
[[Kategorija:Njemački muzičari|G]]</text>
      <sha1>fgsfwvi1l3w844vy1wk5ry2xkxov0iz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Greetings from Asbury Park, N.J.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>183477</id>
    <revision>
      <id>42600813</id>
      <parentid>42415317</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T06:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4478" sha1="0dhagbturyx223j5awdz1hb4p38wxyi" xml:space="preserve">{{Album (HR)
  | ime_albuma = Greetings from Asbury Park, N.J.
  | ime_glazbenika = [[Bruce Springsteen]]
  | vrsta          = studijski album
  | slika = Greetings from Asbury Park NJ.jpg
  | žanr = [[Rock and Roll|Rock]]
  | datum = [[5. 1.|5. siječnja]] [[1973]].
  | snimanje =
  | izdavač = 	Columbia Records
  | trajanje = 37:08
  | godina = [[1973]].
  | producent = [[Mike Appel]] &lt;br /&gt; [[Jim Cretecos]]
  | album_prije =
  | album_poslije =[[The Wild, the Innocent and the E Street Shuffle]]
  | godina0 =
  | godina2 =[[1973]].
  | recenzija = &lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Datoteka:5 stars.svg|54px]]&lt;br /&gt;[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&amp;sql=10:ji8zefbkhgf4 All Music Guide]
|}}
'''''Greetings from Asbury Park, N.J.''''' je prvi album [[Bruce Springsteen|Brucea Springsteena]] i [[E Street Band]]a, objavljen [[1973]]. i prodan u 25 tisuća primjeraka u prvoj godini.

== Historija ==

Springsteen i njegov prvi menadžer [[Mike Appel]] odlučili su snimiti album što je moguće jeftinije i snimili album u tjedan dana kako bi imali dovoljno za predujam za Columbia Records.

I &quot;Blinded by the Light&quot; i &quot;Spirit in the Night&quot; Columbia je objavila kao singlove, ali nijedan se nije probio na američke ljestvice.

Često su naglašavane sličnosti s [[Van Morrison]]ovim drugim albumom, ''Astral Weeks'' iz 1968., a [[Richard Davis]], basist na ovom albumu je svirao bas na ''Astral Weeks''.

Ken Emerson napisao je u časopisu ''Rolling Stone'', &quot;''Greetings from Asbury Park, NJ''... je kao &quot;Subterranean Homesick Blues&quot; sviran na gramofonu, tipična petominutna pjesma s više riječi nego u ovoj recenziji...&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;The Wild, The Innocent &amp; The E Street Shuffle&quot;: Recenzija u ''Rolling Stoneu'' |url=http://www.rollingstone.com/reviews/album/_/id/284275 |access-date=2012-09-24 |archivedate=2008-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430170422/http://www.rollingstone.com/reviews/album/_/id/284275 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Album se 2003. našao na 379. mjestu ''[[Rolling Stone]]ove'' liste 500 najboljih albuma svih vremena.

== Popis pjesama ==
=== Strana 1 ===
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = 
| extra_stupac    = 
| ukupno_trajanje =

| sve_napisao     = Bruce Springsteen
| svi_tekstovi    = 
| sva_glazba      =

| autor_pjesme    = 
| autor_teksta    = 
| autor_glazbe    =

| skladba1        = [[Blinded by the Light]]
| trajanje1       = 5:01

| skladba2        = [[Growin' Up]]
| trajanje2       = 3:05

| skladba3        = Mary Queen of Arkansas
| trajanje3       = 5:21

| skladba4        = Does This Bus Stop at 82nd Street?
| trajanje4       = 2:05

| skladba5        = Lost in the Flood
| trajanje5       = 5:17
}}

=== Strana 2 ===
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = 
| extra_stupac    = 
| ukupno_trajanje =

| sve_napisao     = 
| svi_tekstovi    = 
| sva_glazba      =

| autor_pjesme    = 
| autor_teksta    = 
| autor_glazbe    =

| skladba1        = The Angel
| trajanje1       = 3:24

| skladba2        = For You
| trajanje2       = 4:40

| skladba3        = [[Spirit in the Night]]
| trajanje3       = 4:59

| skladba4        = It's Hard to Be a Saint in the City
| trajanje4       = 2:05

| skladba5        = Lost in the Flood
| trajanje5       = 3:13
}}

== Popis izvođača ==

=== E Street Band ===
* [[Clarence Clemons]] – pljeskanje, saksofon, vokali
* [[Vinnie Lopez|Vini &quot;Mad Dog&quot; Lopez]] – pljeskanje, bubnjevi, rog, vokali
* [[David Sancious]] – klavijature, orgulje, saksofon
* [[Bruce Springsteen]] – akustična gitara, pljeskanje, kongoi, električna gitara, harmonika, klavir, vokali, bas na &quot;Blinded by the Night&quot; i &quot;Spirit In The Night&quot;
* [[Garry Tallent]] – bas, rog

=== Ostali glazbenici ===
* [[Richard Davis]] – bas na &quot;The Angel&quot;
* [[Harold Wheeler]] – klavir na &quot;Blinded by the Light&quot;

=== Produkcija ===
* Jim Cretecos – producent
* Louis Lehav – tehničar
* Jack Ashkinazy – remikser
* John Berg – dizajner omota
* Fred Lombardi – dizajner pozadine omota

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.brucespringsteen.net/albums/greetings.html Tekstovi s albuma i audio isječci]
* [http://www.asburyboardwalk.com Šetalište Asbury Park, New Jersey - prošlost i sadašnjost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100917144701/http://asburyboardwalk.com/ |date=2010-09-17 }}

{{Bruce Springsteen}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Albumi Brucea Springsteena]]
[[Kategorija:Albumi 1973.]]</text>
      <sha1>0dhagbturyx223j5awdz1hb4p38wxyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guangyun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>185118</id>
    <revision>
      <id>42600817</id>
      <parentid>42496193</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T07:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2895" sha1="dy5vll4663l5zsrpkdtbahepv62esxe" xml:space="preserve">{{italic title}}

'''''Guangyun''''' ({{zh|t=廣韻|s=广韵|p=''Guǎngyùn''|w=''Kuang Yün''|l=Široke rime}}) je [[kineski jezik|kineski]] [[rimovani rječnik]] koji je bio sastavljen 1007. i 1008. po naredbi [[car Zhenzong od Songa|cara Zhenzonga od Songa]]. Chen Pengnian ({{lang|zh-t|陳彭年}}, 961–1017) i Qiu Yong ({{lang|zh-t|邱雍}}) su bili njegovi glavni urednici.

Predstavljao je reviziju i ekspanziju uticajnog rumovanog rječnika ''[[Qieyun]]'' iz 601. godine, a sama je kasnije revidiran kao ''[[Jiyun]]''.

Sve dok 1947. nije otkriven gotovo potpuno sačuvan primjerak teksta ''Qieyun'' iz 8. vijeka, ''Guangyun'' je predstavljao najprecizniju prikaz ''Qieyunove'' fonologije, te se često koristio u ranim radovima na rekonstrukciji srednjekineskog jezika. I dan-danas se koristi kao važan lingvistički izvor.&lt;ref&gt;Baxter, William H. (1992), ''A Handbook of Old Chinese Phonology'', Berlin: Mouton de Gruyter, {{ISBN|978-3-11-012324-1}}, pp. 38–39.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Jerry Norman|Norman, Jerry]] (1988), ''Chinese'', Cambridge: Cambridge University Press, {{ISBN|978-0-521-29653-3}}, p. 25.&lt;/ref&gt;

''Guangyun'' je slično organiziran kao i ''Qieyun'':
* Rječnik je podijeljen na [[četiri tona]] u pet tomova, dva za [[srednji kineski jezik|srednjokinesku]] razinu tona ({{lang|zh-t|平聲}}) i po jedan za tri druga tona, povišeni ({{lang|zh-t|上聲}}), odvajajući ({{lang|zh-t|去聲}}) i [[ulazeći ton|ulazeći]] ({{lang|zh-t|入聲}}).
* Svaki ton se dijeli na rime, sa ukupno 206 konačnih rima, više od 193 u ''Qieyunu''.
* Svaka rima se dijeli u grupe po homofonim slovima, a izgovor svake grupe je opisan formulom [[fanqie]].

Rječnik sadrži ukupno 26.194 unosa za slova, svaki od kojih daje kratko objašnjenje njegovog značenja.&lt;ref&gt;Teng, Ssu-yü and Biggerstaff, Knight (1971). ''An Annotated Bibliography of Selected Chinese Reference Works'', 3rd ed. Cambridge, Mass: Harvard University Press. {{ISBN|0-674-03851-7}}, p. 146.&lt;/ref&gt;

Baza podataka [[Unihan]] sadrži set podataka &quot;SBGY&quot; (''Songben Guangyun''; &quot;Song edition ''Guangyun''&quot;) dataset sa 25.334 unosa za 19.583 slova.&lt;ref&gt;Jenkins, John H. and Cook, Richard (2010). [http://www.unicode.org/reports/tr38/tr38-9.html &quot;Unicode Standard Annex #38: Unicode Han Database&quot;], Unicode 6.0.0.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://ctext.org/library.pl?if=en&amp;res=77357&amp;by_title=廣韻 Songben Guangyun], with [http://ctext.org/dictionary.pl?if=en dictionary lookup] – [[Chinese Text Project]]
* [http://dylansung.tripod.com/chinese/gy-pshy.htm ''GuangYun'' Initials and Rhymes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230331011140/https://dylansung.tripod.com/chinese/gy-pshy.htm |date=2023-03-31 }}, Dylan W.H. Sung
* [http://ytenx.org/kyonh/ Yonh Tenx Myangx] 韻典網 (Rhyme Dictionary Website)

[[Kategorija:Rječnici kineskog jezika]]
[[Kategorija:Dinastija Song]]</text>
      <sha1>dy5vll4663l5zsrpkdtbahepv62esxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koraljni greben</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187099</id>
    <revision>
      <id>42600678</id>
      <parentid>42550252</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:45:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46654" sha1="14hgu2zvh75qdczjdnjh1lv6o842g20" xml:space="preserve">[[Datoteka:Timor Coral Reef.jpg|thumb|Koraljni greben na sjevernoj obali [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] sa koralima reda [[Scleractinia]] i porodice [[Alcyoniidae]]]]
[[Datoteka:Coral Reef in the Red Sea.JPG|thumb|Koraljni greben u [[Crveno more|Crvenom moru]] sa pripadnicima roda ''[[Acropora]]'']]
'''Koraljni greben''' je struktura u obliku grebena u moru, koju tvore [[žarnjaci]] i koja s vremenom postane dovoljno velika da ima značajan ekološki i fizički utjecaj na svoju okolinu. To su najveće strukture izgrađene od živih organizama na svijetu. Ukupna površina koraljnih grebena iznosi 600 000&amp;nbsp;km², a na [[Maldivi]]ma se grebeni izdižu do 2200 metara iznad morskog dna.&lt;ref&gt;Sommer (1998), S. 261.&lt;/ref&gt;

Koraljni grebeni su pretežno izgrađeni od korala iz grupe [[Scleractinia]], ali u izgradnji grebena sudjeluju i vatreni korali (''Millepora'') kao i plavi korali (''Heliopora coerulea'') u tropskom [[Indopacifik]]u. Scleractinia mogu opstati od velikih dubina do plićaka, sve do površine mora. Oni tijekom mnogo vijekova izgrađuju strukturu grebena od svojih skeleta sastavljenih od [[kalcijum karbonat]]a.

Koraljni grebeni su kompleksni morski [[ekosistem]]i. Oni su [[biotop]] (područje života) [[biocenoza|biocenoze]] (zajednice živih bića) koja se sastoji od biljaka i životinja, na primjer crva, školjki, spužvi, bodljikaša i rakova. Koraljni grebeni imaju značajnu ulogu kao &quot;odgajališta&quot; za potomke riba koje nastanjuju otvorena mora.

Koraljno ostrvo nastaje kroz dugotrajne promjene nivoa vode. Budući da koraljni greben može rasti samo do morske površine, kasnijim spuštanjem nivoa vode ili izdizanjem dna nastaje jedno ili više ostrva, obično u obliku atola.

== Biologija ==
[[Datoteka:Coral polyp.jpg|thumb|300px|Anatomija jednog koraljnog polipa]]
{{See also|Koral}}

Živi korali su malene životinje u ljusci od kalcijevog karbonata. Greška je govoriti o koralima kao biljkama ili kamenju. Glave korala sastoje se od nakupina induvidualnih životinja koje se zovu polipi, raspoređenih u raznolike oblike.&lt;ref&gt;Sherman, C.D.H. &quot;[https://web.archive.org/web/20060824121613/http://www.library.uow.edu.au/adt-NWU/uploads/approved/adt-NWU20060726.114643/public/02Whole.pdf The Importance of Fine-scale Environmental Heterogeneity in Determining Levels of Genotypic Diversity and Local Adaption].&quot; ''University of Wollongong Ph.D. Thesis.'' 2006. Accessed 2009-06-07.&lt;/ref&gt; Polipi su obično sićušni, ali mogu biti veliki kao vrh čiode ili do 30,5&amp;nbsp;cm.

Korali koji grade grebene ili hermatipski korali žive samo u [[eufotična zona|eufotičnoj zoni]] (iznad 50 m), tj. na dubini do koje dospijeva dovoljno svjetlosti za odvijanje fotosinteze. Koraljni polipi ne vrše fotosintezu, ali žive u simbiozi sa zooksantelama; ti organizmi žive u tkivu polipa i pribavljaju im hranjive tvari. Zbog tih odnosa, koraljni grebeni mnogo brže rastu u čistoj vodi, koja propušta više svjetlosti. Bez te simbiotske veze, korali bi rasli presporo za formiranje bilo kakvih značajnih grebenskih struktura. Korali dobijaju do 90% svojih hranjivih tvari iz te veze.&lt;ref name=&quot;Manager's Guide to Coral Bleaching&quot;&gt;{{cite book
 | coauthors =Marshall, Paul; Schuttenberg, Heidi.
 | title =A Reef Manager’s Guide to Coral Bleaching
 | publisher =[[Great Barrier Reef Marine Park Authority]],
 | year =2006
 | location =Townsville, Australia
 | pages =
 | url =http://www.gbrmpa.gov.au/corp_site/info_services/publications/misc_pub/a_reef_managers_guide_to_coral_bleaching
 | doi =
 | isbn =1-876945-40-0
 | author =Paul Marshall and Heidi Schuttenberg.
 | access-date =2012-11-03
 | archivedate =2009-10-29
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20091029060139/http://www.gbrmpa.gov.au/corp_site/info_services/publications/misc_pub/a_reef_managers_guide_to_coral_bleaching
 | deadurl =yes
 }}&lt;/ref&gt;

Grebeni rastu kako polipi i ostali ogranizmi stvaraju talog kalcijevog karbonata,&lt;ref&gt;Stacy, J., Marion, G., McCulloch, M. and Hoegh-Guldberg, O. &quot;[http://www.marine.uq.edu.au/mackayarc/Reports%20&amp;%20publications/Mackay_ARC_2007_lowres.pdfLong-term changes to Mackay Whitsunday water quality and connectivity between terrestrial, mangrove and coral reef ecosystems: Clues from coral proxies and remote sensing records -Synthesis of research from an ARC Linkage Grant (2004–2007)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&quot; ''University of Queensland – Centre for Marine Studies.'' May 2007. Accessed 2009-06-07.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nothdurft, L.D. &quot;[http://eprints.qut.edu.au/16690/2/02whole.pdf Microstructure and early diagenesis of recent reef building scleractinian corals, Heron Reef, Great Barrier Reef: Implications for palaeoclimate analysis] {{Webarchive|url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://eprints.qut.edu.au/16690/2/02whole.pdf |date=2022-10-09 }}.&quot; ''Queensland University of Technology Ph.D. Thesis.'' 2007. Accessed 2009-06-07.&lt;/ref&gt; osnove korala, kao skeletalne konstrukcije ispod i oko sebe, što gura vrhove korala prema gore i van.&lt;ref&gt;Wilson, R.A. &quot;[http://plato.stanford.edu/entries/biology-individual/ The Biological Notion of Individual].&quot;''Stanford Encyclopedia of Philosophy.'' August 9, 2007. Accessed 2009-06-07.&lt;/ref&gt; Talasi, ribe koje se hrane koralima (npr. ribe papige), morski ježinci, sunđeri i ostale sile i organizmi djeluju kao bioerodanti, mrveći skelete korala na djeliće koji padnu na neke dijelove grebena ili formiraju pješčana dna u grebenskim lagunama. Mnogi drugi organizmi koji nastanjuju grebene također na isti način doprinose taloženju kalcijevog karbonata.&lt;ref&gt;Jennings S, Kaiser MJ and Reynolds JD (2001) [http://books.google.com/books?id=oTVyeNQyoiMC&amp;printsec=frontcover ''Marine fisheries ecology''] Wiley-Blackwell, pp. 291–293. {{ISBN|978-0-632-05098-7}}.&lt;/ref&gt; Alge iz reda Corallinales znatno doprinose formiranju strukture grebena u onim njegovim djelovima gdje je djelovanje talasa najveće. Te alge čine strukturu grebena čvršćom slojevitim taloženjem vapnenca po površini grebena.

Kolonije koje tvore poznate vrste korala, kojih ima oko 1000, tvore razne oblike, kao na primjer oblik mozga, kupusa, ploče, rogova, žica i stupova.

[[Datoteka:FFS Table bottom.jpg|thumb|180px|left|Koral roda ''[[Acropora]]'']]
[[Datoteka:Coral detail.jpg|thumb|180px|right|Slika izbliza prikazuje polipe na koralu koji mašu svojim pipcima. Na samo jednoj koraljnoj grani može se nalaziti na hiljade polipa.]]

Korali se razmnožavaju i spolno i bespolno. Jedan induvidualni polip tokom života koristi obje metode razmnožavanja. Korali se razmnožavaju spolno bilo unutrašnjom ili vanjskom oplodnjom. Reproduktivne stanice nalaze se u membranama mezenterija koje se šire prema unutra iz sloja tkiva koji oblaže stomačnu šupljinu. Neki odrasli korali su hermafroditi; drugi su isključivo muškog ili ženskog spola. Nekolicina vrsta mijenja spol tokom odrastanja.

Jaja oplođena unutrašnjom oplodnjom razvijaju polip u periodu od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Tokom daljnjeg razvoja nastaje malena larva, koja se naziva planula. Jaja oplođena vanjskom oplodnjom razvijaju se tokom istovremenog mriještenja. Polipi otpuštaju jaja i spermu u vodu odjednom, istodobno. Jaja se rasprše preko jednog velikog područja. Vrijeme mrijesta zavisi od godišnjeg doba, temperature vode i plime i oseke. Mriještenje je najuspješnije kada je razlika između plime i oseke malena. Što je kretanje vode manje, to su šanse za oplodnju veće. Idealno vrijeme je u proljeće. Otpuštanje jaja ili planula obično se javlja noću, a ponekada je vezano za lunarni ciklus (javlja se tri do šest dana nakon punog mjeseca). Period između otpuštanja do vezivanja za podlogu traje samo nekoliko dana, ali neke planule mogu tako preživjeti nekoliko sedmica. Mete su grabežljivaca i uvjeta u okolini. Nekoliko planula koje se uspiju spojiti za podlogu počinju se takmičiti za hranu i prostor.

&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Brain coral.jpg|Koral u obliku mozga
Datoteka:Staghorn-coral-1.jpg|Koral u obliku rogova
Datoteka:Cirripathes sp (Spiral Wire Coral).jpg|Koral u obliku uvijene žice
Datoteka:PillarCoral.jpg|Koral u obliku stupa
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Darwinov paradoks ==
{{izdvojeni citat
|''Čini se da korali... rastu više kada je voda u okeanu topla, siromašna hranjivim tvarima, čista i uzburkana, što je [[Charles Darwin|Darwin]] primijetio još kada je [[1842]]. prošao pored [[Tahiti]]ja. To stvara fundamentalan paradoks, koji se ogleda u naizglednoj nemogućnosti uravnoteživanja unosa i odavanja hranjivih tvari koje kontroliraju mehanizam koraljnih polipa.''

''Nedavna okeanografska istraživanja na svjetlo su izvela stvarnost tog paradoksa potvrdivši da oligotrofija eufotične zone okeana opstaje sve do krijeste koraljnog grebena gdje je djelovanje valova veliko. Približavanjem rubovima grebena i atola iz kvazipustinje otvorenog mora, gotovo potpuna odsutnost živih bića bez prijelaza postaje prostor gusto naseljen raznim životinjama i biljkama. Dakle, zašto tu postoji &quot;nešto&quot; umjesto &quot;ništa&quot; i, preciznije, odakle dolaze hranjive tvari potrebne za funkcioniranje te izvanredne mašine poznate kao koraljni greben?''
— [[Francis Rougerie]]&lt;ref&gt;Rougerier, F [http://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/pleins_textes_7/b_fdi_53-54/010020202.pdf The functioning of coral reefs and atolls: from paradox to paradigm] ''ORSTOM'', Papeete.&lt;/ref&gt;}}

Tokom svog putovanja na ''Njuškalu'', Darwin je opisao tropske koraljne grebene kao oaze u pustinji okeana. Osvrnuo se na paradoks da tropski koraljni grebeni, koji spadaju u najbogatije i biološki najraznovrsnije ekosisteme na Zemlji, opstaju okruženi tropskim okeanskim vodama koje im gotovo i ne pružaju nikakve hranjive tvari.

Koraljni grebeni pokrivaju manje od 0,1% površine svjetskog okeana, ali ipak podržavaju više od jedne četvrtine svih morskih vrsta. Taj diverzitet uzrokuje složene hranidbene lance, u kojima veće ribe grabežljivice love manje, koje se opet hrane zooplanktonom itd. Međutim, sve hranidbene mreže na kraju ovise o biljkama, koje su primarni proizvođači. Primarna proizvodnja kod koraljnih grebena je vrlo visoka, te obično nastaje oko 5–10 g/cm&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;na dan&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; biomase.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Sorokin |first=Yuri I. |title=Coral Reef Ecology |location=Germany |publisher=Sringer-Herlag, Berlin Heidelberg |year=1993 |isbn=978-0-387-56427-2 }}&lt;/ref&gt;

Jedan od razloga neobične čistoće tropskih voda je što su one siromašne hranjivim tvarima i planktonom. Nadalje, sunce sja tokom cijele godine, zagrijavajući površinu vode, što ju čini manje gustom od one u dubljim slojevima. Toplija voda razdvaja se od hladnije vode iz većih dubina jednim stabilnim [[termoklin]]om, gdje dolazi do znatne razlike u temperaturi vode. Tako topli površni sloj pluta iznad hladnije vode. U većini dijelova okeana postoji malo razmjene zimeđu ta dva sloja. Oragnizmi koji ugibaju u vodenim staništima uglavnom tonu na dno, gdje se raspadaju, otpuštajući hranjive tvari u vidu [[azot]]a (N), [[fosfor]]a (P) i [[kalij]]a (K). Te hranjive tvari su neophodne za razst biljaka, ali u tropskim vodama, oni se ne vraćaju na površinu direktno.&lt;ref name=Anderson2003&gt;{{cite web |last=Anderson |first=Genny |year=2003 |url=http://www.marinebio.net/marinescience/04benthon/crform. |title=htm Coral Reef Formation |work=Marinebio.net |accessdate=5. 4. 2011. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Biljke nastaju osnovu hranidbenog lanca, a trebaju svjetlost i hranjive tvari za rast. U okeanu, te biljke su uglavnom mikroskopski fitoplankton koji pluta kroz vodeni stub. Treba im svjetlost za [[fotosinteza|fotosintezu]], što pokreće fiksaciju ugljika, pa ih se može naći relativno blizu površini. Međutim, i njima trebaju hranjive tvari. [[Fitoplankton]] na površini ih vrlo brzo potroši, a u tropskim vodama ih obično ne mogu nadomjestiti zbog termoklina.&lt;ref name=Anderson2003 /&gt;

[[Datoteka:Polyps (PSF).png|thumb|left|Koraljni polipi]]

U blizini koraljnih grebena, lagune se ispunjavaju erodiranim materijalom sa grebena i ostrva. One postaju raj za morska živa bića zato što pružaju zaštitu od talasa i oluja.

Najvažnije je što grebeni recikliraju hranjive tvari, što se na otvorenom okeanu dešava mnogo rjeđe. Na koraljnim grebenima proizvođači su fitoplankton, kao i alge i koraljne alge, a naročito one malene koje se nazivaju busenaste alge koje hranjive tvari predaju koralima.&lt;ref name=&quot;Castro&quot; /&gt; Fitoplanktonom se hrane ribe i rakovi, koji dalje prenose hranu kroz hranidbeni lanac. Recikliranje osigurava manju potrebu za unošenjem hranjivih tvari u sistem kako bi on opstao.

Koraljni grebeni podržavaju mnoge simbiotske veze. Na primjer, zooksantele koralima pružaju energiju u vidu [[glukoza|glukoze]], [[glicerol]]a i [[aminokiselina]].&lt;ref&gt;[http://oceanservice.noaa.gov/education/kits/corals/coral02_zooxanthellae.html Zooxanthellae… What's That?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200528115104/https://oceanservice.noaa.gov/education/kits/corals/coral02_zooxanthellae.html |date=2020-05-28 }}. Oceanservice.noaa.gov (2008-03-25). Retrieved on 2011-11-01.&lt;/ref&gt; Zooksantele mogu koraljnom grebenu dati do 90% potrebne energije.&lt;ref name=&quot;GuideCoralBleaching&quot;&gt;{{cite book
 | coauthors =Marshall, Paul; Schuttenberg, Heidi.
 | title =A Reef Manager’s Guide to Coral Bleaching
 | publisher =[[Great Barrier Reef Marine Park Authority]],
 | year =2006
 | location =Townsville, Australia
 | url =http://www.gbrmpa.gov.au/corp_site/info_services/publications/misc_pub/a_reef_managers_guide_to_coral_bleaching
 | isbn =1-876945-40-0
 | access-date =2012-11-03
 | archivedate =2009-10-29
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20091029060139/http://www.gbrmpa.gov.au/corp_site/info_services/publications/misc_pub/a_reef_managers_guide_to_coral_bleaching
 | deadurl =yes
 }}&lt;/ref&gt; Zauzvrat, korali štite zooksantele, kojih u prosjeku ima oko milion po kubnom centimetru korala, i pružaju im [[ugljen-dioksid]] koji im je potreban za [[fotosinteza|fotosintezu]].

[[Datoteka:Multy color corals.JPG|thumb|right|Boja korala ovisi o kombinaciji smeđih obojenja koje im daju njihove zooksantele i pigmenata (crvenih, plavih, zelenih, itd.) koje oni sami proizvedu.]]

Korali također unose hranjive tvari, uključujući i neorganski [[azot]] i [[fosfor]], direktno iz vode. Mnogi korali noću šire svoje pipke kako bi ulovili zooplankton iz uskomešane vode. Zooplankton polipima pruža azot, a polip dijeli jedan dio azota sa zooksantelama, kojima je on također potreban.&lt;ref name=&quot;Castro&quot;&gt;Castro, Peter and Michael Huber. 2000. ''Marine Biology.'' 3rd ed. Boston: McGraw-Hill.&lt;/ref&gt; Različiti pigmenti kod različitih vrsta zooksantela daju im smeđe ili zlatnosmeđe obojenje, a također i smeđim koralima. Ostali pigmenti, poput onih koji daju crvenu, plavu, zelenu i ostale boje dolaze od pigmentiranih proteina koje stvaraju koraljne životinje. Koral koji izgubi veliki dio svojih zooksantela postaje bijel (ili ponekada pastelnih boja, što se može primijetiti kod korala koji su bogati pigmentima koje im pružaju njihovi vlastiti pigmentirani proteini) i, ukoliko se stanje ne popravi, koral ugiba.

Spužve su još jedan ključ za objašnjavanje Darwinovog paradoksa. One žive u pukotinama u koraljnim grebenima. Efikasno se hrane filtriranjem, a u [[Crveno more|Crvenom moru]] konzumiraju oko 60% fitoplanktona kojeg pronese morska struja. Spužve na kraju izbacuju hranjive tvari u obliku koji korali mogu koristiti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2001/11/1107_keyholecoral.html |title=Rich Coral Reefs in Nutrient-Poor Water: Paradox Explained? |first=John |last=Roach |publisher=[[National Geographic News]] |date=November 7, 2001 |accessdate = 5. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Sea Cotton.jpg|thumb|left|Većina koraljnih polipa hrani se noću. Na slici su polipi raširili svoje polipe kako bi se hranili zooplanktonom.]]

Grubost površine korala je ključna za preživljavanje u uskomešanim vodama. Obično je potopljeni predmet okružen graničnim slojem neuskomešane vode te predmet tako služi kao prepreka. Talasi koji se razbijaju o izuzetno grube rubove korala ometaju granični sloj, te tako omogućavaju koralima pristup hranjivim tvarima. Turbulentna voda stoga potiče rast i grananje grebena. Bez grube površine, čak i uz najefikasnije recikliranje korali bi ostali bez hranjivih tvari.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.newscientist.com/article/mg17523612.100-corals-play-rough-over-darwins-paradox.html |title=Corals play rough over Darwin's paradox |first=Rachel |last=Nowak |issue=2361 |journal=[[New Scientist]] |date = 2002-09-21 }}&lt;/ref&gt;

[[Modrozelene alge]] pružaju rastvorljive nitrate koji su potrebni grebenu putem fiksacije azota.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Wilson | first1 = E | year = 2004 | title = Coral's Symbiotic Bacteria Fluoresce, Fix Nitrogen | url = http://pubs.acs.org/cen/news/8233/8233notw7.html | journal = Chemical and engineering news | volume = 82 | issue = 33| page = 7 }}&lt;/ref&gt;

Koraljni grebeni za hranjive tvari također često ovise o okolnim staništima, kao što su polja morskih trava i [[šuma mangrova|šume mangrova]]. Morske trave i mangrovi pružaju mrtve biljke i životinje koje su bogate azotom i također služe za ishranu riba i životinja sa grebena pružajući drvo i vegetaciju. Grebeni, opet, štite mangrove i morske trave od talasa i stvaraju sedimente u kojima mangrovi i morske trave mogu rasti.&lt;ref name=&quot;Greenpeace&quot;&gt;{{cite book |title=Greenpeace Book of Coral Reefs |url=https://archive.org/details/greenpeacebookof00suew |first1=Sue |last1=Wells |first2=Nick |last2=Hanna | publisher=Sterling Publishing Company |year=1992 | isbn=0-8069-8795-2 }}&lt;/ref&gt;

{{clear}}

== Biodiverzitet ==
[[Datoteka:Callyspongia sp. (Tube sponge).jpg|thumb|300px|right|Cjevaste spužve privlače ribe porodica [[Apogonidae]], [[Ambassidae]] i [[Labridae]]]]
[[Datoteka:Coral reef PloS.jpg|thumb|right|300px|Organizmi nastanjuju svaki kvadratni centimetar koraljnog grebena.]]

Koraljni grebeni spadaju u najproduktivnije ekosisteme na svijetu i pružaju kompleksna i raznolika morska staništa koja podržavaju veliki broj drugih organizama.&lt;ref name=&quot;BarnesMann1991AquaticEcology&quot;&gt;{{cite book
| title=Fundamentals of Aquatic Ecology| author=Barnes, R.S.K., and Mann, K.H.
| publisher=Blackwell Publishing| year=1991| isbn=0-632-02983-8| pages=217–227
| url=http://books.google.com/?id=mOZZlzgdTrwC&amp;pg=PA227| accessdate = 26. 11. 2008.
}}&lt;/ref&gt; Rubni grebeni koji se nalaze tik ispod nivoa oseke također imaju međusobno koristan odnos sa šumama mangrova prilikom plime, sa poljima morske trave između ta dva ekosistema: grebeni brane mangrove i morske trave od snažnih struja i talasa koji bi ih oštetili ili erodirali sedimente na kojima rastu, dok mangrovi i morske trave brane greben od velikog unosa mulja, slatke vode i zagađivača. Taj dodatni nivo raznolikosti staništa pogodan je za mnoge vrste grebenskih životinja, koje se, na primjer, mogu hraniti morskim travama i koristiti grebene za zaštitu ili razmnožavanje.&lt;ref&gt;{{cite book
| author=Hatcher, B.G. Johannes, R.E., and Robertson, A.J.| chapter=Conservation of Shallow-water Marine Ecosystems
| title=Oceanography and Marine Biology: An Annual Review: Volume 27| publisher=Routledge| year=1989| isbn=0-08-037718-1
| url=http://books.google.com/?id=XpmNqFaDZ7cC&amp;pg=PA320
| accessdate = 21. 11. 2008.|page=320
}}&lt;/ref&gt;

Grebeni su dom za veliki broj različitih organizama, uključujući i ribe, morske ptice, spužve, žarnjake (u koje spadaju i neke vrste korala i meduze), crve, rakove (uključujući škampe, škampe čistače, jastoge i krabe), školjke (uključujući glavonoške), bodljikaše (uključujući morske zvijezde, morske rakove i morske krastavce), plaštaše, [[morske kornjače]] i [[morske zmije]]. Osim ljudi, sisari na koraljnim grebenima su rijetka pojava; glavni izuzetak su kitovi poput delfina koji ponekada prođu kroz ta područja. Neke od tih vrsta se direktno hrane koralima, dok se druge hrane algama na grebenu.&lt;ref name=&quot;Castro&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Spalding&quot;&gt;Spalding, Mark, Corinna Ravilious, and Edmund Green. 2001. World Atlas of Coral Reefs. Berkeley, CA: University of California Press and UNEP/WCMC&lt;/ref&gt; Biomasa grebena je pozitivno vezana za diverzitet vrsta.&lt;ref&gt;{{cite journal
|url=http://www.sciencedaily.com/releases/2011/04/110405130347.htm
|title=World's Reef Fishes Tussling With Human Overpopulation
|journal=ScienceDaily |date= 2011-04-05 |accessdate = 2011-04-25}}&lt;/ref&gt;

Ista mjesta na grebenu su često nastanjena različitim vrstama u različito vrijeme tokom dana. Noćni grabežljivci se danju skrivaju, dok se druge ribe skrivaju od jegulja i morskih pasa.&lt;ref name=murph&gt;Murphy, Richard C. (2002). Coral Reefs: Cities Under The Seas. The Darwin Press, Inc.. {{ISBN|0-87850-138-X}}.&lt;/ref&gt;

=== Ribe ===

Koraljne grebene nastanjuje više od 4000 vrsta riba.&lt;ref name=&quot;Spalding&quot; /&gt; Razlozi te raznolikosti ostaju kontroverzni. Postoje razne hipoteze, a jedna od njih je &quot;hipoteza lutrije&quot;, prema kojoj su se prve ribe koje su nastanile greben (sretni dobitnici) uglavnom uspijevale obraniti od onih koje su došle poslije; druga hipoteza je &quot;hipoteza kompeticije&quot;, prema kojoj se odrasle jedinke takmiče za teritorij, a manje kompetitivne vrste moraju biti u stanju preživjeti u lošijim staništima; posljednja je &quot;hipoteza predacije&quot;, prema kojoj je veličina populacije funkcija u smrtnosti riba nakon naseljavanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.marinebiology.org/fishecology.htm |first= Jason |last=Buchheim |publisher=marinebiology.org |title=Coral Reef Fish Ecology |accessdate = 5. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt; Zdravi grebeni svake godine mogu stvoriti do 35 tona ribe po kvadratnom kilometru, ali oštećeni grebeni stvaraju mnogo manje.&lt;ref name=&quot;McClellan&quot;&gt;{{cite web
|last1=McClellan |first1=Kate |last2=Bruno |first2=John|year=2008|url=http://www.eoearth.org/article/Coral_degradation_through_destructive_fishing_practices
|title=Coral degradation through destructive fishing practices |publisher=Encyclopedia of Earth |accessdate = 25. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt;

U grebenske vrste spadaju:
* Ribe koje utječu na koralje hrane se ili malenim životinjama koje žive blizu korala, algama ili samim koralima. Ribe koje se hrane malenim životinjama su pripadnici [[Labridae]], koji se hrane organizmima koji nastanjuju veće ribe, i [[Balistidae]], koji se hrane morskim ježevima, dok u ribe koje se hrane algama spadaju [[Pomacentridae]]. [[Serranidae]] se hrane živim bićima koja nastanjuju alge, kao što su morski ježevi. Ribe koje se hrane koralima su pripadnici porodica [[Scaridae]] i [[Chaetodontidae]].
* Ribe koje kruže rubovima grebena ili obližnjih livada morskih trava su grabežljivci, poput pripadnika roda ''[[Trachinotus]]'', potporodice [[Epinephelinae]], raznih skuša, nekih vrsta morskih pasa, barakuda i pripadnika [[Lutjanidae]]. Grebene nastanjuju i ribe koje se hrane biljkama i planktonom. Ribe koje se hrane morskomm travom su neki pripadnici Lutjanidae, te rodovi ''[[Pagellus]]'' i ''[[Conodon]]''. Ribe koje se hrane planktonom su rod ''Caesio'', raže, rod ''[[Chromis]]'' i nožne [[Holocentridae]], [[Apogonidae]] i [[Myctophidae]].

Ribe koje nastanjuju koraljne grebene mogu biti jednako šarene kao i greben. Dobri primjeri su Scaridae, [[Pomacanthidae]], Pomacentridae, [[Clinidae]] i Chaetodontidae. Noću neke mijenjaju svoje boje u neke koje su manje uočljive.

=== Beskičmenjaci ===
Morski ježevi, pripadnici [[Dotidae]] i morski puževi hrane se algama. Neke vrste morskih ježeva, kao što su ''[[Diadema antillarum]]'', mogu imati ključnu ulogu u sprječavanju algi od pretjeranog rasta na grebenima.&lt;ref&gt;{{cite book
 | last = Osborne
 | first = Patrick L.
 | title = Tropical Ecosystem and Ecological Concepts
 | url = https://archive.org/details/tropicalecosyste0000osbo
 | publisher = Cambridge University Press
 | year = 2000
 | location = Cambridge
 | page = [https://archive.org/details/tropicalecosyste0000osbo/page/464 464]
 | isbn = 0-521-64523-9}}
&lt;/ref&gt; [[Nudibranchia]] and [[sea anemone]]s eat sponges.

Određeni broj beskičmenjaka, koji se kolektivno nazivaju kriptofaunom, nastanjuju sami supstrat skeleta korala, bilo bušenjem kroz skelet (procesom bioerozije) ili živeći u već postojećim šupljinama i pukotinama. Životinje koje buše stijenu su spužve, [[školjke]] i [[štrcaljci]]. U one koje nastanjuju greben spadaju mnoge druge vrste, naročito [[rakovi]] i [[mnogočetinaši]].&lt;ref name=&quot;Nybakken&quot;&gt;Nybakken, James. 1997. Marine Biology: An Ecological Approach. 4th ed. Menlo Park, CA: Addison Wesley&lt;/ref&gt;

=== Alge ===
Grebeni su svo vrijeme u opasnosti od pretjeranog rasta algi. Prevelik izlov ribe i višak hranjivih tvari sa obale može omogućiti algama da postanu uspješnije od korala i izazovu njihovo izumiranje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.coral.noaa.gov/component/content/article/138.html |title=Coral Reef Biology |publisher=[[NOAA]] |accessdate=6. 4. 2011. |archive-date=2011-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927181624/http://www.coral.noaa.gov/component/content/article/138.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Glynn |first=P.W. |year=1990 |title=Ecosystems of the World v. 25-Coral Reefs |url=https://archive.org/details/coralreefs0025unse |editor-first=Z. |editor-last=Dubinsky |publisher=Elsevier Science |location=New York, NY |isbn=978-0-444-87392-7}}&lt;/ref&gt; U istraživanjima provedenim oko pretežno nenastanjenih tihookeanskih ostrva koja pripadaju SAD-u, pokazalo se da alge nastanjuju veliki dio istraženih lokacija sa koralima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | title=Algae-Dominated Reefs | first1=Peter S. | last1=Vroom| first2=Kimberly N. | last2=Page | first3=Jean C. | last3=Kenyon | first4=Russell E. |last4=Brainard | journal=American Scientist | year=2006 | volume=94 | issue=5 | pages=430–437|doi=10.1511/2006.61.1004}}&lt;/ref&gt; Populacija algi sastoji se od busenastih algi, koralnih algi i makroalgi.

=== Morske ptice ===
Sistemi koraljnih grebena su važna staništa morskih ptica, u koje spadaju i neke ugrožene vrste. Na primjer, [[Atol Midway]] na [[Havaji]]ma je stanište gotovo tri miliona morskih ptica, uključujući i dvije trećine (1,5 miliona) svjetske populacije ''[[Phoebastria immutabilis]]'' i jednu trećinu svjetske populacije ''[[Phoebastria nigripes]]''.&lt;ref&gt;[http://the.honoluluadvertiser.com/article/2005/Jan/17/ln/ln23p.html The.honoluluadvertiser.com]. The.honoluluadvertiser.com (2005-01-17). Retrieved on 2011-11-01.&lt;/ref&gt; Svaka vrsta morskih ptica ima specifična mjesta za gniježđenje na atolu. Na Midwayu živi sveukupno 17 vrsta morskih ptica. ''[[Phoebastria albatrus]]'' je najrjeđi, sa manje od 2200 preživjelih jedinki nakon pretjeranog lova radi perja tokom kasnog 19. vijeka.&lt;ref&gt;{{cite web
| title = U.S. Fish &amp; Wildlife Service – Birds of Midway Atoll
| url = http://www.fws.gov/midway/midwaywildlifebirds.html
| accessdate = 19. 8. 2009.
| archive-date = 2013-05-22
| archive-url = https://web.archive.org/web/20130522041619/http://www.fws.gov/midway/midwaywildlifebirds.html
| dead-url = yes
}}&lt;/ref&gt;

=== Ostali ===
[[Morske zmije]] se hrane isključivo ribama i njihovom ikrom. Tropske ptice poput čaplji, bluna i pelikana hrane se grebenskim ribama. Neki gmazovi koji pretežno žive na kopnu također su vezani za grebene, na primjer varani, morski krokodil i polumorske zmije kao što je ''[[Laticauda colubrina]]''. Morske kornjače se hrane morskim spužvama.

&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Prionurus laticlavius.jpg|Koraljne ribe u jatu
Datoteka:Caribbean reef squid.jpg|''[[Sepioteuthis sepioidea]]''
Datoteka:Stenopus hispidus (high res).jpg|''[[Stenopus hispidus]]''
Datoteka:Triaenodon obesus moc.jpg|''[[Triaenodon obesus]]'' gotovo isključivo nastanjuje koraljne grebene
Datoteka:Green turtle John Pennekamp.jpg|[[Zelena morska kornjača]]
Datoteka:Red sea-reef 3627.jpg|[[Divovska školjka]]
Datoteka:Nephtheidae komodo.jpg|Meki korali, čašasti korali, spužve i ascidije ([[Ascidiacea]])
Datoteka:Laticauda colubrina (Wakatobi).jpg|''[[Laticauda colubrina]]''
Datoteka:Latiaxis wormaldi 002.jpg|Školjka vrste ''[[Latiaxis wormaldi]]'', jednog koraljnog puža
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vrste grebena ==
Prema geografskoj rasprostranjenosti, koraljni grebeni mogu se podijeliti na dvije vrste: tropske koraljne grebene i dubokomorske koraljne grebene.

=== Tropski grebeni ===
[[Datoteka:20 Grad Isotherme.png|thumb|Regije koje konstantno imaju temperaturu iznad 20°C]]
Korali koji grade grebene u tropskim predjelima mogu preživjeti samo ako temperatura vode rijetko pada ispod 20&amp;nbsp;°C. Iz tih razloga se prostor gdje mogu preživjeti smanjuje na 30° sjeverne do 30° južne širine. U [[Atlantik]]u se najsjeverniji koraljni grebeni nalaze na obalama [[bermudi|Bermuda]] (32° 30' sjeverne geografske širine), a najjužniji malo sjevernije od [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] (23° J). Doduše, u zaljevu Hatteras (34° S) na južnoj obali [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a postoje i dvije vrste korala koje inače grade grebene, ali tu ih ne grade. Slična je i situacija sa [[Tihi okean|Tihim okeanom]] kod obale [[tokio|Tokija]] (38° S). Tu se koraljni grebeni pojavljuju tek na otocima Ryukyu (30° S). Najjužnije se pojavljuju na Velikom koraljnom grebenu sjeverno od [[Brisbane]]a u zaljevu Moreton (27° 30' J), a još jedan tihooceanski greben koji se nalazi južnije od ostalih je kod Rapa Itija, na istoj geografskoj širini. Kod otoka Lord Howe topla morska struja omogućava nastajanje grebena i na 31° 30' J. U Crvenom moru koraljni grebeni se prostiru do sjevernih obala [[akapski zaljev|akapskog zaljeva]] (29° 30' S). Najjužniji koraljni greben na svijetu nalazi se u [[indijski okean|indijskom okeanu]] na arhipelagu [[Houtman Abrolhos]], na zapadnoj obali [[australija|Australije]] (29° J). Na zapadnoj obali indijskog okeana koraljni grebeni se prostiru do otoka Inhaca kod obale Maputo (26° J, [[Mozambik]]).&lt;ref&gt;Schumacher (1988), S. 22&lt;/ref&gt;

Budući da većina korala iz grupe Scleractinia živi u simbiozi sa [[zooksantele|zooksantelama]], oni zavise od sunčeve svjetlosti, koja se znatno smanjuje sa povećanjem dubine vode. Ukupna površina koju porkivaju korali iznosi oko 600 000&amp;nbsp;km². Svake godine se istaloži 640 miliona tona koraljnog vapnenca.

Mogu se razlikovati dvije glavne kategorije tropskih koraljnih grebena:
* Litoralni (obalni) se mogu naći u plitkim područjima [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]]. Zbog miješanja slatke vode ti grebeni su bogatiji hranjivim tvarima nego neritički, pa ih zato češće nastanjuju korali iz skupine [[Alcyonacea]] i alge.
* Neritički grebeni nalaze se daleko od kontinenta, kada se putem vulkanske aktivnosti iznad površine mora pojave otoci. Neritičke grebene se najčešće mogu naći u tropskom dijelu Tihog okeana ([[Havaji]], [[Tahiti]]). Ovdje se zbog niske količine hranjivih tvari može naći više vrsta korala nego u litoralnim grebenima.

=== Dubokomorski grebeni ===
[[Datoteka:Lophelia pertusa 1a.tiff|mini|right|Koraljni greben koji tvore korali ''Lophelia'']]
Mnogi korali iz grupe Scleractinia mogu preživjeti i u hladnijim vodama sa temperaturom ispod 20&amp;nbsp;°C. Poznato je 37 takvih korala u Sredozemnom moru, ali oni doduše ne tvore grebene. Većina korala u mlakim i hladnim vodama su pojedinačni korali iz porodica [[Caryophylliidae]] i [[Dendrophylliidae]], koji rastu vrlo sporo, ostaju maleni, pa stoga ne grade grebene. Za razliku od svojih tropskih srodnika, oni ne preživljavaju na sunčevoj svjetlosti već se hrane zooplanktonom.

Jedan izuzetak je rod ''[[Lophelia]]'', koji gradi kolonije i, zajedno sa vrstom ''Madrepora oculata'', gradi ekstenzivne grebene sližne živicama. Najveći grebeni ''Lophelia'' dostižu visinu od 45 metara i dužinu od 2 kilometra. U odnosu na tropske korale, oni rastu vrlo sporo. Rastu u prosjeku 7,5&amp;nbsp;mm godišnje, a najviše 20 do 25&amp;nbsp;mm godišnje. Vrlo veliki grebeni sagrađeni od tih korala su prema tome stari više hiljada godina. Pojas tih koraljnih grebena proteže se duž rubova evropskog kopna od [[Iberijski poluotok|iberijskog poluotoka]] do [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]]. Dubokomorske grebene se obično može naći na dubinama između 200 i 600 metara. U norveškim fjordovima mogu se naći na dubini od 52 metra.&lt;ref&gt;Schumacher (1988), S. 18&lt;/ref&gt;

Čak su i koraljni grebeni hladnih voda ugroženi ljudskim djelovanjem. Osim zagađenja mora, savremene metode ribolova predstavljaju najveću prijetnju tim staništima. Jedna jedina mreža za pridneno koćenje može u nekoliko minuta uništiti greben koji je nastajao nekoliko godina.

== Vrste tropskih koraljnih grebena ==
Koraljni grebeni se znatno razlikuju po svojem obliku i nastanku.

=== Rubni grebeni ===
[[Datoteka:EilatFringingReef.jpg|thumb|left|Rubni greben kod [[Eilat]]a, južni [[Izrael]]]]
[[Datoteka:Saumriff1.png|thumb|right|Rubni greben]]
Rubni grebeni protežu se duž obale većeg kopna ili nekog otoka. To je najrasprostranjeniji tip grebena, a u Crvenom moru gotovo i jedini. Rubni grebeni protežu se duž obala i mogu biti dugi kilometrima. Njihova širina je većinom manja od 100 metara, ali može iznositi i više stotina metara. Rubni grebeni nastaju upravo na obali u visini vode za vrijeme oseke, a rastom se šire dalje od obale. Njihova konačna širina zavisi od toga gdje dno mora iznenada strmo opada. Gornja površina rubnog grebena tako uvijek ostaje na istoj visini malo ispod nivoa mora. Kod starijih rubnih grebena, koji su se znatno proširili prema moru, dešava se da su unutrašnji dijelovi udubili erozijom i stvorili [[laguna|lagunu]]. Lagune kod rubnih grebena mogu biti duboke između 100 i samo nekoliko metara. Kao i greben, one se protežu paralelno s obalom.

=== Barijerni grebeni ===
[[Datoteka:Barriereriff.png|thumb|Barijerni greben]]
Barijerni grebeni podsjećaju na kasni stadij lagunskih rubnih grebena. Razlikuju se od njih po svojoj veličini i nastanku. Njihove lagune mogu biti široke nekoliko kilometara sa dubinom od 30 do 70 metara. Vanjski rub tih grebena nije ostatak grebena koji se prostirao od obale dotle, već se tu isprva i nalazio. Slično kao i kod nastanka atola, spuštanje morskog dna je glavni faktor nastanka ovih grebena. Budući da je za nastajanje grebena potreban jedan geološki proces, a barijerni grebeni nastaju sporije u odnosu na rubne, takva vrsta grebena je mnogo rjeđa. Najpoznatiji barijerni greben je [[Veliki koraljni greben]]. Ostali su Koraljni greben Belizea i Lagune Nove Kaledonije. Barijerni grebeni mogu se naći i na obalama otoka Providencia, [[Mayotte]], otocima Gambier, južnoj obali [[Kalimantan]]a, dijelovima obale [[Sulawesi]]ja, jugoistočne Nove Gvineje i južnoj obali arhipelaga Louisiade.

=== Platformni grebeni ===
[[Datoteka:Plattformriff.png|thumb|Platformni greben]]
Dok nabrojani tipovi grebena uvijek nastaju na obalama otoka ili kontinenata, platformni grebeni mogu nastati i u epikontinentalnom pojasu kao i na otvorenom okeanu, općenito bilo gdje, gdje se morsko dno proteže u pravcu vodene površine, tako da je omogućen rast [[zooksantele|zookstantelnih]] korala koji grade grebene. U južnom dijelu Velikog koraljnog grebena može se naći nekoliko platformnih grebena, skupine Swain i Capricorn u epikontinentalnom pojasu, 100 do 200&amp;nbsp;km od obale. Neki platformni grebeni kod sjevernih Maskarenskih otoka nalaze se nekoliko hiljada kilometara od glavnog kopna. Platformni grebeni rastu u svim pravcima, za razliku od rubnih i barijernih koji se šire samo prema moru. Mogu dostići različite veličine, od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara. Uglavnom su ovalnog ili jako izduženog oblika. Dijelovi grebena mogu se prostirati sve do površine mora i tvoriti pješčane plaže i malene otoke, oko kojih će nastajati rubni grebeni. U sredini platformnog grebena može se nalaziti laguna. Nazivaju se mrljastim grebenima i dostižu promjer od oko 12 metara. Ako platformni grebeni nastaju na nekoj izduženoj strukturi, npr. na izumrlom barijernom grebenu, mogu biti poredani u jednu liniju. Takav je recimo slučaj na istočnoj obali Crvenog mora kod [[Jeddah]]a. Kod starijih platformnih grebena unutrašnji dio može toliko erodirati da to dovede do nastanka pseudoatola. Oni se od pravih atola mogu odvojiti samo preciznim istraživanjima i eventualno bušenjem. Nekoliko platformnih grebena kod lakadisvkih otoka dobili su oblik slova &quot;U&quot; stalnim djelovanjem vjetra i morskih struja.

=== Atoli ===
[[Datoteka:Coral atoll formation animation.gif|thumb|Nastanak atola prema [[Charles Darwin|Charlesu Darwinu]]]]
Atoli u pravilu nastaju od rubnih grebena oko vulkanskih ostrva. Tijekom vremena, ostrvo erodira i tone ispod nivoa mora. Do nastajanja atola vodi i snižavanje morskog dna uz izdizanje nivoa mora. Na kraju ostaje greben koji kao prsten okružuje lagunu. Maldivi se sastoje od 26 takvih atola.

== Zone grebena ==
Svaki greben može se podijeliti na različite zone koje nastanjuju samo određene biljke i životinje zbog životnih uslova koji su tu prisutni. Te su zone različito istaknute kod različitih tipova grebena, a mogu i varirati i kod pojedinih grebena. Dolje je predstavljena uobičajena građa jednog rubnog grebena.

* ''Zona plaže'' je direktno vezana za kopno. Zbog oseke ona dvaput dnevno po nekoliko sati ostaje na suhome. Zonu obale pretežno nastanjuju krabe i zmije. Ispod nivoa mora tokom oseke nalaze se alge, malene školjke i rakovi samci.
[[Datoteka:Coral reef diagram.jpg|thumb|400px|Zone koraljnog grebena]]
* U smjeru mora nadovezuje se ''krov grebena'', horizontalni dio grebena.
** U unutrašnjim područjima dominiraju [[Smeđe alge|smeđe]] i [[modrozelene alge]], a dalje prema moru [[Crvene alge|crvene]]. U toj zoni algi živi samo mali broj životinja. Najčešće se javljaju [[morski ježevi]]. Moguće je naći i [[zmijače]] i krabe. U ovoj zoni živi vrlo malen broj riba, pretežno maleni [[glavoči]] i [[slingurke]]. U vanjskim dijelovima zone algi rastu razni korali pripadnici [[Alcyonacea]] i [[Scleractinia]].
** U prijelaznoj zoni nalazi se veće bogatstvo vrsta. Voda je tu dublja i čišća, a njezino komešanje jače nego u mjestima bližim kopnu. Tu se mogu naći veće kolonije korala Scleractinia, koji mogu graditi takozvane mikroatole. Međutim, i ta područja mogu vrlo rijetko ostati na suhom.
** Vanjsko područje između unutrašnjeg nagiba grebena i vanjskog ruba grebena nikada ne ostaje na suhom. U prosjeku je širok 10 metara, ima dubinu od 40&amp;nbsp;cm do jednog metra. Snažan rad talasa onemogućava taloženje pijeska i sličnog materijala. Tu dominiraju korali iz skupina Scleractinia i Alcyonacea, a alge se mogu rijetko naći. Od riba se mogu naći pretežno pripadnici [[Pomacentridae]], [[Labridae]] i [[Acanthuridae]].
* ''Vanjski rub grebena'' je izložen jačem udaranju talasa. Dominiraju korali skupine Scleractinia, a od njih više vrsta roda ''[[Acropora]]''. Na područjima sa jakim strujama rastu [[moruzgve]] (morske sase). Na rubu grebena i na gornjem dijelu grebenskog nagiba žive mnoge ribe, koje se skrivaju u koralima i hrane planktonom. U pukotinama žive organizmi koji se hrane filtriranjem, kao što su spužve i korali roda ''[[Tubastraea]]''. Mnoge ribe također koriste te rupe za skrivanje, na primjer ribe iz skupine [[Myripristinae]].
* U ''prednjem dijelu grebena'', koji predstavlja prijelaz sa grebenskog nagiba na otvoreno more, nalaze se grebenski supovi međusobno razdvojeni površinama pokrivenim pijeskom; sagrađeni su od korala. U dubljim vodama dalje od stupova nalaze se mnogi rodovi korala iz skupina Scleractinia i Alcyonacea, čiji broj opada s porastom dubine. Prednji dio grebena je mjesto života mnogih riba, kao što su ribe iz porodica [[Chaetodontidae]] i [[Pomacanthidae]]. Tu se također mogu naći i ribe grabežljivice, kao što su ribe iz potporodice [[Epinephelinae]] i [[murine]].

== Umjetni grebeni ==
[[Datoteka:Kuppel mit Fischen und Korallen.jpg|thumb|Umjetni koraljni greben (fotomontaža)]]
Već nekoliko godina postoji trend gradnje umjetnih grebena. Primijetivši kako na potopljenim predmetima, kao što su brodovi i avioni, nakon nekoliko godina narastu grebeni, ljudi su počeli namjerno potapati umjetne objekte. Pri tome je bilo velikih neuspjeha, kao u slučaju grebena Osborne koji je napravljen od miliona starih automobilskih guma, ali bilo je i uspjeha. Tako se npr. postavljaju grebenske kugle (betonske polukugle sa mnogo rupa) i čelične strukture prema Biorock tehnologiji na područjima sa slabim strujanjem vode, kako bi se za kratko vrijeme mogli nataložiti minerali na koje se hvataju polipi korala. I u akvaristici se radi na stvaranju umjetnih korala.

== Značaj ==
Broj koraljnih grebena se ubrzano smanjuje - nestala je već jedna petina grebena. To se dešava zbog izlova ribe dinamitom i cijaninom, izlova općenito, kao i industrijskog onečišćenja, izgradnje i nasukanih brodova.

Koraljni grebeni služe kao odličan izvor proteina za 800 miliona ljudi u jugoistočnoj i južnoj Aziji, istočnoj Africi i na Karibima. Imaju veliku materijalnu vrijednost,&lt;ref&gt;http://umwelt.cms4people.de/60.html ''Der materielle Wert der Natur'', abgerufen 27. Februar 2011&lt;/ref&gt; zato što onemogućavaju eroziju obala i njihovo oštećivanje tijekom oluja. Turisti cijene njihovu ljepotu. Koraljni grebeni su također stanište velikog broja morskih bića i od velike su važnosti za njihovo preživljavanje.

Prema procjeni okeanologa je u aprilu [[2007]]. bilo uništeno 20% svih koraljnih grebena na svijetu, a daljih 50% je vrlo ranjivo.&lt;ref&gt;http://www.n-tv.de/790495.html{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Freitag, ''Dreckige, überfischte Meere - Ozeanologen alarmiert.'' 13. April 2007&lt;/ref&gt;

== Geologija ==
[[Datoteka:Ancient coral reefs.jpg|thumb|right|240px|Drevni koraljni grebeni]]
Koraljni grebeni nastajali su i u prijašnjim historijskim razdobljima. [[Dolomiti]], [[Hoher Dachstein]] i druge planine u sjevernim vapnenačkim Alpima najvećim dijelom se sastoje od koraljnog vapnenca i zapravo su fosilizirani koraljni grebeni, koji su nastali tijekom alpske orogeneze. Kod [[Hoher Göll]]a mogu se i raspoznati zone jednog grebena sa lagunom.&lt;ref&gt;Schumacher (1988), S. 9.&lt;/ref&gt;

Prvi, koji su se pojavili još u prekambriju, bili su stromatoliti. Nisu ih tvorili žarnjaci, već su nastali spajanjem sedimentnih čestica tijekom rasta mikroorganizama, pretežno cijanobakterija. U donjem kambriju su nastali maleni grebeni koje su tvorili pripadnici [[Archaeocyatha]] (moguće specijalizirana skupina spužvi) sa stromatolitima. Dostizali su dužinu od 30 metara i širinu od najviše tri metra.&lt;ref&gt;Stoch, Welsch, Wink (2001), S. 73–75.&lt;/ref&gt;

Pripadnici [[Tabulata]] i [[Rugosa]] bili su prvi pravi korali koji su u periodu između ordovicija i perma gradili grebene. Od tada se može govoriti o postojanju pravih koraljnih grebena. U siluru i devonu grebeni nisu bili nastanjeni samo koralima, već i [[stromatopore|stromatoporama]], koje bi mogle biti u srodstvu sa spužvama. Nastajanje koraljnih grebena prekinuto je nakon permsko-trijaskog masovnog izumiranja, u kojem su nestali i pripadnici Rugosa i Tabulata. Nove koraljne strukture nastaju sredinom trijasa i napreduju tijekom cijelog mezozoika. U gornjem mezozoiku pripadnici [[Hippuritoida]] također postaju vrlo bitni graditelji grebena. Oni izumiru tijekom K-T izumiranja. Od tada su pripadnici Scleractinia najvažniji graditelji koraljnih grebena.

== Primjeri ==
[[Datoteka:GreatBarrierReef-EO.JPG|thumb|Južni dio [[Veliki koraljni greben|Velikog koraljnog grebena]], satelitska snimka, slika obuhvata prostor od oko 200 × 200 km]]
* [[Veliki koraljni greben]], najveći koraljni greben i prirodna struktura na svijetu
* [[Koraljni greben Belizea]], jedan od dva druga najveća koraljna grebena
* [[Lagune Nove Kaledonije]], drugi od dva druga najveća koraljna grebena
* [[Koraljni trougao]],&lt;ref&gt;http://www.coraltrianglecenter.org&lt;/ref&gt; koji obuhvata [[filipini|Filipine]], [[Istočni Timor]], dio [[indonezija|Indonezije]], [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] i [[Solomonska Ostrva]], sa ostrvima [[Raja Ampat]] u centru. Kod Raja Ampata je [[2006]]. otkriveno 20 novih vrsta korala.&lt;ref&gt;Richard Black: ''[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/5350666.stm Stunning finds of fish and coral.]'' BBC News, 18. September 2006&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Helmut Schumacher: ''Korallenriffe''. BLV Verlagsgesellschaft, München 1988, {{ISBN|3-405-13614-8}}.
* Yossi Loya i Ramy Klein: ''Die Welt der Korallen''. Jahr Verlag, Hamburg 1998, {{ISBN|3-86132-226-9}}.
* Ulrich Sommer: ''Biologische Meereskunde.'' Springer, 1998, {{ISBN|3-540-63512-2}}
* Stoch, Welsch, Wink: ''Evolutionsbiologie.'' Springer, 2001, {{ISBN|3-540-41880-6}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Coral reefs}}
* [http://www.riffe.de/ Riffe.de] – Stranica o koraljnim grebenima Prof. Reinholda Leinfelder sa velikim brojem internet poveznica
* [http://www.palaeo.de/riffschulbuch Grebeni - fascinantna tema za nastavu u školi]. Profil Bd. 13 od Leinfelder, R., Kull, U., Brümmer, F. (Hrsg.) 2. Auflage 2002. (E-tekst kao PDF-datoteka, razne verzije za skidanje)
* [http://141.20.244.90/mehr/palaeo/leinfelder/freepdfs/Riffe_Oasen.pdf Koraljni grebeni - centri biodiverziteta i evolucije.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} In: Hansch, W. (Hrsg.): Katastrophen in der Erdgeschichte. Wendezeiten des Lebens. - Museo, 19, 180–199, Heilbronn. Od Reinhold Leinfelder (E-tekst kao PDF-datoteka, 788 KB; [http://141.20.244.90/mehr/palaeo/leinfelder/freepdfs/Leinfelder2003_lq.pdf alternativni izgled]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 3,3 MB)
* [http://www.palaeo.de/tv/talks/reeftalks.html palaeo.de/tv - Razgovori i prezentacije o grebenima] direktorij poveznica(Engleski/Njemački)
* [http://seawifs.gsfc.nasa.gov/cgi/landsat.pl Landsat slike koraljnih grebena na Zemlji]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Normativna kontrola}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Koraljni grebeni]]
[[Kategorija:Žarnjaci]]
[[Kategorija:Životinjski proizvodi]]
[[Kategorija:Ribarstvo]]
[[Kategorija:Fizička geografija]]
[[Kategorija:Oceanografska terminologija]]</text>
      <sha1>14hgu2zvh75qdczjdnjh1lv6o842g20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genrih Ljuškov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>189107</id>
    <revision>
      <id>42600762</id>
      <parentid>42358431</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:39:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3186" sha1="f5bll1tvbncnge6irqzl02o34zqgiy2" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Genrih Samojlovič Ljuškov&lt;br /&gt;{{lang-ru|Генрих Самойлович Люшков}}
| slika = G Lyushkov.jpg
| alt         = Genrikh Samoilovich Lyuskhov
| opis     = 
| razno      = 
{{Infobox officeholder
| embed = yes
| office       = [[Daleki istok Rusije|Dalekoistočni]] komandant [[NKVD]]{{sfn|Coox|1968|p=407}}
| term_start  = 31. jul 1937
| term_end    = 13. jun 1938
| prethodnik = [[Vsevolod Balickij|V. A. Balitsky]]
| nasljednik   = M. M. Zapadnij
}}
| datum_rođenja  = 1900
| mjesto_rođenja = [[Odesa]], [[Rusko Carstvo]]
| datum_nestanka     = august 1945
| mjesto_nestanka    = [[Mandžukuo]]
| nacionalnost = [[Rusija|ruska]]&lt;br /&gt;[[sovjetski Savez|sovjetska]]
| ostala_imena = 
| poznat_po   = 
| supružnik     = Ina Ljuškova
| djeca = 1
}}

'''Genrih Samojlovič Ljuškov''' ({{lang-ru|Генрих Самойлович Люшков}}; 1900 &amp;ndash; nestao u augustu 1945) bio je [[sovjetski Savez|sovjetski]] [[obavještajstvo|obavještajac]] koji je služio u tajnoj policiji [[NKVD]] i napredovao sve do mjesta njenog načelnika za [[Daleki istok Rusije|Ruski daleki istok]]. Sa tog je mjesta godine 1938. u jeku [[Velika čistka|Velike čistke]], uplašen da će i sam postati njena žrtva, prebjegao na teritoriju [[Mandžukuo]]a gdje je [[japan]]skim vlastima odao vrijedne obavještajne podatke. Taj je čin imao dalekosežne posljedice, s obzirom da je doprinio padu njegovog pretpostavljenog, šefa NKVD [[Nikolaj Ježov|Nikolaja Ježova]], u [[Josif Staljin|Staljinovu]] nemilost, a posredno i završetku Velike čistke. Ljuškov je sljedećih nekoliko godina proveo u japanskoj službi, a pred sam kraj [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se nalazio u Mandžukuou. Tamo je nestao neposredno nakon početka [[sovjetska invazija Mandžurije|sovjetske invazije]] u augustu 1945. Ljuškov je nakon toga ostao upamćen kao najviše rangirani [[prebjeg]] u historiji sovjetskih obavještajnih službi.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.hrono.ru/biograf/lyushko.html Люшков Генрих Самойлович] * [http://nvo.ng.ru/printed/history/2004-11-19/5_blukher.html Трагедия маршала Блюхера] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041211055734/http://nvo.ng.ru/printed/history/2004-11-19/5_blukher.html |date=2004-12-11 }} 
* [http://www.vestnik.com/issues/1999/0817/win/kuksin.htm Илья КУКСИН (Чикаго): ПОБЕГ СТОЛЕТИЯ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090305053226/http://vestnik.com/issues/1999/0817/win/kuksin.htm |date=2009-03-05 }} 
* [http://www.memo.ru/history/NKVD/kto/biogr/gb299.htm ЛЮШКОВ ГЕНРИХ САМОЙЛОВИЧ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090729201910/http://www.memo.ru/history/NKVD/kto/biogr/gb299.htm |date=2009-07-29 }} 
* [http://www.hrono.ru/slovo/2003_03/hly03_03.html Эдуард Хлысталов. Почему Сталин не верил широкоизвестным теперь агентам. Предатели из разведки]

{{Lifetime|1900|1945|Ljuškov, Genrih}}

[[Kategorija:Obavještajci]]
[[Kategorija:Velika čistka]]</text>
      <sha1>f5bll1tvbncnge6irqzl02o34zqgiy2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pep Guardiola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>211594</id>
    <revision>
      <id>42600750</id>
      <parentid>42582655</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:38:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30583-07</username>
        <id>355456</id>
      </contributor>
      <origin>42600750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4448" sha1="lgj0kokqqc85q7ee8dp1myrv0todlp7" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                 = Josep Guardiola
| slika               = 
| puno ime            = Josep &quot;Pep&quot; Guardiola i Sala
| visina              = 182 cm
| nadimak             = 
| datum rođenja       = {{bda|1971|1|18|df=y}}
| mjesto rođenja      = [[Santpedor]]
| država rođenja      = [[Španjolska]]
| datum smrti         = 
| mjesto smrti        = 
| država smrti        = 
| trenutačni klub     = 
| broj u klubu        =
| pozicija            = Trener
| mlade godine        =  &lt;br /&gt; [[1983.]] - [[1990.]]
| juniorski klubovi   = [[Gimnàstic Manresa]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]
| godina              = [[1990.]] - [[1992.]] &lt;br /&gt; [[1990.]] - [[2001.]] &lt;br /&gt; [[2001.]] - [[2002.]] &lt;br /&gt; [[2002.]] - [[2003.]] &lt;br /&gt; [[2003.]] &lt;br /&gt;  [[2003.]] - [[2005.]] &lt;br /&gt; [[2005.]] - [[2006.]]
| profesionalni klubovi               =[[FC Barcelona|Barcelona B]] &lt;br /&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;br /&gt; [[Brescia Calcio|Brescia]] &lt;br /&gt; [[A.S. Roma|Roma]] &lt;br /&gt; [[Brescia Calcio|Brescia]] &lt;br /&gt; [[Al-Ahli (Doha)|Al-Ahli]] &lt;br /&gt; [[Dorados de Sinaloa]]
| nastupi(golovi)         = {{0}}59 {{0}}(5)&lt;br /&gt; 263 {{0}}(6) &lt;br /&gt; {{0}}11 {{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}4 {{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}13 {{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}18 {{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}10 {{0}}(1)
| godine u reprezentaciji       = [[1992.]] - [[2001]].
| reprezentacija        = {{NogRep|ŠPA}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}47 {{0}}(5)
| godine treniranja        = [[2007.]] - [[2008.]]&lt;br /&gt; [[2008.]] - [[2012.]]
| klubovi        = [[FC Barcelona|Barcelona B]] &lt;br /&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]]  
| ažurirano = 12. prosinca 2011.
}}
'''Josep &quot;Pep&quot; Guardiola i Sala''' ([[Santpedor]], [[18. siječnja]] [[1971]].) , [[Španjolska|španjolski]] je bivši [[nogomet]]aš. Igrao je na poziciji veznog igrača. Profesionalnu karijeru započeo je 1990. godine u Barceloni, igrao je i za [[Brescia Calcio|Bresciu]], [[A.S. Roma|Romu]], Al-Ahli i Dorados de Sinaloa. Od 2007. je trener u B momčadi Barcelone, a od 2008. do 2012. je bio trener glavne momčadi Barcelone.&lt;ref&gt;Guardiola odlazi, novi trener veliko iznenađenje: Ne mogu više..., Ivan Šimac, 27. travnja 2012., [http://gol.dnevnik.hr/clanak/svjetski_nogomet/dogodilo-se-pep-guardiola-odlazi-iz-barcelone.html gol.dnevnik.hr], pristupljeno 21. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;

== Trofeji ==

'''Kao igrač''':

;Barcelona
* '''[[La Liga]]: 6'''
:: [[La Liga 1990–91|1990.–91.]], [[La Liga 1991–92|1991.–92.]], [[La Liga 1992–93.|1992.–93.]], [[La Liga 1993–94|1993.–94.]], [[La Liga 1997–98|1997.–98.]], [[La Liga 1998.–99.|1998.–99.]]
* '''[[Copa del Rey]]: 2'''
:: [[1996–97 Copa del Rey|1996.–97.]], [[1997.–98. Copa del Rey|1997.–98.]]
* '''[[Supercopa de España]]: 4'''
:: [[1991 Supercopa de España|1991.]], [[1992. Supercopa de España|1992.]], [[1994 Supercopa de España|1994.]], [[1996 Supercopa de España|1996.]]
* '''[[UEFA Liga prvaka]]: 1'''
:: [[UEFA Liga prvaka|1991.–92.]]
* '''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]: 1'''
:: [[UEFA Kup pobjednika kupova|1996.–97.]]
* '''[[UEFA Superkup]]: 2'''
:: [[1992.]], [[1997.]]

;Španjolska
* '''[[Olimpijske igre]]: 1'''
:: [[1992.]]

'''Kao trener''':

;Barcelona B
* '''[[Tercera División]]: 1'''
:: [[Tercera División 2007–08|2007.–08.]]

;Barcelona 
* '''[[La Liga]]: 3'''
:: [[La Liga 2008–09|2008.–09.]], [[La Liga 2009–10|2009.–10.]], [[La Liga 2010–11|2010.–11.]]
* '''[[Copa del Rey]]: 1'''
:: [[2008–09 Copa del Rey|2008.–09.]]
* '''[[Supercopa de España]]: 3'''
:: [[2009 Supercopa de España|2009.]], [[2010. Supercopa de España|2010.]], [[2011 Supercopa de España|2011.]]
* '''[[UEFA Liga prvaka]]: 2'''
:: [[UEFA Liga prvaka|2008.–09.]], [[UEFA Liga prvaka|2010.–11.]]
* '''[[UEFA Superkup]]: 2'''
:: [[2009.]], [[2011.]]
* '''[[FIFA Club World Cup]]: 2'''
:: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|2009.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Josep Guardiola}}
* [http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_11-12/plantilla/cos_tecnic/josepguardiola.html Josep Guardiola (2008-)] FC Barcelona

{{Sastav Španija 1994 SP}}
{{Treneri FC Bayern Münchena}}

{{Lifetime|1971||Guardiola, Josep}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Španski fudbalski treneri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rome]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>lgj0kokqqc85q7ee8dp1myrv0todlp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fluoksetin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216196</id>
    <revision>
      <id>42600688</id>
      <parentid>42507909</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T19:50:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7348" sha1="ft2cb02jjh5lre7d53qbxdy7sxr4ufp" xml:space="preserve">{{Chembox
|  verifiedrevid = 424117487
|  ImageFileL1 = Fluoxetine-2D-skeletal.svg
|  ImageSizeL1 = 140
|  ImageNameL1 = Structural formula of fluoxetine
|  ImageFileR1 = S-fluoxetine-3D-vdW.png
|  ImageSizeR1 = 121
|  ImageNameR1 = Spacefill model of fluoxetine (3S)
|  PIN = 
|  IUPACName = ''N''-metil-3-fenil-3-[4-(trifluorometil)fenoksi]propan-1-amin
|  SystematicName = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers
|  CASNo = 54910-89-3
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  PubChem = 3386
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  ChemSpiderID = 3269
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  UNII = 01K63SUP8D
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = APRD00530
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  KEGG = D00326
|  MeSHName = Fluoxetine
|  ChEBI = 5118
|  IUPHAR_ligand = 203
|  ATCCode_prefix = N06
|  ATCCode_suffix = AB03
|  Beilstein = 39914106
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
|  SMILES = CNCCC(c1ccccc1)Oc2ccc(cc2)C(F)(F)F
|  SMILES1 = CNCCC(OC1=CC=C(C=C1)C(F)(F)F)C1=CC=CC=C1
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 41
|  StdInChI = 1S/C17H18F3NO/c1-21-12-11-16(13-5-3-2-4-6-13)22-15-9-7-14(8-10-15)17(18,19)20/h2-10,16,21H,11-12H2,1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  InChI = 1/C17H18F3NO/c1-21-12-11-16(13-5-3-2-4-6-13)22-15-9-7-14(8-10-15)17(18,19)20/h2-10,16,21H,11-12H2,1H3
|  StdInChIKey = RTHCYVBBDHJXIQ-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  InChIKey = RTHCYVBBDHJXIQ-UHFFFAOYAV}}
| Section2 = {{Chembox Properties
|  C = 17
|  H = 18
|  F = 3
|  N = 1
|  O = 1
|  ExactMass = 309,134048818 g mol&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
|  Appearance = Beli kristali
|  MeltingPtCL = 179
|  MeltingPtCH = 182
|  Solubility = 50 g L&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
|  LogP = 4,6}}
| Section3 = {{Chembox Pharmacology
|  Bioavail = 72% (pik tokom 6-8 sata)
|  AdminRoutes = Oralno
|  Metabolism = Hepatički
|  HalfLife = 1-3 dana (akutno)&lt;br /&gt;4-6 dana (hronično)
|  ProteinBound = 94,5%
|  Excretion = Bubrezi (80%)&lt;br /&gt;probavni sistem (15%)
|  Legal_US = Rx
|  PregCat_AU = C
|  PregCat_US = C}}
| Section4 = {{Chembox Hazards
|  LD50 = 284 mg kg&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt; (oralno na miševima)}}
}}
[[Datoteka:Prozac pills cropped.jpg|thumb|right|Fluoksetin 20 mg kapsule]]
'''Fluoksetin''' (''Prozak'', ''Sarafem'') je [[antidepresivi|antidepresiv]] iz klase [[Selektivni inhibitor preuzimanja serotonina|selektivnih inhibitora preuzimanja serotonina]] (SSRI). Njega proizvodi i prodaje [[Eli Lili i kompanija]]. U kombinaciji sa [[olanzapin]]om je poznat kao [[simbiaks]].Fluoksetin je odobren za lečenje [[klinička depresija|kliničke depresije]] (što obuhvata pedijatrijsku depresiju), [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (kod odraslih i dece), [[bulimija|bulimiju]], [[panični poremećaj]] i [[predmenstrualni disforični poremećaj]].&lt;ref name=&quot;RxList&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.rxlist.com/cgi/generic/fluoxetine_cp.htm | title = Prozac Pharmacology, Pharmacokinetics,Studies, Metabolism | year = 2007 | accessdate = 14. 04. 2007. | publisher = RxList.com | archivedate = 2007-04-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070410122720/http://www.rxlist.com/cgi/generic/fluoxetine_cp.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AHFS&gt;{{cite web|title=Fluoxetine Hydrochloride|url=http://www.drugs.com/monograph/fluoxetine-hydrochloride.html|work=The American Society of Health-System Pharmacists|accessdate=3 April 2011}}&lt;/ref&gt; On je takođe korišten za [[katapleksija|katapleksiju]], [[gojaznost]], i [[alkoholna zavisnost|alkoholnu zavisnost]].&lt;ref name=AHFS/&gt;

Uprkos dostupnosti novijih lekova, fluoksetin je zadržao izuzetnu popularnost. Preko 22.2 miliona recepata za generičke formulacije fluoksetina je ispunjeno u SAD-u [[2007]],&lt;ref name=&quot;Verispan generic drugs 2007&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.drugtopics.com/drugtopics/article/articleDetail.jsp?id=491181 | title = Top 200 Generic Drugs by Units in 2007 | author = Verispan | publisher = Drug Topics | access-date = 2013-04-19 | archivedate = 2012-07-11 | archiveurl = https://www.webcitation.org/694ZTEd4X?url=http://drugtopics.modernmedicine.com/drugtopics/data/articlestandard//drugtopics/072008/491181/article.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; što ga čini trećim najviše propisivanim antidepresivom, posle [[sertralin]]a (SSRI koji je postao generički lek [[2006]]) i [[escitalopram]]a (ne-generičkog SSRI).&lt;ref name=&quot;Verispan generic drugs 2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Verispan brand drugs 2007&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.drugtopics.com/drugtopics/article/articleDetail.jsp?id=491207 | title = Top 200 Brand Drugs by Units in 2007 | accessdate = 30. 03. 2008. | author = Verispan | date = 18. 02. 2008. | format = PDF | publisher = Drug Topics | archivedate = 2012-07-11 | archiveurl = https://www.webcitation.org/694ZTgSbi?url=http://drugtopics.modernmedicine.com/drugtopics/data/articlestandard//drugtopics/072008/491207/article.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Nuspojave ==
[[Seksualna disfunkcija]] je uobičajena nuspojava [[Selektivni inhibitor preuzimanja serotonina|SSRI]] lekova. Specifično, nuspojave su obično poteškoće sa nadražajom, erektilna disfunkcija, nedostatak interesa za seks, i [[anorgazmija]] (problem dostizanja orgazma). Genitalna anestezija,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bolton JM, Sareen J, Reiss JP |title=Genital anaesthesia persisting six years after sertraline discontinuation |journal=J Sex Marital Ther |volume=32 |issue=4 |pages=327–30 |year=2006 |pmid=16709553 |doi=10.1080/00926230600666410 |url=http://www.informaworld.com/openurl?genre=article&amp;doi=10.1080/00926230600666410&amp;magic=pubmed}}&lt;/ref&gt; gubitak ili umanjenje responsa na seksualni stimulus, i ejakulatorna anhedonija su takođe moguće. Mada su obično reverzibilne, te seksualne nuspojave mogu da traju mesecima i godinama.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Csoka AB, Bahrick AS, Mehtonen O-P |title=Persistent Sexual Dysfunction after Discontinuation of Selective Serotonin Reuptake Inhibitors (SSRIs) |journal=J Sex Med. |volume=5 |issue=1 |pages=227–33 |year=2008 |doi=10.1111/j.1743-6109.2007.00630.x |url=http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1743-6109.2007.00630.x |pmid=18173768 |access-date=2013-04-19 |archive-date=2018-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181228174701/http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1743-6109.2007.00630.x |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; To je poznato kao [[post SSRI seksualna disfunkcija]].

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fluoxetine}}
* [http://www.breggin.com/ Psihijatrijske činjenice]
* [http://www.nature.com/drugdisc/nj/articles/nrd1811.html Biografija Davida Vonga, jednog od izumitelja Prozaka]
* [http://www.invent.org/hall_of_fame/105.html Biografija Brajana Moloja, jednog od izumitelja Prozaka]
* [http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2005/11/28/8361973/index.htm Problem s Prozakom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110309102434/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2005/11/28/8361973/index.htm |date=2011-03-09 }}
* [http://druginfo.nlm.nih.gov/drugportal/dpdirect.jsp?name=Fluoxetine Informacije o leku]
{{-}}
{{Antidepresivi}}
{{Serotonergici}}

[[Kategorija:Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina]]
[[Kategorija:Esencijalni lijekovi Svjetske zdravstvene organizacije]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>ft2cb02jjh5lre7d53qbxdy7sxr4ufp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42600653</id>
      <parentid>42600642</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T13:55:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezane teorije */</comment>
      <origin>42600653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19928" sha1="lvonafy11ae6kdb4hhgm81n5dm8ffr1" xml:space="preserve">'''Hipoteza o oslobađanju neprijatelja''' je među najčešće predloženim objašnjenjima za dominaciju egzotičnih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. U svom [[areal|izvornom području]] rasprostranjenosti, vrsta je [[koevolucija|koevoluirala]] s [[patogeni]]ma, [[parazit]]ima i [[predator]]ima koji ograničavaju njenu [[Populacija (biologija)|populaciju]]. Kada stigne na novu teritoriju, ostavlja te stare neprijatelje za sobom, dok su oni u njenom unesenom području manje efikasni u ograničavanju populacije unesene vrste. Rezultat je ponekad nekontrolirani rast koji ugrožava [[Autohtone vrste|domaće vrste]] i [[ekosistem]]e.

== Objašnjenja uspjeha invazivnih vrsta ==
Ekolozi su identificirali mnoge potencijalne razloge za uspjeh invazivnih vrsta, uključujući veće stope rasta ili proizvodnju sjemena u odnosu na domaće vrste, agresivnije [[biološko širenje|širenje]], toleranciju na heterogenost okoliša, efikasnije korištenje resursa i [[fenologija|fenološke]] prednosti poput ranije ili duže sezone cvjetanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Estoup|first1=Arnaud|last2=Guillemaud|first2=Thomas|date=2010-08-13|title=Reconstructing routes of invasion using genetic data: why, how and so what?|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=19|issue=19|pages=4113–4130|doi=10.1111/j.1365-294X.2010.04773.x|pmid=20723048|bibcode=2010MolEc..19.4113E |s2cid=8242098|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Biological invasions|last1=Pysek|first1=Petr|last2=Richardson|first2=David M.|date=2007|publisher=Springer|others=Nentwig, Wolfgang, 1953-|isbn=978-3-540-36920-2|editor-last=Nentwig|editor-first=Wolfgang|volume=193|location=Berlin|pages=97–125|chapter=Traits associated with invasiveness in alient plants: Where do we stand?|oclc=184984594}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kleunen|first1=Mark|last2=Weber|first2=Ewald|last3=Fischer|first3=Markus|date=2010|title=A meta-analysis of trait differences between invasive and non-invasive plant species|journal=Ecology Letters|language=en|volume=13|issue=2|pages=235–245|doi=10.1111/j.1461-0248.2009.01418.x|pmid=20002494|bibcode=2010EcolL..13..235V |url=https://kops.uni-konstanz.de/bitstreams/bd1d9b68-039f-4083-a531-34d0f7780090/download}}&lt;/ref&gt; Invazivne vrste mogu imati veću [[fenotipska plastičnost|fenotipsku plastičnost]] po pitanju važnih osobina u odnosu na svoje domaće konkurente, što im omogućava da toleriraju veće varijacije u okolišu,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Davidson|first1=Amy Michelle|last2=Jennions|first2=Michael|last3=Nicotra|first3=Adrienne B.|date=2011|title=Do invasive species show higher phenotypic plasticity than native species and, if so, is it adaptive? A meta-analysis: Invasive species have higher phenotypic plasticity|journal=Ecology Letters|language=en|volume=14|issue=4|pages=419–431|doi=10.1111/j.1461-0248.2011.01596.x|pmid=21314880|doi-access=}}&lt;/ref&gt; ili pokazuju sposobnost brze [[evolucija|evolucije]] kako bi se prilagodile novim uvjetima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Whitney|first1=Kenneth D.|last2=Gabler|first2=Christopher A.|date=2008-04-15|title=Rapid evolution in introduced species, 'invasive traits' and recipient communities: challenges for predicting invasive potential: Evolution and invasion predictions|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=4|pages=569–580|doi=10.1111/j.1472-4642.2008.00473.x|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Osim toga, neka staništa, zbog [[remećenje (ekologija)|remećenja]] ili drugih faktora, mogu biti ranjivija na invaziju od drugih.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Ecology of invasive plants: state of the art|last1=Rejmanek|first1=M.|last2=Richardson|first2=David M.|publisher=Blackwell|year=2005|editor-last=Van der Marl|editor-first=E.|location=Oxford, England|pages=332–355|chapter=Plant invasion and the invasibility of plant communities|editor-last2=Franklin|editor-first2=J.}}&lt;/ref&gt; Većina egzotičnih vrsta ne postaje invazivna,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Williamson|first1=Mark|last2=Fitter|first2=Alastair|date=1996|title=The Varying Success of Invaders|journal=Ecology|language=en|volume=77|issue=6|pages=1661–1666|doi=10.2307/2265769|jstor=2265769|bibcode=1996Ecol...77.1661W }}&lt;/ref&gt; a neki autori sugeriraju da one koje to čine predstavljaju ponovljena i veća unošenja koja stvaraju [[pritisak propagula]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Simberloff|first=Daniel|date=2009|title=The Role of Propagule Pressure in Biological Invasions|journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|language=en|volume=40|issue=1|pages=81–102|doi=10.1146/annurev.ecolsys.110308.120304|s2cid=85842323 |issn=1543-592X}}&lt;/ref&gt; Međutim, među mnogim objašnjenjima za uspjeh invazivnih vrsta, hipoteza o oslobađanju neprijatelja ima je najveću podršku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Flory|first1=S. Luke|last2=Clay|first2=Keith|date=2013|editor-last=Thrall|editor-first=Peter|title=Pathogen accumulation and long-term dynamics of plant invasions|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=101|issue=3|pages=607–613|doi=10.1111/1365-2745.12078|bibcode=2013JEcol.101..607F |s2cid=86845671 |issn=0022-0477|doi-access=}}&lt;/ref&gt; 

== Primjenjivost hipoteze o oslobađanju neprijatelja ==
The enemy release hypothesis (ERH) is most often applied to invasive plants, but there is evidence for its usefulness in other systems, including [[fish]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Sarabeev|first1=Volodimir|last2=Balbuena|first2=Juan Antonio|last3=Morand|first3=Serge|date=2017|title=Testing the enemy release hypothesis: abundance and distribution patterns of helminth communities in grey mullets (Teleostei: Mugilidae) reveal the success of invasive species|journal=International Journal for Parasitology|language=en|volume=47|issue=10–11|pages=687–696|doi=10.1016/j.ijpara.2017.05.006|pmid=28694188}}&lt;/ref&gt; [[Amphibian|amphibians]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Marr|first1=Shenandoah R.|last2=Mautz|first2=William J.|last3=Hara|first3=Arnold H.|date=2008|title=Parasite loss and introduced species: a comparison of the parasites of the Puerto Rican tree frog, (Eleutherodactylus coqui), in its native and introduced ranges|journal=Biological Invasions|language=en|volume=10|issue=8|pages=1289–1298|doi=10.1007/s10530-007-9203-0|bibcode=2008BiInv..10.1289M |s2cid=43072717|issn=1387-3547}}&lt;/ref&gt; [[Insect|insects]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Aliabadi|first1=Brianna W.|last2=Juliano|first2=Steven A.|title=Escape from gregarine parasites affects the competitive interactions of an invasive mosquito|date=2002|journal=Biological Invasions|volume=4|issue=3|pages=283–297|doi=10.1023/A:1020933705556|pmc=2748405|pmid=19777120 |bibcode=2002BiInv...4..283A }}&lt;/ref&gt; and [[Crustacean|crustaceans]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Torchin|first1=Mark E.|last2=Lafferty|first2=Kevin D.|last3=Kuris|first3=Armand M.|date=2001|title=Release from parasites as natural enemies increased performance of a globally introduced marine crab|journal=Biological Invasions|volume=3|issue=4|pages=333–345|doi=10.1023/A:1015855019360|bibcode=2001BiInv...3..333T |s2cid=9445764}}&lt;/ref&gt; The ERH assumes that: (1) [[Herbivore|herbivores]], pathogens and parasites suppress plant population growth, (2) these enemies plague native plants more than immigrating non-native species, and (3) non-native plants are able to leverage this advantage into more rapid population growth.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Keane|first1=R|last2=Crawley|first2=MJ|date=2002-04-01|title=Exotic plant invasions and the enemy release hypothesis|journal=Trends in Ecology &amp; Evolution|volume=17|issue=4|pages=164–170|doi=10.1016/S0169-5347(02)02499-0}}&lt;/ref&gt;  

An early study of the flowering plant ''[[Silene latifolia]]'' found that about 60% of its invasive populations in North America were free from herbivory, while 84% of those in its native Europe exhibited damage from at least one herbivore.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wolfe|first=Lorne M.|date=2002|title=Why Alien Invaders Succeed: Support for the Escape-from-Enemy Hypothesis|journal=The American Naturalist|language=en|volume=160|issue=6|pages=705–711|doi=10.1086/343872|pmid=18707459|s2cid=205984290|issn=0003-0147}}&lt;/ref&gt; A study of almost 500 exotic plant species in the United States found that they were infected by 84% fewer [[Fungus|fungi]] and 24% fewer [[virus]] species than in their native ranges.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Mitchell|first1=Charles E.|last2=Power|first2=Alison G.|author2-link=Alison Power|date=2003|title=Release of invasive plants from fungal and viral pathogens|journal=Nature|language=en|volume=421|issue=6923|pages=625–627|doi=10.1038/nature01317|pmid=12571594|issn=0028-0836|bibcode=2003Natur.421..625M|s2cid=4320245}}&lt;/ref&gt; And a [[meta-analysis]] covering 15 exotic plant studies found the number of insect herbivores on average to be greater in their native than in their introduced range, with overall damage greater on native plants than on the introduced species.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Liu|first1=Hong|last2=Stiling|first2=Peter|date=2006|title=Testing the enemy release hypothesis: a review and meta-analysis|journal=Biological Invasions|language=en|volume=8|issue=7|pages=1535–1545|doi=10.1007/s10530-005-5845-y|bibcode=2006BiInv...8.1535L |s2cid=35919248|issn=1387-3547|citeseerx=10.1.1.453.9744}}&lt;/ref&gt;

Support for the theory, however, is not universal.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jeschke|first1=Jonathan|last2=Gómez Aparicio|first2=Lorena|last3=Haider|first3=Sylvia|last4=Heger|first4=Tina|last5=Lortie|first5=Christopher|last6=Pyšek|first6=Petr|last7=Strayer|first7=David|date=2012-08-22|title=Support for major hypotheses in invasion biology is uneven and declining|journal=NeoBiota|volume=14|pages=1–20|doi=10.3897/neobiota.14.3435|bibcode=2012NeoBi..14....1J |issn=1314-2488|doi-access=free|hdl=10261/56814|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; In some cases, native pathogens, parasites and herbivores present significant biotic resistance to potential invasive species,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Parker|first1=Ingrid M.|last2=Gilbert|first2=Gregory S.|date=2007|title=When there is no escape: The effects of natural enemies on native, invasive and non-invasive plants|journal=Ecology|language=en|volume=88|issue=5|pages=1210–1224|doi=10.1890/06-1377|pmid=17536407|bibcode=2007Ecol...88.1210P |s2cid=41013635 |issn=0012-9658}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Maron|first1=John L.|last2=Vila|first2=Montserrat|author-link2=Montserrat Vilà |s2cid=17449132|date=2001|title=When do herbivores affect plant invasion? Evidence for the natural enemies and biotic resistance hypotheses|journal=Oikos|language=en|volume=95|issue=3|pages=361–373|doi=10.1034/j.1600-0706.2001.950301.x|bibcode=2001Oikos..95..361M |issn=0030-1299}}&lt;/ref&gt; as do non-native enemies that may have arrived prior to the exotic plant.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Powell|first1=Kristin I.|last2=Chase|first2=Jonathan M.|last3=Knight|first3=Tiffany M.|date=2011|title=A synthesis of plant invasion effects on biodiversity across spatial scales|journal=American Journal of Botany|language=en|volume=98|issue=3|pages=539–548|doi=10.3732/ajb.1000402|pmid=21613145|bibcode=2011AmJB...98..539P |url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&amp;context=bio_facpubs|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Enemy release may be weaker, too, when an exotic species is more closely related to native species in their introduced ranges, making them more likely to share herbivores or pathogens.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hill|first1=Steven Burton|last2=Kotanen|first2=Peter M.|date=2009|title=Evidence that phylogenetically novel non-indigenous plants experience less herbivory|journal=Oecologia|language=en|volume=161|issue=3|pages=581–590|doi=10.1007/s00442-009-1403-0|pmid=19585153|issn=0029-8549|bibcode=2009Oecol.161..581H|hdl=1807/73981|s2cid=12619010|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; In a meta-analysis of 19 research studies involving 72 pairs of native and invasive plants, invasive exotic species did not incur less damage than their native counterparts and, in fact, exhibited lower relative growth rates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Chun|first1=Young Jin|last2=Van Kleunen|first2=Mark|last3=Dawson|first3=Wayne|date=2010-06-10|title=The role of enemy release, tolerance and resistance in plant invasions: linking damage to performance: Invasive plants and enemy release|journal=Ecology Letters|volume=13|issue=8|language=en|pages=937–46|doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01498.x|pmid=20545733|url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-124238}}&lt;/ref&gt; In other cases, invasive success was due not to release from herbivory but greater tolerance of it.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ashton|first1=Isabel W.|last2=Lerdau|first2=Manuel T.|date=2007-10-04|title=Tolerance to herbivory, and not resistance, may explain differential success of invasive, naturalized, and native North American temperate vines: Resistance and tolerance of invasive vines|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=2|pages=169–178|doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00425.x|s2cid=83429134 }}&lt;/ref&gt;

== Povezane teorije ==
ERH je usko povezan s dvije druge važne teorije o uspjehu invazivnih vrsta: [[hipoteza evolucije povećane kompetitivne sposobnosti|evolucijom povećane konkurentske sposobnosti]] (EICA - en. evolution of increased competitive ability) i hipotezom o novom oružju (NWH - en. novel weapons hypotheses). EICA tvrdi da, budući da su egzotične biljke oslobođene tereta odbrane od biljojeda u svom izvornom području, one evoluiraju kako bi preusmjerile te resurse na osobine, poput rasta i proizvodnje sjemena, koje ih čine ozbiljnijim konkurentima u području u koje su uvedene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Blossey|first1=Bernd|last2=Notzold|first2=Rolf|s2cid=15256369|date=1995|title=Evolution of Increased Competitive Ability in Invasive Nonindigenous Plants: A Hypothesis|journal=The Journal of Ecology|volume=83|issue=5|page=887|doi=10.2307/2261425|jstor=2261425|bibcode=1995JEcol..83..887B }}&lt;/ref&gt; ERH je [[ekologija|ekološki]] mehanizam, dok EICA počiva na evolutivnoj adaptaciji.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Felker-Quinn|first1=Emmi|last2=Schweitzer|first2=Jennifer A.|last3=Bailey|first3=Joseph K.|date=2013|title=Meta-analysis reveals evolution in invasive plant species but little support for Evolution of Increased Competitive Ability (EICA)|journal=Ecology and Evolution|language=en|volume=3|issue=3|pages=739–751|doi=10.1002/ece3.488|pmc=3605860|pmid=23531703 |bibcode=2013EcoEv...3..739F }}&lt;/ref&gt; Podrška za EICA izvedena iz eksperimenata je mješovita.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Joshi|first1=J.|last2=Vrieling|first2=K.|date=2005-04-28|title=The enemy release and EICA hypothesis revisited: incorporating the fundamental difference between specialist and generalist herbivores: Evolutionary change in invasive ragwort|journal=Ecology Letters|language=en|volume=8|issue=7|pages=704–714|doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00769.x}}&lt;/ref&gt; Na primjer, biljke vrste ''[[Solidago altissima]]'' vještački oslobođene prijetnje od strane biljojeda postale su konkurentnije u odnosu na druge biljne vrste.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Uesugi|first1=Akane|last2=Kessler|first2=André|date=2013|title=Herbivore exclusion drives the evolution of plant competitiveness via increased allelopathy|journal=New Phytologist|language=en|volume=198|issue=3|pages=916–924|doi=10.1111/nph.12172|pmid=23437810|bibcode=2013NewPh.198..916U |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, meta-analiza 30 istraživanja koja su pronašla dokaze o evolutivnim pomacima kod uvedenih vrsta nije pokazala nikakve naznake kompromisa između odbrane od biljojeda i rasta biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hipoteza o novom oružju (NWH) je druga perspektiva hipoteze o oslobađanju neprijatelja. Neke biljke razvijaju [[hemijska odbrana|hemijsku odbranu]] kako bi se takmičile u svom prvobitnom području rasprostranjenosti. U svom unesenom području rasprostranjenosti, domaće vrste su vrlo osjetljive na ove hemikalije jer nemaju prethodnog iskustva s njima, što egzotičnim vrstama daje konkurentsku prednost.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Callaway|first1=Ragan M.|last2=Ridenour|first2=Wendy M.|last3=Laboski|first3=Trevor|last4=Weir|first4=Tiffany|last5=Vivanco|first5=Jorge M.|date=2005|title=Natural selection for resistance to the allelopathic effects of invasive plants|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=93|issue=3|pages=576–583|doi=10.1111/j.1365-2745.2005.00994.x|bibcode=2005JEcol..93..576C |issn=0022-0477|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cappuccino|first1=Naomi|author1-link=Naomi Cappuccino|last2=Arnason|first2=J.Thor|date=2006|title=Novel chemistry of invasive exotic plants|journal=Biology Letters|language=en|volume=2|issue=2|pages=189–193|doi=10.1098/rsbl.2005.0433|issn=1744-9561|pmc=1618907|pmid=17148359}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Inderjit|last2=Callaway|first2=Ragan M.|last3=Vivanco|first3=Jorge M.|date=2006|title=Can plant biochemistry contribute to understanding of invasion ecology?|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=11|issue=12|pages=574–580|doi=10.1016/j.tplants.2006.10.004|pmid=17092763 |bibcode=2006TPS....11..574I }}&lt;/ref&gt;

The novel weapons hypothesis (NWH) is another perspective on the enemy release hypothesis. Some plants evolve [[Chemical defense|chemical defenses]] to compete in their original range. In their introduced range, the native species are highly vulnerable to these chemicals because they have no prior experience with them, giving the exotic species a competitive advantage.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Callaway|first1=Ragan M.|last2=Ridenour|first2=Wendy M.|last3=Laboski|first3=Trevor|last4=Weir|first4=Tiffany|last5=Vivanco|first5=Jorge M.|date=2005|title=Natural selection for resistance to the allelopathic effects of invasive plants|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=93|issue=3|pages=576–583|doi=10.1111/j.1365-2745.2005.00994.x|bibcode=2005JEcol..93..576C |issn=0022-0477|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cappuccino|first1=Naomi|author1-link=Naomi Cappuccino|last2=Arnason|first2=J.Thor|date=2006|title=Novel chemistry of invasive exotic plants|journal=Biology Letters|language=en|volume=2|issue=2|pages=189–193|doi=10.1098/rsbl.2005.0433|issn=1744-9561|pmc=1618907|pmid=17148359}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Inderjit|last2=Callaway|first2=Ragan M.|last3=Vivanco|first3=Jorge M.|date=2006|title=Can plant biochemistry contribute to understanding of invasion ecology?|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=11|issue=12|pages=574–580|doi=10.1016/j.tplants.2006.10.004|pmid=17092763 |bibcode=2006TPS....11..574I }}&lt;/ref&gt;

== Praktične primjene ==
Konačni argument za ERH leži u uspjehu [[biološko suzbijanje štetočina|biološke kontrole]] nekih invazivnih vrsta, u kojoj se biljojedi ili drugi neprijatelji iz njihovog izvornog okruženja uvode kako bi se suzbio rast populacije u njihovom usvojenom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Clewley|first1=Gary D.|last2=Eschen|first2=René|last3=Shaw|first3=Richard H.|last4=Wright|first4=Denis J.|date=2012|editor-last=Sheppard|editor-first=Andy|title=The effectiveness of classical biological control of invasive plants|journal=Journal of Applied Ecology|language=en|volume=49|issue=6|pages=1287–1295|doi=10.1111/j.1365-2664.2012.02209.x|bibcode=2012JApEc..49.1287C }}&lt;/ref&gt; Na primjer, kada su čuvari okoliša nastojali kontrolirati invazivnu vrstu ''[[Hypericum perforatum]]'' (kantarion) u Sjevernoj Americi, uveli su bubu vrste ''[[Chrysolina quadrigemina]]'', koja se hrani lišćem, iz njenog izvornog područja u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Assessment and Management of Plant Invasions|last=DeLoach|first=C.J.|date=1997|publisher=Springer New York|isbn=978-1-4612-1926-2|editor-last=Luken|editor-first=James O.|location=New York |pages=172–194|chapter=Biological control of weeds in the United States and Canada|oclc=840278263|editor-last2=Thieret|editor-first2=John W.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>lvonafy11ae6kdb4hhgm81n5dm8ffr1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600654</id>
      <parentid>42600653</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T13:55:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezane teorije */</comment>
      <origin>42600654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18458" sha1="0c7pfpi2mlqmvogib6ldwin3vpjkfds" xml:space="preserve">'''Hipoteza o oslobađanju neprijatelja''' je među najčešće predloženim objašnjenjima za dominaciju egzotičnih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. U svom [[areal|izvornom području]] rasprostranjenosti, vrsta je [[koevolucija|koevoluirala]] s [[patogeni]]ma, [[parazit]]ima i [[predator]]ima koji ograničavaju njenu [[Populacija (biologija)|populaciju]]. Kada stigne na novu teritoriju, ostavlja te stare neprijatelje za sobom, dok su oni u njenom unesenom području manje efikasni u ograničavanju populacije unesene vrste. Rezultat je ponekad nekontrolirani rast koji ugrožava [[Autohtone vrste|domaće vrste]] i [[ekosistem]]e.

== Objašnjenja uspjeha invazivnih vrsta ==
Ekolozi su identificirali mnoge potencijalne razloge za uspjeh invazivnih vrsta, uključujući veće stope rasta ili proizvodnju sjemena u odnosu na domaće vrste, agresivnije [[biološko širenje|širenje]], toleranciju na heterogenost okoliša, efikasnije korištenje resursa i [[fenologija|fenološke]] prednosti poput ranije ili duže sezone cvjetanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Estoup|first1=Arnaud|last2=Guillemaud|first2=Thomas|date=2010-08-13|title=Reconstructing routes of invasion using genetic data: why, how and so what?|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=19|issue=19|pages=4113–4130|doi=10.1111/j.1365-294X.2010.04773.x|pmid=20723048|bibcode=2010MolEc..19.4113E |s2cid=8242098|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Biological invasions|last1=Pysek|first1=Petr|last2=Richardson|first2=David M.|date=2007|publisher=Springer|others=Nentwig, Wolfgang, 1953-|isbn=978-3-540-36920-2|editor-last=Nentwig|editor-first=Wolfgang|volume=193|location=Berlin|pages=97–125|chapter=Traits associated with invasiveness in alient plants: Where do we stand?|oclc=184984594}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kleunen|first1=Mark|last2=Weber|first2=Ewald|last3=Fischer|first3=Markus|date=2010|title=A meta-analysis of trait differences between invasive and non-invasive plant species|journal=Ecology Letters|language=en|volume=13|issue=2|pages=235–245|doi=10.1111/j.1461-0248.2009.01418.x|pmid=20002494|bibcode=2010EcolL..13..235V |url=https://kops.uni-konstanz.de/bitstreams/bd1d9b68-039f-4083-a531-34d0f7780090/download}}&lt;/ref&gt; Invazivne vrste mogu imati veću [[fenotipska plastičnost|fenotipsku plastičnost]] po pitanju važnih osobina u odnosu na svoje domaće konkurente, što im omogućava da toleriraju veće varijacije u okolišu,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Davidson|first1=Amy Michelle|last2=Jennions|first2=Michael|last3=Nicotra|first3=Adrienne B.|date=2011|title=Do invasive species show higher phenotypic plasticity than native species and, if so, is it adaptive? A meta-analysis: Invasive species have higher phenotypic plasticity|journal=Ecology Letters|language=en|volume=14|issue=4|pages=419–431|doi=10.1111/j.1461-0248.2011.01596.x|pmid=21314880|doi-access=}}&lt;/ref&gt; ili pokazuju sposobnost brze [[evolucija|evolucije]] kako bi se prilagodile novim uvjetima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Whitney|first1=Kenneth D.|last2=Gabler|first2=Christopher A.|date=2008-04-15|title=Rapid evolution in introduced species, 'invasive traits' and recipient communities: challenges for predicting invasive potential: Evolution and invasion predictions|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=4|pages=569–580|doi=10.1111/j.1472-4642.2008.00473.x|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Osim toga, neka staništa, zbog [[remećenje (ekologija)|remećenja]] ili drugih faktora, mogu biti ranjivija na invaziju od drugih.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Ecology of invasive plants: state of the art|last1=Rejmanek|first1=M.|last2=Richardson|first2=David M.|publisher=Blackwell|year=2005|editor-last=Van der Marl|editor-first=E.|location=Oxford, England|pages=332–355|chapter=Plant invasion and the invasibility of plant communities|editor-last2=Franklin|editor-first2=J.}}&lt;/ref&gt; Većina egzotičnih vrsta ne postaje invazivna,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Williamson|first1=Mark|last2=Fitter|first2=Alastair|date=1996|title=The Varying Success of Invaders|journal=Ecology|language=en|volume=77|issue=6|pages=1661–1666|doi=10.2307/2265769|jstor=2265769|bibcode=1996Ecol...77.1661W }}&lt;/ref&gt; a neki autori sugeriraju da one koje to čine predstavljaju ponovljena i veća unošenja koja stvaraju [[pritisak propagula]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Simberloff|first=Daniel|date=2009|title=The Role of Propagule Pressure in Biological Invasions|journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|language=en|volume=40|issue=1|pages=81–102|doi=10.1146/annurev.ecolsys.110308.120304|s2cid=85842323 |issn=1543-592X}}&lt;/ref&gt; Međutim, među mnogim objašnjenjima za uspjeh invazivnih vrsta, hipoteza o oslobađanju neprijatelja ima je najveću podršku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Flory|first1=S. Luke|last2=Clay|first2=Keith|date=2013|editor-last=Thrall|editor-first=Peter|title=Pathogen accumulation and long-term dynamics of plant invasions|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=101|issue=3|pages=607–613|doi=10.1111/1365-2745.12078|bibcode=2013JEcol.101..607F |s2cid=86845671 |issn=0022-0477|doi-access=}}&lt;/ref&gt; 

== Primjenjivost hipoteze o oslobađanju neprijatelja ==
The enemy release hypothesis (ERH) is most often applied to invasive plants, but there is evidence for its usefulness in other systems, including [[fish]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Sarabeev|first1=Volodimir|last2=Balbuena|first2=Juan Antonio|last3=Morand|first3=Serge|date=2017|title=Testing the enemy release hypothesis: abundance and distribution patterns of helminth communities in grey mullets (Teleostei: Mugilidae) reveal the success of invasive species|journal=International Journal for Parasitology|language=en|volume=47|issue=10–11|pages=687–696|doi=10.1016/j.ijpara.2017.05.006|pmid=28694188}}&lt;/ref&gt; [[Amphibian|amphibians]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Marr|first1=Shenandoah R.|last2=Mautz|first2=William J.|last3=Hara|first3=Arnold H.|date=2008|title=Parasite loss and introduced species: a comparison of the parasites of the Puerto Rican tree frog, (Eleutherodactylus coqui), in its native and introduced ranges|journal=Biological Invasions|language=en|volume=10|issue=8|pages=1289–1298|doi=10.1007/s10530-007-9203-0|bibcode=2008BiInv..10.1289M |s2cid=43072717|issn=1387-3547}}&lt;/ref&gt; [[Insect|insects]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Aliabadi|first1=Brianna W.|last2=Juliano|first2=Steven A.|title=Escape from gregarine parasites affects the competitive interactions of an invasive mosquito|date=2002|journal=Biological Invasions|volume=4|issue=3|pages=283–297|doi=10.1023/A:1020933705556|pmc=2748405|pmid=19777120 |bibcode=2002BiInv...4..283A }}&lt;/ref&gt; and [[Crustacean|crustaceans]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Torchin|first1=Mark E.|last2=Lafferty|first2=Kevin D.|last3=Kuris|first3=Armand M.|date=2001|title=Release from parasites as natural enemies increased performance of a globally introduced marine crab|journal=Biological Invasions|volume=3|issue=4|pages=333–345|doi=10.1023/A:1015855019360|bibcode=2001BiInv...3..333T |s2cid=9445764}}&lt;/ref&gt; The ERH assumes that: (1) [[Herbivore|herbivores]], pathogens and parasites suppress plant population growth, (2) these enemies plague native plants more than immigrating non-native species, and (3) non-native plants are able to leverage this advantage into more rapid population growth.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Keane|first1=R|last2=Crawley|first2=MJ|date=2002-04-01|title=Exotic plant invasions and the enemy release hypothesis|journal=Trends in Ecology &amp; Evolution|volume=17|issue=4|pages=164–170|doi=10.1016/S0169-5347(02)02499-0}}&lt;/ref&gt;  

An early study of the flowering plant ''[[Silene latifolia]]'' found that about 60% of its invasive populations in North America were free from herbivory, while 84% of those in its native Europe exhibited damage from at least one herbivore.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wolfe|first=Lorne M.|date=2002|title=Why Alien Invaders Succeed: Support for the Escape-from-Enemy Hypothesis|journal=The American Naturalist|language=en|volume=160|issue=6|pages=705–711|doi=10.1086/343872|pmid=18707459|s2cid=205984290|issn=0003-0147}}&lt;/ref&gt; A study of almost 500 exotic plant species in the United States found that they were infected by 84% fewer [[Fungus|fungi]] and 24% fewer [[virus]] species than in their native ranges.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Mitchell|first1=Charles E.|last2=Power|first2=Alison G.|author2-link=Alison Power|date=2003|title=Release of invasive plants from fungal and viral pathogens|journal=Nature|language=en|volume=421|issue=6923|pages=625–627|doi=10.1038/nature01317|pmid=12571594|issn=0028-0836|bibcode=2003Natur.421..625M|s2cid=4320245}}&lt;/ref&gt; And a [[meta-analysis]] covering 15 exotic plant studies found the number of insect herbivores on average to be greater in their native than in their introduced range, with overall damage greater on native plants than on the introduced species.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Liu|first1=Hong|last2=Stiling|first2=Peter|date=2006|title=Testing the enemy release hypothesis: a review and meta-analysis|journal=Biological Invasions|language=en|volume=8|issue=7|pages=1535–1545|doi=10.1007/s10530-005-5845-y|bibcode=2006BiInv...8.1535L |s2cid=35919248|issn=1387-3547|citeseerx=10.1.1.453.9744}}&lt;/ref&gt;

Support for the theory, however, is not universal.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jeschke|first1=Jonathan|last2=Gómez Aparicio|first2=Lorena|last3=Haider|first3=Sylvia|last4=Heger|first4=Tina|last5=Lortie|first5=Christopher|last6=Pyšek|first6=Petr|last7=Strayer|first7=David|date=2012-08-22|title=Support for major hypotheses in invasion biology is uneven and declining|journal=NeoBiota|volume=14|pages=1–20|doi=10.3897/neobiota.14.3435|bibcode=2012NeoBi..14....1J |issn=1314-2488|doi-access=free|hdl=10261/56814|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; In some cases, native pathogens, parasites and herbivores present significant biotic resistance to potential invasive species,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Parker|first1=Ingrid M.|last2=Gilbert|first2=Gregory S.|date=2007|title=When there is no escape: The effects of natural enemies on native, invasive and non-invasive plants|journal=Ecology|language=en|volume=88|issue=5|pages=1210–1224|doi=10.1890/06-1377|pmid=17536407|bibcode=2007Ecol...88.1210P |s2cid=41013635 |issn=0012-9658}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Maron|first1=John L.|last2=Vila|first2=Montserrat|author-link2=Montserrat Vilà |s2cid=17449132|date=2001|title=When do herbivores affect plant invasion? Evidence for the natural enemies and biotic resistance hypotheses|journal=Oikos|language=en|volume=95|issue=3|pages=361–373|doi=10.1034/j.1600-0706.2001.950301.x|bibcode=2001Oikos..95..361M |issn=0030-1299}}&lt;/ref&gt; as do non-native enemies that may have arrived prior to the exotic plant.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Powell|first1=Kristin I.|last2=Chase|first2=Jonathan M.|last3=Knight|first3=Tiffany M.|date=2011|title=A synthesis of plant invasion effects on biodiversity across spatial scales|journal=American Journal of Botany|language=en|volume=98|issue=3|pages=539–548|doi=10.3732/ajb.1000402|pmid=21613145|bibcode=2011AmJB...98..539P |url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&amp;context=bio_facpubs|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Enemy release may be weaker, too, when an exotic species is more closely related to native species in their introduced ranges, making them more likely to share herbivores or pathogens.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hill|first1=Steven Burton|last2=Kotanen|first2=Peter M.|date=2009|title=Evidence that phylogenetically novel non-indigenous plants experience less herbivory|journal=Oecologia|language=en|volume=161|issue=3|pages=581–590|doi=10.1007/s00442-009-1403-0|pmid=19585153|issn=0029-8549|bibcode=2009Oecol.161..581H|hdl=1807/73981|s2cid=12619010|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; In a meta-analysis of 19 research studies involving 72 pairs of native and invasive plants, invasive exotic species did not incur less damage than their native counterparts and, in fact, exhibited lower relative growth rates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Chun|first1=Young Jin|last2=Van Kleunen|first2=Mark|last3=Dawson|first3=Wayne|date=2010-06-10|title=The role of enemy release, tolerance and resistance in plant invasions: linking damage to performance: Invasive plants and enemy release|journal=Ecology Letters|volume=13|issue=8|language=en|pages=937–46|doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01498.x|pmid=20545733|url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-124238}}&lt;/ref&gt; In other cases, invasive success was due not to release from herbivory but greater tolerance of it.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ashton|first1=Isabel W.|last2=Lerdau|first2=Manuel T.|date=2007-10-04|title=Tolerance to herbivory, and not resistance, may explain differential success of invasive, naturalized, and native North American temperate vines: Resistance and tolerance of invasive vines|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=2|pages=169–178|doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00425.x|s2cid=83429134 }}&lt;/ref&gt;

== Povezane teorije ==
ERH je usko povezan s dvije druge važne teorije o uspjehu invazivnih vrsta: [[hipoteza evolucije povećane kompetitivne sposobnosti|evolucijom povećane konkurentske sposobnosti]] (EICA - en. evolution of increased competitive ability) i hipotezom o novom oružju (NWH - en. novel weapons hypotheses). EICA tvrdi da, budući da su egzotične biljke oslobođene tereta odbrane od biljojeda u svom izvornom području, one evoluiraju kako bi preusmjerile te resurse na osobine, poput rasta i proizvodnje sjemena, koje ih čine ozbiljnijim konkurentima u području u koje su uvedene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Blossey|first1=Bernd|last2=Notzold|first2=Rolf|s2cid=15256369|date=1995|title=Evolution of Increased Competitive Ability in Invasive Nonindigenous Plants: A Hypothesis|journal=The Journal of Ecology|volume=83|issue=5|page=887|doi=10.2307/2261425|jstor=2261425|bibcode=1995JEcol..83..887B }}&lt;/ref&gt; ERH je [[ekologija|ekološki]] mehanizam, dok EICA počiva na evolutivnoj adaptaciji.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Felker-Quinn|first1=Emmi|last2=Schweitzer|first2=Jennifer A.|last3=Bailey|first3=Joseph K.|date=2013|title=Meta-analysis reveals evolution in invasive plant species but little support for Evolution of Increased Competitive Ability (EICA)|journal=Ecology and Evolution|language=en|volume=3|issue=3|pages=739–751|doi=10.1002/ece3.488|pmc=3605860|pmid=23531703 |bibcode=2013EcoEv...3..739F }}&lt;/ref&gt; Podrška za EICA izvedena iz eksperimenata je mješovita.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Joshi|first1=J.|last2=Vrieling|first2=K.|date=2005-04-28|title=The enemy release and EICA hypothesis revisited: incorporating the fundamental difference between specialist and generalist herbivores: Evolutionary change in invasive ragwort|journal=Ecology Letters|language=en|volume=8|issue=7|pages=704–714|doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00769.x}}&lt;/ref&gt; Na primjer, biljke vrste ''[[Solidago altissima]]'' vještački oslobođene prijetnje od strane biljojeda postale su konkurentnije u odnosu na druge biljne vrste.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Uesugi|first1=Akane|last2=Kessler|first2=André|date=2013|title=Herbivore exclusion drives the evolution of plant competitiveness via increased allelopathy|journal=New Phytologist|language=en|volume=198|issue=3|pages=916–924|doi=10.1111/nph.12172|pmid=23437810|bibcode=2013NewPh.198..916U |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, meta-analiza 30 istraživanja koja su pronašla dokaze o evolutivnim pomacima kod uvedenih vrsta nije pokazala nikakve naznake kompromisa između odbrane od biljojeda i rasta biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hipoteza o novom oružju (NWH) je druga perspektiva hipoteze o oslobađanju neprijatelja. Neke biljke razvijaju [[hemijska odbrana|hemijsku odbranu]] kako bi se takmičile u svom prvobitnom području rasprostranjenosti. U svom unesenom području rasprostranjenosti, domaće vrste su vrlo osjetljive na ove hemikalije jer nemaju prethodnog iskustva s njima, što egzotičnim vrstama daje konkurentsku prednost.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Callaway|first1=Ragan M.|last2=Ridenour|first2=Wendy M.|last3=Laboski|first3=Trevor|last4=Weir|first4=Tiffany|last5=Vivanco|first5=Jorge M.|date=2005|title=Natural selection for resistance to the allelopathic effects of invasive plants|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=93|issue=3|pages=576–583|doi=10.1111/j.1365-2745.2005.00994.x|bibcode=2005JEcol..93..576C |issn=0022-0477|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cappuccino|first1=Naomi|author1-link=Naomi Cappuccino|last2=Arnason|first2=J.Thor|date=2006|title=Novel chemistry of invasive exotic plants|journal=Biology Letters|language=en|volume=2|issue=2|pages=189–193|doi=10.1098/rsbl.2005.0433|issn=1744-9561|pmc=1618907|pmid=17148359}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Inderjit|last2=Callaway|first2=Ragan M.|last3=Vivanco|first3=Jorge M.|date=2006|title=Can plant biochemistry contribute to understanding of invasion ecology?|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=11|issue=12|pages=574–580|doi=10.1016/j.tplants.2006.10.004|pmid=17092763 |bibcode=2006TPS....11..574I }}&lt;/ref&gt;

== Praktične primjene ==
Konačni argument za ERH leži u uspjehu [[biološko suzbijanje štetočina|biološke kontrole]] nekih invazivnih vrsta, u kojoj se biljojedi ili drugi neprijatelji iz njihovog izvornog okruženja uvode kako bi se suzbio rast populacije u njihovom usvojenom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Clewley|first1=Gary D.|last2=Eschen|first2=René|last3=Shaw|first3=Richard H.|last4=Wright|first4=Denis J.|date=2012|editor-last=Sheppard|editor-first=Andy|title=The effectiveness of classical biological control of invasive plants|journal=Journal of Applied Ecology|language=en|volume=49|issue=6|pages=1287–1295|doi=10.1111/j.1365-2664.2012.02209.x|bibcode=2012JApEc..49.1287C }}&lt;/ref&gt; Na primjer, kada su čuvari okoliša nastojali kontrolirati invazivnu vrstu ''[[Hypericum perforatum]]'' (kantarion) u Sjevernoj Americi, uveli su bubu vrste ''[[Chrysolina quadrigemina]]'', koja se hrani lišćem, iz njenog izvornog područja u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Assessment and Management of Plant Invasions|last=DeLoach|first=C.J.|date=1997|publisher=Springer New York|isbn=978-1-4612-1926-2|editor-last=Luken|editor-first=James O.|location=New York |pages=172–194|chapter=Biological control of weeds in the United States and Canada|oclc=840278263|editor-last2=Thieret|editor-first2=John W.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>0c7pfpi2mlqmvogib6ldwin3vpjkfds</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600669</id>
      <parentid>42600654</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:02:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Primjenjivost hipoteze o oslobađanju neprijatelja */</comment>
      <origin>42600669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18564" sha1="qc9eoy73jaho6g7t8215tn7a51gozpi" xml:space="preserve">'''Hipoteza o oslobađanju neprijatelja''' je među najčešće predloženim objašnjenjima za dominaciju egzotičnih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. U svom [[areal|izvornom području]] rasprostranjenosti, vrsta je [[koevolucija|koevoluirala]] s [[patogeni]]ma, [[parazit]]ima i [[predator]]ima koji ograničavaju njenu [[Populacija (biologija)|populaciju]]. Kada stigne na novu teritoriju, ostavlja te stare neprijatelje za sobom, dok su oni u njenom unesenom području manje efikasni u ograničavanju populacije unesene vrste. Rezultat je ponekad nekontrolirani rast koji ugrožava [[Autohtone vrste|domaće vrste]] i [[ekosistem]]e.

== Objašnjenja uspjeha invazivnih vrsta ==
Ekolozi su identificirali mnoge potencijalne razloge za uspjeh invazivnih vrsta, uključujući veće stope rasta ili proizvodnju sjemena u odnosu na domaće vrste, agresivnije [[biološko širenje|širenje]], toleranciju na heterogenost okoliša, efikasnije korištenje resursa i [[fenologija|fenološke]] prednosti poput ranije ili duže sezone cvjetanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Estoup|first1=Arnaud|last2=Guillemaud|first2=Thomas|date=2010-08-13|title=Reconstructing routes of invasion using genetic data: why, how and so what?|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=19|issue=19|pages=4113–4130|doi=10.1111/j.1365-294X.2010.04773.x|pmid=20723048|bibcode=2010MolEc..19.4113E |s2cid=8242098|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Biological invasions|last1=Pysek|first1=Petr|last2=Richardson|first2=David M.|date=2007|publisher=Springer|others=Nentwig, Wolfgang, 1953-|isbn=978-3-540-36920-2|editor-last=Nentwig|editor-first=Wolfgang|volume=193|location=Berlin|pages=97–125|chapter=Traits associated with invasiveness in alient plants: Where do we stand?|oclc=184984594}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kleunen|first1=Mark|last2=Weber|first2=Ewald|last3=Fischer|first3=Markus|date=2010|title=A meta-analysis of trait differences between invasive and non-invasive plant species|journal=Ecology Letters|language=en|volume=13|issue=2|pages=235–245|doi=10.1111/j.1461-0248.2009.01418.x|pmid=20002494|bibcode=2010EcolL..13..235V |url=https://kops.uni-konstanz.de/bitstreams/bd1d9b68-039f-4083-a531-34d0f7780090/download}}&lt;/ref&gt; Invazivne vrste mogu imati veću [[fenotipska plastičnost|fenotipsku plastičnost]] po pitanju važnih osobina u odnosu na svoje domaće konkurente, što im omogućava da toleriraju veće varijacije u okolišu,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Davidson|first1=Amy Michelle|last2=Jennions|first2=Michael|last3=Nicotra|first3=Adrienne B.|date=2011|title=Do invasive species show higher phenotypic plasticity than native species and, if so, is it adaptive? A meta-analysis: Invasive species have higher phenotypic plasticity|journal=Ecology Letters|language=en|volume=14|issue=4|pages=419–431|doi=10.1111/j.1461-0248.2011.01596.x|pmid=21314880|doi-access=}}&lt;/ref&gt; ili pokazuju sposobnost brze [[evolucija|evolucije]] kako bi se prilagodile novim uvjetima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Whitney|first1=Kenneth D.|last2=Gabler|first2=Christopher A.|date=2008-04-15|title=Rapid evolution in introduced species, 'invasive traits' and recipient communities: challenges for predicting invasive potential: Evolution and invasion predictions|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=4|pages=569–580|doi=10.1111/j.1472-4642.2008.00473.x|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Osim toga, neka staništa, zbog [[remećenje (ekologija)|remećenja]] ili drugih faktora, mogu biti ranjivija na invaziju od drugih.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Ecology of invasive plants: state of the art|last1=Rejmanek|first1=M.|last2=Richardson|first2=David M.|publisher=Blackwell|year=2005|editor-last=Van der Marl|editor-first=E.|location=Oxford, England|pages=332–355|chapter=Plant invasion and the invasibility of plant communities|editor-last2=Franklin|editor-first2=J.}}&lt;/ref&gt; Većina egzotičnih vrsta ne postaje invazivna,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Williamson|first1=Mark|last2=Fitter|first2=Alastair|date=1996|title=The Varying Success of Invaders|journal=Ecology|language=en|volume=77|issue=6|pages=1661–1666|doi=10.2307/2265769|jstor=2265769|bibcode=1996Ecol...77.1661W }}&lt;/ref&gt; a neki autori sugeriraju da one koje to čine predstavljaju ponovljena i veća unošenja koja stvaraju [[pritisak propagula]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Simberloff|first=Daniel|date=2009|title=The Role of Propagule Pressure in Biological Invasions|journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|language=en|volume=40|issue=1|pages=81–102|doi=10.1146/annurev.ecolsys.110308.120304|s2cid=85842323 |issn=1543-592X}}&lt;/ref&gt; Međutim, među mnogim objašnjenjima za uspjeh invazivnih vrsta, hipoteza o oslobađanju neprijatelja ima je najveću podršku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Flory|first1=S. Luke|last2=Clay|first2=Keith|date=2013|editor-last=Thrall|editor-first=Peter|title=Pathogen accumulation and long-term dynamics of plant invasions|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=101|issue=3|pages=607–613|doi=10.1111/1365-2745.12078|bibcode=2013JEcol.101..607F |s2cid=86845671 |issn=0022-0477|doi-access=}}&lt;/ref&gt; 

== Primjenjivost hipoteze o oslobađanju od neprijatelja ==
Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja (ERH - en. enemy release hypothesis) se najčešće primjenjuje na invazivne biljke, ali postoje dokazi o njenoj koristi i u drugim sistemima, uključujući [[ribe]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Sarabeev|first1=Volodimir|last2=Balbuena|first2=Juan Antonio|last3=Morand|first3=Serge|date=2017|title=Testing the enemy release hypothesis: abundance and distribution patterns of helminth communities in grey mullets (Teleostei: Mugilidae) reveal the success of invasive species|journal=International Journal for Parasitology|language=en|volume=47|issue=10–11|pages=687–696|doi=10.1016/j.ijpara.2017.05.006|pmid=28694188}}&lt;/ref&gt; [[vodozemci|vodozemce]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Marr|first1=Shenandoah R.|last2=Mautz|first2=William J.|last3=Hara|first3=Arnold H.|date=2008|title=Parasite loss and introduced species: a comparison of the parasites of the Puerto Rican tree frog, (Eleutherodactylus coqui), in its native and introduced ranges|journal=Biological Invasions|language=en|volume=10|issue=8|pages=1289–1298|doi=10.1007/s10530-007-9203-0|bibcode=2008BiInv..10.1289M |s2cid=43072717|issn=1387-3547}}&lt;/ref&gt; [[insekt]]e,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Aliabadi|first1=Brianna W.|last2=Juliano|first2=Steven A.|title=Escape from gregarine parasites affects the competitive interactions of an invasive mosquito|date=2002|journal=Biological Invasions|volume=4|issue=3|pages=283–297|doi=10.1023/A:1020933705556|pmc=2748405|pmid=19777120 |bibcode=2002BiInv...4..283A }}&lt;/ref&gt; i [[rak]]ove.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Torchin|first1=Mark E.|last2=Lafferty|first2=Kevin D.|last3=Kuris|first3=Armand M.|date=2001|title=Release from parasites as natural enemies increased performance of a globally introduced marine crab|journal=Biological Invasions|volume=3|issue=4|pages=333–345|doi=10.1023/A:1015855019360|bibcode=2001BiInv...3..333T |s2cid=9445764}}&lt;/ref&gt; ERH pretpostavlja da: (1) [[biljojedi]], patogeni i paraziti potiskuju rast biljne populacije, (2) ti neprijatelji više napadaju domaće biljke nego uvedene neautohtone vrste i (3) neautohtone biljke su u stanju iskoristiti tu prednost za brži rast populacije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Keane|first1=R|last2=Crawley|first2=MJ|date=2002-04-01|title=Exotic plant invasions and the enemy release hypothesis|journal=Trends in Ecology &amp; Evolution|volume=17|issue=4|pages=164–170|doi=10.1016/S0169-5347(02)02499-0}}&lt;/ref&gt; 

Rano istraživanje o cvjetnici ''[[Silene latifolia]]'' otkrila je da je oko 60% njenih invazivnih populacija u Sjevernoj Americi bilo oslobođeno od biljojeda, dok je 84% onih u Evropi, odakle je potekla, pokazalo štetu od barem jednog biljojeda.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wolfe|first=Lorne M.|date=2002|title=Why Alien Invaders Succeed: Support for the Escape-from-Enemy Hypothesis|journal=The American Naturalist|language=en|volume=160|issue=6|pages=705–711|doi=10.1086/343872|pmid=18707459|s2cid=205984290|issn=0003-0147}}&lt;/ref&gt; Istraživanje nad gotovo 500 egzotičnih biljnih vrsta u Sjedinjenim Državama otkrilo je da su zaražene s 84% ​​manje [[gljiva]] i 24% manje [[virus]]nih vrsta nego u njihovim izvornim područjima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Mitchell|first1=Charles E.|last2=Power|first2=Alison G.|author2-link=Alison Power|date=2003|title=Release of invasive plants from fungal and viral pathogens|journal=Nature|language=en|volume=421|issue=6923|pages=625–627|doi=10.1038/nature01317|pmid=12571594|issn=0028-0836|bibcode=2003Natur.421..625M|s2cid=4320245}}&lt;/ref&gt; [[Metaanaliza]] koja je obuhvatala 15 istraživanja egzotičnih biljaka otkrila je da je broj biljojednih insekata u prosjeku veći u njihovom izvornom nego u arealu u koji su uvedene, s ukupnom štetom većom na domaćim biljkama nego na uvedenim vrstama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Liu|first1=Hong|last2=Stiling|first2=Peter|date=2006|title=Testing the enemy release hypothesis: a review and meta-analysis|journal=Biological Invasions|language=en|volume=8|issue=7|pages=1535–1545|doi=10.1007/s10530-005-5845-y|bibcode=2006BiInv...8.1535L |s2cid=35919248|issn=1387-3547|citeseerx=10.1.1.453.9744}}&lt;/ref&gt;

Međutim, podrška za ovu teoriju nije univerzalna.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jeschke|first1=Jonathan|last2=Gómez Aparicio|first2=Lorena|last3=Haider|first3=Sylvia|last4=Heger|first4=Tina|last5=Lortie|first5=Christopher|last6=Pyšek|first6=Petr|last7=Strayer|first7=David|date=2012-08-22|title=Support for major hypotheses in invasion biology is uneven and declining|journal=NeoBiota|volume=14|pages=1–20|doi=10.3897/neobiota.14.3435|bibcode=2012NeoBi..14....1J |issn=1314-2488|doi-access=free|hdl=10261/56814|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima, domaći patogeni, paraziti i biljojedi pokazuju značajnu biotičku otpornost na potencijalne invazivne vrste,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Parker|first1=Ingrid M.|last2=Gilbert|first2=Gregory S.|date=2007|title=When there is no escape: The effects of natural enemies on native, invasive and non-invasive plants|journal=Ecology|language=en|volume=88|issue=5|pages=1210–1224|doi=10.1890/06-1377|pmid=17536407|bibcode=2007Ecol...88.1210P |s2cid=41013635 |issn=0012-9658}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Maron|first1=John L.|last2=Vila|first2=Montserrat|author-link2=Montserrat Vilà |s2cid=17449132|date=2001|title=When do herbivores affect plant invasion? Evidence for the natural enemies and biotic resistance hypotheses|journal=Oikos|language=en|volume=95|issue=3|pages=361–373|doi=10.1034/j.1600-0706.2001.950301.x|bibcode=2001Oikos..95..361M |issn=0030-1299}}&lt;/ref&gt; kao i neautohtoni neprijatelji koji su možda stigli prije egzotične biljke.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Powell|first1=Kristin I.|last2=Chase|first2=Jonathan M.|last3=Knight|first3=Tiffany M.|date=2011|title=A synthesis of plant invasion effects on biodiversity across spatial scales|journal=American Journal of Botany|language=en|volume=98|issue=3|pages=539–548|doi=10.3732/ajb.1000402|pmid=21613145|bibcode=2011AmJB...98..539P |url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&amp;context=bio_facpubs|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Oslobađanje od neprijatelja također može biti slabije kada je egzotična vrsta bliže povezana s domaćim vrstama u njihovim unesenim područjima, što ih čini sklonijima dijeljenju biljojeda ili patogena.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hill|first1=Steven Burton|last2=Kotanen|first2=Peter M.|date=2009|title=Evidence that phylogenetically novel non-indigenous plants experience less herbivory|journal=Oecologia|language=en|volume=161|issue=3|pages=581–590|doi=10.1007/s00442-009-1403-0|pmid=19585153|issn=0029-8549|bibcode=2009Oecol.161..581H|hdl=1807/73981|s2cid=12619010|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U metaanalizi 19 istraživanja koja su uključivala 72 para autohtonih i invazivnih biljaka, invazivne egzotične vrste nisu pretrpjele manje štete od svojih domaćih pandana, te su zapravo pokazale niže relativne stope rasta.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Chun|first1=Young Jin|last2=Van Kleunen|first2=Mark|last3=Dawson|first3=Wayne|date=2010-06-10|title=The role of enemy release, tolerance and resistance in plant invasions: linking damage to performance: Invasive plants and enemy release|journal=Ecology Letters|volume=13|issue=8|language=en|pages=937–46|doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01498.x|pmid=20545733|url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-124238}}&lt;/ref&gt; U drugim slučajevima, uspjeh invazivnih vrsta nije bio posljedica oslobađanja od biljojeda, već veće tolerancije na njih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ashton|first1=Isabel W.|last2=Lerdau|first2=Manuel T.|date=2007-10-04|title=Tolerance to herbivory, and not resistance, may explain differential success of invasive, naturalized, and native North American temperate vines: Resistance and tolerance of invasive vines|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=2|pages=169–178|doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00425.x|s2cid=83429134 }}&lt;/ref&gt;

== Povezane teorije ==
ERH je usko povezan s dvije druge važne teorije o uspjehu invazivnih vrsta: [[hipoteza evolucije povećane kompetitivne sposobnosti|evolucijom povećane konkurentske sposobnosti]] (EICA - en. evolution of increased competitive ability) i hipotezom o novom oružju (NWH - en. novel weapons hypotheses). EICA tvrdi da, budući da su egzotične biljke oslobođene tereta odbrane od biljojeda u svom izvornom području, one evoluiraju kako bi preusmjerile te resurse na osobine, poput rasta i proizvodnje sjemena, koje ih čine ozbiljnijim konkurentima u području u koje su uvedene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Blossey|first1=Bernd|last2=Notzold|first2=Rolf|s2cid=15256369|date=1995|title=Evolution of Increased Competitive Ability in Invasive Nonindigenous Plants: A Hypothesis|journal=The Journal of Ecology|volume=83|issue=5|page=887|doi=10.2307/2261425|jstor=2261425|bibcode=1995JEcol..83..887B }}&lt;/ref&gt; ERH je [[ekologija|ekološki]] mehanizam, dok EICA počiva na evolutivnoj adaptaciji.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Felker-Quinn|first1=Emmi|last2=Schweitzer|first2=Jennifer A.|last3=Bailey|first3=Joseph K.|date=2013|title=Meta-analysis reveals evolution in invasive plant species but little support for Evolution of Increased Competitive Ability (EICA)|journal=Ecology and Evolution|language=en|volume=3|issue=3|pages=739–751|doi=10.1002/ece3.488|pmc=3605860|pmid=23531703 |bibcode=2013EcoEv...3..739F }}&lt;/ref&gt; Podrška za EICA izvedena iz eksperimenata je mješovita.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Joshi|first1=J.|last2=Vrieling|first2=K.|date=2005-04-28|title=The enemy release and EICA hypothesis revisited: incorporating the fundamental difference between specialist and generalist herbivores: Evolutionary change in invasive ragwort|journal=Ecology Letters|language=en|volume=8|issue=7|pages=704–714|doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00769.x}}&lt;/ref&gt; Na primjer, biljke vrste ''[[Solidago altissima]]'' vještački oslobođene prijetnje od strane biljojeda postale su konkurentnije u odnosu na druge biljne vrste.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Uesugi|first1=Akane|last2=Kessler|first2=André|date=2013|title=Herbivore exclusion drives the evolution of plant competitiveness via increased allelopathy|journal=New Phytologist|language=en|volume=198|issue=3|pages=916–924|doi=10.1111/nph.12172|pmid=23437810|bibcode=2013NewPh.198..916U |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, meta-analiza 30 istraživanja koja su pronašla dokaze o evolutivnim pomacima kod uvedenih vrsta nije pokazala nikakve naznake kompromisa između odbrane od biljojeda i rasta biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hipoteza o novom oružju (NWH) je druga perspektiva hipoteze o oslobađanju neprijatelja. Neke biljke razvijaju [[hemijska odbrana|hemijsku odbranu]] kako bi se takmičile u svom prvobitnom području rasprostranjenosti. U svom unesenom području rasprostranjenosti, domaće vrste su vrlo osjetljive na ove hemikalije jer nemaju prethodnog iskustva s njima, što egzotičnim vrstama daje konkurentsku prednost.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Callaway|first1=Ragan M.|last2=Ridenour|first2=Wendy M.|last3=Laboski|first3=Trevor|last4=Weir|first4=Tiffany|last5=Vivanco|first5=Jorge M.|date=2005|title=Natural selection for resistance to the allelopathic effects of invasive plants|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=93|issue=3|pages=576–583|doi=10.1111/j.1365-2745.2005.00994.x|bibcode=2005JEcol..93..576C |issn=0022-0477|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cappuccino|first1=Naomi|author1-link=Naomi Cappuccino|last2=Arnason|first2=J.Thor|date=2006|title=Novel chemistry of invasive exotic plants|journal=Biology Letters|language=en|volume=2|issue=2|pages=189–193|doi=10.1098/rsbl.2005.0433|issn=1744-9561|pmc=1618907|pmid=17148359}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Inderjit|last2=Callaway|first2=Ragan M.|last3=Vivanco|first3=Jorge M.|date=2006|title=Can plant biochemistry contribute to understanding of invasion ecology?|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=11|issue=12|pages=574–580|doi=10.1016/j.tplants.2006.10.004|pmid=17092763 |bibcode=2006TPS....11..574I }}&lt;/ref&gt;

== Praktične primjene ==
Konačni argument za ERH leži u uspjehu [[biološko suzbijanje štetočina|biološke kontrole]] nekih invazivnih vrsta, u kojoj se biljojedi ili drugi neprijatelji iz njihovog izvornog okruženja uvode kako bi se suzbio rast populacije u njihovom usvojenom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Clewley|first1=Gary D.|last2=Eschen|first2=René|last3=Shaw|first3=Richard H.|last4=Wright|first4=Denis J.|date=2012|editor-last=Sheppard|editor-first=Andy|title=The effectiveness of classical biological control of invasive plants|journal=Journal of Applied Ecology|language=en|volume=49|issue=6|pages=1287–1295|doi=10.1111/j.1365-2664.2012.02209.x|bibcode=2012JApEc..49.1287C }}&lt;/ref&gt; Na primjer, kada su čuvari okoliša nastojali kontrolirati invazivnu vrstu ''[[Hypericum perforatum]]'' (kantarion) u Sjevernoj Americi, uveli su bubu vrste ''[[Chrysolina quadrigemina]]'', koja se hrani lišćem, iz njenog izvornog područja u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Assessment and Management of Plant Invasions|last=DeLoach|first=C.J.|date=1997|publisher=Springer New York|isbn=978-1-4612-1926-2|editor-last=Luken|editor-first=James O.|location=New York |pages=172–194|chapter=Biological control of weeds in the United States and Canada|oclc=840278263|editor-last2=Thieret|editor-first2=John W.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>qc9eoy73jaho6g7t8215tn7a51gozpi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600670</id>
      <parentid>42600669</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:02:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42600670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18573" sha1="qcfcshppkahwwxuzez35buq4lf82c0h" xml:space="preserve">'''Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja''' je među najčešće predloženim objašnjenjima za dominaciju egzotičnih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. U svom [[areal|izvornom području]] rasprostranjenosti, vrsta je [[koevolucija|koevoluirala]] s [[patogeni]]ma, [[parazit]]ima i [[predator]]ima koji ograničavaju njenu [[Populacija (biologija)|populaciju]]. Kada stigne na novu teritoriju, ostavlja te stare neprijatelje za sobom, dok su oni u njenom unesenom području manje efikasni u ograničavanju populacije unesene vrste. Rezultat je ponekad nekontrolirani rast koji ugrožava [[Autohtone vrste|domaće vrste]] i [[ekosistem]]e.

== Objašnjenja uspjeha invazivnih vrsta ==
Ekolozi su identificirali mnoge potencijalne razloge za uspjeh invazivnih vrsta, uključujući veće stope rasta ili proizvodnju sjemena u odnosu na domaće vrste, agresivnije [[biološko širenje|širenje]], toleranciju na heterogenost okoliša, efikasnije korištenje resursa i [[fenologija|fenološke]] prednosti poput ranije ili duže sezone cvjetanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Estoup|first1=Arnaud|last2=Guillemaud|first2=Thomas|date=2010-08-13|title=Reconstructing routes of invasion using genetic data: why, how and so what?|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=19|issue=19|pages=4113–4130|doi=10.1111/j.1365-294X.2010.04773.x|pmid=20723048|bibcode=2010MolEc..19.4113E |s2cid=8242098|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Biological invasions|last1=Pysek|first1=Petr|last2=Richardson|first2=David M.|date=2007|publisher=Springer|others=Nentwig, Wolfgang, 1953-|isbn=978-3-540-36920-2|editor-last=Nentwig|editor-first=Wolfgang|volume=193|location=Berlin|pages=97–125|chapter=Traits associated with invasiveness in alient plants: Where do we stand?|oclc=184984594}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kleunen|first1=Mark|last2=Weber|first2=Ewald|last3=Fischer|first3=Markus|date=2010|title=A meta-analysis of trait differences between invasive and non-invasive plant species|journal=Ecology Letters|language=en|volume=13|issue=2|pages=235–245|doi=10.1111/j.1461-0248.2009.01418.x|pmid=20002494|bibcode=2010EcolL..13..235V |url=https://kops.uni-konstanz.de/bitstreams/bd1d9b68-039f-4083-a531-34d0f7780090/download}}&lt;/ref&gt; Invazivne vrste mogu imati veću [[fenotipska plastičnost|fenotipsku plastičnost]] po pitanju važnih osobina u odnosu na svoje domaće konkurente, što im omogućava da toleriraju veće varijacije u okolišu,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Davidson|first1=Amy Michelle|last2=Jennions|first2=Michael|last3=Nicotra|first3=Adrienne B.|date=2011|title=Do invasive species show higher phenotypic plasticity than native species and, if so, is it adaptive? A meta-analysis: Invasive species have higher phenotypic plasticity|journal=Ecology Letters|language=en|volume=14|issue=4|pages=419–431|doi=10.1111/j.1461-0248.2011.01596.x|pmid=21314880|doi-access=}}&lt;/ref&gt; ili pokazuju sposobnost brze [[evolucija|evolucije]] kako bi se prilagodile novim uvjetima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Whitney|first1=Kenneth D.|last2=Gabler|first2=Christopher A.|date=2008-04-15|title=Rapid evolution in introduced species, 'invasive traits' and recipient communities: challenges for predicting invasive potential: Evolution and invasion predictions|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=4|pages=569–580|doi=10.1111/j.1472-4642.2008.00473.x|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Osim toga, neka staništa, zbog [[remećenje (ekologija)|remećenja]] ili drugih faktora, mogu biti ranjivija na invaziju od drugih.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Ecology of invasive plants: state of the art|last1=Rejmanek|first1=M.|last2=Richardson|first2=David M.|publisher=Blackwell|year=2005|editor-last=Van der Marl|editor-first=E.|location=Oxford, England|pages=332–355|chapter=Plant invasion and the invasibility of plant communities|editor-last2=Franklin|editor-first2=J.}}&lt;/ref&gt; Većina egzotičnih vrsta ne postaje invazivna,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Williamson|first1=Mark|last2=Fitter|first2=Alastair|date=1996|title=The Varying Success of Invaders|journal=Ecology|language=en|volume=77|issue=6|pages=1661–1666|doi=10.2307/2265769|jstor=2265769|bibcode=1996Ecol...77.1661W }}&lt;/ref&gt; a neki autori sugeriraju da one koje to čine predstavljaju ponovljena i veća unošenja koja stvaraju [[pritisak propagula]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Simberloff|first=Daniel|date=2009|title=The Role of Propagule Pressure in Biological Invasions|journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|language=en|volume=40|issue=1|pages=81–102|doi=10.1146/annurev.ecolsys.110308.120304|s2cid=85842323 |issn=1543-592X}}&lt;/ref&gt; Međutim, među mnogim objašnjenjima za uspjeh invazivnih vrsta, hipoteza o oslobađanju od neprijatelja ima je najveću podršku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Flory|first1=S. Luke|last2=Clay|first2=Keith|date=2013|editor-last=Thrall|editor-first=Peter|title=Pathogen accumulation and long-term dynamics of plant invasions|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=101|issue=3|pages=607–613|doi=10.1111/1365-2745.12078|bibcode=2013JEcol.101..607F |s2cid=86845671 |issn=0022-0477|doi-access=}}&lt;/ref&gt; 

== Primjenjivost hipoteze o oslobađanju od neprijatelja ==
Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja (ERH - en. enemy release hypothesis) se najčešće primjenjuje na invazivne biljke, ali postoje dokazi o njenoj koristi i u drugim sistemima, uključujući [[ribe]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Sarabeev|first1=Volodimir|last2=Balbuena|first2=Juan Antonio|last3=Morand|first3=Serge|date=2017|title=Testing the enemy release hypothesis: abundance and distribution patterns of helminth communities in grey mullets (Teleostei: Mugilidae) reveal the success of invasive species|journal=International Journal for Parasitology|language=en|volume=47|issue=10–11|pages=687–696|doi=10.1016/j.ijpara.2017.05.006|pmid=28694188}}&lt;/ref&gt; [[vodozemci|vodozemce]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Marr|first1=Shenandoah R.|last2=Mautz|first2=William J.|last3=Hara|first3=Arnold H.|date=2008|title=Parasite loss and introduced species: a comparison of the parasites of the Puerto Rican tree frog, (Eleutherodactylus coqui), in its native and introduced ranges|journal=Biological Invasions|language=en|volume=10|issue=8|pages=1289–1298|doi=10.1007/s10530-007-9203-0|bibcode=2008BiInv..10.1289M |s2cid=43072717|issn=1387-3547}}&lt;/ref&gt; [[insekt]]e,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Aliabadi|first1=Brianna W.|last2=Juliano|first2=Steven A.|title=Escape from gregarine parasites affects the competitive interactions of an invasive mosquito|date=2002|journal=Biological Invasions|volume=4|issue=3|pages=283–297|doi=10.1023/A:1020933705556|pmc=2748405|pmid=19777120 |bibcode=2002BiInv...4..283A }}&lt;/ref&gt; i [[rak]]ove.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Torchin|first1=Mark E.|last2=Lafferty|first2=Kevin D.|last3=Kuris|first3=Armand M.|date=2001|title=Release from parasites as natural enemies increased performance of a globally introduced marine crab|journal=Biological Invasions|volume=3|issue=4|pages=333–345|doi=10.1023/A:1015855019360|bibcode=2001BiInv...3..333T |s2cid=9445764}}&lt;/ref&gt; ERH pretpostavlja da: (1) [[biljojedi]], patogeni i paraziti potiskuju rast biljne populacije, (2) ti neprijatelji više napadaju domaće biljke nego uvedene neautohtone vrste i (3) neautohtone biljke su u stanju iskoristiti tu prednost za brži rast populacije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Keane|first1=R|last2=Crawley|first2=MJ|date=2002-04-01|title=Exotic plant invasions and the enemy release hypothesis|journal=Trends in Ecology &amp; Evolution|volume=17|issue=4|pages=164–170|doi=10.1016/S0169-5347(02)02499-0}}&lt;/ref&gt; 

Rano istraživanje o cvjetnici ''[[Silene latifolia]]'' otkrila je da je oko 60% njenih invazivnih populacija u Sjevernoj Americi bilo oslobođeno od biljojeda, dok je 84% onih u Evropi, odakle je potekla, pokazalo štetu od barem jednog biljojeda.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wolfe|first=Lorne M.|date=2002|title=Why Alien Invaders Succeed: Support for the Escape-from-Enemy Hypothesis|journal=The American Naturalist|language=en|volume=160|issue=6|pages=705–711|doi=10.1086/343872|pmid=18707459|s2cid=205984290|issn=0003-0147}}&lt;/ref&gt; Istraživanje nad gotovo 500 egzotičnih biljnih vrsta u Sjedinjenim Državama otkrilo je da su zaražene s 84% ​​manje [[gljiva]] i 24% manje [[virus]]nih vrsta nego u njihovim izvornim područjima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Mitchell|first1=Charles E.|last2=Power|first2=Alison G.|author2-link=Alison Power|date=2003|title=Release of invasive plants from fungal and viral pathogens|journal=Nature|language=en|volume=421|issue=6923|pages=625–627|doi=10.1038/nature01317|pmid=12571594|issn=0028-0836|bibcode=2003Natur.421..625M|s2cid=4320245}}&lt;/ref&gt; [[Metaanaliza]] koja je obuhvatala 15 istraživanja egzotičnih biljaka otkrila je da je broj biljojednih insekata u prosjeku veći u njihovom izvornom nego u arealu u koji su uvedene, s ukupnom štetom većom na domaćim biljkama nego na uvedenim vrstama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Liu|first1=Hong|last2=Stiling|first2=Peter|date=2006|title=Testing the enemy release hypothesis: a review and meta-analysis|journal=Biological Invasions|language=en|volume=8|issue=7|pages=1535–1545|doi=10.1007/s10530-005-5845-y|bibcode=2006BiInv...8.1535L |s2cid=35919248|issn=1387-3547|citeseerx=10.1.1.453.9744}}&lt;/ref&gt;

Međutim, podrška za ovu teoriju nije univerzalna.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jeschke|first1=Jonathan|last2=Gómez Aparicio|first2=Lorena|last3=Haider|first3=Sylvia|last4=Heger|first4=Tina|last5=Lortie|first5=Christopher|last6=Pyšek|first6=Petr|last7=Strayer|first7=David|date=2012-08-22|title=Support for major hypotheses in invasion biology is uneven and declining|journal=NeoBiota|volume=14|pages=1–20|doi=10.3897/neobiota.14.3435|bibcode=2012NeoBi..14....1J |issn=1314-2488|doi-access=free|hdl=10261/56814|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima, domaći patogeni, paraziti i biljojedi pokazuju značajnu biotičku otpornost na potencijalne invazivne vrste,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Parker|first1=Ingrid M.|last2=Gilbert|first2=Gregory S.|date=2007|title=When there is no escape: The effects of natural enemies on native, invasive and non-invasive plants|journal=Ecology|language=en|volume=88|issue=5|pages=1210–1224|doi=10.1890/06-1377|pmid=17536407|bibcode=2007Ecol...88.1210P |s2cid=41013635 |issn=0012-9658}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Maron|first1=John L.|last2=Vila|first2=Montserrat|author-link2=Montserrat Vilà |s2cid=17449132|date=2001|title=When do herbivores affect plant invasion? Evidence for the natural enemies and biotic resistance hypotheses|journal=Oikos|language=en|volume=95|issue=3|pages=361–373|doi=10.1034/j.1600-0706.2001.950301.x|bibcode=2001Oikos..95..361M |issn=0030-1299}}&lt;/ref&gt; kao i neautohtoni neprijatelji koji su možda stigli prije egzotične biljke.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Powell|first1=Kristin I.|last2=Chase|first2=Jonathan M.|last3=Knight|first3=Tiffany M.|date=2011|title=A synthesis of plant invasion effects on biodiversity across spatial scales|journal=American Journal of Botany|language=en|volume=98|issue=3|pages=539–548|doi=10.3732/ajb.1000402|pmid=21613145|bibcode=2011AmJB...98..539P |url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&amp;context=bio_facpubs|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Oslobađanje od neprijatelja također može biti slabije kada je egzotična vrsta bliže povezana s domaćim vrstama u njihovim unesenim područjima, što ih čini sklonijima dijeljenju biljojeda ili patogena.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hill|first1=Steven Burton|last2=Kotanen|first2=Peter M.|date=2009|title=Evidence that phylogenetically novel non-indigenous plants experience less herbivory|journal=Oecologia|language=en|volume=161|issue=3|pages=581–590|doi=10.1007/s00442-009-1403-0|pmid=19585153|issn=0029-8549|bibcode=2009Oecol.161..581H|hdl=1807/73981|s2cid=12619010|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U metaanalizi 19 istraživanja koja su uključivala 72 para autohtonih i invazivnih biljaka, invazivne egzotične vrste nisu pretrpjele manje štete od svojih domaćih pandana, te su zapravo pokazale niže relativne stope rasta.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Chun|first1=Young Jin|last2=Van Kleunen|first2=Mark|last3=Dawson|first3=Wayne|date=2010-06-10|title=The role of enemy release, tolerance and resistance in plant invasions: linking damage to performance: Invasive plants and enemy release|journal=Ecology Letters|volume=13|issue=8|language=en|pages=937–46|doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01498.x|pmid=20545733|url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-124238}}&lt;/ref&gt; U drugim slučajevima, uspjeh invazivnih vrsta nije bio posljedica oslobađanja od biljojeda, već veće tolerancije na njih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ashton|first1=Isabel W.|last2=Lerdau|first2=Manuel T.|date=2007-10-04|title=Tolerance to herbivory, and not resistance, may explain differential success of invasive, naturalized, and native North American temperate vines: Resistance and tolerance of invasive vines|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=2|pages=169–178|doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00425.x|s2cid=83429134 }}&lt;/ref&gt;

== Povezane teorije ==
ERH je usko povezan s dvije druge važne teorije o uspjehu invazivnih vrsta: [[hipoteza evolucije povećane kompetitivne sposobnosti|evolucijom povećane konkurentske sposobnosti]] (EICA - en. evolution of increased competitive ability) i hipotezom o novom oružju (NWH - en. novel weapons hypotheses). EICA tvrdi da, budući da su egzotične biljke oslobođene tereta odbrane od biljojeda u svom izvornom području, one evoluiraju kako bi preusmjerile te resurse na osobine, poput rasta i proizvodnje sjemena, koje ih čine ozbiljnijim konkurentima u području u koje su uvedene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Blossey|first1=Bernd|last2=Notzold|first2=Rolf|s2cid=15256369|date=1995|title=Evolution of Increased Competitive Ability in Invasive Nonindigenous Plants: A Hypothesis|journal=The Journal of Ecology|volume=83|issue=5|page=887|doi=10.2307/2261425|jstor=2261425|bibcode=1995JEcol..83..887B }}&lt;/ref&gt; ERH je [[ekologija|ekološki]] mehanizam, dok EICA počiva na evolutivnoj adaptaciji.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Felker-Quinn|first1=Emmi|last2=Schweitzer|first2=Jennifer A.|last3=Bailey|first3=Joseph K.|date=2013|title=Meta-analysis reveals evolution in invasive plant species but little support for Evolution of Increased Competitive Ability (EICA)|journal=Ecology and Evolution|language=en|volume=3|issue=3|pages=739–751|doi=10.1002/ece3.488|pmc=3605860|pmid=23531703 |bibcode=2013EcoEv...3..739F }}&lt;/ref&gt; Podrška za EICA izvedena iz eksperimenata je mješovita.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Joshi|first1=J.|last2=Vrieling|first2=K.|date=2005-04-28|title=The enemy release and EICA hypothesis revisited: incorporating the fundamental difference between specialist and generalist herbivores: Evolutionary change in invasive ragwort|journal=Ecology Letters|language=en|volume=8|issue=7|pages=704–714|doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00769.x}}&lt;/ref&gt; Na primjer, biljke vrste ''[[Solidago altissima]]'' vještački oslobođene prijetnje od strane biljojeda postale su konkurentnije u odnosu na druge biljne vrste.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Uesugi|first1=Akane|last2=Kessler|first2=André|date=2013|title=Herbivore exclusion drives the evolution of plant competitiveness via increased allelopathy|journal=New Phytologist|language=en|volume=198|issue=3|pages=916–924|doi=10.1111/nph.12172|pmid=23437810|bibcode=2013NewPh.198..916U |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, meta-analiza 30 istraživanja koja su pronašla dokaze o evolutivnim pomacima kod uvedenih vrsta nije pokazala nikakve naznake kompromisa između odbrane od biljojeda i rasta biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hipoteza o novom oružju (NWH) je druga perspektiva hipoteze o oslobađanju od neprijatelja. Neke biljke razvijaju [[hemijska odbrana|hemijsku odbranu]] kako bi se takmičile u svom prvobitnom području rasprostranjenosti. U svom unesenom području rasprostranjenosti, domaće vrste su vrlo osjetljive na ove hemikalije jer nemaju prethodnog iskustva s njima, što egzotičnim vrstama daje konkurentsku prednost.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Callaway|first1=Ragan M.|last2=Ridenour|first2=Wendy M.|last3=Laboski|first3=Trevor|last4=Weir|first4=Tiffany|last5=Vivanco|first5=Jorge M.|date=2005|title=Natural selection for resistance to the allelopathic effects of invasive plants|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=93|issue=3|pages=576–583|doi=10.1111/j.1365-2745.2005.00994.x|bibcode=2005JEcol..93..576C |issn=0022-0477|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cappuccino|first1=Naomi|author1-link=Naomi Cappuccino|last2=Arnason|first2=J.Thor|date=2006|title=Novel chemistry of invasive exotic plants|journal=Biology Letters|language=en|volume=2|issue=2|pages=189–193|doi=10.1098/rsbl.2005.0433|issn=1744-9561|pmc=1618907|pmid=17148359}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Inderjit|last2=Callaway|first2=Ragan M.|last3=Vivanco|first3=Jorge M.|date=2006|title=Can plant biochemistry contribute to understanding of invasion ecology?|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=11|issue=12|pages=574–580|doi=10.1016/j.tplants.2006.10.004|pmid=17092763 |bibcode=2006TPS....11..574I }}&lt;/ref&gt;

== Praktične primjene ==
Konačni argument za ERH leži u uspjehu [[biološko suzbijanje štetočina|biološke kontrole]] nekih invazivnih vrsta, u kojoj se biljojedi ili drugi neprijatelji iz njihovog izvornog okruženja uvode kako bi se suzbio rast populacije u njihovom usvojenom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Clewley|first1=Gary D.|last2=Eschen|first2=René|last3=Shaw|first3=Richard H.|last4=Wright|first4=Denis J.|date=2012|editor-last=Sheppard|editor-first=Andy|title=The effectiveness of classical biological control of invasive plants|journal=Journal of Applied Ecology|language=en|volume=49|issue=6|pages=1287–1295|doi=10.1111/j.1365-2664.2012.02209.x|bibcode=2012JApEc..49.1287C }}&lt;/ref&gt; Na primjer, kada su čuvari okoliša nastojali kontrolirati invazivnu vrstu ''[[Hypericum perforatum]]'' (kantarion) u Sjevernoj Americi, uveli su bubu vrste ''[[Chrysolina quadrigemina]]'', koja se hrani lišćem, iz njenog izvornog područja u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Assessment and Management of Plant Invasions|last=DeLoach|first=C.J.|date=1997|publisher=Springer New York|isbn=978-1-4612-1926-2|editor-last=Luken|editor-first=James O.|location=New York |pages=172–194|chapter=Biological control of weeds in the United States and Canada|oclc=840278263|editor-last2=Thieret|editor-first2=John W.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>qcfcshppkahwwxuzez35buq4lf82c0h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600684</id>
      <parentid>42600670</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T19:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7426" sha1="osrvekcx9dnpu9jzdu82tms6ew1vrlc" xml:space="preserve">'''Biological constraints''' are factors which make [[Population (biology)|population]]s resistant to [[evolution]]ary change. One proposed definition of constraint is &quot;A property of a trait that, although possibly adaptive in the environment in which it originally evolved, acts to place limits on the production of new phenotypic variants.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1046/j.1420-9101.2002.00472.x|title=Tempo and mode in evolution: Phylogenetic inertia, adaptation and comparative methods |year=2002 |last1=Blomberg |first1=S. P. |last2=Garland |first2=T. |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=15 |issue=6 |pages=899–910 |s2cid=16027791 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;  Constraint has played an important role in the development of such ideas as [[homology (biology)|homology]] and [[body plan]]s.

== Tipovi ograničenja ==
Any aspect of an organism that has not changed over a certain period of time could be considered to provide evidence for &quot;constraint&quot; of some sort. To make the concept more useful, it is therefore necessary to divide it into smaller units. First, one can consider the pattern of constraint as evidenced by [[phylogenetic]] analysis and the use of [[phylogenetic comparative methods]]; this is often termed [[Phylogenetic Inertia|phylogenetic inertia]], or phylogenetic constraint. It refers to the tendency of related taxa sharing traits based on phylogeny.  Charles Darwin spoke of this concept in his 1859 book &quot;[[On the Origin of Species]]&quot;, as being &quot;Unity of Type&quot; and went on to explain the phenomenon as existing because organisms do not start over from scratch, but have characteristics that are built upon already existing ones that were inherited from their ancestors; and these characteristics likely limit the amount of evolution seen in that new taxa due to these constraints.&lt;ref&gt;{{Cite book|title = On The Origin of Species|url = https://archive.org/details/onoriginspeciesf00darw|last = Darwin|first = Charles|year = 1859|chapter =Ch. 6}}&lt;/ref&gt; 

If one sees particular features of organisms that have not changed over rather long periods of time (many generations), then this could suggest some constraint on their ability to change (evolve). However, it is not clear that mere documentation of lack of change in a particular character is good evidence for constraint in the sense of the character being unable to change. For example, long-term [[stabilizing selection]] related to stable environments might cause [[Punctuated_equilibrium#Stasis|stasis]].  It has often been considered more fruitful, to consider constraint in its causal sense: what are the causes of lack of change?

=== Stabilizacijska selekcija ===
The most common explanation for biological constraint is that [[stabilizing selection]] acts on an organism to prevent it changing, for example, so that it can continue to function in a tightly defined [[ecological niche|niche]]. This may be considered to be a form of external constraint, in the sense that the organism is constrained not by its makeup or genetics, but by its environment. The implication would be that if the population was in a new environment, its previously constrained features would potentially begin to evolve.

=== Funkcionalna sprega i fizikalno-hemijsko ograničenje ===
Related to the idea of [[stabilizing selection]] is that of the requirement that organisms function adequately in their environment. Thus, where stabilizing selection acts because of the particular niche that is occupied, mechanical and physico-chemical constraints act in a more general manner. For example, the acceleration caused by [[gravity]] places constraints on the minimum [[bone]] [[density]] and [[Physical_strength|strength]] for an animal of a particular size. Similarly, the properties of [[water]] mean that tissues must have certain [[osmotic]] properties in order to function properly.

Functional coupling takes the idea that organisms are integrated networks of functional interactions (for example, the vertebral column of [[vertebrate]]s is involved in the muscle, nerve, and vascular systems as well as providing support and flexibility) and therefore cannot be radically altered without causing severe functional disruption. This may be viewed as one type of [[trade-off]]. As [[Rupert Riedl]] pointed out, this degree of functional constraint — or burden — generally varies according to position in the organism. Structures literally in the centre of the organism — such as the vertebral column — are often more burdened than those at the periphery, such as hair or toes.

=== Nedostatak genetske varijacije i razvojne integracije ===
This class of constraint depends on certain types of phenotype not being produced by the genotype (compare stabilizing selection, where there is no constraint on what is produced, but rather on what is naturally selected). For example, for a highly homozygous organism, the degree of observed phenotypic variability in its descendants would be lower than those of a heterozygous one. Similarly, developmental systems may be highly [[canalization (genetics)|canalised]], to prevent the generation of certain types of variation.

== Odnosi klasa ograničenja ==
Although they are separate, the types of constraints discussed are nevertheless relatable to each other. In particular, stabilizing selection, mechanical, and physical constraints might lead through time to developmental integration and canalisation. However, without any clear idea of any of these mechanisms, deducing them from mere patterns of stasis as deduced from phylogenetic patterns or the [[fossil record]] remains problematic.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid= 17109328 |doi=10.1086/509049|title=Exploring Evolutionary Constraints is a Task for an Integrative Evolutionary Biology |year=2006 |last1=Brakefield |first1=P. M. |last2=Roskam |first2=J. C. |journal=The American Naturalist |volume=168 |pages=S4–S13 |s2cid=40495719 }}&lt;/ref&gt;  In addition, the terminology used to describe constraints has led to confusion.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid=21232448 |doi=10.1016/0169-5347(91)90059-7|title=Ontoecogenophyloconstraints? The chaos of constraint terminology |year=1991 |last1=Antonovics |first1=Janis |last2=Van Tienderen |first2=Peter H. |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |volume=6 |issue=5 |pages=166–168 }}&lt;/ref&gt;

== Primjeri ==
“''Variational inaccessibility''. Despite mutations, certain character variants are never produced. These variants are therefore developmentally impossible to achieve and are never introduced into a population. This is implied by [[Canalisation (genetics)|canalization]] and has been called both genetic and developmental constraint.”&lt;ref&gt;Schwenk K, Wagner GP (2003) &quot;Constraint&quot;. In: Hall BK, Olson WM (eds) ''Keywords and Concepts in Evolutionary Developmental Biology''. Harvard University Press, Cambridge (MA), pp. 52–61. {{ISBN|9780674022409}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Allometry]]
*[[Convergent evolution]]
*[[Carrier's constraint]]
*[[Trade-off]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* Garland, Jr., T., C. J. Downs, and A. R. Ives. (2022). Trade-offs (and constraints) in organismal biology. ''Physiological and Biochemical Zoology'' '''95''', 82–112.
* Riedl, R. (1978). ''Order in Living organisms: a systems analysis of evolution''. John Wiley &amp; Sons.
* Schwenk, K. (1995). A utilitarian approach to evolutionary constraint. ''Zoology'' '''98''', 251-262.</text>
      <sha1>osrvekcx9dnpu9jzdu82tms6ew1vrlc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600803</id>
      <parentid>42600684</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7410" sha1="hf8562xyrbifmztd8mecgfuyor6nkdl" xml:space="preserve">'''Biološka ograničenja''' su faktori koji čine [[populacija (biologija)|populacije]] otpornim na [[evolucija|evolucijske]] promjene. Jedna predložena definicija ograničenja je &quot;Svojstvo osobine koje, iako je moguće adaptivno u okruženju u kojem je prvobitno evoluiralo, djeluje tako da postavlja ograničenja na stvaranje novih fenotipskih varijanti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1046/j.1420-9101.2002.00472.x|title=Tempo and mode in evolution: Phylogenetic inertia, adaptation and comparative methods |year=2002 |last1=Blomberg |first1=S. P. |last2=Garland |first2=T. |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=15 |issue=6 |pages=899–910 |s2cid=16027791 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ograničenja su odigrala važnu ulogu u razvoju ideja kao što su [[Homologija (biologija)|homologija]] i [[tjelesni plan]]ovi.

== Tipovi ograničenja ==
Any aspect of an organism that has not changed over a certain period of time could be considered to provide evidence for &quot;constraint&quot; of some sort. To make the concept more useful, it is therefore necessary to divide it into smaller units. First, one can consider the pattern of constraint as evidenced by [[phylogenetic]] analysis and the use of [[phylogenetic comparative methods]]; this is often termed [[Phylogenetic Inertia|phylogenetic inertia]], or phylogenetic constraint. It refers to the tendency of related taxa sharing traits based on phylogeny.  Charles Darwin spoke of this concept in his 1859 book &quot;[[On the Origin of Species]]&quot;, as being &quot;Unity of Type&quot; and went on to explain the phenomenon as existing because organisms do not start over from scratch, but have characteristics that are built upon already existing ones that were inherited from their ancestors; and these characteristics likely limit the amount of evolution seen in that new taxa due to these constraints.&lt;ref&gt;{{Cite book|title = On The Origin of Species|url = https://archive.org/details/onoriginspeciesf00darw|last = Darwin|first = Charles|year = 1859|chapter =Ch. 6}}&lt;/ref&gt; 

If one sees particular features of organisms that have not changed over rather long periods of time (many generations), then this could suggest some constraint on their ability to change (evolve). However, it is not clear that mere documentation of lack of change in a particular character is good evidence for constraint in the sense of the character being unable to change. For example, long-term [[stabilizing selection]] related to stable environments might cause [[Punctuated_equilibrium#Stasis|stasis]].  It has often been considered more fruitful, to consider constraint in its causal sense: what are the causes of lack of change?

=== Stabilizacijska selekcija ===
Najčešće objašnjenje biološkog ograničenja je da [[stabilizirajuća selekcija]] djeluje na organizam kako bi spriječila njegovu promjenu, na primjer, tako da može nastaviti funkcionirati u usko definiranoj [[ekološka niša|niši]]. To se može smatrati oblikom vanjskog ograničenja, u smislu da organizam nije ograničen svojim sastavom ili genetikom, već svojim okruženjem. Implikacija je ta da bi prethodno ograničene osobine populacije potencijalno počele evoluirati ako bi se ona pronašla u novom okruženju.

=== Funkcionalna sprega i fizikalno-hemijsko ograničenje ===
Related to the idea of [[stabilizing selection]] is that of the requirement that organisms function adequately in their environment. Thus, where stabilizing selection acts because of the particular niche that is occupied, mechanical and physico-chemical constraints act in a more general manner. For example, the acceleration caused by [[gravity]] places constraints on the minimum [[bone]] [[density]] and [[Physical_strength|strength]] for an animal of a particular size. Similarly, the properties of [[water]] mean that tissues must have certain [[osmotic]] properties in order to function properly.

Functional coupling takes the idea that organisms are integrated networks of functional interactions (for example, the vertebral column of [[vertebrate]]s is involved in the muscle, nerve, and vascular systems as well as providing support and flexibility) and therefore cannot be radically altered without causing severe functional disruption. This may be viewed as one type of [[trade-off]]. As [[Rupert Riedl]] pointed out, this degree of functional constraint — or burden — generally varies according to position in the organism. Structures literally in the centre of the organism — such as the vertebral column — are often more burdened than those at the periphery, such as hair or toes.

=== Nedostatak genetske varijacije i razvojne integracije ===
Ova klasa ograničenja zavisi od određenih tipova fenotipa koji nisu proizvedeni genotipom (uporediti stabilizirajuću selekciju, gdje ne postoji ograničenje na ono što se stvara, već na ono što je prirodno odabrano). Na primjer, za visoko homozigotni organizam, stepen uočene fenotipske varijabilnosti kod njegovih potomaka bio bi niži od onog kod heterozigotnog. Slično tome, razvojni sistemi mogu biti visoko [[kanalizacija (genetika)|kanalizirani]], kako bi se spriječilo stvaranje određenih tipova varijacija.

== Odnosi klasa ograničenja ==
Iako su odvojene, tipovi ograničenja o kojima se raspravlja ipak se mogu međusobno povezati. Konkretno, stabilizacijska selekcija, mehanička i fizička ograničenja mogu s vremenom dovesti do razvojne integracije i kanalizacije. Međutim, bez jasne ideje o bilo kojem od ovih mehanizama, njihovo izvođenje iz pukih obrazaca stagnacije, izvedenih iz filogenetskih obrazaca ili [[fosilni zapis|fosilnih zapisa]], ostaje problematično.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid= 17109328 |doi=10.1086/509049|title=Exploring Evolutionary Constraints is a Task for an Integrative Evolutionary Biology |year=2006 |last1=Brakefield |first1=P. M. |last2=Roskam |first2=J. C. |journal=The American Naturalist |volume=168 |pages=S4–S13 |s2cid=40495719 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, terminologija koja se koristi za opisivanje ograničenja dovela je do zabune.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid=21232448 |doi=10.1016/0169-5347(91)90059-7|title=Ontoecogenophyloconstraints? The chaos of constraint terminology |year=1991 |last1=Antonovics |first1=Janis |last2=Van Tienderen |first2=Peter H. |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |volume=6 |issue=5 |pages=166–168 }}&lt;/ref&gt;

== Primjeri ==
„''Varijacijska nedostupnost''. Uprkos mutacijama, određene varijante osobina se nikada ne stvaraju. Stoga je te varijante razvojno nemoguće postići i nikada se ne uvode u populaciju. To se podrazumijeva pod [[kanalizacija (genetika)|kanalizacijom]] i naziva se i genetskim i razvojnim ograničenjem.“&lt;ref&gt;Schwenk K, Wagner GP (2003) &quot;Constraint&quot;. In: Hall BK, Olson WM (eds) ''Keywords and Concepts in Evolutionary Developmental Biology''. Harvard University Press, Cambridge (MA), pp. 52–61. {{ISBN|9780674022409}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Allometry]]
*[[Convergent evolution]]
*[[Carrier's constraint]]
*[[Trade-off]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* Garland, Jr., T., C. J. Downs, and A. R. Ives. (2022). Trade-offs (and constraints) in organismal biology. ''Physiological and Biochemical Zoology'' '''95''', 82–112.
* Riedl, R. (1978). ''Order in Living organisms: a systems analysis of evolution''. John Wiley &amp; Sons.
* Schwenk, K. (1995). A utilitarian approach to evolutionary constraint. ''Zoology'' '''98''', 251-262.</text>
      <sha1>hf8562xyrbifmztd8mecgfuyor6nkdl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600837</id>
      <parentid>42600803</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:07:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7527" sha1="ab2r0wpgzhq7dxf8oukjxa6h9p6goe4" xml:space="preserve">'''Biološka ograničenja''' su faktori koji čine [[populacija (biologija)|populacije]] otpornim na [[evolucija|evolucijske]] promjene. Jedna predložena definicija ograničenja je &quot;Svojstvo osobine koje, iako je moguće adaptivno u okruženju u kojem je prvobitno evoluiralo, djeluje tako da postavlja ograničenja na stvaranje novih fenotipskih varijanti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1046/j.1420-9101.2002.00472.x|title=Tempo and mode in evolution: Phylogenetic inertia, adaptation and comparative methods |year=2002 |last1=Blomberg |first1=S. P. |last2=Garland |first2=T. |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=15 |issue=6 |pages=899–910 |s2cid=16027791 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ograničenja su odigrala važnu ulogu u razvoju ideja kao što su [[Homologija (biologija)|homologija]] i [[tjelesni plan]]ovi.

== Tipovi ograničenja ==
Bilo koji aspekt organizma koji se nije mijenjao tokom određenog vremenskog perioda mogao bi se smatrati dokazom za neku vrstu &quot;ograničenja&quot;. Da bi koncept bio korisniji, potrebno ga je podijeliti na manje jedinice. Prvo, može se razmotriti obrazac ograničenja koji je dokazan [[filogenetika|filogenetskom]] analizom i korištenjem [[Filogenetske komparativne metode|filogenetskih komparativnih metoda]]; to se često naziva [[filogenetska inercija|filogenetskom inercijom]] ili filogenetskim ograničenjem. Odnosi se na tendenciju srodnih taksona da dijele osobine na osnovu filogenije. Charles Darwin je govorio o tom konceptu u svojoj knjizi ''[[On the Origin of Species|O porijeklu vrsta]]'' iz 1859. godine kao o &quot;jedinstvu tipa&quot; i nastavio je objašnjavati fenomen kao postojeći jer organizmi ne počinju ispočetka, već imaju osobine koje su izgrađene na već postojećim osobinama, a koje su naslijeđene od njihovih predaka; i te osobine vjerovatno limitiraju količinu evolucije koja se vidi kod tih novih taksona zbog tih ograničenja.&lt;ref&gt;{{Cite book|title = On The Origin of Species|url = https://archive.org/details/onoriginspeciesf00darw|last = Darwin|first = Charles|year = 1859|chapter =Ch. 6}}&lt;/ref&gt; 

Ako se uoče posebne osobine organizama koje se nisu mijenjale tokom prilično dugih vremenskih perioda (mnogo generacija), onda bi to moglo ukazivati ​​na određeno ograničenje njihove sposobnosti promjene (evolucije). Međutim, nije jasno da li je sama dokumentacija o nedostatku promjene u određenoj osobini dobar dokaz za ograničenje u smislu da se ta osobina ne može promijeniti. Na primjer, dugoročna [[stabilizirajuća selekcija]] povezana sa stabilnim okruženjima može uzrokovati [[Isprekidana ravnoteža|stagnaciju]]. Često se smatralo korisnijim razmatrati ograničenje u njegovom uzročnom smislu: koji su uzroci nedostatka promjene?

=== Stabilizacijska selekcija ===
Najčešće objašnjenje biološkog ograničenja je da [[stabilizirajuća selekcija]] djeluje na organizam kako bi spriječila njegovu promjenu, na primjer, tako da može nastaviti funkcionirati u usko definiranoj [[ekološka niša|niši]]. To se može smatrati oblikom vanjskog ograničenja, u smislu da organizam nije ograničen svojim sastavom ili genetikom, već svojim okruženjem. Implikacija je ta da bi prethodno ograničene osobine populacije potencijalno počele evoluirati ako bi se ona pronašla u novom okruženju.

=== Funkcionalna sprega i fizikalno-hemijsko ograničenje ===
S idejom [[stabilizirajuća selekcija|stabilizirajuće selekcije]] povezana je i ideja o uvjetu da organizmi adekvatno funkcioniraju u svom okruženju. Dakle, tamo gdje stabilizirajuća selekcija djeluje zbog određene niše koja je zauzeta, mehanička i fizičko-hemijska ograničenja djeluju na generalniji način. Na primjer, ubrzanje uzrokovano [[gravitacija|gravitacijom]] postavlja ograničenja na minimalnu [[gustina|gustinu]] i [[fizička snaga|snagu]] [[kost]]iju za životinju određene veličine. Slično tome, osobine [[voda|vode]] znače da tkiva moraju imati određene [[osmoza|osmotske]] osobine kako bi pravilno funkcionirala.

Funkcionalna sprega polazi od ideje da su organizmi integrirane mreže funkcionalnih interakcija (na primjer, kičmeni stub [[kičmenjak]]a uključen je u mišićni, nervni i vaskularni sistem, a također pruža podršku i fleksibilnost) i stoga se ne može radikalno promijeniti bez izazivanja ozbiljnih funkcionalnih poremećaja. To se može smatrati jednom vrstom [[kompromis]]a. Kao što je [[Rupert Riedl]] istakao, taj stepen funkcionalnog ograničenja - ili opterećenja - uglavnom varira u zavisnosti od fizičkog položaja u organizmu. Strukture doslovno u centru organizma - poput kičmenog stuba - često su više opterećene od onih na periferiji, poput kose ili prstiju.

=== Nedostatak genetske varijacije i razvojne integracije ===
Ova klasa ograničenja zavisi od određenih tipova fenotipa koji nisu proizvedeni genotipom (uporediti stabilizirajuću selekciju, gdje ne postoji ograničenje na ono što se stvara, već na ono što je prirodno odabrano). Na primjer, za visoko homozigotni organizam, stepen uočene fenotipske varijabilnosti kod njegovih potomaka bio bi niži od onog kod heterozigotnog. Slično tome, razvojni sistemi mogu biti visoko [[kanalizacija (genetika)|kanalizirani]], kako bi se spriječilo stvaranje određenih tipova varijacija.

== Odnosi klasa ograničenja ==
Iako su odvojene, tipovi ograničenja o kojima se raspravlja ipak se mogu međusobno povezati. Konkretno, stabilizacijska selekcija, mehanička i fizička ograničenja mogu s vremenom dovesti do razvojne integracije i kanalizacije. Međutim, bez jasne ideje o bilo kojem od ovih mehanizama, njihovo izvođenje iz pukih obrazaca stagnacije, izvedenih iz filogenetskih obrazaca ili [[fosilni zapis|fosilnih zapisa]], ostaje problematično.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid= 17109328 |doi=10.1086/509049|title=Exploring Evolutionary Constraints is a Task for an Integrative Evolutionary Biology |year=2006 |last1=Brakefield |first1=P. M. |last2=Roskam |first2=J. C. |journal=The American Naturalist |volume=168 |pages=S4–S13 |s2cid=40495719 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, terminologija koja se koristi za opisivanje ograničenja dovela je do zabune.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid=21232448 |doi=10.1016/0169-5347(91)90059-7|title=Ontoecogenophyloconstraints? The chaos of constraint terminology |year=1991 |last1=Antonovics |first1=Janis |last2=Van Tienderen |first2=Peter H. |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |volume=6 |issue=5 |pages=166–168 }}&lt;/ref&gt;

== Primjeri ==
„''Varijacijska nedostupnost''. Uprkos mutacijama, određene varijante osobina se nikada ne stvaraju. Stoga je te varijante razvojno nemoguće postići i nikada se ne uvode u populaciju. To se podrazumijeva pod [[kanalizacija (genetika)|kanalizacijom]] i naziva se i genetskim i razvojnim ograničenjem.“&lt;ref&gt;Schwenk K, Wagner GP (2003) &quot;Constraint&quot;. In: Hall BK, Olson WM (eds) ''Keywords and Concepts in Evolutionary Developmental Biology''. Harvard University Press, Cambridge (MA), pp. 52–61. {{ISBN|9780674022409}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Alometrija]]
* [[Konvergentna evolucija]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
* [[Kompromis]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* Garland, Jr., T., C. J. Downs, and A. R. Ives. (2022). Trade-offs (and constraints) in organismal biology. ''Physiological and Biochemical Zoology'' '''95''', 82–112.
* Riedl, R. (1978). ''Order in Living organisms: a systems analysis of evolution''. John Wiley &amp; Sons.
* Schwenk, K. (1995). A utilitarian approach to evolutionary constraint. ''Zoology'' '''98''', 251-262.</text>
      <sha1>ab2r0wpgzhq7dxf8oukjxa6h9p6goe4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600854</id>
      <parentid>42600837</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:42:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6103" sha1="8ex7txa2wiriobrmqcin1wq6k3nilk1" xml:space="preserve">[[File:Eublepharis macularius 2009 G6.jpg|300px|thumb|[[Common leopard gecko]]]]
'''Carrier's constraint''' is the observation that air-breathing [[vertebrates]] with two [[lungs]] that flex their bodies sideways during [[animal locomotion|locomotion]] find it difficult to move and breathe at the same time, because the sideways flexing expands one lung and compresses the other, shunting stale air from lung to lung instead of expelling it completely to make room for fresh air.&lt;ref&gt;{{cite journal
  | last=Carrier
  | first=D.R.
  | title=The evolution of locomotor stamina in tetrapods: circumventing a mechanical constraint
  | journal=Paleobiology
  | issue=3
  | pages=326–341
  | year=1987
  | volume=13|doi=10.1017/s0094837300008903
| s2cid=83722453
 }}&lt;/ref&gt;

It was named by English paleontologist Richard Cowen for David R. Carrier, who wrote his observations on the problem in 1987.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Cowen|first= Richard |chapter= Locomotion and Respiration in Aquatic Air-Breathing Vertebrates |title= Evolutionary Paleobiology |editor= Jablonski, David |location= Chicago |publisher= University of Chicago Press |year= 1996 |page= 337+ |isbn= 0-226-38911-1|display-editors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &quot;Cowen&quot;&gt;{{cite web |url= http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |author= Cowen, Richard |date= 2003 |title= Respiration, Metabolism, and Locomotion |publisher= Richard Cowen, [[University of California, Davis]] |quote= If the animal is walking, it may be able to breathe between steps, but ''[[Terrestrial locomotion#Posture|sprawling]] vertebrates cannot run and breathe at the same time''. I shall call this problem Carrier's Constraint. |accessdate= October 21, 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141021212932/http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |archive-date= October 21, 2014 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |url= http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&amp;y=2008&amp;no=1&amp;page=4 |last= Shipman |first= Pat |title= Freed to Fly Again |journal= [[American Scientist]] |location= Research Triangle Park |publisher= Sigma Xi |volume= 96 |issue= 1 |date= January 2008 |page= 20 |doi= 10.1511/2008.69.20 |quote= Carrier's constraint is named for David R. Carrier at the University of Utah in Salt Lake City, who observed that the typical sprawling gait of a lizard restricts the animal's ability to breathe while running or walking. |accessdate= October 21, 2014 |archive-date= March 4, 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304055508/http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&amp;y=2008&amp;no=1&amp;page=4 |url-status= dead |url-access= subscription }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Most lizards move in short bursts, with long pauses for breath.{{citation needed|date=April 2023}}

Around the Late Triassic period, animals with Carrier's constraint were preyed on by bipedal species that evolved a more efficient stride.{{citation needed|date=April 2023}}

== Rješenja ==
=== Zaobilazna rješenja ===
Most [[snake]]s have only one lung, so Carrier's constraint does not apply.

[[Monitor lizard]]s increase their stamina by using bones and muscles in the throat and floor of the mouth to &quot;gulp&quot; air via [[gular pumping]].&lt;ref&gt;{{cite journal |url= https://www.questia.com/read/1P3-635880221 |last= Summers |first= Adam |title= Monitor Marathons |journal= [[Natural History (magazine)|Natural History]] |volume= 112 |issue= 5 |date= 2003 |page= 32 |accessdate= October 21, 2014 }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Some other lizards, mainly [[agamid]]s, use [[bipedal locomotion]] for running and avoid sideways flexing. Bipedality in modern lizards is rare, but it is an effective way to run without pausing to breathe, and is advantageous for catching active prey or evading predators.

[[Crocodilia]]ns use a &quot;high walk&quot; with a more erect limb posture that minimizes sideways flexing to cross long distances.  However, as they evolved from upright walkers with limited bipedality, this may simply be a remnant of past behavior rather than a specific adaptation to overcome this difficulty. Todd J. Uriona of the [[University of Utah]] hypothesized that [[rib|costal]] ventilation may have aided the upright posture in overcoming the constraint.&lt;ref&gt;{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=_WYGA8NXmbIC&amp;pg=PA38 |author= Uriona, Todd J. |date= 2008 |title= The Function of the Crocodilean Diaphragmaticus |isbn= 9780549977285 |accessdate= October 21, 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Izbjegavanje ograničenja ===
[[Bird]]s have erect limbs and rigid bodies, and therefore do not flex sideways when moving. In addition many of them have a mechanism which pumps both lungs simultaneously when the birds rock their hips.{{cn|date=July 2017}}

Most [[mammal]]s have erect limbs and flexible bodies, which makes their bodies flex vertically when moving quickly. This aids breathing, as it expands or compresses both lungs simultaneously.{{cn|date=July 2017}}

== Dokazi za suprotno ==
Contrary to the above model, breathing is maintained in lizards during movement, even above their aerobic scope, and arterial blood remains well oxygenated.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia
  | last=Bennett
  | first=Albert F.
  | url=http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf
  | title=Exercise performance of reptiles
  | pages=113–138
  | encyclopedia=Comparative Vertebrate Exercise Physiology: Phyletic Adaptations
  | series=Advances in Veterinary Science and Comparative Medicine
  | volume=38B
  | editor1-last=Jones
  | editor1-first=James H.
  | editor2-last=Cornelius
  | editor2-first=Charles E.
  | editor3-last=Marshak
  | editor3-first=R. R.
  | publisher=Academic Press
  | location=New York
  | year=1994
  | isbn=0120392399
  | access-date=2009-12-03
  | archive-date=2010-06-10
  | archive-url=https://web.archive.org/web/20100610182449/http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf
  | url-status=dead
  }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Evolutivna fiziologija]]
* [[Kompromis]]

== Reference ==
{{reflist}}</text>
      <sha1>8ex7txa2wiriobrmqcin1wq6k3nilk1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:PK2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>378255</id>
    <revision>
      <id>42600810</id>
      <parentid>42517871</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T06:27:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PK2</username>
        <id>13622</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>add user pages for new Wikipedia editions</comment>
      <origin>42600810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35945" sha1="ij68jx80wjjolmin17wpjcx9fltsarh" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%&quot;
|-
| [[User:PK2/igralište|This]] is where my sandbox pages in different languages are
|}

;&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto; font-size:85%&quot;&gt;My user pages in different languages by language code&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ A
|-
| [[:ab:User:PK2|User page]] in [[:en:Abkhaz language|Abkhaz]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ab&lt;/code&gt;)
| [[:ace:User:PK2|User page]] in [[:en:Acehnese language|Acehnese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ace&lt;/code&gt;)
| [[:ady:User:PK2|User page]] in [[:en:Adyghe language|Adyghe]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ady&lt;/code&gt;)
| [[:af:User:PK2|User page]] in [[:en:Afrikaans|Afrikaans]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;af&lt;/code&gt;)
| [[:als:User:PK2|User page]] in [[:en:Alemannic German|Alemannic German]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;als&lt;/code&gt;)
| [[:alt:User:PK2|User page]] in [[:en:Southern Altai language|Southern Altai]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;alt&lt;/code&gt;)
| [[:am:User:PK2|User page]] in [[:en:Amharic|Amharic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;am&lt;/code&gt;)
| [[:ami:User:PK2|User page]] in [[:en:Amis language|Amis]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ami&lt;/code&gt;)
| [[:an:User:PK2|User page]] in [[:en:Aragonese language|Aragonese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;an&lt;/code&gt;)
| [[:ang:User:PK2|User page]] in [[:en:Old English|Old English]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ang&lt;/code&gt;)
|-
| [[:ann:User:PK2|User page]] in [[:en:Obolo language|Obolo]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ann&lt;/code&gt;)
| [[:anp:User:PK2|User page]] in [[:en:Angika|Angika]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;anp&lt;/code&gt;)
| [[:ar:User:PK2|User page]] in [[:en:Arabic|Arabic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ar&lt;/code&gt;)
| [[:arc:User:PK2|User page]] in [[:en:Aramaic|Aramaic]] ([[:en:Syriac language|Syriac]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;arc&lt;/code&gt;)
| [[:ary:User:PK2|User page]] in [[:en:Moroccan Arabic|Moroccan Arabic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ary&lt;/code&gt;)
| [[:arz:User:PK2|User page]] in [[:en:Egyptian Arabic|Egyptian Arabic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;arz&lt;/code&gt;)
| [[:as:User:PK2|User page]] in [[:en:Assamese language|Assamese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;as&lt;/code&gt;)
| [[:ast:User:PK2|User page]] in [[:en:Asturleonese language|Asturleonese]] ([[:en:Asturian language|Asturian]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ast&lt;/code&gt;)
| [[:atj:User:PK2|User page]] in [[:en:Atikamekw language|Atikamekw]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;atj&lt;/code&gt;)
| [[:av:User:PK2|User page]] in [[:en:Avar language|Avar]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;av&lt;/code&gt;)
|-
| [[:avk:User:PK2|User page]] in [[:en:Kotava|Kotava]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;avk&lt;/code&gt;)
| [[:awa:User:PK2|User page]] in [[:en:Awadhi language|Awadhi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;awa&lt;/code&gt;)
| [[:ay:User:PK2|User page]] in [[:en:Aymara language|Aymara]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ay&lt;/code&gt;)
| [[:az:User:PK2|User page]] in [[:en:Azerbaijani language|Azerbaijani]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;az&lt;/code&gt;)
| [[:azb:User:PK2|User page]] in [[:en:Azerbaijani language#South Azerbaijani|South Azerbaijani]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;azb&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ B
|-
| [[:ba:User:PK2|User page]] in [[:en:Bashkir language|Bashkir]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ba&lt;/code&gt;)
| [[:ban:User:PK2|User page]] in [[:en:Balinese language|Balinese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ban&lt;/code&gt;)
| [[:bar:User:PK2|User page]] in [[:en:Bavarian language|Bavarian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bar&lt;/code&gt;)
| [[:bat-smg:User:PK2|User page]] in [[:en:Samogitian language|Samogitian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bat-smg&lt;/code&gt;)
| [[:bbc:User:PK2|User page]] in [[:en:Toba Batak language|Toba Batak]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bbc&lt;/code&gt;)
| [[:bcl:User:PK2|User page]] in [[:en:Central Bikol|Central Bikol]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bcl&lt;/code&gt;)
| [[:bdr:User:PK2|User page]] in [[:en:Sama–Bajaw languages|West Coast Bajau]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bdr&lt;/code&gt;)
| [[:be:User:PK2|User page]] in [[:en:Belarusian language|Belarusian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;be&lt;/code&gt;)
| [[:be-tarask:User:PK2|User page]] in [[:en:Belarusian language|Belarusian]] ([[:en:Taraškievica|Taraškievica]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;be-tarask&lt;/code&gt;)
| [[:bew:User:PK2|User page]] in [[:en:Betawi language|Betawi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bew&lt;/code&gt;)
|-
| [[:bg:User:PK2|User page]] in [[:en:Bulgarian language|Bulgarian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bg&lt;/code&gt;)
| [[:bh:User:PK2|User page]] in [[:en:Bihari languages|Bihari]] ([[:en:Bhojpuri language|Bhojpuri]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bh&lt;/code&gt;)
| [[:bi:User:PK2|User page]] in [[:en:Bislama|Bislama]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bi&lt;/code&gt;)
| [[:bjn:User:PK2|User page]] in [[:en:Banjarese language|Banjarese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bjn&lt;/code&gt;)
| [[:blk:User:PK2|User page]] in [[:en:Pa'O language|Pa'O]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;blk&lt;/code&gt;)
| [[:bm:User:PK2|User page]] in [[:en:Bambara language|Bambara]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bm&lt;/code&gt;)
| [[:bn:User:PK2|User page]] in [[:en:Bengali language|Bengali]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bn&lt;/code&gt;)
| [[:bo:User:PK2|User page]] in [[:en:Central Tibetan|Central Tibetan]] ([[:en:Lhasa Tibetan|Lhasa Tibetan]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bo&lt;/code&gt;)
| [[:bpy:User:PK2|User page]] in [[:en:Bishnupriya Manipuri|Bishnupriya Manipuri]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bpy&lt;/code&gt;)
| [[:br:User:PK2|User page]] in [[:en:Breton language|Breton]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;br&lt;/code&gt;)
|-
| [[:bs:User:PK2|User page]] in [[:en:Bosnian language|Bosnian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bs&lt;/code&gt;)
| [[:btm:User:PK2|User page]] in [[:en:Mandailing Batak language|Mandailing Batak]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;btm&lt;/code&gt;)
| [[:bug:User:PK2|User page]] in [[:en:Buginese language|Buginese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bug&lt;/code&gt;)
| [[:bxr:User:PK2|User page]] in [[:en:Buryat language|Buryat]] (Russia Buriat)&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;bxr&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ C
|-
| [[:ca:User:PK2|User page]] in [[:en:Catalan language|Catalan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ca&lt;/code&gt;)
| [[:cbk-zam:User:PK2|User page]] in [[:en:Chavacano|Chavacano]] (Zamboanga)&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;cbk-zam&lt;/code&gt;)
| [[:cdo:User:PK2|User page]] in [[:en:Eastern Min|Eastern Min]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;cdo&lt;/code&gt;)
| [[:ce:User:PK2|User page]] in [[:en:Chechen language|Chechen]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ce&lt;/code&gt;)
| [[:ceb:User:PK2|User page]] in [[:en:Cebuano language|Cebuano]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ceb&lt;/code&gt;)
| [[:ch:User:PK2|User page]] in [[:en:Chamorro language|Chamorro]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ch&lt;/code&gt;)
| [[:chr:User:PK2|User page]] in [[:en:Cherokee language|Cherokee]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;chr&lt;/code&gt;)
| [[:chy:User:PK2|User page]] in [[:en:Cheyenne language|Cheyenne]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;chy&lt;/code&gt;)
|-
| [[:ckb:User:PK2|User page]] in [[:en:Kurdish language|Kurdish]] ([[:en:Sorani|Sorani]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ckb&lt;/code&gt;)
| [[:co:User:PK2|User page]] in [[:en:Corsican language|Corsican]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;co&lt;/code&gt;)
| [[:crh:User:PK2|User page]] in [[:en:Crimean Tatar language|Crimean Tatar]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;crh&lt;/code&gt;)
| [[:cs:User:PK2|User page]] in [[:en:Czech language|Czech]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;cs&lt;/code&gt;)
| [[:csb:User:PK2|User page]] in [[:en:Kashubian language|Kashubian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;csb&lt;/code&gt;)
| [[:cu:User:PK2|User page]] in [[:en:Old Church Slavonic|Old Church Slavonic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;cu&lt;/code&gt;)
| [[:cv:User:PK2|User page]] in [[:en:Chuvash language|Chuvash]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;cv&lt;/code&gt;)
| [[:cy:User:PK2|User page]] in [[:en:Welsh language|Welsh]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;cy&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ D
|-
| [[:da:User:PK2|User page]] in [[:en:Danish language|Danish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;da&lt;/code&gt;)
| [[:dag:User:PK2|User page]] in [[:en:Dagbani language|Dagbani]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;dag&lt;/code&gt;)
| [[:de:User:PK2|User page]] in [[:en:German language|German]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;de&lt;/code&gt;)
| [[:dga:User:PK2|User page]] in [[:en:Dagaare language|Dagaare]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;dga&lt;/code&gt;)
| [[:din:User:PK2|User page]] in [[:en:Dinka language|Dinka]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;din&lt;/code&gt;)
| [[:diq:User:PK2|User page]] in [[:en:Zaza language|Zaza]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;diq&lt;/code&gt;)
| [[:dsb:User:PK2|User page]] in [[:en:Lower Sorbian language|Lower Sorbian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;dsb&lt;/code&gt;)
| [[:dtp:User:PK2|User page]] in [[:en:Dusun language|Dusun]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;dtp&lt;/code&gt;)
| [[:dty:User:PK2|User page]] in [[:en:Doteli|Doteli]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;dty&lt;/code&gt;)
| [[:dv:User:PK2|User page]] in [[:en:Maldivian language|Maldivian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;dv&lt;/code&gt;)
| [[:dz:User:PK2|User page]] in [[:en:Dzongkha|Dzongkha]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;dz&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ E
|-
| [[:ee:User:PK2|User page]] in [[:en:Ewe language|Ewe]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ee&lt;/code&gt;)
| [[:el:User:PK2|User page]] in [[:en:Greek language|Greek]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;el&lt;/code&gt;)
| [[:eml:User:PK2|User page]] in [[:en:Emilian–Romagnol|Emilian–Romagnol]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;eml&lt;/code&gt;)
| [[:en:User:PK2|User page]] in [[:en:English language|English]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;en&lt;/code&gt;)
| [[:eo:User:PK2|User page]] in [[:en:Esperanto|Esperanto]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;eo&lt;/code&gt;)
| [[:es:User:PK2|User page]] in [[:en:Spanish language|Spanish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;es&lt;/code&gt;)
| [[:et:User:PK2|User page]] in [[:en:Estonian language|Estonian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;et&lt;/code&gt;)
| [[:eu:User:PK2|User page]] in [[:en:Basque language|Basque]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;eu&lt;/code&gt;)
| [[:ext:User:PK2|User page]] in [[:en:Extremaduran language|Extremaduran]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ext&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ F
|-
| [[:fa:User:PK2|User page]] in [[:en:Persian language|Persian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fa&lt;/code&gt;)
| [[:fat:User:PK2|User page]] in [[:en:Akan language|Akan]] ([[:en:Fante dialect|Fante]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fat&lt;/code&gt;)
| [[:ff:User:PK2|User page]] in [[:en:Fula language|Fula]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ff&lt;/code&gt;)
| [[:fi:User:PK2|User page]] in [[:en:Finnish language|Finnish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fi&lt;/code&gt;)
| [[:fiu-vro:User:PK2|User page]] in [[:en:Võro language|Võro]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fiu-vro&lt;/code&gt;)
| [[:fj:User:PK2|User page]] in [[:en:Fijian language|Fijian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fj&lt;/code&gt;)
| [[:fo:User:PK2|User page]] in [[:en:Faroese language|Faroese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fo&lt;/code&gt;)
| [[:fon:User:PK2|User page]] in [[:en:Fon language|Fon]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fon&lt;/code&gt;)
| [[:fr:User:PK2|User page]] in [[:en:French language|French]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fr&lt;/code&gt;)
| [[:frp:User:PK2|User page]] in [[:en:Franco-Provençal|Franco-Provençal]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;frp&lt;/code&gt;)
| [[:frr:User:PK2|User page]] in [[:en:North Frisian language|North Frisian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;frr&lt;/code&gt;)
| [[:fur:User:PK2|User page]] in [[:en:Friulian language|Friulian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fur&lt;/code&gt;)
| [[:fy:User:PK2|User page]] in [[:en:West Frisian language|West Frisian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;fy&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ G
|-
| [[:ga:User:PK2|User page]] in [[:en:Irish language|Irish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ga&lt;/code&gt;)
| [[:gag:User:PK2|User page]] in [[:en:Gagauz language|Gagauz]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gag&lt;/code&gt;)
| [[:gan:User:PK2|User page]] in [[:en:Gan Chinese|Gan Chinese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gan&lt;/code&gt;)
| [[:gcr:User:PK2|User page]] in [[:en:French Guianese Creole|French Guianese Creole]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gcr&lt;/code&gt;)
| [[:gd:User:PK2|User page]] in [[:en:Scottish Gaelic|Scottish Gaelic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gd&lt;/code&gt;)
| [[:gl:User:PK2|User page]] in [[:en:Galician language|Galician]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gl&lt;/code&gt;)
| [[:glk:User:PK2|User page]] in [[:en:Gilaki language|Gilaki]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;glk&lt;/code&gt;)
| [[:gn:User:PK2|User page]] in [[:en:Guarani language|Guarani]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gn&lt;/code&gt;)
| [[:gom:User:PK2|User page]] in [[:en:Konkani language|Konkani]] (Goan Konkani)&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gom&lt;/code&gt;)
|-
| [[:gor:User:PK2|User page]] in [[:en:Gorontalo language|Gorontalo]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gor&lt;/code&gt;)
| [[:got:User:PK2|User page]] in [[:en:Gothic language|Gothic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;got&lt;/code&gt;)
| [[:gpe:User:PK2|User page]] in [[:en:Ghanaian Pidgin English|Ghanaian Pidgin English]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gpe&lt;/code&gt;)
| [[:gu:User:PK2|User page]] in [[:en:Gujarati language|Gujarati]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gu&lt;/code&gt;)
| [[:guc:User:PK2|User page]] in [[:en:Wayuu language|Wayuu]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;guc&lt;/code&gt;)
| [[:gur:User:PK2|User page]] in [[:en:Farefare language|Farefare]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gur&lt;/code&gt;)
| [[:guw:User:PK2|User page]] in [[:en:Gun language|Gun]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;guw&lt;/code&gt;)
| [[:gv:User:PK2|User page]] in [[:en:Manx language|Manx]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;gv&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ H
|-
| [[:ha:User:PK2|User page]] in [[:en:Hausa language|Hausa]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ha&lt;/code&gt;)
| [[:hak:User:PK2|User page]] in [[:en:Hakka Chinese|Hakka Chinese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hak&lt;/code&gt;)
| [[:haw:User:PK2|User page]] in [[:en:Hawaiian language|Hawaiian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;haw&lt;/code&gt;)
| [[:he:User:PK2|User page]] in [[:en:Hebrew language|Hebrew]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;he&lt;/code&gt;)
| [[:hi:User:PK2|User page]] in [[:en:Hindi|Hindi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hi&lt;/code&gt;)
| [[:hif:User:PK2|User page]] in [[:en:Fiji Hindi|Fiji Hindi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hif&lt;/code&gt;)
| [[:hr:User:PK2|User page]] in [[:en:Croatian language|Croatian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt;)
| [[:hsb:User:PK2|User page]] in [[:en:Upper Sorbian language|Upper Sorbian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hsb&lt;/code&gt;)
| [[:ht:User:PK2|User page]] in [[:en:Haitian Creole|Haitian Creole]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ht&lt;/code&gt;)
| [[:hu:User:PK2|User page]] in [[:en:Hungarian language|Hungarian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hu&lt;/code&gt;)
| [[:hy:User:PK2|User page]] in [[:en:Armenian language|Armenian]] ([[:en:Eastern Armenian|Eastern Armenian]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hy&lt;/code&gt;)
| [[:hyw:User:PK2|User page]] in [[:en:Western Armenian|Western Armenian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;hyw&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ I
|-
| [[:ia:User:PK2|User page]] in [[:en:Interlingua|Interlingua]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ia&lt;/code&gt;)
| [[:iba:User:PK2|User page]] in [[:en:Iban language|Iban]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;iba&lt;/code&gt;)
| [[:id:User:PK2|User page]] in [[:en:Indonesian language|Indonesian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;id&lt;/code&gt;)
| [[:ie:User:PK2|User page]] in [[:en:Interlingue|Interlingue]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ie&lt;/code&gt;)
| [[:ig:User:PK2|User page]] in [[:en:Igbo language|Igbo]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ig&lt;/code&gt;)
| [[:igl:User:PK2|User page]] in [[:en:Igala language|Igala]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;igl&lt;/code&gt;)
| [[:ik:User:PK2|User page]] in [[:en:Iñupiaq language|Iñupiaq]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ik&lt;/code&gt;)
| [[:ilo:User:PK2|User page]] in [[:en:Ilocano language|Ilocano]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ilo&lt;/code&gt;)
| [[:inh:User:PK2|User page]] in [[:en:Ingush language|Ingush]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;inh&lt;/code&gt;)
| [[:io:User:PK2|User page]] in [[:en:Ido|Ido]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;io&lt;/code&gt;)
| [[:is:User:PK2|User page]] in [[:en:Icelandic language|Icelandic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;is&lt;/code&gt;)
| [[:it:User:PK2|User page]] in [[:en:Italian language|Italian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;it&lt;/code&gt;)
| [[:iu:User:PK2|User page]] in [[:en:Inuktitut|Inuktitut]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;iu&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ J
|-
| [[:ja:User:PK2|User page]] in [[:en:Japanese language|Japanese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ja&lt;/code&gt;)
| [[:jam:User:PK2|User page]] in [[:en:Jamaican Patois|Jamaican Patois]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;jam&lt;/code&gt;)
| [[:jbo:User:PK2|User page]] in [[:en:Lojban|Lojban]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;jbo&lt;/code&gt;)
| [[:jv:User:PK2|User page]] in [[:en:Javanese language|Javanese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;jv&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ K
|-
| [[:ka:User:PK2|User page]] in [[:en:Georgian language|Georgian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ka&lt;/code&gt;)
| [[:kaa:User:PK2|User page]] in [[:en:Karakalpak language|Karakalpak]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kaa&lt;/code&gt;)
| [[:kab:User:PK2|User page]] in [[:en:Kabyle language|Kabyle]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kab&lt;/code&gt;)
| [[:kai:User:PK2|User page]] in [[:en:Karai-karai|Karai-karai]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kai&lt;/code&gt;)
| [[:kaj:User:PK2|User page]] in [[:en:Jju language|Jju]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kaj&lt;/code&gt;)
| [[:kbd:User:PK2|User page]] in [[:en:Kabardian language|Kabardian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kbd&lt;/code&gt;)
| [[:kbp:User:PK2|User page]] in [[:en:Kabiye language|Kabiye]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kbp&lt;/code&gt;)
| [[:kcg:User:PK2|User page]] in [[:en:Tyap|Tyap]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kcg&lt;/code&gt;)
| [[:kg:User:PK2|User page]] in [[:en:Kongo language|Kongo]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kg&lt;/code&gt;)
| [[:kge:User:PK2|User page]] in [[:en:Komering language|Komering]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kge&lt;/code&gt;)
| [[:ki:User:PK2|User page]] in [[:en:Kikuyu language|Kikuyu]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ki&lt;/code&gt;)
| [[:kk:User:PK2|User page]] in [[:en:Kazakh language|Kazakh]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kk&lt;/code&gt;)
| [[:km:User:PK2|User page]] in [[:en:Khmer language|Khmer]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;km&lt;/code&gt;)
|-
| [[:kn:User:PK2|User page]] in [[:en:Kannada|Kannada]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kn&lt;/code&gt;)
| [[:knc:User:PK2|User page]] in [[:en:Central Kanuri|Central Kanuri]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;knc&lt;/code&gt;)
| [[:ko:User:PK2|User page]] in [[:en:Korean language|Korean]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ko&lt;/code&gt;)
| [[:koi:User:PK2|User page]] in [[:en:Komi-Permyak language|Komi-Permyak]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;koi&lt;/code&gt;)
| [[:krc:User:PK2|User page]] in [[:en:Karachay-Balkar|Karachay-Balkar]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;krc&lt;/code&gt;)
| [[:ks:User:PK2|User page]] in [[:en:Kashmiri language|Kashmiri]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ks&lt;/code&gt;)
| [[:ksh:User:PK2|User page]] in [[:en:Ripuarian language|Ripuarian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ksh&lt;/code&gt;)
| [[:ku:User:PK2|User page]] in [[:en:Kurdish language|Kurdish]] ([[:en:Kurmanji|Kurmanji]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ku&lt;/code&gt;)
| [[:kus:User:PK2|User page]] in [[:en:Kusaal language|Kusaal]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kus&lt;/code&gt;)
| [[:kv:User:PK2|User page]] in [[:en:Komi language|Komi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kv&lt;/code&gt;)
| [[:kw:User:PK2|User page]] in [[:en:Cornish language|Cornish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;kw&lt;/code&gt;)
| [[:ky:User:PK2|User page]] in [[:en:Kyrgyz language|Kyrgyz]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ky&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ L
|-
| [[:la:User:PK2|User page]] in [[:en:Latin|Latin]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;la&lt;/code&gt;)
| [[:lad:User:PK2|User page]] in [[:en:Judaeo-Spanish|Judaeo-Spanish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lad&lt;/code&gt;)
| [[:lb:User:PK2|User page]] in [[:en:Luxembourgish|Luxembourgish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lb&lt;/code&gt;)
| [[:lbe:User:PK2|User page]] in [[:en:Lak language|Lak]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lbe&lt;/code&gt;)
| [[:lez:User:PK2|User page]] in [[:en:Lezgian language|Lezgian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lez&lt;/code&gt;)
| [[:lfn:User:PK2|User page]] in [[:en:Lingua Franca Nova|Lingua Franca Nova]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lfn&lt;/code&gt;)
| [[:lg:User:PK2|User page]] in [[:en:Luganda|Luganda]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lg&lt;/code&gt;)
| [[:li:User:PK2|User page]] in [[:en:Limburgish|Limburgish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;li&lt;/code&gt;)
|-
| [[:lij:User:PK2|User page]] in [[:en:Ligurian language|Ligurian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lij&lt;/code&gt;)
| [[:lld:User:PK2|User page]] in [[:en:Ladin language|Ladin]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lld&lt;/code&gt;)
| [[:lmo:User:PK2|User page]] in [[:en:Lombard language|Lombard]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lmo&lt;/code&gt;)
| [[:ln:User:PK2|User page]] in [[:en:Lingala|Lingala]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ln&lt;/code&gt;)
| [[:lo:User:PK2|User page]] in [[:en:Lao language|Lao]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lo&lt;/code&gt;)
| [[:lt:User:PK2|User page]] in [[:en:Lithuanian language|Lithuanian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lt&lt;/code&gt;)
| [[:ltg:User:PK2|User page]] in [[:en:Latgalian language|Latgalian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ltg&lt;/code&gt;)
| [[:lv:User:PK2|User page]] in [[:en:Latvian language|Latvian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;lv&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ M
|-
| [[:mad:User:PK2|User page]] in [[:en:Madurese language|Madurese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mad&lt;/code&gt;)
| [[:mai:User:PK2|User page]] in [[:en:Maithili language|Maithili]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mai&lt;/code&gt;)
| [[:map-bms:User:PK2|User page]] in [[:en:Javanese language|Javanese]] ([[:en:Banyumasan dialect|Banyumasan]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;map-bms&lt;/code&gt;)
| [[:mdf:User:PK2|User page]] in [[:en:Moksha language|Moksha]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mdf&lt;/code&gt;)
| [[:mg:User:PK2|User page]] in [[:en:Malagasy language|Malagasy]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mg&lt;/code&gt;)
| [[:mhr:User:PK2|User page]] in [[:en:Meadow Mari language|Meadow Mari]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mhr&lt;/code&gt;)
| [[:mi:User:PK2|User page]] in [[:en:Māori language|Māori]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mi&lt;/code&gt;)
| [[:min:User:PK2|User page]] in [[:en:Minangkabau language|Minangkabau]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;min&lt;/code&gt;)
| [[:mk:User:PK2|User page]] in [[:en:Macedonian language|Macedonian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mk&lt;/code&gt;)
| [[:ml:User:PK2|User page]] in [[:en:Malayalam|Malayalam]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ml&lt;/code&gt;)
| [[:mn:User:PK2|User page]] in [[:en:Mongolian language|Mongolian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mn&lt;/code&gt;)
|-
| [[:mni:User:PK2|User page]] in [[:en:Meitei language|Meitei]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mni&lt;/code&gt;)
| [[:mnw:User:PK2|User page]] in [[:en:Mon language|Mon]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mnw&lt;/code&gt;)
| [[:m:mos:User:PK2|User page]] in [[:en:Mooré|Mooré]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mos&lt;/code&gt;)
| [[:mr:User:PK2|User page]] in [[:en:Marathi language|Marathi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mr&lt;/code&gt;)
| [[:mrj:User:PK2|User page]] in [[:en:Hill Mari language|Hill Mari]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mrj&lt;/code&gt;)
| [[:ms:User:PK2|User page]] in [[:en:Malay language|Malay]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ms&lt;/code&gt;)
| [[:mt:User:PK2|User page]] in [[:en:Maltese language|Maltese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mt&lt;/code&gt;)
| [[:mwl:User:PK2|User page]] in [[:en:Mirandese language|Mirandese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mwl&lt;/code&gt;)
| [[:my:User:PK2|User page]] in [[:en:Burmese language|Burmese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;my&lt;/code&gt;)
| [[:myv:User:PK2|User page]] in [[:en:Erzya language|Erzya]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;myv&lt;/code&gt;)
| [[:mzn:User:PK2|User page]] in [[:en:Mazanderani language|Mazanderani]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;mzn&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ N
|-
| [[:nah:User:PK2|User page]] in [[:en:Nahuatl|Nahuatl]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nah&lt;/code&gt;)
| [[:nap:User:PK2|User page]] in [[:en:Neapolitan language|Neapolitan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nap&lt;/code&gt;)
| [[:nds:User:PK2|User page]] in [[:en:Low German|Low German]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nds&lt;/code&gt;)
| [[:nds-nl:User:PK2|User page]] in [[:en:Dutch Low Saxon|Dutch Low Saxon]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nds-nl&lt;/code&gt;)
| [[:ne:User:PK2|User page]] in [[:en:Nepali language|Nepali]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ne&lt;/code&gt;)
| [[:new:User:PK2|User page]] in [[:en:Newar language|Newar]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;new&lt;/code&gt;)
| [[:nia:User:PK2|User page]] in [[:en:Nias language|Nias]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nia&lt;/code&gt;)
| [[:nl:User:PK2|User page]] in [[:en:Dutch language|Dutch]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nl&lt;/code&gt;)
| [[:nn:User:PK2|User page]] in [[:en:Norwegian language|Norwegian]] ([[:en:Nynorsk|Nynorsk]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nn&lt;/code&gt;)
|-
| [[:no:User:PK2|User page]] in [[:en:Norwegian language|Norwegian]] ([[:en:Bokmål|Bokmål]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;no&lt;/code&gt;)
| [[:nov:User:PK2|User page]] in [[:en:Novial|Novial]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nov&lt;/code&gt;)
| [[:nqo:User:PK2|User page]] in [[:en:N'Ko language|N'Ko]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nqo&lt;/code&gt;)
| [[:nr:User:PK2|User page]] in [[:en:Southern Ndebele language|Southern Ndebele]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nr&lt;/code&gt;)
| [[:nrm:User:PK2|User page]] in [[:en:Norman language|Norman]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nrm&lt;/code&gt;)
| [[:nso:User:PK2|User page]] in [[:en:Northern Sotho|Northern Sotho]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nso&lt;/code&gt;)
| [[:nup:User:PK2|User page]] in [[:en:Nupe language|Nupe]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nup&lt;/code&gt;)
| [[:nv:User:PK2|User page]] in [[:en:Navajo language|Navajo]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;nv&lt;/code&gt;)
| [[:ny:User:PK2|User page]] in [[:en:Chewa language|Chewa]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ny&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ O
|-
| [[:oc:User:PK2|User page]] in [[:en:Occitan language|Occitan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;oc&lt;/code&gt;)
| [[:olo:User:PK2|User page]] in [[:en:Livvi-Karelian language|Livvi-Karelian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;olo&lt;/code&gt;)
| [[:om:User:PK2|User page]] in [[:en:Oromo language|Oromo]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;om&lt;/code&gt;)
| [[:or:User:PK2|User page]] in [[:en:Odia language|Odia]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;or&lt;/code&gt;)
| [[:os:User:PK2|User page]] in [[:en:Ossetian language|Ossetian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;os&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ P
|-
| [[:pa:User:PK2|User page]] in [[:en:Punjabi language|Punjabi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pa&lt;/code&gt;)
| [[:pag:User:PK2|User page]] in [[:en:Pangasinan language|Pangasinan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pag&lt;/code&gt;)
| [[:pam:User:PK2|User page]] in [[:en:Kapampangan language|Kapampangan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pam&lt;/code&gt;)
| [[:pap:User:PK2|User page]] in [[:en:Papiamento|Papiamento]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pap&lt;/code&gt;)
| [[:pcd:User:PK2|User page]] in [[:en:Picard language|Picard]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pcd&lt;/code&gt;)
| [[:pcm:User:PK2|User page]] in [[:en:Nigerian Pidgin|Nigerian Pidgin]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pcm&lt;/code&gt;)
| [[:pdc:User:PK2|User page]] in [[:en:Pennsylvania Dutch language|Pennsylvania Dutch]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pdc&lt;/code&gt;)
| [[:pfl:User:PK2|User page]] in [[:en:Palatine German dialects|Palatine German]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pfl&lt;/code&gt;)
| [[:pi:User:PK2|User page]] in [[:en:Pali|Pali]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pi&lt;/code&gt;)
|-
| [[:pl:User:PK2|User page]] in [[:en:Polish language|Polish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pl&lt;/code&gt;)
| [[:pms:User:PK2|User page]] in [[:en:Piedmontese language|Piedmontese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pms&lt;/code&gt;)
| [[:pnb:User:PK2|User page]] in [[:en:Punjabi language|Punjabi]] (Western Punjabi)&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pnb&lt;/code&gt;)
| [[:pnt:User:PK2|User page]] in [[:en:Pontic Greek|Pontic Greek]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pnt&lt;/code&gt;)
| [[:ppl:User:PK2|User page]] in [[:en:Nawat language|Nawat]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ppl&lt;/code&gt;)
| [[:ps:User:PK2|User page]] in [[:en:Pashto|Pashto]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ps&lt;/code&gt;)
| [[:pt:User:PK2|User page]] in [[:en:Portuguese language|Portuguese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pt&lt;/code&gt;)
| [[:pwn:User:PK2|User page]] in [[:en:Paiwan language|Paiwan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;pwn&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ Q
|-
| [[:qu:User:PK2|User page]] in [[:en:Quechuan languages|Quechua]] ([[:en:Southern Quechua|Southern Quechua]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;qu&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ R
|-
| [[:rki:User:PK2|User page]] in [[:en:Rakhine language|Rakhine]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;rki&lt;/code&gt;)
| [[:rm:User:PK2|User page]] in [[:en:Romansh language|Romansh]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;rm&lt;/code&gt;)
| [[:rmy:User:PK2|User page]] in [[:en:Romani language|Romani]] ([[:en:Vlax Romani language|Vlax Romani]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;rmy&lt;/code&gt;)
| [[:rn:User:PK2|User page]] in [[:en:Kirundi|Kirundi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;rn&lt;/code&gt;)
| [[:ro:User:PK2|User page]] in [[:en:Romanian language|Romanian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ro&lt;/code&gt;)
| [[:roa-rup:User:PK2|User page]] in [[:en:Aromanian language|Aromanian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;roa-rup&lt;/code&gt;)
| [[:roa-tara:User:PK2|User page]] in [[:en:Neapolitan language|Neapolitan]] ([[:en:Tarantino dialect|Tarantino]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;roa-tara&lt;/code&gt;)
| [[:rsk:User:PK2|User page]] in [[:en:Pannonian Rusyn|Pannonian Rusyn]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;rsk&lt;/code&gt;)
| [[:ru:User:PK2|User page]] in [[:en:Russian language|Russian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ru&lt;/code&gt;)
| [[:rue:User:PK2|User page]] in [[:en:Rusyn language|Rusyn]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;rue&lt;/code&gt;)
| [[:rw:User:PK2|User page]] in [[:en:Kinyarwanda|Kinyarwanda]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;rw&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ S
|-
| [[:sa:User:PK2|User page]] in [[:en:Sanskrit|Sanskrit]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sa&lt;/code&gt;)
| [[:sah:User:PK2|User page]] in [[:en:Yakut language|Yakut]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sah&lt;/code&gt;)
| [[:sat:User:PK2|User page]] in [[:en:Santali language|Santali]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sat&lt;/code&gt;)
| [[:sc:User:PK2|User page]] in [[:en:Sardinian language|Sardinian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sc&lt;/code&gt;)
| [[:scn:User:PK2|User page]] in [[:en:Sicilian language|Sicilian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;scn&lt;/code&gt;)
| [[:sco:User:PK2|User page]] in [[:en:Scots language|Scots]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sco&lt;/code&gt;)
| [[:sd:User:PK2|User page]] in [[:en:Sindhi language|Sindhi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sd&lt;/code&gt;)
| [[:se:User:PK2|User page]] in [[:en:Northern Sámi|Northern Sámi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;se&lt;/code&gt;)
| [[:sg:User:PK2|User page]] in [[:en:Sango language|Sango]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sg&lt;/code&gt;)
| [[:sh:User:PK2|User page]] in [[:en:Serbo-Croatian|Serbo-Croatian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sh&lt;/code&gt;)
| [[:shi:User:PK2|User page]] in [[:en:Shilha language|Shilha]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;shi&lt;/code&gt;)
|-
| [[:shn:User:PK2|User page]] in [[:en:Shan language|Shan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;shn&lt;/code&gt;)
| [[:si:User:PK2|User page]] in [[:en:Sinhala language|Sinhala]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;si&lt;/code&gt;)
| [[:simple:User:PK2|User page]] in [[:en:Basic English|Basic English]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;simple&lt;/code&gt;)
| [[:sk:User:PK2|User page]] in [[:en:Slovak language|Slovak]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sk&lt;/code&gt;)
| [[:skr:User:PK2|User page]] in [[:en:Saraiki language|Saraiki]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;skr&lt;/code&gt;)
| [[:sl:User:PK2|User page]] in [[:en:Slovene language|Slovene]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sl&lt;/code&gt;)
| [[:sm:User:PK2|User page]] in [[:en:Samoan language|Samoan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sm&lt;/code&gt;)
| [[:smn:User:PK2|User page]] in [[:en:Inari Sámi language|Inari Sámi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;smn&lt;/code&gt;)
| [[:sn:User:PK2|User page]] in [[:en:Shona language|Shona]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sn&lt;/code&gt;)
| [[:so:User:PK2|User page]] in [[:en:Somali language|Somali]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;so&lt;/code&gt;)
| [[:sq:User:PK2|User page]] in [[:en:Albanian language|Albanian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sq&lt;/code&gt;)
|-
| [[:sr:User:PK2|User page]] in [[:en:Serbian language|Serbian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sr&lt;/code&gt;)
| [[:srn:User:PK2|User page]] in [[:en:Sranan Tongo|Sranan Tongo]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;srn&lt;/code&gt;)
| [[:ss:User:PK2|User page]] in [[:en:Swazi language|Swazi]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ss&lt;/code&gt;)
| [[:st:User:PK2|User page]] in [[:en:Sotho language|Sotho]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;st&lt;/code&gt;)
| [[:stq:User:PK2|User page]] in [[:en:Saterland Frisian language|Saterland Frisian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;stq&lt;/code&gt;)
| [[:su:User:PK2|User page]] in [[:en:Sundanese language|Sundanese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;su&lt;/code&gt;)
| [[:sv:User:PK2|User page]] in [[:en:Swedish language|Swedish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sv&lt;/code&gt;)
| [[:sw:User:PK2|User page]] in [[:en:Swahili language|Swahili]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;sw&lt;/code&gt;)
| [[:syl:User:PK2|User page]] in [[:en:Sylheti language|Sylheti]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;syl&lt;/code&gt;)
| [[:szl:User:PK2|User page]] in [[:en:Silesian language|Silesian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;szl&lt;/code&gt;)
| [[:szy:User:PK2|User page]] in [[:en:Sakizaya language|Sakizaya]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;szy&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ T
|-
| [[:ta:User:PK2|User page]] in [[:en:Tamil language|Tamil]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ta&lt;/code&gt;)
| [[:tay:User:PK2|User page]] in [[:en:Atayal language|Atayal]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tay&lt;/code&gt;)
| [[:tcy:User:PK2|User page]] in [[:en:Tulu language|Tulu]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tcy&lt;/code&gt;)
| [[:tdd:User:PK2|User page]] in [[:en:Tai Nuea language|Tai Nuea]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tdd&lt;/code&gt;)
| [[:te:User:PK2|User page]] in [[:en:Telugu language|Telugu]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;te&lt;/code&gt;)
| [[:tet:User:PK2|User page]] in [[:en:Tetum language|Tetum]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tet&lt;/code&gt;)
| [[:tg:User:PK2|User page]] in [[:en:Tajik language|Tajik]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tg&lt;/code&gt;)
| [[:th:User:PK2|User page]] in [[:en:Thai language|Thai]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;th&lt;/code&gt;)
| [[:ti:User:PK2|User page]] in [[:en:Tigrinya language|Tigrinya]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ti&lt;/code&gt;)
| [[:tig:User:PK2|User page]] in [[:en:Tigre language|Tigre]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tig&lt;/code&gt;)
| [[:tk:User:PK2|User page]] in [[:en:Turkmen language|Turkmen]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tk&lt;/code&gt;)
| [[:tl:User:PK2|User page]] in [[:en:Tagalog language|Tagalog]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tl&lt;/code&gt;)
| [[:tly:User:PK2|User page]] in [[:en:Talysh language|Talysh]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tly&lt;/code&gt;)
|-
| [[:tn:User:PK2|User page]] in [[:en:Tswana language|Tswana]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tn&lt;/code&gt;)
| [[:to:User:PK2|User page]] in [[:en:Tongan language|Tongan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;to&lt;/code&gt;)
| [[:tok:User:PK2|User page]] in [[:en:Toki Pona|Toki Pona]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tok&lt;/code&gt;)
| [[:tpi:User:PK2|User page]] in [[:en:Tok Pisin|Tok Pisin]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tpi&lt;/code&gt;)
| [[:tr:User:PK2|User page]] in [[:en:Turkish language|Turkish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tr&lt;/code&gt;)
| [[:trv:User:PK2|User page]] in [[:en:Seediq language|Seediq]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;trv&lt;/code&gt;)
| [[:ts:User:PK2|User page]] in [[:en:Tsonga language|Tsonga]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ts&lt;/code&gt;)
| [[:tt:User:PK2|User page]] in [[:en:Tatar language|Tatar]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tt&lt;/code&gt;)
| [[:tum:User:PK2|User page]] in [[:en:Tumbuka language|Tumbuka]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tum&lt;/code&gt;)
| [[:tw:User:PK2|User page]] in [[:en:Akan language|Akan]] (Twi)&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tw&lt;/code&gt;)
| [[:ty:User:PK2|User page]] in [[:en:Tahitian language|Tahitian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ty&lt;/code&gt;)
| [[:tyv:User:PK2|User page]] in [[:en:Tuvan language|Tuvan]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;tyv&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ U
|-
| [[:udm:User:PK2|User page]] in [[:en:Udmurt language|Udmurt]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;udm&lt;/code&gt;)
| [[:ug:User:PK2|User page]] in [[:en:Uyghur language|Uyghur]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ug&lt;/code&gt;)
| [[:uk:User:PK2|User page]] in [[:en:Ukrainian language|Ukrainian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;uk&lt;/code&gt;)
| [[:ur:User:PK2|User page]] in [[:en:Urdu|Urdu]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ur&lt;/code&gt;)
| [[:uz:User:PK2|User page]] in [[:en:Uzbek language|Uzbek]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;uz&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ V
|-
| [[:ve:User:PK2|User page]] in [[:en:Venda language|Venda]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;ve&lt;/code&gt;)
| [[:vec:User:PK2|User page]] in [[:en:Venetian language|Venetian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;vec&lt;/code&gt;)
| [[:vep:User:PK2|User page]] in [[:en:Veps language|Veps]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;vep&lt;/code&gt;)
| [[:vi:User:PK2|User page]] in [[:en:Vietnamese language|Vietnamese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;vi&lt;/code&gt;)
| [[:vls:User:PK2|User page]] in [[:en:West Flemish|West Flemish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;vls&lt;/code&gt;)
| [[:vo:User:PK2|User page]] in [[:en:Volapük|Volapük]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;vo&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ W
|-
| [[:wa:User:PK2|User page]] in [[:en:Walloon language|Walloon]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;wa&lt;/code&gt;)
| [[:war:User:PK2|User page]] in [[:en:Waray language|Waray]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;war&lt;/code&gt;)
| [[:wo:User:PK2|User page]] in [[:en:Wolof language|Wolof]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;wo&lt;/code&gt;)
| [[:wuu:User:PK2|User page]] in [[:en:Wu Chinese|Wu Chinese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;wuu&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ X
|-
| [[:xal:User:PK2|User page]] in [[:en:Oirat language|Oirat]] ([[:en:Kalmyk Oirat|Kalmyk Oirat]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;xal&lt;/code&gt;)
| [[:xh:User:PK2|User page]] in [[:en:Xhosa language|Xhosa]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;xh&lt;/code&gt;)
| [[:xmf:User:PK2|User page]] in [[:en:Mingrelian language|Mingrelian]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;xmf&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ Y
|-
| [[:yi:User:PK2|User page]] in [[:en:Yiddish|Yiddish]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;yi&lt;/code&gt;)
| [[:yo:User:PK2|User page]] in [[:en:Yoruba language|Yoruba]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;yo&lt;/code&gt;)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size:85%&quot;
|+ Z
|-
| [[:za:User:PK2|User page]] in [[:en:Zhuang languages|Zhuang]] ([[:en:Standard Zhuang|Standard Zhuang]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;za&lt;/code&gt;)
| [[:zea:User:PK2|User page]] in [[:en:Zeelandic|Zeelandic]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;zea&lt;/code&gt;)
| [[:zgh:User:PK2|User page]] in [[:en:Standard Moroccan Amazigh|Standard Moroccan Amazigh]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;zgh&lt;/code&gt;)
| [[:zh:User:PK2|User page]] in [[:en:Chinese language|Chinese]] ([[:en:Mandarin Chinese|Mandarin Chinese]])&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;zh&lt;/code&gt;)
| [[:zh-classical:User:PK2|User page]] in [[:en:Classical Chinese|Classical Chinese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;zh-classical&lt;/code&gt;)
| [[:zh-min-nan:User:PK2|User page]] in [[:en:Southern Min|Southern Min]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;zh-min-nan&lt;/code&gt;)
| [[:zh-yue:User:PK2|User page]] in [[:en:Cantonese|Cantonese]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;zh-yue&lt;/code&gt;)
| [[:zu:User:PK2|User page]] in [[:en:Zulu language|Zulu]]&lt;br /&gt;(code: &lt;code&gt;zu&lt;/code&gt;)
|}</text>
      <sha1>ij68jx80wjjolmin17wpjcx9fltsarh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FM radiodifuzija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1227641</id>
    <revision>
      <id>42600657</id>
      <parentid>41565345</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:10:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3516" sha1="cwx8w43p6we0i1mit6iwr0w0luy99oa" xml:space="preserve">[[Datoteka:ElectromagneticSpectrum-Radio-VHF-FM.png|thumb|400px|FM Radio difuzija: Velika slika u punom elektromagnetskom spektru]]
[[Datoteka:KWNR Continental 816R-5B SN 247.jpg|right|thumb|325px|Komercijalni odašiljač od 35&amp;nbsp;kW za FM radio sagrađen krajem 1980-ih. Pripada FM radio-stanici KWNR u Las Vegasu i emitira na frekvenciji 95,5 MHz.]]

'''FM radiodifuzija''' je tehnologija za [[radiodifuzija|radiodifuziju]] koju je osmislio [[Edwin Howard Armstrong]], a koja koristi [[frekvencijska modulacija|frekvencijsku modulaciju]] (FM) kako bi stvorila [[high fidelity|high-fidelity]] zvuk koji se emitira premo [[radio|radija]]. Izraz &quot;FM pojas&quot; se koristi kako bi opisao frekvencijski pojas koji je u određenoj zemlji predviđen za FM radiodifuziju. 

== Pojasi radiodifuzije ==

U svijetu se pojas za FM radiodifuziju obično nalazi u [[VHF]] dijelu [[radio spektar|radio spektra]]. Obično se koriste frekvencije između 87,5 i 108,0&amp;nbsp;MHz,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.itu.int/rec/R-REC-BS.450-3-200111-I/en | title=Transmission standards for FM sound broadcasting at VHF | work=ITU Rec. BS.450 | publisher=[[International Telecommunications Union]] | pages=4–5}}&lt;/ref&gt; ili njeni dijelovi, uz određene iznimke:

* U [[Zajednica nezavisnih država|bivšim sovjetskim republikama]] i pojedinim bivšim zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] se koristi stariji pojas 65–74&amp;nbsp;MHz. Dodiijeljene frekvencije su u intervalima od 30&amp;nbsp;kHz. Ovaj pojas, koji se ponekad naziva i pojas [[OIRT]], se postepeno ukida u mnogim zemljama. U njima je pojas 87,5–108,0&amp;nbsp;MHz poznat pod nazivom pojas [[Comité consultatif international pour la radio|CCIR]].
* U [[Japan]]u se koristi pojas 76–90&amp;nbsp;MHz.

Frekvencije FM radio stanica (odnosno nominalna centralna frekvencija) je obično razlomak od 100&amp;nbsp;kHz. U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], [[Amerike|Amerikamna]] i [[Karibi]]ma se koriste samo neparni razlomci. U nekim dijelovima [[Evropa|Evrope]], [[Grenland]]a i [[Afrika|Afrike]] se koriste samo parni razlomci. U [[Italija|Italiji]] se koriste razlomci frekvencija od 50&amp;nbsp;kHz. U mnogim zemljama postoje neobične i zastarjele frekvencije koje završavaju na 0,001, 0,01, 0,03, 0,074, 0,5 ili 0,3&amp;nbsp;MHz. Kako bi se spriječilo miješanje signala, stanice se trude održati međusobnu razdaljinu od 0,5&amp;nbsp;MHz.


== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{US patent|1941066}}
* {{US patent|3708623}} Compatible Four Channel FM System
* [http://www.smoke.com.au/~ic/mpx.html Introduction to FM MPX] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040305190720/http://www.smoke.com.au/~ic/mpx.html |date=2004-03-05 }}
* [http://transmitters.tripod.com/stereo.htm Stereo Multiplexing for Dummies Graphs that show waveforms at different points in the FM Multiplex process] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180116035838/http://transmitters.tripod.com/stereo.htm |date=2018-01-16 }}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2013.html Factbook list of stations worldwide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613004233/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2013.html |date=2007-06-13 }}
* [http://inventorspot.com/father_of_fm Invention History &amp;ndash; The Father of FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170622103553/http://inventorspot.com/father_of_fm |date=2017-06-22 }}
* [http://www.aes.org Audio Engineering Society]

{{DEFAULTSORT:Fm radio}}
[[Kategorija:Radio]]</text>
      <sha1>cwx8w43p6we0i1mit6iwr0w0luy99oa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flegmona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1264398</id>
    <revision>
      <id>42600687</id>
      <parentid>42378860</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T19:39:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29405" sha1="432wu4rafalakt71g41kja9lyssg42w" xml:space="preserve">{{Infobox Disease |
  Name           = Flegmona &lt;br /&gt;({{jez-lat|phlegmona, celulitis}})|
  Image          = Cellulitis Left Leg.JPG |
  Caption        = Flegmona levog stopala|
  DiseasesDB     = 29806 |
  ICD10          = {{ICD10|L|03||l|00}} |
  ICD9           = {{ICD9|682.9}} |
  ICDO           = |
  OMIM           = |
  MedlinePlus    = |
  eMedicineSubj  = med |
  eMedicineTopic = 310 |
  eMedicine_mult = {{eMedicine2|emerg|88}} {{eMedicine2|derm|464}} |
  MeshID         = D002481 |
}}
'''Flegmona''' od ({{jez-gr|reči φλεγμονη povišena temperatura, upala}}) '''celulitis''' ({{jez-lat|phlegmona, celulitis}}) je jedan od oblika akutnog difuznog, purulentnog ([[gnoj]]nog) [[zapaljenje|zapaljenja]] koje zahvata sve slojeve [[tkiva]] ili [[organ]]a, bez jasno određenih granica između zdravog i upaljenog [[tkiva]], po čemu se razlikuje od [[apsces]]a (koji ima jasne [[granice]]). Iako se klasična flegmona smatra infekcijom bez formiranja apscesa ili gnojenja i bez ulceracija, u kliničkoj praksi, podela između flegmone i apscesa ponekad nije sasvim jasna. Često, makularni [[eritem]] kod flegmone koegzistira sa područjima ulceracija, čvorićima i sa formiranjem [[apsces]]a &lt;ref&gt;Björnsdóttir S, Gottfredsson M, Thórisdóttir AS, Gunnarsson GB, Ríkardsdóttir H, Kristjánsson M, et al. ''Risk factors for acute cellulitis of the lower limb: a prospective case-control study.'' Clin Infect Dis. Nov 15 2005;41(10):1416-22.&lt;/ref&gt;.

Upaljen [[organ]] je u celosti topao, zadebljan [[otok|otečen]], [[bol]]an, vlažan, crven, a ukoliko je eksudat [[gnoj]], njegova [[boja]] prelazi u žućkastu ili zelenkastu. Iako se može javiti u svim tkivima i organima ona je najčešće akutno difuzno zapaljenje [[koža|kože]] i potkožnog [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Flegmonu uglavnom izazvaju aerobne i anaerobne [[patogen]]e [[bakterija]]e,&lt;ref&gt;Baddour LM, Bisno AL. ''Non-group A beta-hemolytic streptococcal cellulitis''. Association with venous and lymphatic compromise. Am J Med. Aug 1985;79(2):155-9.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lowy FD. ''Staphylococcus aureus infections.'' N Engl J Med. Aug 20 1998;339(8):520-32.&lt;/ref&gt; koje ponekad mogu biti udružene sa mešovitom [[saprofitna flora|saprofitnom florom]] &lt;ref&gt;Roujeau JC, Sigurgeirsson B, Korting HC, Kerl H, Paul C. ''Chronic dermatomycoses of the foot as risk factors for acute bacterial cellulitis of the leg: a case-control study. Dermatology.'' 2004;209(4):301-7.&lt;/ref&gt;.

== Etiologija ==
Za razliku od [[apsces]]a koji su zapaljenjski procesi relativno dobro ograničeni, piogenom membranom (koja se sastoji od [[leukocit]]a, [[granulaciono tkivo|granulacionog tkiva]] i [[fibroblast]]ičnih elemenata), koja sprečava da [[gnoj]] „probije“ u okolne međućelijske prostore, flegmonozno zapaljenje ima sposobnost ekspanzije i prodire preko perifokalnog [[edem]]a u okolinu šireći se uz pomoć bakterijskih fermenata, [[hijaluronidaza|hijaluronidaze]] i fibrinolizira u okolne međućelijske prostore.

Flegmonozna zapaljenja su zapaljenjski procesi difuzne prirode koja organizam nije u stanju da svojim odbrambenim snagama ograniči kao kod apscesa.

Prouzrokovači flegmone su;
* &lt;big&gt;''[[Streptokoke|Hemolitične streptokoke]]''&lt;/big&gt; ({{jez-lat|Streptococcus pyogenes, Streptococcus agalactiae}})
Među streptokokama, najznačajniji uzročnik flegmone je ''β -hemolitički streptokok grupe A'', koji se karakteriše difuznim, ubrzanim širenjem infekcije kroz međućelijske prostore uz pomoć bakterijskog enzima [[hijaluronidaza|hijaluronidaze]] koji on proizvodi u organizmu, i uz čiju pomoć „probija“ ćelijske komponente, koje bi inače zadržale i lokalizovale upalu &lt;ref&gt;{en}} Zartash Zafar Khan, ''Streptococcus Group A Infections''. [http://emedicine.medscape.com/article/228936-overview WebMD], Pristupljeno 14/04/2012&lt;/ref&gt;.&lt;br /&gt; Manje česti uzročnici su streptokoke grupe B npr.({{jez-lat|Streptococcus agalactiae}}) koje kod starijih pacijenata sa dijabetesom mogu izazvati flegmonu &lt;ref&gt;{{en}} Thomas E Herchline. ''Streptococcus Group B Infections'', [http://emedicine.medscape.com/article/214222-differential WebMD], Pristupljeno 14/04/2012&lt;/ref&gt;.
* &lt;big&gt;''[[Stafilokoke]]''&lt;/big&gt; ({{jez-lat|Staphylococcus aureus}}).
Flegmona izazvana stafilokokama je uglavnom lokalizovana na manjim područjima, i obično se javlja kod otvorenih [[rana]] na koži ili u apscesima. Od nedavno, [[MRSA|meticilin-rezistentni S. aureus]] (poznatiji kao [[MRSA]]) je postao sve češći uzročnik flegmona kod pacijenata u bolničkim uslovama ili staračkim domovima. Na flegmonu uzrokovanu [[MRSA]] bakterijom treba uvek posumljati; kada je flegmona nastala u bolničkim ustanovama, ako se ponavlja kod istog pacijenta ili ako ne reaguje na monoterapiju antibioticima &lt;ref&gt;{{en}} Robert W Tolan , ''Staphylococcus Aureus Infection '' [http://emedicine.medscape.com/article/971358-overview WebMD], Pristupljeno 14/04/2012&lt;/ref&gt;.
* &lt;big&gt;''[[Bakterije|Gram negative bakterije]].''&lt;/big&gt; ({{jez-lat|Haemophilus influenzae, Aeromonas hydrophila, Vibrio vulnificus}})
Hemofilus influence ({{jez-lat|Haemophilus influenzae}}) može izazvati flegmonu kod dece &lt;ref&gt;{{en}} Christian J Woods, ''Haemophilus Influenzae Infections'' [http://emedicine.medscape.com/article/218271-overview WebMD], Pristupljeno 14/04/2012&lt;/ref&gt;, a pseudomonas ({{jez-lat|Pseudomonas aeruginosa}}) kod pacijenata sa dijabetesom ili neutropenijom.

Povrede nastale u toku potapanja tela u vodu (npr za vreme boravka u banjskim lečilištima) mogu imati za posledicu pojavu flegmone, koju u svežoj vodi izazva bakterija ({{jez-lat|Aeromonas hydrophila}}) &lt;ref name=&quot;J.&quot;/&gt; {{efn|Aeromonas se zadnjih decenija pokazao kao značajan uzrok infekcija povezanih sa prirodnim nepogodama (uraganima, cunamijima i zemljotresima) &lt;ref name=&quot;J.&quot;&gt;{{en}} J. Michael Janda,  Sharon L. Abbott, ''The Genus Aeromonas: Taxonomy, Pathogenicity, and Infection.'' doi: 10.1128/​CMR.00039-09 Clin. Microbiol. Rev. January 2010 vol. 23 no. 1 35-73 [http://cmr.asm.org/content/23/1/35.abstract Abstract], Pristupljeno 14/04/2012&lt;/ref&gt;}} a u toploj slanoj vodi, u umerenim klimatskim uslovima u najvećem delu sveta ({{jez-lat|Vibrio vulnificus}}) u retkim slučajevima [[nekrotizirajući fasciitis]] &lt;ref&gt;{{en}} Robert A Schwartz, Vibrio Vulnificus Infection. [http://emedicine.medscape.com/article/1055523-overview WebMD], Pristupljeno 14/04/2012&lt;/ref&gt;.

* &lt;big&gt;''[[Bakterije|Anaerobne bakterije]]''&lt;/big&gt;. ({{jez-lat|Pasteurella multocida, Capnocytophaga sp}})
Pasturela {{jez-lat|Pasteurella multocida}} iz pljuvačke mačke, i {{jez-lat|Capnocytophaga sp}} iz pljuvačke psa, nakon ujeda čoveka mogu da dovedu do nastanka flegmone.

U osnovi poremećaja i kod [[apsces]]a i kod flegmone uzročnici bolesti su isti. Samo što na nastajanje flegmone znatan uticaj imaju faktori rizika kao što su; [[imunodeficijencija]] ili smanjenje odbrambenih snaga organizma, i opšta oboljenja kao što su; [[dijabetes]], hronična oboljenja bubrega, [[ciroza jetre]], tumori, bolesti krvi, [[hipoproteinemija]], teška [[trauma]]...

Sigurno je da na nastanak i tok flegmone utiču brojni faktori; ulazno mesto, izvor zaraze, način infekcije (put prenošenja), broj vrsta i virulencija prouzrokovača (patogena), predispozicija (trenutno stanje organizma i hronične bolesti) itd.
[[Datoteka:The course of phlegmon.JPG|center|]]
U faktore rizika za pojavu flegmone, spadaju i; oštećenja kože (npr. povrede (rane), ulceracije (čirevi), gljivične infekcije i druge kožne bolesti koje narušavaju zaštitnu ulogu kože), koja su uobičajena kod bolesnika sa hroničnom venskom insuficijencijom ili limfedemom. Ožiljci koji nastaju na venama u toku plasmana venskih katetera, ili nakon drugih intervencija na krvnim sudovima u vaskularno hirurgiji pogodne su lokacije za pojavu rekurentne flegmone, posebno ako prisutna infekcija kože.

U tkivu koje je zahvaćeno flegmonoznim zapaljenjem, pored hiperemije i leukocitarne infiltracije, dolazi do stvaranja mnogobrojnih tromboza sitnih krvnih sudova i obrazovanja mnogobrojnih mikro apscesa, što sve dovodi do dalje nekroze tkiva i razvoja [[gangrena|gangrene]]. Ukoliko je došlo do gangrene tkiva, zahvaćeni deo je crne boje i može se lako odstraniti hirurškim instrumentima.

== Patofiziologija ==
Flegmona je oblik [[gnoj]]nog [[zapaljenje|zapaljenja]] koje nastaje kada se gnojni eksudat difuzno širi među [[Tkivo|tkivnim]] elementima, prožimajući ih na znatnom prostranstvu. Češća nastaje tamo gde je gnojna infiltracija praćena [[nekroza|nekrozom]] [[ćelija]]. npr. u međućelijskim prostorima duž [[fascija]] u potkožnom tkivu, duž [[Cirkulatorni sistem čoveka|sudovno]]-[[Nervni sistem|nervnih stabala]] itd.

Flegmona nastaje naglo i već u početnoj fazi oboleli deo tela je čvrst kao daska. Koža iznad flegmone je zategnuta, sjajna, ponekad u obliku kore [[pomorandža|pomorandže]], ali nije uvek i crvena.
 
Iako je flegmona najčešće infekcija dermisa i potkožnog tkiva kože, ne tako retko može se javiti i u drugim rastresitim tkivima ispod kože, ispod [[sluzokoža|sluzokože]], oko [[Mišićno tkivo|mišićnih]] snopova, ili oko drugih [[organ]]a (npr slepog creva). Slabo je ograničena prema zdravom tkivu i obično je uzrokovana patogenim [[bakterija|bakterijskim]] vrstama iz grupe [[streptokok]]a ili [[stafilokok]]a.

U svakodnevnoj lekarskoj praksi u [[SAD]] flegmona je 28 [[uzrok]] [[bolest]]i, prisutan u oko 2,2 posto bolesnika. Flegmone su najopasnije infekcije mekih tkiva. One se dešavaju relativno retko, ali uvek ozbiljno ugrožavaju život pacijenta. U literaturi se navodi da na oko 100 infekcija po ložama nastaje jedna flegmona.&lt;ref&gt;Elixhauser A, Steiner CA. ''Most common diagnoses and procedures in U.S. community hospitals, 1996, summary.'' HCUP Research Note. Agency for Health Care Policy and Research, Rockville, Md. Retrieved August 2001, from:[http://www.ahrq.gov/], Pristupljeno 27. 4. 2013.&lt;/ref&gt;.

Tkiva zahvaćena flegmonoznim zapaljenjem su [[edem|natečena]], a na preseku pokazuju difuzno prožimanje [[gnoj]]em. U tkivu koje je zahvaćeno flegmonom dolazi do hiperemije, leukocitarne infiltracije, [[tromboza|tromboze]] malih [[krvni sudovi|krvnih sudova]], stvaranja mnogobrojnih mikro apscesa, što u krajnjem ishodu dovodi do [[nekroza|nekroze]] [[tkiva]]. Tkivo na preseku, kod flegmone, slabo krvari, sivo zagasite je boje, krto, iz njega izlazi jako smrdljiv sekret. Ovaj tip supuracije (gnojenja) ja karakterističan za visoko invazivne bakterije koje proizvode velike količine hijaluronidaze i fibrinolizina (faktore prodornopsti {{jez-engl |spreading factor}}). Najizrazitiji primer flegmone se sreće kod infekcija prouzrokovanih [[Streptokoke|beta hemolitičkim streptokokima]], koji se šire duboko kroz limfne sudove i dovode do difuznog, široko rasprostranjenog infektivnog oboljenja kože, pozvatog pod nazivom „[[crveni vetar]]“ ({{jez-lat| erysipelas}}) &lt;ref name=&quot;Fritsch 2004&quot;&gt;Peter Fritsch: „Dermatologie und Venerologie“, Springer Verlag, 2. Auflage 2004, {{ISBN|3-540-00332-0}}&lt;/ref&gt;.

U maksilofacijalnoj regiji flegmona se najčešće javlja na podu usta - i poznata je pod nazivom [[angina Ludovici]], u predelu obraza, orbite i u području velikih krvnih sudova vrata &lt;ref&gt;2.''Infekcije mekih i koštanih tkiva lica i vilica'' (A. Piščević) U: Miodrag Gavrić, ''Maksilofacijalna hirurgija''. [http://knaunko.tripod.com/mfhir/mfhir02.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120522202002/http://knaunko.tripod.com/mfhir/mfhir02.pdf |date=2012-05-22 }} Posećeno 13/4/2012&lt;/ref&gt;.

=== Histologija ===
Histološki eksudta je obično difuzno raširen u stromi tkiva, ali ponekad je sakupljen i u vidu folikularne infekcije koja stvara male apscese. Tkivni elementi su razmaknuti tečnošću, koja sadrži veće ili manje količine [[fibrin]]a, [[leukocit]]a i drugih ćelija zapanjenja, te [[gnoj]]na telašca, što prvenstveno zavisi od karakteristika zapaljenja &lt;ref&gt;Arambašević M. i sar. ''Opšta patologija''. Dečje novine, Gornji Milanovac, 1990 str. 206-8&lt;/ref&gt;
Ipak tu nema sklonosti ka inkapsulaciji, zbog čega područje zapaljenja nije nikada prema okolini oštro ograničeno.

== Klinička slika ==
Flegmonozna infekcija se najčešće javlja na donjim ili gornjim [[ekstremitet]]ima, obično je jednostrano, nakon oštećenja kože i potkožnog tkiva (npr kao kod erzipela), ali i u različitim šupljim organima, naročito često u crvuljaku (apendiksu). Flegmona dna usne duplje je takođe jedna od češćih flegmona, koja nastaje širenjem zapaljenja iz korena zuba (naročito donjih zuba), krajnika, submadibularnih žležda. Ova vrsta flegmone je veoma opasna jer širenjem prema epiglotisu (zbog edema, ugušenje), ili kroz meka tkiva vrata prema sredogruđu (medijastinumu) dovodi do smrti.

Glavni znaci bolesti koji dominiraju kliničkom slikom dele se na opšte i lokalne;

&lt;big&gt;'''Opšti znaci'''&lt;/big&gt;
* Portast telesne temperature, koja ima septički karakter, sa popodnevnim skokom i groznicom i dubokim jutarnjim padom. Porast telesne temperature i pojava groznice, izraženija je i češće kod dece.
* Suv i obložen jezik, gubitak apetita, povraćanje, proliv
* [[Otežano disanje]], nesanica, malaksalost
&lt;big&gt;'''Lokalni znaci'''&lt;/big&gt;
* Koža iznad flegamone je topla, crvena, i [[edem]]atozna, napeta i sjajna, kao premazana voskom i ponekad svojim površinskom izgledom podseća na koru od [[pomorandža|pomorandže]].
* U području eritem (crvenila) vide sa plavičaste mrlje, često sa izraženim crtežom vena i lokalnim limfangitisom i regionalnom limfadenopatijom i bolnim i otečenim limfnim žlezdama u obolelom regionu.
* Granice promena prema zdravom tkivu su obično nejasni, osim kod [[erizipel]]a (gde je flegmona jasno ograničena), jer se prema krajevima edem i crvenilo gube neprimetno prema zdravom tkivu.
* Petehijalna krvarenja u koži i sluzokoži zahvaćenoj flegmonom su uobičajena 
* Velik krvni podlivi su mogući ali su retki.
* Vezikule i bule koje se mogu javiti kod flegmone povremeno kolikviraju (omekdšavaju usled zagnojavanja) i rupturiraju, ostavljajući za sobom nekrozu kože.
* Ako je flegmona prvobitno razvije u dubljim slojevima svi napred navedeni spoljni znaci su manje izraženi.
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''Neki od oblika flegmone'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt; 
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:My leg with cellulitis and oedema.jpg|190px]]||[[Datoteka:Orbital cellulitis.jpg|250px]]||[[Datoteka:Ludwig angina.jpg|220px]]||[[Datoteka:Erysipel2a.JPG|130px]]
|-
|&lt;center&gt;Flegmona sa&lt;br /&gt; izraženim otokom noge&lt;/center&gt;||&lt;center&gt;[[Flegmona očnih kapaka]] &lt;/center&gt;||&lt;center&gt;[[Flegmona poda usne duplje]]||&lt;center&gt;[[Crveni vetar]].
|}
=== Tok bolesti ===
Tok flegmone umnogome zavisi od vrste [[infekcije]], toksičnosti ili virulentnosti [[patogen]]a, obima [[zapaljenje|zapaljenja]], otpornosti [[tkiva]] i stanja odbrambenih snaga ([[imunski sistem|imunskog sistema]]) organizma i načina [[lečenje|lečenja]].

Kod lakših oblika flegmone, primenom intenzivnog lečenja (mirovanje, antibiotici, hladne obloge itd), zapaljenski proces se može vrlo brzo i uspešno sanirati.

U težim slučajevima kada [[zapaljenje|zapaljenjski proces]] teži brzoj ekspanziji, posebno širenju infekcije u [[krvni sudovi|krvne sudove]] ([[tromboflebitis]]), ukoliko se ne preduzmu adekvatne mere pravovremenog lečenja, u roku od nekoliko dana može doći do razvoja generalizovane [[sepsa|sepse]] i u najtežim slučajevima i [[smrt]]nog ishoda.

Ponekad na mestima gnojenja može doći do spontanog prodora gnoja sa padom telesne temperature. Na mestu uklonjenog gnoja može nastati u obolelom tkivu, naročito u predelu udova, skvrčenje [[mišić]]a, uz značajno smanjenje njihove pokretljivosti i funkcije.

Takođe na mestu eliminacije gnojne kolekcije mogu nastati razne komplikacije u tkivama u obliku obilnih [[krvarenje|krvarenja]] (zbog erozije [[krvni sud|krvnih sudova]]), upala [[zglob]]ova, zbog prodora izliva u zglobnu šupljinu, ali i upalnih ili metastaski procesa u udaljenim organima, širenjem [[infekcija|infekcije]] putem [[krv]]i u [[pluća]], [[bubreg]]e, [[jetra|jetru]], [[srce]].

Najateži oblik flegmone predstavlja tzv '''panflegmona''', kod koje [[zapaljenje|zapaljenjski proces]] zahvata neki [[zglob]] i sve mekane strukture oko njega; zglobnu čauru, paraaponeurotično i potkožno tkivo i [[mišić]]e.

== Dijagnoza ==
Dijagnoza flegmone se postavlja pre svega na osnovu kliničke slike ili njenih opštih i lokalnih znakova;
* ''Opšti znaci su''; brza evolucija promena, visoka temperatura, ubrzan puls, opšte loše stanje, cijanoza usana, plave i hladne jagodice na prstima, delimicno kombinovano sa simptomima šoka.
* ''Lokalni znaci;'' postojanje tvrdog infiltrat (tvrdog kao daska), nejasnih granica prema okolini. Pored toga postoje svi znaci lokalnog zapaljenja u jako izraženoj formi; crvenilo ({{jez-lat|rubor}}), otok ({{jez-lat|tumor}}), bol ({{jez-lat|dolor}}), gubitak funkcije ({{jez-lat|functio laesa}}).

== Diferencijalna dijagnoza ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Bolesti koje treba imati u vidu !! Diferencijalna dijagnoza
|-
| [[Nekrotizirajući fasciitis]] • [[Anaerobna mionekroza]] • Kalcifilaksa • [[antraks|Kožni antraks]] • Metastaze tumora u koži (posebno [[adenokarcinom]]a) • [[Slatki sindrom]] &lt;ref&gt;Crum NF, Higginbottom PA, Fehl FC, Graham BS. ''Sweet's syndrome masquerading as facial cellulitis''. Cutis. Jun 2003;71(6):469-72.&lt;/ref&gt; • [[Porodična mediteranska groznica]] • [[Sindrom hiperimunoglobulinemije D]]   • [[Inflamatorni karcinom dojke]] • [[Neutrofilni ekrini hidroadenitis]]   • [[tumori|Nekrotizirajući tumori]]|| [[opekotina|Infekcije opekotina]] • [[Erizipel]] • [[Erizipeloid]] • Eritema multiform • [[gangrena|Gasna gangrena]] • [[Ujed insekata]] • [[Leukemija]] (kožni oblik) • [[Limfom]] • [[Dermatomikoza]] • [[Miazis]] • [[Nekrotizirajući fasciitis]] • [[Nokardioza]] • [[Pioderma gangrenozum]] • [[Stiven-DŽonsonov sindrom]] • [[Eozinofilni celulitis]].
|-
|}
== Terapija ==
Glavni cilj lečenja flegmone je da se podignu i ojačaju odbrana snage organizma na pojavu infekcije primenom medikamentoznih hirurških i fizikalnih metoda. Ni jedna od nabrojanih metoda ne može sama da bude uspešna i zato ih treba kombinovati.

=== Medikamentozna terapija ===
U početnom stadijumu flegmonoznog zapaljenje može se pokušati njegovo suzbijanje primenom velikih doza antibiotika, najčešće širokog spektra delovanja.
&lt;center&gt;&lt;big&gt;Antibiotska terapija flegmone u zavisnosti od etiologije i anatomske lokacije&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Lokacija !! Mogući patogeni !! Ostali patogeni !! Komplikacije!! Primena antibiotika 
|-
|&lt;center&gt;'''Nekomplikovana flegmona'''
||
* &lt;small&gt;Streptococus grupe A&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt; Staphylococcus aureus&lt;/small&gt;
||
||
||
* &lt;small&gt;Cephalexin&lt;/small&gt;,
* &lt;small&gt;Dicloxacillin&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Clindamycin&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Cefazolin&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Oxacillin&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Nafcillin&lt;/small&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Flegmona u kojoj domininira [[MRSA]]&lt;ref&gt;Daum RS. Clinical practice. '' Skin and soft-tissue infections caused by methicillin-resistant Staphylococcus aureus.'' N Engl J Med. Jul 26 2007;357(4):380-90.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cenizal MJ, Skiest D, Luber S, Bedimo R, Davis P, Fox P, et al. ''Prospective randomized trial of empiric therapy with trimethoprim-sulfamethoxazole or doxycycline for outpatient skin and soft tissue infections in an area of high prevalence of methicillin-resistant Staphylococcus aureus.'' Antimicrob Agents Chemother. Jul 2007;51(7):2628-30.&lt;/ref&gt;'''
||
* &lt;small&gt;Streptococus&lt;br /&gt;grupe  A&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Staphylococcus aureus&lt;/small&gt;
||
||
||
* &lt;small&gt;Cephalexin, dicloxacillin ili
* clindamycin zajedno sa trimethoprim/sulfamethoxazol)&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Clindamycin&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Vancomycin&lt;/small&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Ujed psa'''
||
* &lt;small&gt;Pasteurella canis&lt;br /&gt;''(50% u rani)''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Staphylococcus aureus&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Streptococcus pyogenes&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Staphylococci, streptococci&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;&lt;center&gt;'''Aerobni'''&lt;/center&gt;
* Moraxella, 
* Neisseria)&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;&lt;center&gt;'''Anaerobni'''&lt;/center&gt;
* Fusobacterium, 
* Bacteroides, 
* Porphyromonas,
* Prevotella)''&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;''Capnocytophaga canimorsus'', može izazvati sepsu kod pacijenata sa asplenijom ili bolestima jetre.&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Izbegavati primenu prve generacije cefalosporina &lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;
* Ako postoji verovatnoća da će doći do infekcije-profilaksa antibioticima je obavezna kod:&lt;br /&gt;- dubokih ugriza, na rukama, koji zahtevaju hiruršku obradu,&lt;br /&gt;- kod imunokompromitovanih osoba,&lt;br /&gt;- venske ili limfne staze,&lt;br /&gt;- povreda sa prelomom.&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Amoxicillin ili clavulanate&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Penicillin, a kod alergičnih&lt;br /&gt;Clindamycin-metronidazole)+(doxycycline-cefuroxime&lt;br /&gt;trimethoprim/sulfamethoxazole)&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Cefalosporini&lt;br /&gt;treće generacije&lt;br /&gt;(ceftriaxone+metronidazole)&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Beta laktamski inhibitori&lt;br /&gt;(ampicillin-sulbactam)&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Fluoroquinolone+metronidazole&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Carbapenem (ertapenem)&lt;/small&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Ujed mačke'''
||
* &lt;small&gt;Pasteurella multocida&lt;br /&gt;''(75% u rani)''&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Staphylococci, streptococci&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Bacteroides, 
* Peptostreptococcus, 
* Actinomyces, 
* Fusobacterium, 
* Porphyromonas, 
* Veillonella parvula&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Izbegavati primenu prve generacije cefalosporina &lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;
* Ako postoji verovatnoća da će doći do infekcije-profilaksa antibioticima je obavezna kod:&lt;br /&gt;- dubokih ugriza, na rukama, koji zahtevaju hiruršku obradu,&lt;br /&gt;- kod imunokompromitovanih osoba,&lt;br /&gt;- venske ili limfne staze,&lt;br /&gt;- povreda sa prelomom.&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Cefalosporini&lt;br /&gt;treće generacije&lt;br /&gt;(ceftriaxone+metronidazole)&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Beta laktamski inhibitori&lt;br /&gt;(ampicillin-sulbactam)&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Fluoroquinolone+metronidazole&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Carbapenem (ertapenem)&lt;/small&gt;
|-
|-
|&lt;center&gt;'''Usno-ždrelna flegmona'''
||
&lt;small&gt;&lt;center&gt;'''Aerobni ili&lt;br /&gt;fakultativno aerobni'''&lt;/center&gt;
* &lt;small&gt;Streptoc. grupe A&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Eikenella species&lt;/small&gt; 
* &lt;small&gt;Neisseria&lt;/small&gt; 
&lt;small&gt;&lt;center&gt;'''Anaerobni'''&lt;/center&gt;
* &lt;small&gt;Peptostreptococcus species&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Prevotella&lt;/small&gt; 
||
||
* &lt;small&gt;Zahteva ekstrakciju ili uklanjanje korena zuba&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Amoxicillin-clavulanate&lt;br /&gt;ili clindamycin
* Beta laktemski inhibitori&lt;br /&gt;ampicillin/sulbactam&lt;br /&gt;clindamycin&lt;/small&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Periorbitalna flegmona'''
||
* &lt;small&gt;Haemophilus influenzae type b, 
* Streptococcus pneumoniae,
* S aureus, 
* Streptococcal species, i anaerobi&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Nocardia brasiliensis, 
* Bacillus anthracis, 
* Pseudomonas aeruginosa, 
* Neisseria gonorrhoeae, 
* Proteus species, 
* Pasteurella multocida, 
* Mycobacterium tuberculosis&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Najveći broj studija pokazuje da infekcija bakterijama Haemophilus influenzae type b i Streptococcus pneumoniae i pojava flegmone nije umanjen kod pojedinih lica nakon imunizacije&lt;/small&gt; &lt;ref&gt;Cieslak TJ, Rajnik M, Roscelli JD. ''Immunization against Haemophilus influenzae type B fails to prevent orbital and facial cellulitis: results of a 25-year study among military children.'' Mil Med. Oct 2008;173(10):941-4.&lt;/ref&gt;
||
* &lt;small&gt;Amoxicillin-clavulanate, 
* Cefpodoxime, 
* Cefdinir
* Cefalosporini&lt;br /&gt;treće generacije&lt;/small&gt;
|-
|&lt;center&gt;'''Flegmona donjih ekstremiteta -&lt;br /&gt; &lt;small&gt;komplikacije nakon&lt;br /&gt; venektomije ili kateterizacije&lt;/small&gt; '''
||
* &lt;small&gt; Nema identifikovanih patogen u većini infekcija &lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;Streptococus grupe A&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;S. aureus-ređe&lt;/small&gt;
||
||
* &lt;small&gt;Periodične epizode bolova u mišićima, ekstremni umor, hipotenzija; obično povezan sa krastama na nozi (bris promena može biti od koristi za izolovanje mogućih patogena)&lt;/small&gt;
||
* &lt;small&gt;Cephalexin&lt;/small&gt;,
* &lt;small&gt;Dicloxacillin&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;'''Kod S. aureus'''&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;- &lt;small&gt;Tetracycline &lt;/small&gt;&lt;br /&gt;- &lt;small&gt;Clindamycin&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;- &lt;small&gt;Trimethoprim sa&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;- &lt;small&gt; sulfamethoxazole&lt;/small&gt;
|-
|}
Antibiotsku terapiju treba nadopuniti ostalom simptomatskom terapijom kao što su analgetici i antipiretici [[Nesteroidni antiinflamatorni lek|nesteroidnim antiinflamatornim lekovima]] u cilju kupiranja bolova, temperature i antiinflamatornog dejstva.

Budući da obilan iscedak iz gnojnih rana i incizionih otvora u flegmoni, draži oklolnu kožu, da bi se sprečila pojava neželjenih egcema kožu treba mazati nedutralnim [[krema]]ma.

=== Hirurška terapija ===
Lečenje razvijene flegmone mora biti samo operativno. Lečenje flegmone (izuzev lakših slučajeva i u početnoj fazi) samo antibioticima bez primene hirurškog lečenja može biti opasno i često je praćeno gubitkom vremena i brzim širenjem flegmone. 
[[Datoteka:Diabetic foot syndrome.JPG|thumb|250px|Nakon potpune drenaže gnojnog sadržaja, rez stvoren incizijom se sašije ili zaceli spontano.]]
Operativno lenjenje se sastoji u izdašnoj inciziji, na jednom ili više mesta (kontraincizije) u bolesnom području i na taj se način hirurškim putem stvara veštački kanal za isticanje gnoja. Pri tome se odstranjuju svi nekrotični delovi tkiva.

Rano izvedenom incizijom može se uspešno sprečiti dalje širenje zapaljenja i propadanje mekih delova. Ona zato mora biti izdašna i tako načinjena da pruža uvid u bolesno područje, i stvori što povoljnije uslove za oticanje gnoja. Ako je flegmonozni proces zahvatio dublje slojeve tkiva, onda se dubokim incizionim rezom u njih prodire, prema potrebi sve do kopsti. Po završenim incizijama obolelo područje se drenira na najnižim mestima, a drenovi se fiksiraju tamponima koji drže žarište bolesti široko otvoreno.

Bolesni deo tela nakon operativnog lečenja mora biti stavljen u stanje mirovanja i zato se zajedno sa zavojima polaže i fiksira za odgovarajuću udlagu.

Najveći deo gnoja ističe neposredno nakon učinjene incizije, a ostatak se isprazni tokom nekoliko dana. Nakon potpune drenaže gnojnog sadržaja, rez stvoren incizijom se sašije ili zaceli spontano. Kod velikih i proširenih flegmona može se dodatno primeniti i antibiotska terapija.

Izrazito velike flegmone koje prete širenjem u unutrašnje prostore (npr vrata, grudnog koša), ili flegmone koje se primarno javljaju u njima (npr perinefritična, medijastinalna, periiprostatična, male karlice, mokraćne bešike itd) zahtevaju hitnu hiruršku intervenciju u bolničkim uslovima i višednevnu hospitalizaciju nakon zahvata.

Amputacije udova su jedine terapije u težim stanjima flegmone.

=== [[Hiperbarična oksigenoterapija]] ===
[[Hiperbarična oksigenoterapija]] (HBOT) zapaljenjski procesa kao što je flegmona &lt;ref&gt;{{en}}[http://www.hyperbariclink.com HBOT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161214080829/http://www.hyperbariclink.com/ |date=2016-12-14 }} ''Lečenje nekrotizirajućih infekcija primenom hiperbarične oksigenoterapije (HBOT)'', Pristupljeno 09/2009.&lt;/ref&gt; podrazumeva primenu 100% [[kiseonik]]a na povećanom pritisku, u odnosu na normalni [[atmosferski pritisak]] u [[barokomora|jednomesnim ili višemesnim barokomorama]] u kombinaciji sa antibioticima i hirurškim incizijama i [[debridman]]om mrtvog tkiva i gnoznog eksudata.&lt;ref&gt;Riseman JA, Zamboni WA, Curtis A, Graham DR, Konrad HR, Ross DS. ''Hyperbaric oxygen therapy for necrotizing fasciitis reduces mortality and the need for debridements.'' Surgery 1990; 108: 847−50.&lt;/ref&gt;

HBOT u flegmonom zahvaćenom tkivu povećava normalanu saturaciju [[kiseonik]]om i do dvesta puta, što dovodi do baktericidnog dejstva, poboljšanja funkcije polimorfonukleara (PMN), i bržeg zarastanja [[rana]] i sanacije zapaljenja. U toku HBOT, mnogi autori su primetili u [[nekroza|nekrotičnom tkivu]], veću zasićenost kiseonikom (veći pO2) koji je posledica HBOT-om indukovane vazodilatacije.

HBOT poboljšava odbranu tkiva od infekcija, jer deluje baktericidno na anaerobne bakterije (npr Klostridije, čime sprečava pojavu gasne gangrene), pojačava baktericidno dejstvo antibiotika na gram pozitivne i negativne bakterije, jača i poboljšava prirodne odbrane mehanizme tela protiv bakterija i smanjuje otok tkiva što pozitivno deluje na uspostavljanje cirkulaciju u ugroženom organu.

[[HBOT]] zaustavlja proizvodnju bakterijiskih toksina i inhibira replikaciju i širenje bakterija čime pomaže u rešavanju ili odlaganju pojave sepse, trovanje krvi i smrtnog ishoda.

[[HBOT]] takođe smanjuje potrebu za učestalim incizijama i [[debridman]]ima rane jer sprečava dalje širenje nekroze.

== Prognoza ==
Prognoza flegmone je uvek ozbiljna. Osim hroničnih oblika, svako akutno flegmonozno difuzno gnojno zapaljenje potkožnog i [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] može u slučaju velike ekspanzivnije (širenja) i brzog razvoja, da iznenada „probije“ -ošteti [[krvni sudovi|krvne sudove]] i preko [[krv]]i preplavi [[organizam]] [[patogen]]im [[bakterija]]ma i njihovim [[toksin]]ima i izazove [[sepsa|sepsu]].

== Napomene ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{reflist|2}}
{{-}}
{{Lista simptoma bolesti}}

[[Kategorija:Infektivne bolesti]]
[[Kategorija:Upale]]</text>
      <sha1>432wu4rafalakt71g41kja9lyssg42w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glukagonska receptorska familija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353448</id>
    <revision>
      <id>42600776</id>
      <parentid>42282209</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:06:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1855" sha1="sluin3vj99jm4j0tt1omnohwaxfqudq" xml:space="preserve">'''Glukagonska receptorska familija'''&lt;ref name=&quot;pmid12529935&quot;&gt;{{cite journal | author = Brubaker PL, Drucker DJ | title = Structure-function of the glucagon receptor family of G protein-coupled receptors: the glucagon, GIP, GLP-1, and GLP-2 receptors | journal = Recept. Channels | volume = 8 | issue = 3–4 | pages = 179–88 | year = 2002 | pmid = 12529935 | url = http://www.glucagon.com/pdfs/Receptors%20and%20Channels.pdf | accessdate = 2008-07-14 | doi = 10.1080/10606820213687 | archive-date = 2006-10-20 | access-date = 2014-05-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20061020132457/http://www.glucagon.com/Receptors+and+Channels.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; je grupa blisko srodnih [[G protein spregnuti receptor|G protein spregnutih receptora]], koja obuhvata:

* [[Glukagonski receptor]]
* [[Receptor glukagonu sličnog peptida 1]] 
* [[Receptor glukagonu sličnog peptida 2]]
* [[Receptor gastričnog inhibitornog polipeptida]]

Prva tri receptora vezuju blisko srodne peptidne hormone ([[glukagon]], [[glukagonu sličan peptid-1]], [[glukagonu sličan peptid-2]]) izvedene iz proglukagonskog polipeptida. Zadnji receptor vezuje [[gastrični inhibitorni polipeptid]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ChapterMenuForward?chapterID=1286 | title = Glucagon Receptors | accessdate =  | author =  | authorlink =  | coauthors =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303175148/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ChapterMenuForward?chapterID=1286 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>sluin3vj99jm4j0tt1omnohwaxfqudq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Garching bei München</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1359375</id>
    <revision>
      <id>42600749</id>
      <parentid>42530448</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:37:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3957" sha1="co0hqrm5eczesbv2a3oefopyvjcrcn7" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Garhing kod Minhena
 | izvorni_naziv       = ''Garching bei München''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Garhing kod Minhena
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Garching bei München COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 15.224&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 541
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 28,2
 | gšir                = 48.25
 | gduž                = 11.65
 | nadmorska_visina    = 482
 | registarska_oznaka  = M
 | pozivni_broj        = 089
 | poštanski_kod       = 85748
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.garching.de www.garching.de]
 | gradonačelnik       = ''Hannelore Gabor''
 | stranka             = [[Hrišćansko-socijalna unija Bavarske|CSU]]
 | ije                 = da
 }}

'''Garhing kod Minhena''' ({{jez-nem|Garching bei München}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 29 opštinskih središta okruga [[Okrug Minhen|Minhen]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 15.224 stanovnika. Poznat je po istraživačkim institutima i odjeljenjima Tehničkoga univerziteta u Minhenu.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Garchinglkrm.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Minhen]]
Garhing kod Minhena se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Minhen. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 482 metra. Površina opštine iznosi 28,2&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 15.224 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 541 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9184119.

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Lorenskog]]|[[Norveška]]|partnerstvo|[[1974]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Varennes]]|[[Francuska]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Garching%20bei%20München&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Garching bei München}}

* [http://www.garching.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110705013943/http://www.forschung-garching.de/ |date=2011-07-05 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Minhen}}

[[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Garhing kod Minhena]]</text>
      <sha1>co0hqrm5eczesbv2a3oefopyvjcrcn7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gemünden am Main</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1359383</id>
    <revision>
      <id>42600759</id>
      <parentid>42530538</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:21:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3919" sha1="qwzbxaexipp0cm2h7e5u6gsq21t7hpg" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Geminden na Majni
 | izvorni_naziv       = ''Gemünden am Main''
 | slika               = Bruecken Gemuenden.jpg
 | opis_slike          = Geminden na Majni
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Gemünden am Main COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 10.818&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 144
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 75,1
 | gšir                = 50.04972
 | gduž                = 9.70556
 | nadmorska_visina    = 160
 | registarska_oznaka  = MSP ('alt:' GEM)
 | pozivni_broj        = 09357
 | poštanski_kod       = 97737
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.stadt-gemuenden.de www.stadt-gemuenden.de]
 | gradonačelnik       = ''Georg Ondrasch''
 | stranka             = Freie Wählergemeinschaft
 | ije                 = da
 }}

'''Geminden na Majni''' ({{jez-nem|Gemünden am Main}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 40 opštinskih središta okruga [[Okrug Majna-Špesart|Majna-Špesart]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 10.818 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9677131.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Gemünden am Main in MSP.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Majna-Špesart]]
Geminden na Majni se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Majna-Špesart. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 160 metara. Površina opštine iznosi 75,1&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 10.818 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 144 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Dujven]]|[[Holandija]]|partnerstvo|[[1988]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Nals]]|[[Italija]]|kontakt|[[1965]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Gemünden%20am%20Main&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Gemünden am Main}}

* [http://www.stadt-gemuenden.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100215030952/http://www.stadt-gemuenden.de/ |date=2010-02-15 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majn-Špesart}}

[[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Geminden na Majni]]</text>
      <sha1>qwzbxaexipp0cm2h7e5u6gsq21t7hpg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Giebelstadt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1359388</id>
    <revision>
      <id>42600769</id>
      <parentid>42530616</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T02:52:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3136" sha1="t354onncvs8hec8z9cz33xl7j6a2fdf" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Gibelštat
 | izvorni_naziv       = ''Giebelstadt''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Gibelštat
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Giebelstadt COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 5.040&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 105
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 48,1
 | gšir                = 49.65
 | gduž                = 9.95
 | nadmorska_visina    = 300
 | registarska_oznaka  = WÜ
 | pozivni_broj        = 09334
 | poštanski_kod       = 97232
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.giebelstadt.de/ www.giebelstadt.de]
 | gradonačelnik       = ''Helmut Krämer''
 | stranka             = Bürgerbündnis Giebelstadt
 | ije                 = da
 }}

'''Gibelštat''' ({{jez-nem|Giebelstadt}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 52 opštinska središta okruga [[Okrug Vircburg|Vircburg]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 5.040 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9679138.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Giebelstadt in WÜ.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Vircburg]]
Gibelštat se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Vircburg. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 300 metara. Površina opštine iznosi 48,1&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 5.040 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 105 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Giebelstadt}}

* [http://www.giebelstadt.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090225122526/http://www.giebelstadt.de/ |date=2009-02-25 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vircburg}}

[[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Gibelštat]]</text>
      <sha1>t354onncvs8hec8z9cz33xl7j6a2fdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fladungen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1359813</id>
    <revision>
      <id>42600686</id>
      <parentid>42530175</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T19:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3810" sha1="rivz2cieqa1fy3ejqyah73lji3ryvwt" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Fladungen
 | izvorni_naziv       = ''Fladungen''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Fladungen
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Fladungen COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 2.217&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 48
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 46,4
 | gšir                = 50.52111
 | gduž                = 10.14528
 | nadmorska_visina    = 414
 | registarska_oznaka  = NES
 | pozivni_broj        = 09778
 | poštanski_kod       = 97650
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.fladungen.de/ www.fladungen.de]
 | gradonačelnik       = ''Robert Müller''
 | stranka             = CSU
 | ije                 = da
 }}

'''Fladungen''' ({{jez-nem|Fladungen}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 37 opštinskih središta okruga [[Okrug Ren-Grabfeld|Ren-Grabfeld]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 2.217 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9673123.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Fladungen in NES.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Ren-Grabfeld]]
Fladungen se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Ren-Grabfeld. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 414 metara. Površina opštine iznosi 46,4&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.217 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 48 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Nora]]|[[Švedska]]|partnerstvo|[[1996]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Köyliö]]|[[Finska]]|partnerstvo|[[1996]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Keo]]|[[Estonija]]|partnerstvo|[[1996]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Fladungen&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Fladungen}}

* [http://www.fladungen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120918164648/http://www.fladungen.de./ |date=2012-09-18 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ren-Grabfeld}}

[[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Fladungen]]</text>
      <sha1>rivz2cieqa1fy3ejqyah73lji3ryvwt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Großaitingen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1362054</id>
    <revision>
      <id>42600814</id>
      <parentid>42530943</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T07:07:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3108" sha1="l5nm1cu5hd283szqcvm6e0s1t878ehy" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Grosajtingen
 | izvorni_naziv       = ''Großaitingen''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = Wappen_Grossaitingen.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 4.905&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 126
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 39,0
 | gšir                = 48.22833
 | gduž                = 10.78139
 | nadmorska_visina    = 539
 | registarska_oznaka  = A
 | pozivni_broj        = 08203
 | poštanski_kod       = 86845
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.grossaitingen.de www.grossaitingen.de]
 | gradonačelnik       = ''Franz Stellinger''
 | stranka             = [[SPD Bayern|SPD]]
 | ije                 = da
 }}

'''Grosajtingen''' ({{jez-nem|Großaitingen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 46 opštinskih središta okruga [[Okrug Augsburg|Augsburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 4.905 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9772151.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Großaitingen in A.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Augsburg]]
Grosajtingen se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Augsburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 539 metara. Površina opštine iznosi 39,0&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 4.905 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 126 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Großaitingen}}

* [http://www.grossaitingen.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170925170528/http://grossaitingen.de/ |date=2017-09-25 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Augsburg}}</text>
      <sha1>l5nm1cu5hd283szqcvm6e0s1t878ehy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hausen (bei Forchheim)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1381581</id>
    <revision>
      <id>42600836</id>
      <parentid>42531436</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:43:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3057" sha1="nvhfi65vy9h948vuehi16iz49en168r" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Hauzen}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Hauzen
 | izvorni_naziv       = ''Hausen''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Hauzen
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Hausen (Forchheim) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 3.660&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 271
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 13,5
 | gšir                = 49.68333
 | gduž                = 11.03333
 | nadmorska_visina    = 271
 | registarska_oznaka  = FO
 | pozivni_broj        = 09191
 | poštanski_kod       = 91353
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.hausen.de/ www.hausen.de]
 | gradonačelnik       = ''Franz Renker''
 | stranka             = FW
 | ije                 = da
 }}

'''Hauzen''' ({{jez-nem|Hausen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 29 opštinskih središta okruga [[Okrug Forhhajm|Forhhajm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 3.660 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9474134.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Hausen in FO.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Forhhajm]]
Hauzen se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Forhhajm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 271 metra. Površina opštine iznosi 13,5&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 3.660 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 271 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Hausen}}

* [http://www.hausen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050324001032/http://hausen.de/ |date=2005-03-24 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Forhhajm}}</text>
      <sha1>nvhfi65vy9h948vuehi16iz49en168r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hausen (Rhön)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1381585</id>
    <revision>
      <id>42600835</id>
      <parentid>42531433</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3102" sha1="ev2ucjrx6t6e4gu9py7efzvfw1d218w" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Hauzen}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Hauzen
 | izvorni_naziv       = ''Hausen''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Hauzen
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Hausen (Rhön) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 721&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 30
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 24,2
 | gšir                = 50.50556
 | gduž                = 10.125
 | nadmorska_visina    = 444
 | registarska_oznaka  = NES
 | pozivni_broj        = 09778
 | poštanski_kod       = 97647
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.fladungen.de www.fladungen.de]
 | gradonačelnik       = ''Fridolin Link''
 | stranka             = CSU/Wählergemeinschaft
 | ije                 = da
 }}

'''Hauzen''' ({{jez-nem|Hausen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 37 opštinskih središta okruga [[Okrug Ren-Grabfeld|Ren-Grabfeld]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 721 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9673129.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Hausen in NES.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ren-Grabfeld]]
Hauzen se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Ren-Grabfeld. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 444 metra. Površina opštine iznosi 24,2&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 721 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 30 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Hausen}}

* [http://www.fladungen.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120918164648/http://www.fladungen.de./ |date=2012-09-18 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ren-Grabfeld}}</text>
      <sha1>ev2ucjrx6t6e4gu9py7efzvfw1d218w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pesma Evrovizije 2014.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1404534</id>
    <redirect title="Eurosong 2014." />
    <revision>
      <id>42600730</id>
      <parentid>41578207</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 2014.]]</comment>
      <origin>42600730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="k3yvtb8gwd3wej3j96vn4j75rijgejb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 2014.]]</text>
      <sha1>k3yvtb8gwd3wej3j96vn4j75rijgejb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Бар (Црна Гора)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1446285</id>
    <redirect title="Bar (Crna Gora)" />
    <revision>
      <id>42600722</id>
      <parentid>5530408</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:37:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bar (Crna Gora)]]</comment>
      <origin>42600722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bar (Crna Gora)]]</text>
      <sha1>lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gluvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452857</id>
    <revision>
      <id>42600778</id>
      <parentid>42292725</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:09:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3049" sha1="k46ghcd9kyw3pnaij47z4fbplbxw8jq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto              = Gluvo
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;{{jez-mak|Глуво}}&lt;/small&gt;
|slika              = Панорама на Глуво.jpg
|opis_slike         = 
|opština            = Čučer-Sandevo
|populacija         = 349
|nadm visina        = 410
|gšir               = 42.0861
|gduž               = 21.3981
|pozivni broj       = (+389) 02
|poštanski kod      = 1011
|registarska oznaka = SK
}}
'''Gluvo''' ({{jez-mak|Глуво}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Gluvo je naselje u okviru [[Opština Čučer-Sandevo|opštine Čučer-Sandevo]], koja obuhvata severna [[predgrađa]] [[Skoplje|Skoplja]].

Gluvo ima veliki značaj za [[Srbi u Makedoniji|srpsku zajednicu u Republici Makedoniji]], pošto [[Srbi]] čine manjinu u naselju.

== Prirodni uslovi ==
Gluvo je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], selo je udaljeno 10 kilometara severno.

Selo Gluvo se nalazi u istorijskoj oblasti [[Crnogorje]], u južnoj podgorini [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], na približno 410 metara nadmorske visine. Severno od naselja izdiže se [[planina]], a južno se pruža [[Skopsko polje]].

Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]].

== Stanovništvo ==
Gluvo je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 349 stanovnika.

Većinsko stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (91%), a manjina su [[Srbi]] (9%). Početkom [[20. vek]]a [[Srbi]] su bili isključivo stanovništvo u selu.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]].

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F28500&quot; | '''Gluvo'''&lt;ref name=&quot;Савезни завод за статистику СФРЈ&quot;&gt;{{Savezni zavod za statistiku SFRJ}}&lt;/ref&gt;
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|1981.]].'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Popis stanovništva 2002. u Republici Makedoniji|2002.]].''' 
|-
| [[Makedonci]]
| 431 (87,2%) || 318 (91,1%)
|-
| [[Srbi]] 
| 29 (6,9%) || 31 (8,9%)
|-
| ostali 
| 34 (0,0%) || 0 (0,0%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''UKUPNO'''
|'''494''' || '''349'''
|}

== Povezano ==
* [[Opština Čučer-Sandevo]]
* [[Srbi u Makedoniji]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Makedonija}}
* [http://www.cucersandevo.gov.mk/ http://www.cucersandevo.gov.mk/ Zvanična stranica opštine Čučer-Sandevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925211338/https://cucersandevo.gov.mk/ |date=2021-09-25 }}

{{Opština Čučer-Sandevo}}

[[Kategorija:Opština Čučer-Sandevo]]</text>
      <sha1>k46ghcd9kyw3pnaij47z4fbplbxw8jq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornjani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452858</id>
    <revision>
      <id>42600800</id>
      <parentid>42292746</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:04:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3106" sha1="sxmroc9p9svfrgb7led2cwmw0wia05f" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Gornjane}}
{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto              = Gornjani
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;{{jez-mak|Горњане}}&lt;/small&gt;
|slika              = Поглед на Горњани.jpg
|opis_slike         = 
|opština            = Čučer-Sandevo
|populacija         = 80
|nadm visina        = 620
|gšir               = 42.1103
|gduž               = 21.3794
|pozivni broj       = (+389) 02
|poštanski kod      = 1011
|registarska oznaka = SK
}}
'''Gornjani''' ({{jez-mak|Горњане}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Gornjani su naselje u okviru [[Opština Čučer-Sandevo|opštine Čučer-Sandevo]], koja obuhvata severna [[predgrađa]] [[Skoplje|Skoplja]].

Gornjani imaju veliki značaj za [[Srbi u Makedoniji|srpsku zajednicu u Republici Makedoniji]], pošto [[Srbi]] čine značajnu manjinu u naselju.

== Prirodni uslovi ==
Gornjani su smešteni u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], selo je udaljeno 15 kilometara severno.

Selo Gornjani se nalazi u istorijskoj oblasti [[Crnogorje]], u južnoj podgorini [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], na približno 620 metara nadmorske visine. Severno od naselja izdiže se [[planina]], a južno se pruža [[Skopsko polje]].

Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]].

== Stanovništvo ==
Gornjani su prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imali 80 stanovnika.

Većinsko stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (64%), a manjina su [[Srbi]] (36%). Početkom [[20. vek]]a [[Srbi]] su bili isključivo stanovništvo u selu.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]].

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F28500&quot; | '''Gornjani'''&lt;ref name=&quot;Савезни завод за статистику СФРЈ&quot;&gt;{{Savezni zavod za statistiku SFRJ}}&lt;/ref&gt;
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|1981]].'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Popis stanovništva 2002. u Republici Makedoniji|2002]].''' 
|-
| [[Makedonci]]
| 93 (86,9%) || 51 (63,8%)
|-
| [[Srbi]] 
| 14 (13,1%) || 29 (36,2%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''UKUPNO'''
|'''107''' || '''80'''
|}

== Povezano ==
* [[Opština Čučer-Sandevo]]
* [[Srbi u Makedoniji]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Makedonija}}
{{Commonscat|Gornjani}}
* [http://www.cucersandevo.gov.mk/ http://www.cucersandevo.gov.mk/ Zvanična stranica opštine Čučer-Sandevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925211338/https://cucersandevo.gov.mk/ |date=2021-09-25 }}

{{Opština Čučer-Sandevo}}

[[Kategorija:Opština Čučer-Sandevo]]</text>
      <sha1>sxmroc9p9svfrgb7led2cwmw0wia05f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Belica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452876</id>
    <revision>
      <id>42600799</id>
      <parentid>42349535</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:00:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2316" sha1="e6n5gwgrborqw99qub29ewppor09n19" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto                     = Gornja Belica
|izvorno_ime          = &lt;small&gt;{{jez-mak|Горна Белица}}&lt;/small&gt;
|grb                         = 
|slika                     = Bela di Supra (Upper Belica).jpg
|opis_slike            = 
|opština                 = Struga
|populacija             = 1
|nadm visina          = 1.410
|gšir                      = 41.22389999256912
|gduž                      = 20.554399972417052
|pozivni broj          = +389 (0)46
|poštanski kod       = 6339
|registarska oznaka =SU
}}
'''Gornja Belica''' ({{jez-mk|Горна Белица}}, na [[aromunski jezik|aromunskom]]: ''Beala di Supra'', {{jez-al|Belica e Epërme}}, {{jez-gr|Άνω Μπεάλα, Ano Beala}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u krajnje zapadnom delu države. Gornja Belica pripada [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Gornja Belica je smešteno u krajnje zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Albanija|Albanijom]] (2,5&amp;nbsp;km jugozapadno od naselja). Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 15&amp;nbsp;km severozapadno.

Gornja Belica se nalazi u istorijskoj oblasti [[Gornji Drimkol]], koja se obuhvata severnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], oko istoka [[Crni Drim|Crnog Drima]] iz jezera. Naselje je smešteno na planini [[Jablanica (planina)|Jablanici]], na znatnoj nadmorskoj visini od 1.400 metara. Istočno od naselja planina se spušta u [[Struško polje]].

Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine.

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Gornja Belica je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imala 1 stanovnika.

Većinu stanovništva naselja čine etnički [[Makedonci]] (100%). Nekada su [[Cincari]] bili isključivo stanovništvo.

Pretežna veroispovest je [[pravoslavlje]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>e6n5gwgrborqw99qub29ewppor09n19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Globočica (Struga)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452887</id>
    <revision>
      <id>42600774</id>
      <parentid>42540898</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:02:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2265" sha1="ct9n4bflyab3wwjosgdg6y8idxt7m24" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Globočica (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto                     = Globočica
|izvorno_ime           = &lt;small&gt;{{jez-mak|Globočica}}&lt;/small&gt;
|grb                         = 
|slika                      = Globočica 01.JPG
|opis_slike             = Selo Globočica - pogled preko jezera
|opština                 = Struga
|populacija             = 0
|nadm visina           = 700
|gšir                       = 41.3169
|gduž                       = 20.6428
|pozivni broj           = +389 (0)46
|poštanski kod        = 6337
|registarska oznaka =SU
}}
'''Globočica''' ({{jez-mak|Globočica}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Globočica pripada [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Globočica je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 22&amp;nbsp;km severno.

Globočica se nalazi u istorijskoj oblasti [[Drimkol]], koja obuhvata gornji tok [[Crni Drim|Crnog Drima]]. Naselje je smešteno na zapadnim padinama planine [[Karaorman]], u [[Klisura|klisuri]] [[Crni Drim|Crnog Drima]], gde je obrazovano istoimeno [[veštačko jezero]] [[Globočica (jezero)|Globočica]]. Nadmorska visina naselja je približno 700 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]].

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Globočica je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine bila bez stanovnika. Selo je raseljeno zbog obrazovanja [[Veštačko jezero|veštačkog jezera]].

Prete\no stanovništvo u naselju bili su etnički [[Makedonci]].

Većinska veroispovest bilo je [[pravoslavlje]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Globočica (Struga)}}
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>ct9n4bflyab3wwjosgdg6y8idxt7m24</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Tateši</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452940</id>
    <revision>
      <id>42600802</id>
      <parentid>42349657</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:13:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2111" sha1="k57rtlzkqff0w64q5atsu60c9feixo3" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto                     = Gornji Tateši
|izvorno_ime          = &lt;small&gt;{{jez-mak|Gorno Tateši}}&lt;/small&gt;
|grb                         = 
|slika                     = 
|opis_slike            = 
|opština                 = Struga
|populacija             = 1.148 
|nadm visina          = 730
|gšir                      = 41.2603
|gduž                      = 20.6772
|pozivni broj           = +389 (0)46
|poštanski kod        = 6334
|registarska oznaka =SU
}}
'''Gornji Tateši''' ({{jez-mak|Gorno Tateši}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Gornji Tateši pripadaju [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Gornji Tateši je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 12&amp;nbsp;km severno.

Gornji Tateši se nalaze u istorijskoj oblasti [[Drimkol]], koja se obuhvata severnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], oko istoka [[Crni Drim|Crnog Drima]] iz jezera. Naselje je smešteno u severnom delu [[Struško polje|Struškog polja]], blizu mesta gde [[Crni Drim]] utiče u [[Klisura|klisuru]]. Severno od naselja se izdiže planina [[Karaorman]]. Nadmorska visina naselja je približno 720 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]].

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Gornji Tateši su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imali 1.148 stanovnika.

Većinu stanovništva čine [[Albanci]] (99%).

Većinska veroispovest je [[islam]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>k57rtlzkqff0w64q5atsu60c9feixo3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frangovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1454273</id>
    <revision>
      <id>42600702</id>
      <parentid>42349418</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:36:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2173" sha1="ebkhrykhaxnqk5hokgt48rmtvv2bgnc" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto                     = Frangovo
|izvorno_ime          = &lt;small&gt;{{jez-mak|Франгово}}&lt;/small&gt;
|grb                         = 
|slika                     = Викиекспедиција во Дримкол 189.jpg
|opis_slike            = 
|opština                 = Struga
|populacija             = 1.739
|nadm visina          = 810
|gšir                      = 41.1453
|gduž                      = 20.6231
|pozivni broj          = +389 (0)46
|poštanski kod       = 6333
|registarska oznaka =SU
}}
'''Frangovo''' ({{jez-mak|Франгово}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u krajnje zapadnom delu države. Frangovo pripada [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Frangovo je smešteno u krajnje zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Albanija|Albanijom]] (4&amp;nbsp;km zapadno od naselja)]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 8&amp;nbsp;km jugozapadno.

Frangovo se nalazi u istorijskoj oblasti [[Ohridski kraj]], koja obuhvata priobalje [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smešteno na severozapadnoj strani jezera. Zapadno od naselja izdiže se planina [[Jablanica (planina)|Jablanica]], dok se istočno pruža [[Struško polje]]. Nadmorska visina naselja je približno 810 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]].

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Frangovo je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 1.739 stanovnika.

Većinu stanovništva naselja čine [[Albanci]] (99%).

Pretežna veroispovest je [[islam]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>ebkhrykhaxnqk5hokgt48rmtvv2bgnc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raková (Čadca)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461084</id>
    <revision>
      <id>42600777</id>
      <parentid>42565825</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:07:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42600777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1543" sha1="8lg6lo08xdycwom8ximb6cap6shgfwx" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Rakova}}
{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Raková
|originalni_naziv   = Raková
|slika              = Hornokysucké podolie, pomedzie Rakovej a Staškova.jpg
|opis_slike         = Raková
|gradska_zastava    = Rakova-cadca-flag.svg
|grb                = Coat of Arms of Raková.svg
|kraj               = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|okrug              = [[Okrug Čadca|Čadca]]
|nadm visina        = 430&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-05-04}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 023 51&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 41&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = CA
|gšir               = 49.4430
|gduž               = 18.7345
}}
'''Raková''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Raková (Čadca District)}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Čadca}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Čadca]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>8lg6lo08xdycwom8ximb6cap6shgfwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radôstka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461085</id>
    <revision>
      <id>42600775</id>
      <parentid>42565818</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:04:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42600775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1441" sha1="g5j6ry8ult0f939lxxoaneqtx75j88h" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Radôstka
|originalni_naziv   = Radôstka
|slika              = Kostolná veža v Radôstke - panoramio.jpg
|opis_slike         =
|gradska_zastava    = Radostka-cadca-flag.svg
|kraj               = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|okrug              = [[Okrug Čadca|Čadca]]
|nadm visina        = 501&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-05-07}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 023 04&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 41&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = CA
|gšir               = 49.328056
|gduž               = 18.941944
}}
'''Radôstka''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Radôstka}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Čadca}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Čadca]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>g5j6ry8ult0f939lxxoaneqtx75j88h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skalité</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461183</id>
    <revision>
      <id>42600780</id>
      <parentid>42565951</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:11:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42600780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1457" sha1="th8mfcxhv8nkm610avdga1vis97imi8" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Skalité
|originalni_naziv   = Skalité
|slika              = Skalité Serafínov.JPG
|opis_slike         =
|gradska_zastava    = Skalite-cadca-flag.svg
|grb                = SVK Skalite erb.svg
|kraj               = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|okrug              = [[Okrug Čadca|Čadca]]
|nadm visina        = 526&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-05-03}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 023 14&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 41&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = CA
|gšir               = 49.497222
|gduž               = 18.898333
}}
'''Skalité''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Skalité}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Čadca}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Čadca]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>th8mfcxhv8nkm610avdga1vis97imi8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svrčinovec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461184</id>
    <revision>
      <id>42600779</id>
      <parentid>42566186</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:09:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42600779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1437" sha1="etxhykonwog4wwz4mcau8cjzhcih3ys" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Svrčinovec
|originalni_naziv   = Svrčinovec
|slika              = Svrčinovec, centrum obce.jpg
|opis_slike         =
|gradska_zastava    = Svrcinovec-cadca-flag.svg
|kraj               = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|okrug              = [[Okrug Čadca|Čadca]]
|nadm visina        = 432&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-04-29}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 023 12&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 41&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = CA
|gšir               = 49.481111
|gduž               = 18.793889
}}
'''Svrčinovec''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Svrčinovec}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Čadca}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Čadca]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>etxhykonwog4wwz4mcau8cjzhcih3ys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stará Bystrica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461238</id>
    <revision>
      <id>42600781</id>
      <parentid>42566132</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:12:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42600781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1444" sha1="qt23l1mpdal28zd0xg8zvvhtg6cama6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Stará Bystrica
|originalni_naziv   = Stará Bystrica
|slika              = Stará Bystrica1.jpg
|opis_slike         =
|gradska_zastava    = Stara bystrica-cadca-flag.svg
|kraj               = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|okrug              = [[Okrug Čadca|Čadca]]
|nadm visina        = 487&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-05-02}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 023 04&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 41&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = CA
|gšir               = 49.3470
|gduž               = 18.9406
}}
'''Stará Bystrica''' je naseljeno mjesto u [[okrug Čadca|okrugu Čadca]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Stará Bystrica}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Čadca}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Čadca]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>qt23l1mpdal28zd0xg8zvvhtg6cama6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornje Dubrave</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1489564</id>
    <revision>
      <id>42600801</id>
      <parentid>42445783</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:05:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6087" sha1="hj0nxmznbdla30gksyg11mo89rx4qa7" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime         = Gornje Dubrave
|regija      = 
|županija    = [[Karlovačka županija]]
|općina      = [[Ogulin]]
|mikroregija = 
|najgrad     = 
|površina    = 
|nadvisina   = 
|z. širina   = 45.308
|z. dužina   = 15.305
|brojstan    = 119 
|gustoća     =  
|domaćinstva = 55
|pošta       = 47264 Tounj 
|pozbroj     = &lt;small&gt;+385&lt;/small&gt; 047 
|autooznaka  = OG 
|slika       = Gornje dubrave railwayst.jpg
|slika_opis  = Željeznička stanica u Gornjim Dubravama
}}

'''Gornje Dubrave''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Ogulin]]a, [[Karlovačka županija]]. Nalaze se oko 10&amp;nbsp;km od [[Jozefina|Jozefinske ceste]] koja povezuje [[Duga Resa|Dugu Resu]] sa [[Senj]]om. Kroz mjesto prolazi [[željeznička pruga]] koja spaja [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. Najbliži grad je Ogulin koji je udaljen oko 20&amp;nbsp;km, dok do Karlovca ima oko 40&amp;nbsp;km.

U mjestu se nalazi osnovna škola koja je zatvorena krajem 60-tih godina 20. st. Također se u mjestu nalazi i pravoslavna crkva Sv. Petke koja je sagrađena 1730.g. a obnovljena 70-tih godina prošlog stoljeća.&lt;ref&gt;[http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr/Plascansko-L.htm Eparhija Gornjokarlovacka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110113155006/http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr/Plascansko-L.htm |date=2011-01-13 }} Parohije&lt;/ref&gt;

Zaseoci Gornjih Dubrava su Višnjić Brdo, Perići, Janjani, Mikašinovići, Kaluđerovići, Jusići, Tutorovići, Karapandže, Šepelji, Panjići, Kukići, Vucelići, Škerići, Rebić Glavica, Barići i Mišćevići.&lt;ref name=&quot;Naselja RH&quot;&gt;{{Cite web |title=Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr |url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp |access-date=2014-08-02 |archive-date=2013-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144309/http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp }}&lt;/ref&gt; Željeznička stanica je u zaseoku Višnjić Brdo, a odmorište „Dobra“ na autocesti A1 pored zaseoka Karapandže.

==Stanovništvo==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 119 stanovnika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html |access-date=2014-08-02 |archive-date=2012-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225045215/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html }}&lt;/ref&gt; te 55 obiteljskih kućanstava.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html |access-date=2014-08-02 |archive-date=2012-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225045225/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html }}&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''&lt;ref name=&quot;Naselja RH&quot;&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 2007
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |p1      = 1766
 |p2      = 1907
 |p3      = 1145
 |p4      = 872
 |p5      = 851
 |p6      = 786
 |p7      = 687
 |p8      = 816
 |p9      = 430
 |p10     = 432
 |p11     = 349
 |p12     = 287
 |p13     = 211
 |p14     = 147
 |p15     = 119
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}
&lt;br /&gt;
:&lt;small&gt;&lt;/small&gt;

== Historija ==
Prostor koji je bio pust, naseljen je kroz 17. i 18. stoljeće pravoslavnim stanovništvom pretežno iz Bosne koja je tada bila pod turskom okupacijom. 1641. dolaze prve skupine sa turske strane Korane, a 1658. Vuk Mandić dovodi doseljenike sa [[Usora i Soli|Usore]]. Ispočetka, svi su bili kmetovi [[Frankapani|Frankopana]] do 1672.  kada posredovanjem grofa Herbersteina postaju slobodnjaci sa povlasticama carskih vojnika kakve su dobili raniji uskoci.&lt;ref&gt;[http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/attachments/article/137/AP_Naseljavanje%20Srba%20po%20Hrvatskoj%20i%20Dalmaciji-2%20dio.pdf MO Vrebac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218114357/http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/attachments/article/137/AP_Naseljavanje%20Srba%20po%20Hrvatskoj%20i%20Dalmaciji-2%20dio.pdf |date=2021-02-18 }} Adam Pribičević: Do 1683 godine&lt;/ref&gt; Muškarci su većinom bili vojnici. U vrijeme [[Vojna krajina|Vojne Krajine]] u G.D. nalazilo se sjedište 12. Dubravske kumpanije.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
Kroz Gornje Dubrave protječu rijeke [[Dobra]] i [[Bistrica (Ogulin|Bistrica]]. Bistrica se ulijeva u Dobru na Sastavcima. Sastavci su također i atrakcija za raftere koji se spuštaju niz Dobru.&lt;br /&gt;
Sa druge strane je potok Globornica koji dijeli Gornje od [[Donje Dubrave|Donjih Dubrava]].&lt;br /&gt;
U kanjonu Bistraca je spilja Zala ili Mikašinovića pećina, ovdje je 1977. prvi put otkrivena  jedinstvena i endemična [[ogulinska špiljska spužvica|ogulinska spužvica]] ''(Eunapius subterraneus)'', a spilja se pokazala i kao nalazište najstarijih [[paleolit|kamenodobnih]] artefakata u Karlovačkoj  županiji datiranih u zadnje ledeno doba.&lt;ref&gt;[http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/3014 Kameleon - udruga za etiku i kretivnost medija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110215133934/http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/3014/ |date=2011-02-15 }} Otkrića iz spilje Zala&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

{{Gradska naselja grada Ogulina}}

[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]]</text>
      <sha1>hj0nxmznbdla30gksyg11mo89rx4qa7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Greda Breška</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1489887</id>
    <revision>
      <id>42600811</id>
      <parentid>42338216</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T06:27:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3334" sha1="9q0a5djubr42v4wos59u7dqdt88wx0x" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Greda Breška
|regija = 
|županija = [[Zagrebačka županija]]
|općina = [[Ivanić-Grad]]
|mikroregija =
|najgrad = 
|površina = 2,81
|nadvisina = 105
|z. širina = 45.703
|z. dužina = 16.349
|brojstan = 165
|gustoća = 58,72
|domaćinstva = 
|pošta = 10310 Ivanić-Grad
|pozbroj = +385(0)1
|autooznaka = ZG
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Greda Breška''' je gradsko naselje Grada [[Ivanić-Grad]]a. Nalazi se u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]].

== Geografija ==
Greda Breška je malo mjesto smješteno na nizinskom terenu zapadno od [[Ivanić-Grad]]a, između autoceste [[Zagreb]] - [[Lipovac]] i županijske ceste prema [[Posavski Bregi|Posavskim Bregima]] i rijeci [[Sava|Savi]]. Razvilo se uz obalu potoka Mrtvečina i uz prilazne putove. Pripada mu zaselak Kutrinec.

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2001. godine ima 165 stanovnika.

== Historija ==
Naselje je postajalo i prije turskih osvajanja kao dio posjeda [[zagrebački biskup|zagrebačkog biskupa]] pod imenom Greda. U drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] zbog najezde turaka stanovnici sele prema zapadu. Godine 1594. godine dio stanovnika se vrača u Gredu, a doseljavaju se i novi iz Polonja i Posavine. Godine 1780. u Gredi je bilo 459 stanovnika što je najviše u njenoj povijesti. Od godine 1900. Greda se iskazuje po danjašnjem imenu Greda Breška.
Greda Breška crkveno pripada župi [[Sveti Maksimilijan|Svetog Maksimilijana]] u [[Posavski Bregi|Posavskim Bregima]]. Do pedesetih godina 20. st. Greda Breška je u sastavu [[kotar]]a [[Dugo Selo]], općine [[Posavski Bregi]] koja je tadašnjim ustrojem ukinuta, te se „utapa“ u općinu [[Ivanić-Grad]]. Devedesetih godina 20 st. novim ustrojem u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Greda Breška postaje gradsko naselje Grada [[Ivanić-Grad]]a.

== Gospodarstvo ==
Na prostoru mjesta nema industrije već se stanovništvo uglavnom bavi poljoprivredom, te ima nekoliko uzgajivača autohtone pasmine [[Posavski konj|Posavskog konja]].

== Zanimljivosti ==
Povjesni i tradicionalni stil ovog mjesta satkan je djelom Gredske ulice uz potok Mrtvečina gdje je potez drvenih prizemnica te jedna drvena jednokatnica s hrvatskim uglom što čini 40% njegova građevinskog fonda.

Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] te početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] domaćinstva su bila formirana kao seoske zajednice. Najveća seoska  zajednica bila je obitelji Rošin, tako da danas u mjestu ima najviše prezimena: Rošin, Rošin-Petrinec, Rošin-Grget, Rošin-Šiprag

== Svetkovine i događanja ==
U mjestu je poklonac (kapelica) [[Sveta Ana|Svete Ane]] pa se 26. srpnja veliko pučko slavlje povodom [[Sveta Ana|Svete Ane]] zaštitnice mjesta.

U društvenom domu organiziraju se svadbene svečanosti, rođendani, seoske i vatrogasne zabave, a za [[Sveti Nikola|Svetog Nikolu]] mještani organiziraju priredbu dolazaka [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]] s darovima, te se prikazuje igrokaz.

== Kultura ==
* DVD Greda Breška
* Društvo žena Greda Breška
*Udruga Mladih Breška Greda

== Vanjske veze ==
*[http://www.ivanic-grad.hr/ Službene stranice Grada Ivanić-Grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517094157/http://ivanic-grad.hr/ |date=2014-05-17 }}

{{Gradska naselja Ivanić-Grada}}

[[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]]</text>
      <sha1>9q0a5djubr42v4wos59u7dqdt88wx0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira (film, 1954)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1507748</id>
    <revision>
      <id>42600787</id>
      <parentid>42317684</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:23:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6998" sha1="5e65dpbbwf66gjfslfiov1757vsvlrp" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = ゴジラ
| slika = Gojira 1954 Japanese poster.jpg
| opis = originalni japanski poster
| režija = [[Ishirō Honda]]
| producnt = [[Tomoyuki Tanaka]]
| scenario = [[Ishirō Honda]]&lt;br&gt;Takeo Murata
| sinopsis = Shigeru Kayama
| muzika = [[Akira Ifukube]]
| uloge = [[Akira Takarada]]&lt;br&gt;[[Momoko Kōchi]]&lt;br&gt;[[Akihiko Hirata]]&lt;br&gt;[[Takashi Shimura]]&lt;!-- These are the four main actors ... listed on the Japanese poster. Please do not add anyone else. Thank you. --&gt;
| fotografija = Masao Tamai
| montaža = Kazuji Taira
| studio      =  [[Toho]]
| distributer    = [[Toho]]
| premijera = {{Film date|1954|11|3|df=y}}{{sfn|Galbraith IV|2008|p=106}}
| trajanje = 96 min.
| zemlja = {{flag|Japan}}
| jezik = japanski
| budžet = 900.000 $ (preračunato iz jena)
| bruto = 2,250.000 $ (preračunato iz jena)
| slijedi = ''[[Godzilla Raids Again]]
''}}

{{Nihongo|'''''&lt;!-- DO NOT CHANGE &quot;Godzilla&quot; to &quot;Gojira&quot;. &quot;Godzilla&quot; is the official trademarked romanization ... established by Toho since 1955. --&gt;Godzilla'''''|ゴジラ|Gojira}} je [[japan]]ski crno-bijeli [[science fiction]] film snimljen 1954. u režiji [[Ishiro Honda|Ishira Honde]], poznat kao prvi film iz [[Godzilla (franšiza)|istoimene serije]] o [[Godzilla|orijaškom čudovištu]], odnosno kao začetnik specifično japanskog žanra ''[[kaiju]]'' filmova.

Radnja započinje serijom tajanstvenih nestanaka ribarskih i drugih brodova u [[Pacifik]]u, za koje se ispostavi da je odgovorno golemo [[morsko čudovište]], probuđeno nuklearnim testovima, i koje kreće na put prema [[Tokyo|Tokiju]] gdje će, nakon neuspješnih pokušaja vojske da ga zaustavi, izazvati sveopće uništenje, okončano tek primjenom još destruktivnijeg oružja &quot;uništavača kisika&quot;.

Godzilla je snimljena gotovo slučajno, nakon što je producent [[Tomoyuki Tanaka]] od filmskog studija [[Toho]] u posljedni trenutak dobio narudžbu da, nakon propasti prethodnog projekta, snimi &quot;bilo kakav&quot; film. Tanaka je inspiraciju, pak, dobio u stvarnim događajima, odnosno stradanjem posade ribarskog broda ''[[Sretni zmaj br. 5]]'', ozračenog radijacijom stvorenom američkim nuklearnim pokusima. Film je snimljen sa relativno niskim budžetom, i u crno-bijeloj tehnici (a što je kasnije navođeno kao ispravna odluka, s obzirom da su primitivni specijalni efekti bili uvjerljiviji); za dočaravanje destrukcije koju Godzilla izaziva po Japanu su se, pak, koristile minijature i posebno odijelo u kome je naslovni lik &quot;glumio&quot; [[Haruo Nakajima]].

Nakon premijere je ''Godzilla'' doživio veliki uspjeh u Japanu, a izvan japanskih granica je prvi put prikazan 1955. godine u [[SAD]], u specijalnim kinima za tamošnju [[Japanski Amerikanci|japansku]] zajednicu. Uspjeh je, pak, potakao američke producente da otkupe film i na njega 1956. godine &quot;nadosnime&quot; scene sa američkim novinarom (koga glumi [[Raymond Burr]]), a čija je verzija postala poznata kao ''[[Godzilla, King of the Monsters!]]''. U međuvremenu se u Japanu snimio nastavak pod naslovom ''[[Godzilla Raids Again|Godzilla ponovno napada]]'', te tako započeta serija koja će sve do 2004. godine imati čak 28 naslova. Godzilla je zahvaljujući tome postao jedna od najvećih [[pop ikona]] moderne japanske kulture.

Uz brojne animirane filmove, TV-serije i video-igre, Godzilla je dobila i dva istoimena američka remakea - [[Godzilla (film, 1998)|1998.]]  i [[Godzilla (film, 2014)|2014]]. godine.

==Uloge==
*[[Akira Takarada]] ... {{nihongo|Hideto Ogata|尾形 秀人|''Ogata Hideto''}}
*[[Momoko Kōchi]] ... {{Nihongo|Emiko Yamane|山根 恵美子|''Yamane Emiko''}}
*[[Akihiko Hirata]] ... {{nihongo|Daisuke Serizawa|芹沢 大助|''Serizawa Daisuke''}}
*[[Takashi Shimura]] ... {{Nihongo|Dr. Kyohei Yamane|山根恭平|''Yamane Kyōhei''|}}
*Fuyuki Murakami ... {{nihongo|Dr. Tanabe|田辺博士|''Tanabe-hakushi''}}
*Sachio Sakai ... {{nihongo|Hagiwara|萩原}} (novinar)
*Ren Yamamoto ... {{nihongo|Masaji|政治}} (ribar)
*Toyoaki Suzuki ... Shinkichi (Masajiev mlađi brat)
*Tsuruko Umano ... Shinkichijeva majka
*Tadashi Okabe ... Pomoćnik dr. Tanabea
*Jiro Mitsuaki ... Zaposlenik kompanije za spašavanje Nankai
*Ren Imaizumi ... Vezist kompanije za spašavanje Nankai
*[[Kenji Sahara]] ... Učesnik zabave
*Sokichi Maki ... Bačelnik Agencije za pomorsku sigurnost 
*[[Haruo Nakajima]] ... [[Godzilla]] / radnik u elektrani&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/title/tt0047034/fullcredits?ref_=tt_ov_st_sm&lt;/ref&gt;)
*[[Katsumi Tezuka]] ... Godzilla (kao Nakajimin [[dubler]]) i urednik Yamada

==Izvori==
* {{cite book |last=Brothers |first=Peter H. |year=2013 |title=Mushroom Clouds and Mushroom Men: The Fantastic Cinema of Ishiro Honda |publisher=CreateSpace  |isbn=9781492790358}}
* {{cite book |last=Galbraith IV |first=Stuart|title=The Toho Studios Story: A History and Complete Filmography |url=http://books.google.com/books?id=f7o8pq6G_dYC&amp;pg=PA106 |year=2008 |publisher=Scarecrow Press |isbn=9781461673743 |ref=harv}}
* {{cite book |title=Japan’s Favorite Mon-Star: The Unauthorized Biography of the Big G |url=https://archive.org/details/japansfavoritemo0000ryfl |last=Ryfle |first=Steve |year=1998 |publisher=ECW Press |isbn=1550223488 |ref=harv}}
;Napomene
{{Reflist|2}}

==Vanjske veze==
{{commons category}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1954/cd003260.htm|title=ゴジラ (Gojira)|accessdate=July 13, 2007|language=japanski|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2022-07-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707052313/http://www.jmdb.ne.jp/1954/cd003260.htm|url-status=dead}}
* [http://www.criterion.com/current/posts/2127-godzilla-poetry-after-the-a-bomb/ Criterion Collection Essay &quot;Godzilla: Poetry After the A-Bomb&quot; by J. Hoberman&quot;]
* [http://www.godzillamovies.org/history/index.html G,history(Japan)]
*{{IMDb title|id=0047034|title=Godzilla}}
* [http://www.g-fan.com/ G-FAN Magazine]
* [http://www.monsterzero.us/ Monster Zero News]

===Recenzije===
*[http://www.rottentomatoes.com/m/gojira/ ''Godzilla''] at [[Rotten Tomatoes]]
*[http://www.metacritic.com/film/titles/godzilla1954 ''Godzilla''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091029041243/http://www.metacritic.com/film/titles/godzilla1954 |date=2009-10-29 }} at [[Metacritic]]
*[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A22729-2004May12.html 'Godzilla,' Uncut and Unmatched] by Desson Thomson.
*[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A25867-2004May13.html 'Godzilla': Not Your Daddy's Dinosaur] by Stephen Hunter.
*[http://www.villagevoice.com/film/0418,hoberman,53154,20.html It's the Bomb: We're off to see the lizard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070918062427/http://www.villagevoice.com/film/0418,hoberman,53154,20.html |date=2007-09-18 }} by J. Hoberman.

{{Godzilla}}
{{Ishirō Honda}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi katastrofe]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>5e65dpbbwf66gjfslfiov1757vsvlrp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anđela Bešlić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1507890</id>
    <revision>
      <id>42600839</id>
      <parentid>42400877</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:20:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30471-61</username>
        <id>355598</id>
      </contributor>
      <origin>42600839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2168" sha1="h63i9k5u6rir6dvn9051hrefh3eye1f" xml:space="preserve">{{Izvor}}
{{Sređivanje}}
'''Anđela Bešlić''' ([[1985.]] - [[Sinj]], [[3. 3.|3. ožujak]] [[2002.]]) bila je srednjoškolska učenica iz [[Sinj]]a, čiji su nestanak i ubojstvo izazvali veliko zanimanje [[hrvatska|hrvatske]] javnosti. Njen nestanak je prijavljen nakon što se nije vratila sa koncerta ''[[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]'' u sinjskom Domu mladih. Pokušaji pronalaska nisu urodili plodom, sve dok [[6. 4.|6. travnja]] nije pronađeno njeno truplo, sakriveno u grmlju nekih 600–700 m od obiteljske kuće. 10. travnja se u lokalnu policijsku postaju prijavio '''Ivan Bulj''', lokalni političar i vlasnik radio-postaje, te priznao zločin; prema navodima hrvatskih medija, Bulja je na to potakla paralelna istraga koju je, nezadovoljan radom policije, uz pomoć nekoliko prijatelja pokrenuo otac ubijene djevojke. Uz Bulja je uhićen i njegov rođak Pavle Bulj, koji je na suđenju oslobođen optužbe, dok je Ivan Bulj pravomoćno osuđen na 27 godina zatvora, a što je nakon žalbe smanjeno na 22 godine zatvora.&lt;ref name=&quot;Marić&quot;&gt;{{cite news |last=Marić Banje |first=Katarina |authorlink= |date=25. svibnja 2021. |title=Ubojstvo Anđele Bešlić: ‘Slobodna‘ saznaje da je Ivanu Bulju odbijen četvrti zahtjev za uvjetnim otpustom, ali iz Kaznionice u Glini će ipak izaći 2024. godine! |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/crna-kronika/ubojstvo-andele-beslic-slobodna-saznaje-da-je-ivanu-bulju-odbijen-cetvrti-zahtjev-za-uvjetnim-otpustom-ali-iz-kaznionice-u-glini-ce-ipak-izaci-2024-godine-1101214 |work= |location=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date= 22. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nakon odsluženja kazne, 10. travnja 2024. je pušten na slobodu.

== Povezano ==
*[[Antonia Bilić]]
*[[Tijana Jurić]]

==Vanjske veze==
*{{cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040523/temedana01.asp|title=Sinjani su Anđelinog ubojicu već osudili|author=Toni Paštar|publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]''|accessdate=8. VIII 2014}}

== Reference ==
{{reflist}}
{{Authority control}}
{{klica}}

{{Lifetime|1985|2002|Besšlicć, Andđela}}

[[Kategorija:Žrtve ubistva]]
[[Kategorija:Biografije, Sinj]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]</text>
      <sha1>h63i9k5u6rir6dvn9051hrefh3eye1f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600841</id>
      <parentid>42600839</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:21:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30471-61</username>
        <id>355598</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42600841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2149" sha1="nzhg7mh0w3wob4ecld92ushjdb7wf01" xml:space="preserve">{{Izvor}}
{{Sređivanje}}
'''Anđela Bešlić''' ([[1985.]] - [[Sinj]], [[3. 3.|3. ožujak]] [[2002.]]) bila je srednjoškolska učenica iz [[Sinj]]a, čiji su nestanak i ubojstvo izazvali veliko zanimanje [[hrvatska|hrvatske]] javnosti. Njen nestanak je prijavljen nakon što se nije vratila sa koncerta ''[[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]'' u sinjskom Domu mladih. Pokušaji pronalaska nisu urodili plodom, sve dok [[6. 4.|6. travnja]] nije pronađeno njeno truplo, sakriveno u grmlju nekih 600–700 m od obiteljske kuće. 10. travnja se u lokalnu policijsku postaju prijavio '''Ivan Bulj''', lokalni političar i vlasnik radio-postaje, te priznao zločin; prema navodima hrvatskih medija, Bulja je na to potakla paralelna istraga koju je, nezadovoljan radom policije, uz pomoć nekoliko prijatelja pokrenuo otac ubijene djevojke. Uz Bulja je uhićen i njegov rođak Pavle Bulj, koji je na suđenju oslobođen optužbe, dok je Ivan Bulj pravomoćno osuđen na 27 godina zatvora, a što je nakon žalbe smanjeno na 22 godine zatvora.&lt;ref name=&quot;Marić&quot;&gt;{{cite news |last=Marić Banje |first=Katarina |authorlink= |date=25. svibnja 2021. |title=Ubojstvo Anđele Bešlić: ‘Slobodna‘ saznaje da je Ivanu Bulju odbijen četvrti zahtjev za uvjetnim otpustom, ali iz Kaznionice u Glini će ipak izaći 2024. godine! |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/crna-kronika/ubojstvo-andele-beslic-slobodna-saznaje-da-je-ivanu-bulju-odbijen-cetvrti-zahtjev-za-uvjetnim-otpustom-ali-iz-kaznionice-u-glini-ce-ipak-izaci-2024-godine-1101214 |work= |location=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date= 22. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nakon odsluženja kazne, 10. travnja 2024. je pušten na slobodu.

== Povezano ==
*[[Antonia Bilić]]

==Vanjske veze==
*{{cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040523/temedana01.asp|title=Sinjani su Anđelinog ubojicu već osudili|author=Toni Paštar|publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]''|accessdate=8. VIII 2014}}

== Reference ==
{{reflist}}
{{Authority control}}
{{klica}}

{{Lifetime|1985|2002|Besšlicć, Andđela}}

[[Kategorija:Žrtve ubistva]]
[[Kategorija:Biografije, Sinj]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]</text>
      <sha1>nzhg7mh0w3wob4ecld92ushjdb7wf01</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600860</id>
      <parentid>42600841</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:48:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-30471-61|~2026-30471-61]] ([[User talk:~2026-30471-61|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42400877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2184" sha1="el91y0wvk98cc2x0rh1mop2jn69wil0" xml:space="preserve">{{Izvor}}
{{Sređivanje}}
'''Anđela Bešlić''' ([[1985.]] - [[Sinj]], [[3. 3.|3. ožujak]] [[2002.]]) bila je srednjoškolska učenica iz [[Sinj]]a, čiji su nestanak i ubojstvo izazvali veliko zanimanje [[hrvatska|hrvatske]] javnosti. Njen nestanak je prijavljen nakon što se nije vratila sa koncerta ''[[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]'' u sinjskom Domu mladih. Pokušaji pronalaska nisu urodili plodom, sve dok [[6. 4.|6. travnja]] nije pronađeno njeno truplo, sakriveno u grmlju nekih 600–700 m od obiteljske kuće. 10. travnja se u lokalnu policijsku postaju prijavio '''Ivan Bulj''', lokalni demokršćanski političar i vlasnik radio-postaje, te priznao zločin; prema navodima hrvatskih medija, Bulja je na to potakla paralelna istraga koju je, nezadovoljan radom policije, uz pomoć nekoliko prijatelja pokrenuo otac ubijene djevojke. Uz Bulja je uhićen i njegov rođak Pavle Bulj, koji je na suđenju oslobođen optužbe, dok je Ivan Bulj pravomoćno osuđen na 27 godina zatvora, a što je nakon žalbe smanjeno na 22 godine zatvora.&lt;ref name=&quot;Marić&quot;&gt;{{cite news |last=Marić Banje |first=Katarina |authorlink= |date=25. svibnja 2021. |title=Ubojstvo Anđele Bešlić: ‘Slobodna‘ saznaje da je Ivanu Bulju odbijen četvrti zahtjev za uvjetnim otpustom, ali iz Kaznionice u Glini će ipak izaći 2024. godine! |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/crna-kronika/ubojstvo-andele-beslic-slobodna-saznaje-da-je-ivanu-bulju-odbijen-cetvrti-zahtjev-za-uvjetnim-otpustom-ali-iz-kaznionice-u-glini-ce-ipak-izaci-2024-godine-1101214 |work= |location=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date= 22. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Nakon odsluženja kazne, 10. travnja 2024. je pušten na slobodu.

== Povezano ==
*[[Antonia Bilić]]
*[[Tijana Jurić]]

==Vanjske veze==
*{{cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040523/temedana01.asp|title=Sinjani su Anđelinog ubojicu već osudili|author=Toni Paštar|publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]''|accessdate=8. VIII 2014}}

== Reference ==
{{reflist}}
{{Authority control}}
{{klica}}

{{Lifetime|1985|2002|Besšlicć, Andđela}}

[[Kategorija:Žrtve ubistva]]
[[Kategorija:Biografije, Sinj]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]</text>
      <sha1>el91y0wvk98cc2x0rh1mop2jn69wil0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Graševci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1777353</id>
    <revision>
      <id>42600809</id>
      <parentid>42349719</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T06:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5767" sha1="cxo8v9mwwzxilsulejeqzzb6xacmjjl" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Graševci
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Rasinski
|opština=Brus
|geografska_širina=
|geografska_dužina=
|nadm visina=689
|populacija=499
|poštanski kod=
|pozivni broj=037
|registarska oznaka=KŠ
|gšir=43.3500
|gduž=20.9833
}}
'''Graševci''' su naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Brus|opštini Brus]] u [[Rasinski okrug|Rasinskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 499 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 556 stanovnika).

== Demografija ==
U naselju Graševci živi 407 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,0 godina (39,9 kod muškaraca i 44,5 kod žena). U naselju ima 147 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
== Historija ==
Još u doba Rimljana, u današnjem ataru sela, nalazile su se topionice, koje su postojale i kroz Srednji vek, u doba cara Dušana i kneza Lazara, a čiji su radnici, pored &quot;regularnih&quot;, bili i kažnjenici po raznim osnovama. Zbog izuzetne težine rada u topionicama, i nezaobilaznim graškama znoja na licima rudara, smatra se da ime sela i dolazi od te reči, prvo Graševac, pa Graševci. Naime, za ovo selo je i vezana anegdota o tome kako su njegovi stanovnici izuzetne tvrdice, pa otuda i potiče izreka: &quot; Ako smo Cigani, nismo Graševčani.&quot; Graševci su 1866. imali 66 poreskih glava, a 1925. je zabeleženo 75 domaćinstava sa 599 stanovnika. Po popisu iz 1991., u selu je živelo 552 stanovnika, u141 domaćinstvu. Primetan je izraziti pad u broju stanovnika i nepravilnost starosne piramide.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:946 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:630 color:gray1
  from:start till:end
  bar:315 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,151)(77,161) color:blue  width:2 
  points:(77,161)(100,161) color:blue  width:2
  points:(100,161)(128,146) color:blue  width:2
  points:(128,146)(157,134) color:blue  width:2
  points:(157,134)(185,119) color:blue  width:2
  points:(185,119)(217,109) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=732
|p1953=789
|p1961=786
|p1971=706
|p1981=638
|p1991=556
|p1991n=536
|p2002s=508
|p2002=499
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|498|99.79}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|blue|1|0.20}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|0|0.0}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|2|6.66|6.66|2}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|7|23.33|26.66|8}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|7|23.33|43.33|13}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|15|50.0|60.0|18}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|13|43.33|63.33|19}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|18|60.0|43.33|13}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|12|40.0|63.33|19}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|14|46.66|43.33|13}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|24|80.0|46.66|14}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|20|66.66|46.66|14}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|53.33|56.66|17}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|23|76.66|20.0|6}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|19|63.33|56.66|17}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|15|50.0|46.66|14}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|14|46.66|66.66|20}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|25|83.33|33.33|10}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|7|23.33|16.66|5}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|15|50.0|36.66|11}}
|prosekm=39.9
|prosekž=44.5
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|103|115|128|139|140|141|147|26|33|20|29|18|13|4|3|-|1|3.39}}

{{BrakNaseljaSrbija|219|76|129|12|1|1|207|39|131|34|1|2}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|126|51|-|-|40|4|13|3|3|2|50|19|-|-|18|-|1|2|3|1|176|70|-|-|58|4|14|5|6|3|-|4|4|-|1|-|-|-|1|-|-|2|3|1|-|-|-|-|-|4|6|3|2|-|-|-|1}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Grasevci.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/grasevci/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.brusonline.com/o-brusu/legende-bruskog-kraja/1730-grasevci.html Graševci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190824041405/http://www.brusonline.com/o-brusu/legende-bruskog-kraja/1730-grasevci.html |date=2019-08-24 }}
{{Opština Brus}}

[[Kategorija:Opština Brus]]
[[Kategorija:Naselja u Rasinskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>cxo8v9mwwzxilsulejeqzzb6xacmjjl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Бар (град)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1890663</id>
    <redirect title="Bar (Crna Gora)" />
    <revision>
      <id>42600723</id>
      <parentid>6229125</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:37:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bar (Crna Gora)]]</comment>
      <origin>42600723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bar (Crna Gora)]]</text>
      <sha1>lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Game of Thrones</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2132994</id>
    <revision>
      <id>42600744</id>
      <parentid>42486234</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:26:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33202" sha1="qitdo1gw24g086r7qtk4fiib9muf2r7" xml:space="preserve">{{about|TV seriji|roman|A Game of Thrones{{!}}''A Game of Thrones''|ostala djela sa istim imenom|A Game of Thrones (razvrstavanje)}}

 {{Infokutija02 TV
 |naziv_emisije = Game of Thrones
 |slika = Game of Thrones title card.jpg
 |žanr = {{plainlist|
&lt;!-- Before adding a flavor of fantasy, such as high, epic or medieval fantasy, please cite a reliable source. --&gt;
* [[Fantasy|fantastika]]
* [[drama]]
}}
 |format = [[dramska serija]]
 |kreator = {{plainlist|
* [[David Benioff]]
* [[D. B. Weiss]]
}}
 |based_on = {{Based on|''[[A Song of Ice and Fire]]''|[[George R. R. Martin]]}}
 |uloge  = &lt;!--Do not add cast without consensus on the talk page--&gt;v. [[Popis likova Game of Thrones characters#Glavni likovi|Popis likova ''Game of Thrones'']]
 |kompozitor = [[Ramin Djawadi]]
 |zemlja  = {{flag|Sjedinjene Države}}
 |jezik = English
 |br_sezona = 8 &lt;!-- Only update after a new season begins --&gt;
 |br_epizoda = 73 &lt;!-- Only update after a new episode airs --&gt;
 |lista_epizoda = 
|izvršni_producent  = {{plainlist|
&lt;!--- Season 1 ---&gt;
* David Benioff
* D. B. Weiss
&lt;!--- Season 3 ---&gt;
* [[Carolyn Strauss]]
* Frank Doelger
* [[Bernadette Caulfield]]
&lt;!--- Season 6 ---&gt;
* [[Bryan Cogman]]
&lt;!--- Season 8 ---&gt;
* [[Miguel Sapochnik]]
* [[David Nutter]]
}}
| producent                 = {{plainlist|
&lt;!--- Season 1 ---&gt;
* [[Mark Huffam]]
* Frank Doelger
&lt;!--- Season 3 ---&gt;
* Chris Newman
* Greg Spence
&lt;!--- Season 5 ---&gt;
* Lisa McAtackney
* Bryan Cogman
&lt;!--- Season 8 ---&gt;
* Duncan Muggoch
}}
| lokacija                = &lt;!-- Per [[WP:OVERLINK]] we do not wikilink the names of countries. --&gt;&lt;!-- Try to keep in order of prevalence --&gt;{{plainlist|
* Sjeverna Irska &lt;!-- Main shooting location is studios in Belfast, used for most interior scenes. Also used for Winterfell, Castle Black, Vaes Dothrak, Riverrun, Iron Islands. --&gt;
* Hrvatska &lt;!-- King's Landing, Red Keep, Red Waste, Qarth, Meereen --&gt;
* Island &lt;!-- Scenes north of the Wall --&gt;
* Španija &lt;!-- Dorne, Volantis --&gt;
* Malta &lt;!-- S1 King's Landing exterior --&gt;
* Maroko &lt;!-- S3 Astapor, Yunkai --&gt;
}}
| kompanija                  = {{plainlist|
* Television 360
* Grok! Television
* Generator Entertainment
* Startling Television
* Bighead Littlehead
}}
 |trajanje = 50–65 min. &lt;!-- Shortest: 50:32, longest: 65:17 --&gt;
 |kanal = [[HBO]]
 |slika_format = {{plainlist|
* [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]])
}}
| distributer              = [[Warner Bros. Television Distribution]]
 |audio_format = [[Dolby Digital]] 5.1
| slika_format           = [[High-definition television|HDTV]] [[1080i]]
 |početak = {{Start date|2011|4|17|df=y}}
 |kraj = {{End date|2019|5|19|df=y}}
 |status = završena
| srodno                  = ''[[Thronecast]]''&lt;br /&gt;''[[After the Thrones]]''
 |website = http://www.hbo.com/game-of-thrones
 |production_website = http://www.makinggameofthrones.com/
}}

'''Igra prijestolja '''(eng. Game of Thrones) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] fantastična televizijska serija koju su kreirali David Benioff i D. B. Weiss u suradnji s televizijskom kućom HBO. Serija je adaptacija novela &quot;Pjesme vatre i leda&quot;, Georgea R. R. Martina, od kojih je prva po redu &quot;Igra prijestolja&quot;.  Serija je snimana u filmskom studiju u [[Belfast]]u te na lokacijama u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], [[Malta|Malti]], [[Škotska|Škotskoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Island]]u, [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Maroko|Maroku]]. Premijera serije održala se na HBO-u u SAD-u 17.travnja 2011. Dva dana nakon premijere četvrte sezone u Travnju 2014., HBO je obnovio Igru prijestolja za petu i šestu sezonu.

Serija je smještena na izmišljenim kontinentima Westerosu i Essosu na kraju ljetnog desetljeća, te isprepliće nekoliko područja radnji. Prvo područje prati sljedbenike nekoliko plemenitih kuća u građanskome ratu za željezno prijestolje sedam kraljevstava, drugo područje pokriva nadolazeću opasnost predstojeće zime i mitska bića sa Sjevera, treće područje prikazuje radnju koja se vrti oko posljednjeg potomka velike dinastije koji želi svojoj dinastiji vratiti prijestolje. Kroz &quot;moralno otuđene&quot; likove, serija se bavi piranjima hijerarhije, religije, odanosti, korupcije, građanskog rata, zločina i kazne.

Igra prijestolja privukla je rekordan broj gledatelja na HBO i pridobila fanove diljem svijeta. Serija je pridobila pozitivne ocijene kritičara obzirom na količinu golotinje, psovanja kao i fizičkog i seksualnog nasilja. Serija je osvojila velik broj nagrada i nominacija kao što su nagrada Emmy-a za najbolju dramsku seriju (u sve tri sezone), nominacija Zlatnog globusa za najbolju televizijsku seriju, i još mnoge. Peter Dinklage osvojio je nagradu Emmy za najboljeg glumca u seriji ulogom Tyriona Lannistera.
== Glumačka postava i likovi ==

Sean Bean predvodi mnogobrojnu glumačku postavu u prvoj sezoni kao Lord Eddard &quot;Ned&quot; Stark, patrijarh glavne obitelji serije - Starkova. Njegovu ženu, Catelyn Stark (rođ. Tully) glumi Michelle Fairley. Njihova djeca su Robb (Richard Madden), Sansa (Sophie Turner), Arya (Maisie Williams) i Bran (Isaac Hempstead Wright). Kit Harington glumi Nedovog sina kojeg ima s drugom ženom, Jona Snowa, a Alfie Allen glumi Theona Greyjoya političkog taoca štićenika Lorda Starka. Kralja Roberta Baratheona glumi [[Mark Addy]], a njegovu ženu, kraljicu Cersei Lannister, glumi Lena Headey. Kraljica ima dva brata: blizanca Ser Jaime Lannistera (Nikolaj Coster-Waldau) i pametnog patuljka Tyriona ([[Peter Dinklage]]). Najstariji sin kralja i kraljice je princ Joffrey Baratheon (Jack Gleeson), a njegov ''bodyguard'' je Sandor &quot;The Hound&quot; Clegane (Rory McCann). Aidan Gillen glumi Petyra &quot;Littlefinger&quot; Baelisha.

Preko mora (''Narrow Sea'') nalaze se Viserys (Harry Lloyd) i Daenerys &quot;Dany&quot; Targaryen (Emilia Clarke), prognana djeca prethodnog kralja kojeg je kralj Robert svrgnuo, a njih dvoje otjerao. Sada oboje žele natrag na prijestolje. Dany je udana za Khala Drogoa (Jason Momoa), vođa Dothrakija, uz obećanje da će skupiti vojsku za Visere. Iain Glen glumi prognanog kneza Joraha Mormonta koji se zakleo na pomoć i zaštitu Visera.&lt;ref name=&quot;HR 2011-04&quot;&gt;{{cite news|title=Game of Thrones review |newspaper=The Hollywood Reporter |date=April 15, 2011 |first=Tim |last=Goodman |accessdate=May 11, 2011|url=http://www.hollywoodreporter.com/review/game-thrones-tv-review-174120 }}&lt;/ref&gt;

== Produkcija ==
=== Koncepcija i razvoj ===
Razvoj serije započeo je još u [[siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine.&lt;ref name=&quot;variety2007-01&quot;&gt;{{cite news|last=Fleming|first=Michael|title =HBO turns ''Fire'' into fantasy series|work=Variety |date =January 16, 2007|accessdate=March 2, 2010|url=http://www.variety.com/article/VR1117957532.html?categoryid=14&amp;cs=1}}&lt;/ref&gt; Nakon što su otkupili prava na ekranizaciju romana u međunarodnu kabelsku televizijsku seriju, HBO je unajmio Davida Benioffa i D. B. Weissa da napišu seriju i djeluju u njoj kao izvršni producenti. Prvotno je planirano da sve epizode osim jedne pišu njih dvojica, a tu jednu bi napisao sam autor romana George R. R. Martin.&lt;ref name=&quot;d&amp;dlocationages&quot;&gt;{{cite web | last =Benioff | first =David | coauthors = D. Weiss | title =Hello from Benioff and Weiss | publisher=Westeros: The ''A Song of Ice and Fire'' Domain | date=November 19, 2008 | url= http://asoiaf.westeros.org/index.php?showtopic=32275&amp;st=40&amp;p=1593863&amp;#entry1593863}}&lt;/ref&gt; Međutim, Jane Espenson i Bryan Cogman su kasnije unajmljeni da napišu po jednu epizodu prve sezone.&lt;ref name=&quot;gotfactsheet&quot;&gt;{{cite web  |title=From HBO | last=Martin | first=George R. R. | date=July 16, 2010 | work=Not a Blog | publisher=LiveJournal| url=http://grrm.livejournal.com/164794.html}}&lt;/ref&gt;

Benioff se humoristično našalio da će [[Filmska adaptacija|adaptacija]] serije ličiti na &quot;[[Obitelj Soprano|Sopranose]] u [[Međuzemlje|Međuzemlju]]&quot;, referirajući se na njezin intrigantan zaplet i mračan prizvuk u svijetu fantazije.&lt;ref name=&quot;q&amp;anymag&quot;&gt;{{Cite news | last=Kachka | first=Boris | title=Dungeon Master: David Benioff | newspaper=New York Magazine | volume=2008 | issue=May 26 | date=May 18, 2008 | url= http://nymag.com/arts/books/features/47040/}}&lt;/ref&gt; Budžet serije ''Igra prijestolja'' sličan je onome koji je imala serija Rim.&lt;ref name=&quot;ewhbonewpolicy&quot;&gt;{{Cite journal |last=Rice |first=Lynette |title=A Network Gets Its Bite Back |journal=Entertainment |work=Entertainment Weekly |date=January 8, 2010 |issue=1084 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20333840,00.html |access-date=2014-09-16 |archive-date=2011-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711115105/http://www.ew.com/ew/article/0,,20333840,00.html }}&lt;/ref&gt; Pilot epizoda je navodno koštala između 5 i 10 milijuna [[dolar]]a&lt;ref name=&quot;tlfincidental&quot;&gt;{{cite news | last=Hibberd | first=James | work=The Live Feed | newspaper=The Hollywood Reporter | title=HBO: 'Game of Thrones' dailies 'look fantastic' | url=http://livefeed.hollywoodreporter.com/2010/01/hbo-games-of-thrones-dailies-look-fantastic.html | date=January 14, 2010 | accessdate=July 24, 2010 | archivedate=2010-06-17 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20100617210332/http://livefeed.hollywoodreporter.com/2010/01/hbo-games-of-thrones-dailies-look-fantastic.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, a kompletan budžet prve sezone je procijenjen na 50-60 milijuna dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/game-thrones-by-numbers-178659|title='Game Of Thrones' by The Numbers|last=Goldberg|first=Lesley|date=April 14, 2011|publisher=The Hollywood Reporter|accessdate=April 14, 2011}}&lt;/ref&gt;

HBO je unajmio eksperta za jezik, Davida J. Petersona koji je razvio jezik Dotharkija: &quot;Jezik posjeduje svoj jedinstveni zvuk, opsežan rječnik s preko 1800 riječi i kompleksnu gramatičku strukturu&quot;.&lt;ref name=&quot;timetunedin&quot;&gt;{{cite press release | title = Today in Fictional-Language News: HBO Speaks Dothraki |work=Time | date = April 12, 2010 | url = http://tunedin.blogs.time.com/2010/04/12/today-in-fictional-language-news-hbo-speaks-dothraki/}}&lt;/ref&gt; Prva i druga verzija scenarija pilot epizode, autora Benioffa i Weissa, poslana je HBO-u u [[kolovoz]]u 2007.&lt;ref name=&quot;pwinterview&quot;&gt;{{cite news | last =Hudson | first = Laura | title =Talking with George R. R. Martin Part 2 | publisher=Publishers Weekly | date =August 14, 2007 | url = http://www.publishersweekly.com/article/CA6468840.html%20Publishers%20Weekly%20interview}}&lt;/ref&gt; odnosno u [[lipanj|lipnju]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;notablog1&quot;&gt;{{cite web  |title=Ice &amp; Fire on HBO | last=Martin | first=George R. R. | date=June 13, 2008 | work=Not a Blog | publisher=LiveJournal | url=http://grrm.livejournal.com/2008/06/13/}}&lt;/ref&gt; Iako su se obje verzije svidjele HBO-u&lt;ref name=&quot;ewq&amp;a&quot;&gt;{{cite news | last =Kirschling | first =Gregory | title =By George! | work =Entertainment Weekly | date =2007 November | url =http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html | access-date =2014-09-16 | archive-date =2011-12-25 | archive-url =https://web.archive.org/web/20111225181437/http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html }}&lt;/ref&gt;, pilot epizoda nije naručena sve do [[studeni|studenog]] 2008. godine&lt;ref name=&quot;variety2&quot;&gt;{{cite news | last =Littleton | first =Cynthia | title =Fantasy sits on ''Thrones'' |work=Variety  | date =November 11, 2008 | url = http://www.variety.com/article/VR1117995693.html?categoryid=14&amp;cs=1|accessdate=March 11, 2010}}&lt;/ref&gt;, a cijeli proces vjerojatno je odugovlačio poznati štrajk scenarista 2007/2008.

=== Dodjeljivanje uloga ===
==== Prva sezona ====
[[5. svibnja]] [[2009.]] godine službeno je objavljeno da će [[Peter Dinklage]] glumiti Tyriona Lannistera u pilot epizodi koju će režirati Tom McCarthy.&lt;ref name=&quot;thr&quot;&gt;{{cite news | title = Two will play HBO's 'Game' | work = [[The Hollywood Reporter]] | date = May 5, 2009 | last = Andreeva | first = Nellie | url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090509074111/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62 | archivedate = 2009-05-09 | accessdate = May 12, 2009 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; [[19. srpnja]] 2009. godine nastavilo se s objavljivanjem odluka o dodjeli glumaca, uključujući i objavu da je Sean Bean izabran za ulogu Neda Starka&lt;ref name=&quot;reuters5cast&quot;&gt;{{cite news | last =Kit | first =Borys | coauthors =Nellie Andreeva | title = Sean Bean ascends to &quot;Game of Thrones&quot; |agency=Reuters   | date =July 19, 2009 | url = http://www.reuters.com/article/filmNews/idUSTRE56J09D20090720 | accessdate =July 20, 2009}}&lt;/ref&gt;  čime su se potvrdile glasine stare nekoliko dana.&lt;ref name=&quot;spillthebeans&quot;&gt;{{cite web|url=http://winter-is-coming.blogspot.com/2009/07/insider-sean-bean-cast-as-ned.html|title=Insider: Sean Bean cast as Ned|work=&quot;Winter Is Coming&quot; blog |accessdate=July 15, 2009}}&lt;/ref&gt; Ostali glumci koji su potpisali svoje pojavljivanje u pilot epizodi bili su Kit Harington u ulozi Jona Snowa, Jack Gleeson kao Joffrey Baratheon, Harry Lloyd kao Veserys Targaryen i Mark Addy kao Robert Baratheon.&lt;ref name=&quot;acastingwewillgo&quot;&gt;{{cite web|last=Martin|first=George R. R.|title=A Casting We Will Go  | work=Not a Blog | publisher=LiveJournal |accessdate=July 20, 2009|url=http://grrm.livejournal.com/95840.html}}&lt;/ref&gt;

Početkom kolovoza 2009. godine otkriveno je da će lik Catelyn Stark glumiti Jennifer Ehle. [[20. kolovoza]] nastavilo se s objavama, pa je tako najavljeno da će Nikolaj Coster-Waldau glumiti Jamiea Lannistera, Tamzin Merchant lik Daenerys Targaryen, Richard Madden će se pojaviti u ulozi Robba Starka, Iain Glen će biti Jorah Mormont, Alfie Allen će biti Theon Greyjoy, a Sophie Turner i Maisie Williams će glumiti sestre Sansu i Aryju Stark. [[1. rujna]] objavljeno je da će Lena Headey glumiti Cersei Lannister.&lt;ref name=&quot;ctryan&quot;&gt;{{cite news | last =Ryan | first =Maureen | title =Royal HBO role filled by 'Terminator: Sarah Connor' actress | newspaper =Chicago Tribune | date =September 1, 2009 | url =http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/09/game-of-thrones-hbo-.html | accessdate =September 1, 2009 | archive-date =2013-10-19 | archive-url =https://web.archive.org/web/20131019232657/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/09/game-of-thrones-hbo-.html | dead-url =yes }}&lt;/ref&gt; [[23. rujna]] Martin je potvrdio da je Rory McCan dobio ulogu Sandora Cleganea.&lt;ref name=&quot;grrmmccann&quot;&gt;{{cite web |title=As Sandor Clegane, the Hound... |last=Martin |first=George R. R. |date=September 26, 2009 |work=Not a Blog |publisher=LiveJournal |accessdate=September 26, 2009 |url=http://grrm.livejournal.com/109392.html |archive-date=2016-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817123724/http://grrm.livejournal.com/109392.html }}&lt;/ref&gt; [[14. listopada]] potvrđeno je da će Isaac Hempstead-Wright glumiti Brana Starka, a tri dana kasnije objavljeno je da će Jason Momoa glumiti Khala Drogoa.&lt;ref name=&quot;ctryanbran&quot;&gt;{{cite news | last =Ryan | first =Maureen | title =The 'Games' afoot: HBO's 'Game of Thrones' gears up | date =October 13, 2009 | url =http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/10/game-of-thrones-hbo.html | accessdate =January 13, 2009 | work =Chicago Tribune | archive-date =2016-08-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160818052117/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/10/game-of-thrones-hbo.html | dead-url =yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon što je pilot epizoda snimljena i serija odobrena za kompletnu sezonu, službeno je objavljeno da će se promijeniti glumica za lik Catelyn pa je Michelle Fairley zamijenila Jennifer Ehle.&lt;ref name=&quot;fairley&quot;&gt;{{cite news | last = Andreeva | first = Nellie | title = Fairley to replace Ehle in HBO's 'Thrones' | newspaper = Hollywood Reporter | date = August 3, 2009 | url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i21cea1586dd4edf533b1d96d3d3b5d32 | access-date = 2014-09-16 | archivedate = 2010-03-22 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100322202633/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i21cea1586dd4edf533b1d96d3d3b5d32 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Kasnije je također potvrđeno da će glumica Emilia Clarke zamijeniti glumicu Tanzin Merchant u liku Daenerys.&lt;ref name=&quot;clarke1&quot;&gt;{{cite news | last =Ryan | first =Maureen | title =Exclusive: 'Game of Thrones' recasts noble role | work =Chicago Tribune | date =May 21, 2010 | url =http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html | access-date =2014-09-16 | archive-date =2016-08-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160803070636/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html | dead-url =yes }}&lt;/ref&gt;

==== Druga sezona ====
Dva dana nakon emitiranja pilot epizode, HBO je odobrio snimanje druge sezone. Dodjeljivanje uloga za drugu sezonu započelo je u svibnju 2011. godine.&lt;ref name=&quot;Season 2 casting&quot;&gt;{{cite web |title=HBO hit series 'Game of Thrones' Season 2 casting calla and auditions |publisher=TVShowAuditions.info blog |month=May |year=2011 |accessdate=May 11, 2011 |last=Baltes |first=Alan |url=http://www.tvshowauditions.info/2011/05/hbo-hit-series-game-of-thrones-season-2.html |archivedate=2011-05-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110505205541/http://www.tvshowauditions.info/2011/05/hbo-hit-series-game-of-thrones-season-2.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; HBO je najavio da će žensku ratnicu Brienne od Tartha glumiti Gwendoline Christie&lt;ref name=&quot;Hibberd Christie&quot;&gt;{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' casts fan favorite Brienne|accessdate=July 8, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=July 8, 2011|url=http://insidetv.ew.com/2011/07/08/brienne-game-of-thrones/|archive-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423104709/http://insidetv.ew.com/2011/07/08/brienne-game-of-thrones/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;, bivšeg krijumčara Davosa Seawortha će glumiti Lian Cunningham&lt;ref&gt;{{cite news|title='Game of Thrones' Casts Liam Cunningham as Davos Seaworth| date=July 19, 2011  |first=Jethro |last= Nededog |newspaper=[[The Hollywood Reporter]] |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-casts-liam-cunningham-213124}}&lt;/ref&gt;, Oliver Ford Davies biti će Maester Cressen&lt;ref&gt;{{cite web|date=July 20, 2011|title=South Park Lives, Ringer Nabs Dexter Baddie, Thrones Castings, and More|first=Megan|last=Masters|publisher=TVLine.com|url=http://www.tvline.com/2011/07/tvline-items-south-park-renewed-ringer-jaime-murray/|access-date=2014-09-16|archive-date=2012-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118175419/http://www.tvline.com/2011/07/tvline-items-south-park-renewed-ringer-jaime-murray/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;, Stephen Dillane će biti Robertov brat Stannis Baratheon&lt;ref name=&quot;Hibberd Dillane&quot;&gt;{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' casts sorceress Melisandre and Stannis Baratheon|url=http://insidetv.ew.com/2011/07/19/stannis-melisandre/|accessdate=July 19, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=July 19, 2011|archive-date=2011-09-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20110902223529/http://insidetv.ew.com/2011/07/19/stannis-melisandre/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;, Natalie Dormer će biti Lady Margaery Tyrell&lt;ref name=&quot;Hibberd Dormer&quot;&gt;{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Tudors' star joins 'Game of Thrones' cast|url=http://insidetv.ew.com/2011/06/23/game-of-thrones-casting/|accessdate=June 23, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=June 23, 2011|archive-date=2012-04-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20120422200807/http://insidetv.ew.com/2011/06/23/game-of-thrones-casting/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;, Carice van Houten će biti Melisandre od Asshaija, Gemma Whelan će biti Yara Greyjoy (&quot;Asha&quot; u romanima; njezino ime promijenjeno je za potrebe serije da bi se izbjegla konfuzija s Oshom)&lt;ref name=&quot;Hibberd Whelan&quot;&gt;{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' casts Theon's fierce sister|url=http://insidetv.ew.com/2011/08/02/game-of-thrones-greyjoy-asha/|accessdate=August 2, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=August 2, 2011|archive-date=2014-10-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20141024164742/http://insidetv.ew.com/2011/08/02/game-of-thrones-greyjoy-asha/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;, Nonso Anozie će biti Xaro Xhoan Daxos&lt;ref name=&quot;Jolie Lash&quot;&gt;{{cite news|last=Lash|first=Jolie|title=Two New Faces Join ‘Game Of Thrones’ Season 2|url=http://www.accesshollywood.com/news/theon-greyjoy-gets-a-sister-and-daenerys-gets-an-adviser-in-game-of-thrones-season-2_article_51531|accessdate=August 3, 2011|work=Access Hollywood|publisher=Access Hollywood|date=August 2, 2011}}&lt;/ref&gt;, Tom Wlaschiha će biti Jaqen H'ghar&lt;ref&gt;http://winter-is-coming.net/2011/08/exclusive-tom-wlaschiha-is-jaqen-hghar/&lt;/ref&gt;, Kerr Logan će biti Matthos Seaworth&lt;ref&gt;[http://www.westeros.org/GoT/News/Entry/Meet_Xaro_Xhoan_Daxos/ Meet Xaro Xhoan Daxos]&lt;/ref&gt;, a Roy Dotrice će biti Pyromancer Hallyne.&lt;ref&gt;http://winter-is-coming.net/2011/08/roy-dotrice-is-pyromancer-hallyne/&lt;/ref&gt; Također, zaslužno mjesto u tri epizode druge sezone pripada [[Hrvati|Hrvatu]] [[Slavko Juraga|Slavku Juragi]] koji tumači kralja svile.

=== Lokacije snimanja ===
Snimanje prve sezone započelo je [[26. srpnja]] [[2010.]] godine u Paint Hall studiju u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]&lt;ref name=&quot;nigov&quot;&gt;{{cite press release | title = HBO to film TV pilot in Belfast, Northern Ireland | publisher = Northern Ireland Executive | date = April 21, 2009 | url = http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm | access-date = 2014-09-16 | archive-date = 2016-04-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160430032117/http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;, te u gradu [[Mdina]] na otoku [[Malta]]. Dodatne lokacije za potrebe snimanja pilot epizode&lt;ref name=&quot;ctryanbran&quot;/&gt; uključivale su Carncastle&lt;ref name=&quot;cairncastlebt&quot;&gt;{{cite news | title =Northern Ireland fans queue to meet sci-fi guru George RR Martin | publisher=Belfast Telegraph | date =November 4, 2009 | url = http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/film-tv/news/northern-ireland-fans-queue-to-meet-scifi-guru-george-rr-martin-14548637.html}}&lt;/ref&gt;, Shane's Castle&lt;ref name=&quot;shanecastlebbc&quot;&gt;{{Cite video | people = Maggie Taggart | title = Fantasy epic to be filmed in Belfast |publisher=BBC News  | location = Belfast | date = March 3, 2010| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/northern_ireland/8548527.stm }}&lt;/ref&gt;, Castle Ward&lt;ref name=&quot;castlewardmb&quot;&gt;{{cite web | url=http://theministerspen.blogspot.com/2009/11/game-of-thrones.html |title=Game of Thrones | last= McCausland | first=Nelson | date=November 5, 2009 | work=Nelson's View – The Minister's Pen | publisher=Blogger}}&lt;/ref&gt;, Magheramorne&lt;ref&gt;{{cite web |author=Published on Thu Jun 24 13:40:52 BST 2010 |url=http://www.larnetimes.co.uk/news/Extras-needed-for-new-TV.6382643.jp |title=Extras needed for new TV show – Local |publisher=Larne Times |accessdate=May 11, 2011 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i Tollymore Forest Park - sve u Sjevernoj Irskoj. Za potrebe snimanja također je korišten i dvorac Doune u [[Škotska|Škotskoj]].&lt;ref name=&quot;bbcnewsdoune&quot;&gt;{{cite press release | title = Medieval keep becomes film set |publisher=BBC News  | date = October 23, 2009 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/tayside_and_central/8322843.stm}}&lt;/ref&gt; Serija se od druge sezone snima i u [[Dubrovnik]]u.

== Kritike i nagrade ==
[[Datoteka:Peter Dinklage 2008.jpg|mini|150px|Peter Dinklage - glumac koji u seriji ''Igra prijestolja'' tumači ulogu Tyriona Lannistera]]
Razni mediji opisivali su da je iščekivanje početka prikazivanja serije vrlo veliko, uz mnoštvo obožavatelja koji pozorno prate svaku novu vijest vezanu za razvoj iste.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{Cite news | url= http://www.guardian.co.uk/tv-and-radio/tvandradioblog/2010/jul/22/game-of-thrones-most-anticipated |title=Is A Game of Thrones the most eagerly anticipated TV show ever? | date=July 23, 2010 |work=The Guardian |location=UK |  | first=Mathilda | last=Gregory}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LATimes&quot;&gt;{{Cite news |  last =Colins | first =Scott|title=With 'Game of Thrones,' HBO is playing for another 'True Blood' | date=August 8, 2010 |work=Los Angeles Times|url= http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2010/08/with-game-of-thrones-hbo-is-plotting-for-another-true-blood.html }}&lt;/ref&gt; Do [[travanj|travnja]] 2011. godine, mnogi zabavni mediji stavili su seriju na vrhu svojih lista &quot;najiščekivanijih serija godine&quot;.&lt;ref name=&quot;ewtop10shows&quot;&gt;{{Cite journal |last=Tucker |first=Ken |title=10 TV Events to Look Forward to in 2011 |journal=Entertainment |work=Entertainment Weekly |date=January 1, 2011 |issue=1084 |url=http://watching-tv.ew.com/2011/01/01/2011-tv-fringe-oscars-kennedy-franco-game-of-thrones/ |access-date=2014-09-16 |archive-date=2015-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111060147/http://watching-tv.ew.com/2011/01/01/2011-tv-fringe-oscars-kennedy-franco-game-of-thrones/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timetop2011&quot;&gt;{{cite news|last=Poniewozik|first=James|title=Vacation Robo-Post: TV to Look Forward to in 2011|work=TIME|date=December 30, 2010|accessdate=January 6, 2011|url=http://tunedin.blogs.time.com/2010/12/30/vacation-robo-post-tv-to-look-forward-to-in-2011/|archive-date=2011-08-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110816184556/http://tunedin.blogs.time.com/2010/12/30/vacation-robo-post-tv-to-look-forward-to-in-2011/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Većina kritika za seriju su bile vrlo pozitivne od čega su posebno hvaljene visoka produkcija, scenografija, neodoljivi likovi, a poseban je naglasak stavljen na djecu koja glume svoje uloge.&lt;ref name=&quot;TV Guide review&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tvguide.com/News/Roush-Review-Thrones-1031879.aspx |title=Roush Review: Grim Thrones Is a Crowning Achievement|first=Matt |last=Roush |publisher=Tvguide.com |date=April 15, 2011 |accessdate=May 11, 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Entertainment Weekly Review&quot;&gt;{{cite web |author=Tucker, Ken |title=Game of Thrones (2011) |publisher=EW.com |date=April 14, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20481542,00.html |archive-date=2014-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141017221329/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20481542%2C00.html }}&lt;/ref&gt; Tim Gooman je u svojoj kritici za Hollywood Reporter napisao: &quot;Već nakon nekoliko prvih minuta pilot epizode serije ''Igra prijestolja'' jasno je da se isplatilo toliko dugo čekati&quot;.&lt;ref name=&quot;HR 2011-04&quot;/&gt; Mary McNamara iz Los Angeles Timesa prozvao ju je &quot;...odličnom serijom političkih i psiholoških intriga prepunom sjajnih likova, isprepletenu mračnim zapletima i uz dodir prave fantazije&quot;.&lt;ref name=&quot;Los Angeles Times Review&quot;&gt;{{cite web |last=McNamara |first=Mary  |title=Swords, sex and struggles |work=Los Angeles Times |date=April 15, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.latimes.com/entertainment/news/tv/la-et-game-of-thrones-review-20110415,0,5959180.story}}&lt;/ref&gt; Linda Stasi iz New York Posta dala je seriji tri i pol od četiri zvjezdice: &quot;Scenografija, gluma i nevjerojatni setovi naprosto oduzimaju dah&quot;.&lt;ref name=&quot;New York Post Review&quot;&gt;{{cite news |title=Fantasy land -'Game of Thrones': battles, sex &amp; incest |first=Linda|last=Stasi |newspaper=New York Post |date=April 15, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.nypost.com/p/entertainment/tv/fantasy_land_mq7KI0k8naC8JhUQWPvGXM }}&lt;/ref&gt; Mnogi kritičari hvalili su glumca [[Peter Dinklage|Petera Dinklagea]] koji u seriji glumi lika Tyriona Lannistera. Ken Tucker za Entertainment Weekly je napisao: &quot;...ako Dinklage na dobije nominaciju za Emmy za njegovu pametnu i odrješitu ulogu Tyriona Lannistera, bit će to prava katastrofa&quot;, dok je Mary McNamara iz Los Angeles Timesa napisala: &quot;Ako taj čovjek ne osvoji nagradu, netko bi morao ostati bez glave&quot;.&lt;ref name=&quot;Los Angeles Times Review&quot;/&gt;

Do [[3. kolovoza]] [[2011.]] godine serija ''Igra prijestolja'' na popularnoj web stranici Metacritic ima ocjenu 79 od 100 temeljenu na 28 zaprimljenih kritika.&lt;ref name=&quot;Metacritic review average&quot;&gt;{{cite web |title=Game of Thrones – Season 1 Reviews, Ratings, Credits, and More at Metacritic |publisher=Metacritic.com |date=April 17, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-1 }}&lt;/ref&gt;

Pilot epizoda emitirana [[17. travnja]] u [[SAD|SAD-u]] privukla je 2.2 milijuna gledatelja&lt;ref name=&quot;tvbythenumber&quot;&gt;[http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/hbo-renews-game-of-thrones-for-second-season-premiere-grossed-4-2-million-on-hbo-sunday-night/89922/ Updated: HBO Renews &quot;Game of Thrones&quot; For Second Season; Premiere Grossed 4.2 Million on HBO Sunday Night] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817090553/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/hbo-renews-game-of-thrones-for-second-season-premiere-grossed-4-2-million-on-hbo-sunday-night/89922/ |date=2016-08-17 }}. ''TV by the Numbers''. Zap2it.com. April 19, 2011.&lt;/ref&gt;, a sveukupno ju je pogledalo 5.4 milijuna gledatelja kroz razna emitiranja u [[nedjelja|nedjelju]] i [[ponedjeljak]] navečer.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://winter-is-coming.net/2011/04/game-of-thrones-premiere-ratings-released/ |title=Game of Thrones premiere ratings released |publisher=Winter is Coming blog |date=April 2011}}&lt;/ref&gt; U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]] pilot epizodu u ponedjeljak, [[18. travnja]] pogledalo je 743 tisuće ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |title='Game of Thrones' A Hit Abroad, Sets Ratings Highs for U.K.'s Sky Atlantic |date=April 19, 2011 |work=TV By The Numbers |publisher=Zap2It.com |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/game-of-thrones-a-hit-abroad-sets-ratings-highs-for-u-k-s-sky-atlantic/89993/ |access-date=2014-09-16 |archivedate=2016-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160817123724/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/game-of-thrones-a-hit-abroad-sets-ratings-highs-for-u-k-s-sky-atlantic/89993/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IFTN-Game of Thrones&quot;&gt;{{cite web |title=HBO Re-commissions 'Game of Thrones'  |publisher=IFTN |location=Ireland
 |accessdate=April 22, 2011 |url=http://iftn.ie/?act1=record&amp;aid=73&amp;rid=4283819&amp;sr=1&amp;tpl=archnews
}}&lt;/ref&gt; HBO je službeno objavio da su snimanje druge sezone odobrili na temelju rezultata gledanosti pilot epizode. Do emitiranja posljednje epizode prve sezone [[20. lipnja]], gledanost u SAD-u podigla se na 3 milijuna gledatelja.&lt;ref name=&quot;tvbythenumber2&quot;&gt;{{cite web |title=Updated: Ned Who? 'Game of Thrones' Soars To Ratings Highs in Season Finale |first=Robert |last=Seidman |date=June 21, 2011 |work=TV by the Numbers |publisher=Zap2It.com |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/21/ned-who-game-of-thrones-soars-to-ratings-highs-in-season-finale/96133/ |access-date=2014-09-16 |archivedate=2012-08-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69vJh1jAC?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/21/ned-who-game-of-thrones-soars-to-ratings-highs-in-season-finale/96133/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

[[14. srpnja]] 2011. godine serija ''Igra prijestolja'' nominirana je u čak 13 kategorija za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]], uključujući i nominacije u kategorijama najbolje serije (drama), najbolje glumačke ekipe i najboljeg sporednog glumca ([[Peter Dinklage]] kao Tyrion).&lt;ref name=&quot;Game of Thrones 2011 Emmys&quot;&gt;{{cite web |date=July 14, 2011 |title=Emmy nominations 2011: 'Boardwalk Empire,' 'Game of Thrones' score drama series nods |first=James |last=Hibberd |work=Inside TV |publisher=EW.com |url=http://insidetv.ew.com/2011/07/14/emmy-nominations-2011/ |access-date=2014-09-16 |archive-date=2013-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012061956/http://insidetv.ew.com/2011/07/14/emmy-nominations-2011/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

==Vanjske veze==
{{Commonscat|Game of Thrones}}
* {{official website|www.hbo.com/game-of-thrones|''Game of Thrones''}} – official US website
* {{official website|www.hbouk.com/game-of-thrones|''Game of Thrones''}} – official UK website
* [http://game-of-thrones-exhibition.com ''Game of Thrones''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160317162102/http://game-of-thrones-exhibition.com/ |date=2016-03-17 }} – exhibition website
* {{IMDb title|0944947|Game of Thrones}}
* Fan sites mentioned in the article:
:*''[http://westeros.org Westeros]'' – news and discussion
:*''[http://winteriscoming.net Winter Is Coming]'' – news and discussion
:*''[http://towerofthehand.com Tower of the Hand]'' – readings
:*''[http://podcastoficeandfire.com A Podcast of Ice and Fire]'' – fan podcast

{{Navboxes
|title = Članci vezani za ''A Song of Ice and Fire''
|list =
{{ASOIAF}}
{{George R. R. Martin}}
{{David Benioff}}
{{Game of Thrones - epizode}}
}}
{{Hugo za najbolju dramsku prezentaciju u dugoj formi}}

{{TVSvijek|2011|2019}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke TV-serije]]
[[Kategorija:A Song of Ice and Fire]]</text>
      <sha1>qitdo1gw24g086r7qtk4fiib9muf2r7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đorđe Kosmajac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2737844</id>
    <revision>
      <id>42600703</id>
      <parentid>42179525</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:37:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30687-93</username>
        <id>355422</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ istoričari su utvrdili da kosmajac nije pripadao političkim pokretima pre rata</comment>
      <origin>42600703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8147" sha1="srkvhz6598zg3jabjg0ne78k9at9xip" xml:space="preserve">[[Datoteka:Đorđe Kosmajac sa nacistima u okupiranom Beogradu.jpg|minijatura|Zamenik upravnika Banjičkog logora Đorđe Kosmajac (u sredini) sa Nemcima u okupiranom Beogradu.]]

'''Đorđe Kosmajac''' (1903–1942) je bio predratni policijski agent, nije pripadao političkim partijama i pokretima pre rata, upamćen po mučenju [[komunista]] u zloglasnom beogradskom zatvoru [[Glavnjača]].

Nakon [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi|okupacije Beograda]] se stavio u službu Nemaca i postao zamenik upravnika [[Logor Banjica|koncentracionog logora Banjica]].

Ubijen je u atentatu koji su organizovali pripradnici [[NOP|pokreta otpora]] [[6. mart]]a [[1942]]. godine u Beogradu.

== Predratna biografija ==
[[Datoteka:Glavnjača.jpg|thumb|Zloglasni istražni zatvor Uprave grada Beograda, [[Glavnjača]].]]

Đorđe Kosmajac je bio istaknuti predratni agent političke policije Kraljevine Jugoslavije, koji je radio u IV (antikomunističkom) odeljenju Opšte policije, represivnog aparata za politički progon komunista. Kosmajac je ostao upamćen kao jedan od najprepoznatljivijih nosilaca torture nad komunistima u istražnom zatvoru Uprave grada Beograda ([[Glavnjača]]). Sačuvana su brojna svedočenja u kojima žrtve policijske torture teško terete Kosmajca kao notornog batinaša.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;&gt;{{Cite web |title=''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.'' |url=http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |access-date=2014-10-24 |archivedate=2014-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== U službi okupatora ==

Kosmajac je [[jul]]a [[1941]]. imenovan za zamenika upravnika logora Banjica, [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], predratnog šefa Antikomunističkog odseka UGB.

Kosmajac je bio pripadnik fašističke organizacije Zbor Dimitrija Ljotića. Sačuvano je pismo [[Milorad Mojić|Milorada Mojića]], generalnog sekretara organizacije Zbor, u kojem Mojić naređuje Kosmajcu da prestane da javno nosi zborašku značku:

{{izdvojeni citat|Kao pravi zboraš, smatram da ćeš shvatiti značaj ovoga naređenja, tim pre što ti po svojstvu svoje dužnosti vršiš hapšenja noseći na reveru značku Zbora, čime se daje utisak da za sva hapšenja dolazi inicijativa od pokreta Zbor.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;|[[Milorad Mojić]]}}

Prvi pokušaj ubistva Kosmajca odigrao se krajem avgusta 1941, u bifeu Milana Sikimića u ulici Kneginje Ljubice 13, kada su njegova braća Obrad i Nikola Sikimić neuspešno pokušali da ga otruju, sipajući mu otrov u piće.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;

== Atentat na Kosmajca ==

Drugi pokušaj ubistva Kosmajca bio je uspešan. Atentat na Đorđa Kosmajca i agenta Specijalne policije, Obrada Zalada, [[6. mart]]a [[1942]]. izvršili su pripadnici skojevske udarne grupe: Milić Martinović, obućar, Branko Bulat, mehaničar, Đuro Mađerčić, bravar i Nikola Strineka, krojač. Bili su to mladići od 19 do 25 godina, sva četvorica poreklom sa [[Kordun]]a.

Zadatak da obrazuje udarnu grupu za izvođenje atentata na Kosmajca dobio je Petar Ristić, član Mesnog komiteta KPJ za Beograd, od [[Jelena Ćetković|Jelene Ćetković]], sekretarke komiteta. Atentatori su se dogovorili da postave zasedu Kosmajcu i Zaladu u ulicama kojima oni prolaze na putu do Glavnjače. Atentat je izvršen između zgrade u ulici Zmaja od Noćaja 5 i zgrade koja se nalazi na uglu ove ulice.

Prema sećanju Stevana Jovičića, jedinog preživelog člana MK KPJ za Beograd iz tog razdoblja, „jedna drugarica prerušena u Slovakinju, stajala je pred stanom Kosmajca sa kantama mleka, i kada je ovaj krenuo, ona je lupom kanti dala znak drugovima koji su čekali u zasedi“.

== Sahrana Kosmajca ==

Službeno glasilo fašističkog pokreta Zbor, Naša borba, okarakterisalo je atentat na Kosmajca i Zalada kao „''mučko ubistvo sjajnih nacionalista i odličnih službenika''“.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt; Na sahrani Kosmajca i Zalada okupili su se istaknuti saradnici okupatora, a oproštajni govor održao je okupacioni upravnik Beograda [[Dragi Jovanović]].

== Sudbina atentatora ==

Atentatori su 9. maja 1942, nakon mučenja u istražnom postupku, deportovani iz istražnog zatvora Specijalne policije u [[logor Banjica]]. Prema sećanju nekadašnjeg zatočenika banjičkog logora, Milomira Mićevića, gestapovski major Herbert Jung je nakon prispeća četvorice atentatora posetio ćeliju u kojoj su mladići bili smešteni.

[[Datoteka:Banjica logoraši.jpg|minijatura|Logoraši u koncentracionom logoru na Banjici 1942. godine.]]

{{izdvojeni citat|Major Jung je zatražio da stupe korak napred ona dvojica koja su pucala na policijske agente. Mađerčić i Martinović su mirno stali pred njega. Gestapovski major ih je zatim upitao da li im je žao što su ubili ljude iste nacionalnosti. Jedan od atentatora je odgovorio da oni i nisu bili ljudi, a da im je nacionalnost bila batinaška. Drugi je zapitao Junga da li ponekad razgovara sa svojom savešću što skupa sa svojim zemljacima izvršava naloge po kojima se strelja 100 Srba za odmazdu za jednog ubijenog nemačkog vojnika. Uskoro su se i ostala dva atentatora priključila i poravnala sa svojim drugovima u istu vrstu, želeći da pokažu da između njih četvorice ne treba praviti nikakvu razliku, bez obzira na to ko je pucao u policijske agente, a ko čuvao stražu u pobočnim ulicama.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;|Milomir Mićević, jedan od logoraša}}

Četvorica atentatora su streljani na stratištu na Jajincima, 11. avgusta 1942. Tog dana je iz logora na Banjici izvedeno još 96 zatočenika, koji su zatim streljani u Jajincima, u znak odmazde zbog atentata na dvojicu agenata Specijalne policije. Prema službenom nemačkom saopštenju, u znak odmazde zbog atentata na Kosmajca i Zalada, kao i na policijskog činovnika Alojza Krala, folksdojčera koji je ubijen u Pančevu 5. marta 1942, „streljano je 150 komunista iz Pančeva i Beograda“, po naređenju SS generala Augusta Majsnera, zapovednika nemačke vojno-okupacione uprave.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;

Tri ulice u beogradskoj opštini Voždovac komemorišu trojicu atentatora na Kosmajca: ulica Milića Martinovića u Kumodražu (od 1986), ulica Branka Bulata na Banjici (od 1986) i ulica Đure Mađerčića na Voždovcu (od 1989).&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;

== Napomena ==
* Sadržaj članka je preuzet iz publikacije [http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf ''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |date=2014-12-17 }} objavljene pod [[Creative Commons]] licencom.

== Literatura ==
* Никола Сикимић, Растанци, Пожаревац, [[1962]], стр. 35–42;
* Стеван Јовичић, „Сећања“, Народно-ослободилачки покрет Београда, 1941–1944, у сећањима учесника, (ур. Богдан Луцић), Београд, [[1974]], стр. 14;
* Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934–1945, Београд, [[1984]], стр. 172, 180;
* Београд у рату и револуцији 1941–1945, I–II, Београд, [[1984]], стр. I/289, 308;
* Sima Begović, Logor Banjica 1941–1944, I–II, Beograd, [[1989]], str. I/138–139, 145, 238; II/128;
* Улице и тргови Београда (ур. Љубица Ћоровић), I–II, Београд, [[2004]], стр. I/73, 261, 488.
* Logor Banjica: logoraši. Knjige zatočenika koncentracionog logora Beograd-Banjica, 1941–1944, (pr. E. Micković, M. Radojčić), I–II, Beograd, [[2009]], knj. I, str. 400–401;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Povezano ==
* [[Glavnjača]]
* [[Logor Banjica]]
* [[Jelena Ćetković]]
* [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]]

{{Lifetime|1898|1942|Kosmajac, Đorđe}}

[[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>srkvhz6598zg3jabjg0ne78k9at9xip</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600704</id>
      <parentid>42600703</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:38:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30687-93</username>
        <id>355422</id>
      </contributor>
      <comment>/* U službi okupatora */  ispravka gramatičkih grešaka i pripadnosti pokretu</comment>
      <origin>42600704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7588" sha1="nlumw9fc6vkmhjs3us2rqxjfhjubf63" xml:space="preserve">[[Datoteka:Đorđe Kosmajac sa nacistima u okupiranom Beogradu.jpg|minijatura|Zamenik upravnika Banjičkog logora Đorđe Kosmajac (u sredini) sa Nemcima u okupiranom Beogradu.]]

'''Đorđe Kosmajac''' (1903–1942) je bio predratni policijski agent, nije pripadao političkim partijama i pokretima pre rata, upamćen po mučenju [[komunista]] u zloglasnom beogradskom zatvoru [[Glavnjača]].

Nakon [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi|okupacije Beograda]] se stavio u službu Nemaca i postao zamenik upravnika [[Logor Banjica|koncentracionog logora Banjica]].

Ubijen je u atentatu koji su organizovali pripradnici [[NOP|pokreta otpora]] [[6. mart]]a [[1942]]. godine u Beogradu.

== Predratna biografija ==
[[Datoteka:Glavnjača.jpg|thumb|Zloglasni istražni zatvor Uprave grada Beograda, [[Glavnjača]].]]

Đorđe Kosmajac je bio istaknuti predratni agent političke policije Kraljevine Jugoslavije, koji je radio u IV (antikomunističkom) odeljenju Opšte policije, represivnog aparata za politički progon komunista. Kosmajac je ostao upamćen kao jedan od najprepoznatljivijih nosilaca torture nad komunistima u istražnom zatvoru Uprave grada Beograda ([[Glavnjača]]). Sačuvana su brojna svedočenja u kojima žrtve policijske torture teško terete Kosmajca kao notornog batinaša.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;&gt;{{Cite web |title=''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.'' |url=http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |access-date=2014-10-24 |archivedate=2014-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== U službi okupatora ==

Kosmajac je [[jul]]a [[1941]]. imenovan za zamenika upravnika logora Banjica, [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], predratnog šefa Antikomunističkog odseka UGB.

Prvi pokušaj ubistva Kosmajca odigrao se krajem avgusta 1941, u bifeu Milana Sikimića u ulici Kneginje Ljubice 13, kada su njegova braća Obrad i Nikola Sikimić neuspešno pokušali da ga otruju, sipajući mu otrov u piće.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot; /&gt;

== Atentat na Kosmajca ==

Drugi pokušaj ubistva Kosmajca bio je uspešan. Atentat na Đorđa Kosmajca i agenta Specijalne policije, Obrada Zalada, [[6. mart]]a [[1942]]. izvršili su pripadnici skojevske udarne grupe: Milić Martinović, obućar, Branko Bulat, mehaničar, Đuro Mađerčić, bravar i Nikola Strineka, krojač. Bili su to mladići od 19 do 25 godina, sva četvorica poreklom sa [[Kordun]]a.

Zadatak da obrazuje udarnu grupu za izvođenje atentata na Kosmajca dobio je Petar Ristić, član Mesnog komiteta KPJ za Beograd, od [[Jelena Ćetković|Jelene Ćetković]], sekretarke komiteta. Atentatori su se dogovorili da postave zasedu Kosmajcu i Zaladu u ulicama kojima oni prolaze na putu do Glavnjače. Atentat je izvršen između zgrade u ulici Zmaja od Noćaja 5 i zgrade koja se nalazi na uglu ove ulice.

Prema sećanju Stevana Jovičića, jedinog preživelog člana MK KPJ za Beograd iz tog razdoblja, „jedna drugarica prerušena u Slovakinju, stajala je pred stanom Kosmajca sa kantama mleka, i kada je ovaj krenuo, ona je lupom kanti dala znak drugovima koji su čekali u zasedi“.

== Sahrana Kosmajca ==

Službeno glasilo fašističkog pokreta Zbor, Naša borba, okarakterisalo je atentat na Kosmajca i Zalada kao „''mučko ubistvo sjajnih nacionalista i odličnih službenika''“.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt; Na sahrani Kosmajca i Zalada okupili su se istaknuti saradnici okupatora, a oproštajni govor održao je okupacioni upravnik Beograda [[Dragi Jovanović]].

== Sudbina atentatora ==

Atentatori su 9. maja 1942, nakon mučenja u istražnom postupku, deportovani iz istražnog zatvora Specijalne policije u [[logor Banjica]]. Prema sećanju nekadašnjeg zatočenika banjičkog logora, Milomira Mićevića, gestapovski major Herbert Jung je nakon prispeća četvorice atentatora posetio ćeliju u kojoj su mladići bili smešteni.

[[Datoteka:Banjica logoraši.jpg|minijatura|Logoraši u koncentracionom logoru na Banjici 1942. godine.]]

{{izdvojeni citat|Major Jung je zatražio da stupe korak napred ona dvojica koja su pucala na policijske agente. Mađerčić i Martinović su mirno stali pred njega. Gestapovski major ih je zatim upitao da li im je žao što su ubili ljude iste nacionalnosti. Jedan od atentatora je odgovorio da oni i nisu bili ljudi, a da im je nacionalnost bila batinaška. Drugi je zapitao Junga da li ponekad razgovara sa svojom savešću što skupa sa svojim zemljacima izvršava naloge po kojima se strelja 100 Srba za odmazdu za jednog ubijenog nemačkog vojnika. Uskoro su se i ostala dva atentatora priključila i poravnala sa svojim drugovima u istu vrstu, želeći da pokažu da između njih četvorice ne treba praviti nikakvu razliku, bez obzira na to ko je pucao u policijske agente, a ko čuvao stražu u pobočnim ulicama.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;|Milomir Mićević, jedan od logoraša}}

Četvorica atentatora su streljani na stratištu na Jajincima, 11. avgusta 1942. Tog dana je iz logora na Banjici izvedeno još 96 zatočenika, koji su zatim streljani u Jajincima, u znak odmazde zbog atentata na dvojicu agenata Specijalne policije. Prema službenom nemačkom saopštenju, u znak odmazde zbog atentata na Kosmajca i Zalada, kao i na policijskog činovnika Alojza Krala, folksdojčera koji je ubijen u Pančevu 5. marta 1942, „streljano je 150 komunista iz Pančeva i Beograda“, po naređenju SS generala Augusta Majsnera, zapovednika nemačke vojno-okupacione uprave.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;

Tri ulice u beogradskoj opštini Voždovac komemorišu trojicu atentatora na Kosmajca: ulica Milića Martinovića u Kumodražu (od 1986), ulica Branka Bulata na Banjici (od 1986) i ulica Đure Mađerčića na Voždovcu (od 1989).&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;

== Napomena ==
* Sadržaj članka je preuzet iz publikacije [http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf ''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |date=2014-12-17 }} objavljene pod [[Creative Commons]] licencom.

== Literatura ==
* Никола Сикимић, Растанци, Пожаревац, [[1962]], стр. 35–42;
* Стеван Јовичић, „Сећања“, Народно-ослободилачки покрет Београда, 1941–1944, у сећањима учесника, (ур. Богдан Луцић), Београд, [[1974]], стр. 14;
* Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934–1945, Београд, [[1984]], стр. 172, 180;
* Београд у рату и револуцији 1941–1945, I–II, Београд, [[1984]], стр. I/289, 308;
* Sima Begović, Logor Banjica 1941–1944, I–II, Beograd, [[1989]], str. I/138–139, 145, 238; II/128;
* Улице и тргови Београда (ур. Љубица Ћоровић), I–II, Београд, [[2004]], стр. I/73, 261, 488.
* Logor Banjica: logoraši. Knjige zatočenika koncentracionog logora Beograd-Banjica, 1941–1944, (pr. E. Micković, M. Radojčić), I–II, Beograd, [[2009]], knj. I, str. 400–401;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Povezano ==
* [[Glavnjača]]
* [[Logor Banjica]]
* [[Jelena Ćetković]]
* [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]]

{{Lifetime|1898|1942|Kosmajac, Đorđe}}

[[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>nlumw9fc6vkmhjs3us2rqxjfhjubf63</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600705</id>
      <parentid>42600704</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:40:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30687-93</username>
        <id>355422</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sahrana Kosmajca */ ispravka gramatičkih grešaka i pripadnosti pokretu</comment>
      <origin>42600705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7383" sha1="knfdo8dy9sil6arvw5rajbpsb0p9942" xml:space="preserve">[[Datoteka:Đorđe Kosmajac sa nacistima u okupiranom Beogradu.jpg|minijatura|Zamenik upravnika Banjičkog logora Đorđe Kosmajac (u sredini) sa Nemcima u okupiranom Beogradu.]]

'''Đorđe Kosmajac''' (1903–1942) je bio predratni policijski agent, nije pripadao političkim partijama i pokretima pre rata, upamćen po mučenju [[komunista]] u zloglasnom beogradskom zatvoru [[Glavnjača]].

Nakon [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi|okupacije Beograda]] se stavio u službu Nemaca i postao zamenik upravnika [[Logor Banjica|koncentracionog logora Banjica]].

Ubijen je u atentatu koji su organizovali pripradnici [[NOP|pokreta otpora]] [[6. mart]]a [[1942]]. godine u Beogradu.

== Predratna biografija ==
[[Datoteka:Glavnjača.jpg|thumb|Zloglasni istražni zatvor Uprave grada Beograda, [[Glavnjača]].]]

Đorđe Kosmajac je bio istaknuti predratni agent političke policije Kraljevine Jugoslavije, koji je radio u IV (antikomunističkom) odeljenju Opšte policije, represivnog aparata za politički progon komunista. Kosmajac je ostao upamćen kao jedan od najprepoznatljivijih nosilaca torture nad komunistima u istražnom zatvoru Uprave grada Beograda ([[Glavnjača]]). Sačuvana su brojna svedočenja u kojima žrtve policijske torture teško terete Kosmajca kao notornog batinaša.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;&gt;{{Cite web |title=''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.'' |url=http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |access-date=2014-10-24 |archivedate=2014-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== U službi okupatora ==

Kosmajac je [[jul]]a [[1941]]. imenovan za zamenika upravnika logora Banjica, [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], predratnog šefa Antikomunističkog odseka UGB.

Prvi pokušaj ubistva Kosmajca odigrao se krajem avgusta 1941, u bifeu Milana Sikimića u ulici Kneginje Ljubice 13, kada su njegova braća Obrad i Nikola Sikimić neuspešno pokušali da ga otruju, sipajući mu otrov u piće.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot; /&gt;

== Atentat na Kosmajca ==

Drugi pokušaj ubistva Kosmajca bio je uspešan. Atentat na Đorđa Kosmajca i agenta Specijalne policije, Obrada Zalada, [[6. mart]]a [[1942]]. izvršili su pripadnici skojevske udarne grupe: Milić Martinović, obućar, Branko Bulat, mehaničar, Đuro Mađerčić, bravar i Nikola Strineka, krojač. Bili su to mladići od 19 do 25 godina, sva četvorica poreklom sa [[Kordun]]a.

Zadatak da obrazuje udarnu grupu za izvođenje atentata na Kosmajca dobio je Petar Ristić, član Mesnog komiteta KPJ za Beograd, od [[Jelena Ćetković|Jelene Ćetković]], sekretarke komiteta. Atentatori su se dogovorili da postave zasedu Kosmajcu i Zaladu u ulicama kojima oni prolaze na putu do Glavnjače. Atentat je izvršen između zgrade u ulici Zmaja od Noćaja 5 i zgrade koja se nalazi na uglu ove ulice.

Prema sećanju Stevana Jovičića, jedinog preživelog člana MK KPJ za Beograd iz tog razdoblja, „jedna drugarica prerušena u Slovakinju, stajala je pred stanom Kosmajca sa kantama mleka, i kada je ovaj krenuo, ona je lupom kanti dala znak drugovima koji su čekali u zasedi“.

== Sahrana Kosmajca ==

Na sahrani Kosmajca i Zalada okupili su se istaknuti saradnici okupatora, a oproštajni govor održao je okupacioni upravnik Beograda [[Dragi Jovanović]].

== Sudbina atentatora ==

Atentatori su 9. maja 1942, nakon mučenja u istražnom postupku, deportovani iz istražnog zatvora Specijalne policije u [[logor Banjica]]. Prema sećanju nekadašnjeg zatočenika banjičkog logora, Milomira Mićevića, gestapovski major Herbert Jung je nakon prispeća četvorice atentatora posetio ćeliju u kojoj su mladići bili smešteni.

[[Datoteka:Banjica logoraši.jpg|minijatura|Logoraši u koncentracionom logoru na Banjici 1942. godine.]]

{{izdvojeni citat|Major Jung je zatražio da stupe korak napred ona dvojica koja su pucala na policijske agente. Mađerčić i Martinović su mirno stali pred njega. Gestapovski major ih je zatim upitao da li im je žao što su ubili ljude iste nacionalnosti. Jedan od atentatora je odgovorio da oni i nisu bili ljudi, a da im je nacionalnost bila batinaška. Drugi je zapitao Junga da li ponekad razgovara sa svojom savešću što skupa sa svojim zemljacima izvršava naloge po kojima se strelja 100 Srba za odmazdu za jednog ubijenog nemačkog vojnika. Uskoro su se i ostala dva atentatora priključila i poravnala sa svojim drugovima u istu vrstu, želeći da pokažu da između njih četvorice ne treba praviti nikakvu razliku, bez obzira na to ko je pucao u policijske agente, a ko čuvao stražu u pobočnim ulicama.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;|Milomir Mićević, jedan od logoraša}}

Četvorica atentatora su streljani na stratištu na Jajincima, 11. avgusta 1942. Tog dana je iz logora na Banjici izvedeno još 96 zatočenika, koji su zatim streljani u Jajincima, u znak odmazde zbog atentata na dvojicu agenata Specijalne policije. Prema službenom nemačkom saopštenju, u znak odmazde zbog atentata na Kosmajca i Zalada, kao i na policijskog činovnika Alojza Krala, folksdojčera koji je ubijen u Pančevu 5. marta 1942, „streljano je 150 komunista iz Pančeva i Beograda“, po naređenju SS generala Augusta Majsnera, zapovednika nemačke vojno-okupacione uprave.&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;

Tri ulice u beogradskoj opštini Voždovac komemorišu trojicu atentatora na Kosmajca: ulica Milića Martinovića u Kumodražu (od 1986), ulica Branka Bulata na Banjici (od 1986) i ulica Đure Mađerčića na Voždovcu (od 1989).&lt;ref name=&quot;Priručnik&quot;/&gt;

== Napomena ==
* Sadržaj članka je preuzet iz publikacije [http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf ''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |date=2014-12-17 }} objavljene pod [[Creative Commons]] licencom.

== Literatura ==
* Никола Сикимић, Растанци, Пожаревац, [[1962]], стр. 35–42;
* Стеван Јовичић, „Сећања“, Народно-ослободилачки покрет Београда, 1941–1944, у сећањима учесника, (ур. Богдан Луцић), Београд, [[1974]], стр. 14;
* Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934–1945, Београд, [[1984]], стр. 172, 180;
* Београд у рату и револуцији 1941–1945, I–II, Београд, [[1984]], стр. I/289, 308;
* Sima Begović, Logor Banjica 1941–1944, I–II, Beograd, [[1989]], str. I/138–139, 145, 238; II/128;
* Улице и тргови Београда (ур. Љубица Ћоровић), I–II, Београд, [[2004]], стр. I/73, 261, 488.
* Logor Banjica: logoraši. Knjige zatočenika koncentracionog logora Beograd-Banjica, 1941–1944, (pr. E. Micković, M. Radojčić), I–II, Beograd, [[2009]], knj. I, str. 400–401;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Povezano ==
* [[Glavnjača]]
* [[Logor Banjica]]
* [[Jelena Ćetković]]
* [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]]

{{Lifetime|1898|1942|Kosmajac, Đorđe}}

[[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>knfdo8dy9sil6arvw5rajbpsb0p9942</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goli otok (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3550347</id>
    <revision>
      <id>42600795</id>
      <parentid>42317699</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:31:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2666" sha1="e235dk1squ5qvjvlzt9bp5hqpofmfbu" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = c/b
| naslov = 裸の島
| režija = [[Kaneto Shindo]]
| producent = Kaneto Shindo&lt;br /&gt;Matsuura Eisaku
| scenario = Kaneto Shindo
| uloge = [[Nobuko Otowa]]&lt;br /&gt;[[Taiji Tonoyama]]&lt;br /&gt;Shinji Tanaka&lt;br /&gt;Masanori Horimoto
| muzika = [[Hikaru Hayashi]]
| fotografija = [[Kiyomi Kuroda]]
| montaža  = Toshio Enoki
| studio         = [[Kindai Eiga Kyokai]]
| premijera = {{Film date|1960|11|23}}
| trajanje = 96 min.
| zemlja = {{flag|Japan}}
| jezik = japanski
}}

'''''Goli otok''''' ({{lang-ja|裸の島 ''Hadaka no shima''}}) je [[japan]]ski crno-bijeli film snimljen 1960. u režiji [[Kaneto Shindo|Kanetoa Shindoa]]. Protagonisti su članovi porodice koju čine otac (čiji lik tumači [[Taiji Tonoyama]]), majka i dva sina, te koji žive na malom, izoliranom otočiću u [[Unutrašnje japansko more|Unutrašnjem japanskom moru]], izdržavajući se svakodnevnim i mukotrpnim radom na malom komadu obradive zemlje. Radnja prikazuje kako će porodicu pogoditi tragedija kada se jedan od sinova razboli. Shindo je film nastojao napraviti u maksimalno realističkom stilu, odnosno prikazati ljudsku egzistenciju &quot;ogoljenu do preživljavanja&quot;; za ''Goli otok'' je karakteristično da u prvoj polovici uopće nema ni riječi izgovorenog dijaloga. Film je producirala kompanija [[Kindai Eiga Kyokai]] koja se u to vrijeme našla rubu stečaja, te je Shindo bio projekt financirati vlastitim sredstvima. Snimanje su ispočetka otežali i zdravstveni problemi Taijija Tonoyame izazvani [[alkoholizam|alkoholizmom]], ali je tokom snimanja izoliranost Tonoyami pomogla da ih prebrodi. ''Goli otok'' je na kraju postigao komercijalni uspjeh i pomogao studiju Kindai ne samo da preživi, nego da postane jedna od najuglednijih institucija japanske kinematografije. Sljedeće godine je prikazan na [[Moskovski filmski festival|Moskovskog filmskom festivalu]] gdje je glavnu nagradio podijelio sa sovjetskim filmom ''[[Čisto nebo (film)|Čisto nebo]]''.

Shindo je snimanje filma 2000. godine rekonstruirao u filmu ''[[By Player|Sporedni glumac]]'', biografiji Taijija Tonoyame.

== Vanjske veze ==
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1960/cj005440.htm|title=裸の島 (Hadaka no shima)|accessdate=2007-07-13|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2023-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417050913/http://www.jmdb.ne.jp/1960/cj005440.htm|url-status=dead}}
* {{IMDb title|0056049|name=The Naked Island}}

{{Kaneto Shindo}}
{{Moskovski filmski festival - Glavna nagrada|state=collapsed}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Goli otok}}
[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>e235dk1squ5qvjvlzt9bp5hqpofmfbu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fabio Cannavaro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3554790</id>
    <revision>
      <id>42600663</id>
      <parentid>42583019</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:43:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12677" sha1="h5xdwh4s3shfytk92d1ud1594814827" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Fabio Cannavaro
| slika                            = Fabio Cannavaro.jpg
| puno ime                         = Fabio Mamerto Cannavaro
| visina                           = 176 cm
| nadimak                          = Canna
| datum rođenja                    = [[13. rujna]] [[1973]].
| mjesto rođenja                   = [[Napulj]]
| država rođenja                   = [[Italija]] {{ZD|ITA}}
| trenutačni klub                  = Mirovina
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = centralni branič
| godina                           = [[1992]]. - [[1995]].&lt;br&gt;[[1995]]. - [[2002]].&lt;br&gt;[[2002]]. - [[2004]].&lt;br&gt;[[2004]]. - [[2006]].&lt;br&gt;[[2006]]. - [[2009]].&lt;br&gt;[[2009]]. - [[2010]].&lt;br&gt;[[2010]]. - [[2011]].
| profesionalni klubovi            = [[S.S.C. Napoli|Napoli]] &lt;br&gt; [[Parma F.C.|Parma]] &lt;br&gt;  [[Internazionale Milano F.C.|Internazionale]] &lt;br&gt;  [[Juventus F.C.|Juventus]]&lt;br&gt; [[Real Madrid]]&lt;br /&gt;[[Juventus F.C.|Juventus]]&lt;br /&gt;[[Al-Ahli]]
| nastupi(golovi)                  = 58 (2)&lt;br&gt;212 (5)&lt;br&gt;50 (2)&lt;br&gt;74 (6)&lt;br&gt;94 (1)&lt;br&gt;27 (0)&lt;br&gt;16 (2)
| godine u reprezentaciji          = [[1993]]. - [[1996]].&lt;br /&gt;[[1997]]. - [[2010]].
| reprezentacija                   = {{ZD|ITA}}  [[Talijanska U-21 reprezentacija|Italija U-21]] &lt;br&gt; {{ZD|ITA}}  [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 21 (0)&lt;br /&gt;136 (2)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
}}

'''Fabio Mamerto Cannavaro''' ([[Napulj]], [[Italija]], [[13. rujna]] [[1973]].) bivši talijanski profesionalni [[nogomet]]aš, u mirovini, koji je kao kapetan [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanske nogometne reprezentacije]], osvojio [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.]]

==Rođenje i prvi nogometni koraci==
Fabio Cannavaro rođen je u Napulju 13. rujna 1973. godine, kao drugo od troje djece svojih roditelja (ima sestru Renatu i brata, također nogometaša, Paola). Nogomet je počeo igrati s osam godina, a s jedanaest se pridružio omladinskoj školi [[S.S.C. Napoli|Napolija]].

Dana [[7. ožujka]] [[1993]]. Cannavaro je debitirao za prvu momčad Napolija u utakmici protiv [[Juventus]]a. Cannavaro je sa samo 20 godina pokazivao velike kvalitete, a posebno se isticao eksplozivnošću, koja ga je učinila jednim od najbržih obrambenih nogometaša [[Serie A]].

==Parma==
Igranje u rodnom Napulju završilo je u ljeto [[1995]]. godine, kada je preselio u [[Parma F.C.|Parmu]], gdje je s [[Gianluigi Buffon|Gianluigijem Buffonom]] i [[Lilian Thuram|Lilianom Thuramom]] bio dio obrane kojoj su se divili svi ljubitelji nogometa u [[Europa|Europi]]. Ta je momčad, prvenstveno zahvaljujući njima, osvojila [[Coppa Italia|talijanski kup]], [[Kup UEFA]], talijanski [[Superkup]] i došla na korak od osvajanja talijanskog prvenstva.

U sezoni 2001./2002., nakon odlaska Thurama i Buffona u Juventus, Cannavaro je dobio kapetansku vrpcu u Parmi. Postao je pravi lider momčadi. Na kraju te sezone je došlo do osvajanja kupa pobjedom u finalnoj utakmici protiv Juventusa. Bio je to treći kup Parme u povijesti kluba, a drugi s Cannavarom u momčadi, iako je finalnu utakmicu propustio zbog crvenog kartona dobivenog u polufinalu protiv Brescije.

==Inter==
Nakon sedam godina provedenih u Parmi, u ljeto [[2002]]. godine novi kapetan talijanske reprezentacije odlučio se za prelazak u redove milanskog [[Internazionale Milano F.C.|Intera]]. Vrijednost transfera je iznosila velikih 32 milijuna [[Euro|eura]]. Cannavaro je, uz Christiana Vierija, postao jedan od ključnih igrača .

Nakon [[Europsko prvenstvo u nogometu - Portugal 2004.|Europskog prvenstva u Portugalu]]. [[2004]]. godine, pri kraju prijelaznog roka, Cannavaro je dres Intera zamijenio onim [[Torino|torinskog]] Juventusa.

==Juventus==
Fabio se u Juventusu ponovo susreo sa suigračima iz Parme, Buffonom i Thuramom. Postao je ključni igrač obrane ''Bianconera''. [[Juventus]] je stigao do dva naslova prvaka Italije, a sezonu 2004./2005. završio je neporažen.
Cannavaro je odigrao 38 utakmica i postigao dva gola. U sezoni 2005./2006. pred Juventusom je stajao zadatak obraniti naslov, što su na kraju i uspjeli, s Cannavarom i dalje u jednoj od glavnih uloga.

Na terenu, Juventus je osvojio naslov, ali u ljeto [[2006]]. godine poznati ''Calciopoli'' skandal žestoko je potresao temelje talijanskog nogometa i Juventusa, koji je prisiljen krenuti u novu sezonu iz ''Serie B'', s novim klupskim vodstvom i bez najvećeg dijela prvotimaca iz protekle sezone. Iako je i njega cijeli događaj pogodio, Cannavaro se uspio distancirati od tih događaja i odvesti svoju momčad do naslova svjetskog prvaka u Njemačkoj.

Fabio Cannavaro je nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u Njemačkoj]], na ljeto 2006., preselio u redove madridskog [[Real Madrid|Reala]].

==Real Madrid==
S reputacijom svjetskog prvaka Cannavaro je [[25. srpnja]] [[2006]]., zajedno s trenerom Juventusa [[Fabio Capello|Fabijem Capellom]] i suigračem [[Emerson]]om, potpisao za madridski Real. Ukupan iznos transfera za svu trojicu procijenjen je na oko 20 milijuna eura. Cannavaro je potpisao ugovor na tri godine i dobio dres s brojem 5.

Početne predstave u Realu nisu bile na razini onih sa Svjetskog prvenstva, pa je Cannavaro trpio oštre kritike zahtjevne [[Španjolska|španjolske]] javnosti. Loša forma poklopila se s izborom za najboljeg europskog nogometaša i FIFA-inog nogometaša godine, što je izazvalo daljnje kontroverze. Na proljeće je ipak krenulo bolje za Cannavara i ''kraljeve'': velikom serijom u završnici [[La Liga|prvenstva]] Real je pretekao [[F.C. Barcelona|Barcelonu]] i osvojio prvi naslov prvaka Španjolske nakon četiri godine.

==Reprezentacija==
S [[U-21]] reprezentacijom pod vodstvom [[Cesare Maldini|Cesarea Maldinija]] Cannavaro je dva puta osvajao naslov europskog prvaka ([[1994]]. i [[1996]].), a debi za [[Talijanska nogometna reprezentacija|najjaču nacionalnu momčad]] stigao je [[22. siječnja]] [[1997]]. godine. Uslijedili su nastupi na [[Europsko prvenstvo u nogometu - Belgija i Nizozemska 2000.|Europskom prvenstvu]] [[2000]]. godine (gdje je Italija osvojila drugo mjesto), te na Svjetskim prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|1998]]. i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.|2002]]. godine, a nakon potonjeg je postao kapetan reprezentacije, umjesto [[Paolo Maldini|Paola Maldinija]], koji je napustio izabranu vrstu. Njegovo razdoblje u ulozi kapetana započelo je kvalifikacijom na Europsko prvenstvo 2004. godine u Portugalu. Međutim, natjecanje je bilo razočaravajuće za  Cannavara i Italiju, koja nije uspjela proći u drugi krug.

===Svjetsko prvenstvo - Njemačka 2006.===
Cannavaro je predvodio talijansku reprezentaciju  na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. Jednu od ključnih predstava odigrao je protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|domaćina]] u polufinalu, a vrhunac nogometne karijere i san svakog nogometaša Cannavaro je doživio [[9. srpnja]] 2006. Italija je pobjedom nad [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] osvojila Svjetsko prvenstvo, a Cannavaro je svoj stoti nastup za reprezentaciju proslavio podigavši [[FIFA]]-in trofej, kao kapetan novih svjetskih prvaka. To je Talijanima bio četvrti naslov.

Cannavaro je na prvenstvu, jedini uz vratara Buffona, odigrao svih 690 minuta (sedam utakmica i po dva produžetka). Nije dobio ni jedan žuti ni crveni karton, što je rijetkost za obrambenog igrača. Italija je prvenstvo osvojila prvenstveno zahvaljujući čvrstoj obrani, primivši samo dva gola: autogol protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] i jedanaesterac u finalu.

Cannavaro je očekivano izabran u  ''All-Star'' momčad prvenstva, zajedno s kolegama iz reprezentacije Buffonom, [[Gennaro Gattuso|Gattusom]], [[Andrea Pirlo|Pirlom]], [[Luca Toni|Tonijem]], [[Francesco Totti|Tottijem]] i [[Gianluca Zambrotta|Zambrottom]]. ''[[Zlatna lopta (FIFA)|Zlatnu loptu]]'', nagradu za najboljeg igrača prvenstva, osvojio je francuski kapetan [[Zinedine Zidane]], ispred Cannavara; odluka je osporavana od medija i stručnjaka nakon Zidaneovog sramotnog udaranja [[Marco Materazzi|Materazzija]] u finalu.

Cannavaro je bio kapetan reprezentacije i u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Europsko nogometno prvenstvo 2008.]], koje je Italija uspješno završila gostujućom pobjedom nad [[Škotska|Škotskom]] u posljednjoj utakmici.

==Najbolji igrač na svijetu==
Zahvaljujući ponajviše dobrim nastupima na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj, Cannavaro je do kraja 2006. godine proglašen najboljim nogometašem u dva najcjenjenija svjetska izbora - dobio je Zlatnu loptu [[France Football]]a za najboljeg nogometaša u Europi, nagradu koju dodjeljuju eminentni europski sportski novinari, te FIFA-inu nagradu za najboljeg nogometaša na svijetu, u glasovanju u kojem sudjeluju svi svjetski nogometni izbornici i kapetani. Cannavaro je prvi obrambeni igrač uopće koji je osvojio FIFA-inu nagradu, te prvi obrambeni igrač nakon [[Franz Beckenbauer|Franza Beckenbauera]] koji je osvojio nagradu France Footballa.

==Nagrade==
===Klupski trofeji===
*1999. [[Coppa Italia|Talijanski nogometni kup]], [[Talijanski nogometni superkup]], [[Kup UEFA]] (Parma)
*2002. [[Coppa Italia|Talijanski nogometni kup]] (Parma)
*2004./2005. [[Serie A]] (Juventus) - ''naslov oduzet zbog &quot;calciopolija&quot;''
*2005./2006. [[Serie A]] (Juventus) - ''naslov oduzet zbog &quot;calciopolija&quot;''
*2006./2007.[[La Liga]] (Real Madrid)

===Međunarodni trofeji===
*1994. [[Europsko nogometno prvenstvo U-21]]
*1996. [[Europsko nogometno prvenstvo U-21]]
*2000. [[Europsko prvenstvo u nogometu - Belgija i Nizozemska 2000.]] doprvak
*2006. [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.]]

===Osobne nagrade===
*2000. Obrambeni igrač godine u Serie A - drugoplasirani
* 2000. ''All-Star'' momčad [[Europsko prvenstvo u nogometu - Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva]]
*2001. Obrambeni igrač godine u Serie A - drugoplasirani
*2005. Obrambeni igrač godine u Serie A - drugoplasirani, idealnih svjetskih 11 u izboru Udruge nogometnih profesionalaca (FIFPro)
*2006. ''World Soccer'' igrač godine, obrambeni igrač godine u Serie A, nagrada ''Oscar del Calcio'' za najboljeg igrača Serie A, izabran u momčad godine po izboru [[UEFA]]-e, ''Zlatna lopta'' France Footballa za najboljeg europskog nogometaša, ''All-Star'' momčad [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u Njemačkoj]], ''Srebrna lopta'' na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj, [[FIFA]] igrač godine.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
*[http://www.realmadrid.com/articulo/rma32908.htm Cannavarov profil na službenoj stranici Reala]
*[http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&amp;Id=32&amp;b=true&amp;pn=Fabio_Cannavaro Cannavarov profil i statistika na stranici FootballDatabase]
*[http://www.fabiocannavaro.it/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20001110011600/http://www.fabiocannavaro.it/ |date=2000-11-10 }}
*[http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/player/155957_CANNAVARO_Fabio.html Cannavarov profil na stranici FIFA Svjetskog prvenstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323110920/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/player/155957_CANNAVARO_Fabio.html |date=2007-03-23 }}
*[http://www.fondazionecannavaroferrara.it FCF | Fondazione Cannavaro Ferrara - fond koji su osnovali Cannavaro i Ciro Ferrara za pomoć djeci Napulja]
*[http://2sexyfootballers.tripod.com/cannavaro.html Fan stranica iz vremena Parme, s manje poznatim detaljima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140919005718/http://2sexyfootballers.tripod.com/cannavaro.html |date=2014-09-19 }}

{{Sastav Italija 1998 SP}}
{{Sastav Italija 2002 SP}}
{{Sastav Italija 2004 EP}}
{{Sastav Italija 2006 SP}}
{{Sastav Italija 2010 SP}}
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa‎}}
{{FIFA-in igrač godine}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1973||Cannavaro,Fabio}}

[[Kategorija:Italijanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Napolija]]
[[Kategorija:Fudbaleri Parme]]
[[Kategorija:Fudbaleri Intera]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]]
[[Kategorija:Italijanski fudbalski treneri]]
[[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]]
[[Kategorija:Dobitnici FIFA-ine nagrade za igrača godine]]
[[Kategorija:Biografije, Napulj]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>h5xdwh4s3shfytk92d1ud1594814827</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geomagnetska oluja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556330</id>
    <revision>
      <id>42600764</id>
      <parentid>42422438</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:52:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10067" sha1="fwz37qtg3hznnzfr9wy6uqoit8hniv4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Magnetosphere rendition.jpg|400px|thumb|Sunčeve čestice međusobno djeluju sa Zemljinom magnetosferom]]
'''Geomagnetska oluja''' je privremeno ometanje Zemljine [[magnetosfera|magnetosfere]], koje uzrokuju [[Sunce|Sunčeve]] aktivnosti, a to su obično udarni val i oblak magnetskog polja [[Sunčev vjetar|Sunčevog vjetra]], zajedno sa [[Sunčeva baklja|Sunčevim bakljama]] i [[Koronalni izbačaji masa|koronalnim izbacivanjem mase]], koji zajedno napadaju Zemljino magnetsko polje 3 dana nakon Sunčevih aktivnosti. Pritisak Sunčevog vjetra na magnetosferu i [[magnetsko polje]] Sunčevog vjetra će se povećavati ili smanjivati, ovisno o Sunčevim aktivnostima. Promjene pritiska Sunčevog vjetra mijenjaju električnu struju u [[ionosfera|ionosferi]], a magnetsko polje Sunčevog vjetra će medusobno djelovati sa [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinim magnetskim poljem]]. Geomagnetske oluje obično traju dan ili dva, ali mogu trajati i danima.

==Povijesne činjenice==
Od 28. kolovoza do 2. rujna 1859., mogle su se primijetiti brojne [[Sunčeve pjege]] i Sunčeve baklje, a najaktivnije su bile 1. rujna. Ogromno koronalno izbacivanje masa je udarilo direktno Zemlju, izazvano Sunčevim bakljama, 18 sati nakon pojave. 2. rujna 1859. snimljena je najjača geomagnetska oluja, koja je imala vrijednost 1 600 n[[Tesla|T]]. U telegrafskim žicama se uočila inducirana električna struja ([[elektromotorna sila]]), koja je uzrokovala električni udar na nekoliko telegrafskih operatora i nastalo je par požara. [[Polarna svjetlost]] se vidjela čak na [[Havaji]]ma, [[Meksiko|Meksiku]], [[Kuba|Kubi]] i [[Italija|Italiji]].

13. ožujka 1989., geomagnetska oluja je uzrokovala izbacivanje električne mreže u [[Quebec]]u, 6 miljuna ljudi je ostalo bez električne struje i to 9 sati.&lt;ref name=&quot;cbc.ca&quot;&gt;{{cite news |title=Scientists probe northern lights from all angles |url=http://www.cbc.ca/health/story/2005/10/22/northern_lights_051022.html |publisher=Canadian Broadcasting Company - CBC |date=22 October 2005 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070208042643/http://www.cbc.ca/health/story/2005/10/22/northern_lights_051022.html |archivedate=2007-02-08 |access-date=2015-02-23 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Polarna svjetlost se vidjela i u [[Teksas]]u.&lt;ref name=&quot;Earth dodges magnetic storm&quot;&gt;{{cite news |title=Earth dodges magnetic storm |url=http://www.newscientist.com/article/mg12216702.200-earth-dodges-magnetic-storm-.html |publisher=New Scientist |date=24 June 1989 }}&lt;/ref&gt; Geomagnetska oluja je nastala zbog koronalnog izbacivanja masa, koje je primijećeno 9. ožujka 1989.

Jezgre leda su pokazale da se jake geomagnetske oluje pojavljuju u prosjeku svakih 500 godina. Osim jake geomagnetske oluje 1859., nešto slabije su bile 1921. i 1960. godine.

Od 1989., velike korporacije u Sjevernoj Americi, Velikoj Britaniji, sjevernoj Europi i drugdje, su utvrdile rizik pojave [[geomagnetski inducirana struja|geomagnetski induciranih struja]] i razvile procedure ublažavanja tih pojava.

==Medudjelovanje sa planetarnim procesima==
[[Image:magnetosphere simple.jpg|frame|right|Magnetosfera u blizini Zemlje]]
Sunčev vjetar nosi sa sobom i magnetsko polje sa Sunca, što izaziva sužavanje ili širenje [[magnetosfera|magnetosfere]]. Na noćnoj strani dolazi do ponovnog povezivanja magnetskog polja u repu magnetosfere, što može dovesti do ubacivanja električki nabijenih čestica u magnetosferu.

Za vrijeme geomagnetskih oluja, sloj F&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u [[ionosfera|ionosferi]] postaje nestabilan, smanjuje se, a može i nestati. Na polovima nastaju polarne svjetlosti.

==Utjecaji geomagnetskih oluja==
===Opasnost radijacije na ljude===
Vrlo jake Sunčeve baklje oslobađaju visoko energetske čestice, koje mogu uzrokovati trovanje radijacijom na ljude, slično kao kod [[Nuklearno oružje|nuklearnih eksplozija]]. Zemljina atmosfera i magnetosfera pružaju dobru zaštitu na površini Zemlje, ali [[astronaut]]i u svemirskim letjelicama su izloženi povećanim količinama radijacije. Prolaz visokoenergetskih čestica u ljudske stanice, izaziva ostećenje [[kromosom]]a, [[rak]] i ostale smetnje. Velike količine mogu biti i smrtonosne.

Sunčevi [[proton]]i sa energijom većom od 30 M[[Elektronvolt|eV]] su posebno opasni. Astronauti na stanici [[Mir]] su izloženi dnevnim količinama radijacije, koje su dva puta veće nego na tlu za godinu dana. Sunčevi protoni stvaraju povećanu radijaciju i za posadu [[avion]]a koji lete na velikim visinama, pa iako je taj rizik mali, treba biti pažljiv za vrijeme geomagnetskih oluja.

===Biologija===
Iako se utjecaj geomagnetskih oluja tek počeo proučavati na ljude, do sada je primjećen utjecaj na [[Golub pismonoša|golubove pismonoše]], koji imaju biološke kompase, u obliku minerala [[magnetit]]a, koji je smješten u snopu živčanih stanica. Primjećeno je da golubovi pismonoše imaju problema s navigacijom za vrijeme geomagnetskih oluja i da ne mogu pronaći željeni cilj.

===Komunikacije===
TV i komercijalne radio stanice nemaju velikih smetnji za vrijeme geomagnetskih oluja, jedino [[Radioamaterizam|radioamateri]] i prijenos signala na kratkovalnim [[radio valovi]]ma (ispod 30&amp;nbsp;MHz). Neki vojni sistemi detekcije i ranog uzbunjivanja imaju problema sa geomagnetskim olujama, posebno na [[podmornica]]ma. Dugi podvodni kabeli, ako su od staklenih vlakana, nemaju problema sa geomagnetskim olujama. Najveći problem sa komunikacijama mogu nastati ako dođe do oštećenja komunikacijskih satelita.

===Navigacijski sistemi===
Sistemi kao GPS ([[Global Positioning System]]) ili LORAN, mogu biti ometani za vrijeme geomagnetskih oluja, a time avioni i brodovi, koji koriste te signale. Greške u navigaciji za vrijeme geomagnetskih oluja mogu biti i nekoliko kilometara.

===Sateliti===
Geomagnetske oluje povećavaju [[ultraljubičasto zračenje]] na Zemljinu atmosferu, čime se povećava ionosfera i do 1000&amp;nbsp;km iznad Zemljine površine. To dovodi i do zagrijavanja ionosfere, te povećanja gustoće, što stvara pojačano povlačenje satelita sa nizim putanjama prema Zemlji. Primjer je satelit [[Skylab]] koji se 1979. prerano spustio na Zemlju, zbog pojačanih Sunčevih aktivnosti.  Za vrijeme jake geomagnetske oluje 1989., 4 satelita su bila u kvaru na tjedan dana.

===Električne mreže i dalekovodi===
Za vrijeme geomagnetskih oluja u vodičima se stvara [[Geomagnetska inducirania struja|geomagnetska inducirana struja]]. Najviše problema imaju vrlo dugi dalekovodi u Kini, Sjevernoj Americi i Australiji, dok Europski dalekovi su puno kraći.&lt;ref&gt;Natuurwetenschap &amp; Techniek Magazine, June 2009&lt;/ref&gt; Osim toga, ona se javlja i kod [[električni generator|električnih generatora]] i [[transformator]]a, koji mogu biti dodatno zagrijani i sigurnosne sklopke ih mogu izbaciti iz rada. Postoje zaštitne mjere kao ukopavanje prijenosnih linija u zemlju, postavljanje gromobrana na dalekovode, smanjenje napona na transformatoru, korištenje kabela kraćih od 10&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;http://192.211.16.13/curricular/ENERGY/0708/articles/solar/SolarForecast07SkyTel.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080911192808/http://192.211.16.13/curricular/ENERGY/0708/articles/solar/SolarForecast07SkyTel.pdf |date=2008-09-11 }} Solar Forecast: Storm AHEAD&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Severe Space Weather Events: Understanding Societal and Economic Impacts&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Metatech Corporation Study |url=http://science.nasa.gov/headlines/y2009/21jan_severespaceweather.htm |access-date=2015-02-23 |archivedate=2009-07-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090718221805/http://science.nasa.gov/headlines/y2009/21jan_severespaceweather.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

13. ožujka 1989., geomagnetska oluja je uzrokovala izbacivanje električne mreže u [[Quebec]]u, 6 milijuna ljudi je ostalo bez električne struje i to 9 sati. [[Polarna svjetlost]] se vidjela i u [[Teksas]]u. Geomagnetska oluja je nastala zbog koronalnog izbacivanja masa, koje je primjećeno 9. ožujka 1989.

===Cjevovodi===
Za vrijeme geomagnetskih oluja u cjevovodima se stvara geomagnetski inducirana struja, što dovodi do pojačane [[korozija|korozije]]. Zaštitna mjera je dodavanje katodne zaštite.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1 = Gummow |first1 = R |title = GIC effects on pipeline corrosion and corrosion control systems |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-atmospheric-and-solar-terrestrial-physics_2002-11_64_16/page/1755 |journal = Journal of Atmospheric and Solar-Terrestrial Physics |volume = 64 |pages = 1755 |year = 2002 |doi = 10.1016/S1364-6826(02)00125-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1 =Osella |first1 =A |last2 =Favetto |first2 =A |last3 =Lopez |first3 =E |title =Currents induced by geomagnetic storms on buried pipelines as a cause of corrosion |url =https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-geophysics_1998-01_38_3/page/219 |journal =Journal of Applied Geophysics |volume =38 |pages =219 |year =1998 |doi =10.1016/S0926-9851(97)00019-0}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Vanjske veze ==
* [http://spacescience.com/newhome/headlines/ast29dec99_1.htm The warp and woof of a geomagnetic storm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061216201811/http://www.spacescience.com/newhome/headlines/ast29dec99_1.htm |date=2006-12-16 }} – [[NASA]]'s ''Space science|Space Science News''.
* [http://www.sec.noaa.gov/NOAAscales/ NOAA Space Weather Scales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516031402/http://www.sec.noaa.gov/NOAAscales/ |date=2008-05-16 }} – NOAA.
* [http://www.sec.noaa.gov/alerts/index.html NOAA Space Weather Alerts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517083523/http://sec.noaa.gov/alerts/index.html |date=2008-05-17 }} – NOAA.
* [http://science.nasa.gov/headlines/y2008/06may_carringtonflare.htm? NASA — Carrington Super Flare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090801192142/http://science.nasa.gov/headlines/y2008/06may_carringtonflare.htm |date=2009-08-01 }} [[NASA]] May 6, 2008

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Sunce]]
[[Kategorija:Meteorologija]]</text>
      <sha1>fwz37qtg3hznnzfr9wy6uqoit8hniv4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Forzicija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4031083</id>
    <revision>
      <id>42600694</id>
      <parentid>42385778</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:47:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5062" sha1="4yw5v4tmmqa66v9g897d8tfb2ineggy" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Forzicija
| slika = Forsythia flower.JPG
| slika_širina = 240px
| slika_opis = '' Forsythia × intermedia''; nije priznata vrsta
| regnum = [[biljke|Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Lamiales]]
| familia = [[Oleaceae]]
| genus = '''''Forsythia'''''
| razdioba_stupanj = vrste
| razdioba = ''vidi tekst''
}}

'''Forzicija''' (znanstveni naziv ''Forsythia'') ime je za rod biljaka iz porodice [[masline|maslina]] (''Oleaceae''), s 13 vrsta, uglavnom iz [[Istočna Azija|istočne Azije]]; jedna pripada [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]].

Naziv su dobile po [[William Forsyth|Williamu Forsythu]]&lt;ref name=foc/&gt;&lt;ref name=fe/&gt;&lt;ref name=stabg/&gt;.

==Opis==
Forzicije su [[Bjelogorica|bjelogorični]] [[grm]]ovi koji rastu do 1–3 m visine (rijetko do 6 mn) s grubom, smeđesivom [[kora (biljke)|korom]]. [[List]]ovi rastu sučelice, obično jednostruki, a ponekad trostruki, s baznim parom malih listića, i obično su 2–10&amp;nbsp;cm dugi (rijetko 15&amp;nbsp;cm); rub je nazubljen ili ravan.

[[Cvijet|Cvjetovi]] se pojevljuju u rano proljeće prije listova, svjetlo žuti, duboko podijeljeni na četiri latice koje se spajaju u osnovi. [[Plod]] je suha kapsula, koji sadrži četiri [[sjeme]]na s krilcima&lt;ref name=foc/&gt;&lt;ref name=rhs/&gt;.

==Vrste==

*''[[Forsythia europaea]]'' &lt;small&gt;Degen &amp; Bald&lt;/small&gt;. Na [[Balkan]]u, u [[Albanija|Albaniji]] i [[Kosovo|Kosovu]].
*''[[Forsythia giraldiana]]'' &lt;small&gt;Lingelsh.&lt;/small&gt; Sjeverozapadna [[Kina]].
*''[[Forsythia japonica]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;. [[Japan]].
*''[[Forsythia koreana]]'' &lt;small&gt;(Rehder) Nakai&lt;/small&gt;
*''[[Forsythia likiangensis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Feng ex P.Y.Bai&lt;/small&gt;. Jugozapadna Kina.
*''[[Forsythia × mandschurica]]'' &lt;small&gt;Uyeki&lt;/small&gt;. Sjeveroistočna Kina.
*''[[Forsythia mira]]'' &lt;small&gt;M.C.Chang&lt;/small&gt;. Sjeverna središnja Kina.
*''[[Forsythia ovata]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;. Koreja.
*''[[Forsythia saxatilis]]'' &lt;small&gt;(Nakai) Nakai&lt;/small&gt;
*''[[Forsythia suspensa]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) Vahl.&lt;/small&gt; Istočna i središnja Kina.
*''[[Forsythia togashii]]'' &lt;small&gt;H. Hara&lt;/small&gt;. Japan ([[Shōdoshima]]).
*''[[Forsythia velutina]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
*''[[Forsythia viridissima]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; Istočna Kina.&lt;ref name=foc&gt;Flora of China: [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&amp;taxon_id=112951 ''Forsythia'']&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fe&gt;Flora Europaea: [http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&amp;GENUS_XREF=Forsythia&amp;SPECIES_XREF=&amp;TAXON_NAME_XREF=&amp;RANK= ''Forsythia'']&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stabg&gt;St Andrews Botanic Garden: [http://www.st-andrews.ac.uk/~gdk/stabotanic/aprilpom.htm Plant of the Month: ''Forsythia'']&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rhs&gt;Huxley, A., ed. (1992). ''New RHS Dictionary of Gardening''. Macmillan {{ISBN|0-333-47494-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=oxford&gt;University of Oxford, Oleaceae information site: [http://herbaria.plants.ox.ac.uk/fraxigen/fraxinus/oleaceae/forsythia.html ''Forsythia'']{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Oleaceae/Forsythia/ The Plant List]&lt;/ref&gt;
Vrsta [[Forsythia × intermedia]] &lt;small&gt;Zabel&lt;/small&gt;, nije priznata

==Uzgoj==
[[Hibrid (botanika)|Hibrid]]i ''Forsythia × intermedia'' (''F. suspensa'' × ''F. viridissima'') i ''Forsythia × variabilis'' (''F. ovata'' × ''F. suspensa'') su proizvedeni za uzgoj.&lt;ref name=rhs/&gt;

Forzicije su popularne kao rano cvjetajući grmovi u [[vrt]]ovima i [[park]]ovima. Dvije se uglavnom uzgajaju za ukras, ''Forsythia × intermedia'' i ''Forsythia suspensa''. Obje cvjetaju u rano proljeće sa žutim cvjetovima. Uzgajaju se i zbog otpornosti. Češće uzgajana ''forsythia × intermedia'' je manja, raste uspravnije i ima jako obojane cvjetove.

''Forsythia suspensa'' je velik do vrlo velik grm, koji se moža saditi uz obale, i ima blijeđe cvjetove. Postoje još mnoge varijante koje se uzgajaju&lt;ref name=rhs/&gt;.

Komercijalno razmnožavanje je obično [[reznica]]ma, koje se uzimaju od zelenih stabljika poslije cvatnje u kasno proljeće i rano ljeto; druga mogućnost je da se reznice uzimaju između studenog i veljače.&lt;ref name=rhs/&gt;

''F. suspensa'' ([[kineski jezik|kin.]] [[wikt:连|连]][[wikt:翘|翘]]; pinyin: liánqiào) se smatra jednom od 50 osnovnih biljaka u kineskoj biljnoj medicini.

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Tree dsc00856.jpg|Grm forzicije
Datoteka:Forsythia.x.intermedia03.jpg|''Forsythia × intermedia'' cvjetovi i listovi
Datoteka:Forsythia 50years.jpg|Velika 50-godišnja forzicija
Datoteka:Forsythia close-up.jpg|Forzicija izbliza
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
[[Balkanska forsitija]]

== Napomene ==
{{izvori}}

== Ostali projekti Wikimedije ==

{{WProjekti
|commons        = Forsythia
|commonshr      = forzicija
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = Forsythia
|wikivrstehr    = forzicija
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Oleaceae]]
[[Kategorija:Ukrasni grmovi]]</text>
      <sha1>4yw5v4tmmqa66v9g897d8tfb2ineggy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F-104 Starfighter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4032230</id>
    <revision>
      <id>42600646</id>
      <parentid>42549713</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T12:33:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29304" sha1="puyemfxbpbbg35akqn96e4149cdjexu" xml:space="preserve">{{Infokvir zrakoplov
 |subtemplate=
 |ime=Lockheed F-104 Starfighter
 |tip=[[Lovački avion|Lovac]] presretač/[[lovac-bombarder]]
 |proizvođač=Lockheed
 |slika=Image:F-104 right side view.jpg
 |opis slike=
 |dizajn=
 |probni let=[[4. marta]] [[1954.]]&lt;ref name=harry&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/northam/xf104.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2016-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310035829/http://starfighters.nl/northam/xf104.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 
 |uveden u uporabu=[[20. februara]] [[1958.]]
 |proizveden=
 |povučen=[[2004.]]
 |status=
 |prvotni korisnik=[[SAD]]
 |više korisnika= &lt;!--maksimalno tri korisnika--&gt;
 |broj primjeraka=2.578
 |pojedinačna cijena=
 }}

'''F-104 Starfighter''' je [[SAD|američki]] jednomotorni nadzvučni presretač koji se kasnije koristio i kao [[lovac-bombarder]]. Osim SAD-a i saveznika, nekoliko aviona je do [[1994.]] koristila i [[NASA]] za testiranja.

== Razvoj ==
=== XF-104 ===
[[1951.]] Lockheedov glavni dizajner [[Clarence &quot;Kelly&quot; Johnson]] je otputovao u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] kako bi ispitao američke [[pilot]]e kakav avion bi po njima bio odgovarajući za njihove potrebe.&lt;ref name=history&gt;http://www.military.cz/usa/air/post_war/f104/f104hist_en.htm&lt;/ref&gt; Većina je tražila jednostavan lagan avion nove generacije, koji bi mogao postići velike brzine te imati odličnu okretnost prilikom manevara na velikim visinama. Do kraja oktobra [[1952.]] razvijen je velik broj dizaja koji su se svodili na zajednički model oznake &quot;L-246&quot;.&lt;ref name=home&gt;http://home.att.net/~jbaugher1/f104_1.html&lt;/ref&gt; Imao je strjelasti [[Trup aviona|trup]], kratka trapezoidna [[krilo aviona|krila]], T rep te novi turbomlazni [[mlazni motor|motor]] General Electric (GE) J79.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.net/Aircraft_Home.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-10-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071018104107/http://starfighters.net/Aircraft_Home.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Model L-246 je bio predložen USAF-u upravo kada je bio u potrazi za novim avionima te je uskoro raspisan natječaj na koji su se prijavili, osim Lockheeda i: [[Northrop Corporation|Northrop]], North American i Republic. U završnom krugu natječaja u januaru [[1953.]] pobijedio je Lockheed sa svojim dizajnom te je dobio ugovor prema kojem je trebao izraditi statičku maketu te dva letna prototipa. Avion je dobio tvorničku oznaku ''Model 83'', te USAF-ovu oznaku ''''''XF-104''''''.
[[Datoteka:F104 formation.jpg|mini|200px|lijevo|Formacija od 4 F-104A]]

Tony Levier je trebao biti prvi pokusni pilot. Avion je sam opisao kao &quot;egzotičan&quot; i impresivan, no pošto je ovo bio potpuno novi dizajn nije znao kakve će karakteristike pokazati i kako će se ponašati prilikom leta. Prvi XF-104 je napravljen u Lockheedovoj tvornici Burbank [[23. februara]] [[1954.]] te je sljedeće noći potajno odvezen u [[Vojna avionska baza Edwards|zračnu bazu Edwards]].&lt;ref name=harry/&gt;

XF-104 je bio strjelastog oblika s glatkim linijama, što je bila revolucija u odnosu na tadašnje avione. Prilikom izgradnje se najviše koristio [[aluminij]] te [[titanij]] oko ispuha motora; imao je iglasti nos te mjehurasti poklopac [[kokpit]]a koji se otvarao prema lijevo.&lt;ref name=harry/&gt; Krila su bila trapezoidnog oblika a [[repne površine aviona|repne površine]] su bile T oblika. Osim neobičnih krila, XF-104 je imao i potpuno novo sjedalo za katapultiranje koje pilota nije izbacivalo iznad aviona (kao kod većine) jer je postojala opasnost da će udariti u repne površine, nego ispod aviona. Zbog tog novog sustava, minimalna visina s koje se pilot mogao izbaciti je bila 152 metra. Iskustvo je kasnije pokazalo da ovaj način katapultiranja i nije tako dobar. Budući da u vrijeme testiranja GE J79 motor nije bio dostupan, prvi XF-104 je imao privremeno ugrađeni Wright J65-B-3 motor bez naknadnog sagorijevanja, a od jula [[1954.]] mogao se unaprijediti na Wright J65-W-7 verziju s naknadnim izgaranjem.&lt;ref name=history/&gt; J65 je zapravo bila izmijenjena verzija [[Velika Britanija|Britanskog]] Armstrong-Siddeley Sapphire turbo mlaznog motora. 
J65-W-7 je stvarao 34,6 [[Njutn|kN]] potiska (bez dodatnog sagorijevanja), a zrak je usisavao kroz dva bočna usisnika koja su bila malo odmaknuta od trupa kako ne bi usisali turbulentni [[zrak]].&lt;ref name=harry/&gt;
[[Datoteka:Lockheed XF-104 (SN 53-7786) in flight 060928-F-1234S-003.jpg|mini|200px|XF-104]]
Testni pilot Levier je počeo s testiranjima na pisti [[27. februara]] 1954. a prvi pravi let se odvio 4. marta 1954. no kako se [[Podvozje aviona|podvozje]] zbog tehničkog kvara nije mogao uvući, let je trajao samo nekoliko minuta.&lt;ref name=harry/&gt;; sljedeći let je obavljen krajem mjeseca. Kako na početku nije imao motor s naknadnim izgaranjem XF-104A je mogao preći zvučnu barijeru tek u blago ponirućem letu, no ugradnjom J65-W-7 motora je mogao dostići brzinu od čak mach 1,6.&lt;ref name=harry/&gt; Drugi XF-104 prototip je poletio [[5. oktobra]] [[1954.]], bio je opremljen s J65-W-7 motorom te je najviše korišten za ispitivanje naoružanja.&lt;ref name=history/&gt; Iako je izvorno bilo zamišljeno da bude opremljen s 30 mm [[top]]om, kasnije je odlučeno da se ugradi novi brzi 20 mm M61 Vulcan top te AN/ASG-14T-1 sustav upravljanja vatrom.
[[Datoteka:F-104 Waffenschacht.jpg|mini|200px|lijevo|M61 Vulcan top]]
[[17. decembra]] [[1954.]] prilikom testiranja topa na velikoj visini, testni pilot LeVier je pokušao ispaliti rafal no uskoro je došlo do eksplozije te se poremetio rad motora. Levier je ugasio motor, te sigurno prizemljio [[avion]] polako se spuštajući gotovo 80 kilometara. Kasnije je istragom utvrđeno da je prilikom pucanja eksplodirao jedan metak te oštetio dio topa koji se odlomio i uletio u stražnji dio aviona.&lt;ref name=history/&gt;

Avion je s vremenom popravljen te se ponovno vratio na testiranja, no [[14. aprila]] se dogodila nova nesreća. Prilikom testnog pucanja topom zbog prevelikih vibracija, s dna aviona je otpao poklopac koji je bio dio mehanizma za katapultiranje što je izazvalo naglu dekompresiju te se odijelo pod pritiskom testnog pilota Hermana R. &quot;Fish&quot; Salmona toliko napuhalo da gotovo ništa nije vidio oko sebe. Na kraju se uspješno katapultirao a avion je pao na tlo te bio potpuno uništen.&lt;ref name=history/&gt;

I prvi XF-104 će kasnije biti izgubljen u nesreći. [[11. jula]] [[1957.]] testni pilot William M. &quot;Bill&quot; Park se katapultirao nakon što je otpao cijeli repni dio aviona.&lt;ref name=harry/&gt;&lt;ref name=history/&gt;

== Verzije ==
=== YF-104A === 
[[Datoteka:Airforce Museum Berlin-Gatow 220.JPG|mini|200px|Konus na desnom usisniku]]
Gubitak XF-104 prototipova nije usporio razvoj, te je USAF [[30. marta]] [[1955.]] Lockheedu dao ugovor za izradu 17 '''YF-104''' predprodukcijskih aviona koji bi se koristili za procjene.&lt;ref name=tf-104a/&gt; Do kraja godine, GE je isporučio YJ79-GE-3 motore za testiranja te je prvi YF-104A poletio [[17. februara]] [[1956.]] s pilotom Hermanom Salamonom; već [[28. februara]] prvi YF-104 je probio zvučnu barijeru.&lt;ref name=yf-104&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_2.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070730114941/http://www.starfighters.nl/history/f104_2.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Bio je 1,68 metara duži od XF-104 što mu je omogućilo smještaj J79 motora te veći unutarnji kapacitet [[gorivo|goriva]]. Osim produženja, na usisnike su nadodani &quot;prepolovljeni&quot; fiksni konusi koji su služili kao zračni &quot;amortizeri&quot; te su bili tajna tijekom dizajniranja.&lt;ref name=yf-104/&gt; Avioni su se prvotno koristili za testiranje naoružanja (GE M61 Vulcan topa te AIM-9 Sidewinder [[raketa]]) te dodatnih spremnika goriva koji su se spajali na vrhove krila, a imali su zapreminu od 644 litre svaki. Testni YJ79-GE-3 motori za YF su na testiranjima razvili 65,9 kN potiska s naknadnim izgaranjem. Nova elektronika je uključivala TACAN navigacijski sustav, radio te infracrveni ciljnik.

=== F-104A ===
F-104A je ušao u službu USAF-a u februaru [[1958.]] Izgledom je bio dosta sličan YF-104 a pokretao ga je J79-GE-3B mlazni motor koji je bio pouzdaniji od svojih prethodnika. Samom motoru se moglo pristupit tako što bi se pomoću četiri vijka odvojio stražnji dio [[trup aviona|trupa]]. Cijeli Starfighter je dizajniran tako da bude lagan za održavanje. Osim motora koji je služio kao glavni izvor napajanja, u slučaju njegovog kvara, u donjem prednjem dijelu aviona se nalazila zračna turbina koja je određeno vrijeme omogućavala rad elektroničkih i hidrauličkih sustava na avionu. Jedino naoružanje F-104A su bile dvije toplinski navođene AIM-9B Sidewinder [[raketa|rakete]] koje su bile smještene na vrhovima [[krilo aviona|krila]], no prema nekim izvorima F-104A je mogao ponijeti i jednu nevođenu ''MB-1 Genie'' raketu zrak-zrak koja je nosila malu nuklearnu bojevu glavu a nosila se ispod trupa. Pretpostavlja se da ovo nikad nije praktički instalirano na F-104 osim prilikom testiranja. Iako je prvotno bilo zamišljeno da F-104A nosi GE Vulcan top, to se nije realiziralo budući da je Ge imao velikih problema s mehanizmima. Zbog toga je [[1959.]] GE razvio pouzdaniji i kvalitetniji top M61A1 Vulcan koji će s vremenom biti ugrađen na sve Starfightere. Ukupno su napravljena 1953 F-104A ne računajući 17 YF-104A koji su kasnije unaprijeđeni te stavljeni u službu.
[[Datoteka:LockheedF104BStarfighterCAM07.jpg|mini|200px|F-104B]]
Dok je Starfighter polako ulazio u službu, istovremeno je obarao rekorde. Tako je pilot Howard C. Johnson [[7. maja]] [[1958.]] postavio novi visinski rekord u YF-104A iznad baze Edwards. [[16. maja]] pilot YFa-104A, kapetan Walter Irwin je postavio svjetski brzinski rekord prelazeći stazu od 15 x 25 kilometara prosječnom brzinom od 2260.75 km/h.

=== F-104B ===
Prvi let dvosjeda F-104 je bio [[16. januara]] [[1957.]]&lt;ref&gt;http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-104b.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref name=f-104b&gt;http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2310&lt;/ref&gt; Po izgledu i dizajnu, F-104B je bio identičan A verziji; samo je ugrađen dvosjedni [[kokpit]] uklanjanjem topa&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.strategic-air-command.com/aircraft/fighter/f104_starfighter.htm |title=Archive copy |access-date=2015-05-05 |archive-date=2016-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160331011425/http://www.strategic-air-command.com/aircraft/fighter/f104_starfighter.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a dužina aviona je ostala ista. Mogućnost nošenja oružja na vanjskim spojištima je bila moguća kao i kod F-104A. Lockheed je kasnije razvio i verziju oznake '''TF-104A''' koja je bila obični trener bez naoružanja te je predložio USAF-u no na kraju je odbijena.&lt;ref name=tf-104a&gt;http://www.i-f-s.nl/index12.htm&lt;/ref&gt; Stražnji kokpit u kojem je sjedio instruktor je bio malo uzdignut radi bolje preglednosti. F-104B je formalno ušao u službu [[1958.]] paralelno s F-104A. Ukupno je napravljeno 26 aviona a korišteni su da bi se omogućio lakši prelazak novim pilotima na F-104.&lt;ref name=f-104b/&gt; Postojale su i ideje o korištenju F-104B kao naprednog trenera za kadete zrakoplovstva, no ta ideja i nije baš provedena u praksi.
[[Datoteka:Lockheed F-104C Starfighter USAF.jpg|mini|230px|F-104C]]

=== F-104C/D ===
Prvi let jednosjedne F-104C verzije koja je služila kao [[lovac-bombarder]] se odvio [[24. jula]] 1958.&lt;ref&gt;[http://www.panzerparade.com/Panzer_Parade/Parade/historyusF104S.html]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; te je u službu ušla kasnije te godine. Po vanjštini, F-104C je bilo teško razlikovati od osnovne A verzije, jedina razlika je bila što se na F-104C mogao ugraditi fiksni dodatak za nadolijevanje [[gorivo|goriva]] u letu.
&lt;ref name=f-104c/&gt; Ispod aviona, po sredini trupa je nadodana nova spojna točka koja je bila namijenjena nošenju ''B28''  nuklearne bombe koja je bila glavno oružje pri strateškim napadima.
&lt;ref name=f-104c/&gt; Osim toga, C verzija je mogla na tom mjestu ponijeti i dodatne dvije Sidewinder rakete na dvostrukom lanseru no to se rijetko koristilo budući da je stvaralo dosta zračnog otpora. Iznutra, F-104C je koristio poboljšani J79-GE-7A motor koji je razvijao 44,5 kN potiska pri normalnom radu te 70,3 kN s naknadnim izgaranjem. Problematično sjedalo za katapultiranje koje se lansiralo prema dolje je zamijenjeno s Lockheedovim C-2 koje je normalno funkcioniralo. Ukupno je napravljeno 77 aviona, a isporučivani su od 1958. do [[1959.]]&lt;ref name=f-104c&gt;http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-104c.htm&lt;/ref&gt; [[14. decembra]] 1959. F-104C je postavio i tadašnji novi visinski rekord od 31.513 metara.&lt;ref name=f-104c/&gt;&lt;ref&gt;http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=377&lt;/ref&gt; Dvosjed '''F-104D''' je zapravo bio F-104B s poboljšanjima koji su ugrađivani na F-104C.

=== F-104G ===
[[Datoteka:F 104 Starfighter.JPG|mini|230px|Njemački F-104G]]
Budući da se F-104 nije masovno koristio u SAD-u, Lockheed je počeo tražiti strane kupce aviona kako bi se cijeli program održao. [[Luftwaffe]] [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] se pokazao kao obećavajući kupac jer su tražili novi višenamjenski avion koji bi zamijenio [[F-86 Sabre]]. [[6. novembra]] 1958. objavljena je pobjeda F-104  na natječaju te je Lockheed dobio službeni ugovor [[18. marta]] 1959. Avioni namijenjeni Njemačkoj su dobili oznaku '''F-104G''' a zapravo se radilo o F-104C ali s novim dodacima i poboljšanjima: poboljšana je struktura aviona za lovačko-bombardersku ulogu&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.jetplanes.co.uk/f104.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2008-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080802200341/http://www.jetplanes.co.uk/f104.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, ugrađen je najnoviji NASARR [[radar]], poboljšana unutarnja elektronika koja je uključivala novi Litton LN-3 navigacijski sustav, novi J79-GE-11A turbo mlazni motor koji je razvijao 70,28 kN potiska budući da je avion postao teži uz svu novu opremu.&lt;ref name=f-104g&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_13.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2005-02-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050223151337/http://www.starfighters.nl/history/f104_13.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ugrađeno je i novo C2 sjedalo za katapultiranje a kasnije će se na neke avione ugrađivati i Martin Baker Mark 7 sjedalo.&lt;ref name=f-104g/&gt;  Također je izmijenjen sustav upravljanja a kočnice su poboljšane kako bi se mogle nositi s dodatnom težinom. F-104G je mogao nositi i dvije Sidewinder rakete ispod [[Trup aviona|trupa]] na novim nosačima koji su bili [[aerodinamika|aerodinamički]] prihvatljiviji. Nekoliko nacija je kupilo i jednosjedne '''RF-104G''' izvidnike koji su bili opremljeni s kamerama za izviđanje. Razvijen je i dvosjedni '''TF-104G''' koji je korišten za obuku pilota. Bio je osnovni F-104D ali s unaprjeđenjima kao i jednosjed G.

== Historija korištenja ==
=== SAD ===
Starfighter je na kraju imaju dosta kratak životni vijek u USAF-u te je naposljetku zrakoplovstvo kupilo u pola manje aviona nego što je prvotno bilo planirano. Jedino po čemu se F-104 isticao je velik broj nesreća uz 49 izgubljenih aviona do [[1961.]] zbog nepouzdanih motora i precijenjenih karakteristika. Sjedalo koje je pilota katapultiralo prema dolje je bilo dosta ne popularno te je šansa za preživljavanje pri iskakanju na maloj visini bila nikakva. Pilotima se savjetovalo da u takvim situacijama pokušaju okrenuti avion naopako, no to je često bilo teško izvedivo. Poznati testni pilot Iven C. Kincheloe je poginuo u F-104A u bazi Edwards [[26. jula]] [[1958.]] nakon što se na maloj visini (prilikom polijetanja) nije uspio okrenuti kako bi se katapultirao.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.acepilots.com/korea/kincheloe.html |access-date=2015-05-05 |archive-date=2009-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122213402/http://acepilots.com/korea/kincheloe.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=1113&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:J79 with F-104.jpg|mini|200px|lijevo|USAF-ov F-104 s J79 motorom]]
Borbena iskoristivost F-104A je bila dosta slaba. Nedostajala mu je elektronika za borbene uvjete, a naoružanje mu nije odgovaralo za misije presretanja. F-104C je ipak bio dosta kvalitetniji te je ovo zapravo avion koji je Kelly Johnson htio izraditi. Svi F-104A i dvosjedi F-104B su povučeni iz službe Zračne nacionalne garde (US National Guard) već oko [[1960.]] no kasnije su u kriznim situacijama vraćana u privremenu službu sve do [[1969.]] kada su konačno povučeni. 24 aviona su prodana stranim zemljama uključujući nekoliko YF-104A koji su 1960. modificirani u '''QF-104A''' a služili su kao brze mete.&lt;ref name=tf-104a/&gt; Iako ga i nije pratio dobar glas, [[pilot]]i F-104 Starfightera se nisu bunili te su bili zadovoljni avionom. Iskustvom su otkriveni problemi te su popravljeni; GE je u ranim 60-ima proveo unaprjeđenje motora kako bi se povećala njihova sigurnost. U napadačkim ulogama je unatoč svojoj osjetljivosti na neprijateljsku [[PZO|zračnu obranu]], bio dosta efikasan a zahvaljujući svojim krilima, moga je lako letjeti na malim visinama. No ta ista krila su mu stvarala probleme budući da je imao dosta velik radijus skretanja.

U oktobru 1958. nekoliko F-104A je pomoću [[C-124 Globemastera]] prebačeno na [[Tajvan]] no nisu sudjelovali u borbama. Prvi put su borbeno korišteni u Vijetnamu kada se rasplamsao zračni rat [[1965.]] a poboljšana Sjeverno Vijetnamska zračna obrana te MiGovi su predstavljali ozbiljnu prijetnju američkim avionima. U aprilu [[1965.]] 28 F-104C su također poslana u akciju. Starfighteri su uglavnom korišteni u borbenim patrolama te kao zaštita EC-121 Warning Star avionima za rano upozoravanje a često je uz njih letio i Boeing KC-135 zračni tanker. F-104 su došli u Vijetnam u svojoj normalnoj srebrenoj boji no kasnije su prebojani u maskirnu. Unatoč velikoj zračnoj moći Amerikanaca, gubici su se događali. [[22. jula]] [[1965.]] F-104C kojim je upravljao Roy Blakely je bio pogođen od strane neprijateljske vatre i nakon neuspjelog pokušaja prinudnog slijetanja, Blakely je poginuo.&lt;ref&gt;http://www.virtualwall.org/db/BlakeleyRJ01a.htm&lt;/ref&gt; [[20. septembra]] 1965. pilot Phil Smith je prilikom leta u teškim uvjetima zalutao iznad [[Kina|Kineskog]] otoka Hainan. Kada se spustio ispod oblačnog pojasa napali su ga Kineski [[MiG-19]] te oborili, no uskoro su poslana dva druga F-104C u potragu za njim te su se zbog loših uvjeta i smanjenje vidljivosti sudarili.&lt;ref name=vijetnam&gt;http://vietnam.warbirdsresourcegroup.org/f104starfighter-operation.html&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Lockheed F-104C Starfighters of 435th TFS, 479th TFW, at Udorn RTAFB, in 1965.jpg|mini|200px|F-104C u bazi Da Nang]]
F-104C su vraćeni u SAD do [[Božić]]a [[1965.]] budući da su se pojavili [[F-4 Phantom]]i, no povećano djelovanje brzih Sjeverno Vijetnamskih [[MiG-21]] je dovelo odluku povlačenja u pitanje te je u junu 1966. vraćena 435 lovačko-bombarderska eskadrila . Uglavnom su korišteni kao potpora i obrana od MiGova za [[F-105 Thunderchief]]ove koji su izvodili napade na neprijateljsku [[PZO]]. Dva F-104C su oborena od strane protu-zračnih raketa [[1. augusta]] 1966. pri čemu su poginula oba pilota. Naposljetku se ustanovilo da je cijeli koncept potpore F-105 Thunderchiefima beskoristan, a uloga potpore snagama na tlu također nije davala rezultate zbog neprijateljske protuzračne obrane. Iskusni veteran [[Korejski rat|Korejskog rata]] Norman Schmidt je oboren [[1. septembra]] [[1966.]] iznad [[Laos]]a te zarobljen; [[2. oktobra]] Charles Toffert je također oboren iznad Laosa od strane PZO što je označilo prekid uloge F-104 Starfightera kao aviona za potporu u jugoistočnoj Aziji.

=== Njemačka ===
[[Njemačka]] je bila prvi strani korisnik F-104 Starfightera te po broju nabavljenih aviona najveći korisnik. Lockheed im je prvo u kasnoj 1959. isporučio 30 '''F-104F''' trenera za obuku koji su bili manje više isti kao F-104D samo što su imali J79-GE-11A motor i pojednostavljenu elektroniku, a u službi su ostali do 1972. Njemačka ja nabavila i 605 F-104G, 145 RF-104G te 137 TF-104G kojima su zamijenili [[F-86]] i [[F-84]]. Njemački F-104G su imali verziju F15A-41B NASARR radara, s načinima rada za navigaciju, bombardiranje i borbu zrak-zrak. Navigacijski i bombarderski način rada su uključivali praćenje i mapiranje terena te procjena udaljenosti dok je za borbu zrak-zrak imao mogućnost traženja i praćenja meta za Sidewinder rakete te Vulcan top. Većina F-104G drugih zemalja je imala F15AM-11 verziju radara.

Glavno oružje Luftwaffeovih F-104G koji su obavljali jurišne zadatke, je bila B43 [[nuklearna bomba]] od 1 megaton. Iako je Zapadna Njemačka formalno bila ne-nuklearna zemlja, [[SAD]] je Njemačku opremao takvim oružjem uz dvostruku kontrolu nad njim od strane vrha [[Luftwaffe]]a i Američkih zapovjednika. No osim B43, Starfighteri su također mogli nositi i konvencionalno oružje za jurišne zadatke poput kasetnih bombi te nevođenih raketnih zrna. Neki Njemački RF-104G su modificirani na F-104G standard. Lockheed je kasnije Njemačkoj ponudio napredniju '''RTF-104G1''' izvidničku verziju no Njemačka je to odbila, budući da je već kupila [[F-4 Phantom II|RF-4E Phantom]].
[[Datoteka:Airforce Museum Berlin-Gatow 227.JPG|mini|200px|lijevo|Njemački TF-104G]]

Njemački mornarički ogranak [[Marineflieger]] je koristio ukupno 146 F-104G i 27 RF-104G a nabavljeni su kako bi zamijenili [[Velika Britanija|Britanske]] [[Hawker Sea Hawk]] lovce. Marinefliegerovi F-104G su uglavnom korišteni u protu-brodskoj ulozi noseći dvije Francuske AS-30 rakete koje su se navodile preko radio veze. Budući da se redilo o dosta ne efektivnim raketama, od [[1977.]] su zamijenjene Kormoran raketama koje su se same mogle navoditi na metu. RF-104G koji za potrebe Marinefliegera su se posebno sastavljali a imali su dalekometne kamere smještene iza [[kokpit]]a. Najčešće su izviđali brodove iznad [[Baltik]]a koristeći bočne kamere, s tim da su pritom ostajali u međunarodnim vodama.

Luftwaffe Starfighteri su izvorno bili u prirodnoj metalnoj boji, no sredinom 1960-ih su prebojani u maskirnu s tamnim sivim i zelenim tonovima. Avioni Marinefliegera su koristili tamno sive tonove na gornjoj te lagano sive tonove na donjoj strani aviona. U iznimnim slučajevima ili prilikom proslava neki avion bi se obojao u crnu, crvenu i žutu koje su Njemačke nacionalne boje.

=== Kanada ===
[[Datoteka:Cf104 canadian warplane heritage museum 4.jpg|mini|200px|Kanadski CF-104]]
Modificirani bivši Američki F-104A su dostavljeni [[Kanada|Kanadi]] kao početak za proizvodnju '''CF-104'''. Avion je izvorno nosio oznaku CF-111 te tvorničku oznaku CL-90. Dostava CF-104 započinje 1961. s prvim gotovim avionima koji su izašli iz tvornice [[18. marta]] [[1961.]] Ukupno je napravljeno 200 aviona za Kanadsko avionstvo. CF-104 je bio gotovo identičan F-104G a pokretao ga je J79-OEL-7 turbomlazni motor koji se licencno proizvodio u Orenadi u Kanadi; izvorno je bio zamišljen kao jurišnik s nuklearnim naoružanjem stoga nije imao ugrađeni top i ciljnik, no to je ugrađeno tijekom ranih 1970-ih kada se počeo koristiti kao konvencionalni strateški jurišnik. Od tada je mogao nositi i CRV 70 nevođena raketna zrna, &quot;nepametne&quot; bombe te [[Velika Britanija|Britansku]] [[BL755]] kasetnu bombu. Budući da je CF-104C bio namijenjen jurišnim zadacima, koristio je R24A verziju NASARR [[radar]]a koja nije imala način rada za borbu zrak-zrak. Neki CF-104 su modificirani da nose Vinten kapsulu za izviđanje ispod [[trup aviona|trupa]] no ovi avioni nisu dobili posebnu oznaku. Kanadsko zrakoplovstvo je nabavilo i 38 CF-104D dvosjeda za obuku koji su bili slični F-104G a svi su se proizvodili u Lockheedu. Zadnjih 16 aviona je imalo unaprijeđenu elektroniku pa su dobili oznaku '''CF-104 Mark 2'''. Nakon završetka izrade kandaskih aviona, SAD je Canadairu dao ugovor za izgradnju 140 F-104G za američke saveznike.

Kanadski avioni su izvorno bili u metalnoj boji, no kasnije je gornji dio obojan u slojeve tamno zelene i maslinaste a dno u sivu. Zadnji avioni su povučeni tijekom 80-ih a zamijenili su ih [[F/A-18 Hornet]]i. Kanadađni su imali i najveći broj nesreća sa Starfighterom izgubivši 110 aviona što je činilo oko 46% aviona.

=== Italija ===
[[Datoteka:Lignano aereo.jpg|mini|200px|Talijanski F-104]]
Fiat je proizveo ukupno 125 F-104G za potrebe Talijanskog ratnog zrakoplovstva,&lt;ref name=italija&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_20.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2016-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308014837/http://www.starfighters.nl/history/f104_20.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a prvi &quot;domaći&quot; avion je poletio [[9. juna]] [[1962.]] Prvi avioni su ušli u operativnu službu [[1965.]] Od 125 aviona, 51 je prerađen da obnaša ulogu presretača, 54 su prerađena da sa služe kao jurišnici a 20 ih je modificirano u RF-104G ugradnjom kamere. [[Italija]] je nabavila i 12 TF-104G od Lockheeda te 12 istih od Aeriitalie. Tijekom 80-ih Luftwaffe je Italiji dao još 6 TF-104G koji su bili višak s tim da su barem dva obnovljena te ponovno korištena a ostatak je služio kao izvor rezervnih dijelova. Talijani su bili zadovoljni s avionima tako da su naručili poboljšanu CL-911 tj. '''F-104S''' verziju koja je mogla nositi Sparrow rakete zrak-zrak.

=== Japan ===
[[Japan]] je nabavio 210 '''F-104J''' jednosjeda i 20 '''F-104DJ''' dvosjeda za obuku. Tri F-104J su dostavljena od strane Lockheeda da služe kao osnovica buduće proizvodnje u Mitsubishi Heavy Industries. 
[[Datoteka:JASDF F-104J.JPG|mini|lijevo|200px|Japanski F-104J]] 29 ih je sastavljeno pomoću dostavljenih dijelova dok je ostatak izrađen vlastitim resursima. Prvi let F-104J je bio [[30. juna]] [[1961.]] a proizvodnja u Mitsubishiu započinje u proljeće [[1962.]] i traje do [[1967.]]&lt;ref name=japan&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_31.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070730114914/http://www.starfighters.nl/history/f104_31.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Svi F-104DJ su dostavljeni u dijelovima te su paralelno sastavljani s J verzijama. Japanske verzije su bile bazirane na F-104G i TF-104G no budući da se Japan držao stroge doktrine snaga za samoobranu ti su bili optimizirani samo za ulogu presretača. Imali su F15J-31 verziju NASARR radara koja je imala način rada samo za borbu zrak-zrak i pokretao ih je J79-IHI-11A (verzija J79-GE-11A) koji se licencno proizvodio u Ishikawajima-Harima Heavy Industriesu. Japanski Starfighteri su izvorno bili obojani u metalnoj boji s bijelim krilima na kojima je bio simbol izlazećeg [[sunce|sunca]]. Kasnije su prebojani u laganu sivu kako bi se spriječila [[korozija]] a nekim avionima su i nosevi obojani u crno.[[Datoteka:Lockheed F-104 Starfighter 3-view.jpg|mini|desno|250px|F-104 dizajn]] Povučeni su iz službe sredinom 80-ih a zamijenio ih je [[Mitsubishi F-15J|F-15J Eagle]].&lt;ref name=japan/&gt; Neki su zadržani kako bi tada obavljali specijalne zadaće a neki su predani Tajvanu. 90-ih nekoliko aviona je pretvoreno u '''QF-104J''' bespilotne mete. Tijekom dva desetljeća službe, Japan je u nesrećama izgubio oko 15% svojih aviona što i nije loše u odnosu na druge korisnike.

{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova
 |izvori             =
 |inačica            =
 |posada             =
 |kapacitet          =
 |dužina             =16,66 m
 |raspon krila       =6,36 m
 |promjer rotora     =
 |površina krila     =18,22 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
 |strijela krila     =
 |visina             =4,09 m
 |širina trupa       =
 |aeroprofil         =
 |težina zrakoplova  =6.350 kg
 |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova  =
 |maksimalna težina uzlijetanja  =13.179 kg&lt;ref name=factory/&gt;
 |korisni teret      =
 |najveća brzina     =2.125 km/h
 |ekonomska brzina   =
 |dolet              =2.623 km 
 |borbeni dolet      =
 |brzina penjanja    =
 |maksimalna visina leta =
 |omjer potisak/težina=
 |specifično opterećenje krila =
 |motor              =1 x General Electric J79-GE-11A&lt;ref name=factory&gt;http://www.militaryfactory.com/aircraft/detail.asp?aircraft_id=113&lt;/ref&gt;
 |snaga motora       =
 |propeler           =
 |naoružanje         =&lt;li&gt;četri pod krilna spojišta:
*1 x 20 mm M61 Vulcan 
*4 × AIM-9 Sidewinder,
*razne bombe i rakete&lt;ref&gt;http://www.globalaircraft.org/planes/f-104_starfighter.pl&lt;/ref&gt;
 |defanzivne mjere   =
 }}

== Veze ==
{{WProjekti
|commons        = F-104 Starfighter
|commonshr      = F-104 Starfighter
|commonscat     = F-104 Starfighter
|commonscathr   = F-104 Starfighter
}}

== Izvori ==
*http://www.vectorsite.net/avf104.html {{Webarchive|url=https://archive.today/20041208043534/http://www.vectorsite.net/avf104.html |date=2004-12-08 }} (većina teksta)
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Američki vojni avioni]]</text>
      <sha1>puyemfxbpbbg35akqn96e4149cdjexu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fondacija za slobodni softver</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4080484</id>
    <revision>
      <id>42600689</id>
      <parentid>42041826</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:05:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9371" sha1="f2g9lnxars14aie6euzzc26c60mlb42" xml:space="preserve">[[Datoteka:Free Software Foundation logo and wordmark.svg|mini|300px| Logo fondacije za slobodan softver]]
'''Fondacija za slobodan softver''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Free Software Foundation'' - '''FSF''') je [[neprofitna organizacija]] koju je 4. Studenog 1985. osnovao [[Richard Stallman]] kao podršku pokretu [[slobodna programska podrška|slobodnog softvera]], zasnovanog na [[copyleft]]u, čiji je cilj promicanje slobode distribuiranja i mijenjanja računalnog [[softver]]a&lt;ref&gt;[http://www.gnu.org/philosophy/linux-gnu-freedom.html Linux, GNU i sloboda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130722055527/http://www.gnu.org/philosophy/linux-gnu-freedom.html |date=2013-07-22 }}, pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;.

Od začetka do sredine 1990-ih, novčana sredstva zaklade korištena su za sponzoriranje programera kako bi razvijali slobodan softver za [[GNU]] projekt. Od sredine 1990-ih, zaposlenici i dobrovoljci zaklade većinom rade na [[pravo|pravnim]] i [[organizacija|organizacijskim]] pitanjima zajednice i pokreta slobodnog softvera.

== Provođenje GPL-a ==
FSF posjeduje [[autorsko pravo]] na više neophodnih dijelova GNU sustava, kao što je [[GCC|GNU kolekcija prevoditelja]]. Kao vlasnik autorskih prava, ima ekskluzivno pravo pozvati se na [[GNU General Public License]] (GPL) kada se javi povreda autorskih prava nad tim softverom. Iako su vlasnici autorskih prava drugih softverskih sustava preuzeli GPL kao svoju [[licencija|licencu]], FSF je bila jedina organizacija koja je konstantno branila softver pod tom licencom, sve dok Herald Welte nije 2004. osnovao stranicu koja se bavi povredama GPL-a, [http://gpl-violations.org gpl-violations.org].

Od 1991. do 2001., provođenje GPLa je bilo neformalno, najčešće je to činio sam Stallman, često uz pomoć odvjetnika FSF-a, [[Eben Moglen|Ebena Moglena]]. Najčešće su se povrede GPLa u to vrijeme riješavale razmjenom [[e-mail|elektroničke pošte]] između Stallmana i kršitelja (npr. vidi slučaj [[CLISP]]a&lt;ref&gt;[http://clisp.cvs.sourceforge.net/*checkout*/clisp/clisp/doc/Why-CLISP-is-under-GPL Razgovor Brune Haiblea i Richarda Stallmana], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;).

Kasno u 2001., Bradley M. Kuhn (tadašnji izvršni direktor) je uz pomoć Moglena, Davida Turnera i Petera T. Browna, formalizirao ova nastojanja stvaranjem FSF-ovog Laboratorija za GPL usklađenost (engl. ''GPL Compliance Labs''). Od 2002-2004, veći slučajevi provođenja GPL-a, kao što su oni protiv [[Linksys]]a&lt;ref&gt;[http://www.linuxinsider.com/story/qECCd2x743n32T/The-Legend-of-Linksys.xhtml Legenda o Linksys-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090419230853/http://linuxinsider.com/story/qECCd2x743n32T/The-Legend-of-Linksys.xhtml |date=2009-04-19 }}, pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://lwn.net/Articles/51570/ Povreda GPL od strane Linksysa/Cisco-a], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt; i OpenTV-a&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20030524174013/http://weblog.siliconvalley.com/column/dangillmor/archives/001029.shtml Pravna bitka za GPL na pomolu?], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt; postali su česti.
Tokom ovog perioda, važna aktivnost FSF-a bile su obrazovne kampanje o usklađenosti s GPL-om&lt;ref&gt;[http://www.denniskennedy.com/blog/2004/01/a_great_learning_opportunity_f.html Prilika za odvjetnike - nadolazeći GPL seminar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928125310/http://www.denniskennedy.com/blog/2004/01/a_great_learning_opportunity_f.html |date=2007-09-28 }}, pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://yro.slashdot.org/article.pl?sid=03/07/18/1835252 Seminar o detaljima GPL-a i sličnih licenci], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;.

U prosincu 2008., FSF je podnio tužbu protiv [[Cisco]]-a zbog korištenja GPL-licenciranih komponenti isporučivanih s Linksys-om. Cisco je obavješten već 2003. o problemu licenciranja, ali je iznova zanemarivao svoje obveze pod GPL-om&lt;ref&gt;[http://arstechnica.com/news.ars/post/20081211-free-software-foundation-lawsuit-against-cisco-a-first.html Prva FSF-ova tužba - protiv Cisco-a], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;.

== SCO-ova tužba ==
U martu 2003, SCO je podnio tužbu protiv [[IBM]]a rekavši da IBM-ovo pridonošenje raznom slobodnom softveru, uključivši i [[GNU]], je povrijeda SCO-ovih prava. Iako FSF nije nikad bila stranka u tužbi, zaklada je bila primorana svjedoćiti 5. Listopada 2003&lt;ref&gt;[http://www.fsf.org/licensing/sco/sco-subpoena.pdf Poziv FSF-u za svjedočenje na sudu], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;. Tjekom 2003 i 2004, FSF je uložila značajna pravna sredstva u odgovor na tužbu i otklanjanje negativnog utjecaja na usvajanje i promociju slobodnog softvera&lt;ref&gt;[http://www.gnu.org/press/2004-01-02-nyc-seminars.html FSF će biti domaćin seminarima o licenciranju i razgovorima o slučaju SCO v. IBM], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.gnu.org/press/2004-01-02-nyc-seminars.html FSF: O SCO-ovu pozivu FSF-a na svjedočenje], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;.

== Trenutne i dugoročne aktivnosti ==
[[Datoteka:Trisquel_GNU_Linux_4.0_LTS_Taranis_screenshot.png|thumb|300px|[[Trisquel]] je operacijski sustav koji ''FSF'' službeno podupire]]
*''GNU projekt''
:Izvorna svrha FSF-a je bila promicanje ideala slobodnog softvera. Organizacija je, kao primjer istog, razvila [[GNU]] [[operacijski sustav]].

*''GNU licence''
:GNU General Public License - [[GPL]] (engl. GNU opća javna licenca) je široko korištena licenca za projekte slobodnog softvera. Trenutna verzija (verzija 3) izdana je u lipnju 2007. FSF je također izdala i GNU Lesser General Public License - [[LGPL]] (engl. GNU niža opća javna licenca) korištenu za ''određene'' biblioteke&lt;ref&gt;[http://www.fsf.org/licensing/licenses/why-not-lgpl.html FSF: Zašto ne bi trebali koristiti LGPL za vašu sljedeću biblioteku], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;, GNU Free Documentation License - [[GFDL]]  (engl. GNU licenca za slobodnu dokumentaciju), te GNU Affero General Public License - [[AGPL]] (engl. GNU Affero opća javna licenca), namjenjenu internetskim servisima.

*''GNU tisak''
:Izdavački odjel FSF-a, odgovoran je za &quot;izdavanje knjiga koje se mogu priuštiti pod slobodnim licencama&quot;

*''Direktorij slobodnog softvera'' (engl. [http://directory.fsf.org/ Free Software Directory])
:Popis slobodnih programskih paketa koji su provjereno slobodan softver. Svaki paket sadrži 47 informacija kao što su [[mrežna stranica]] projekta, razvijatelji, [[programski jezik]] itd. Cilj je pružiti [[tražilica|tražilicu]] za slobodan softver, i više različitih izvora koji potvrđuju da je paket slobodan softver. FSF je primila manji doprinos od [[UNESCO]]a za ovaj projekt. Nada se &lt;!-- fuj --&gt; da će se direktorij u budućnosti moći prevesti u mnogo drugih jezika.

*''Održavanje definicije slobodnog softvera'' (engl. [http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html Free Software Definition])
:FSF održava mnoge dokumente koji definiraju pokret slobodnog softvera

*''Domaćin za projekte (''hosting'')''
:FSF je domaćin razvoju softverskih projekata na njihovoj [http://savanah.org Savannah] stranici.

*''Političke kampanje''
:FSF je pokrovitelj više kampanja protiv onoga što smatra da ugrožava slobodan softver, uključujući softverske patente, [[DRM|digital rights management]] (engl. digitalno upravljanje pravima), koji FSF zove &quot;digital restriction management&quot; (eng. digitalno upravljanje zabranama) u sklopu nastojanja da se naglasi njihovo mišljenje da su takve tehnologije &quot;dizajnirane da se oduzmu i ograniče vaša prava&quot;&lt;ref&gt;[http://www.fsf.org/campaigns/drm.html FSF: Digitalno upravljanje zabranama i izdajničko računarstvo], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;.

=== Projekti velike važnosti ===
FSF održava popis &quot;projekata visokog prioriteta&quot; na koje Zaklada tvrdi da &quot;postoji neophodna potreba da se usmjeri pozornost zajednice slobodnog koda&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.fsf.org/campaigns/priority.html FSF: Projekti slobodnog softvera visokog prioriteta], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt; FSF smatra da su ovi projekti &quot;važni jer se korisnici računala neprestano zavode da koriste neslobodan softver, jer nema dostojne slobodne zamjene&quot;

Prošli naglašeni projekti uključivali su slobodne implementacije jave GNU Classpath i GNU Java prevoditelj, za osiguravanje kompatibilnosti za [[Java (programski jezik)]] dio paketa [[OpenOffice.org]] (zbog problema s Javinim licenciranjem), te [[GNOME]] desktop okruženje.

== Priznanja ==
*1999: ''Nagrada Linus Torvalds'' za &quot;[[open source]] računarstvo&quot;&lt;ref&gt;[http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2002/janfeb/showcase/motionpictures.html Što sam ja vidjela u Revoluciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051214070203/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2002/janfeb/showcase/motionpictures.html |date=2005-12-14 }}, pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;
*2005: Prix Ars Electronica nagrada izuzetnosti u kategoriji &quot;Digitalne zajedince&quot;&lt;ref&gt;[http://www.fsf.org/news/digital-communities.html FSF počašćen Prix Ars Electronica nagradom], pribavljeno 27. 06. 2009&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Slobodna programska podrška]]
*[[Richard Stallman]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.fsf.org/ Zaklada za slobodan softver] {{jezikk|engleski}}
*[http://fsfe.org/index.hr.html Zaklada za slobodan softver, Europa] - sestrinska organizacija

[[Kategorija:Slobodni softver]]
[[Kategorija:Fondacije]]</text>
      <sha1>f2g9lnxars14aie6euzzc26c60mlb42</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazirano piće</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497296</id>
    <revision>
      <id>42600754</id>
      <parentid>41336485</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:06:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4210" sha1="mqxt8ds0dzh6emy5g7icn5al7src0h3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Brausetablette.JPG|thumb|250px|Gazirano piče]]
'''Gazirano piće''' je [[piće]] (obično [[bezalkoholno piće|bezalkoholno]]) koje sadrži rastopljen [[ugljični dioksid]] u obliku [[Ugljična kiselina|ugljične kiseline]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Vaux|first=Bert|year=2003|title=105. What is your generic term for a sweetened carbonated beverage?|url=http://www4.uwm.edu/FLL/linguistics/dialect/staticmaps/q_105.html|work=Harvard Dialect Survey|accessdate=2011-06-03|archive-date=2011-05-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20110524121858/http://www4.uwm.edu/FLL/linguistics/dialect/staticmaps/q_105.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://grammar.yourdictionary.com/word-lists/funny-irish-words-and-phrases.html |title=Funny Irish Words and Phrases |publisher=Grammar.yourdictionary.com |date= |accessdate=2013-03-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dictionary&gt;{{cite book|last1=Partridge|first1=Eric|title=The New Partridge Dictionary of Slang and Unconventional English: J-Z|date=2006|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=9780415259385|page=1226|url=http://books.google.com/books?id=mAdUqLrKw4YC&amp;pg=PA1226&amp;dq=lolly+water&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=Sp6tU76pFI-1yATfx4HABA&amp;ved=0CCkQ6AEwAg#v=onepage&amp;q=lolly%20water&amp;f=false|accessdate=27 June 2014}}&lt;/ref&gt; 

Ugljična kiselina daje piću tipičan [[okus]].

Gazirana pića uzrokuju razne zdravstvene tegobe poput smanjenja razine [[kalij]]a u [[krv]]i, što pak dovodi do problema s [[mišić]]ima i [[srce]]m i jakih grčeva. Ovim su posebno ugroženi ljudi koji piju velike količine gaziranih pića dnevno i po nekoliko litara.&lt;ref&gt;http://www.tportal.hr/portalplus/teen/108547/Zasto-treba-izbjegavati-gazirana-pica.html Preuzeto 4. travnja 2013.&lt;/ref&gt; Učestalo konzumiranja gaziranih pića na uštrb mlijeka, vode i prirodnih sokova dovodi do nedostatka [[vitamin]]a, [[kalcij]]a i [[magnezij]]a; tijelu prijeko potrebnih hranjivih tvari. Gazirana pića su obogaćena [[fosforna kiselina|fosfornom kiselinom]] koja dodatno troši hranjive tvari u organizmu odnosno velike doze [[šećer]]a i [[umjetno sladilo|umjetnih sladila]] iz napitka povećavaju izlučivanje [[kalcij]]a putem [[mokraća|mokraće]].&lt;ref&gt;http://www.e-zena.com/zdravlje/stetnost-gaziranih-pica Preuzeto 4. travnja 2013.&lt;/ref&gt; Prema mišljenju biologa Hans-Petera Kubisa, gazirana pića su opasna kao i cigarete.&lt;ref&gt;http://www.dijeta.hr/Dijeta.hr-izdvojeno/gazirana-pia-opasna-kao-i-cigarete.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130407180621/http://www.dijeta.hr/Dijeta.hr-izdvojeno/gazirana-pia-opasna-kao-i-cigarete.html |date=2013-04-07 }} Preuzeto 4. travnja 2013.&lt;/ref&gt; Dva zaslađena gazirana napitka u tjedan dana mogu povisiti šanse za razvoj [[rak gušterače|raka gušterače]] za 87%, pokazala je 14-godišnja znanstvena studija.&lt;ref&gt;http://magazin.net.hr/zdravlje/dva-gazirana-napitka-tjedno-mogu-izazvati-rak {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530120705/http://magazin.net.hr/zdravlje/dva-gazirana-napitka-tjedno-mogu-izazvati-rak |date=2013-05-30 }} Preuzeto 4. travnja 2013.&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commons}}
* {{Wayback |date=20060201000000* |url=http://www.ameribev.org/schools/state%20regulations.pdf |title=State Laws &amp; Regulations Governing Beverage Sales in Schools }}, American Beverage Association (PDF format)
* [http://www.usatoday.com/news/health/2005-08-16-soda-schools_x.htm &quot;Beverage group: Pull soda from primary schools&quot;], ''USAToday'', August 17, 2005
* [http://www.boston.com/yourlife/health/fitness/articles/2006/05/04/after_soda_ban_nutritionists_say_more_can_be_done/ &quot;After soda ban nutritionists say more can be done&quot;], ''Boston Globe'', May 4, 2006
* [http://www.nytimes.com/2005/08/22/business/22soda.html?ex=1282363200&amp;en=a685e9de086c15d0&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss &quot;Critics Say Soda Policy for Schools Lacks Teeth] New York Times, August 22, 2005
* [http://aappolicy.aappublications.org/cgi/content/full/pediatrics;113/1/152 &quot;Soft Drinks in Schools&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060814035814/http://aappolicy.aappublications.org/cgi/content/full/pediatrics;113/1/152 |date=2006-08-14 }}, American Academy of Pediatrics

{{mrva}}

[[Kategorija:Gazirana pića| ]]</text>
      <sha1>mqxt8ds0dzh6emy5g7icn5al7src0h3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hans Bethe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497991</id>
    <revision>
      <id>42600827</id>
      <parentid>42319273</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T09:49:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9511" sha1="f1k69fric5tevggelqht22cso60d5n9" xml:space="preserve">{{Naučnik
| ime           = Hans Bete
| slika         = Hans Bethe.jpg
| datum_rođenja        = [[2. jul]] [[1906]].
| mesto_rođenja        = [[Strazbur]]
| država_rođenja = [[Nemačko carstvo]], danas [[Francuska]]
| datum_smrti         = [[6. mart]] [[2005]].
| mesto_smrti         = [[Itaka]], [[NJujork]]
| država_smrti  = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| polje          = [[Fizika]], [[Nuklearna fizika]]
| institucija   = [[Geteov univerzitet u Frankfurtu]], [[Univerzitet u Minhenu]]
| škola         = 
| studenti      = 
| poznat_po     = [[Kvantna elektrodinamika]], izum [[nuklearno oružje|atomske bombe]] izum [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]]   
| nagrade       = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1967]])
| napomene      = 
}}
'''Hans Albreht Bete''' ({{jez-nem|Hans Albrecht Bethe}}; [[Strazbur]], [[2. jul]] [[1906]] — [[Itaka]], [[NJujork]], [[6. mart]] [[2005]]) je bio nemačko-američki fizičar jevrejskog porekla. NJegova brojna otkrića iz oblasti kvantne elektrodinamike, fizike čvrstih tela, zvezdane nukleosinteze i astrofizike, presudno su uticale na fiziku 20. veka. Doktorirao je fiziku na minhenskom univerzitetu. Postdoktorske studije završio je na [[Kembridž]]u i u Rimu. Dolaskom [[nacizam|nacista]] na vlast u Nemačkoj, Bete se 1933. godine preselio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], gde je radio kao saradnik Univerziteta u Mančesteru i Univerziteta u Bristolu. 1935. godine preselio se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] gde je obavljao funkciju profesora na Kolumbija Univerzitetu i Kornvel Univerzitetu. Tokom 1941. godine postao je američki državljanin i počasni član Međunarodne Akademije Nauka.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1098/rsbm.2007.0018 |title=Hans Albrecht Bethe. 2 July 1906 -- 6 March 2005: Elected ForMemRS 1957 |date=2007 |last1=Lee |first1=S. |last2=Brown |first2=G. E. |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=53 |pages=1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1038/scientificamerican1092-32 |title=Illuminator of the Stars |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_1992-10_267_4/page/32 |date=1992 |last1=Horgan |first1=John |journal=Scientific American |volume=267 |issue=4 |pages=32}}&lt;/ref&gt;

== Menheten projekat i razvoj hidrogenske bombe ==

Tokom Drugog svetskog rata, Bete je bio direktor teoretskog odseka nacionalne laboratorije u Los Alamosu, koja je imala za cilj pronalazak nuklearnog oružja. Nakon Drugog svetskog rata, njegovi radovi na polju razvoja [[hidrogenska bomba|hidrgenske bombe]], zajedno za mađarsko-američkim, odnosno poljsko-američkim naučnikom, jevrejskog porekla, [[Edvard Teler|Edvardom Telerom]] i [[Stanislav Ulam|Stanislavom Ulamom]], doprineli su izumu i uspešnom testiranju hidrogenske bombe.&lt;ref name=Schweber&gt;{{Cite book| last=Schweber | first=S. S. | title=In the Shadow of the Bomb: Bethe, Oppenheimer, and the Moral Responsibility of the Scientist | url=https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw | location=Princeton | publisher=Princeton University Press | pages=[https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw/page/166 166] | year=2000|isbn=978-0-691-04989-2}}&lt;/ref&gt;

== Kasniji radovi ==

Otkrio je da je je razlog zvezdane nukleosinteze, termonuklearna reakcija u kojoj se vodonik pretvara u helijum. 1967. godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziku. NJegovi radovi na polju upoznavanja neutrina i astrofizike, presudno su uticali na mnoga moderna naučna otkrića.

== Povezano ==
{{Commonscat|Hans Bethe}}
* [[Projekat Menhetn]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Schweber | first=S. S. | title=In the Shadow of the Bomb: Bethe, Oppenheimer, and the Moral Responsibility of the Scientist |url= https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw| location=Princeton | publisher=Princeton University Press | pages=[https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw/page/166 166] | year=2000|isbn=978-0-691-04989-2}}
* {{cite book |last=Bernstein |first=Jeremy |authorlink= |title=Hans Bethe, Prophet of Energy |url=https://archive.org/details/hansbetheprophet0000bern |location=New York |publisher=Basic Books |date=1980 |isbn=978-0-465-02903-7 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Bethe |first=Hans A. |title=The Road from Los Alamos |url=https://archive.org/details/roadfromlosalamo00beth |location=New York |publisher=American Institute of Physics |date=1991 |isbn=978-0-88318-707-4 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Brian |first=Denis |title=The Voice Of Genius: Conversations With Nobel Scientists And Other Luminaries|url=https://archive.org/details/voiceofgeniuscon0000bria |date=2001|publisher=Perseus Pub |location= Cambridge, Massachusetts  |isbn=978-0-7382-0447-5 |ref=harv}}
* {{cite book |first=Gerald E. |last=Brown |authorlink= |first2=Sabine |last2=Lee |url=http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/bethe-hans.pdf |publisher=National Academy of Sciences |series=Biographical Memoirs |title=Hans Albrecht Bethe |location=Washington, D.C. |date=2009  |ref=harv}}
* {{cite book |editor-last=Brown |editor-first=Gerald E. |editor-link= |editor2-first=Chang-Hwan|editor2-last=Lee |publisher=World Scientific Publishing |title=Hans Bethe and his Physics |location=New Jersey |date=2006 |isbn=9812566090  |ref=harv}}
* {{cite book |last=Herken |first=Gregg |title=Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller |url=https://archive.org/details/brotherhoodofbom0000herk_v0x5 |location=New York |publisher=Henry Holt and Company |date=2002 |isbn=0-8050-6588-1 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Hoddeson |first=Lillian |first2=Paul W. |last2=Henriksen |first3=Roger A. |last3=Meade |first4=Catherine L. |last4=Westfall |title=Critical Assembly: A Technical History of Los Alamos During the Oppenheimer Years, 1943–1945 |url=https://archive.org/details/criticalassembly0000unse_u2h0 |location=New York|publisher=Cambridge University Press |date=1993 |isbn=0-521-44132-3|oclc=26764320|ref=harv}}
* {{cite book | last=Schweber | first=Silvan S. | title=In the Shadow of the Bomb: Bethe, Oppenheimer, and the Moral Responsibility of the Scientist | url=https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw | location=Princeton | publisher=Princeton University Press | date=2000 | isbn=978-0-691-04989-2 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Schweber |first=Silvan S. |title=Nuclear Forces: The Making of the Physicist Hans Bethe  |url=https://archive.org/details/nuclearforcesmak0000schw |location=Cambridge, Massachusetts |publisher=Harvard University Press |date=2012 |isbn=978-0-674-06587-1  |ref=harv}}
* {{cite book | last = Szasz |first=Ferenc Morton |date=1992 |title=British Scientists and the Manhattan Project: the Los Alamos Years |location=New York |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-312-06167-8 |oclc=23901666 |ref= harv}}

{{refend}}

== Vanjske veze ==
*[http://manhattanprojectvoices.org/oral-histories/hans-bethes-interview 1993 Audio Interview with Hans Bethe by Richard Rhodes] Voices of the Manhattan Project
*[http://manhattanprojectvoices.org/oral-histories/rose-bethes-interview 2014 Video Interview with Rose Bethe by Cynthia C. Kelly] Voices of the Manhattan Project
* [http://bethe.cornell.edu/index.html Three Lectures by Hans Bethe], from the Cornell University
* [http://adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-bib_query?1961QJRAS...2..107. Text of the Eddington Medal award speech]
** [http://www.economist.com/people/displayStory.cfm?story_id=3764700 Hans Bethe obituary] from The Economist magazine
** [http://www.guardian.co.uk/life/science/story/0,12996,1432583,00.html Hans Bethe obituary] from The Guardian Newspaper
* [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people/Bethe,+Hans Annotated bibliography for Hans Bethe from the Alsos Digital Library for Nuclear Issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426205017/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FBethe%2C+Hans |date=2006-04-26 }}
* [http://www.aip.org/history/ohilist/4503.html Oral History interview transcript with Hans Bethe 17 January 1967, American Institute of Physics, Niels Bohr Library and Archives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112075413/http://www.aip.org/history/ohilist/4503.html |date=2015-01-12 }}
* [http://osulibrary.orst.edu/specialcollections/events/1995paulingconference/video-s4-1-schweber.html Video of a talk titled &quot;Writing the Biography of a Living Scientist: Hans Bethe,&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514123204/http://osulibrary.orst.edu/specialcollections/events/1995paulingconference/video-s4-1-schweber.html |date=2013-05-14 }} delivered by S.S. Schweber
* [http://webofstories.com/gl/hans.bethe Hans Bethe tells his life story] at Web of Stories
* {{MacTutor Biography|id=Bethe}}
* {{MathGenealogy|id=48688}}
* {{cite web|last=Bowley|first=Roger|title=αβγ – The Alpha Beta Gamma Paper|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/alphabetagamma.htm|work=Sixty Symbols|publisher=Brady Haran for the University of Nottingham|last2=Merrifield|first2=Michael|last3=Padilla|first3=Antonio (Tony)|access-date=2015-06-28|archive-date=2016-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417074913/http://www.sixtysymbols.com/videos/alphabetagamma.htm|url-status=dead}}

{{Lifetime|1906|2005|Bethe, Hans}}

[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Projekat Manhattan]]
[[Kategorija:Američki Jevreji]]
[[Kategorija:Jevrejski naučnici]]</text>
      <sha1>f1k69fric5tevggelqht22cso60d5n9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frou-frou</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4498551</id>
    <revision>
      <id>42600714</id>
      <parentid>42319556</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:42:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2775" sha1="d319gdo7jodv6ilh2scdw77kfsjim43" xml:space="preserve">{{other uses}}

{{Infokutija film
| naslov           = Frou-Frou
| slika          = Frou-frou.jpg
| opis        = omot DVD-izdanja
| director       = [[Augusto Genina]]
| producer       = Gamma Film (France)
| writer         = [[A. E. Carr]]&lt;br /&gt;[[Cécil Saint-Laurent]]
| based on       = {{based on|''Frou-Frou''|[[Jacques Laurent]]}}
| starring       = [[Dany Robin]]&lt;br /&gt;[[Louis de Funès]]
| music          = [[Louiguy]]
| cinematography = [[Henri Alekan]]
| editing        =  Augusto Genina
| distributor    = Gamma Film
| released       = {{Film date|1955|07|19|Francuska|df=y}}    
| runtime        = 112 min.
| country        = {{flag|Francuska}}&lt;br&gt;{{flag|Italija}}
| awards         = 
| language       = francuski&lt;br&gt;italijanski
| budget         = 
| gross    =
}}

'''''Frou-Frou''''' je [[francuska|francusko]]-[[italija]]nski igrani film snimljen 1955. u režiji [[Augusto Genina|Augusta Genine]]. Predstavlja adaptaciju istoimenog romana [[Jacuqes Laurent|Jacquesa Laurenta]]. Naslovni lik, koji tumači [[Dany Robin]], je 16-godišnja prodavačica cigareta na [[pariz|pariškim]] ulicama koju tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zapaze četvorica bogatih aristokrata te je odluče &quot;sponzorirati&quot;, odnosno &quot;pretvoriti&quot; u &quot;pravu damu&quot;. Radnja prikazuje kako će zahvaljujući njima postati uspješna pjevačica, ali i doživjeti tragediju kada se zbog nje ubije mladi umjetnik.

== Uloge ==
* [[Dany Robin]] ... Antoinette Dubois alias &quot;Frou-Frou&quot;
* [[Louis de Funès]] ... Pukovnik Cousinet-Duval, jedan od Frou-Frouinih mentora
* [[Gino Cervi]] ... Princ Vladimir Bilinsky, jedan od Frou-Frouinih mentora
* [[Philippe Lemaire]] ... Michel Arthus, mladi slikar
* [[Ivan Desny]] ... Henri de Gaspard, prvi ljubavnik Frou-Frou
* [[Mischa Auer]] ... Veliki vojvoda Alexis
* [[Jean Wall]] ... Jean Sabatier, jedan od Frou-Frouinih menotora
* [[Umberto Menalti]] ... Grof Sigismond Meursault, jedan od Frou-Frouinih mentora
* [[Daniel Ceccaldi]] ... Chevalier des Grieux, mladić na maskenbalu
* [[Marie Sabouret]] ... Velika vojvotkinja Anna Ivanovna, čuvarica ruskog restorania 
* [[Béatrice Arnac]] ... Rosemonde
* [[Simone Sylvestre]] ... Ketty
* [[Mylène Demongeot]] ...  Cousinet-Duvin učitelj
* [[Isabelle Pia]] ... Michèle Dubois, Frou-Frouina kćer

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|id=0047003|title=Frou-Frou (1955)}}
* [http://filmsdefrance.com/FDF_Frou_Frou_1955_rev.html Frou-Frou (1955)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121129045953/http://filmsdefrance.com/FDF_Frou_Frou_1955_rev.html |date=2012-11-29 }} at the ''Films de France''

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Italijanski filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>d319gdo7jodv6ilh2scdw77kfsjim43</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Byen som kunne ofres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4536746</id>
    <revision>
      <id>42600742</id>
      <parentid>42590847</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:15:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>pregledam kasnije detalje</comment>
      <origin>42600742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7652" sha1="om0096h5ehp62puts6vwl8fzu8n8cqs" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prijevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jest norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|Genocidom u Srebrenici]].

== O dokumentarcu ==
„Izdani grad” je jedan od najkontroverznijih dokumentaraca o ratu u Bosni i Hercegovini jer je izravno osporio utvrđeni pravni i povijesni konsenzus o genocidu u  [[Masakr u Srebrenici|događaja u Srebrenici]]. Kvalificirajući srebrenički masakr kao haotičnu vojnu operaciju i njen ishod, a ne kao unaprijed planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali istorijskim revizionizmom. Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr već legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, te da su Bošnjaci zločinom u Kravicama izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj srebreničkih žrtava, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

Film daje vrlo probran pregled događaja kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

* U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku Klinton predložio Izetbegoviću holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji Srebreničkih branilaca. Tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu ali ih je Naser Orić prodavao na crnom tržištu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
* Tvrdi se kako je general Mladić imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili [[Sefer Halilović]], Ratko Nikolić (borac VRS koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj TV Beograda), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir ABiH), Džon Šindler (glavni analitičar CIA u BiH 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač UN).

== Reakcije i analize ==
Film daje pregled probranih događaja, kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva. U međuvremenu se izostavljanju pravne činjenice, te kako je Norveška komisija za žalbe štampe (PFU) posebno je istakla, film ignoriše presude ICTY-a (Haškog tribunala) i ICJ-a, koji su događaje već pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Vjerodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje, jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provjere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade BiH i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]], te [[Bošnjaci|bošnjačke]] zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za [[istorijski revizionizam]] i [[poricanje genocida]] u Srebrenici. Norveška [[Norveška Komisija za žalbe na štampu|Komisija za žalbe na štampu]] je nekoliko meseci nakon premijere donela zaključak da su autori filma, ne spominjući presude [[ICTY|Haškog suda]] po kojima se u Srebrenici dogodio [[genocid]] povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;

Uprkos toga, kao i sličnih protesta, film je nedugo potom u susednoj [[Švedska|Švedskoj]] prikazan na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>om0096h5ehp62puts6vwl8fzu8n8cqs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600747</id>
      <parentid>42600742</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:29:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>previše skraćenica uništava čitljivost</comment>
      <origin>42600747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7970" sha1="lxi6ffuhl9fvtu68fh435bei9p1m7jf" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prijevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jest norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|Genocidom u Srebrenici]].

== O dokumentarcu ==
„Izdani grad” je jedan od najkontroverznijih dokumentaraca o ratu u Bosni i Hercegovini jer je izravno osporio utvrđeni pravni i povijesni konsenzus o genocidu u  [[Masakr u Srebrenici|događaja u Srebrenici]]. Kvalificirajući srebrenički masakr kao haotičnu vojnu operaciju i njen ishod, a ne kao unaprijed planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali istorijskim revizionizmom. Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr već legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, te da su Bošnjaci zločinom u Kravicama izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj srebreničkih žrtava, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

Film daje vrlo probran pregled događaja kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

* U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku Klinton predložio Izetbegoviću holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji Srebreničkih branilaca. Tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu ali ih je Naser Orić prodavao na crnom tržištu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
* Tvrdi se kako je general Mladić imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage [[Naser Orić|Nasera Orića]] zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom Rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije i analize ==
Film daje pregled probranih događaja, kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva. U međuvremenu se izostavljanju pravne činjenice, te kako je Norveška komisija za žalbe štampe (PFU) posebno je istakla, film ignoriše presude ICTY-a (Haškog tribunala) i ICJ-a, koji su događaje već pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Vjerodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje, jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provjere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade BiH i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]], te [[Bošnjaci|bošnjačke]] zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za [[istorijski revizionizam]] i [[poricanje genocida]] u Srebrenici. Norveška [[Norveška Komisija za žalbe na štampu|Komisija za žalbe na štampu]] je nekoliko meseci nakon premijere donela zaključak da su autori filma, ne spominjući presude [[ICTY|Haškog suda]] po kojima se u Srebrenici dogodio [[genocid]] povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;

Uprkos toga, kao i sličnih protesta, film je nedugo potom u susednoj [[Švedska|Švedskoj]] prikazan na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>lxi6ffuhl9fvtu68fh435bei9p1m7jf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600748</id>
      <parentid>42600747</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42600748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7929" sha1="1s8t6c6vyojnhkkh7l7zoa4vk9mrz8g" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prijevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jest norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|Genocidom u Srebrenici]].

== O dokumentarcu ==
„Izdani grad” je jedan od najkontroverznijih dokumentaraca o ratu u Bosni i Hercegovini jer je izravno osporio utvrđeni pravni i povijesni konsenzus o genocidu u  [[Masakr u Srebrenici|događaja u Srebrenici]]. Kvalificirajući srebrenički masakr kao haotičnu vojnu operaciju i njen ishod, a ne kao unaprijed planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali istorijskim revizionizmom. Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr već legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, te da su Bošnjaci zločinom u Kravicama izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj srebreničkih žrtava, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

Film daje vrlo probran pregled događaja kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

* U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku Klinton predložio Izetbegoviću holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji Srebreničkih branilaca. Tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu ali ih je Naser Orić prodavao na crnom tržištu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
* Tvrdi se kako je general Mladić imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage [[Naser Orić|Nasera Orića]] zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom Rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije i analize ==
Film daje pregled probranih događaja, kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva. U međuvremenu se izostavljanju pravne činjenice, te kako je Norveška komisija za žalbe štampe (PFU) posebno je istakla, film ignoriše presude ICTY-a (Haškog tribunala) i ICJ-a, koji su događaje već pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Vjerodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje, jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provjere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade BiH i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]], te [[Bošnjaci|bošnjačke]] zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za [[istorijski revizionizam]] i [[poricanje genocida]] u Srebrenici. Norveška [[Norveška Komisija za žalbe na štampu|Komisija za žalbe na štampu]] je nekoliko meseci nakon premijere donela zaključak da su autori filma, ne spominjući presude [[ICTY|Haškog suda]] po kojima se u Srebrenici dogodio [[genocid]] povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;

Uprkos toga, kao i sličnih protesta, film je nedugo potom u susednoj [[Švedska|Švedskoj]] prikazan na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>1s8t6c6vyojnhkkh7l7zoa4vk9mrz8g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600752</id>
      <parentid>42600748</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:49:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reakcije i analize */ korektura</comment>
      <origin>42600752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7861" sha1="p7aqq11nmhd1157nvdhl44t5nav4sjc" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prijevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jest norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|Genocidom u Srebrenici]].

== O dokumentarcu ==
„Izdani grad” je jedan od najkontroverznijih dokumentaraca o ratu u Bosni i Hercegovini jer je izravno osporio utvrđeni pravni i povijesni konsenzus o genocidu u  [[Masakr u Srebrenici|događaja u Srebrenici]]. Kvalificirajući srebrenički masakr kao haotičnu vojnu operaciju i njen ishod, a ne kao unaprijed planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali istorijskim revizionizmom. Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr već legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, te da su Bošnjaci zločinom u Kravicama izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj srebreničkih žrtava, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

Film daje vrlo probran pregled događaja kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

* U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku Klinton predložio Izetbegoviću holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji Srebreničkih branilaca. Tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu ali ih je Naser Orić prodavao na crnom tržištu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
* Tvrdi se kako je general Mladić imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage [[Naser Orić|Nasera Orića]] zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom Rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije i analize ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[Napad na Kravicu]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva. [[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Vjerodostojnost izvora takođe se dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provjere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za [[istorijski revizionizam]] i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>p7aqq11nmhd1157nvdhl44t5nav4sjc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600753</id>
      <parentid>42600752</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:55:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>sr</comment>
      <origin>42600753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7738" sha1="m10mcwimohsydk4tj0ynfy54l0onciy" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o [[Genocid u Srebrenici|Genocidu u Srebrenici]]. Kvalificirajući srebrenički masakr kao haotičnu vojnu operaciju i njen ishod, a ne kao unaprijed planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali istorijskim revizionizmom. Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr već legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, te da su Bošnjaci zločinom u Kravicama izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj srebreničkih žrtava, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

Film daje vrlo probran pregled događaja kao što su [[Masakr u Kravici|Zločin u Kravicama]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

* U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku Klinton predložio Izetbegoviću holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji Srebreničkih branilaca. Tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu ali ih je Naser Orić prodavao na crnom tržištu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
* Tvrdi se kako je general Mladić imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage [[Naser Orić|Nasera Orića]] zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije i analize ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[Napad na Kravicu]], [[Napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva. [[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora takođe se dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za [[istorijski revizionizam]] i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>m10mcwimohsydk4tj0ynfy54l0onciy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600755</id>
      <parentid>42600753</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:06:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42600755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7429" sha1="s4bxmt98iusc8tpdzws89h32wf5uipq" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr, nego legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, i da su Bošnjaci napadom na Kravicu izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj žrtava genocida u Srebrenici, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku [[Bil Klinton]] predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji srebreničkih branilaca, tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general Ratko Mladić imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije i analize ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici. Kvalifikujući genocid u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali [[Historijski revizionizam|istorijskim revizionizmom]]

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>s4bxmt98iusc8tpdzws89h32wf5uipq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600756</id>
      <parentid>42600755</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reakcije i analize */</comment>
      <origin>42600756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7419" sha1="49bvm6cln24rbs49fs6w9h9rddi2dnv" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr, nego legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, i da su Bošnjaci napadom na Kravicu izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj žrtava genocida u Srebrenici, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku [[Bil Klinton]] predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji srebreničkih branilaca, tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general Ratko Mladić imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici. Kvalifikujući genocid u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali [[Historijski revizionizam|istorijskim revizionizmom]]

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>49bvm6cln24rbs49fs6w9h9rddi2dnv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600757</id>
      <parentid>42600756</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T01:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42600757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7423" sha1="l0oz2a8y1ozvkuy5vrm8gfbdn2luvoz" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr, nego legitimni oružani sukob srpskih snaga sa &quot;muslimanskim odmetnicima&quot;, i da su Bošnjaci napadom na Kravicu izazvali opravdani revanšizam kod Srba. Umanjuje se i broj žrtava genocida u Srebrenici, pa se tako broj od preko 8000 umanjuje na maksimalno 4000.

U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku [[Bil Klinton]] predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji srebreničkih branilaca, tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici. Kvalifikujući genocid u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali [[Historijski revizionizam|istorijskim revizionizmom]]

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>l0oz2a8y1ozvkuy5vrm8gfbdn2luvoz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600840</id>
      <parentid>42600757</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:21:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42600840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7539" sha1="k18hgi4fpk4tnoylkxu71x5t54k9fy9" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali legitimnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među Srbima. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku [[Bil Klinton]] predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji srebreničkih branilaca, tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici. Kvalifikujući genocid u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali [[Istorijski revizionizam|istorijskim revizionizmom]]

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>k18hgi4fpk4tnoylkxu71x5t54k9fy9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600843</id>
      <parentid>42600840</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>transkripcija</comment>
      <origin>42600843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7543" sha1="o5hihoxg577ctnykq6sg7oq006st65a" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali legitimnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među Srbima. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku [[Bil Klinton]] predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji srebreničkih branilaca, tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici. Kvalifikujući genocid u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, autori filma su se našli na udaru kritika zbog onoga što su stručnjaci nazvali [[Istorijski revizionizam|istorijskim revizionizmom]]

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>o5hihoxg577ctnykq6sg7oq006st65a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600844</id>
      <parentid>42600843</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:29:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>možda kraće</comment>
      <origin>42600844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7342" sha1="3ioigrbr2uvj6javi4jodarprk0t0uy" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum. Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori tvrde da se u Srebrenici nije desio masakr; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali legitimnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među Srbima. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>3ioigrbr2uvj6javi4jodarprk0t0uy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600845</id>
      <parentid>42600844</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42600845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7384" sha1="m0jr0zf5eelee4f3zfhsfygpffkddnh" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum ({{jez-no|Ola Flyum}}). Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmene stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori osporavaju da su događaji u Srebrenici predstavljali genocid; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali legitimnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među Srbima. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>m0jr0zf5eelee4f3zfhsfygpffkddnh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600848</id>
      <parentid>42600845</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:38:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42600848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7400" sha1="irfnjh9thmj38ymynoowr170xugslwm" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum ({{jez-no|Ola Flyum}}). Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmene stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori osporavaju da su događaji u Srebrenici predstavljali genocid; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali legitimnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među snagama bosanskih Srba. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>irfnjh9thmj38ymynoowr170xugslwm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600853</id>
      <parentid>42600848</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:41:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sadržaj filma */</comment>
      <origin>42600853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7405" sha1="r2wikqiablcebas58gesriuqct9lk4q" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum ({{jez-no|Ola Flyum}}). Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmene stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori osporavaju da su događaji u Srebrenici predstavljali genocid; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali konvencionalnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među snagama bosanskih Srba. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>r2wikqiablcebas58gesriuqct9lk4q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600855</id>
      <parentid>42600853</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:43:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42600855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7400" sha1="ht12luv143za1ynmohrgkp9069auibq" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris Film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum ({{jez-no|Ola Flyum}}). Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmene stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori osporavaju da su događaji u Srebrenici predstavljali genocid; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali regularnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među snagama bosanskih Srba. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>ht12luv143za1ynmohrgkp9069auibq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600863</id>
      <parentid>42600855</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:54:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42600863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7400" sha1="1mikom7dvwsghnll7cv3wmcpjbc9zv7" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres&lt;br /&gt;Srebrenica: A Town Betrayed
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Byen som kunne ofres''''' (prevod: '''''Grad koji se mogao žrtvovati''''') ili '''''Srebrenica: A Town Betrayed''''' ('''''Srebrenica: Izdani grad''''') jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum ({{jez-no|Ola Flyum}}). Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmene stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori osporavaju da su događaji u Srebrenici predstavljali genocid; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali regularnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među snagama bosanskih Srba. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>1mikom7dvwsghnll7cv3wmcpjbc9zv7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Futures Vedettes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4539854</id>
    <revision>
      <id>42600719</id>
      <parentid>41824882</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:21:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2616" sha1="tt18ld43w7qbiwso8eue0hepjwbpk75" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov           = Futures Vedettes
| director       = [[Marc Allégret]]
| producer       = Régie du Film&lt;br&gt;Del Duca Films
| writer         = [[Marc Allégret]]&lt;br&gt;[[Roger Vadim]]
 |based on = {{based on|roman|[[Vicki Baum]]}}
| starring       = [[Jean Marais]]&lt;br /&gt;[[Brigitte Bardot]]
| music          = [[Jean Wiener]]
| cinematography = 
| editing        = 
| distributor    = 
| released       = {{Filmdate|1955|4|26|df=y}}
| runtime        = 96 min.
| country        = {{flagcountry|FRA}}
| awards         = 
| language       = francuski
| budget         = 
|gross = 919.416 prodanih kino-ulaznica (Francuska)&lt;ref&gt;[http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&amp;hl=en&amp;prev=search&amp;rurl=translate.google.com.au&amp;sl=fr&amp;u=http://www.boxofficestory.com/box-office-brigitte-bardot-c22691591/7&amp;usg=ALkJrhgmaBNGoTqXnw0oAlLzCrIZ0oFLdw Podaci o gledanosti filma] na Box Office Story&lt;/ref&gt;
}}

'''''Futures Vedettes''''' ({{jez-sh|Buduće zvijezde}}) je [[francuska|francuski]] crnoi-bijeli igrani film snimljen 1955. godine u režiji [[Marc Allégret|Marca Allégreta]]. Po žanru je [[dramski film|drama]], a predstavlja adaptaciju romana [[Vicki Baum]].&lt;ref&gt;[http://filmsdefrance.com/FDF_Futures_vedettes_1955_rev.html Futures vedettes (1955)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007235814/http://filmsdefrance.com/FDF_Futures_vedettes_1955_rev.html |date=2012-10-07 }} na ''Films de France''&lt;/ref&gt; Radnja je smještena u [[austrija|austrijski]] konzervatorij gdje se mlada učenica (čiji lik tumači [[Brigitte Bardot]]), kao i sve njene kolegice zaljubi u naočitog, ali oženjenog učitelja pjevanja (koga tumači [[Jean Marais]]).

== Uloge ==
* [[Jean Marais]] : Éric Walter
* [[Brigitte Bardot]] : Sophie
* [[Isabelle Pia]] : Élis (Élisa)
* [[Yves Robert (sineast)|Yves Robert]] : Clément
* [[Denise Noël]] : Marie Koukowska-Walter
* [[Mischa Auer]] (naveden kao Misha Auer) : Berger
* [[Lila Kedrova]] : la mère de Sophie
* [[Edmond Beauchamp]] : le père d’Élis
* [[Yvette Etiévant]] : la mère d’Élis
* [[Georges Reich]] : Dick
* [[Anne Colette]] : Marion
* [[Odile Rodin]] : Erika

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|id=0048103}}
* [http://filmsdefrance.com/FDF_Futures_vedettes_1955_rev.html Futures vedettes (1955)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007235814/http://filmsdefrance.com/FDF_Futures_vedettes_1955_rev.html |date=2012-10-07 }} at the ''Films de France''

{{Roger Vadim}}
{{Marc Allegret}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>tt18ld43w7qbiwso8eue0hepjwbpk75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faruk Begolli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4551080</id>
    <revision>
      <id>42600668</id>
      <parentid>42553905</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T17:46:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5799" sha1="97f5lspvb8o7dgtg6fzfl34ggfb3udw" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime            = Faruk Begoli
| ime_po_rođenju       = Faruk Begolli
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|14|2|1944|god=ne}}
| mjesto_rođenja   = [[Peć (grad)|Peć]], [[Kosovo]]
| datum_smrti = {{Datum smrti|2007|8|23|1944|2|14}}
| mjesto_smrti    = [[Priština]], [[Kosovo]]
| zanimanje    = glumac
| aktivnost      = 
| zanimanje       = 
| supružnik      = 
| deca           = 
| partner        = 
| roditelji       = 
| bitna uloga    = 
| stanovanje      = 
| prezentacija   = 
| imdb           = 0066800
| oskar          = 
| emi            = 
| toni           = 
| zlatni globus  = 
| baftaawards    = 
| sagawards      = 
| cesarawards    = 
| goyaawards     = 
| afiawards      = 
| filmfareawards = 
| olivierawards  = 
| geminiaward    = 
| gremi          = 
| awards         = &lt;!-- Ostale nagrade --&gt;
}}
'''Faruk Begoli''' ({{jez-alb|Faruk Begolli}}; [[Peć (grad)|Peć]], [[14. februar]] [[1944]] — [[Priština]], [[23. avgust]] [[2007]]) je bio [[Kososvki|kosovski]] i jugoslovenski [[film]]ski i [[Televizija|televizijski]] [[glumac]].

== Biografija ==

Osnovnu i srednju školu završio je u rodnoj Peći. Diplomirao je glumu na Akademiji za [[pozorište]], [[film]], [[radio]] i [[televizija|televiziju]] u [[Beograd]]u [[1966]]. godine. Bio je profesor glume na Akademiji umetnosti u [[Priština|Prištini]], a kada se nastava na albanskom jeziku izdvojila, i on je, zajedno s [[Enver Petrovci|Enverom Petrovcijem]], nastavu prebacio u prostorije Pozorišta mladih, gde su istovremeno [[1990]]. godine formirali i pozorište na albanskom „Dodona“, angažujući u njemu studente. No, to mu nije smetalo da pozorište sarađuje s [[Pokrajinsko narodno pozorište|Pokrajinskim narodnim pozorištem]] koje je bilo pod ingerencijom Ministarstva kulture [[Republika Srbija|Republike Srbije]].

U jugoslovenskoj kinematografiji ostvario je značajne uloge u mnogim filmovima, najpoznatije uloge ostvario je u filmovima [[Puriša Đorđević|Puriše Đorđevića]] ratne trilogije [[San (film)|San]], [[Jutro (film)|Jutro]] i [[Podne (film)|Podne]].&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/t39653.lt.html Sećanje: Faruk Begoli], Pristupljeno 27. 4. 2013.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{{Filmografija-domaći|glumca=Faruka Begoli}}
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 1960.-te
|-
| 1966. || [[Pogled u zjenicu sunca]] || 
|-
| 1966. || [[San (film)|San]] || Petar
|-
| 1967. || [[Deca vojvode Šmita]] || 
|-
| 1967. || [[Jutro (film)|Jutro]] || Rus Miška
|-
| 1968. || [[Vuk sa Prokletija]] || 
|-
| 1968. || [[Operacija Beograd]] || Jaša
|-
| 1968. || [[Brat doktora Homera]] || seljak
|-
| 1968. || [[Podne (film)|Podne]] || Rus Miška
|-
| 1968. || [[Sarajevski atentat (film iz 1968)|Sarajevski atentat]] || [[Nedeljko Čabrinović]]
|-
| 1969. || [[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]] || Stevo
|-
| 1969. || [[Moja strana sveta]] || 
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 1970.-te
|-
| 1970. || [[Naši maniri]] || 
|-
| 1970. || [[Zid i ruža]] || 
|-
| 1970. || [[Rekvijem (film iz 1970)|Rekvijem]] || 
|-
| 1970. || [[Draga Irena!]] || Miško
|-
| 1970. || [[Prva ljubav (film, 1970, Jugoslavija)|Prva ljubav]] || 
|-
| 1972. || [[Valter brani Sarajevo]] || Branko
|-
| 1973. || [[Hleb (film)|Hleb]] || 
|-
| 1974. || [[Valter brani Sarajevo (TV serija)]] || Branko
|-
| 1974. || [[SB zatvara krug]] || Agent Stipe
|-
| 1974. || [[Derviš i smrt (film)|Derviš i smrt]] || Mula Jusuf
|-
| 1974. || [[Crveni udar]] || slikar
|-
| 1975. || [[Pavle Pavlović (film)|Pavle Pavlović]] || 
|-
| 1975. || [[Dole sa oružjem]] || Šime Burin
|-
| 1975. || [[Sinovi (film)|Sinovi]] || Voja
|-
| 1976. || [[Vrhovi Zelengore]] || Rajko
|-
| 1976. || [[Čuvar plaže u zimskom periodu]] || Draganov prijatelj
|-
| 1978. || [[Sudbine]] || Šulc
|-
| 1978. || [[Stići pre svitanja]] || Doktor
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 1980.-te
|-
| 1982. || [[13. jul (film)|13. jul]] || Meho 
|-
| 1982. || [[Nepokoreni grad]] || Ivo Lola Ribar
|-
| 1983. || [[Mahovina na asfaltu]] || 
|-
| 1983. || [[Timočka buna (film)|Timočka buna]] || Potpukovnik
|-
| 1983. || [[Idi mi, dođi mi]] || Marijin kolega
|-
| 1983. || [[Dani AVNOJ - a (TV serija)]] || 
|-
| 1984. || [[Proka (film)|Proka]] || 
|-
| 1984. || [[Opasni trag]] || Inspektor Ramiz
|-
| 1985. || [[Crvena baraka]] || 
|-
| 1985. || [[Učini to svojski]] || Žika
|-
| 1987. || [[Vuk Karadžić (TV serija)]] || 
|-
| 1988. || [[Azra (film)|Azra]] || Osman
|-
| 1988. || [[Kuća pored pruge]] || Hasan
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 1990.-te
|-
| 1991. || [[Noć u kući moje majke]] || kum Radovan
|-
| 1991. || [[Operacija Cartier]] || Selim
|-
| 1991. || [[Srčna dama]] || Azem
|-
| 1992. || [[Bulevar revolucije (film)|Bulevar revolucije]] || Milicajac Živan
|}
| 2004. || [[10 Minuta (Kratki film)|10 Minuta]] || Asllan
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=0066800|name=Faruk Begoli}}
* [http://www.filmovi.com/yu/glumci/489.shtml Faruk Begoli - filmska banka]
*[http://www.dnevnik.rs/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=27964 Preminuo Faruk Begoli] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130416125255/http://www.dnevnik.rs/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=27964 |date=2013-04-16 }} Obituary, [[Dnevnik (Novi Sad)|Dnevnik]] 
*[http://www.birn.eu.com/en/100/15/3928/ Kosovo Actor Faruk Begolli Dies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722132355/http://birn.eu.com/en/100/15/3928/ |date=2012-07-22 }}, Balkan Investigative Reporting Network {{en icon}}

{{Lifetime|1944|2007|Begoli, Faruk}}

[[Kategorija:Kosovski filmski glumci]]
[[Kategorija:Kosovski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski filmski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski televizijski glumci]]</text>
      <sha1>97f5lspvb8o7dgtg6fzfl34ggfb3udw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Novog Zelanda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4568023</id>
    <revision>
      <id>42600716</id>
      <parentid>42263340</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:03:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23640" sha1="alw4ni81bzdr8izzh66m1t2vuj679h4" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| bg                    = FFFFFF
| tekst                 = 000000
| border                = #000000
| ime                   = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland
| logo                  = [[File:New_Zealand_Football.svg|220px]]
| konfederacija         = [[OFC]]
| simbol                = 
| boje                  = {{color box|white}} {{color box|black}} 
| nadimci               = All Whites
| stadion               = [[Regionalni stadion u Wellingtonu|Regionalni stadion]], [[Wellington]]
| FIFA                  = {{increase}} 93.
| izbornik              = {{flagicon|ENG}} [[Anthony Hudson (fudbaler)|Anthony Hudson]]
| nastupi               = [[Ivan Vicelich]] (88)
| golovi                = [[Vaughan Coveny]] (28)
| utakmica              = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland 3:1 [[Australija]] {{flagicon|AUS}}&lt;br&gt;{{small|([[Dunedin]]; [[17. lipnja]] [[1922.]])}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland 13:0 [[Fidži]] {{flagicon|Fidži}}&lt;br&gt;{{small|([[Auckland]]; [[16. kolovoza]] [[1981.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland 1:10 [[Australija]] {{flagicon|AUS}}&lt;br&gt;{{small|([[Wellington]]; [[11. srpnja]] [[1936.]])}}
| SP                    = 22. mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])
| kontinent             = [[OFC Kup nacija]]
| KP                    = Prvaci&lt;br&gt;([[OFC Kup nacija 1973.|1973.]], [[OFC Kup nacija 1998.|1998.]], [[OFC Kup nacija 2002.|2002.]], [[OFC Kup nacija 2008.|2008.]], [[OFC Kup nacija 2016.|2016.]])
| kontinent 2           =
| KP 2                  =  
| OI                    = 14. mjesto ([[Olimpijada 2008|2008.]])
| domaći                =

| pattern_la1 = 
| pattern_b1  = 
| pattern_ra1 = 
| pattern_sh1 = 
| pattern_so1 = 
| leftarm1    = FFFFFF
| body1       = FFFFFF
| rightarm1   = FFFFFF
| shorts1     = FFFFFF
| socks1      = FFFFFF

| pattern_la2 = 
| pattern_b2  = 
| pattern_ra2 = 
| pattern_sh2 = 
| pattern_so2 = 
| leftarm2    = 000000
| body2       = 101010
| rightarm2   = 000000
| shorts2     = 000000
| socks2      = 000000

}}
'''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Novog Zelanda''' ([[engleski]]: ''New Zealand national football team'') predstavlja [[Novi Zeland]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod upravom [[New Zealand Football|Nogometnog saveza Novog Zelanda]] ([[engleski]]: ''New Zealand Football'', '''NZF'''); Novi Zeland se natječe na kontinentalnim prvenstvima koje organizira [[OFC]]. Nadimak reprezentacije je ''All Whites'', koji se referira na poznate ''[[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|All Blacks]]''.

Novi Zeland je peterostruki [[OFC Kup nacija|oceanijski prvak]], a glavno rivalstvo imao je s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]], prije nego je ona prešla u [[AFC]]. Reprezentacija je nastupala na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] te na [[FIFA Kup konfederacija|Kupovima konfederacija]] [[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999.]], [[FIFA Kup konfederacija 2003.|2003.]], [[FIFA Kup konfederacija 2009.|2009.]] i [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017.]] godine.

S obzirom da je većina novozelandskih klubova poluprofesionalna po svom karakteru, većina novozelandskih nogometaša igra izvan matične zemlje u europskim, američkim ili kanadskim klubovima te u susjednoj australskoj ligi.

==Historija==

===Počeci i razvoj nogometa===

Novi Zeland je prvu međunarodnu utakmicu odigrao [[23. srpnja]] [[1904.]] protiv momčadi koja je predstavljala saveznu državu [[Novi Južni Wales]]. Reprezentacija je tada izgubila s 1:0 dok je u ponovljenoj utakmici nakon tjedan dana održan novi susret koji je završio s neriješenih 3:3.

Prvu službenu međunarodnu utakmicu, Novi Zeland je odigrao tek [[17. lipnja]] [[1922.]] protiv susjedne [[Australija|Australije]].

Razvoj nogometa u zemlji kao i prikupljanje financijskih sredstava i dobivanje medijskog prostora bilo je otežano budući da su ondje najpopularniji sportovi [[ragbi]] i [[kriket]]. Takvo stanje je i danas budući da je jedini profesionalni nogometni klub u zemlji [[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]] koji se natječe u australskoj [[A-League]].

Osim u [[Australija|Australiji]], značajnu ulogu u razvoju nogometa odigrala su i američka sveučilišta gdje su novozelandski nogometaši studirali. Značajnu ulogu u tome imao je škotski trener i bivši novozelandski izbornik [[Bobby Clark]]. On je trenirao nogometnu momčad [[Sveučilište Stanford|sveučilišta Stanford]] gdje je regrutirao mnogo igrača iz Novog Zelanda.&lt;ref name=&quot;Company&quot;&gt;{{Cite web |title=U.S. connection helps New Zealand |url=http://soccernet.espn.go.com/world-cup/story/_/page/worldcup101-03172010/ce/us/new-zealand-american-connection?cc=5901&amp;ver=us |access-date=2016-07-26 |archivedate=2012-10-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121021132306/http://soccernet.espn.go.com/world-cup/story/_/page/worldcup101-03172010/ce/us/new-zealand-american-connection?cc=5901&amp;ver=us |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Daljnjim razvojem, ti igrači su počeli igrati za klubove američke [[MLS|MLS lige]]. Zbog toga je i ESPN-ov novinar Brent Latham u ožujku [[2010.]] iznio špekulaciju da bi Novi Zeland na predstojećem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi]] mogao nastupiti s više reprezentativaca koji igraju u MLS-u nego matična [[Nogometna reprezentacija SAD-a|američka reprezentacija]].&lt;ref name=&quot;Company&quot;/&gt; Na kraju se Lathamovo mišljenje pokazalo netočnim budući da su za novozelandsku momčad igrala dva reprezentativca iz MLS-a ([[Jeremy Christie]] i [[Andrew Boyens]]) u odnosu na četiri Amerikanca iz iste lige.

===Nastupi na Svjetskim prvenstvima===
Novi Zeland je dosad nastupio na dva svjetska nogometna prvenstva te je u oba ispao već u skupini. Reprezentacija dosad nije ostvarila pobjedu na Mundijalu a trenutni skor je 0-3-3. Najznačajnijom utakmicom smatra se 1:1 remi protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi 2010.]]

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
|-
!Natjecanje
!Utakmica
!Pob.
!Rem.
!Por.
!G+
!G-
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Španjolska 1982.|1982.]]||3||0||0||3||2||12
|-
|{{flagicon|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|2010.]]||3||0||3||0||2||2
|-
|'''Ukupno'''||6||0||3||3||4||14
|}

==== 1982. ====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu - Španjolska 1982.}}
Na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Španjolska 1982.|Svjetskom prvenstvu održanom 1982.]] u [[Španjolska|Španjolskoj]], Novi Zeland je izgubio sve tri utakmice u skupini s najmanje tri gola razlike. U prve dvije utakmice koje su igrane u [[Málaga|Málagi]], novozelandska reprezentacija je izgubila od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Sovjetska nogometna reprezentacija|Sovjetskog Saveza]] s 5:2 odnosno 3:0. U posljednjoj utakmici protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] koja se održala u [[Sevilla|Sevilli]], Novi Zeland je poražen od Carioca s 4:0.

==== 2010. ====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.}}
Tijekom svojeg drugog [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|svjetskog prvenstva u JAR-u]], Novi Zeland je ostvario značajan pomak u odnosnu na posljednji Mundijal. Iako su i ondje ispali u skupini, reprezentacija je imala tri remija čime je postala jedina neporažena nacionalna vrsta na tom turniru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://tvnz.co.nz/all-whites/grab-slice-history-3638826 |title=All Whites grab slice of history |access-date=2016-07-26 |archive-date=2010-07-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100715075815/http://tvnz.co.nz/all-whites/grab-slice-history-3638826 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najznačajniji remi bio je protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je tada bila branitelj naslova. Uspjeh je tim veći budući da je Novi Zeland s tri boda bio treći u skupini F, odnosno ispred [[Talijanska nogometna reprezentacija|Azzura]] koji su bili posljednji u grupi.

==Uspjeh na natjecanjima==

===[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;25&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|URU}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930|1930]]||rowspan=8 colspan=8|''Nisu sudjelovali''||rowspan=8 colspan=6|{{nowrap|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|ITA|1861}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934|1934]]
|-
|{{flagicon|FRA|1938}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938]]
|-
|{{flagicon|Brazil|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950]]
|-
|{{flagicon|ŠVI}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954|1954]]
|- 
|{{flagicon|ŠVE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958|1958]]
|-
|{{flagicon|ČIL}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962|1962]]
|-
|{{flagicon|ENG}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966]]
|-
|{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970|1970]]||rowspan=3 colspan=8|''Nisu se kvalificirali''||2||0||0||2||0||6
|-
|{{flagicon|ZNJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974|1974]]||6||0||3||3||5||12
|-
|{{flagicon|Argentina}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978|1978]]||4||2||1||1||14||4
|- 
|{{flagicon|ŠPA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982|1982]]||Grupna faza||23.||3||0||0||3||2||12||15||9||5||1||44||10
|- 
|{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986|1986]]||rowspan=6 colspan=8|''Nisu se kvalificirali''||6||3||1||2||13||7
|-
|{{flagicon|ITA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990|1990]]||6||3||1||2||13||8
|-
|{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994|1994]]||6||3||1||2||15||5
|- 
|{{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998]]||6||3||0||3||13||6
|-
|{{flagicon|JKO}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002]]||6||4||0||2||20||7
|- 
|{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|2006]]||5||3||0||2||17||5
|-
|{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010|2010]]||Grupna faza||22.||3||0||3||0||2||2||8||6||1||1||15||5
|-
|{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014]]||colspan=8|''Nisu se kvalificirali''||11||8||1||2||24||13
|-
|{{flagicon|Rusija}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018]]||rowspan=2 colspan=8|''TBD''||0||0||0||0||0||0
|-
|{{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022]]||0||0||0||0||0||0
|-
|'''Ukupno'''||'''0 naslova'''||'''2/22'''||'''6'''||'''0'''||'''3'''||'''3'''||'''4'''||'''14'''||'''81'''||'''44'''||'''14'''||'''23'''||'''193'''||'''88'''
|}

===[[OFC Kup nacija]]===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=9|[[OFC Kup nacija]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-bgcolor=Gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|NZL}} [[OFC Kup nacija 1973.|1973]]
|'''Prvaci'''||'''1.'''||'''5'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''13'''||'''4'''
|-
|{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[OFC Kup nacija 1980.|1980]]
|Grupna faza||5.||3||1||0||2||7||8
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|[[File:Oceania on the globe (white-red).svg|20px]] [[OFC Kup nacija 1996.|1996]]
|'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''2'''||'''0'''||'''1'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''
|- bgcolor=Gold
|{{flagicon|AUS}} [[OFC Kup nacija 1998.|1998]]
|'''Prvaci'''||'''1.'''||'''4'''||'''4'''||'''0'''||'''0'''||'''11'''||'''1'''
|- bgcolor=Silver
|{{flagicon|TAH}} [[OFC Kup nacija 2000.|2000]]
|'''Drugoplasirani'''||'''2.'''||'''4'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''7'''||'''3'''
|-bgcolor=Gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|NZL}} [[OFC Kup nacija 2002.|2002]]
|'''Prvaci'''||'''1.'''||'''5'''||'''5'''||'''0'''||'''0'''||'''23'''||'''2'''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|AUS}} [[OFC Kup nacija 2004.|2004]]
|'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''5'''||'''3'''||'''0'''||'''2'''||'''17'''||'''5'''
|- bgcolor=Gold
|[[File:Oceania on the globe (white-red).svg|20px]] [[OFC Kup nacija 2008.|2008]]
|'''Prvaci'''||'''1.'''||'''6'''||'''5'''||'''0'''||'''1'''||'''14'''||'''5'''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Solomonski Otoci}} [[OFC Kup nacija 2012.|2012]]
|'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''5'''||'''3'''||'''1'''||'''1'''||'''8'''||'''7'''
|- bgcolor=Gold
|{{flagicon|Papua Nova Gvineja}} [[OFC Kup nacija 2016.|2016]]
|'''Prvaci'''||'''1.'''||'''5'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''10'''||'''1'''
|-
|'''Ukupno'''
|'''5 naslova'''
|'''10/10'''
|'''44'''
|'''33'''
|'''3'''
|'''8'''
|'''110'''
|'''39'''

|}

===[[FIFA Kup konfederacija]]===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=9|[[FIFA Kup konfederacija]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|SAU}} [[Kup kralja Fahda 1992|1992]]
|rowspan=2 colspan=8|''Predstavnik OFC-a nije pozvan''
|-
|{{flagicon|SAU}} [[Kup kralja Fahda 1995|1995]]
|-
|{{flagicon|SAU}} [[FIFA Kup konfederacija 1997|1997]]
|colspan=8|''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{flagicon|MEX}} [[FIFA Kup konfederacija 1999|1999]]
|Grupna faza||8.||3||0||0||3||1||6
|- 
|{{flagicon|JKO}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Kup konfederacija 2001|2001]]
|colspan=8|''Nisu se kvalificirali''
|- 
|{{flagicon|FRA}} [[FIFA Kup konfederacija 2003|2003]]
|Grupna faza||8.||3||0||0||3||1||11
|-
|{{flagicon|NJE}} [[FIFA Kup konfederacija 2005|2005]]
|colspan=8|''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{flagicon|JAR}} [[FIFA Kup konfederacija 2009|2009]]
|Grupna faza||8.||3||0||1||2||0||7
|-
|{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Kup konfederacija 2013|2013]]
|colspan=8|''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{flagicon|Rusija}} [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]]
|colspan=8| Kvalificirani
|-
|{{flagicon|Katar}} [[FIFA Kup konfederacija 2021.|2021]]
|colspan=8|''TBD''
|-
|'''Ukupno'''
|'''0 naslova'''
|'''4/11'''
|'''9'''
|'''0'''
|'''1'''
|'''8'''
|'''2'''
|'''24'''
|}

:''*Među remije su uračunate utakmice odlučene nakon izvoođenja jedanaesteraca.''
:''**Zlatna pozadina znači da je reprezentacija osvojila turnir. Crvena boja okvira znači da je zemlja bila domaćin prvenstva.''

==Aktualni sastav==
:''Ažurirano: [[26. srpnja]] [[2016.]]''

:Izbornik: {{flagicon|ENG}} [[Anthony Hudson (fudbaler)|Anthony Hudson]]

{{nat fs g start|background=#000000|color=#FFFFFF}}
{{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Stefan Marinovic]]|age={{birth date and age|1991|10|7|df=y}}|caps=8|goals=0|club=[[SpVgg Unterhaching|Unterhaching]]|clubnat=GER}}
{{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Tamati Williams]]|age={{birth date and age|1984|1|19|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[RKC Waalwijk]]|clubnat=NED}}
{{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Max Crocombe]]|age={{birth date and age|1993|8|12|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Oxford United F.C.|Oxford United]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs break|background=#000000}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Michael Boxall]]|age={{birth date and age|1988|8|18|df=y}}|caps=17|goals=0|club=[[SuperSport United F.C.|SuperSport United]]|clubnat=RSA}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Louis Fenton]]|age={{birth date and age|1993|4|3|df=y}}|caps=6|goals=0|club=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Sam Brotherton]]|age={{birth date and age|1996|10|2|df=y}}|caps=6|goals=0|club=[[University of Wisconsin–Madison|Wisconsin Badgers]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Luke Adams (fudbaler)|Luke Adams]]|age={{birth date and age|1994|5|8|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[South Melbourne FC|South Melbourne]]|clubnat=AUS}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Kip Colvey]]|age={{birth date and age|1994|3|15|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[San Jose Earthquakes]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Tom Doyle]]|age={{birth date and age|1992|6|30|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs break|background=#000000}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Michael McGlinchey]]|age={{birth date and age|1987|1|7|df=y}}|caps=38|goals=4|club=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Marco Rojas]]|age={{birth date and age|1991|11|5|df=y}}|caps=25|goals=1|club=[[FC Thun|Thun]]|clubnat=SUI}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Bill Tuiloma]]|age={{birth date and age|1995|3|23|df=y}}|caps=13|goals=0|club=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|clubnat=FRA}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Themistoklis Tzimopoulos]]|age={{birth date and age|1985|11|20|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[PAS Giannina F.C.|PAS Giannina]]|clubnat=GRE}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Moses Dyer]]|age={{birth date and age|1997|3|21|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Onehunga Sports]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Te Atawhai Hudson-Wihongi]]|age={{birth date and age|1995|3|27|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Onehunga Sports]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Luka Prelevic]]|age={{Birth date and age|df=yes|2016|5|28|1995|9|7}}|caps=3|goals=0|club=[[Pascoe Vale FC]]|clubnat=AUS}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Matthew Ridenton]]|age={{birth date and age|1996|3|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs break|background=#000000}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Jeremy Brockie]]|age={{birth date and age|1987|10|7|df=y}}|caps=49|goals=1|club=[[SuperSport United F.C.|SuperSport United]]|clubnat=RSA}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Chris Wood (fudbaler rođen 1991.)|Chris Wood]] (c)|other=|age={{birth date and age|1991|12|7|df=y}}|caps=42|goals=18|club=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Kosta Barbarouses]]|age={{birth date and age|1990|2|19|df=y}}|caps=33|goals=3|club=[[Melbourne Victory FC|Wellington Phoenix]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Rory Fallon]]|age={{birth date and age|1982|3|20|df=y}}|caps=22|goals=6|club=[[Truro City F.C.|Truro City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Monty Patterson]]|age={{birth date and age|1996|12|9|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Logan Rogerson]]|age={{Birth date and age|1998|5|28|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|clubnat=NZL}}
{{nat fs end|background=#000000}}

==Izbornici==

Ovdje se nalazi spisak svih iz izbornika [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] od [[1922.]] godine do danas:

* Izbornički odbor ([[1922.]] – [[1957]].)
* {{flagicon|ENG}} [[Ken Armstrong (fudbaler rođen 1924.)|Ken Armstrong]] ([[1957.]] – [[1964.]])
* {{flagicon|SFRJ}} [[Ljubiša Broćić]] ([[1965.]] – [[1966.]])
* {{flagicon|MAĐ}} {{flagicon|ČIL}} [[Juan Schwanner]] ([[1967.]] – [[1968.]])
* {{flagicon|SFRJ}} [[Ljubiša Broćić]] ([[1969.]])
* {{flagicon|NZL}} [[Barrie Truman]] ([[1970.]] – [[1976.]]) 
* {{flagicon|ENG}} [[Wally Hughes]] ([[1977.]] – [[1978.]])
* {{flagicon|ENG}} [[John Adshead]] ([[1979.]] – [[1982.]])
* {{flagicon|ENG}} [[Allan Jones (fudbalski trener)|Allan Jones]] ([[1983.]] – [[1984.]])
* {{flagicon|ENG}} [[Kevin Fallon]] ([[1985.]] – [[1988.]])
* {{flagicon|ENG}} [[John Adshead]] ([[1989.]])
* {{flagicon|ŠKO}} [[Ian Marshall (fudbalski trener)|Ian Marshall]] ([[1990.]] – [[1993.]])
* {{flagicon|ŠKO}} [[Bobby Clark (fudbaler)|Bobby Clark]] ([[1994.]] – [[1995.]])
* {{flagicon|ŠKO}} [[Keith Pritchett]] ([[1996.]] – [[1997.]])
* {{flagicon|IRS}} [[Joe McGrath (fudbaler)|Joe McGrath]] ([[1997.]] – [[1998.]])
* {{flagicon|ENG}} [[Ken Dugdale]] ([[1998.]] – [[2002.]])
* {{flagicon|ENG}} [[Mick Waitt]] ([[2002.]] – [[2004.]])
* {{flagicon|NZL}} [[Ricki Herbert]] ([[2005.]] – [[2013.]])
* {{flagicon|ENG}} [[Neil Emblen]] ([[2014.]])
* {{flagicon|ENG}} [[Anthony Hudson (fudbaler)|Anthony Hudson]] ([[2014.]] – ''danas'')

==Rekordi i statistike==
''Ažurirano:'' [[26. srpnja]] [[2016.]]&lt;br&gt;
'''''Boldirani''' igrači još uvijek su aktivni.''
{{col-begin}}
{{col-2}}
===Igrači s najviše nastupa===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=20px|#
! style=&quot;width:150px;&quot;|Igrač
! style=&quot;width:100px;&quot;|Karijera
!width=50px|Nastupa
!width=50px|Golova
|-
| 1
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Vicelich]]
| 1995–2013
| 88
| 6
|-
| 2
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Simon Elliott]]
| 1995–2011
| 69
| 6
|-
| 3
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vaughan Coveny]]
| 1992–2006
| 64
| 28
|-
| 4
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ricki Herbert]]
| 1980–1989
| 61
| 7
|-
| 5
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Chris Jackson (novozelandski fudbaler)|Chris Jackson]]
| 1992–2003
| 60
| 10
|-
| 6
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Brian Turner (novozelandski fudbaler)|Brian Turner]]
| 1967–1982
| 59
| 21
|-
| 7
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Duncan Cole]]
| 1978–1988
| 58
| 4
|-
| 8
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Steve Sumner]]
| 1976–1988
| 58
| 22
|-
| 9
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Chris Zoricich]]
| 1988–2003
| 57
| 1
|-
| 10
| style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ceri Evans]]
| 1980–1993
| 56
| 2
|}
{{col-2}}

===Igrači s najviše golova===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=15px|#
! style=&quot;width:125px;&quot;|Igrač
!width=80px|Karijera
!width=25px|Golova
!width=25px|Nastupa
|-
| 1
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Vaughan Coveny]]
| 1992–2006
| 28
| 64
|-
| 2
| style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Shane Smeltz]]'''
| 2003–''danas''
| 24
| 51
|-
| 3
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Steve Sumner]]
| 1976–1988
| 22
| 58
|-
| 4
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Brian Turner (novozelandski fudbaler)|Brian Turner]]
| 1967–1982
| 21
| 59
|-
| 5
| style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Chris Wood (fudbaler rođen 1991.)|Chris Wood]]'''
| 2009–''danas''
| 18
| 42
|-
| 6
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Jock Newall]]
| 1951–1952
| 17
| 10
|-
| rowspan=2|7
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Keith Nelson (fudbaler)|Keith Nelson]]
| 1977–1983
| 16
| 20
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Chris Killen]]
| 2000–2013
| 16
| 48
|-
| 9
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Grant Turner]]
| 1980–1988
| 15
| 42
|-
| rowspan=2|10
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Darren McClennan]]
| 1986–1997
| 12
| 43
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Michael McGarry]]
| 1986–1997
| 12
| 54
|}
{{col-end}}

==Sastavi==

{{Sastav Novi Zeland 1982 SP}}
{{Sastav Novi Zeland 2010 SP}}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat-inline|New Zealand national association football team}}
*[http://www.nzfootball.co.nz/ New Zealand Football]
*[http://www.rsssf.com/tablesn/nz-intres.html – ''New Zealand men's national football team international matches''] {{en icon}}

{{Oceanijske nogometne reprezentacije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Novi Zeland]]
[[Kategorija:Fudbal na Novom Zelandu| ]]
[[Kategorija:Oceanijski prvaci u fudbalu| Novi Zeland]]</text>
      <sha1>alw4ni81bzdr8izzh66m1t2vuj679h4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Halesowen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4574703</id>
    <revision>
      <id>42600825</id>
      <parentid>42402285</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T09:23:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6108" sha1="c4ixzn0ktt7xkz8l8n05drmsyhjm804" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Halesowen
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Saturday Market, Halesowen - geograph.org.uk - 475244.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Centar grada

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =52
| širina-minute =27
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =2
| dužina-minute =3
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Zapadni Midlands]]
| lokacija2_ime =[[Metropolitanska grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Zapadni Midlands (grofovija)|Zapadni Midlands]]
| lokacija3_ime =[[Metropolitanski borough]]
| lokacija3_info =[[Dudley (borough)|Dudley]]

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 15.57 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =[[2014]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =59,005&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_gustoća =3,789.7 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =B62, B63
| pozivni_broj =0121 ili 01384
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =

| slika_lokacijska_karta_država =Engleska
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Halesowen na karti Engleske
| bilješke =
}}
'''Halesowen''' je [[grad]] od 59,005 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-westmidlands.php
 | title =United Kingdom: West Midlands
 | accessdate = 01. 12. 2016.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; u sredini [[Engleska|Engleske]].

[[državna uprava|Administrativno]] podpada pod [[Metropolitanski borough|metropolitanskog borough]] [[Dudley (borough)|Dudley]], i dio je [[konurbacija|konurbacije]] [[Midlandton]] u kojoj živi preko 2 284 093 stanovnika.&lt;ref name=pdf&gt;{{cite web
   |url      = http://www.ons.gov.uk/ons/rel/regional-trends/regional-trends/regional-trends--july-2011-edition/portrait-of-the-west-midlands.pdf
   |title      = ''Portrait of the West Midlands''
   |publisher      = ONS
   |language      = engleski
   |accessdate      = 01. 12. 2016
   |archive-date      = 2015-09-30
   |archive-url      = https://web.archive.org/web/20150930204416/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/regional-trends/regional-trends/regional-trends--july-2011-edition/portrait-of-the-west-midlands.pdf
   |url-status      = dead
   }}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Halesowen leži u [[Zapadni Midlands (grofovija)|Grofoviji Zapadni Midlands]] pored [[Stourbridge|Stourbridga]], udaljen dvadesetak [[km]] [[zapad]]no od centra [[Birmingham]]a.

== Historija==

Za ranog  [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] [[zamak]] i naselje tada zvano ''Hales'', pripadali su [[Anglosaksonci|anglosaksonskom]] [[thegn]]u Olwinu. [[Kralj]] [[Henry II od Engleske|Henry II]] poklonio je [[1174]]. Hales kao [[feud]] [[Princ od Walesa|Princu od Walesa]] Davidu Owenu. 
Zbog tog se Halen, kasnije (ne prije kraja [[13. vijek]]a) počeo nazivati ''Hales wen'', što je nakraju dovelo do njegovog današnjeg imena - Halesowen.&lt;ref name=loc/&gt;

[[Kralj]] [[John od Engleske|John]] poklonio je [[1214]]. Hales - Peteru Rochesu [[Biskup Winchestera|biskupu od Winchestera]] kao [[feud]] za održavanje budućeg [[samostan]]a. On ga je dao [[Premonstratenški red|Premonstratencima]] koji su ušli u posjed [[1217]].

[[Opat]] [[samostan]]a Hales je već [[1220]]. uspio dobiti dozvolu za održavanje [[sajam|sajma]] [[srijeda|srijedom]]. 
Njegov nasljednik je [[1270]]. uspio dobiti [[povelja|povelju]] kojom je Hales postao [[borough]], kao takav prvi put je dokumentiran [[1277]].&lt;ref name=loc/&gt;

Tokom [[13. vijek|13]]. - [[14. vijek]]a izbijali su česti sukobi između [[opat]]a i građana, oko visina najamina koje je od njih tražio opat.&lt;ref name=loc/&gt;

Halesowen je za [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] u [[18. vijek]]u naglo narastao, zahvaljući proizvodnji [[željezo|željeza]] i iskapanju [[ugljen]]a po [[šuma|šumi]] Coombes.&lt;ref name=loc/&gt;

[[Željeznica]] je došla do Halesowena [[1878]]. (danas je više nema), a [[1935]]. grad je dobio status [[Metropolitanski borough|metropolitanskog borougha]].&lt;ref name=loc&gt;{{cite web
 | url =http://www.dudley.gov.uk/business/regeneration/town-centre-managment/halesowen-town-centre/a-brief-history-of-halesowen/
 | title =''A brief history of Halesowen''
 | accessdate =01. 12. 2016
 | language =engleski
 | author =John Hemmingway
 | publisher =Dudley Metropolitan Borough Council
 | archive-date =2017-01-25
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20170125121953/http://www.dudley.gov.uk/business/regeneration/town-centre-managment/halesowen-town-centre/a-brief-history-of-halesowen/
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt;

Nakon donošenja [[zakon]]a o [[lokalna samouprava|lokalnoj upravi]] [[1972]]., Halesowen je [[1974]]. uklopljen u novoosnovani [[Dudley (borough)|Metropolitanski borough Dudley]].

==Privreda==

I danas je proizvodnja [[čavao|čavala]], koja ima tradiciju od kraja [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] - najvažnija [[industrija]] Halesowena.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Halesowen}}
* [http://www.halesowentowncentre.co.uk/ ''Halesowen''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118072235/http://www.halesowentowncentre.co.uk/ |date=2016-11-18 }} {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Zapadni Midlands (grofovija)]]</text>
      <sha1>c4ixzn0ktt7xkz8l8n05drmsyhjm804</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira tai Mekagojira (1974)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4574725</id>
    <revision>
      <id>42600792</id>
      <parentid>42415160</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:25:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4155" sha1="ez97dylkxwl30zl2flpyfltvvvtwdbj" xml:space="preserve">{{about|filmu iz 1974. godine|film iz 1993. godine|Godzilla vs. Mechagodzilla II|film iz 2002. godine|Godzilla Against Mechagodzilla}}
{{Infokutija film
| naslov           = Godzilla vs. Mechagodzilla
| slika          = Godzilla vs Mechagodzilla 1974.jpg
| director       = [[Jun Fukuda]]
| producer       = [[Tomoyuki Tanaka]]
| screenplay     = {{plainlist|
*Hiroyasu Yamamura
*Jun Fukuda{{sfn|Galbraith IV|1994|p=352}}}}
| story          = {{plainlist|
*[[Shinichi Sekizawa]]
*[[Masami Fukushima]]{{sfn|Galbraith IV|1994|p=352}}}}
| based on       = &lt;!-- {{based on|title of the original work|writer of the original work}} --&gt;
| starring       = {{plainlist|
*Masaaki Daimon
*Kazuya Aoyama
*[[Akihiko Hirata]] 
*[[Hiroshi Koizumi]]}}
| narrator       = &lt;!-- or: |narrators = --&gt;
| music          = [[Masaru Sato]]
| cinematography = Yuzuru Aizawa{{sfn|Galbraith IV|1994|p=352}}
| editing        = 
| studio         = Toho-Eizo Co., Ltd.{{sfn|Galbraith IV|1994|p=352}}
| distributor    = [[Toho]]
| released       = {{film date|1974|03|21|df=y}}
| runtime        = 84 minutes{{sfn|Galbraith IV|1994|p=352}}
| country        = {{flag|Japan}}
| language       = japanski
| budget         = 
| gross          = &lt;!--(please use condensed and rounded values, e.g. &quot;£11.6 million&quot; not &quot;£11,586,221&quot;)--&gt;
| prethodi = ''[[Godzila vs. Megalon]]'' (1973)
| slijedi = ''[[Teror Megagodzile]]'' (1975)
}}
{{nihongo|'''''Godzilla protiv Mechagodzille'''''|ゴジラ対メカゴジラ|Gojira Tai Mekagojira}} je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 1974. godine u režiji [[Jun Fukuda|Juna Fukude]]. Predstavlja četrnaesti po redu film iz ciklusa o čudovištu [[Godzilla|Godzilli]]. Radnja prikazuje kako Japan počinje napadati mehaničko čudovište nalik na Godzillu zvano [[Mechagodzilla]], kako i da nekoliko novinara otkriju kako iza svega stoje [[vanzemaljci]] prerušeni u ljude koji nastoje osvojiti svijet, te da Godzilla može zaustaviti Mechagodzillu jedino ako se udruži sa mitskim stvorenjem iz [[okinava|okinavskih]] legendi zvanim [[King Caesar]]. ''Godzilla protiv Mechagodzille'' je predstavljao jedan od dotada najskupljih filmova iz serije. Iako je relativno dobro prošao među publikom, kritičari ga smatraju jednim od lošijih ostvarenja u seriji.

== Uloge ==
* Masaaki Daimon ... {{nihongo|Keisuke Shimizu|清水 敬介|Shimizu Keisuke}}
* Kazuya Aoyama ... {{nihongo|Masahiko Shimizu|清水 正彦|Shimizu Masahiko}}
* [[Akihiko Hirata]] ... {{nihongo|Profesor Hideto Miyajima|宮島 秀人|Miyajima Hideto}}
* [[Hiroshi Koizumi]] ... {{nihongo|Professor Wagura|和倉 博士|Wagura-hakase}}
* Reiko Tajima ... {{nihongo|Saeko Kaneshiro|金城 冴子|Kaneshiro Saeko}}
* Hiromi Matsushita ... {{nihongo|Ikuko Miyajima|宮島 郁子|Miyajima Ikuko}}
* Goro Mutsumi ... Kuronuma, Vođa vanzemaljaca iz Crne rupe 
* [[Shin Kishida]] ... Nanbara, Interpolov agent
* [[Takayasu Torii]] ... Tamura, Interpolov agent
* [[Beru-Bera Lin]] ... Princeza Nami, Azumi
* [[Masao Imafuku]] ... Vrhovni svećenik Azumi
* [[Daigo Kusano]] ... Yanagawa, Strani agent #1 Kuronumin suučesnik
* [[Kenji Sahara]] ... Kapetan broda

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{cite book |last=Galbraith IV |first=Stuart |title=Japanese Science Fiction, Fantasy and Horror Films |url=https://archive.org/details/japanesesciencef00unse |publisher=McFarland |date=1994 |isbn=0-89950-853-7 |ref=harv|authorlink=Stuart Galbraith IV}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.godzillamovies.org/index/ Godzilla on the web (Japan)]
* {{IMDb title|id=0071565|title=Godzilla vs. Mechagodzilla}}
* {{Rotten-tomatoes|id=godzilla_vs_mechagodzilla}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1974/cx000690.htm|title=ゴジラ対メカゴジラ (''Gojira tai MekaGojira'')|accessdate=18. 7. 2007|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]}}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Godzilla}}
{{Jun Fukuda}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Filmovi katastrofe]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>ez97dylkxwl30zl2flpyfltvvvtwdbj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Godzilla ponovno napada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576474</id>
    <revision>
      <id>42600785</id>
      <parentid>41002481</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:19:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3305" sha1="qre148bv9atf9bg8hbr0ijp60zh1us0" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = c/b
|naslov            = ゴジラの逆襲
|slika           = Gojira no gyakushu poster.jpg
|director        = [[Motoyoshi Oda]]
|producer        = [[Tomoyuki Tanaka]]
|writer          = [[Shigeaki Hidaka]]&lt;br&gt;[[Takeo Murata]]
|starring        = [[Hiroshi Koizumi]]&lt;br&gt;[[Setsuko Wakayama]]&lt;br&gt;[[Minoru Chiaki]]&lt;br&gt;[[Takashi Shimura]]
|music           = [[Masaru Sato|Masaru Satō]]
|cinematography  = Seiichi Endo 
|editing         = Kazuji Taira
|studio          = [[Toho]]
|distributor     = Toho
|released        = {{film date|1955|04|24|df=y}} &lt;!-- Do not add the US release date here, please; see WP:FILMRELEASE. --&gt;
|runtime         = 81 min. (japanska verzija)&lt;br&gt;79 min. (američka verzija)
| country        = {{flag|Japan}}
|language        = [[Japanski jezik|japanski]]
|budget          = 800.000 $ (proc.)
|prethodi           = ''[[Godzila (film, 1954)|Godzila]]'' (1954)
|slijedi = ''[[King Kong vs. Godzilla]]'' (1962)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla ponovno napada'''''|ゴジラの逆襲|dosl. &quot;Protivnapad Godzille&quot;}} je [[japan]]ski crno-bijeli [[science fiction film]] snimljen 1955. godine u režiji [[Motoyoshi Oda|Motoyoshija Ode]], poznat kao drugi iz serije o [[Godzilla|Godzilli]]. Protagonisti su dvojica pilota čiji se avion sruši na izoliranom vulkanskom otoku gdje otkrivaju da na njemu živa dva [[kaiju|čudovišta]], od kojih je jedan primjerak iste vrste kao Godzilla (uništen u [[Godzilla (film, 1954)|prethodnom filmu]]), a drugi [[Anguirus]] (stvorenje nalik na prahistorijskog [[ankylosaurus|ankilosaura]]). Radnja prikazuje kako nastoje upozoriti vlasti na opasnost koja prijeti [[Osaka|Osaki]], ali i kako se dvoje čudovišta međusobno sukobljavaju. ''Godzilla ponovno napada'' je, slično kao i prethodnik, snimljen u crno-bijeloj tehnici i imao je, čak i za tadašnje standarde, loše specijalne efekte. Usprkos toga je postao značajan u historiji serije, s obzirom da je prvi uveo koncept sukoba dvoje čudovišta, koje će poslije postati jedan od čestih motiva filmova o Godzilli.

Godine 1959. je u [[SAD]] prikazana verzija pod naslovom '''''Gigantis, the Fire Monster''''', za koju je nadosnimljeno nekoliko scena, i koja je promijenila određene detalje, uključujući ime samog čudovišta.

==Uloge==
*[[Hiroshi Koizumi]] ... Shoichi Tsukyoka
*[[Setsuko Wakayama]] ... Hidemi Yamaji
*[[Minoru Chiaki]] ... Koji Kobayashi
*[[Takashi Shimura]] ... Dr. Kyohei Yamane
*[[Yakio Kasama]] ... Mr. Yamji
*[[Sonosuke Sawamura]] ... Shibeki
*[[Masao Shimizu]] ... Dr. Tadokoro
*[[Mayuri Mokusho]]
*[[Yoshio Tsuchiya]]
*[[Minosuke Yamada]]
*[[Takeo Oikawa]]
*[[Seijior Onda]]
*[[Ren Yamamoto]]
*[[Senkichi Omura]]
*[[Junpei Natsuki]]
*[[Haruo Nakajima]] ... Godzilla
*[[Katsumi Tezuka]] ... Anguirus

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0048127}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1955/ce001540.htm|title=ゴジラの逆襲 (Gojira no Gyakushū)|accessdate=2007-07-13|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]}}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Godzilla}}
{{Motoyoshi Oda}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi katastrofe]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>qre148bv9atf9bg8hbr0ijp60zh1us0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ghidorah, troglavo čudovište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576490</id>
    <revision>
      <id>42600768</id>
      <parentid>41360779</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T02:42:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3964" sha1="892v2zf5tqntm1saer3xgas1ehk3y86" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Ghidorah, the Three-Headed Monster
| slika          = Ghidorah the Three-Headed Monster 1965.jpg
| alt            = 
| caption        = Japanese film poster
| film name      = &lt;!--(for non-English films: film's name in its native language)--&gt;
| director       = [[Ishirō Honda]]
| producer       = [[Tomoyuki Tanaka]]
| screenplay     = [[Shinichi Sekizawa]]{{sfn|Galbraith IV|2008|p=215}}
| starring       = {{plainlist|*[[Yosuke Natsuki]]
*[[Hiroshi Koizumi]]
*[[Yuriko Hoshi]]
*[[Akiko Wakabayashi]]}}
| music          = [[Akira Ikufube]]{{sfn|Galbraith IV|2008|p=215}}
| cinematography = [[Hajime Koizumi]]{{sfn|Galbraith IV|2008|p=215}}
| editing        = [[Ryohei Fujii]]{{sfn|Galbraith IV|2008|p=215}}
| studio         = [[Toho]]{{sfn|Galbraith IV|2008|p=215}}
| distributor    = Toho
| released       = {{film date|1964|12|20|df=y}}
| runtime        = 92 min.{{sfn|Galbraith IV|2008|p=215}}
| country        = {{flag|Japan}}
| language       = japanski
| prethodi         = ''[[Mothra vs. Godzilla]]'' (1964)
| slijedi          = ''[[Invasion of Astro-Monster]]'' (1965)
}}

{{nihongo|'''''Ghidorah, troglavo čudovište'''''|三大怪獣　地球最大の決戦|San Daikaijū: Chikyū Saidai no Kessen|dosll. ''Tri velika čudovišta: najveća bitka na Zemlji''}} je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 1964. godine u režiji [[Ishiro Honda|Ishira Honde]]. Radnja prikazuje kako princeza Selina (čiji lik tumači [[Akiko Wakabayashi]]) nakon [[atentat]]a preuzima sjećanja [[Mars]]ovke i predskazuje dolazak marsovskog čudovišta [[King Ghidorah|Ghidoraha]] na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]], a kome se jedino mogu zajednički suprotstaviti zemaljska čudovišta [[Godzilla]], [[Rodan]] i [[Mothra]].

==Uloge==
* Yosuke Natsuki ... {{nihongo|Detektiv Shindo|進藤 刑事| Shindo-keiji}}
* Yuriko Hoshi ... {{nihongo|Naoko Shindo|進藤 直子| Shindo Naoko}}
*[[Hiroshi Koizumi]] ... {{nihongo|Pomoćnik profesora Murai|村井 助教授| Murai Jokyoju}}
*[[Akiko Wakabayashi]] ... {{nihongo|Princeza Selina Salno od Selgine|サルノ王女| Saruno-ojo}}
*[[The Peanuts]] ... {{nihongo|Shobijin|小美人|Shobijin}}
*[[Takashi Shimura]] ... Dr. {{nihongo|Tsukamoto|塚本 博士| Tsukamoto-hakase}}
*Hisaya Ito ... {{nihongo|Malmess|マルメス|Marumasu}}, glavni ubica 
*[[Akihiko Hirata]] ... {{nihongo|Glavni detektiv Okita|沖田 刑事課長|Okita-keijikacho}}

== Izvori ==
===Fusnote===
{{reflist|30em}}

===Literatura===
{{Refbegin}}
* Ragone, August (2007, 2014). [http://www.chroniclebooks.com/titles/eiji-tsuburaya-master-of-monsters-paperback.html/ ''Eiji Tsuburaya: Master of Monsters''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150620001731/http://www.chroniclebooks.com/titles/eiji-tsuburaya-master-of-monsters-paperback.html |date=2015-06-20 }} San Francisco, California: Chronicle Books. {{ISBN|978-0-8118-6078-9}}
* {{cite book |last=Galbraith IV |first=Stuart |title=The Toho Studios Story: A History and Complete Filmography |url=http://books.google.ca/books?id=f7o8pq6G_dYC |accessdate=29. X 2013 |year=2008 |publisher=[[Scarecrow Press]] |location= |isbn=1461673747|ref=harv}}
{{Refend}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|id=0058544|title=Ghidorah, the Three-Headed Monster}}
*{{rotten-tomatoes|id=ghidorah_the_three_headed_monster|title=Ghidorah, the Three-Headed Monster}}
*{{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1964/cn003520.htm|title=三大怪獣　地球最大の決戦 (San Daikaijū: Chikyū Saidai no Kessen)|accessdate=2007-07-16|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2021-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518142422/http://www.jmdb.ne.jp/1964/cn003520.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Mothra}}
{{Ishirō Honda}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Filmovi katastrofe]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>892v2zf5tqntm1saer3xgas1ehk3y86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira tai Hedora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576596</id>
    <revision>
      <id>42600789</id>
      <parentid>42415159</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:24:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3927" sha1="0dsa2hg5pzj3imev6ktuxms1rdo17e2" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov  = Godzilla vs. Hedorah
| slika          = Godzilla vs Hedorah 1971.jpg
| director       = [[Yoshimitsu Banno]]
| producer       = [[Tomoyuki Tanaka]]
| writer         = [[Yoshimitsu Banno]] &lt;br&gt; [[Takeshi Kimura]]
| starring       = [[Akira Yamauchi]] &lt;br&gt; [[Toshie Kimura]] &lt;br&gt; [[Hiroyuki Kawase]] &lt;br&gt; [[Keiko Mari]] &lt;br&gt; [[Toshio Shiba]]
| music          = [[Riichiro Manabe]]
| cinematography = [[Yoichi Manoda]]
| editing        = [[Yoshitami Kuroiwa]]
| studio         = [[Toho]]
| distributor    = Toho
| country        = Japan
| released       = {{Film date|1971|7|24|df=y}}
| runtime        = 85 min.
| language       = japanski 
| budget         = 250.000 $ (proc.)&lt;ref&gt;http://www.tohokingdom.com/box_office/godzilla_vs_hedorah.htm&lt;/ref&gt;
| prethodi = ''[[Sva čudovišta napadaju]]'' (1968)
| slijedi = ''[[Godzila vs. Gigan]]'' (1972)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla vs. Hedorah'''''|ゴジラ対ヘドラ|Gojira tai Hedora}} je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 1971. godine u režiji [[Yoshimitsu Banno|Yoshimitsua Bannoa]]. Predstavlja jedanaesti dio ciklusa o [[Godzilla|Godzilli]]. Radnja prikazuje kako se vanzemaljski mikroorganizam počne hraniti [[zagađenje]]m u svjetskim oceanima te mutira u orijaško i naizgled neuništivo čudovište [[Hedorah]], te Japan od uništenja može spasiti jedino Godzilla. Banno je odlučio filmu dati eksplicitnu [[ekologizam|ekološku]] poruku, a ideju za Hedorah je dobio nakon što se užasnuo razmjerima zagađenja u gradu Yokkaichi, koji je bio prekriven [[smog]]om, a plaže ostacima deterdženta. Film se smatrao neuspjehom, te je 1979. završio u knjizi ''[[Pedeset najgorih filmova svih vremena]]''.

==Uloge==
*Akira Yamauchi ... {{nihongo|Dr. Toru Yano|矢野 徹|Yano Toru}} {{sfn|Ryfle|1998|p=358}}
*Hiroyuki Kawase ... {{nihongo|Ken Yano|矢野 研|Yano Ken}} {{sfn|Ryfle|1998|p=358}}
*Toshie Kimura ... {{nihongo|Toshie Yano|矢野 敏江|Yano Toshie}} {{sfn|Ryfle|1998|p=358}}
*Keiko Mari ... {{nihongo|Miki Fujinomiya|富士宮 ミキ|Fujinomiya Miki}} {{sfn|Ryfle|1998|p=358}}
*Toshio Shiba ... {{nihongo|Yukio Keuchi|毛内 行夫|Keuchi Yukio}} {{sfn|Ryfle|1998|p=358}}
*Yoshio Yoshida ... Gohei, ribar {{sfn|Ryfle|1998|p=358}}
*[[Kenpachiro Satsuma]] ... Hedorah {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*[[Haruo Nakajima]] ... Godzilla {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*Haruo Suzuki ... Oficir Japanskih snaga samoobrane {{sfn|Ryfle|1998|p=358}}
*Yoshio Katsube ... Inženjer Japanskih snaga samoobrane {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*Tadashi Okabe ... učenjak {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*Yasuzo Okawa ... demonstrant
*Wataru Omae ... policajac {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*Eisaburo Komatsu
*Koji Uruki
*Takuya Yuki ... oficir za vezu {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*Yukihiko Gondo ... pilot helikoptera {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*Haruo Nakazawa
*Kentaro Watanabe ... TV-voditelj {{sfn|Ryfle|1998|p=359}}
*Tatsu Okabe ... TV-voditelj

== Reference ==
{{izvori}}

===Literatura===
* {{cite book |title=Japan’s Favorite Mon-Star: The Unauthorized Biography of the Big G |url=https://archive.org/details/japansfavoritemo0000ryfl |last=Ryfle |first=Steve |year=1998 |publisher=ECW Press |isbn=1550223488 |ref=harv}}

==Vanjske veze==
* [http://www.godzillamovies.org/index/ Godzilla on the web (Japan)]
* {{IMDb title|id=0067148|title=Godzilla vs. Hedorah}}
* {{Rotten-tomatoes|id=godzilla_vs_the_smog_monster|title=Godzilla vs. Hedorah}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1971/cu002130.htm|title=ゴジラ対ヘドラ (''Gojira tai Hedora'')|accessdate=2007-07-18|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-09-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929135658/http://www.jmdb.ne.jp/1971/cu002130.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi katastrofe]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>0dsa2hg5pzj3imev6ktuxms1rdo17e2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira tai Megaro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576602</id>
    <revision>
      <id>42600791</id>
      <parentid>42317690</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:25:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3237" sha1="duyjp03oihhqaxlpkrthn5kn5awjca5" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Godzilla vs. Megalon
| slika           = GodzillavMegalon Ja.jpg
| director        = [[Jun Fukuda]]
| producer        = [[Tomoyuki Tanaka]]
| writer          = [[Takeshi Kimura]]&lt;br /&gt;[[Shinichi Sekizawa]]&lt;br /&gt;[[Jun Fukuda]]
| starring        = [[Katsuhiko Sasaki]]&lt;br /&gt;Hiroyuki Kawase&lt;br /&gt;Yutaka Hayashi&lt;br /&gt;[[Robert Dunham]]&lt;br /&gt;Kotaro Tomita&lt;br /&gt;Ulf Ootsuki&lt;br /&gt;Gentaro Nakajima
| music          = [[Riichiro Manabe]]
| cinematography = Yuzuru Aizawa
| studio         = [[Toho|Toho Eizo]]
| distributor    = Toho
| released       = {{Film date|1973|03|17|df=y}}
| runtime        = 81 min.
| zemlja = {{flag|Japan}}
| language       = japanski
| prethodi         = ''[[Godzilla vs. Gigan]]'' (1972)
| slijedi = ''[[Godzilla vs. Mechagodzilla]]'' (1974)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla vs. Megalon'''''|ゴジラ対メガロ|Gojira tai Megaro}} je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 1973. godine u režiji [[Jun Fukuda|Juna Fukude]]. Predstavlja trinaesti film u ciklusu o [[Godzilla|Godzilli]]. Radnja prikazuje kako [[nuklearni test|testovi nuklearnog oružja]] potaknu podvodnu civilizaciju Seatopije da uništi čovječanstvo uz pomoć vlastitog čudovišta po imenu Megalon, ali kako će njega zaustaviti čovjekoliki robot [[Jet Jaguar]], a potom i sam Godzilla. Film je originalno za protagonista trebao imati samo Jet Jaguara, lik koga je kompanija [[Toho]] stvorila na temelju natječaja, ali se na kraju ipak odlučila za Godzillu. Na kraju je film neočekivano loše prošao u Japanu, ali je zato nekoliko godina imao više nego dobar uspjeh gdje je agresivno promoviran plakatom u kome Godzilla i Megalon bore na vrhu [[World Trade Center]]a (iako te scene, očigledno inspirirane remakeom ''[[King Kong (film, 1976)|King Konga]]'', uopće nema u filmu). Usprkos toga se danas među poklonicima Godzille, zbog loših specijalnih efekata, ali i isto tako loše glume, smatra jednim od najgorih ostvarenja u seriji.

== Uloge ==
* [[Katsuhiko Sasaki]] ... Izumitelj Goro Ibuki
* Hiroyuki Kawase ... Rokuro 'Roku-chan' Ibuki
* Yutaka Hayashi ... Hiroshi Jinkawa
* [[Robert Dunham]] ... Car Antonio od Seatopije
* Kotaro Tomita ... Glavni seatopijski agent
* Ulf tsuki ... Seatopijski agent
* Gentaro Nakajima ... Vozač kamiona 
* Sakyo Mikami ... Ubica vozača kamiona
* [[Shinji Takagi]] ... [[Godzilla]]
* [[Tsugutoshi Komada]] i [[Masachika Mori]] ... [[Jet Jaguar]]
* [[Date Hideto]] ... [[Megalon]]
* [[Kenpachiro Satsuma]] ... [[Gigan]]

==Izvori==
{{Reflist}}

==Vanjske veze==
* [http://www.godzillamovies.org/index/ Godzilla on the web] {{ja icon}}
* {{IMDb title|id=0070122|title=Godzilla vs. Megalon}}
* {{Rotten-tomatoes|id=godzilla_vs_megalon|title=Godzilla vs. Megalon}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw000740.htm|title=ゴジラ対メガロ (''Gojira tai Megaro'')|accessdate=2007-07-18|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-08-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20070814182949/http://www.jmdb.ne.jp/1973/cw000740.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Jun Fukuda}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>duyjp03oihhqaxlpkrthn5kn5awjca5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira tai Mekagojira (1993)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576653</id>
    <revision>
      <id>42600793</id>
      <parentid>42397029</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:26:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3379" sha1="m4zm6nq6h6lcx8zj8sz5bc90nzfxh09" xml:space="preserve">{{About|filmu iz 1993. godine|film iz 1974. godine|Godzilla vs. Mechagodzilla|film iz 2002. godine|Godzilla Against Mechagodzilla}}
{{Infokutija film
| naslov = ゴジラvsメカゴジラ
| slika          = Godzilla vs. Mechagodzilla II (1993) Japanese theatrical poster.jpg
| director       = [[Takao Okawara]]
| producer       = [[Shogo Tomiyama]]	
| writer         = [[Wataru Mimura]]
| starring       = [[Masahiro Takashima]]&lt;br/&gt;Ryoko Sano&lt;br/&gt;[[Megumi Odaka]]&lt;br/&gt;Yusuke Kawazu&lt;br/&gt;Daijiro Harada
| music          = [[Akira Ifukube]]
| cinematography = Yoshinori Sekiguchi
| editing        = Miho Yoneda
| studio      =  [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
| distributor    = Toho
| released       = {{film date|1993|12|11|df=y}}  &lt;!-- Do not add the US release date here, please; see WP:FILMRELEASE. --&gt;
| runtime        = 108 min.
| country        = {{flag|Japan}}
| language       = japanski  
| budget         = 9,5 mil. $ 
| gross          = 18 mil. $
| prethodi = ''[[Godzilla vs. Mothra]]'' (1992)
| slijedi = ''[[Godzilla vs. Spacegodzilla]]'' (1994)
}}

{{Nihongo|'''''Godzilla vs. Mechagodzilla II'''''|ゴジラvsメカゴジラ|Gojira tai Mekagojira|u Japanu prikazan pod naslovom '''''Godzilla vs. Mechagodzilla'''''}} je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 1993. godine u režiji [[Takao Okawara|Takaa Okaware]]. Predstavlja 20. po redu film u ciklusu o [[Godzilla|Godzilli]], odnosno peti film iz njegove &quot;Heisei&quot; serije, te usprkos naslovu, ne predstavlja ni nastavak ni [[remake]] filma ''[[Godzilla vs. Mechagodzilla]]'' iz 1974. godine koji je pripadao ranijoj &quot;Showa&quot; seriji. Radnja prikazuje kako naučnici koji proučavaju Godzillinog mladunca [[Godzilla Junior|Godzillu Juniora]] izazivaju bijes ne samo Godzille, nego i [[Rodan]]a, ali i kako im se suprotstavlja orijaški robot Mechagodzilla. Film je originalno bio zamišljen kao posljednji iz serije, jer je kompanija Toho smatrala kako se njena serija više ne može natjecati sa predstojećim američkim filmom [[Godzilla (1998 film)|''Godzilla'']].&lt;ref name=&quot;kalat2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Kalat|first1=David|title=A Critical History and Filmography of Toho's Godzilla Series|date=2010|publisher=McFarland &amp; Co.|location=Jefferson, N.C.|isbn=978-0-7864-47-49-7|pages=196-201|edition=2nd}}&lt;/ref&gt;

==Uloge==
*[[Masahiro Takashima]] ... Kazuma Aoki
*Ryoko Sano ... Azusa Gojo
*[[Megumi Odaka]] ... Miki Saegusa
*Yusuke Kawatsu ... Professor Ohmae
*[[Akira Nakao]] ... General Aso
*[[Kenji Sahara]] ... Segawa
*Daijiro Harada ... Takuya Sasaki
*Koichi Ueda ... General Hyodo
*[[Kenpachiro Satsuma]] ... Godzilla
*[[Wataru Fukuda]] ... MechaGodzilla
*[[Hurricane Ryu]] ... Baby Godzilla

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==

* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1993/dq002600.htm|title=ゴジラvsメカゴジラ (''Gojira tai MekaGojira'')|accessdate=2007-07-19|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20070706040014/http://www.jmdb.ne.jp/1993/dq002600.htm|url-status=dead}}
*{{IMDb title|id=0107027|title=Godzilla vs. Mechagodzilla II}}
*{{rotten-tomatoes|id=godzilla_vs_mechagodzilla_ii|title=Godzilla vs. Mechagodzilla II}}

{{Godzilla}}
{{Takao Okawara}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>m4zm6nq6h6lcx8zj8sz5bc90nzfxh09</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira tai SupēsuGojira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576659</id>
    <revision>
      <id>42600794</id>
      <parentid>42445766</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:27:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2776" sha1="tpg9g05l9e7ptwwngm4fb5txt850wu6" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Godzilla vs. SpaceGodzilla
| slika          = Godzilla vs SpaceGodzilla (1994) Japanese theatrical poster.jpg
| director       = Kensho Yamashita
| producer       = [[Shogo Tomiyama]]
| writer         = Hiroshi Kashiwabara
| starring       = [[Megumi Odaka]]&lt;br&gt;Jun Hashizume&lt;br&gt;Zenkichi Yoneyama&lt;br&gt;[[Akira Emoto]]&lt;br&gt;Towako Yoshikawa
| music          = [[Takayuki Hattori]]
| cinematography = Masahiro Kishimoto
| studio      =  [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
| distributor    = Toho
| released       = {{film date|1994|12|10|df=y}} &lt;!-- Do not add the US release date here, please; see WP:FILMRELEASE. --&gt;
| runtime        = 108 min.
| country        = {{flag|Japan}}
| language       = japanski
| budget         = 10,3 mil. US$ 
| gross          = 20 mil. US$
| prethodi = ''[[Godzilla vs. Mechagodzilla II]]'' (1993)
| slijedi = ''[[Godzilla vs. Destoroyah]]'' (1995)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla vs. SpaceGodzilla'''''|ゴジラvsスペースゴジラ|Gojira tai SupēsuGojira}} je [[japan]]ski  [[science fiction film]] snimljen 1994. godine u režiji Kenshoa Yamashite. Predstavlja 21. film u ciklusu o [[Godzilla|Godzilli]] i šesti u ''Heisei'' seriji. Radnja prikazuje kako se Godzilla mora suprostaviti [[SpaceGodzilla|SpaceGodzilli]], mutiranom čudovištu koje je nastalo miješanjem stanica [[Biollante]]a i [[Mothra|Mothre]].

==Uloge==
* [[Megumi Odaka]] ... [[Miki Saegusa]]
* Jun Hashizume ... Por. Koji Shinjo
* Zenkichi Yoneyama ... Por. Kiyoshi Sato
* [[Akira Emoto]] ... Major Akira Yuki
* Towako Yoshikawa ... Prof. Chinatsu Gondo
* [[Yōsuke Saitō (glumac)|Yōsuke Saitō]] ... Dr. Susumu Okubo
* [[Kenji Sahara]] ... Ministar Takayuki Segawa
* [[Akira Nakao]] ... Zapovjednik Takaki Aso
* Koichi Ueda ... General Hyodo
* Sayako Osawa i  Keiko Imamura ... Cosmos
* Ronald Hoerr ... Prof. Alexander Mammilov
* Tom Durran ... Šef &quot;yakuaz&quot; McKay
* [[Kenpachiro Satsuma]] ... [[Godzilla]]
* Little Frankie ... [[Godzilla Junior|Little Godzilla]]
* Ryō Haritani ... [[SpaceGodzilla]]
* [[Wataru Fukuda]] ... [[Moguera|M.O.G.U.E.R.A]]

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|id=0109916|title=Godzilla vs. SpaceGodzilla}}
* {{Rotten-tomatoes|id=godzilla_vs_space_godzilla|title=Godzilla vs. SpaceGodzilla}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1994/dr002640.htm|title=ゴジラvsスペースゴジラ (''Gojira tai SupēsuGojira'')|accessdate=2007-07-19|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-06-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20070624124050/http://www.jmdb.ne.jp/1994/dr002640.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>tpg9g05l9e7ptwwngm4fb5txt850wu6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira tai Destoroyah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576670</id>
    <revision>
      <id>42600788</id>
      <parentid>42445762</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3594" sha1="9xg5qpjulw1aq6us2uqhr5op3svhzg4" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Godzilla vs. Destoroyah
| slika          = Godzilla vs. Destoroyah (1995) Japanese theatrical poster.jpg
| director       = [[Takao Okawara]]
| producer       = [[Shogo Tomiyama]]
| writer         = [[Kazuki Omori]]
| starring       = {{Plainlist|
* Takuro Tatsumi
* Yōko Ishino
* Yasufumi Hayashi
* [[Megumi Odaka]]
* Momoko Kochi
* [[Kenpachiro Satsuma]]
}}
| music          = [[Akira Ifukube]]
| cinematography =
| editing        = Chizuko Osada
| studio         =  [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
| distributor    = Toho
| released       = {{film date|1995|12|9|df=y}}
| runtime        = 103 min.
| country        = {{flag|Japan}}
| language       = japanski
| budget         = 10 mil. US$
| gross          = 18 mil. US$
| prethodi = ''[[Godzilla vs. SpaceGodzilla]]'' (1994)
| slijedi = ''[[Godzilla 2000]]'' (1999)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla vs. Destoroyah'''''|ゴジラvsデストロイア|Gojira tai Desutoroia}} je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 1995. godine u režiji [[Takao Okawara|Takaa Okaware]]. Predstavlja 22. film u seriji o [[Godzilla|Godzilli]], odnosno sedmi i posljednji iz ''Heisei'' perioda. Radnja prikazuje kako je u Godzillinom tijelu započela nuklearna reakcija koja može dovesti do eksplozije koja će uništiti Zemlju, te kako napori da se to zaustavi dovode do oživljavanja orijaškog prahistorijskog čudovišta u [[Tokijski zaliv|Tokijskom zalivu]]. Kompanija [[Toho]] je ''Godzilla vs. Destoroyah'', uvjerena da će predtojeći [[SAD|američki]] film ''[[Godzilla (film, 1998)|Godzilla]]'' zasjeniti sve napore, odlučila službeno okončati seriju te je najavila da će u filmu lik Godzille konačno umrijeti. Film, koji je imao brojne reference na [[Godzilla (film, 1954)|prvi film]] iz 1954. godine, je dobio pohvale i imao je solidan komercijalni uspjeh. Bijes fanova, ali i razočaranje američkom verzijom, je natjeralo Toho da odustane od svoje odluke, odnosno da &quot;oživi&quot; lik Godzille koji će se ponovno pojaviti 1999. godine u filmu ''[[Godzilla 2000]]'' kojim je započeta treća, ili &quot;Millennium&quot; serija.

==Uloge==
* Takuro Tatsumi ... {{nihongo|Dr. Kensaku Ijuin|伊集院 研作|Ijuin Kensaku}}
* [[Yōko Ishino]] ... {{nihongo|Yukari Yamane|山根 ゆかり|Yamane Yukari}}
* Yasufumi Hayashi ... {{nihongo|Kenkichi Yamane|山根 健吉|Yamane Kenkichi}}
* [[Megumi Odaka]] ... {{nihongo|[[Miki Saegusa]]|三枝 未希|Seagusa Miki}}
* Sayaka Osawa ... {{nihongo|Meru Ozawa|小沢 芽留|Ozawa Meru}}
* Saburo Shinoda ... {{nihongo|Profesor Fukazawa|深沢 博士|Fukazawa-hakase}}
* [[Akira Nakao]] ... {{nihongo|Komodor Takaaki Aso|麻生 孝昭|Aso Takaaki}}
* [[Momoko Kōchi]] ... {{nihongo|Emiko Yamane|山根 恵美子|Yamane Emiko}}
* [[Masahiro Takashima]] ... Major Sho Kuroki
* Takehiro Murata ... Soichiro Hayami, Yukarijev urednik
* [[Kenpachiro Satsuma]] ... [[Godzilla]]
* Ryo Hariya and Eiichi Yanagida ... [[Destoroyah]]
* [[Hurricane Ryu]] ... [[Godzilla Junior]]

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0113187|Godzilla vs. Destoroyah}}
* {{rotten-tomatoes|godzilla_vs_destroyah|Godzilla vs. Destoroyah}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1995/ds003160.htm|title=ゴジラvsデストロイア (''Gojira tai Desutoroia'')|accessdate=19. VII 2007|language=japanski|publisher=[[Japanese Movie Database]]}}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Godzilla}}
{{Takao Okawara}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>9xg5qpjulw1aq6us2uqhr5op3svhzg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojira tai Megagirasu: Jī Shōmetsu Sakusen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576703</id>
    <revision>
      <id>42600790</id>
      <parentid>42445764</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:24:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4054" sha1="aoch4ji811a9oqgkfruqtzibwbqwhb7" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|naslov = Godzilla vs. Megaguirus
|slika            = Godzilla vs. Megaguirus (2000) Japanese theatrical poster.jpg
|director        = Masaaki Tezuka
|producer        = [[Shogo Tomiyama]]
|writer          = [[Wataru Mimura]]&lt;br&gt;Hiroshi Kashiwabara
|starring        = Misato Tanaka&lt;br&gt;[[Shosuke Tanihara]]&lt;br&gt;Yuriko Hoshi&lt;br&gt;[[Masatō Ibu|Masatoh Eve]]&lt;br&gt;[[Toshiyuki Nagashima]]
|music           = [[Michiru Oshima]]
|cinematography  = Masahiro Kishimoto
|editing         = Yoshiyuki Okuhara
| studio         = [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
|distributor     = Toho
|released        = {{film date|2000|11|3|[[Tokijski međunarodni filmski festival|Tokio]]|df=y}} &lt;!-- Do not add the US release date here, please; see WP:FILMRELEASE. --&gt;
|country         = {{flag|Japan}}
|runtime         = 105 min.
|language        = japanski
|budget          = 8,3 mil. $ (proc.)
|gross           = 10 mil. $
|prethodi = ''[[Godzilla 2000]]'' (1999)
|slijedi = ''[[Godzilla, Mothra i King Ghidorah: Sveopći napad orijaških čudovišta]]'' (2001) 
}}

{{nihongo|'''''Godzilla vs. Megaguirus'''''|ゴジラ × メガギラス G消滅作戦|Gojira tai Megagirasu: Jī Shōmetsu Sakusen|također poznat kao '''''Godzilla X Megaguirus: Strategija G istrebljenja'''''}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scifijapan.com/articles/2010/07/04/godzilla-perfect-collection-box-6/|title=GODZILLA SOUNDTRACK PERFECT COLLECTION BOX 6|last=DeSentis|first=John|work=Scifi Japan|accessdate=1. XI 2016|archivedate=2018-08-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180804201210/http://www.scifijapan.com/articles/2010/07/04/godzilla-perfect-collection-box-6/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen u režiji Maasakija Tezuke. Predstavlja 25. po redu film u ciklusu o [[Godzilla|Godzilli]], odnosno drugi u ''Millennium'' seriji. Usprkos toga, ne predstavlja neposredni nastavak prethodnog filma ''[[Godzilla 2000]]''. Radnja je smještena u [[alternativna historija|alternativni univerzum]] gdje je Japan nakon napada (prikazanog u [[Godzilla (film, 1954)|originalnom filmu]] iz 1954. godine) uložio napore da razvije naprednu tehnologiju kako bi se suprotstavio Godzilli, ali kako je ona izazvala [[crna rupa|crne rupe]] kroz koji dolaze čudovišta zvana [[Meganulon]]i.

==Uloge==
[[Casting|Glumačka postava]] ''Godzilla vs. Megaguirus'' se pretežno sastojala od novih lica u seriji ''Godzilla'', ali je film također u Millennium seriji započeo trend angažiranja starijih glumaca koji su bili nastupili u filmovima it Shōwa ere, najčešće u ulogama osoba od autoriteta: Yuriko Hoshi, koji je glumio fotografa Junka u ''[[Mothra vs. Godzilla]]'' i reportera Naoka u ''[[Ghidorah, the Three-Headed Monster]]'', pojavljuje se kao professor Yoshizawa, direktor Projekta dimenzijske plime.

* [[Misato Tanaka]] ... Kiriko Tsujimori
* [[Shosuke Tanihara]] ... Hajime Kudo
* [[Masatō Ibu|Masatoh Eve]] ... Motohiko Sugiura
* [[Yuriko Hoshi]] ... Prof. Yoshino Yoshizawa
* [[Toshiyuki Nagashima]] ... Takuji Miyagawa
* [[Kōichi Yamadera]] ... Dječji TV voditelj
* [[Tsutomu Kitagawa]] ... [[Godzilla]]
* [[Minoru Watanabe]] ... [[Megaguirus]]

== Reference ==
{{reflist}}

===Literatura===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Galbraith IV |first=Stuart |title=The Toho Studios Story: A History and Complete Filmography  |year=2008 |publisher=[[Scarecrow Press]] |isbn=1461673747|ref=harv}}
{{refend}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0255198}}
* {{Rotten-tomatoes|godzilla_vs_megaguirus}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/2000/dx003260.htm|title=ゴジラ×メガギラス G消滅作戦 (''Gojira tai Megagirasu Jī Shōmetsu Sakusen'')|accessdate=19. VII 2007|language=japanski|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021954/http://www.jmdb.ne.jp/2000/dx003260.htm/|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Masaaki Tezuka}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>aoch4ji811a9oqgkfruqtzibwbqwhb7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Godzilla, Mothra i King Ghidorah: Sveopći napad orijaških čudovišta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576727</id>
    <revision>
      <id>42600782</id>
      <parentid>42445757</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:19:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4358" sha1="i1nmh9g3fle0wa2brtrc6dmc4xg0enc" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|naslov = ゴジラ・モスラ・キングギドラ 大怪獣総攻撃
|italic title   = force
|slika          = Godzilla, Mothra and King Ghidorah Giant Monsters All-Out Attack (2001) Japanese theatrical poster.jpg
|image size     = 230px
|caption        = Japanese theatrical release poster
|director       = [[Shūsuke Kaneko]]
|producer       = [[Shogo Tomiyama]]&lt;br&gt;Hideyuki Honma
|writer         = Keiichi Hasengawa&lt;br&gt;[[Masahiro Yokotani]]&lt;br&gt;Shusuke Kaneko
|starring       = [[Chiharu Niiyama]]&lt;br&gt;[[Ryudo Uzaki]]&lt;br&gt;Masahiro Kobayashi&lt;br&gt;[[Mizuho Yoshida]]
|music          = [[Kow Otani]]
|cinematography = Masahiro Kishimoto
|editing        = [[Isao Tomita]]
| studio        = [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
|distributor    = Toho
|released       = {{film date|2001|12|15|df=y}} &lt;!-- Do not add the US release date here, please; see WP:FILMRELEASE. --&gt;
|country        = {{flag|Japan}}
|runtime        = 105 min.
|language       = japanski
|budget         = 9,4 mil. US$
|gross          = 20 mil. US$
|prethodi = ''[[Godzilla vs. Megaguirus]]'' (2000)
|slijedi = ''[[Godzilla Against Megagodzilla]]'' (2002)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla, Mothra i King Ghidorah: Sveopći napad orijaških čudovišta'''''|ゴジラ・モスラ・キングギドラ 大怪獣総攻撃|Gojira, Mosura, Kingu Gidora: Daikaijū Sōkōgeki|also known as '''''GMK'''''}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://scontent.flas1-1.fna.fbcdn.net/hphotos-xtf1/t31.0-8/q86/s960x960/11754720_892702590836728_868822889966771429_o.jpg|title=Toho's Official English Poster|accessdate=21. VII 2015|archivedate=2016-07-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160721013806/https://scontent.flas1-1.fna.fbcdn.net/hphotos-xtf1/t31.0-8/q86/s960x960/11754720_892702590836728_868822889966771429_o.jpg|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 2001. godine u režiji [[Shūsuke Kaneko|Shusukea Kanekoa]]. Predstavlja 25. film u seriji o [[Godzilla|Godzilli]], odnosno treći film u ''Millennium'' seriji. Radnja prikazuje kako nestanak podmornice, ali i neobjašnjivi zemljotres suočavaju Japan sa povratkom Godzille, ali i još nekoliko [[kaiju|divovskih čudovišta]] za koje je prorečeno da će donijeti uništenje Japana.

==Uloge==
* [[Chiharu Niiyama]] ... {{nihongo|Yuri Tachibana|立花 由里| Tachibana Yuri}}, repoter BS Digital Q
* [[Ryudo Uzaki|Ryūdō Uzaki]] ... {{nihongo|Admiral Taizo Tachibana|立花 泰三| Tachibana Taizo}}, zapovjednik [[Japanske pomorske snage samoobrane|Japanskih pomorskih snaga samoobrane]]
* [[Masahiro Kobayashi (glumac)|Masahiro Kobayashi]] ... {{nihongo|Teruaki Takeda|武田 光秋| Takeda Teruaki}}, SF-pisac
* [[Shirō Sano]] ... {{nihongo|Haruki Kadokura|門倉 春樹| Kadokura Haruki}}, urednik BS Digital Q
* [[Kaho Minami]] ... Obavještajni kapetan {{nihongo|Kumi Emori|江森 久美| Emori Kumi}}
* [[Shinya Ōwada]] ... {{nihongo|General potpuk.  Mikumo|三雲 中将| Mikumo-chujo}}
* [[Kunio Murai]] ... Sekretar štabv {{nihongo|Masato Hinogaki|日野垣 真人| Hinogaki Masato}}
* [[Hiroyuki Watanabe]] ... {{nihongo|Yutaka Hirose|広瀬 裕| Hirose Yutaka}}, pilot Satsume pilot
* Takashi Nishina ... AD Aki Maruo
* Shingo Katsurayama ... Obavještajni major Tokihiko Kobayakawa
* Toshikazu Fukawa ... Ađutant Miyashita
* [[Masahiko Tsugawa]] ... Glavni sekretar kabineta
* [[Katsuo Nakamura]] ... Ribar u luci Yaizu
* [[Hideyo Amamoto]] ... Profesor Hirotoshi Isayama
* [[Ryo Kase]] ... Ribar
* [[Tomoe Shinohara]] ... Tinejdžerka u hostelu
* [[Kōichi Yamadera]] ... Producent u TV-studiju
* [[Mizuho Yoshida]] ... [[Godzilla]]
* [[Akira Ohashi]] ... [[King Ghidorah]]m.
* Rei Ota ... [[Baragon]]

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|0279112}}
*{{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/2001/dy003420.htm|title=ゴジラ・モスラ・キングギドラ大怪獣総進撃 (''Gojira, Mosura, Kingu Gidora: Daikaijū Sōkōgeki'')|accessdate=2007-07-21|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-08-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20070814130520/http://www.jmdb.ne.jp/2001/dy003420.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Mothra}}
{{Shusuke Kaneko}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>i1nmh9g3fle0wa2brtrc6dmc4xg0enc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Godzilla protiv Mechagodzille</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576730</id>
    <revision>
      <id>42600786</id>
      <parentid>42445756</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:19:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3618" sha1="tjxfgsynunwd7ulrcj0ephyhpi1eg15" xml:space="preserve">{{About|filmu iz 2002. godine|film iz 1974. godine|Godzilla vs. Mechagodzilla|film iz 1993. godine|Godzilla vs Mechagodzilla II}}
{{Infokutija film
|naslov = ゴジラ×メカゴジラ
|slika           = Godzilla Against Mechagodzilla (2002) Japanese theatrical poster.jpg
|director        = Masaaki Tezuka
|producer        = Takahide Morichi&lt;br&gt;[[Shōgo Tomiyama]]
|writer          = [[Wataru Mimura]]
|starring        = [[Yumiko Shaku]]&lt;br&gt;Shin Takuma&lt;br&gt;Kou Takasugi&lt;br&gt;Yuusuke Tomoi&lt;br&gt;Kumi Mizuno&lt;br&gt;Akira Nakao
|music           = [[Michiru Oshima]]
|cinematography  = Masahiro Kishimoto
|editing         = Shinichi Fushima&lt;br&gt;Shinichi Natori
|studio          = [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
|distributor     = Toho
|released        = {{Film date|2002|12|15|df=y}}
|runtime         = 88 min.
|country         = {{flag|Japan}}
|language        = japanski
|budget          = 8,5 mil. US$ 
|gross           = $16 mil. US$
|prethodi = ''[[Godzilla, Mothra i King Ghidorah: Sveopći napad orijaških čudovišta]]'' (2001)
|slijedi = ''[[Godzilla: Tokyo S.O.S.]]'' (2003)
|}}

{{nihongo|'''''Godzilla protiv Mechagodzille'''''|ゴジラ×メカゴジラ|Gojira tai Mekagojira|u Japanu izdan pod naslovom '''''Godzilla X Mechagodzilla'''''}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scifijapan.com/articles/2010/07/04/godzilla-perfect-collection-box-6/|title=GODZILLA SOUNDTRACK PERFECT COLLECTION BOX 6|last=DeSentis|first=John|work=Scifi Japan|accessdate=1. XII 2016|archivedate=2018-08-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180804201210/http://www.scifijapan.com/articles/2010/07/04/godzilla-perfect-collection-box-6/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 2002. godine u režiji Masaakija Tezuke. Predstavlja 26. film u seriji o [[Godzilla|Godzilli]], odnosno četvrti film u Millennium seriji. Protagonistica, čiji lik tumači [[Yumiko Shaku]], je oficir u [[Japanske snage samoobrane|Japanskim snagama samoobrane]] koja pilotira [[mecha]] uređajem zvanim [[Mechagodzilla|Kyriu]], koji se jedini može suprotstaviti Godzilla u njegovom rušilačkom napadu. Sljedeće godine snimljeni film ''[[Godzilla: Tokyo S.O.S.]]'' se neposredno oslanja na njegovu radnju.

==Uloge==
* [[Yumiko Shaku]] ... Por. Akane Yashiro, (JXSDF)
* Shin Takuma ... Tokumitsu Yuhara
* Kana Onodera ... Sara Yuhara
* Kou Takasugi ... Pukovnik Togashi (JXSDF)
* [[Akira Nakao]] ... Premijer Hayato Igarashi
* [[Yūsuke Tomoi]] ...  Potporučnik Susumu Hayama (JXSDF)
* Junichi Mizuno ... Por. Kenji Sekine (JXSDF)
* [[Kumi Mizuno]] ... Premijer Machiko Tsuge
* Yoshikazu Kanō ... Hishinuma
* [[Takeo Nakahara]] ... Načelnik štaba JXSDF Ichiyanagi
* Kōichi Ueda ... Dobashi
* Midori Hagio ... Kaori Yamada
* Akira Shirai ... Shinji Akamatsu
* Naomasa Rokudaira ... Dr. Gorō Kanno
* [[Shinji Morisue]] ... Poručnik JXSDF
* [[Hideki Matsui|Hideki “Gojira” Matsui]] ... sam sebe
* [[Tsutomu Kitagawa]] ... [[Godzilla]]
* [[Hirofumi Ishigaki]] ... [[Mechagodzilla|Kiryu]]
== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0314111}}
* {{Rotten-tomatoes|godzilla_against_mechagodzilla}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/2002/dz003850.htm|title=ゴジラ×メカゴジラ (''Gojira tai Meka-Gojira'')|accessdate=21. VII 2007|language=japanski|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2016-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20160331055239/http://www.jmdb.ne.jp/2002/dz003850.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Masaaki Tezuka}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>tjxfgsynunwd7ulrcj0ephyhpi1eg15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Godzilla: Tokyo S.O.S.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576733</id>
    <revision>
      <id>42600783</id>
      <parentid>42445758</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:19:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3218" sha1="sl2tdwxu96qi5cjps2rk8vm2ktnq02a" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|naslov = Godzilla: Tokyo S.O.S.
|slika           = Godzilla - Tokyo S.O.S. (2003) Japanese theatrical poster.jpg
|caption        = Japanese theatrical release poster
|director       = [[Masaaki Tezuka]]
|producer       = [[Shogo Tomiyama]]
|writer         = Masaaki Tezuka&lt;br&gt;[[Masahiro Yokotani]]
|starring       = [[Noboru Kaneko]]&lt;br&gt;[[Miho Yoshioka]]&lt;br&gt;[[Mitsuki Koga]]&lt;br&gt;[[Hiroshi Koizumi]]
|music          = [[Michiru Ôshima]]
|cinematography = Yoshinori Sekiguchi
|studio         = [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
|distributor    = Toho
|released       = {{Film date|2003|12|13|df=y}}
|runtime        = 91 min.
|language       = japanski
|gross          = 12 mil. US$ 
|country        = {{flag|Japan}}
|prethodi = ''[[Godzilla protiv Mechagodzille]]'' (2002)
|slijedi = ''[[Godzilla: Završni ratovi]]'' (2004)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla: Tokyo S.O.S.'''''|ゴジラ×モスラ×メカゴジラ 東京SOS|Gojira Mosura Mekagojira Tōkyō Esu Ō Esu|izdan u Japanu kao '''''Godzilla X Mothra X Mechagodzilla: Tokyo SOS'''''}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scifijapan.com/articles/2010/07/04/godzilla-perfect-collection-box-6/|title=GODZILLA SOUNDTRACK PERFECT COLLECTION BOX 6|last=DeSentis|first=John|work=Scifi Japan|accessdate=1. XII 2016|archivedate=2018-08-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180804201210/http://www.scifijapan.com/articles/2010/07/04/godzilla-perfect-collection-box-6/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen 2003. godine u režiji [[Maasaki Tezuka|Maasakija Tezuke]]. Predstavlja 28. film u seriji o [[Godzilla|Godzilli]], peti u ''Millennium'' seriji i neposredni nastavak prethodne godine snimljenog filma ''[[Godzilla: Završni ratovi]]''. Radnja prikazuje kako Godzilla ponovno prijeti Japanu, ali i kako ga čak ni moćni robot [[Mechagodzilla|Kyriu]] ne može zaustaviti bez pomoći Mothre.

==Uloge==
* [[Noboru Kaneko]] ... Yoshito Chujo
* [[Miho Yoshioka]] ... Por. Azusa Kisaragi (JXSDF )
* [[Mitsuki Koga]] ... Operater Kyriua Kyosuke Akiba
* [[Masami Nagasawa]] i [[Chihiro Otsuka]] ... Shobijin
* [[Hiroshi Koizumi]] ... Dr. Shinichi Chujo
* [[Yumiko Shaku]] ... Por. Akane Yashiro (JXSDF)
* Koh Takasugi ... Pukovnik Togashi (JXSDF)
* Kenta Suga ... Shun Chujo
* [[Akira Nakao]] ... Premijer Hayato Igarashi
* Koichi Ueda ... General Dobashi
* Naomasa Rokudaira ... Goro Kanno
* [[Yusuke Tomoi|Yûsuke Tomoi]] ... Susumu Hayama alias por. Hayama
* [[Tsutomu Kitagawa]] ... [[Godzilla]]
* Motokuni Nakagawa ... [[Mechagodzilla|Kiryu]]

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|0366526}}
*{{rotten-tomatoes|godzilla_tokyo_sos}}
*{{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/2003/ea004700.htm|title=ゴジラ×モスラ×メカゴジラ 東京SOS (''Gojira tai Mosura tai Mekagojira Tōkyō Esu Ō Esu'')|accessdate=2007-07-21|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2012-10-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20121006160144/http://www.jmdb.ne.jp/2003/ea004700.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Mothra}}
{{Masaaki Tezuka}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>sl2tdwxu96qi5cjps2rk8vm2ktnq02a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Godzilla: Završni ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576746</id>
    <revision>
      <id>42600784</id>
      <parentid>42445759</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:19:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3986" sha1="06n00exn94b1epe35eqigdqkki9j92q" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = ゴジラ ファイナルウォーズ
| slika          = GodzillaFinalWarsPoster.jpg
| caption        = japanski [[filmski poster]]
| director       = [[Ryuhei Kitamura]]
| producer       = [[Shogo Tomiyama]]
| screenplay  = Isao Kiriyama&lt;br&gt;[[Wataru Mimura]]
| starring       = [[Masahiro Matsuoka]]&lt;br /&gt;[[Rei Kikukawa]]&lt;br&gt;[[Don Frye]]&lt;br&gt;[[Maki Mizuno]]&lt;br&gt;[[Kazuki Kitamura]]&lt;br&gt;[[Kane Kosugi]]&lt;br&gt;[[Jun Kunimura]]&lt;br&gt;[[Akira Takarada]]&lt;br&gt;[[Tsutomu Kitagawa]]
| music          = [[Keith Emerson]]&lt;br&gt;[[Nobuhiko Morino]]&lt;br&gt;Daisuke Yano
| narrator       = [[Kōichi Yamadera]]
| cinematography = Takumi Furuya&lt;br&gt;Fujio Okawa
| editing        = Shūichi Kakesu&lt;br&gt;[[Kyle Cooper]] (title)
| studio      =  [[Toho|Toho Pictures, Inc.]]
| distributor    = Toho
| released       = {{film date|2004|11|29|df=y}}
| runtime        = 125 min.
| country        = {{flag|Japan}}
| language       = japanski&lt;br&gt;engleski
| budget         = 19,5 mil. $
| gross          = 12 mil. $
| prethodi = ''[[Godzilla: Tokyo S.O.S.]]'' (2003)
| slijedi = ''[[Shin Godzilla]]'' (2016)
}}

{{nihongo|'''''Godzilla: Završni ratovi'''''|ゴジラ ファイナルウォーズ|Gojira: Fainaru Wōzu}} je [[japan]]ski [[science fiction film]] snimljen u režiji [[Ryuhei Kitamura|Ryuheija Kitamure]]. Predstavlja 29. film u seriji o [[Godzilla|Godzilli]], odnosno peti i završni dio ''Millennium'' serije. Velikim dijelom je napravljen u svrhu obilježavanja 50. obljetnice početka franšize, te je scenarij u njega nastojao ubaciti što je moguće ''[[kaiju]]'' čudovišta koji su se bili pojavili u prethodnim filmovima. Radnja se događa 2030-ih i prikazuje kako vanzemaljci namjeravaju uništiti Zemlju, ali kako im se u tome suprotstavi Godzilla. Film je dobio loše kritike, ali su još porazniji bili rezultati na kino-blagajnama, gdje su ''Završni ratovi'' ne samo podbacili, nego predstavljali najveći podbačaj u historiji cijele serije. Zbog toga se novi filmovi o Godzilli nisu snimali više od cijele decenije.

==Uloge==
* [[Masahiro Matsuoka]] ... Ozaki
* [[Rei Kikukawa]] ... Miyuki Otonashi
* [[Don Frye]] ... Kapetan Douglas Gordon
* [[Kazuki Kitamura]] ... Xilijanski kontrolor
* [[Maki Mizuno]] ... Anna Otonashi
* [[Kane Kosugi]] ... Kazama
* [[Kumi Mizuno]] ... Akiko Namikawa
* [[Kenji Sahara]] ... Hachiro Jinguji
* [[Masami Nagasawa]] ... Shobijin
* [[Chihiro Otsuka]] ... Shobijin
* [[Shigeru Izumiya]] ... Samon Taguchi
* [[Kenta Suga]] ... Kenta Taguchi
* [[Masakatsu Funaki]] ... Zapovjednik Kumasaka
* [[Masatō Ibu]] ... Xilijanski general
* [[Jun Kunimura]] ... Major Kumoro
* [[Akira Takarada]] ... Generalni sekretar Daigo 
* [[Tsutomu Kitagawa]] ... [[Godzilla]]
* [[Naoko Kamio]] ... [[Minilla]] i [[Rodan]] 
* [[Kazuhiro Yoshida]] ... [[Gigan]] i [[Hedorah]].
* [[Toshihiro Ogura]] ... [[Monster X|Keizer Ghidorah]], [[Anguirus]] i [[Ebirah]]
* [[Motokuni Nakagawa]] ... [[Monster X]] i [[King Caesar]]

==Izvori==
* {{cite book |last=Kalat|first=David|year=2010|title=A Critical History and Filmography of Toho's Godzilla Series (Second Edition)|publisher=McFarland|isbn=9780786447497|ref=harv}}
{{reflist}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|id=0399102|title=Godzilla: Final Wars}}
*{{rotten-tomatoes|id=1152881|title=Godzilla: Final Wars}}
*[http://www.godzilla.co.jp/index.php Official Site in Japanese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060301070343/http://www.godzilla.co.jp/index.php |date=2006-03-01 }}
*{{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/2004/eb004820.htm|script-title=ja:ゴジラ　ＦＩＮＡＬ　ＷＡＲＳ|accessdate=2007-07-21|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2020-10-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018095437/http://www.jmdb.ne.jp/2004/eb004820.htm|url-status=dead}}

{{Godzilla}}
{{Mothra}}
{{Ryuhei Kitamura}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Godzilli]]
[[Kategorija:Kaijū filmovi]]</text>
      <sha1>06n00exn94b1epe35eqigdqkki9j92q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gino Bartali</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4601726</id>
    <revision>
      <id>42600770</id>
      <parentid>42287230</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T03:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10809" sha1="b27kdj25k4u0sbuahi8aej0q6i9mxgd" xml:space="preserve">{{Kutijica biciklisti
| puno ime             = Đino Bartali
| slika                = Gino_Bartali.jpg
| naziv slike          = 
| ime                  = Đino Bartali
| nadimak              = &quot;Đino Pobožni&quot;
| datum_rođenja = {{birthdate|1914|7|18|df=y}}
| mesto_rođenja =  [[Firenca]]
| država_rođenja = [[Italija]]
| datum_smrti          = {{dda|2000|5|5|1914|7|18|df=y}}
| mesto_smrti = [[Firenca]]
| država_smrti = Italija
| država               = {{zastava|Italija}}
| visina               = 
| težina               = 
| tim                  = Završio karijeru
| disciplina           = Drumski
| tip                  = Brdaš
| godine               = 1935&lt;br /&gt;1936 — 1945&lt;br /&gt;1946 — 1947&lt;br /&gt;1948&lt;br /&gt;1949 — 1950&lt;br /&gt;1951&lt;br /&gt;1952&lt;br /&gt;1953&lt;br /&gt;1954
| timovi               = Frejus&lt;br /&gt;Legnano&lt;br /&gt;Tebag and Legnano&lt;br /&gt;Legnano&lt;br /&gt;Bartali - Gardiol&lt;br /&gt;Bartali - Ursus&lt;br /&gt;Tebag and Bartali&lt;br /&gt;Bartali&lt;br /&gt;Bartalii - Brooklin
| Tur de Frans         = 2 (1938, 1948)
| Poeni Tur            = 
| Brdske etape Tur     = 2 (1938, 1948)
| Agresivanost Tur     = 
| Mladi takmičar Điro  = 
| Điro di Italija      = 3 (1936, 1937, 1946)
| Brdske etape Điro    = 7 (1935, 1936, 1937, 1939, 1940, 1946, 1947)
| Vuelta a Espanja      =
| Milan—San Remo = 4 (1939, 1940, 1947, 1950)
| Pariz—Rube = 
|  Lijež—Bastonj—Lijež = 
| Flandrija      = 
| Lombardija            = 3 (1936, 1939, 1940)
| Svetski šampion      = 
| Svetski šampion 3    =
| Nacionalni šampion = [[Datoteka:MaillotItalia.svg|20p]] 4 (1935, 1937, 1940, 1952)
| uspesi = [[Tur Baskijske zemlje]] 1935. godine&lt;br /&gt;[[Tur romandije]] 1949. godine&lt;br /&gt;[[Tur Švajcarske]] 1946 i 1947. godine
| updated = [[12. jul]] [[2016]].                     
}}
[[Datoteka:Museo del Ciclismo Madonna del Ghisallo, Gino Bartali bicycle on Tour de France 1938 (edited version).jpg|mini|280p|Bartalijev bicikl sa kojim je pobedio [[Tur de Frans]] 1938. Bicikl ima (revolucionarni) [[menjač Vitorija Margarita]], sa 4 brzine. Prije toga brzine su menjali sa okretanjem zadnje gume, gde su [[zupčanik]] imali na obe strane, na jednoj strani za vožnje u brdo, na drugoj za ravne etape. Sa prvim menjačem biciklista je uštedio dosta vremena.]]
[[Datoteka:Gino_Bartali_1945.jpg|levo|150p|mini|Đino Bartali oko 1945.]]
'''Đino Bartali''' ({{Jez-ital|Gino Bartali}}; [[18. jul]] [[1914]] — [[5. maj]] [[2000]]) je bio jedan od najpopularnijih i najpoznatijih [[italija]]nskih [[biciklizam|biciklista]], u vremenu pre [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], koji je tri puta pobedio na trci [[Điro d’Italija]] (1936, 1937, 1946) i dva puta na trci [[Tur de Frans]] (1938. i 1948). Osvajanjem drugog Tura postavio je rekord u najdužem razmaku između dve pobede.

== Detinjstvo i amaterska karijera ==

Bartali je bio treći sin od četvoro dece u maloj farmerskoj porodici Torela Bartalija. Zarađivao je džeparac prodajući rafiju kreatorima čepova za vinske boce. Sa 13 godina je počeo da radi u biciklističkoj radnji, a tada je započeo i amatersku karijeru. Bio je amater koji mnogo obećava. U profesionalce je prešao 1935. sa 21 godinim i već prve godine je osvojio nacionalno prvenstvo i Tur Baskijske zemlje.

== Profesionalna karijera ==

Na [[Điro d’Italija|Điro d’Italiji]] 1935. Bartali je osvojio jednu etapu i brdsku klasifikaciju, prvu od ukupno sedam koliko ih je osvojio. Naredne godine, pre nego što je napunio 22 godine, osvojio je Điro d’Italiju i Điro di Lombardija trku. 14. juna mu je poginuo brat, u incidentu na trci i Bartali je bio blizu odluke da napusti biciklizam. Ipak, ubedili su ga da ne odustaje. Vratio se 1937. i osvojio Điro d’Italiju po drugi put. Njegova reputacija van Italije je bila takva da je on još jedan Italijan koji ne može da vozi dobro van svoje zemlje. Suočen sa takvim optužbama, odlučio je da vozi [[Tur de Frans]] 1937. godine. Startovao je jako loše, izgubio je osam minuta na trećoj etapi i preko 10 minuta na etapi Balon d Alkas. Ipak je uspio da sd vrati i obuče žutu majicu u Grenoblu, ali to je bio kraj trke za njega. On i njegova dva pomoćnika, Rosi i Kamuzo, vozili su preko mosta kada se Rosi okliznuo i Bartali je upao u reku. Kamuzo ga je izvukao i Bartali je sa povređenom rukom i kolenom završio etapu 10 minuta iza grupe, ali je ostao lider. Vozio je u Alpima, ali je izgubio majicu i povukao se u Marselju. Anri Degranž je rekao da će Bartali osvojiti Tur naredne godine.

Bartali se vratio na Tur 1938. sarađivao je sa Belgijancima po hladnom vremenu, kiši i kad je imao mehaničkih kvarova. Pobedio je najtežoj etapi sa preko pet minuta. Komentator na radiju, kada je vidio italijansku publiku kako pozdravlja Bartalija sa zelenim, belim i crvenim zastavama, rekao je &quot;Ovi ljudi su našli supermena&quot;. Zbog dolazećeg rata, Italija nije poslala tim na Tur 1939. Te godine je Bartali osvojio brdsku klasifikaciju na Điru, Điro di Lombardija trku po drugi put i Milan—Sanremo.

Nakon rata, Bartali je osvojio 1946. Điro d’Italiju i Tur Švajcarske. 1947. Tur Švajcarske i Milan—Sanremo, dok je na Turu Romandije završio drugi.

=== 1948 ===

Bartali se vratio na Tur 1948. da bi saznao da je većina vozača koje je znao poginula u ratu, a tu su bili novi vozači, koji su počeli da voze kad je on prestao. Bartali je na prvoj etapi otišao u beg i uzeo žutu majicu. U toku Tura, lider komunističke partije u Italiji je pogođen u vrat. Napetost u Italiji je rasla, ljudi su bili revoltirani, a onda je Bartali pobedio na tri etape zaredom i stekao je 14 minuta prednosti. Revoltiranost i bes su prešli na priču o Bartaliju, sve razlike su bile zaboravljene. Pogođeni premijer, Toljati, izašao je iz bolnice da vidi kako Tur napreduje i da pozove građane da se smire. Širom zemlje, sva mržnja i neprijateljstvo je nestalo i pretvorilo se u slavlje Bartalijeve pobede i kriza je bila izbegnuta.

=== 1950 ===

1950. osvojio je Milan—Sanremo po četvrti put, a na Điro d’Italiji je osvojio drugo mesto.

Na Tur de Fransu, Bartali i [[Žan Robik]] su bili veliki rivali. Robik je otišao Bartaliju na Obisku, a zatim se Bartali vratio na Turmaleu, stigao Robika i njih dvojica su vozili zajedno. Dodirnuli su se ramenima i pali. Bartali je rekao da su francuski navijači pored puta bili toliko besni da su ga optužili da je sabotirao Robikove šanse i udarili ga, a zatim su mu pretili nožem. Bartali se popeo na bicikl i osvojio etapu. Lider Italijanskog B tima, Florenco Manj, uzeo je žutu majicu. Bartali je nakon etape odlučio da napusti Tur, a Žak Gode i Felih Levitan su otišli u hotel da probaju da ga ubede da ostane. Sa cigaretom u ustima, Bartali je rekao da nema nameru da rizikuje život.

Bartali je vozio Tur i naredne dve godine i oba puta je završio na četvrtom mestu, osim toga, osvojio je nacionalno prvenstvo i drugo mesto na [[Fleš Valon]]u. 1952. završio je Điro d'Italiju na petom, a 1953. na četvrom mestu. Završio je karijeru 1954. devetim mestom na trci Điro dela Emilia.

== Život tokom Drugog svetskog rata ==

Bartali je tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] pomagao jevrejima koji su bili progonjeni od strane nacista. Koristio je svoju popularnost da prenosi poruke i dokumenta za italijanski pokret otpora. Vozio je od Firence i Toskane do Rima noseći majicu na kojoj mu je pisalo ime. Navodno je jednom prilikom vukao kola sa svojim biciklom, u kojima su se nalazile skrivene osobe, prema granici sa Švajcarskom, govoreći patrolama da je to samo jedan od njegovih načina treniranja. Ni italijanski fašisti ni nacisti, iako su sumnjali za njegove aktivnosti, nisu ništa poduzimali, bojeći se nezadovoljstva među narodom koje bi moglo uzrokovati hapšenje tako popularne i voljene osobe u Italiji.

== Rivalstvo sa Kopijem ==

Rivalstvo Bartalija i [[Fausto Kopi|Kopija]] je podelilo Italiju. Bartali je bio poštovan u ruralnom jugu, dok je Kopi bio heroj u industrijskom severu.

7. januara 1940. Kopi je doveden u tim Legnano da radi za Bartalija. Njihovo rivalstvo je počelo kada je Kopi osvojio [[Điro d’Italija|Điro]], a Bartali ga jurio. Na svetskom prvenstvu 1949. obojica su radije vozili loše nego da pomognu da onaj drugi pobedi. Zbog toga što su gledali samo svoje rivalstvo, a ne interese Italijanske biciklističke federacije, suspendovani su na tri meseca.

Na Tur de Fransu 1952. njih dvojica su podelila vodu na usponu kol d' Izoar, ali se nisu složili oko toga ko je ponudio bocu. Bartali je izjavio da je on i da mu Kopi nikad ništa nije dao.

Uprkos njihovom rivalstvu, koje je možda bilo i pojačano nakon što je Kopi osvojio Điro d’Italiju, Bartali je podržavao Kopija u nameri da osvoji Tur de Frans 1949. Dvojica suvozača su uništila trku na Alpskoj etapi do Izoara. Kada je Kopi imao mehanički pro le m, Bartali ga je čekao, a kada se to isto desilo Bartaliju, Kopi ga je čekao. Na zadnjem usponu u Brijakonu, Kopi je pustio Bartalija da pobedi na svoj 35 rođendan i da uzme žutu majicu. Kopi je majicu preuzeo narednog dana i zadržao je do Pariza, dok je Bartali završio na drugom mestu.

== Privatni život ==

Bartali je odrastao u religioznoj porodici u Toskani i zbog svoje vere je dobio nadimak Đino pobožni. Molio se pre obroka i vređao je kad su se njegovi suvozači kleli. Bartali je bio pesimističan, njegove molitve su počinjale sa: &quot;sve je pogrešno, moramo sve ispočetka&quot;.

== Kraj karijere i smrt ==

Bartali je završio karijeru sa 40 godina, nakon povrede u uličnom incidentu. Nakon završetka karijere, izgubio je mnogo novca.

Bartali je imao operaciju srca i ugrađen mu je bajpas. Umro je od srčanog udara u maju 2000. Predsednik Evropske komisije, Romano Prodi, nazvao ga je najpoštenijim sportistom.

== Povezano ==

* [[Điro d’Italija]]
* [[Tur de Frans]]
* [[Milano—Sanremo|Milan—Sanremo]]
* [[Điro di Lombardija]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gino Bartali}}
* [http://www.cyclingarchives.com/coureurfiche.php?coureurid=960 Profil na biciklističkoj arhivi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823194957/http://www.cyclingarchives.com/coureurfiche.php?coureurid=960 |date=2011-08-23 }}
* [http://www.letour.fr/HISTO/us/TDF/coureur/2831.html Rezultati Đina Bartalija na Tur de Fransu]

{{Pobednici Tur de Fransa}}
{{Pobednici brdske klasifikacije na Tur de Fransu}}
{{Pobednici Điro d’Italije}}
{{Pobednici brdske klasifikacije na Điro d’Italiji}}
{{Pobednici Milano—Sanrema}}
{{Pobednici Điro di Lombardije}}

{{Lifetime|1914|2000|Bartali, Gino}}

[[Kategorija:Italijanski biciklisti]]
[[Kategorija:Pobjednici Tour de Francea]]
[[Kategorija:Pobjednici brdske klasifikacije Tour de Francea]]
[[Kategorija:Pobjednici Giro d'Italije]]
[[Kategorija:Pobjednici brdske klasifikacije Giro d'Italije]]</text>
      <sha1>b27kdj25k4u0sbuahi8aej0q6i9mxgd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tivari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4606322</id>
    <redirect title="Bar (Crna Gora)" />
    <revision>
      <id>42600724</id>
      <parentid>40779935</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:37:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bar (Crna Gora)]]</comment>
      <origin>42600724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bar (Crna Gora)]]</text>
      <sha1>lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antivari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4606323</id>
    <redirect title="Bar (Crna Gora)" />
    <revision>
      <id>42600725</id>
      <parentid>40779936</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:37:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bar (Crna Gora)]]</comment>
      <origin>42600725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bar (Crna Gora)]]</text>
      <sha1>lu5qc7emvt8s39der8199hr0n3viy9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goodbye Emmanuelle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4607005</id>
    <revision>
      <id>42600796</id>
      <parentid>42397038</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T04:39:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3602" sha1="35tb72204p9aoicqeyqm018p7tzpt4a" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|slika=Goodbye-emmanuelle.jpg
|director=[[François Leterrier]]
|writer=[[Monique Lange]]&lt;br&gt;[[François Leterrier]]
|based on={{based on|lik|[[Emmanuelle Arsan]]}}
|starring=[[Sylvia Kristel]]
|producer=Yves Rousset-Rouard 
|music=[[Serge Gainsbourg]]    
|cinematography=Jean Badal    
|editing=Marie-Josèphe Yoyotte  
|released= {{Filmdate|1977|10|24|Zapadna Njemačka|df=y}}
|runtime=100 min.
|country={{flagcountry|FRA}}
|language=francuski
|gross = 990.953 prodanih kiino-ulaznica (Francuska)&lt;ref&gt;[http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&amp;hl=en&amp;prev=search&amp;rurl=translate.google.com.au&amp;sl=fr&amp;u=http://www.boxofficestory.com/box-office-sylvia-kristel-c22691621&amp;usg=ALkJrhhXiMC3O6j0LB8gq1rKHeAU9gbmIA Podaci o gledanosti filmova Sylvije Kristelu Francuskoj] na Box Office Story&lt;/ref&gt;

|distributor= Parafrance&lt;br&gt;Warner-Columbia Film (Francuska)
|prethodi=''[[Emmanuelle l'antivierge]]'' (1975)
|slijedi=''[[Emmanuelle 4]]'' (1984)
}}

'''''Goodbye Emmanuelle''''', također poznat i pod naslovom '''''Emmanuelle 3''''' je [[francuska|francuski]] [[erotski film]] snimljen [[1977. na filmu|1977.]] u režiji [[François Leterrier|Françoisa Leterriera]]. Predstavlja treći nastavak popularne serije [[Emmanuelle (filmska serija)|serije o Emmanuelli]], a u kome [[Sylvia Kristel]] ponavlja naslovnu ulogu. Radnja je smještena na [[Sejšele]] gdje Emmanuelle zajedno sa svojim suprugom Jeanom (koga tumači [[Umberto Orsini]]) odlazi provesti [[godišnji odmor]] te doživljava niz seksualnih pustolovina prije nego što veza sa mladim filmskim režiserom (koga glumi [[Jean-Pierre Bouvier]]) dovede do kraha njegovog braka.

''Goodbye Emmanuelle'', za koga je muziku komponirao ugledni [[Serge Gainsbourg]] i u kome [[Jane Birkin]] pjeva naslovnu pjesmu, je bio zamišljen kao posljednji film serije. Kritičari su mu kasnije pripisali nastojanje da odrazi razočaranje [[seksualna revolucija|seksualnom revolucijom]], odnosno prikaže kako protagonistica odustaje od dotadašnjeg [[hedonizam|hedonističkog]] i [[promiskuitet]]nog života. Zbog toga je među poklonicima serije jedan od najmanje popularnih, a dijelom i zbog relativno nedostatka eksplicitno erotskih scena u odnosu na dva prethodna filma. Početkom 1980-.ih postao poznat i kao prvi film koga su, u njegovoj integralnoj verziji, u SAD distribuirala poznata filmska kuća [[Miramax Films]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2000/03/06/275241/index.htm|last=Carvell|first=Tim|title=The Talented Messrs. Weinstein They built Miramax Films into a movie powerhouse. But how big can the company get and still be the Bob and Harvey show?|date=March 6, 2000|accessdate=24. IX 2011|work=[[CNN]] Money|publisher=[[Time Warner]]|archive-date=2020-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20201202144855/https://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2000/03/06/275241/index.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

''Goodbye Emmanuelle'' je na kraju 1984. godine ipak dobio nastavak kada je snimljen nastavak pod naslovom ''[[Emmanuelle 4]]'' gdje je lik Emmanuelle počela glumiti švedska glumica [[Mia Nygren]].

==Cast==
*[[Sylvia Kristel]]  ...  [[Emmanuelle]]
*[[Umberto Orsini]]  ...  Jean
*[[Alexandra Stewart]]  ...  Dorothée
*[[Jean-Pierre Bouvier]]  ...  Grégory
*[[Olga Georges-Picot]]  ...  Florence
*[[Charlotte Alexandra]]  ...  Chloe

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0077497}}

{{Emmanuelle}}
{{François Leterrier}}

[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Erotski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>35tb72204p9aoicqeyqm018p7tzpt4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francuski protektorat u Kambodži</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4613522</id>
    <revision>
      <id>42600701</id>
      <parentid>41273462</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:35:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24294" sha1="g068a2fpvul11gfcuizne4383sicvuw" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Kambodža
|hr_ime             = Kambodža
|izvorno_ime        = កម្ពុជា / Cambodge
|genitiv            = Kambodže 
|kontinent          = Azija
|regija             = Jugoistočna Azija
|država             = Kambodža
|status             = {{nowrap|[[Protektorat]] [[Francuski kolonijalni imperij|Francuskog Imperija]] {{small|(1863–1887)}}&lt;br&gt;Protektorat [[Francuska Indokina|Francuske Indokine]] {{small|(1887–1953)}}}}

|era                = [[Neoimperijalizam]]
|godina_start       = 1863.
|godina_kraj        = 1941.&lt;br&gt;1945. – 1953.
|datum_start        = [[11. kolovoza]] [[1863.]]
|datum_kraj         = [[9. studenog]] [[1953.]]
|događaj_start      = Sporazum iz [[1863.]]
|događaj_kraj       = Nezavisnost
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = Dio [[Francuska Indokina|Indokine]]
|datum_događaj1     = [[17. listopada]] [[1887.]]
|događaj2           = [[Japanska okupacija Kambodže|Japanska okupacija]]
|datum_događaj2     = [[1941.]] – [[1945.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Mračno doba (Kambodža)
|flag_p1            = Flag of Cambodia (pre-1863).svg 
|p2                 = Japanska okupacija Kambodže
|flag_p2            = Flag of Cambodia under French protection.svg
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Japanska okupacija Kambodže
|flag_s1            = Flag of Cambodia under French protection.svg
|s2                 = Kraljevina Kambodža (1953–1970)
|flag_s2            = Flag of Cambodia (1958–1970).svg
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Cambodia under French protection.svg
|zastava_i          = Zastava Kambodže
|zastava_tip        = Zastava (1863–1948)
|grb                = Coat of arms of Cambodia (1935–70).svg
|grb_i              =
|grb_tip            = Grb (1935–1953)
|geslo              = 
|himna              = &quot;[[La Marseillaise]]&quot; / &quot;[[Nokor Reach]]&quot;

|mapa               = French Indochina 1900-1945-fr.svg
|mapa_opis          = Kambodža na mapi [[Francuska Indokina|Francuske Indokine]]

|glavni_grad        = [[Oudong]] {{small|(1863–1865)}}&lt;br&gt;[[Phnom Penh]] {{small|(1865–1953)}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[francuski jezik]]&lt;br&gt;[[kmerski jezik]] {{small|(neslužbeno)}}
|vjera              = 

|vlada_tip          = [[Protektorat]]
|titula_vođa        = [[Spisak upravitelja Francuske Kambodže|''Résident supérieur'']]
|vođa1              = [[Ernest Doudart de Lagrée|Doudart de la Grée]] {{small|(prvi)}}
|godina_vođa1       = 1863. – 1866.
|vođa2              = [[Jean Risterucci]] {{small|(zadnji)}}
|godina_vođa2       = 1952. – 1953.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_predstavnik    = [[Kralj Kambodže|Kralj]]
|predstavnik1          = [[Norodom od Kambodže|Norodom]]
|godina_predstavnik1   = 1860. – 1904.
|predstavnik2          = [[Sisowath od Kambodže|Sisowath]]
|godina_predstavnik2   = 1904. – 1927.
|predstavnik3          = [[Sisowath Monivong]]
|godina_predstavnik3   = 1927. – 1941.
|predstavnik4          = [[Norodom Sihanouk]] 
|godina_predstavnik4   = 1941. – 1953.
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_zamjenik    = [[Premijer Kambodže|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Norodom Sihanouk]] {{small|(prvi)}}
|godina_zamjenik1    = 1945.
|zamjenik2          = [[Penn Nouth]] {{small|(zadnji)}}
|godina_zamjenik2   = 1953.
|zamjenik3       = 
|godina_zamjenik3= 
|zamjenik4       = 
|godina_zamjenik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1931.]]
|stat_površina1     = 
|stat_pop1          = 2,803,000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[Kambodžanski tikal|tikal]] {{small|(1863–1875)}}&lt;br&gt;[[Kambodžanski franak|franak]] {{small|(1875–1885)}}&lt;br&gt;[[Francuska indokineska piastra|piastra]] {{small|(1885–1953)}}
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Kambodža}}

|fusnote            = 
}}
'''Francuski protektorat u Kambodži''' ([[kmerski]]: ប្រទេសកម្ពុជាក្រោមអាណាព្យាបាលបារាំង; [[francuski]]: ''Protectorat français du Cambodge'') je bio [[Francuski kolonijalni imperij|francuski kolinijalni]] [[protektorat]] na području [[Kambodža|Kraljevine Kambodže]] od [[1863.]] do [[1953.]] godine, uz prekid od [[1941.]] do [[1945.]] godine, kada je Kambodža bila pod [[Japanska okupacija Kambodže|japanskom okupacijom]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Inicijalno samostalna kolonija, protektorat je [[1887.]] godine pripojen velikoj koloniji [[Francuska Indokina|Francuske Indokine]] te je do svog ukidanja ostao njezin sastavni dio. Na čelu Kambodže nalazio se ''Résident Supérieur'' (mjesni načelnik), ali došlo je i do zadržavanja institucije [[Kralj Kambodže|Kralja]], a kasnije i do uvođenja funkcije [[Premijer Kambodže|premijera]]. 

== Uspostava protektorata ==
Sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]], Kambodža je bila pod zajedničkim [[sizerenstvo]]m [[Sijam]]a i [[Vijetnam]]a te je uvelike ovisila o njihovim međusobnim odnosima. S druge strane, francuski kolonizatori su u tom periodu kao novu sferu interesa odredili upravo [[Indokina|Indokinu]]. Svjesni situacije u kojoj se Kambodža nalazila, Francuzi su poslali ponude za uspostavu protektorata, međutim iste su inicijalno odbijene. Ipak, kambodžanski kralj [[Ang Duong]] je u jednom trenutku započeo tajnu korespondenciju s francuskim carem [[Napoleon III|Napoleonom III.]] o uspostavi protektorata; pregovore će nastaviti Angov sin, [[Norodom od Kambodže|Norodom]], koji je [[11. kolovoza]] [[1863.]] godine potpisao sporazum s Francuskom o uspostavi protektorata. Francuzi su u međuvremenu kolonizirali i [[Vijetnam]], tako da je [[Sijam]] ostao sam u svojatanju kontrole nad Kambodžom. Svjesni postojanja mnogo snažnije sile s druge strane, sijamski vladari su se ubrzo odrekli svog sizerenstva i priznali francusku upravu u Kambodži.

== Norodomova vladavina ==
[[File:King Norodom.jpg|thumb|220px|left|Iako kontroverzan u očima kolonijalnih upravitelja, kralj [[Norodom od Kambodže|Norodom]] je bio jedan od glavnih zaslužnih za opstanak Kambodže u turbulentnom periodu njezine historije.]]
Francuzi su postepeno uspostavljali svoju dominaciju kako nad teritorijem Kambodže, tako i nad unutarnjom politikom. Kolonizacija nije tekla glatko i bilo je potrebno nekoliko desetljeća da Francuzi u potpunosti povrate i pod svoju kontrolu stave cjelokupni teritorij Kmabodže. Uz to, kolonizatori su se postepeno sve više petljali u unutarnju politiku, što je započelo s preseljenjem prijestolnice iz [[Oudong]]a u [[Phnom Penh]] tokom [[1865.]] godine, a kulminiralo primoravanjem kralja Nodoroma na potpisivanje sporazuma kojim su njegove ovlasti uvelike ograničene i kojim je izgubio ovlasti nad javnim prihodima, carinskim porezima i javnim radovima; sporazum je bio rezultat pokušaja kolonizacije Kambodže od strane guvernera [[Kočinkina|Kočinkine]], a koji je razriješen tako da je Kambodža zadržala svoj status, ali je kraljeva moć svedena na onu marionete. S druge strane, kolonizatori su uveli i cijeli niz modernih reformi, među kojima je i ukidanje ropsta. Uz to, Kambodža je podređena značajnom procesu vesternalizacije, što je uvelike utjecalo na kulturološki razvoj zemlje. 

Značajan događaj u razvoju kolonijalne Kambodže bila je pobuna koju je [[1885.]] godine poveo [[Si Votha]], polubrat kralja [[Norodom od Kambodže|Norodoma]]. Okupljeni u džunglama Kambodže, pobunjenici su zazivali svrgavanje marionetskog kralja te su stvarali velike probleme kolonijalnim upraviteljima. Iako su isti vjerovali kako Norodom potajno podržava pobunjenike jer mu takav rasplet ide u korist, kralj se u jednom trenutku stavio na stranu Francuza i pobuna je [[1886.]] godine ugušena. Svjesni potencijalne opasnosti [[gerila|gerilskog]] ratovanja u džungli, Francuzi su pristali na određene ustupke prema Norodomu, ali uz uvjet razoružanja naroda i priznavanje guvernera kao vrhovnog dužnosnika u koloniji.&lt;ref name=&quot;Gilles97-98&quot;&gt;Claude Gilles, ''Le Cambodge: Témoignages d'hier à aujourd'hui'', L'Harmattan, 2006, pages 97–98&lt;/ref&gt; Naredne godine, Francuska je svoje indokineske kolonije ([[Protektorat Annam|Annam]], [[Kočinkina]], [[Tonkin]], Kambodža) grupirala u jedinstvenu koloniju pod nazivom [[Francuska Indokina]]. Kambodža tako prestaje biti samostalna kolonija i postaje konstitutivna jedinica veće kolonije. Nakon pobjede u [[Francusko-sijamski rat|ratu sa Sijamom]] [[1893.]] godine, Francuska je Indokini pripojila i [[Kraljevina Laos|Laos]].

Nakon reorganizacije Indokine, kolonijalna uprava provela je i administrativnu reorganizaciju u samoj Kambodži, koju je sada počela i ekonomski razvijati; to je bio daljnji korak u procesu asimilacije, zapravo nastavak kulturološke vesternalizacije koju su Francuzi postepeno provodili od svog dolaska u Kambodžu.&lt;ref&gt;Philippe Franchini, ''Les Guerres d'Indochine'', tome 1, Pygmalion-Gérard Watelet, 1988, page 114&lt;/ref&gt; Tokom [[1897.]] godine, tadašnji kolonijalni namjesnik u Kambodži požalio se [[Pariz]]u kako kralja Norodoma smatra nesposobnim za obavljanje vlasti, tražeći pritom da mu Pariz dodijeli ovlasti za prikupljanje poreza, izdavanje kraljevskih dekreta, imenovanje kraljevskih te odabir prijestolonasljednika. Ova molba posebno je zanimljiva u kontekstu činjenice da je kralj Norodom u tom periodu ''de facto'' bio samo marioneta, iako ga je seosko stanovništvo i dalje smatralo božanstvom, i da su sve ovlasti ležale u rukama od strane Francuza dominirane kolonijalne birokracije. Godine [[1904.]], Norodom je pokušao imenovati svog sina, princa Yukanthora, svojim nasljednikom, ali francuska je uprava odbila takav rasplet (mahom jer je princ, tokom jednog ranijeg posjeta Europi, javno govorio o brutalnostima francuske uprave u koloniji) te je, kada je kralj umro kasnije te godine, za njegova nasljednika odabrala njegova polubrata, [[Sisowath od Kambodže|Sisowatha]].

== Administrativne reforme i rast kmerskog nacionalizma ==
[[File:Thais return Battambang to King Sisowath.jpg|thumb|280px|Spomenuk u sklopu [[Wat Phnom]]a u [[Phnom Penh]]u, koji prikazuje [[Sijam|tajlandske]] izaslanike kako kralju [[Sisowath od Kambodže|Sisowathu]] vraćaju stare kambodžanske provincije, koje su vraćene uz francusku pomoć [[1907.]] godine.]]
Nakon smrti Norodoma i postavljanja Sisowatha na prijetolje, francuski kolonizatori su naišli na njima znatno skloniju vlast. Naime, Sisowathova grana kraljevske obitelji bila je blagonaklona prema Francuzima, koji su Norodoma i ovako smatrali problematičnim vladarom. Radeći, konačno, u povoljnim uvjetima, kolonijalni upravitelji su dodatno učvrstili svoj položaj u Kambodži te su, kroz naredni period, vršili, mahom kroz sporazume sa [[Sijam]]om, teritorijalnu ekspanziju Kambodže, a sukladno tomu i administrativne reforme, koje su mahom bile razvidne kroz dodavanje novih provincija. Posljednja faza ove ekspanzije zaključena je [[1907.]] godine, nakon čega je [[Sijam]] započeo suradnju s [[UK|Britancima]], koji su se bojali da bi prevelika francuska ekspanzija mogla poremetiti odnos snaga u [[Indokina|Indokini]]. 

Naredni period obilježio je relativni ekonomski rast, što je bila posljedica otvaranja industrijskih postrojenja u Indokini, ali i razvoj obrazovanja. Upravo je potonje dovelo do postepenog jačanja kambodžanskog nacionalizma tokom 20-ih i 30-ih godina, fenomena koji je zbog niske obrazovanosti i nepostojanja jasno razvijene nacionalne svijesti bio gotovo pa nepostojan tokom većeg dijela kolonijalne uprave. Nacionalizam nije bio usmjeren samo protiv Francuza, upravo od kojih su mladi, obrazovani Kambodžani preuzeli ideje demokracije i samouprave, već i protiv [[Vijetnamci|Vijetnamaca]], jedinih Azijata koji su u francuskoj kolonijalnoj upravi uživali povlastice. Jedan od primjera je i časopis ''Nagaravatta'' (sh. ''Naš grad''), kojeg su [[1936.]] godine pokrenuli [[Son Ngoc Thanh]] i [[Pach Choeun]], a koji je izražavao snažan antifrancuski, a povremeno i antivijetnamski sentiment. Tokom 40-ih godina, došlo je i do nastanka manjih pokreta za nezavisnost, među kojima se posebno ističe [[Khmer Issarak]], ali koji su djelovali u [[Tajland]]u, strahujući od kazni za slučaj da su djelovali u domovini.&lt;ref&gt;[[Philip Short]], ''Pol Pot anatomie d'un cauchemar'', Denoël, 2007, page 47&lt;/ref&gt;

== Drugi svjetski rat i borba za nezavisnost ==

=== Japanska okupacija ===
{{main|Japanska okupacija Kambodže}}
Nakon [[Bitka za Francusku|pada Francuske]] u lipnju [[1940.]] godine, kontrolu nad prekomorskim kolonijama preuzela je kolaboracionistička [[Višijevska Francuska]]. Iako je [[Japan]] u rujnu iste godine izvršio [[Japanska invazija Francuske Indokine|invaziju Francuske Indokine]], kolaboracionistička Francuska je nominalno zadržala kontrolu nad Kambodžom. Japanska imperijalistička politika, &quot;Azija Azijcima&quot;, naišla je na veliko odobravanje među kambodžanskim nacionalistima, među kojima su se posebno istakli Pach Choeun i Son Ngoc Thanh, koji su zdušno podržali okupatore. S druge strane, francuska uprava nije bila tako blagonaklona prema kambodžanskim nacionalistimam, što je dovodilo do čestih sukoba. 

Pred sam kraj [[Drugi svjetski rat|rata]], [[Japan]] je [[9. ožujka]] [[1945.]] godine raspustio kolonijalnu upravu kako bi stekao naklonost i podršku lokalnog stanovništva u posljednjim mjesecima ratovanja. Iz [[Tokijo|Tokija]] je stigao i poziv za nezavisnost, tako da je kralj [[Norodom Sihanouk]] četiri dana kasnije proglasio nezavisnu Kraljevinu Kampućiju. Thanh se ubrzo vratio iz [[Tokijo|Tokija]], gdje je bio u egzilu zbog sukoba s francuskom upravom, te postao ministar vanjskih poslova, a nakon predaje Japana i predsjednik privremene poslijeratne vlade. Ipak, kada su [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] ušli u [[Phnom Penh]], Thanhova vlada je svrgnuta, a on sam optužen za kolaboracionizam te poslan u [[Francuska|Francusku]], gdje je boravio u kućnom pritvoru.

=== Francuska unija ===
{{main|Francuska unija}}
[[File:Sihanouk Harcourt 1948.jpg|thumb|200px|left|Svjestan da bi mogao izgubiti podršku naroda, [[Norodom Sihanouk]] je početkom 50-ih godina lansirao snažnu kampanju za potpunu nezavisnost Kambodže, pri čemu je ultimativno bio uspješan.]]
Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], situacija u Kambodži bila je kaotična. S jedne strane, [[Francuska]] pod [[Charles de Gaulle|de Gaulleom]] imala je namjeru zadržati svoje kolonije na istoku, među njima i Kambodžu, vjerujući kako ima &quot;[[Mission civilisatrice|civilizirajuću misiju]]&quot; u sklopu koje bi cijela Indokina egzistirala u sklopu Francuske unije bivših kolonija. S druge strane, kambodžanski narod, koji je od ožujka do listopada [[1945.]] godine iskusio kratkotrajnu nezavisnost, nije bio oduševljen tom idejom. Tadašnji kralj, [[Norodom Sihanouk]], doveden je u vrlo nezgodnu poziciju, morajući istovremeno pregovarati s Francuzima oko potpune nezavisnosti, ali i boriti se s različitim pokretima i organizacijama koji su ga smatrali kolaboracionistom. 

Francuzi su ubrzo dozvolili osnivanje političkih stranaka te organiziranje izbora za Konstituantu, koja bi savjetovala kralja prilikom donošenja [[ustav]]a. U tom su se periodu isprofilirale dvije političke stranke - [[Demokratska stranka (Kambodža)|Demokratska stranka]], koju je predvodio princ [[Sisowath Yuthevong]] i koja je postala dominantna stranka, te [[Liberalna stranka (Kambodža)|Liberalna stranka]], koju je predvodio princ [[Norodom Norindeth]]. 

Ostvarivši uvjerljivu većinu, Demokratska stranka je predložila ustav modeliran prema onom [[Četvrta Francuska Republika|Četvrte Republike]], s jakom [[Narodna skupština (Kambodža)|Narodnom skupštinom]] i ceremonijalnim šefom države. Zbog činjenice da su mu ovlasti uvelike reducirane, kralj je nevoljko proglasio ustav [[6. svibnja]] [[1947.]] godine; ipak, ustav nije precizirao do koje se mjere kralj smije petljati u državnu politiku, što je Sihanouk vješto koristio u kasnijem razdoblju. Ubrzo su organizirani izbori za Narodnu skupštinu, na kojima je Demokratska stranka ponovo pobijedila, ali je nedugo zatim došlo do raskola unutar stranke. Sihanouk je iskoristio situaciju i u rujnu [[1949.]] godine, nakon tajnih pregovora s francuskom vladom i raspuštanja Narodne skupštine, dogovorio sporazum o ograničenoj autonomiji. Sporazum je stupio na snagu dva mjeseca kasnije, međutim nikada nije ratificiran od strane Narodne skupštine.

Demonstrirajući vještinu političkog manevriranja koja će ga pratiti sve do kraha monarhije [[1970.]] godine, Sihanouk je isposlovao model prema kojemu je Kambodža dobila &quot;pedesetpostotnu nezavisnost&quot;, što je u praksi značilo dokidanje kolonijalnih veza i delegiranje većine administrativnih funkcija u ruke vlasti u [[Phnom Penh]]u. Vojska je dobila slobodu djelovanja u sklopu definirane autonomne zone, s tim da su Francuzi zadržali kontrolu nad ostalim vojnim operacijama (dakle, izvan te zone) te pravo uspostave vojnih baza na teritoriju Kambodže. Uz to, Kambodža je svu vanjsku politiku morala koordinirati s Vrhovnim vijećem Francuske unije, a Frncuska je i dalje zadržala veliku kontrolu nad sudstvom, financijama i carinama. Tokom [[1950.]] godine, Kambodža je dobila diplomatsko priznanje od strane [[SAD|Sjedinjenih Država]] i većine nekomunističkih zemalja, s tim da su ju na teritoriju [[Azija|Azije]] priznali samo [[Tajland]] i [[Južna Koreja]]. 

Novi izbori za Narodnu skupštinu održani su u rujnu [[1951.]]; Demokrati su ponovo odnijeli uvjerljivu pobjedu i nastavili su svoj konflikt s kraljem na praktički svim frontama. Kako bi pridobio narod na svoju stranu, Sihanouk je od francuske vlade tražio puštanje Sona Ngoca Thanha iz kućnog pritvora, što su mu ovi odobrili; Thanh se [[29. listopada]] [[1951.]] godine trijumfalno vratio u [[Phnom Penh]], ali je, ubrzo nakon što je javno zahtijevao odlazak francuskih trupa iz zemlje, bio prisiljen pobjeći iz glavnog grada, nakon čega se pridružio pokretu [[Khmer Issarak]]. Sihanouk ga se ubrzo odrekao te ga je, ovisno o prilici, etiketirao ili kao komunista, ili kao agenta [[CIA]]-je, a on sam se u zemlju vratio tek [[1970.]] godine.

=== Nezavisna Kambodža ===
U lipnju [[1952.]] godine, Sihanouk je iznenada raspustio svoj kabinet, suspendirao ustav i preuzeo kontrolu nad vladom kao [[premijer Kambodže|premijer]]. Nedugo zatim, u siječnju [[1953.]], samovoljno je raspustio [[Narodna skupština (Kambodža)|Narodnu skupštinu]] i proglasio izvanredno stanje u zemlji. Nakon raspuštanja parlamenta, osnovao je Savjetodavno vijeće kao zamjenu za legislativu i imenovao svog oca, [[Norodom Suramarit|Norodoma Suramarita]], kao [[regent]]a. 

U ožujku [[1953.]] godine, Sihanouk odlazi u [[Francuska|Francusku]]. Službeno zbog zdravlja, kralj je zapravo otišao kako bi izvršio pritisak na francuske vlasti da daju Kambodži potpunu nezavisnost. Političke okolnosti u Kambodži su bile takve da je Sihanouk uživao podršku, ali ukoliko ne bi realizirao potpunu nezavisnost u doglednom periodu, postojala je realna opasnost da će se narod okrenuti prema disidentu Thanhu i pokretu [[Khmer Issarak]]. S druge strane, predsjednik [[Vincent Auriol]] i ostali visoki dužnosnici su smatrali kako Sihanouk pretjeruje te su mu indirektno zaprijetili da bi ga, u slučaju da ne bude surađivao, mogli zamijeniti; iako se činilo da je posjet bio neuspješan, Sihanouk je prilikom povratka javno objavio problem s kojim se Kambodža suočavala. Ubrzo je, kako bi izvršio dodatni pritisak, otišao u samonametnuti egzil, sve dok Francuska ne udovolji njegovim zahtjevima za potpunom nezavisnošću. Isprva je otišao u [[Tajland]], ali je, kako tamo nije bio dobrodošao, ubrzo preselio u kraljevsku vilu u [[Siem Reap]]u, koji je bio dio autonomne vojne zone uspostavljene [[1949.]] godine. Tamo mu je glavni saveznik bio pukovnik [[Lon Nol]], bivši desničarski političar koji je postao glavni vojni saveznik kralja u realizaciji nezavisnosti.

Sihanouk je drastično riskirao ovakvim potezom, svjestan da bi ga [[Pariz]] vrlo lako mogao zamijeniti prihvatljivijim monarhom; međutim, vojna situacija diljem [[Francuska Indokina|Indokine]] bila je toliko loša da je Francuska [[3. srpnja]] [[1953.]] godine objavila da je spremna dati potpunu nezavisnost Kambodži, [[Laos]]u i [[Vijetnam]]u. Sihanouk je odmah želio potpunu kontrolu nad svim aspektima državne vlasti, na što su Francuzi u konačnici pristali. Kralj Sihanouk, sada heroj u očima naroda, trijumfalno se vratio u [[Phnom Penh]] i na koncu proglasio nezavisnost [[9. studenog]] [[1953.]] godine. Sekundarni aspekti suvereniteta (proračun, financije) vraćeni su pod kambodžansku kontrolu tokom [[1954.]] godine.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|French protectorate of Cambodia}}
* [http://angkor1431.tripod.com/index/id21.html Son Ngoc Thanh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515092807/http://angkor1431.tripod.com/index/id21.html |date=2011-05-15 }}
* [http://freepages.genealogy.rootsweb.com/~royalty/cambodia/persons.html Cambodian Genealogy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180425132057/http://freepages.genealogy.rootsweb.com/~royalty/cambodia/persons.html |date=2018-04-25 }}

{{Bivše francuske kolonije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Francuski protektorat u Kambodži| ]]
[[Kategorija:Historija Kambodže po periodima]]
[[Kategorija:Bivše francuske kolonije]]
[[Kategorija:Bivše države u Aziji]]</text>
      <sha1>g068a2fpvul11gfcuizne4383sicvuw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fundy (zaljev)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4619202</id>
    <revision>
      <id>42600717</id>
      <parentid>42465875</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:15:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2132" sha1="718cgkqeva83e6wn7yc31cpj3hbgfxi" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wpdms nasa topo bay of fundy.jpg|desno|mini|Zaliv Fundy.|200p]]
[[Datoteka:Bay of Fundy High Tide.jpg|mini|desno|200p|Lokacija u zalivu Fundy za vrijeme [[plima i oseka|plime]].]]
[[Datoteka:Bay of Fundy Low Tide.jpg|mini|desno|200p|Ista lokacija za vrijeme [[plima i oseka|oseke]].]]
'''Zaliv Fundy''' ({{jez-eng|Bay of Fundy}}) je dio [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] između [[Sjedinjene Američke Države|američke]] [[Maine|države Maine]] i [[Kanada|kanadskih]] provincija [[Nova Škotska]] i [[New Brunswick|Novi Brunswick]].

Zaliv je poznat kao lokacija najvećih razlika u nivou vode između [[plima i oseka|plime]] i [[plima i oseka|oseke]]. Razlika dostiže čak 16 [[metar]]a. Zbog velikog [[hidropotencijal]]a, bilo je raznih planova za gradnju [[hidroelektrana|hidrocentrala]] u zalivu.

== Literatura ==
* The New York Times Guide to Essential Knowledge. {{ISBN|978-0-312-31367-8}}, str. 192

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bay of Fundy}}
* [http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=17305 NASA opservatorija Zemlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060615112748/http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=17305 |date=2006-06-15 }}
* [http://www.fundyfun.com Zaliv Fundy turizam]
* [http://bayoffundytourism.com Službeni sajt turizma zaliva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222215621/http://bayoffundytourism.com/ |date=2011-02-22 }}
* [http://www.bayoffundy.ca Vijesti i informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200306050105/http://www.bayoffundy.ca/ |date=2020-03-06 }}
* [http://bayoffundy.blogspot.com/ Blog o zalivu]
* [http://www.nfb.ca/film/Where_the_Bay_Becomes_the_Sea/ Dokumentarni film o ekosistemu zaliva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715013256/https://www.nfb.ca/film/where_the_bay_becomes_the_sea/ |date=2014-07-15 }}

{{Mora}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zaljevi u Kanadi]]
[[Kategorija:Zaljevi u SAD]]
[[Kategorija:Zaljevi Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Mora u Sjevernoj Americi]]
[[Kategorija:Mora Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Riftovi]]</text>
      <sha1>718cgkqeva83e6wn7yc31cpj3hbgfxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francesco Cossiga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4619613</id>
    <revision>
      <id>42600700</id>
      <parentid>42277047</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5791" sha1="q231h2y8we6gtae32fmnhdfzucbm4m9" xml:space="preserve">{{Infokutija Političar (SR)
| ime = Frančesko Kosiga
| datum_rođenja = {{birthdate|1928|7|26|df=y}}
| mesto_rođenja = [[Sasari]]
| država_rođenja = [[Kraljevina Italija]]
| datum_smrti = {{dda|2010|8|17|1928|7|26|df=y}}
| mesto_smrti = [[Rim]]
| država_smrti = [[Italija]]
| državljanstvo = 
| narodnost = 
| slika = Cossiga Francesco 2.jpg
| širina_slike = 
| opis_slike = 
| partija = [[Hrišćanska demokratija (Italija)|Hrišćanska demokratija]]
| supružnik = 
| funkcija 1 =  8. predsednik Italije
| prethodnik 1 = [[Sandro Pertini]]
| naslednik 1 = [[Oskar Luiđi Skalfaro]]
| početak funkcije 1 = [[3. jul]] [[1985]]
| kraj funkcije 1 = [[28. april]] [[1992]].
| funkcija 2 =  42. premijer Italije
| prethodnik 2 = [[Đulio Andreoti]]
| naslednik 2 = [[Arnaldo Forlani]]
| početak funkcije 2 = [[4. avgust]] [[1979]]
| kraj funkcije 2 = [[18. oktobar]] [[1980]].
| veroispovest = 
| profesija = pravnik, političar
| potpis = 
}}
'''Frančesko Kosiga''' ({{jez-it|Francesco Cossiga}}; [[Sasari]], [[26. jul]] [[1928]] — [[Rim]], [[17. avgust]] [[2010]])&lt;ref name=Sen&gt;[http://www.senato.it/leg/16/BGT/Schede/Attsen/00000698.htm Page at Senate website] {{it}}.&lt;/ref&gt; bio je [[italija]]nski [[pravo|pravnik]], [[pedagogija|pedagog]] i [[politika|političar]] iz redova bivše [[Hrišćanska demokratija (Italija)|Hrišćanske demokratije]]. Vršio je funkciju premijera (1979–1980) i [[predsednik Republike Italije|predsednika Republike Italije]] (1985–1992).

== Biografija ==
Rođen je u Sasariju, sever [[Sardinija|Sardinije]].&lt;ref name=Sen/&gt; Političku karijeru započeo je tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].

Bio je ministar unutrašnjih poslova ([[1976]]–[[1978]]), [[Predsednik Saveta ministara Republike Italije|predsednik italijanske vlade]] ([[1979]]–[[1980]]), [[predsednik Senata Republike Italije|predsednik italijanskog Senata]] ([[1983]]–[[1985]].), [[predsednik Republike Italije|italijanski predsednik]] ([[1985]]–[[1992]]), a [[1992]]. je proglašen za [[Senat Italije|doživotnog senatora]].

Kada je italijanski premijer [[Đulio Andreoti]] 1992. godine obznanio javnosti postojanje [[Operacija Gladio|organizacije Gladio]] u Italiji tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], tajne organizacije koja je u slučaju sovjetske invazije trebalo da vodi gerilsku borbu, Kosiga je priznao svoju umešanost u osnivanje ove organizacije. [[Demokratska partija levice]] je nakon toga pokrenula proces [[impičment]]a protiv Kosige.&lt;ref&gt;{{it}} [http://www.ilsole24ore.com/art/notizie/2010-08-18/occhetto-strappo-ricucito-gladio-080415.shtml?uuid=AYS4LiHC Il Sole 24 ore: Occhetto, lo strappo mai ricucito su Gladio]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{it}} [http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1991/12/04/il-pds-vota-impeachment-di-cossiga.html La Repubblica: Il PDS vota l'impeachment di Cossiga] (4 December 1991)&lt;/ref&gt; Iako je procedura poništena, Kosiga je dao ostavku dva meseca pre isteka mandata.&lt;ref&gt;{{it}} [http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1992/04/26/uomo-grigio-prese-il-il.html La Repubblica: E l'uomo grigio prese il piccone] (26 April 1992)&lt;/ref&gt;

Godine [[2006]]. se povukao sa svoje funkcije doživotnog senatora, ali je Senat odbio njegovu ostavku [[2008]]. godine.

Umro je 17. avgusta 2010. godine u Rimu.

== Porodica ==
Bio je rođak italijanskog komunističkog vođe [[Enriko Berlingver|Enrika Berlingvera]].&lt;ref&gt;{{it}} [http://archiviostorico.corriere.it/1994/giugno/10/mio_cugino_Berlinguer_Cossiga_racconta_co_0_94061015242.shtml Mio cugino Berlinguer: Cossiga racconta un leader] (Cossiga talking about [[Enriko Berlingver|Enrico Berlinguer]] in an interview to Gian Antonio Stella – ''Corriere della Sera'', 10 June 2004){{it}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
Kosiga je 2007. godine za novine „[[Korijere dela sera]]“ dao osvrt na [[Napadi 11. septembra 2001.|napade 11. septembra 2001.]] i [[Osama bin Laden|Osamu bin Ladena]]. Izjavio je da „demokratski krugovi u Americi i Evropi dobro znaju da su ovaj monstruozni plan osmislile i ostvarile američka [[Centralna obaveštajna agencija|CIA]] i [[Mosad]] uz pomoć cionističkih snaga kako bi svu krivnju svalile na arapski svet i uverile Zapad da interveniše u [[Irak]]u i [[Avganistan]]u“.&lt;ref name=osama&gt;{{Cite news|journal=Corriere della Sera|date={{Nowrap|30 November}} 2007|title=Osama-Berlusconi? &quot;Trappola giornalistica&quot;|url=http://www.corriere.it/politica/07_novembre_30/osama_berlusconi_cossiga_27f4ccee-9f55-11dc-8807-0003ba99c53b.shtml|accessdate=21. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt; Samo godinu dana pre, Kosiga je izjavio da ne veruje u teorije zavere i odbacio mogućnost da je sve deo američke zavere.&lt;ref&gt;http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=7190957{{Cite news| url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/aug/18/francesco-cossiga-obituary | location=London | work=The Guardian | first=Donald | last=Sassoon | title=Francesco Cossiga obituary | date=18. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Francesco Cossiga}}
* [http://www.senato.it/leg/15/BGT/Schede/Attsen/00000698.htm Biografija na stranici italijanskog Senata] {{it}}
* [http://www.centrostudimalfatti.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=32:francesco-cossiga&amp;catid=10:a-c&amp;Itemid=18 Biografija na stranici Centra za političke i socijalne nauke F. M. Malfati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130313131932/http://www.centrostudimalfatti.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=32:francesco-cossiga&amp;catid=10:a-c&amp;Itemid=18 |date=2013-03-13 }} {{it}}

{{Premijeri Italije}}

{{Lifetime|1928|2010|Cossiga, Francesco}}

[[Kategorija:Italijanski pravnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Italije]]
[[Kategorija:Premijeri Italije]]
[[Kategorija:Italijanski političari]]</text>
      <sha1>q231h2y8we6gtae32fmnhdfzucbm4m9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradska vijećnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621570</id>
    <revision>
      <id>42600806</id>
      <parentid>42391098</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:50:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3307" sha1="ilt4ug3iwok0yjio8dk5cvu6albmjj6" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Vijećnica
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Buleuterion&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Sarajevo,_knihovna.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Sarajevo|Sarajevska]] vijećnica
}}
'''Gradska vijećnica''' je najčešće reprezentativna [[palača]] koju podižu [[grad]]ovi kako bi u njih smjestili vlastitu [[administracija|administraciju]]. Ona nosi kojekakvo [[ime]] 
''sabornica'', ''skupštinska zgrada''&lt;ref name=rje&gt;{{cite web
 | url =http://onlinerjecnik.com/rjecnik/komentari/484238
 | title =''buleuterij''
 | accessdate =12. 7. 2018.
 | language =hrvatski
 | publisher =Rjecnik
 | archive-date =2019-08-23
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190823001401/http://onlinerjecnik.com/rjecnik/komentari/484238
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt; a po [[anglosaksonci|anglosaksonskim]] zemljama je nazivaju; ''city hall'', ''town hall'', ''civic centre'', a po [[njemački|germanskim]] ''rathaus'' ili ''guildhall''.

== Historija ==

Prve vijećnice niknule su u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]] zajedno sa pojavom [[Polis]]a kao što je bio [[Bouleuterion]] u [[Olimpija (Grčka)|Olimpiji]]. On je bio sastavljen od dvije [[građevina|građevine]] podignute u [[Dorski red|dorskom stilu]] u različitim periodima. Između njih nalazio se mali [[trg]] sa [[skulptura|skulpturom]] [[Zeus|Zeusa Horkiosa]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/Olympia-ancient-site-Greece#ref164749
   |title= ''Olympia''
   |publisher = Encyclopædia Britannica
   |language = engleski
   |accessdate = 12. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] prve vijećnice ('''[[signoria|signorie]]''') počele su nicati po [[Grad-država|gradovima-državama (komunama)]] u [[Sjeverna Italija|sjevernoj]] i [[Centralna Italija|Centralnoj Italiji]], tokom [[13. vijek]]a.&lt;ref name=tre&gt;{{cite web
   |url=tre&gt;[http://www.treccani.it/enciclopedia/signoria/
   |title= ''Signoria''
   |publisher = Treccani
   |language =talijanski
   |accessdate = 12. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Kasni srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] vijećnice niču po brojnim [[evropa|evropskim]] [[grad]]ovima, to su pored dvorane za sastanke i kancelarija sa [[arhiv]]om, često bile i [[burza|burze]] za [[žito]], ali i [[skladište|skladišta]] za najvredniju zajedničku imovinu [[oružje]], [[sol]], [[žito]], [[brašno]]. Često imaju i [[toranj]] sa [[Sat (predmet)|satom]].&lt;ref name=rat/&gt;

Danas se vrlo često za vijećnice u brojnim gradovima koriste reprezentativne [[historija|historijske]] [[palača|palače]] koje su podizane u sasvim druge svrhe. U njima se obično nalazi samo manji dio nabujale [[administracija|administracije]], koja se smješta u okolnim manje lijepim [[građevina]]ma.&lt;ref name=rat&gt;{{cite web
   |url=http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r171280.htm;internal&amp;action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en
   |title= ''Town hall''
   |publisher = Encyclopedia of Austria
   |language = engleski
   |accessdate = 12. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Town halls}} 
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r171280.htm;internal&amp;action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en ''Town hall''] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradske vijećnice| ]]
[[Kategorija:Gradovi|Vijećnice]]
[[Kategorija:Građevine]]</text>
      <sha1>ilt4ug3iwok0yjio8dk5cvu6albmjj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franz Weiser</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621648</id>
    <revision>
      <id>42600710</id>
      <parentid>41563284</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3140" sha1="2a45hzohj430mt3l4j6p2k5wsj53dr0" xml:space="preserve">'''Franz Weiser''', rođen kao '''Franz Xavier Weiser''' ([[Beč]], [[21. mart]] [[1901]]. – [[Weston, Massachusetts|Weston]], [[Massachusetts]], [[22. oktobar]] [[1986]]) bio je [[austrija|austrijski]] [[Katolička crkva|katolički]] svećenik i [[teologija|teolog]], također poznat i po književnom radu, odnosno književnim djelima za djecu i omladine. Godine 1930. se priključio [[Jezuiti|jezuitskom]] redu, a od 1938. je živio i radio u [[SAD]].

== Bibliografija ==
;djela na njemačkom
* ''P. Johann Gruber SJ (1623 - 1686)'', Wien 1927
* ''Alfreds Geheimnis'', Wien 1928
* ''Der Held von Nagasaki'', Innsbruck 1928
* ''Der Sohn des weißen Häuptlings'', Wien 1928
* ''Walter Klingers Weltfahrt'', Regensburg 1929
* ''Das Licht der Berge'', Regensburg 1931
* ''Der Einbruch im Gemeindeamt'', Wien 1933
* ''Das geheimnisvolle Paket'', Wien 1933
* ''Im Lande des Sternenbanners'', Regensburg 1933
* ''Der Kampf um Wien im Türkenkrieg 1683'', Wien 1933
* ''Die Privatisten-Prüfung'', Wien 1933
* ''Das Trachtenfest auf Schloß Gimpelfeld'', Wien 1933
* ''Watomika'', Regensburg 1933
* ''Ekom, der Schwarzrock'', Regensburg 1935
* ''Ferien'', Wien 1935
* ''Amerikanisches Tagebuch'', Regensburg 1936
* ''Der Gesandte des Großen Geistes'', Wien [u.&amp;nbsp;a.] 1936
* ''Ein Apostel der Neuen Welt'', Wien 1937
* ''Abenteuer der Jugend'', Wien [u.&amp;nbsp;a.] 1938
* ''Hermann und Gretel'', Berlin [u.&amp;nbsp;a.] 1939
* ''Rothäute und Bleichgesichter'', Regensburg 1949
* ''Zum Vater der Ströme'', Regensburg 1952
* ''Im Tal der Bitterwurzel'', Freiburg 1953
* ''Das Weiserbuch'', Regensburg 1953
* ''In der Heimat des Herrn'', Regensburg 1958
* ''Walter Klinger'', Regensburg 1960
* ''Bleichgesichter am großen Strom'', Regensburg 1962
* ''Heimkehr'', Regensburg 1966
* ''Im Sturm der Abenteuer'', Regensburg 1966
* ''Orimha, der Irokese'', Wien 1969
* ''Das Mädchen der Mohawks'', Regensburg 1970
* ''Orimha, der Waldläufer'', Wien 1970
* ''Orimha bei den Sioux'', Wien 1973 
* ''In den Bergen von Montana'', Regensburg 1974

;djela na engleskom
* ''The Christmas book'', New York 1952
* ''The Easter book'', New York 1954
* ''The holyday book'', New York 1956
* ''Handbook of Christian feasts and customs'', New York 1958
* ''The year of the Lord in the Christian home'', Collegeville, Minn. 1964
* ''The Holy Land'', Collegeville, Minn. 1965

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime}}
* {{DNB-Portal|12386576X}}
* [http://www.offenes-presseportal.de/vermischtes/dr_franz_x_weiser_sj_21_maerz_1901_22_oktober_1986_87371.htm Kurzbiografie Weisers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160426185359/http://www.offenes-presseportal.de/vermischtes/dr_franz_x_weiser_sj_21_maerz_1901_22_oktober_1986_87371.htm |date=2016-04-26 }}
* http://www.catholicauthors.com/weiser.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180222190928/http://www.catholicauthors.com/weiser.html |date=2018-02-22 }}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1901|1986|Weiser, Franz}}

[[Kategorija:Austrijski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Austrijski pisci]]
[[Kategorija:Austrijski teolozi]]
[[Kategorija:Katolički teolozi]]
[[Kategorija:Isusovci]]</text>
      <sha1>2a45hzohj430mt3l4j6p2k5wsj53dr0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 2014</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4626288</id>
    <redirect title="Eurosong 2014." />
    <revision>
      <id>42600731</id>
      <parentid>41578147</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 2014.]]</comment>
      <origin>42600731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="k3yvtb8gwd3wej3j96vn4j75rijgejb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 2014.]]</text>
      <sha1>k3yvtb8gwd3wej3j96vn4j75rijgejb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 2006</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4626305</id>
    <redirect title="Eurosong 2006." />
    <revision>
      <id>42600729</id>
      <parentid>41578142</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:38:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 2006.]]</comment>
      <origin>42600729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 2006.]]</text>
      <sha1>3f7vqv5fgeq819prqerfkp2g9ej4u2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 1965</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4626320</id>
    <redirect title="Eurosong 1965." />
    <revision>
      <id>42600736</id>
      <parentid>41578121</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:39:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 1965.]]</comment>
      <origin>42600736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="rlm686hi1xms0zz4xyk34y851mgw6um" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 1965.]]</text>
      <sha1>rlm686hi1xms0zz4xyk34y851mgw6um</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 1964</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4626336</id>
    <redirect title="Eurosong 1964." />
    <revision>
      <id>42600734</id>
      <parentid>41578120</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:39:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eurosong 1964.]]</comment>
      <origin>42600734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="ie08wz75bmjlxcc9u3r8iqtkb2qdp89" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eurosong 1964.]]</text>
      <sha1>ie08wz75bmjlxcc9u3r8iqtkb2qdp89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Götter der Pest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4633013</id>
    <revision>
      <id>42600823</id>
      <parentid>42317727</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T08:34:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3161" sha1="i7i6g0ulszi9f3bhl8weemtd9324he2" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| slika        = Gods of the Plague film poster.jpg
| naslov    = Götter der Pest
| zemlja  = {{flagcountry|ZNJE}}
| jezik = [[njemački jezik|njemački]]
| premijera = {{Filmdate|1970|4|4|[[Viennale|Beč]]|df=y}}
| trajanje            = 91 min.
| režija            = [[Rainer Werner Fassbinder]]
| scenario         = Rainer Werner Fassbinder
| producent        = Rainer Werner Fassbinder&lt;br /&gt;[[Michael Fengler]]
| muzika        = [[Peer Raben]]
| fotografija           = [[Dietrich Lohmann]]
| montaža      = Rainer Werner Fassbinder (pod pseuonimom Franz Walsch)&lt;br&gt;[[Thea Eymèsz]]
| uloge        =
* [[Hanna Schygulla]]
* [[Margarethe von Trotta]]
* [[Harry Baer]]
* [[Günther Kaufmann]]
* [[Carla Egerer|Carla Aulaulu]]
* [[Ingrid Caven]]
* [[Jan George]]
* [[Lilo Pempeit]]
* [[Marian Seidowski]]
* [[Micha Cochina]]
}}

'''''Götter der Pest''''' ({{jez-sh|Bogovi kuge}}) je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] crno-bijeli igrani film snimljen u režiji [[Rainer Werner Fassbinder|Rainera Wernera Fassbindera]] i premijerno prikazan [[1970. na filmu|1970.]] godine. Po žanru je mješavina [[dramski film|drame]] i [[gangsterski film|gangsterskog filma]]. Protagonist, čiji lik tumači [[Harry Baer]], je sitni kriminalac koji po izlasku iz zatvora zaokuplja pažnju dvije mlade žene (koje tumače [[Hanna Schygulla]] i [[Margarethe von Trotta]]), ali kako se on umjesto toga usredotučuje na potragu za bivšim suradnikom.

==Uloge==
*[[Hanna Schygulla]] ... Joanna Reiher
*[[Margarethe von Trotta]] ... Margarethe
*[[Harry Baer]] ... Franz Walsch
*[[Günther Kaufmann]] ... Günther
*Carla Egerer ... Carla Aulaulu
*[[Ingrid Caven]] ... Magdalena Fuller
*Jan George ... Policajac
*Marian Seidowsky ... Marian Walsch
*[[Yaak Karsunke]] ... Inspektor
*Micha Cochina ... Joe
*Hannes Gromball ... Direktor supermarketa
*Lilith Ungerer ... Djevojka
*Katrin Schaake ... Vlasnik kafića
*Lilo Pempeit ... Majka
*[[Rainer Werner Fassbinder]] ... Mušterija u pornografskom dućanu
*David Morgan ... Hvatač
*Thomas Schieder ... Tommy
*[[Kurt Raab]] ... Gost u kavani
*[[Irm Hermann]] ... Barmen
*Peter Moland
*Doris Mattes ... Marie Luise
*Eva Madelung ... Djevojka
*Ursula Strätz ... Vlasnica antikvarijata

==Vanjske veze==
*[http://www.fassbinderfoundation.de/movies/goetter-der-pest/ ''Götter der Pest''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190814211940/http://www.fassbinderfoundation.de/ |date=2019-08-14 }} at the [http://www.fassbinderfoundation.de/ Rainer Werner Fassbinder Foundation's Official Website] {{de icon}}
*{{IMDb title|0065808}}
*{{Rotten Tomatoes|id=gods-of-the-plague|title=Gods of the Plague}}
*[http://www.tcm.com/tcmdb/title/485875/Gods-of-the-Plague/ ''Gods of the Plague''] at the [[Turner Classic Movies|TCM Movie Database]]
*[http://www.filmportal.de/film/goetter-der-pest_b727bb074f6a4968841f5b220c09cf9d ''Götter der Pest''] at [[filmportal.de|Film Portal]] {{de icon}}

{{Rainer Werner Fassbinder}}

[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Gangsterski filmovi]]
[[Kategorija:Art filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]]</text>
      <sha1>i7i6g0ulszi9f3bhl8weemtd9324he2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gamera vs. Jiger</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4633072</id>
    <revision>
      <id>42600745</id>
      <parentid>42317658</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T00:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2900" sha1="82lz1xw9xnuaxt3mewc7casru0vcikz" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = ガメラ対大魔獣ジャイガ
| slika = Gamera_vs_Jiger_1970.jpg
| director = [[Noriaki Yuasa]]{{sfn|Galbraith IV|1994|p=302}}
| producer = Hidemasa Nagata{{sfn|Galbraith IV|1994|p=302}}
| writer = 
| screenplay = Niisan Takahashi{{sfn|Galbraith IV|1994|p=302}}
| story = 
| based on = &lt;!-- {{Based on|title of the original work|writer of the original work}} --&gt;
| starring = {{plainlist|*[[Tsutomu Takakuwa]]
*[[Kelly Varis]]
*[[Katherine Murphy]]
*[[Kon Omura]]}}
| narrator = 
| music = [[Shunsuke Kikuchi]]{{sfn|Galbraith IV|1994|p=302}}
| cinematography = [[Akira Kitazaki]]{{sfn|Galbraith IV|1994|p=302}}
| editing = 
| studio = [[Daiei Film]]{{sfn|Galbraith IV|1994|p=302}}
| distributor = &lt;!-- or: | distributors = --&gt;
| released = {{Film date|df=yes|1970|3|21|Japan}}
| runtime = 83 min.{{sfn|Galbraith IV|1994|p=302}}
| country = {{flag|Japan}}
| language = japanski
| prethodni = ''[[Gamera vs. Guiron]]'' (1969)
| slijedi = ''[[Gamera vs. Zigra]]'' (1971)
}}

{{nihongo|'''''Gamera vs. Jiger'''''|ガメラ対大魔獣ジャイガ|''Gamera tai Daimajū Jaigā''|doslovno &quot;Gamera protiv Velike đavolske zvijeri Jigera}}}} je [[japan]]ski [[science fiction film|science fiction]] (''[[kaiju]]'') film  snimljen [[1970. na filmu|1970.]] godine u režiji [[Noriaki Yuasa|Noriakija Yuase]], a koji predstavlja šesti film iz ciklusa ''[[Gamera]]''. Radnja prikazuje kako ekspedicija na jednom pacifičkom brodu pronađe drevnu statuu koju namjerava odnijeti u [[Japan]] i prikazati na izložbi [[Expo '70]], a što izazove dolazak orijaškog leptira po imenu Jiger, a kome se na kraju namjerava mora suprostaviti Gamera.

==Uloge==
*[[Tsutomu Takakuwa]] ... Hiroshi Kitayama
*[[Kelly Varis]] ... Tommy Williams
*[[Katherine Murphy]] ... Susan Williams
*[[Kon Ohmura]] ... Ryosaku Kitayama
*[[Junko Yashiro]] ... Miko Kitayama
*[[Sanshiro Honoo]] ... Keisuke Sawada
*[[Franz Gruber (glumac)|Franz Gruber]] ... Dr. Williams
*[[Sho Natsuki]] ... Dr. Suzuki
*[[Chico Roland]] ... Gibau

== Izvori ==

===Fusnote===
{{reflist}}

===Literatura===

{{Refbegin}}
* {{cite book |last=Galbraith IV |first=Stuart |title=Japanese Science Fiction, Fantasy and Horror Films |url=https://archive.org/details/japanesesciencef00unse |publisher=McFarland |date=1994 |isbn=0-89950-853-7 |ref=harv|authorlink=Stuart Galbraith IV}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20081218081808/http://gamera.jp/archive/index.html Gamera vs Jiger] (japanksi)
* {{IMDb title|0065755}}
* [http://www.jmdb.ne.jp/1970/ct000710.htm ガメラ対大魔獣ジャイガー (''Gamera tai Daimajū Jaigā'' (japanski)]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} na [[Japanese Movie Database]]

{{Gamera}}
{{Noriaki Yuasa}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Filmovi katastrofe]]</text>
      <sha1>82lz1xw9xnuaxt3mewc7casru0vcikz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frauen in New York</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4633328</id>
    <revision>
      <id>42600712</id>
      <parentid>42183122</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:17:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2401" sha1="4lmvol588w6etp4us2qd14injoi9rqd" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = televizijski
| naslov    = Frauen in New York
| zemlja  = {{flagcountry|ZNJE}}
| jezik = [[njemački jezik|njemački]]
| premijera = {{TVFilmdate|1977|6|21|df=y}}
| trajanje            = 111 min.
| režija            = [[Rainer Werner Fassbinder]]
| based on         = {{based on|''[[The Women (drama)|The Women]]''|[[Clare Booth]]}}
| studio        = [[Norddeutscher Rundfunk]]
| muzika           = [[Peer Raben]]
| fotografija           = [[Michael Ballhaus]]
| montaža      = [[Wolfgang Skerhutt]]
| uloge        =
* [[Christa Berndl]] 
* [[Margit Carstensen]]
* [[Anne-Marie Kuster]]
* [[Eva Mattes]]
* [[Angela Schmid (glumica)|Angela Schmid]]
* [[Heide Grübl]]
* [[Ehmi Bessel]]
* [[Christina Prior]]
* [[Gisela Uhlen]]
* [[Barbara Sukowa]]
| Synchronisation  =
}}

'''''Frauen in New York''''' ({{jez-sh|Žene u New Yorku}}) je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[televizijski film]] snimljen [[1977. na televiziji|1977.]] godine u režiji [[Rainer Werner Fassbinder|Rainera Wernera Fassbindera]]. Predstavlja adaptaciju teatarskog komada ''[[The Women (drama)|The Women]]'' američke spisateljice [[Clare Booth]], odnosno snimak teatarske predstave koju je postavio sam Fassbinder. Radnja je smještena u [[New York]] 1930-ih i prikazuje nekoliko žena iz [[viša klasa|više klase]] koje se sreću u salonima kako bi se međusobno ogovarale i splektarile, a pri čemu je glavni sukob između Mrs. Haines (čiji lik tumači [[Christa Berndl]]) i muževe ljubavnice Crystal Allen (koju tumači [[Barbara Sukowa]]).

== Povezano ==
*[[The Women (film, 1939)|''The Women'' (film, 1939)]], najpoznatija ekranizacija

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov}}
* [http://www.fassbinderfoundation.de/movies/frauen-in-new-york/ ''Frauen in New York''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190130211557/http://www.fassbinderfoundation.de/movies/frauen-in-new-york/ |date=2019-01-30 }}, Film- und Hintergrundinformationen, Rainer Werner Fassbinder Foundation, Berlin.
* {{Filmportal|ae03113a98244be982fe2e1342443604}}
* [http://www.critic.de/special/mensch-und-moebel-zu-den-theaterfilmen-rainer-werner-fassbinders-3572/ ''Mensch und Möbel: Zu den Theaterfilmen Rainer Werner Fassbinders''], Lucas Foerster auf Critic.de, 4. Juli 2012, abgerufen am 25. Mai 2014.

{{Rainer Werner Fassbinder}}

[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>4lmvol588w6etp4us2qd14injoi9rqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hana-bi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4635800</id>
    <revision>
      <id>42600826</id>
      <parentid>42410460</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T09:42:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3336" sha1="kfnho25tdjtvechkz4ddsdqexkmru2z" xml:space="preserve">{{Other uses|Hanabi (disambiguation){{!}}Hanabi}}
{{Infokutija film
| naslov = はなび
| slika          = Hanabikitano.JPG
| opis        = Takeshi Kitano u sceni filma
| director       = [[Takeshi Kitano]]
| producer       = [[Masayuki Mori (filmski producent)|Masayuki Mori]]&lt;br&gt;Yasushi Tsuge&lt;br&gt;Takio Yoshida
| writer         = Takeshi Kitano
| starring = {{Plainlist|
* [[Takeshi Kitano|Beat Takeshi]]
* [[Kayoko Kishimoto]]
* [[Ren Osugi]]
* [[Susumu Terajima]]}}
| music          = [[Joe Hisaishi]]
| cinematography = Hideo Yamamoto
| editing        = Takeshi Kitano&lt;br&gt;Yoshinori Oota
| studio        =  {{Plainlist|
* [[Bandai Visual]]
* [[Office Kitano]]
* [[Tokyo FM]]
* [[TV Tokyo]]
}}
| distributor    = [[Nippon Herald Films]]
| released       = {{film date|1997|9|3|[[Venecijanski filmski festival|Venecija]]|df=y}}
| runtime        = 103 min.
| country        = {{flag|Japan}}
| language       = japanski
| budget         = 2,3 mil. $&lt;ref&gt;Kitano, Takeshi, ''Fireworks'' DVD booklet, 1998, [[New Yorker Films]]. pristup 26. XII 2015&lt;/ref&gt;
| gross          =
}}

{{Nihongo|'''''Hana-bi'''''|はなび|HANA-BI}} je [[japan]]ski igrani film snimljen [[1997. na filmu|1997.]] godine u režiji [[Takeshi Kitano|Takeshija Kitanoa]]. Po žanru predstavlja kombinaciju [[dramski film|drame]] i [[kriminalistički film|kriminalističkog filma]], a u njemu se Takeshi Kitano pojavljuje i u glavnoj ulozi, odnosno tumači lik nasilnog policijskog detektiva prisiljenog da napusti službu nakon tragičnog incidenta u kome su mu kolege poginuli, ranjeni i doživotno obogaljeni. Radnja prikazuje kako je prisiljen brinuti se o smrtno bolesnoj supruzi (čiji lik tumači [[Kayoko Kishimoto]]), a zbog čega posuđuje novac od [[yakuza]], i kada ne može otplatiti dug, odluči izvesti drsku pljačku banke. ''Hana-bi'', koji se odlikovao sporim ritmom i neobičnim stilom koji je uključivao reference na [[slikarstvo]] te ambivalentnu završnicu, je premijerno prikazan na [[Venecijanski filmski festival 1997.|venecijanskoj Mostri]] gdje je trijumfirao, osvojivši [[Zlatni lav]]. Iako u samom Japanu nije imao komercijalnog uspjeha, među stranim kritičarima je izazvao sveopće oduševljenje te se često navodi kao najuspješnije ostvarenje u Takeshijevoj kinematografiji.

== Uloge ==
* [[Takeshi Kitano]] ... Yoshitaka Nishi 
* [[Kayoko Kishimoto]] ... Miyuki, Nishijeva supruga
* [[Ren Osugi]] ... Horibe
* [[Susumu Terajima]] ... Nakamura
* [[Tetsu Watanabe]] ... Tesuka
* [[Hakuryu (glumac)|Hakuryu]] ... Yakuzin ubica
* [[Yasuei Yakushiji]] ... Kriminalac
* Tar Itsumi ... Kudo
* [[Kenichi Yajima]] ... Ljekar
* Makoto Ashikawa ... Tanaka
* [[Yūko Daike]] ... Tanakina udovica

== Reference ==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
* {{imdb title|id=0119250|title=Hana-bi}}
* [http://www.jmdb.ne.jp/1998/dv000130.htm ''Hana-bi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160115080311/http://www.jmdb.ne.jp/1998/dv000130.htm |date=2016-01-15 }} at the [[Japanese Movie Database]] (in Japanese)
*[http://www.rottentomatoes.com/m/1091981-fireworks/?critic=columns ''Hana-Bi''] at [[Rotten Tomatoes]]

{{Takeshi Kitano}}
{{Zlatni lav}}
{{Plava vrpca za najbolji film}}
{{Kinema Junpo za najbolji film}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:Kriminalistički filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>kfnho25tdjtvechkz4ddsdqexkmru2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F-16 Fighting Falcon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643113</id>
    <revision>
      <id>42600647</id>
      <parentid>42552481</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T12:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137100" sha1="m5k6l2w0jc5ihotgbr7vb12huj22ewh" xml:space="preserve">{{vojni avion (SR)
| ime =F-16 fajting falkon
| slika = Dutch_F-16.jpg
| opis_slike = F-16 fajting falkon
| širina_slike = 290p
| namena =višenamenski [[Lovački avion|lovac]]
| posada =jedan/dva
| poreklo ={{zastava|SAD}}
| proizvođač =[[Dženeral dajnamiks]]
[[Lokid Martin]]
| prvi_let =[[2. februar]] [[1974]].
| početak_proizvodnje =[[17. avgust]] [[1978]].
| uveden_u_upotrebu =
| povučen_iz_upotrebe =
| status =
| prvi_korisnik = [[Američko ratno vazduhoplovstvo]]
| broj_primeraka =
| dužina =15,06
| razmah_krila =9,96
| visina =4,88
| površina_krila =27,87
| prazan =8.570
| poletna =12.000
| maksimalna_težina =19.200
| težina_naoružanja =7.700
|TMM = 1 × F110-GE-100
|TMMpot =76,3 / 127
|RM =
|RMpot =
|TEM =
|TEMsnaga =
|KEM =
|KEMsnaga =
|KEMsnaga_KS =
| brzina =2.410
| brzina_krstarenja =
| brzina0 =1.470
| radijus_kretanja =550
| dolet =4.220
| plafon_leta =18.000+
| brzina_penjanja =15.240
}}
'''F-16 fajting falkon''' ({{jez-eng|F-16 Fighting Falcon}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] višenamenski [[lovački avion]], sa jednim [[Turbomlazni motor|turbomlaznim motorom]]. Razvila ga je korporacija [[Dženeral dajnamiks]], za potrebe [[Američko ratno vazduhoplovstvo|američkog ratnog vazduhoplovstva]]. Zamišljen je kao laki, dnevni lovac, a vremenom je transformisan u uspešni višenamenski masovni borbeni avion. U prvoj varijanti je bio razvijen na nivou [[Mlazni lovac treće generacije|3. generacije]], a kroz kasniji razvoj je postignuta [[Mlazni lovac četvrte generacije|četvrta]]. U stvari, započet je kao eksperimentalni program, a doživeo je masovnu serijsku proizvodnju, borbenog aviona multinacionalnog značaja. Proizvedeno je oko 4.500 primeraka, počevši od donošenja odluke [[1976]]. godine, o serijskoj proizvodnji i uvođenju u operativnu upotrebu, sve do danas. Proizvodnja će se nastaviti za inostrano tržište i posle interesa [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]], pretpostavlja se, sve do 2017. godine.&lt;ref name=&quot;Downside of Dominance?&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/12/16/AR2007121601522.html|title=Downside of Dominance?| quote =Downside of Dominance?|last=Rosenwald|first=Michael S.| date = 17. 12. 2007| format = |publisher=washingtonpost| location = | language = engleskom |accessdate = 5. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Dženeral dajnamiks je prodao ceo program F-16 fajting falkon (ceo posao), [[Lokid Martin|Lokidovoj]] korporaciji [[1993]]. godine, a zatim je nastala nova firma, pod nazivom [[Lokid Martin]], posle Lokidovog spajanja sa [[Martin Marijeta]], [[1995]]. godine.

F-16 fajting falkon je prioritetno avion za borbu u vazdušnom prostoru, sa brojnim revolucionarnim inovacijama, u odnosu na svoje prethodnike. Novine su dvostruka nastrešnica ulaza u usisnik (druga je ''strejk''), naglašena jednodelna kupola poklopca kabine sa značajnim nadvišenjem iznad trupa za poboljšanje vidljivosti [[pilot]]a, [[električne komande leta]], podnošenje visokih [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|opterećenja]] pilota u zavaljenom sedištu i sa smanjenom rezervom statičke stabilnosti, čime su poboljšane manevarske karakteristike aviona. [[Top]] M61 Vulkan, integrisan je u strukturu aviona, a spolja je obezbeđeno 11 linija za podvešavanje raznih borbenih tereta i dopunskih rezervoara [[gorivo|goriva]]. F-16 Fajting falkon ima istorijsku ulogu u svetskoj vazduhoplovnoj istoriji, po uvedenom velikom broju novih tehnologija i sasvim novih prilaza u koncepciji i projektovanju borbenih aviona. Piloti interno nazivaju F-16 Fajting falkon „poskok”, pošto na njega asocira svojim izgledom.

F-16 fajting falkon, pored u američkom, nalazi se još u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvima]] 25 drugih država. Bez obzira što je prvi let napravio pre 38 godina, F-16 fajting falkon je još uvek veoma konkurentan na svetskom tržištu borbenih aviona.&lt;ref name=&quot;Downside of Dominance?&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 FIGHTING FALCON&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?id=103|title=F-16 FIGHTING FALCON|quote=F-16 FIGHTING FALCON|author=|date=21. 5. 2012|format=|publisher=archive|location=|language=engleskom|accessdate=5. 3. 2015.|archive-date=2012-07-19|archive-url=https://archive.today/20120719185708/http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?id=103|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lockheed Martin Corporation History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/lockheed-martin-corporation-history/|title=Lockheed Martin Corporation History| quote =Lockheed Martin Corporation History|author = | date =| format = |publisher=fundinguniverse| location = | language = engleskom |accessdate = 15. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon, F16, or Viper?&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/articles_article10.html|title=F-16 Fighting Falcon, F16, or Viper?| quote =F-16 Fighting Falcon, F16, or Viper?|last=Vanhastel|first=Stefaan| date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 15. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;&gt;{{cite journal
| last = Miljanović
| first = Slobodan
| date = juli 2010.
| title = F-16 »Nebeski ratnik«
| journal = Aeromagazin
| volume = 80
|pages= 8–13
| location = Beograd
}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj i proizvodnja ==
=== Laki lovac ===
[[Datoteka:F-16XL Scamp Flow Visualization Test - GPN-2000-001935.jpg|Vizuelizacija opstruivanja modela aviona [[Dženeral dajnamiks F-16XL]], u [[aerotuneli|aerotunelu]]|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:YF-16 VASC.JPG|Snimak YF-16, pri dinamičkom (vibracionom) ispitivanju strukture, u laboratoriji Svemirskog centra u [[Virdžinija|Virdžiniji]]|desno|mini|250px]]

Iskustva u lokalnim ratovima pokazala su potrebu za superiornim [[Lovački avion|lovačkim avionima]] i za velikom obučenošću [[pilot]]a, u borbi u vazdušnom prostoru. Na osnovu toga iskustva u [[Američko ratno vazduhoplovstvo|američkom vazduhoplovstvu]], razvijen je matematički model potrebne energije za superiornu pokretljivost i za postizanje vrhunskih ostalih performansi [[Lovački avion|lovca]] u vazdušnoj borbi. Studije su pokazale da laki lovac treba biti male [[Masa|mase]], malog [[Aerodinamički otpor|otpora]], malog radarskog i ''IC'' odraza, sa pogonom velikog potiska, a rezultat svega toga je željena prednost u pokretljivosti, ubrzanju aviona i mali izvor za [[senzor]]e protivnika. Takođe je zaključeno, [[1965]]. godine, da lovačke eskadrile treba da budu kombinovano opremljene, sa lakim i sa većim lovcima. Definiciji lakog novog lovca, doprinela je i činjenica što američki avion [[F-4 Fantom]] nije dobro prolazio u vazdušnoj borbi u [[Vijetnam]]u, sa [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetskim]] lakim lovcima.{{efn|Inicijatori, pokretači i autori ideje i studije o koncepciji novog lovca, bili su probni pilot Džon Bojd ({{jez-eng|John Boyd}}) i vazduhoplovni sistem inženjer Pjer Sprej ({{jez-fr|Pierre Sprey}}). Posle dobijanja podrške, oformljen je i veći tim, koji je radio na ovoj studiji i definiciji taktičko-tehničkih zahteva za razvoj ''lakog lovca''. Činjenica, da nijedan postojeći američki tip aviona nije bio u stanju da se suoči sa uslovima vazdušne borbe sa sovjetskim lakim lovcima i što su zbog toga gubili premoć u vazdušnom prostoru Vijetnama, bila je najjača argumentacija za ovu ideju i studiju. Kombinovano opremanje lovačkih eskadrila, sa lakim i sa složenijim i težim lovcima, praktikovali su i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjeti]] / [[Rusija|rusi]], sa avionima [[MiG-29]] i [[Suhoj Su-27|Su-27]], a Amerikanci sa F-16 i [[F-15 igl]].&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_1.html|title=F-16 Origins|quote=F-16 Origins|last=goebel|first=greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=15. 3. 2015.|archive-date=2019-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20191022154711/http://www.airvectors.net/avf16_1.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}

Urađena studija i njeni zaključci, zavredeli su veliku pažnju vojnih struktura, a kasnije i političkih, koje su obezbedile i novčana sredstva, za nastavak istraživanja, razvoja i konkretnog dokaza ovoga koncepta, i ako je postojala opozicija u odnosu na ovu ideju i koncept, u strahu da će to ugroziti program [[F-15 igl]].

Finansijska sredstva za istraživanje, razvoj i dokaz takvog lakog lovca, obezbeđena su [[1969]]. godine. Od toga je Dženeral dajnamiks dobio 149.000 $ i Nortrop 100.000 $, sa zadatkom da razviju koncepte projekata koji će na osnovu viška energije imati veliku pokretljivost, po kriterijumu: mala dimenzija, mali [[aerodinamički otpor|otpor]], mala [[masa]], čist lovac (bez namene vazduh-zemlja). Rezultati njihovog rada, kasnije su definisani i dokazani kroz razvoj [[prototip]]ova YF-16 i YF-17.
Program je započeo kroz definiciju taktičko-tehničkih-zahteva i raspisivanje konkursa za razvoj i proizvodnju. Zvanično, doneta je odluka [[6. januar]]a [[1972]]. godine, da se započne razvoj lakog lovca za zadatke vazduh-vazduh, u klasi poletne mase do 9.000&amp;nbsp;kg, optimiziranom za vazdušnu borbu u opsegu brzina koje odgovaraju [[Mahov broj|M]] = 0,6—1,6 na visinama leta od 9.150 do 12.200 m. Ovo je oblast anvelope leta, u kojoj je [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] sagledavalo odvijanje budućih vazdušnih borbi. Procena je doneta na osnovu iskustva rata u Vijetnamu, [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] i u [[Indijsko-pakistanski rat (1971)|Indijsko-pakistanskom ratu]].

Pet kompanija je dalo odgovor na raspisani tender, a izabrana su dva predloga za finansiranje razvoja 1972. godine. Ugovore su dobili za razvoj prototipova, Dženeral dajnamiks sa 37,9 miliona dolara za YF-16 i Nortrop sa 39,8 za razvoj YF-17. Treće mesto, zauzeo je [[Boing]] (ostao je bez ugovora).

Prvi prototip YF-16, bio je gotov i napustio je fabričke hale krajem [[1973]]. godine, a poleteo je [[2. februar]]a [[1974]]. Prototip YF-17 je kasnio. Ratno vazduhoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država, zvanično je objavilo da je usvojen standard YF-16, za serijsku proizvodnju. Odluka je doneta, posle održane vežbe sa simuliranom vazdušnom borbom pod nazivom ''Vilin konjic''. Protivničku stranu su sačinjavali avioni: [[F-106 Delta Dart]], F-4 Fantom i [[MiG-21]].&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Light Weight Fighter &amp; the F-16 &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.aerospaceweb.org/question/planes/q0236.shtml|title=Light Weight Fighter &amp; the F-16 | quote =Light Weight Fighter &amp; the F-16 |author = | date =| format = |publisher=aerospaceweb| location = | language = engleskom |accessdate = 15. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Ispitivanje u letu ===
[[Datoteka:YF-16 and YF-17 in flight.jpg|Na desnoj strani je YF-16, a levo je YF-17. Oba su naoružana sa raketama Sajdvinder AIM-9|levo|mini|250px]]

Prvi let prototipa YF-16 trajao je 90 minuta, u vazduhoplovnom opitnom centru Edvars u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[2. februar]]a [[1974]]. godine. Njegov stvarni prvi let, slučajno se dogodio ranije, tokom velike [[brzina|brzine]] zatrčavanja pred poletanje, u toku ispitivanja [[20. januar]]a 1974. godine. [[Uzgon]] je narastao i avion se ''odlepio'' od poletno–sletne staze, a pojavile su se [[oscilacije]] oko njegove uzdužne ose zbog nepovoljnog [[Aerodinamika|aerodinamičkog]] uticaja nosača [[raketa]] na krajevima [[krilo|krila]], a i krmilo pravca je bilo otklonjeno, tako da je avion počeo da skreće sa pravca. Probni pilot Fil Ostrišer ({{jez-eng|Phil Oestricher}}), odlučio je da smanji ''gas'' i potisak motora i da spase avion sletanjem, posle ukupnog trajanja leta od šest minuta. Nedostaci su ubrzo otklonjeni i avion je bio spreman za nastavak ispitivanja u letu.

Prvi let sa nadzvučnom brzinom, realizovan je [[5. februar]]a 1974. godine, a drugi prototip YF-16, poleteo je [[9. maj]]a 1974. Nortropovi prototipovi YF-17, poleteli su kasnije, [[9. jun]]a i [[21. avgust]]a 1974. godine. Ukupni nalet, u toku ispitivanja, napravili su prototipovi YF-16, 330 a YF-17, 417 sati.&lt;ref&gt;Richardson 1990, str. 12–13.&lt;/ref&gt;

=== Lovac bombarder ===
[[Datoteka:F-16 Fighting Falcon - Turkish Air Force.jpg|[[Turska|Turski]] F-16, snimljen na aeromitingu, na aerodromu Batajnica (kod Beograda), 13. septembra 2009. godine|levo|mini|250px]]
[[Datoteka:F-16_Fighting_Falcon_launching_AGM-65D_Maverick_during_Combat_Hammer_2002.jpg|F–16CJ dejstvuje sa raketom [[AGM-65 maverik|AGM-65 Maverik]]|desno|mini|250px]]

[[Američko ratno vazduhoplovstvo]], imalo je nekoliko ozbiljnih razloga da se opremi sa avionom F-16 fajting falkon. Prvo, četiri zemlje članice Severnoatlantskog saveza (NATO): [[Belgija]], [[Danska]], [[Holandija]] i [[Norveška]], su tražile zamenu za svoje F-104G, lovačko-bombarderske varijante od [[F-104 starfajter]]a presretača. Štaviše, oni su tražili i da zaposle svoju avio-industriju sa licencnom proizvodnjom nekog novog aviona. Početkom [[1974]]. godine, oni su napravili načelan dogovor sa Amerikom, da ako njihovo [[vazduhoplovstvo]] uvede novi laki lovački avion u svoje naoružanje, da će i oni razmotriti narudžbinu istih. Drugo, dok ratno vazduhoplovstvo Amerike još nije bilo posebno zainteresovano za odgovarajućeg lovca za superiornost u vazdušnom prostoru, nametala se i njima potreba za planiranje zamene njihovih, već zastarelih aviona [[F-105 standeršif]]. Treće, [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] je tražio da se postigne veća unifikacija borbenih aviona (posebno lovaca), u ratnom vazduhoplovstvu i u mornarici. Ovi zahtevi, relativno se dobro međusobno dopunjavaju, ali su rokove isporuke diktirale urgentne potrebe četiri evropska saveznika. Oni su već bili formirali usaglašen zahtev za obezbeđenje multinacionalnog lovca, što je bio i određen pritisak na Ameriku, zbog čega je vazduhoplovstvo ubrzano odlučilo sa izborom standarda između F-16 i F-17, u maju [[1975]]. godine. Pritisak je posebno bio veliki, pošto je program imao obeležje „posla stoleća”, što se na kraju i ispostavilo. [[Evropa|Evropske]] zemlje i njihova vazduhoplovna industrija, bili su strategijski zainteresovani, da oni opremaju vazduhoplovstva pripadnika [[NATO]] alijanse, sa masovnim unifikovanim avionom. Posebno je bio zainteresovan [[Francuska|Francuski]] Marsel Daso da plasira svoj [[Miraž F-1]] i [[Švedska]] svog Vigena u varijanti SAB 37E evrofajter. Cela kampanja, propraćena je svestranim i intezivnim lobiranjem. Na kraju je ipak opravdano postao masovni avion NATO pakta avion F-16, ali je za to morao da zadovolji širok spektar zahteva i potreba velikog broja korisnika. Prvenstveno je transformisan u višenamenskog [[lovačko-bombarderski avion|lovca-bombardera]], a kroz veći broj varijanti i u širu lepezu drugih namena. F-16 je počeo svoj život kao eksperimentalni avion, a doživeo je masovnu serijsku proizvodnju, jednog od najznačajnijih i najmasovnijih tipova aviona veka, kao glavni oslonac NATO saveza za prevlast u vazdušnom prostoru. Toga nisu bili svesni ni početni naručioci njegovog razvoja, ratno vazduhoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država i ako je ubrzo počeo njegov projekat da se pomera od početne definicije, prema [[lovačko-bombarderski avion|lovcu-bombarderu]].

Data je prednost prototipu F-16 nad F-17, posebno zbog boljih performansi u krozvučnoj i nadzvučnoj oblasti [[brzina]]. On je pokazao superiorno ubrzanje u letu, penjanje i izdržljivost. U prednosti, uračunata je i činjenica da ga pokreće isti tip [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] F110-GE-100, kao i avion F-15 igl, što značajno pojednostavljuje eksploataciju i smanjuje njene troškove. {{efn|Ubrzo, nakon izbora YF-16, objavljeno je da ratno vazduhoplovstvo planira da nabavi između 650 i 1.400 primeraka F-16. Poručeno je i realizovano 8 predserijskih aviona (6 jednoseda F-16A i 2 dvoseda F-16B), za detaljna ispitivanja ponašanja u letu i u eksploataciji.

Kongres je u [[avgust]]u 1974. godine, usmerio finansijska sredstva za razvoj novog mornaričkog lakog lovca-bombardera. [[Američka ratna mornarica|Američka mornarica]], na bazi prototipa F-17, razvila je svoj avion [[F/A-18 hornet]], sa motorima [[Dženeral elektrik|Dženeral Elektrika]] F404-GE-402.&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;}}&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;YF-16 The Birth of a Fighter&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article25.html|title=YF-16 The Birth of a Fighter| quote =YF-16 The Birth of a Fighter|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 16. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Proizvodnja ===
{| border=&quot;2&quot; style=&quot;margin-right:10px; float:left;&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|+'''Proizvodnja F-16 fajting falkona'''
|colspan=&quot;3&quot;|
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!colspan=&quot;3&quot;|[[Država|Države]] i [[fabrika|fabrike]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|{{Zastava|SAD}}
|'''[[Dženeral dajnamiks]]'''
|[[1975]]—[[1993]].
|-
|'''[[Lokid Martin|Lokid]]'''
|[[1993]]—[[1995]].
|-
|'''[[Lokid Martin]]'''
&lt;small&gt;(1ª montažna linija)&lt;/small&gt;
|[[1995]].—akt.
|-
!colspan=&quot;3&quot;|[[Evropa|Evropska]] korporacija
|-
|colspan=&quot;3&quot;|{{Zastava|Holandija}} '''[[Foker]]''' &lt;small&gt;(2ª montažna linija)&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;3&quot;|{{Zastava|Belgija}} &lt;small&gt;(3ª montažna linija)&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;3&quot;|{{Zastava|Norveška }} &lt;small&gt;(delove)&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;3&quot;|{{Zastava|Danska}} &lt;small&gt;(delove)&lt;/small&gt;
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Proizvodnja po licenci
|-
|colspan=&quot;3&quot;|{{Zastava|Turska}} &lt;small&gt;(4ª montažna linija)&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;3&quot;|{{Zastava|Južna Koreja}} &lt;small&gt;(5ª montažna linija)&lt;/small&gt;
|}

Sredinom [[1975]]. godine, [[Belgija]], [[Danska]], [[Holandija]] i [[Norveška]] objavili su izbor aviona F-16, nasuprot paralelnim ponudama za F-17, Miraž i Vigen. Prva planirana porudžbina, ovih zemalja, bila je 348 aviona, u kooperacijskoj proizvodnji u [[Evropa|Evropi]]. Za tu zajedničku potrebu, formiran je konzorcijum pet zemalja kooperanata za proizvodnju i sklapanje aviona. Dve proizvodne linije su uspostavljene u Evropi, za sklapanje zmaja aviona i za finalizaciju proizvoda. Linija za belgijske i danske avione, uspostavljena je u februaru [[1978]]. godine. U Holandiji, u [[Foker]]u uspostavljena je montažna linija za holandske i norveške avione. Proizvodnja pojedinih podsklopova i delova za [[Vazduhoplovni motor|motore]], [[radar]]e i druge sisteme preneta je takođe u Evropu.

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin-left:10px; float:right; width:280px;&quot;
|+'''Dinamika dela proizvodnje F-16&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon – Specifications&quot;/&gt;'''
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!Part.
!F-16A/C
!F-16V/D
!style=&quot;text-align:center&quot;|'''&lt;math&gt;\sum&lt;/math&gt;'''
|-
| 1
| 21
| 22
| 43
|-
| 5
| 89
| 27
| 116
|-
| 10
| 145
| 25
| 170
|-
| 15
| 409
| 46
| 455
|-
| 25
| 209
| 35
| 244
|-
| 30
| 360
| 48
| 408
|-
| 32
| 56
| 5
| 61
|-
| 40
| 234
| 31
| 265
|-
| 42
| 150
| 47
| 197
|-
| 50
| 175
| 28
| 203
|-
| 52
| 42
| 12
| 54
|-
|'''F-16A/B'''
| 674
| 121
| 795
|-
|'''F-16C/D'''
| 1.216
| 205
| 1.421
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''&lt;math&gt;\sum_{1979.g.}^{1998.g.}&lt;/math&gt;'''
| 1.089
| 326
|'''2.216'''
|-
|colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;font-size:90%;&quot;| Do marta [[2006]]. godine, proizvedeno je&lt;br /&gt;'''4.400''' aviona F-16 fajting falkon
|-
|colspan=&quot;4&quot;|
&lt;div style=&quot;text-align:center;font-size:90%;&quot;&gt;Vizuelna usporedba YF-16 i F-16&lt;/div&gt;
|}
[[Datoteka:F-16 CJ Fighting Falcon.jpg|mini|200px|F-16CJ u konfiguraciji sa podvesnim teretima]]
Nakon nekoliko godina, oformljene su još po jedna linija proizvodnje i montaže, u [[Turska|Turskoj]] i u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Turska vazduhoplovna industrija, proizvela je 232 primerka F-16, po standardima partija 30/40/50, a posle [[2010]]. godine, proizvodili su i opcije partija 46 i 40. Vazduhoplovna industrija Južne Koreje, proizvela je 140 aviona po standardu partije 52. Ako se [[Indija]] opredeli za opremanje svog vazduhoplovstva sa F-16IN, proizvešće kod sebe, po licenci, najmanje 140 aviona toga standarda.

Dženeral dajnamiks počeo je proizvodnju F-16, krajem 1975. godine, a prvi predserijski jednosed F-16A, završen je [[20. oktobar|20. oktobra]] [[1976]]. godine. Poleteo je [[8. decembar|8. decembra]], a dvosed F-16B [[8. avgust]]a [[1977]], godine. Avion F-16, razvila je korporacija [[Dženeral dajnamiks]], za potrebe [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]]. Dženeral dajnamiks je proizvodio taj avion, sve dok nije prodao ceo program, Lokidovoj korporaciji [[1993]]. godine, a zatim je nastala nova firma, pod nazivom [[Lokid Martin]], posle Lokidovog spajanja sa Martin Marijetom [[1995]]. godine. Od tada su svi poslovi toga programa u odgovornosti firme Lokid Martin.

Prvi avion F-16, u delovima, stigao je u [[Evropa|Evropu]], [[9. jun]]a 1978. godine, avionskim transportom. U evropske fabrike, masovno i kontinualno stizali su delovi i podsklopovi za F-16 i to: 116 aviona za Belgiju, 58 za Dansku, 102 za Holandiju i 72 za Norvešku. [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] je naručilo 650 primeraka F-16, a prvi je stigao u eskadrilu [[26. januar]]a [[1979]]. godine.

Ukupno je proizvedeno, više od 4.400 primeraka aviona F-16, po dinamici do [[1998]]. godine. Tabelarno je to prikazanoj na desnoj strani, za 2.216 primeraka, a ostatak je proizveden u produžetku do [[2006]]. godine. Posle 1998. godine, nastavljena je proizvodnja aviona u varijantama F-16C/D, partije 50. U slučaju da Američko ratno vazduhoplovstvo sasvim i prestane kupovati F-16, njegova proizvodnja će se nastaviti za inostrano tržište.&lt;ref name=&quot;Downside of Dominance?&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lockheed Martin Corporation History&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon – Specifications&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-16-specs.htm|title=F-16 Fighting Falcon – Specifications| quote =F-16 Fighting Falcon – Specifications|author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 16. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Advanced F-16 Block 50/52/60&quot;&gt;{{cite web| url =http://www.defense-update.com/features/du-1-04/feature-advanced-f-16.htm| title =Advanced F-16 Block 50/52/60| quote =Advanced F-16 Block 50/52/60| author =| date =| format =| publisher =defense-update| location =| language =engleskom| accessdate =16. 3. 2015.| archive-url =https://web.archive.org/web/20080513181501/http://www.defense-update.com/features/du-1-04/feature-advanced-f-16.htm| archive-date =13. 05. 2008| dead-url =yes| df =| archivedate =2008-05-13| archiveurl =https://web.archive.org/web/20080513181501/http://www.defense-update.com/features/du-1-04/feature-advanced-f-16.htm| deadurl =yes}}&lt;/ref&gt;

=== Izmene ===
Nakon detaljne analize, napravljene su određene konstruktivne izmene serijskog F-16, u odnosu na rešenja prototipa YF-16. Trup aviona produžen je za 269&amp;nbsp;mm, veći je nosni deo (''radom'') za smeštaj [[radar]]a AN/APG-66, povećana je površina [[krilo|krila]] sa 26 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na 28 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, visina vertikalnog repa neznatno je smanjena, trbušna peraja su uvećana, još su dva elementa dodata i jednokrilna-zglobna vrata prednje noge, zamenjena su sa novim, dvokrilnim. Ove promene, povećale su [[masa|masu]] strukture F-16, u odnosu na YF-16, za približno 25%.

U letu se pokazalo da nije dovoljno brz ''odgovor'' aviona YF-16 na komandu horizontalnog repa, na velikim napadnim uglovima leta (na malim brzinama). Kao rezultat toga, horizontalni stabilizator je povećan za 25%, ovaj takozvani „veliki rep” uveden je u partiji proizvodnje broj 15, u [[1981]]. godini, a retroaktivno i na ranije proizvedenim avionima. Pored značajno smanjenog rizika (mada ne i potpunog), veći horizontalni rep je poboljšao uzdužnu stabilnost, ali mu se povećala i efikasnost, uzrokuje bržu rotaciju aviona, oko „Y” ose u poletanju (brži ''odgovor'' aviona na povlačenje palice, „na sebe”).

F-16 je transformisan u višenamenski multinacionalni avion [[1980]]. godine, sa značajno proširenim mogućnostima.

Tokom razvoja, smanjeni su tehničko-tehnološki rizici, troškovi proizvodnje i eksploatacije, manja je tehnološka priprema. Program nadogradnje F-16, tekao je u nekoliko faza. Sve u svemu, ostvaren je proces bržeg uvođenja novih mogućnosti i [[tehnologija]], sa nižim troškovima, kao i sa smanjenim rizicima u odnosu na tradicionalne prilaze. Sa fleksibilnom nadogradnjom, produžio se život serijskoj proizvodnji F-16 i u 21. veku.&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Variants&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_2.html|title=F-16 Variants|quote=F-16 Variants|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2020-04-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200405063101/http://www.airvectors.net/avf16_2.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-16-history.htm|title=F-16 Fighting Falcon – History| quote =F-16 Fighting Falcon – History|author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 17. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
=== Opšte ===
F-16 fajting falkon je jednomotorni nadzvučni višenamenski taktički [[borbeni avion]]. Projektovan je kao taktičko-tehnički i ekonomski racionalni borbeni avion, sposoban za izvršavanje različitih zadataka, sa stalnom borbenom spremnošću. Mnogo je manji i lakši avion, od svojih prethodnika, ali u njegovoj koncepciji je primenjena savremena [[aerodinamika]] i sistemi opreme i njihov princip integracije. F-16 je prvi serijski avion sa [[Sistem komandi leta aviona|električnim komandama leta]] i sa smanjenom rezervom uzdužne statičke stabilnosti, što mu zajedno sa ostalim aerodinamčkim rešenjima i malom masom obezbeđuje visoke manevarske karakteristike, sa dugotrajnim održanjem visokog [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|faktora aerodinamičkog opterećenja]], do &lt;big&gt;n&lt;/big&gt; = 9 (&lt;big&gt;a&lt;sub&gt;z&lt;/sub&gt;&lt;/big&gt; = 9&lt;big&gt;g&lt;/big&gt;) i sa mogućnošću dostizanja visoke maksimalne brzine, koja je ekvavilentna [[Mahov broj|M]] = 2+. Aerodinamiku mu posebno karakteriše prelaz krilo-trup i izduženje toga prednjeg dela prelaza u „strejk”, koji je i gornja nastrešnica za karakterističan podtrupni [[uvodnik vazduha]] (donja slika).

F-16 fajting falkon obuhvata inovacije kao što su jednodelna, nadvišena, kapljasta kupola kabine za bolju vidljivost (poklopac, pogledati na slikama ispod), [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]] sa izmeštenom bočnom komandnom palicom, a lakše se podnosi i visoki [[faktor aerodinamičkog opterećenja]] u zavaljenom [[Izbacivo sedište|sedištu pilota]]. Odnos potiska [[motor]]a i [[masa|mase]] aviona je iznad jedinice, tako da se može penjati i po vertikalnoj putanji leta. Poseduje [[top]] M61, ugrađen u strukturu u korenu [[krilo|krila]] aviona i jedanaest spoljnih podvesnih tačaka, za nošenje ubojnih sredstava i rezervoara [[gorivo|goriva]]. U zavisnosti od varijante, napravljen je širok asortiman mogućnosti nošenja i korišćenja [[raketa|raketnog]], [[bomba]]rderskog naoružanja, kontejnera za razne sisteme i rezervoare goriva.

F-16A, odlikuje se sa četiri otvora iza topa, za odvođenje gasova, a kasniji F-16C, sa samo dva. [[Aerodinamička kočnica|Aerodinamičke kočnice]] integrisane su na nepokretnom delu prelaska zadnjeg dela trupa i horizontalnog repa. Sastoje se od po dve ploče sa gornje i donje strane trupa, koje se otklanjaju do 60°. Na taj način, ostvaruje se prirast [[aerodinamički otpor|otpora]], praktično u osi aviona, što je prednost, pošto se pri njihovom izvlačenju ne menja ugao ''trimovanja''.&lt;ref name=&quot;F-16 FIGHTING FALCON&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;

=== Konfiguracija i struktura „zmaja” aviona ===
[[Datoteka:F16A PoAF refueling from a USAF tanker.jpg|[[Portugal]]ski F-16A puni se [[gorivo]]m, u letu|desno|mini|250px]]
F-16 fajting falkon koristi [[delta krilo]] sa postepenim prelaskom u trup, čiji se prednji koreni deo izdužuje u „strejk”. Pored te specifičnosti poseduje podtrupni usisnik vazduha fiksne geometrije ulaznog preseka, za napajanje jednog [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočnog turbomlaznog motora]], klasični je [[vertikalni rep]] sa krmilom, celoobrtni [[horizontalni rep]], dva trbušna peraja ispod [[trup (avion)|trupa]], [[stajni trap vazduhoplova|stajni organi]] su tipa tricikl, ispupčenu je kalotu (poklopac) kabine, integrisani su [[pretkrilca]], [[krilca]] i [[flaperon]]i. Na hrbatu trupa, iza kalote kabine, nalazi se nalivno grlo za utakanje [[gorivo|goriva]] u letu.

Uvodnik vazduha, projektovan je tako da mu je dužina dovoljna za postepeno skretanje vazduha, pod prihvatljivim uglom, u vertikalnoj ravni, od donjeg do središnjeg dela trupa aviona, u kome je ugrađen motor. Na taj način je obezbeđeno stabilno proticanje i uvođenje [[vazduh]]a u motor, bez otcepljenja strujnica i štetnih gubitaka.

Pri razvoju F-16 bio je dominantan kriterijum lake i jeftine serijske proizvodnje i jeftine eksploatacije. Postignuto je, da ti troškovi budu daleko manji u odnosu na prethodne [[Lovački avion|lovačke avione]].

Struktura „zmaja” aviona F-16, napravljena je od vazduhoplovnih kvalitetnih legura, od 80% [[aluminijum]]a, 8% [[čelik]]a, 3% kompozita i 1,5% [[titanijum]]a. Komandne površine i trbušna peraja, u velikoj meri su proizvedena od aluminiskog saća, obloženog sa kompozitnom korom (sendvič konstrukcija). F-16 poseduje ukupno 228 pristupnih otvora, za održavanje sistema i njihovih delova. Tako da u 80% slučajeva nije potrebno odvajati podsklopove aviona, u toku eksploatacionih intervencija. Broj mesta za podmazivanje, linija veza za gorivo i zamenljivih modula takođe je značajno smanjen u odnosu na prethodne avione.

Bez obzira na to što je [[Američko ratno vazduhoplovstvo]] zahtevalo da vek strukture aviona bude 4.000 sati leta, sa graničnim ubrzanjem od 7,33&lt;big&gt;g&lt;/big&gt;, sa 80% količine unutrašnjeg goriva, projektom je ostvareno da vek aviona bude do 8.000 sati leta i da sruktura aviona podnosi ubrzanje od 9&lt;big&gt;g&lt;/big&gt; u manevru, sa punim unutrašnjim gorivom. Ovo se pokazalo kao velika prednost u borbenoj upotrebi vazduh-vazduh, u višenamenskoj ulozi. Međutim, sa promenama u odnosu na planiranu operativnu upotrebu, masa aviona je stalno rasla, te su morale da se preduzimaju i dodatne konstruktivne mere poboljšanja, u funkciji očuvanja ranije postignutih performansi aviona.&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;

=== Krilo ===
{{glavni članak|Krilo}}
[[Datoteka:RSAFBlackKnights-F16-20080222.jpg|Akrobatska grupa F-16, iz [[Singapur]]a|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:A Su-27 escorted by an F-16.jpg|Zajedno u letu F-16A i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] [[Suhoj Su-27|Su-27]], avgust [[1990]]. godine|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:F-16 carrying MALD.jpg|Američki F-16C, partija&lt;br /&gt;proizvodnje 52|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:F-2A_(526)_of_6_Sqn_taxis_at_Andersen_Air_Force_Base,_-5_Feb._2009_a.jpg|[[Japan]]ski Micubiši F-2|desno|mini|250px]]

Aerodinamičke studije, u ranim šezdesetim godinama dvadesetog veka, obezbedile su praktičnu primenu fenomena, poznat kao „vrtložni [[uzgon]],” za povećanje nosivosti [[krilo|krila]], na velikim napadnim uglovima. Tetive korenog dela krila, postepeno se izdužuju sa približavanjem prema trupu i tako se dobije dodatna trouglasta površina, takozvani „strejk”. Pošto je tražena velika agilnost aviona F-16, u borbi u vazdušnom prostoru, njegov je projekat i optimiziran po tome kriterijumu, da bude efikasan i na velikim napadnim uglovima. Dobijeni rezultat toga je vitko delta-krilo, sa uglom strele od 40° između napadne ivice krila i prave na ravan simetrije aviona. Izabran je [[aeroprofil]] NACA 64A-204, sa promenom krivine pomoću automatskog otklanjanja flaperona i pretkrilaca, preko digitalnog [[Sistem komandi leta aviona|sistema komandi leta]], a na osnovu signala sa [[senzor]]a o napadnom uglu i o [[brzina|brzini]] leta, pri manevru aviona.

„Strejk” lokalno ima aerodinamički efekat malog tankog trouglastog krila. Nastao je sa značajnijim produženjem lokalnih tetiva u korenom delu krila. Pravi postepen prelaz od napadne ivice korena krila i nosnog dela trupa i stapa ih u jedinstvenu celinu. On generiše vrtlog velike energije na većim napadnim uglovima krila, što doprinosi porastu uzgona zbog poboljšanog opstrujavanja lokalnh aeroprofila. Na ovaj način je značajno povećan kritični napadni ugao aviona. „Strejk” povećava i strukturalnu nosivost opterećenja u korenu krila, što smanjuje dimenzije lokalne strukture pa i ukupnu masu aviona. Takođe, povećava i raspoloživi unutrašnji prostor za smeštaj goriva i opreme.&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;

=== Komande leta ===
{{glavni članak|Aerodinamika|Sistem komandi leta aviona}}
==== Negativna statička stabilnost ====

F-16 fajting falkon je prvi avion na svetu namerno projektovan tako da bude aerodinamički nestabilan, što znači da je negativna rezerva statičke uzdužne stabilnosti, odnosno da je težište za malo ispred „neutralne tačke” aviona. Ova tehnika značajno poboljšava performanse manevra aviona. Avioni se klasično projektuju sa pozitivnom statičkom stabilnošću, što određuje avionu tendenciju da se sam vraća u svoj prvobitni položaj, posle svakog poremećaja. Međutim, pozitivna statička stabilnost se suprotstavlja pokretljivosti aviona. Ta njegova težnja da zadrži svoj pređašnji položaj, suprotstavlja se želji i naporu [[pilot]]a da izvede manevar aviona. Što je veća pozitivna rezerva stabilnosti, potrebna je veća [[sila]] na horizontalnom repu, ostvarena sa otklonom krmila, za izvođenje željenog manevra. Sa druge strane, avion sa negativnom statičkom stabilnošću, u nedostatku stalne i brze korekcije upravljanja, brzo odstupi od referentne putanje po kojoj se kontroliše let, što je posebno rizično i fatalno za njegovu bezbednost. Odstupanje bi bilo izvedeno velikim ubrzanjem pa i sa velikim i nekontrolisanim opterećenjem, izvan dozvoljene anvelope leta. Prema tome, avion sa negativnom statičkom stabilnošću, lakše i brže pređe iz jednog ravnotežnog stanja u neko drugo, u odnosu na slučaj kada ima pozitivnu statičku stabilnost, ali tada mora postojati poseban namenski nadograđeni sistem, koji je u stanju stabilno održavati njegovo željeno stanje kretanja. Ova tehnika je posebno bitna za [[Lovački avion|lovačke avione]], koji lete u velikom rasponu [[brzina]], od malih podzvučnih do velikih nadzvučnih. Pošto se „neutralna tačka” pomera sa kompresibilitetom strujanja vazduha (u funkciji [[Mahov broj|Mahovog broja]]), od približno 25% do preko 50% [[Srednja aerodinamička tetiva|srednje aerodinamičke tetive]], u nivou te razlike, menja se i rezerva statičke stabilnosti. Znači, da avion sa umerenom statičkom stabilnošću, na malim brzinama, previše je statički stabilan na velikim brzinama i tada mu je teško menjati putanju leta, to jest tada teže manevriše i pri većim komandnim signalima pilota. Zato je najpovoljnije lovce projektovati sa realizovanom umerenom rezervom stabilnosti, što je moguće bližoj nultoj vrednosti, pri svim brzinama leta. Idealno bi bilo da je položaj težišta aviona, posledično i rezerva statičke stabilnosti, adaptivan u funkciji Mahovog broja, pri letu aviona. U tome slučaju bi se i upravljalo sa rezervom statičke stabilnosti u funkciji Mahovog broja. To je principski jedino moguće realizovati sa pretakanjem goriva, ali nije tehnički opravdano sa aspekta procesa automatskog upravljanja, zbog dugog vremenskog trajanja takve radnje (vidi poglavlje&lt;br /&gt; YF-16 CCV).&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;

==== Električne komande leta ====
Osnova za smanjenje i optimizaciju veličine rezerve stabilnosti, po kriterijumu dobrog manevra u široj anvelopi leta aviona F-16 fajting falkon, jesu njegove četvorokanalne [[Sistem komandi leta aviona|električne komande leta]]. Sa njihovom funkcijom, sprečava se tendencija ''bežanja'' aviona sa nominalne kontrolisane putanje leta, pri negativnoj i nedovoljnoj rezervi statičke stabilnosti. Električne komande leta prihvate izraženu želju pilota, preko pomeranja palice / pedala i postave komandne površine u odgovarajuću poziciju, ali istovremeno se brzo mere svi parametri leta, sa [[senzor]]ima. Računar upoređuje željene i izmerene vrednosti parametara leta i brzo određuje i zadaje korekciju, u smeru smanjenja razlike na nulu. Taj proces se odvija na osnovu nekoliko hiljada izmerenih odstupanja vrednosti ostvarenih od željenih parametara leta, koje [[sistem]] brzo obradi i na osnovu čega koriguje komandni signal otklona površina za upravljanje avionom. Zakoni toga upravljanja su optimizirani, u [[softver]]u [[sistem komandi leta aviona|sistema komandi leta aviona]] F-16. Električne komande leta F-16, u svome meniju mogućnosti, sadrže i niz ograničenja za upravljanje oko sve tri ose i upravljanja sa rastom [[uzgon]]a, za bezbedan let aviona u okviru njegove eksploatacione anvelope. Za avion F-16 prag ograničenja je za napadni ugao od 25° i [[faktor aerodinamičkog opterećenja]] &lt;big&gt;n&lt;/big&gt; = 9 odnosno ubrzanje &lt;big&gt;a&lt;sub&gt;z&lt;/sub&gt;&lt;/big&gt; = 9&lt;big&gt;g&lt;/big&gt;.

Na [[prototip]]u YF-17, [[Sistem komandi leta aviona|sistem komandi leta]] zasniva se na rezervnom tradicionalnom [[Hidraulički sistem aviona|hidro-mehaničkom kanalu]], za povećanje pouzdanosti upravljanja. Za razliku od standarda YF-17 prototip YF-16 i serijski F-16 imaju četiri međusobno nezavisna, isključivo elektronska kanala upravljanja sa svakom od komandnih površina. To je daleko naprednije od prenosa komandnog signala preko kinematike do razvodnika hidropokretača, u rezervnom sistemu. Početni razvoj F-16A/B, imao je [[Analogni sistem|analogne]] električne komande leta, kasnije varijante F-16C/B dobile su [[digitalni sistem]], koji je retroaktivno uveden i na prethodno proizvedene avione.

Dvokomorne hidrauličke pokretače komandnih površina napajaju dva ravnopravna [[Hidraulički sistem aviona|hidrosistema]] i jedan pomoćni.&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Technology and Computer Evolution&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cse.dmu.ac.uk/~bb/Teaching/ComputerSystems/Technology&amp;Evolution/Technology&amp;Evolution.htm|title=Technology and Computer Evolution|quote=Technology and Computer Evolution|last=Bramer|first=Brian|date=|format=|publisher=cse.dmu.ac|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080614021944/http://www.cse.dmu.ac.uk/~bb/Teaching/ComputerSystems/Technology%26Evolution/Technology%26Evolution.htm|archivedate=14. 06. 2008|deadurl=yes|df=}}&lt;/ref&gt;

=== Funkcionalnost i ergonomija kabine ===
[[Datoteka:F-18 HUD gun symbology.jpeg|Simbolika gornjeg prikazivača [[F/A-18 hornet]]a, za vreme borbe, slično je i na F-16|desno|mini|250px]]
Jedna od upadljivih karakteristika aviona F-16 fajting falkon jeste izuzetna preglednost pilota iz njegove pozicije u kabini. To je od izuzetnog značaja za vođenje [[Borba vazduh-vazduh|borbe vazduh-vazduh]]. Ispupčena kalota poklopca kabine pruža pilotu preglednost u punom uglu od 360° usmerenja glave, odnosno očiju u horizontalnoj ravni, a u vertikalnoj na dole 40° i 15° bočno. Te karakteristike su daleko bolje, u odnosu na sve starije [[Lovački avion|lovce]] od F-16.

F-16 fajting falkon je prvi serijski avion u kome se koristi ''zavaljeno'' [[Izbacivo sedište|sedište pilota]], sa mogućnošću katapultiranja na nultoj [[Brzina|brzini]] i na nultoj [[Visina leta|visini]]. Efekat ''zavaljenosti'' sedišta je ostvaren sa povećanjem njegovog nagiba, unazad na 30°, za razliku od ranijih standardnih rešenja sa 13-15°. Ovo je urađeno zbog lakšeg pilotovog podnošenja inercijalnih opterećenja, na ubrzanjima u manevru i od 9&lt;big&gt;g&lt;/big&gt;.

Još jedna specifičnost kod F-16 odnosi se na sedište i poklopac kabine. Uređaj za aktiviranje raketnog motora sedišta i poklopac kabine, povezani su sa kratkim užetom. Pri komandi pilota za katapultiranje (izbacivanje) sedišta, prvo se odbaci poklopac te se sa dinamičkim udarom poklopca, preko konopca, aktivira i [[raketni motor]] sedišta. Na taj način, obezbeđen je potreban redosled radnji bez ikakvih dopunskih uređaja. To obezbeđuje i poseban slučaj, pri katapultiranju sedišta na nultoj visini i na nultoj brzini (avion stoji na zemlji). Na ručici za katapultiranje sedišta, redno su povezane komande za odbacivanje kabine i za aktiviranje raketnog motora sedišta. Na ovaj način je obezbeđeno da ako poklopac sa dinamičkim udarom ne aktivira raketni motor to uradi direktna komanda ručicom, koja sledi iza prethodne.

Pošto su na F-16 uvedeni sistemi električnih komandi leta i ''zavaljeno'' izbacivo sedište, stvoreni su preduslovi, a i nužnost, za uvođenje bočne komandne male palice (''džojstika''), umesto centralne, klasične. Sa tim rešenjem je povećana udobnost i efikasnost pilota u toku leta, a posebno u toku vođenja borbe. Ova mala palica nema velike ugaone otklone sa silom suprostavljanja pomeranju, kao klasična, te nije bilo jednostavno za [[pilot]]e da se brzo adaptiraju na nju. Na F-16 je prvi put uveden sistem upravljanja ''HOTAS'' ({{jez-en|hands on throtle and stick}}), pri kome su ruke stalno na palicama, desna na palici komandi leta i leva na ručici ''gasa'' motora. Na palicama su i prekidači za upravljanje sa avionskim sistemima, tako da se obavljaju sve radnje u toku leta bez potrebe skidanja ruku sa palica. Posle F-16 praktično svi [[lovački avion]]i primenjuju ''HOTAS'' sistem.

F-16 poseduje nišansku glavu, gornji prikazivač ({{jez-en|head-up display (HUD)}}), na kojoj se prikazuju parametri leta i upotrebe naoružanja. Kada bi pilot bio primoran da te podatke prati samo na tome prikazivaču, stalno bi mu glava i pogled bili usmereni u prednji unutrašnji deo kabine i tada ne bi dovoljno dobro pratio šta se dešava u okruženju aviona. To bi mu slabilo uslove i koncentraciju na vođenje borbe. Zato je opremljen i sa kacigom, na čijem viziru su prenete te informacije, tako da on može i da okreće glavu, da prati okruženje, a da istovremeno ima na raspolaganju podatke sa nišanske glave. Ovaj sistem je uveden na avionima od partije proizvodnje 40 pa na dalje, posebno se koristi pri upotrebi [[raketa]] vazduh-vazduh. Pri navođenju rakete, ista prati pokret glave pilota, odnosno pravac u kome pilot gleda. Sistem je prvi put primenjen u operacijama u [[Rat u Iraku|ratu u Iraku]].

Pilot dobija detaljne informacije iz multi-funkcionalnog prikazivača ({{jez-en|multi-function displays (MFD)}}), o letu aviona i o statusu njegovih sistema. On prikazuje radarsku sliku, mapiranje, važne informacije o [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motoru]], [[stajni trap vazduhoplova|stajnim organima]], linijama podvešavanja spoljnih tereta, količini goriva i statusu oružja. U početku, F-16A/B je imao samo jednu crno-belu katodnu cev, koja je služila kao ekran prikazivača informacija sa različitim tradicionalnim simbolima. To je zamenjeno sa prikazivanjem u boji, na bazi tečnih kristala, na partijama proizvodnje 50/52, a u partiji 60 uvedena su u funkciju tri prikazivača. Sa programiranjem i izmenom boja i sistemom slika u slici, moguće je simulirati punu taktičku situaciju na ekranu, na pokretnoj mapi.&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Variants&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon&quot;&gt;{{cite web|url=http://fas.org/man/dod-101/sys/ac/f-16.htm|title=F-16 Fighting Falcon|quote=F-16 Fighting Falcon|author=|date=|format=|publisher=fas|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2019-10-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008072627/https://fas.org/man/dod-101/sys/ac/f-16.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;taken from the cockpit of an F-16 launching a Sidewinder missile&quot;&gt;{{cite web|url=http://theaviationist.com/2014/03/03/rdaf-missile-selfie/|title=taken from the cockpit of an F-16 launching a Sidewinder missile| quote =taken from the cockpit of an F-16 launching a Sidewinder missile|last=Cenciotti|first=David| date =| format = |publisher=theaviationist| location = | language = engleskom |accessdate = 17. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AN/APG-80 F-16 AESA Radar&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.northropgrumman.com/Capabilities/anapg80aesaradar/Pages/default.aspx|title=AN/APG-80 F-16 AESA Radar|quote=AN/APG-80 F-16 AESA Radar|author=|date=|format=|publisher=northropgrumman|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2015-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402155549/http://www.northropgrumman.com/Capabilities/anapg80aesaradar/Pages/default.aspx}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F BLOCK 60 / F-16V&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_2.html#m5|title=F-16E/F BLOCK 60 / F-16V|quote=F-16E/F BLOCK 60 / F-16V|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=17. 3. 2015.|archive-date=2020-04-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200405063101/http://www.airvectors.net/avf16_2.html#m5|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article10.html|title=F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics| quote =F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 17. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

{| style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:F16 Cockpit, Asian Aerospace 2006.JPG|286px]]
|[[Datoteka:F-16C cockpit m02006112700032.jpg|227px]]
|[[Datoteka:F16PilotNationalGuard.jpg|174px]]
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Kabina zemaljskog trenažera'''
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Pogled pilota, iz [[Izbacivo sedište|sedišta]] F-16'''
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Snimak u kabini F-16'''
|}

[[Datoteka:F-16D ACAT Aircraft.jpg|F-16D sa automatskim praćenjem konfiguracije terena|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:AN-APG-68 radar, Westinghouse, 1978 - National Electronics Museum - DSC00415.JPG|Radar AN/APG-68|desno|mini|250px]]

=== Radar ===
Avioni varijante F-16A/B, bili su opremljeni impulsno doplerovim [[radar]]om AN/APG-66, koji je integrisan u sistem za upravljanje vatrom. Njegova ravna rešetkasta antena, projektovana je tako da se uklapa u uski nosni deo trupa F-16. Poseduje četiri režima rada u zadacima vazduh-vazduh i sedam u vazduh-zemlja, u dnevnim, noćnim i u svim [[Meteorologija|meteorološkim]] uslovima. Otkriva ciljeve na zemlji, na udaljenosti od 37 do 56&amp;nbsp;km, a u vazduhu na 46 do 74&amp;nbsp;km. Automatski zahvata cilj na rastojanju od 9&amp;nbsp;km. Novija varijanta APG-66(V)2 ima jači procesor, veću izlaznu [[Snaga (fizika)|snagu]], povećanu pouzdanost i otpornost na ometanje. Nadogradnjom, dobijena je nova varijanta APG-66(V)2A, sa većom brzinom rada i sa većom memorijom. Razvijena je i varijanta APG-66(V)3 za [[Tajvan]], koji može da vodi [[raketa|rakete]] AMRAAM.

Falkon F-16C/D, opremljen je sa radarom AN/APG-68, koji je nastao sa daljim razvojem prethodnih. AN/APG-68 ima veći domet i rezoluciju, kao i 25 režima rada, uključujući i mapiranje terena. U režimu otkrivanja i praćenja zemaljskih ciljeva, doplerski izoštrava signal i skenira i istovremeno prati do 10 ciljeva. Integrisan je u avionski napadno-navigacijski sistem i obezbeđuje kontinualno osvetljenje cilja i poluaktivno navođenje rakete srednjeg dometa AIM-7 „Sperou” ({{jez-en|AIM-7 Sparrow}}). Naprednija partija proizvodnje 50/52 F-16, u početku je bila opremljena radarom AN/APG-68 (V) 5, koji ima sofisticiran procesor signala, zasnovan na savremenoj tehnologiji. Kasniji avioni iz te partije, opremljeni su sa AN/APG-68 (V) 9, kome je povećan opseg detekcije za 30%, u režimu vazduh-vazduh. Može da mapira teren, sa visokom rezolucijom slike, otkriva i prepoznaje ciljeve.

U avgustu [[2004]]. godine, potpisan je ugovor za dalji razvoj radara AN/APG-68, u novi standard (V) 10, za avione F-16 iz partije 40/42/50/52. Ovaj radar omogućiće avionima F-16, u svim vremenskim uslovima, otkrivanje i gađanje ciljeva sa preciznim oružjem i korišćenje [[Globalni pozicioni sistem|globalnog pozicionog sistema]] (GPS).

F-16E/F opremljen je sa radarom AN/APG-80, sa aktivnim elektronskim skeniranjem i tako je on postao jedan od tri [[lovački avion|lovačka aviona]] u svetu, koji poseduju takav sistem.&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F BLOCK 60 / F-16V&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The AN/APG-66 Radar&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.avitop.com/interact/radar.htm|title=The AN/APG-66 Radar| quote =The AN/APG-66 Radar|author = | date =| format = |publisher=avitop| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Active Electronically Steered Arrays&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ausairpower.net/aesa-intro.html|title=Active Electronically Steered Arrays| quote =Active Electronically Steered Arrays|author =Dr Carlo Kopp | date =27. 1. 2014| format = |publisher=ausairpower| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APG-83 Scalable Agile Beam Radar (SABR) for the F-16&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.northropgrumman.com/Capabilities/SABR/Pages/default.aspx|title=APG-83 Scalable Agile Beam Radar (SABR) for the F-16|quote=APG-83 Scalable Agile Beam Radar (SABR) for the F-16|author=|date=|format=|publisher=northropgrumman|location=|language=engleskom|accessdate=18. 3. 2015.|archive-date=2015-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20150317062900/http://www.northropgrumman.com/Capabilities/SABR/Pages/default.aspx}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raytheon and Northrop Grumman battle over F-16 radars&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article2606.html|title=Raytheon and Northrop Grumman battle over F-16 radars| quote =Raytheon and Northrop Grumman battle over F-16 radars|last=Shamim|first=Asif| date =7. 11. 2007| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Pogon ===
Sistem pogona aviona F-16 fajting falkon, sastoji se iz jednokanalnog podtrupnog [[Uvodnik vazduha|uvodnika vazduha]] fiksne geometrije, [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočnog turbomlaznog motora]] i mlaznice, sa promenljivim izlaznim presekom. Sa početnim zahtevima uslovljena je unifikacija motora [[Prat end Vitni]] ({{jez-en|Pratt &amp; Whitney}}) PW F100-PW, za lovce F-16 i [[F-15 igl]]. Na avionima F-16 prvih partija proizvodnje, primenjivao se motor [[Prat end Vitni F100|PW F100-PW-200]], neznatno izmenjen u odnosu na osnovnu verziju PW F100-PW-100, koji se koristio na [[F-15 igl]]. Stepen dvoprotočnosti motora PW F100-PW je 0,7, a vreme opsluživanja svedeno je na rad od 2 čovek-sata po jednom satu leta aviona. Zahtevi [[Američko ratno vazduhoplovstvo|američkog vazduhoplovstva]] bili su blaži, do 3 čovek-sata rada po jednom satu leta.

U tabeli desno, prikazane su verzije motora, koji su integrisani u varijante i partije proizvodnje aviona F-16. [[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motori]] su kroz modifikacije i razvoj poboljšavani, u domenu pouzdanosti rada, povećanja potiska, ekonomičnosti eksploatacije i većoj unifikaciji. U okviru toga nastojanja razvijen je i F100-PW-220/220E, koji je rezultat nastojanja [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]], da obezbedi univerzalni motor za [[Lovački avion|lovačke avione]]. Taj program, poznat je pod nezvaničnim nazivom „veliki borbeni motor”, koji je promovisan na avionu F-16.

U okviru nastojanja da se poboljša motor F-16, podržavana je i konkurencija između firmi Prat end Vitni i [[Dženeral elektrik]], tako da je prihvaćen i motor GE F110-GE-129 za partiju 50, a za partiju 52 suparnički PW F100-PW-229. Motor GE F110-GE-132 razvijen je za avione F-16, iz partije 60, za [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Arapske Emirate]]. On je najveći od svih primenjivanih na tome avionu.&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Variants&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F BLOCK 60 / F-16V&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F100-PW-100/-200 &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/systems/f100.htm|title=F100-PW-100/-200 | quote =F100-PW-100/-200 |author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D Block 30/32 – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article6.html|title=F-16C/D Block 30/32 – History| quote =F-16C/D Block 30/32 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F110&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/systems/f110.htm|title=F110| quote =F110|author = | date =| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pratt and Whitney F100 engine&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/airplane/turbparts.html|title=Pratt and Whitney F100 engine|quote=Pratt and Whitney F100 engine|author=|date=|format=|publisher=grc.nasa|location=|language=engleskom|accessdate=20. 3. 2015.|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321223758/http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/airplane/turbparts.html}}&lt;/ref&gt;
{{-}}
{| border=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;  cellpadding=&quot;2&quot;
|+'''Motori, po partijama i varijantama proizvodnje aviona.&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Advanced F-16 Block 50/52/60&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F BLOCK 60 / F-16V&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.flightglobal.com/news/articles/dubai-09-lockheed-adds-probe-to-f-16-to-attract-india-334938/|title=Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India| quote =Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India|author = Stephen Trimble Washington DC| date = 16. 11. 2009| format = |publisher=flightglobal| location = | language = engleskom |accessdate = 18. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;'''
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!Part.
!Varijanta
!Motor
!Potisak
!Fotografija [[Vazduhoplovni motor|motora]] [[PW F100]]
|-
| 1
|F-16A / B
|PW F100-PW-200
| 106,0&amp;nbsp;kN
|rowspan=&quot;13&quot;|[[Datoteka:Pratt and Whitney F100-100 Turbofan Engine (6586571331).jpg|420px]]
|-
| 5
|F-16A / B
|PW F100-PW-200
| 106,0&amp;nbsp;kN
|-
| 10
|F-16A / B
|PW F100-PW-200
| 106,0&amp;nbsp;kN
|-
| 15
|F-16A / B
|PW F100-PW-200
| 106,0&amp;nbsp;kN
|-
| 20
|F-16A / B
|PW F100-PW-200
| 106,0&amp;nbsp;kN
|-
| 25
|F-16C / D
|PW F100-PW-220E
| 105,7&amp;nbsp;kN
|-
| 30
|F-16C / D
|GE F110-GE-100
| 128,9&amp;nbsp;kN
|-
| 32
|F-16C / D
|PW F100-PW-220E
| 105,7&amp;nbsp;kN
|-
| 40
|F-16C / D
|GE F110-GE-100
| 128,9&amp;nbsp;kN
|-
| 42
|F-16C / D
|PW F100-PW-220E
| 105,7&amp;nbsp;kN
|-
| 50
|F-16C / D
|GE F110-GE-129
| 131,6&amp;nbsp;kN
|-
| 52
|F-16C / D
|PW F100-PW-229
| 129,4&amp;nbsp;kN
|-
| 60
|F-16E / F
|GE F110-GE-132
| 144,6&amp;nbsp;kN
|}

{{-}}
{| style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Pratt &amp; Whitney F100 F-15 engine undergoing testing.jpg|250px]]
|[[Datoteka:F-16 reactor.JPG|220px]]
|[[Datoteka:F-16 Fighting Falcon engine.jpg|220px]]
|}
&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;'''Motor PW F100-PW-200, na probnom stolu i mlaznik sa mehanizmom za promenu njegovog izlaznog preseka.'''&lt;/div&gt;

=== Naoružanje ===

F-16 fajting falkon poseduje vatreno, raketno i bombardersko naoružanje, sisteme za elektronsku borbu i za pasivnu i aktivnu zaštitu. Raketno i bombardersko naoružanje, alternativno se kombinuje zajedno sa kontejnerima elektronske opreme i sa dopunskim rezervoarima [[gorivo|goriva]], na devet podvesnih tačaka, nosivosti do 6.800&amp;nbsp;kg. U zavisnosti od [[masa|mase]] podvešenih spoljnih tereta, određena je i granica anvelope leta po [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|faktoru aerodinamičkog opterećenja]], n = 5,5 – 9. Od ukupnih jedanaest podvesnih tačaka, dve su na krajevima krila rezervisane samo za stalno nošenje raketa AIM-9 Sajdvinder, a ostalih devet su za kombinovanje alternativnog nošenja spoljneg tereta, šest ispod [[krilo|krila]] i tri ispod [[trup (avion)|trupa]].&lt;ref name=&quot;F-16 FIGHTING FALCON&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Aero80&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon – Specifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.aerospaceweb.org/aircraft/fighter/f16/|title=F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter| quote =F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter|author = | date =| format = |publisher=aerospaceweb| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;
* '''Vatreno naoružanje''' sačinjava jedan četvorocevni [[top]], tipa M61A1 Vulkan, kalibra od 20&amp;nbsp;mm, sa bojevim kompletom od 511 granata.

{| style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:F-16 M61.jpeg|200px]]&lt;div style=&quot;text-align:center;padding-right:2.5em;&quot;&gt;Top M61A1 kao eksponat&lt;/div&gt;
|[[Datoteka:F16cannon.JPG|225px]]&lt;div style=&quot;text-align:center;padding-right:1.5em;&quot;&gt;Izlaz iz topa M61A1&lt;/div&gt;
|-
|[[Datoteka:F-16C Fighting Falcon fires an AIM-9 Sidewinder.jpg|210px]]&lt;div style=&quot;text-align:center;padding-right:2em;&quot;&gt;F-16C je lansirao&lt;br /&gt;[[raketa|raketu]] ''Sajdvinder''&lt;/div&gt;
|[[Datoteka:F-16 releases four flares.jpg|210px]]&lt;div style=&quot;text-align:center;padding-right:2em;&quot;&gt;F-16 lansira&lt;br /&gt;zaštitne IC mamce&lt;/div&gt;
|-
|[[Datoteka:HAF F-16D Block 52.jpg|F-16D sa prikazanim asortimanom naoružanja|desno|mini|220px]]
[[Datoteka:F-16 Fighting Falcon.jpg|F-16 sa podvesnim teretima u letu|desno|mini|220px]]
|
[[Datoteka:General Dynamics F-16A-15 (SN 81-0741) 060905-F-1234S-036.jpg|Bombardovanje F-16C sa Mk 82|desno|mini|210px]]
|}

* '''Raketno naoružanje'''
** Vazduh-vazduh
*** 2 × AIM-7 Sperou
*** 6 × AIM-9 Sajdvinder ili
*** 6 × IRIS-T ili
*** 6 × AIM-120 AMRAAM ili
*** 6 × Piton-4
** Vazduh-tlo (zemlja / more)
*** 6 × AGM-45 Šrik
*** 6 × [[AGM-65 maverik|AGM-65 Maverik]]
*** 6 × AGM-88 Harm (protiv-radarska)
*** 2× AGM-84 Harpun (protiv-brodska) ili
*** 4× AGM-119 Pingvin (protiv-brodska)
* '''Bombardersko naoružanje'''
** Klasične bombe
*** 4 × Mark 84 bombe opšte namene
*** 8 × Mark 83 GP bombe
*** 12 × Mark 82 GP bombe
*** 8 × Bombe malog prečnika
*** B61 [[Nuklearno oružje|Atomska bomba]]
** Kasetne bombe
*** 2 × CBU-87 Bomba sa kombinovanim efektom
*** 2 × CBU-89 Gator bomba
*** 2 × CBU-97 Senzor fugasno oružje
** Navođene bombe
*** 4 × GBU-10 Pavevaj II
*** 6 × GBU-12 Pavevaj II
*** 6 × Pavevaj-serije laserski-vođenih bombi
*** 4 × JDAM
** '''Podvesni kontejneri'''
*** 4 × LAU-61/LAU-68 lanseri nevođenih raketa vazduh-zemlja, svaki sa po raketa 19 × 70&amp;nbsp;mm / 7 Hidra 70 (alternativno)
*** 4 × LAU-5003 lanseri nevođenih raketa vazduh-zemlja, svaki sa po raketa 19 × CRV7 od 70&amp;nbsp;mm
*** 4 × LAU-10 lanseri nevođenih raketa vazduh-zemlja, svaki sa po raketa 4 × Zuni od 127&amp;nbsp;mm
*** SUU-42A/A lanser patrona (malih raketa) ''IC'' i protivradarskih ''mamaca''. ''IC'' mamci su zapaljene baklje, a protiv-radarski su listići staniola. Ugrađuju se integralno u konturu i strukturu aviona, a dopunski se podkačinju za duže prelete preko neprijateljske teritorije.
*** AN/ALQ-131 &amp; AN/ALQ-184 ECM (kontejner sa opremom za elektronske protiv-mere)
*** LANTIRN, Lokid Martin Sniper XR &amp; LITENING –napadno–navigacijski sistem sa ''IC'' senzorom
*** 3 × 300/330/370 Podvesni rezervoari sa 3 × 1.136/1.249/1.400 litara goriva, za povećanje doleta i vremena ostajanja u vazduhu.

== Varijante aviona F-16 ==
Standardi aviona F-16 obeleženi su rastućim brojevima partije lansiranja proizvodnje, koji naznačavaju nadogradnje. Partije se odnose na jednosede i dvosede avione. Nadogradnja je u domenu različitih softvera i hardvera sistema, usklađivanja oružja i strukturnih poboljšanja. Pokrenu se tokom određenog vremena i postepeno se realizuju na avionima, tokom njihove proizvodnje. Sve partije, koje se završavaju sa brojem „0” (na primer, partija 30) poseduju GE F110-GE motor, a partije koje se završavaju sa brojem „2” (na primer, partija 32), opremljene su sa P&amp;WF100-PW.

Avioni F-16 su proizvedeni u skladu sa standardima partija proizvodnje, ali bilo je i mnogo drugih većih zahvata u varijantama sa značajnim promenama i razlikama. Ove ostale značajnije promene su rezultat uloga specijalizacije u nameni, kao što su bliska vazdušna podrška i izviđanje ili promene po porudžbini kupaca. Neke varijante su razvijene za istraživanje, ispitivanje i proveru novih [[tehnologija]]. Projekat F-16, inspirisao je razvoj nekoliko sličnih aviona, za koje se smatra da su njegovi derivati. Stariji standardi F-16, koji su ''penzionisani'', firma [[Boing]] ih je modifikovala u avione bez pilota, a kao takvi se koriste za leteće mete, za vežbanje i proveru gađanja u vazdušnom prostoru. To su takozvani „trutovi”.&lt;ref name=&quot;F-16 Variants&quot;/&gt;

=== Osnovne varijante ===
==== F-16A/B ====
F-16 je jednosed, a F-16B je dvosed, početne su varijante serijske proizvodnje i upotrebe. Ove varijante, proizvodile su se u partijama 1, 5, 10 i 20. U partiji 15, napravljena je prva velika promena na F-16. Povećana je površina horizontalnog stabilizatora. To je najbrojnija varijanta F-16, sa proizvedenih 475 primeraka.&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.voodoo-world.cz/falcon/versions.html|title=F-16 Versions| quote =F-16 Versions|author = | date =| format = |publisher=voodoo-world| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article3.html|title=F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History| quote =F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

;Partija 1/5/10:
[[Datoteka:Image-PAF F-16B Lahore.jpg|F-16B, dvosed|desno|mini|250px]]

U partiji 1 proizvedno je ukupno 23 aviona F-16 fajting falkon, uključujući i 22 F-16B. Avioni iz ove partije, prepoznatljivi su po crnom nosnom delu trupa. Malo se međusobno razlikuju sve tri partije. Najviše primeraka proizvedeno je u partiji 10, ukupno 312, a 197 u partiji 5. Primećeno je da crni nos aviona povećava njegovu uočljivost, te je u partiji 5 promenjen u sivu boju. Tokom njegove eksploatacije primećeno je da se u prostoru strukture trupa skuplja atmosferski talog, što je oklonjeno u partiji 5, sa posebnim otvorima za njegovo odvođenje. U partiji 10 smanjena je upotreba [[titanijum]]a, zamenjen je sa novom tehnologijom korišćenja aluminijuma u izradi dotične srukture. Takođe je usavršena i tehnologija izrade saćastih delova strukture.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History&quot;/&gt;

;Partija 15:
[[Datoteka:F-16 MLU of Belgian Air Force's Solo Display Team (reg. FA-133), taxiing 2, Radom AirShow 2005, Poland.jpg|[[Belgija|Belgijski]] F–16AM (partija 15)|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:F-16 Fighting Falcon.jpg|F-16C američkog ratnog vazdhoplovtva|desno|mini|250px]]

Prva veća promena na avionu F-16 napravljena je u pariji 15. Tada je povećana površina horiontalnog repa, za približno 25%, što mu je povećalo efikasnost na malim brzinama. Uveden je poboljšani [[radar]] AN/APG-66(V)2 i povećana je spoljna nosivost, ispod krila. Ugrađena je nova sigurnija UHF radio-stanica. Partija proizvodnje 15 je najbrojnija, poslednji avioni iz te partije isporučeni su [[Tajland]]u [[1996]]. godine.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History&quot;/&gt;

;Partija 15 OCU:
Serijska proizvodnja partije 15, počela je tokom proizvodnje motora PW F100-PW-220, kada je isti bio dostupan. Nadogradnja je urađena sa uvođenjem: širokougaonog gornjeg pokazivača, radio visinomera, [[laser]]sko-[[inercija]]lnog sistema za navigaciju, moćnijeg [[procesor]]a i [[softver]]a za konverziju podataka leta i statusa avionskih [[sistem]]a. Osposobljen je da radar APG-66(V) 2 otkrije i osvetli cilj izvan vizuelnog polja i da navodi raketu AIM–120 AMRAAM.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History&quot;/&gt;

;Partija 20:
U partiji 20, dodate su na varijantama aviona F-16A/B neki od elemenata nadogradnje iz partija 50/52: poboljšani su radar APG-66(V) 3 sa kontinualnim osvetlenjem cilja i poluaktivnim navođenjem rakete srednjeg dometa AIM-7 sperou i AIM–120 AMRAAM, integrisana je raketa AGM-84 harpun i napadno-navigacijski sistemom, sa [[Infracrvena svetlost|IC]] [[senzor]]om, tako zvani LANTIRN.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16A/B, Block 1/5/10/15/15OCU/20 – History&quot;/&gt;

==== F-16C/D ====
[[Datoteka:F16c.jpg|F-16C (partija 25)|desno|mini|250px]]

F-16C je unapređeni jednosed, a F-16D je njegov pandan dvosed. Njihova proizvodnja, počela je [[1984]]. godine, u partiji 25, sa poboljšanon kabinom, avionskom opremom i [[radar]]om. F-16C/D dejstvuju u svim vremenskim uslovima, sa i bez vizuelnog kontakta sa ciljem, sa [[raketa]]ma vazduh-vazduh AIM-7 i AIM-120. Kasniji standard aviona F-16C/D je iz poboljšanih partija proizvodnje 30/32, 40/42, 50/52.&lt;ref name=&quot;F-16 Origins&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D Block 30/32 – History&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D block 25 – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article5.html|title=F-16C/D block 25 – History| quote =F-16C/D block 25 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D Block 50/52 – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article9.html|title=F-16C/D Block 50/52 – History| quote =F-16C/D Block 50/52 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 20. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

;Partija 25:
Avion F-16C iz partije 25, poleteo je prvi put u [[jun]]u 1984. godine, a uveden je operativnu upotrebu u [[septembar|septembru]]. Partija 25 je poboljšani multinacionalni standard, u okviru nove varijante proizvođene i u Evropi. Uveden je radar tipa AN/APG-68, većeg dometa veće rezolucije, sa većim brojem režima rada (modova).

[[Datoteka:IAF F-16D.jpg|[[Izrael]]ski F-16D, partija 40|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:RSAF F-16 in alert fighter taxi-ing.jpg|[[Singapur]]ski F-16C partija 52, [[2008]]. godina|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:Krzesiny 11RB.JPG|[[Poljska|Poljski]] F-16C iz partije 52+, [[2006]]. godine|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:Oferet-Yetzuka-F16I.jpg|[[Izrael]]ski F-16 iz partije 52+|desno|mini|250px]]

Modernizovana je kabina sa širokougaonim gornjim pokazivačem, nadograđena elektronika, pojačana je struktura, poletna težina se uvećala. Uvedeno je poboljšano upravljanje sa vatrom i računar za upravljanje sistemima i radarski visinomer. U ovoj partiji proizvodnje uveden je [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] P&amp;W F100-PW-200, a kasnije je nadograđena varijanta P&amp;W F100-PW-220E.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D block 25 – History&quot;/&gt;

;Partija 30/32:
Ovo je prva partija u kojoj je zamenjen tradicionalni motor P&amp;W F100-PW, sa GE F110-GE.
Prvi avion iz partije 30, ušao je u operativnu upotrebu [[1987]]. godine. Glavna razlika, u odnosu na prethodne varijante, je uvedeni radar AGM-88 HARM, spregnut sa raketom AIM-120. U partiji 30D uveden je usisnik, sa većim protokom vazduha za napajanje motora GE F110-GE, sa većim potiskom i sa većim zahtevom za veću količinu vazduha. U partiji 32 zadržan je prethodni manji usisnik, za napajanje motora P&amp;WF100-PW, sa vazduhom.

Ukupno je proizvedeno 733 aviona, u partiji 30/32, koji su uvedeni u operativnu upotrebu u šest država.

[[Američko ratno vazduhoplovstvo]], uvelo je u operativnu upotrebu i partiju proizvodnje 32H/J, iz [[1986]]. i 1987. godine. Oni su služili za demonstracione letove. U nacionalnoj gardi su bili u operativnoj upotrebi iz partije proizvodnje 30/32, u kojima su uključena poboljšanja na napadno-navigacijskom sistemu (inercijalna platforma i [[globalni pozicioni sistem|GPS]]) i [[sistem]] za elektronsko ratovanje.&lt;ref name=&quot;F-16C/D Block 30/32 – History&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;

;Partija 40/42 (F-16CG/DG noćni falkon):

Uvedena su poboljšanja, sa partijama 40/42, za eksploataciju aviona u svima uslovima vidljivosti i u svim vremenskim uslovima, sa pasivnom protiv-raketnom i protiv-radarskom zaštitom. U toj funkciji i nameni obeležen je kao F–16CG/DG („Noćni falkon”). U tim partijama integrisano je dopunsko kontejnersko oružje, sa kasetnim bombama i EGBU-27 Pavivej „kontejner-lanser”. Uveden je i sistem za noćno osmatranje i izviđanje (na bazi IC [[senzor]]a), [[2004]]. godine. U okviru partija 40/42, proizvedeno je 615 aviona F-16, koji su u operativnoj upotrebi u 5 zemalja.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D Block 40/42 – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article7.html|title=F-16C/D Block 40/42 – History| quote =F-16C/D Block 40/42 – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

;Partija 50/52:

Prvi avioni, iz ovih partija, isporučeni su [[1991]]. godine, a opremljeni su sa napadno-navigacijskim sistemom sa ''džipiesom'', savremenim raketama AGM-88 HARM, JDAM, JSOW i WCMD. Partija 50 je sa motorom F110-GE-129, a 52 sa F100-PW-229.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D Block 50/52 – History&quot;/&gt;

;Partija 50/52 plus:

Partija proizvodnje 50/52 plus podešena je prema [[izrael]]skim zahtevima i u odnosu na osnovni avion, karakterišu je: spoljni priljubljeni rezervoari goriva, na trupu, radar APG-68(V9), generator kiseonika (OBOGS) i poseban pokazivač na viziru kacige JHMCS.

Rezervoari su postavljeni bočno, iznad krila, na trupu (kao i na nekim varijantama [[F-15 igl]]a) od 1.400&amp;nbsp;kg, a svi dvosedi imaju još i po 850 litara.

[[Poljska|Poljskoj]] je isporučeno 36 aviona F-16 iz partije proizvodnje 52. septembra 2006. godine i to jednosedi F-16 i dvosedi F-16D. [[Grčka|Grčkoj]] je isporučeno 48 primeraka F-16 [[22. maj]]a 2008. godine. Isto iz partije proizvodnje 52, isporučeno je i [[Pakistan]]u 18 primeraka aviona u ovom standardu.&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16C/D Block 50/52 – History&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon News Poland takes delivery of first F-16 Block 52+&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article1975.html|title=F-16 Fighting Falcon News Poland takes delivery of first F-16 Block 52+| quote =F-16 Fighting Falcon News Poland takes delivery of first F-16 Block 52+|last=Vanhastel|first=Stefaan| date = 15. 9. 2006| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

==== F-16E/F ====
F-16E je jednosed, a F-16F je njegov pandan dvosed, najnovije varijante aviona F-16. Partija 60, njihove proizvodnje, zasnovana je na varijanti F-16C/D iz partije proizvodnje 50/52, a razvijeni su po narudžbini [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. Odlikuje se poboljšanim radarom AN/APG-80, sa aktivnim elektronskim skeniranjem, inovacijom elektronske opreme, spoljnim rezervoarima goriva prilepljenim duž bočnih strana trupa i sa jačim motorom GE F110-132.&lt;ref name=&quot;F-16E/F BLOCK 60 / F-16V&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;
;Partija 60:
Partija 60 je nastala na osnovu F-16C/D, iz partije proizvodnje 50/52, sa poboljšanom funkcijom radara, avionske opreme i nošenja spoljneg trupnog rezervoara za [[gorivo]], što je specifirano i prodato samo [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Glavna razlika od prethodnih partija proizvodnje je radar AN/APG-80, sa aktivnim elektronskim skeniranjem, koji omogućava avionu da istovremeno prati i uništava ciljeve na zemlji i u vazduhu. Partija 60 je opremljena motorom GE F110-GE-132, sa sistemom za elektronsko ratovanje i za samozaštitu. Ovaj avion je sposoban da nosi sav asortiman naoružanja kao i ostali F-16, kao i rakete dugog dometa vazduh-vazduh AIM-132 i vazduh-zemlja AGM-84E. Dopunski trupni rezervoari goriva su kapaciteta 2.045 litara, sa čime se oslobađaju podvesne tačke za nošenje raznog raketnog i bombarderskog naoružanja, a značajno se povećava dolet.

Izvršena je visoka sofisticirana integracija avionskih sistema, uz upotrebu optičkih provodnika preko magistrale podataka MIL-STD-1773 (umesto standardne ranije MIL-STD-1553). Sa ovim je postignuto ubrzanje obrade i razmene podataka za 1.000 puta. Na ovoj varijanti aviona, integrisani su [[laser]]ski mamci za IC rakete, kao na [[F-35]].

Razvoj, ovoga standarda F-16, finansirali su [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] sa tri milijarde dolara, stim da im se deo ulaganja povrati u slučaju prodaje aviona trećim zemljama. Ovo je prvi put u istoriji SAD da izvezu bolji avion od uvedenog u operativnu upotrebu u svome ratnom vazduhoplovstvu.&lt;ref name=&quot;F-16E/F BLOCK 60 / F-16V&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16E/F block 60 – Structure &amp; Avionics&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;

==== F-16IN ====
;Partija 70:
U toku su pregovori sa [[Indija|Indusima]] o opremanju njihovog vazduhoplovstva sa specijalizovanom varijantom F-16IN, baziranom na F-16E iz partije 60, sa spoljnim rezervoarima [[gorivo|goriva]] na trupu, [[radar]]om AN/APG-80 AESA, motorom F110-132A sa sistemom upravljanja FADEC, sistemom za elektronsko ratovanje, IC pretraživačem i sistemom za prilagođavanje boja stakla kabine i vizira kacige pilota. Predviđeno je da na desnoj strani aviona bude postavljena fleksibilna priključna cev, za dopunjavanje sa [[gorivo]]m u vazduhu.&lt;ref name=&quot;Dubai 09: Lockheed adds probe to F-16 to attract India&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Versions&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 maker Lockheed mounts an India campaign&quot;&gt;{{cite web|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/F-16-maker-Lockheed-mounts-an-India-campaign/articleshow/2706209.cms?|title=F-16 maker Lockheed mounts an India campaign| quote =F-16 maker Lockheed mounts an India campaign|last=Pandey|first=Vinay| date =17. 1. 2008| format = |publisher=timesofindia.indiatimes| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Ostale varijante ===
F-16 fajting falkon, veoma je često služio kao osnova i platforma za razvoj sličnih aviona i za proveru efikasnosti uvođenja novih tehnologija. Sa tom svrhom ima veoma mnogo varijanti sa različitim rešenjima i opitima.

==== Azijski derivati F-16 ====
{{glavni članak|F-CK-1 čing kuo}}
;F-CK-1 čing kuo:
[[Datoteka:IDF Pre-production.jpg|Prototip F-CK-1A čing kuo|desno|mini|250px]]

Zbog političkih prepreka da [[Sjedinjene Američke Države|Amerika]] isporuči [[Tajvan]]u avione F-16 ili F-20, pristupilo se njihovom vlastitom razvoju, uz tehničko-tehnološku pomoć i saradnju. Na Tajvanu, koncipiran je dvomotorni borbeni avion u [[1980]]. godini, a njegova realizacija je pokrenuta posle dve godine. U pružanju tehnološke podrške učestvovalo je više američkih kompanija, na čelu sa [[Dženeral dajnamiks]]om. Razvijani avion nije bio kopija F-16, ali je projektovan pod dominantnim uticajem njegovih karakterističnih rešenja. Sličan je raspored komandnih površina, ugradnja motora itd. Takođe je bilo prisutno dosta uticaja rešenja sa F-5, koji je tradicionalno u naoružanju tajvanske vojske.

U [[decembar|decembru]] [[1988]]. godine, avion je dobio naziv F-CK-1 čing kuo, u kome je i ime njihovog umrlog predsednika Čjang Čing Kua. Prvi, od četiri [[prototip]]a (3 jednoseda i 1 dvosed), poleteo je [[28. maj]]a [[1989]]. godine. Ukupno je proizvedeno 130 aviona F-CK-1 čing kuo (102 jednoseda i 28 dvoseda) u vremenskom razdoblju od [[1994]]-[[2000]]. godine.&lt;ref name=&quot;AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m1|title=AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER|quote=AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.|archive-date=2019-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905085833/http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ching-Kuo (IDF) Multirole Fighter Jet, Taiwan&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airforce-technology.com/projects/ching/|title=Ching-Kuo (IDF) Multirole Fighter Jet, Taiwan| quote =Ching-Kuo (IDF) Multirole Fighter Jet, Taiwan|author = | date =| format = |publisher=airforce-technology| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

;F-2 micubiši:
{{glavni članak|F-2 micubiši}}
Lokid je u [[Japan]]u razvio, sa japanskom opremom, avion F-2 micubiši, na osnovu F-16C. Pošto je Japan ostrvska zemlja, specifičan im je vazdušni prostor koji štite iznad mora, te su bili specifični i zahtevi. Avionu je povećana spoljna nosivost, sa povećanim kompozitnim [[krilo|krilima]] sa podvešene četiri protiv-brodske rakete. Izmenjen je poklopac kabine, vraćen je ojačani klasičan, zbog češćeg udara morskih ptica (galebova).

[[Datoteka:KAI_T-50_Golden_Eable_by_Ryabtsev.jpg|T-50 golden igl|desno|mini|250px]]

Japanski tehnički institut je ranije pokrenuo razvoj svoga lovca F-1, još [[1982]]. godine, što je kasnije poslužilo kao iskustvo, za pravljenje zahteva za F-2. Rezultat tih napora, studija i analiza, jeste doneta odluka [[21. oktobar|21. oktobra]] [[1987]]. godine, za razvoj novog aviona, po uzoru na F-16C/D. Prototip F-2 je poleteo [[15. decembar|15. decembra]] [[1995]]. godine, sa oznakom za jednosed i dvosed F-2A/B. Isporuka vojsci, za operativnu upotrebu, otpočela je [[25. septembar|25. septembra]] 2000. godine. Bila je planirana ukupna proizvodnja 130, ali je zbog troškova i štednje smanjeno na svega 94 primerka aviona F-16C/D.&lt;ref name=&quot;MITSUBISHI F-2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m2|title=MITSUBISHI F-2|quote=MITSUBISHI F-2|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.|archive-date=2019-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905085833/http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Inspired Japanese Fighter – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article16.html|title=F-16 Inspired Japanese Fighter – History| quote =F-16 Inspired Japanese Fighter – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-2 Attack Fighter, Japan&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airforce-technology.com/projects/f2/|title=F-2 Attack Fighter, Japan| quote =F-2 Attack Fighter, Japan|author = | date =| format = |publisher=airforce-technology| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

;T-50 golden igl:
{{glavni članak|T-50 golden igl}}
U toku licencne proizvodnje F-16 u [[Koreja|Koreji]], pod oznakom KF-16, [[1992]]. godine, firma Samsung vazduhoplovstvo, počela je raditi na projektu nadzvučnog borbenog aviona, dvoseda, za zamenu aviona [[Nortrop T-38]]. U datom trenutku formiranja korejske avio-industrije, bilo je objektivno integrisati firme Samsung, Daevo i Hjundai, oko kojih je i organizovan potreban kapacitet za razvoj novog aviona. T-50 izgleda kao F-16, u obimu od oko 80%. Razlikuje se po dvokanalnom uvodniku vazduha, ispod izduženja korenog dela krila, „strejka”, slično kao na [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornetu]]. Južnokorejska vlada, dala je saglasnost [[3. jul]]a [[1997]]. godine, a intenzivan rad na njegovom razvoju počeo je u [[oktobar|oktobru]]. U februaru 2000. godine, određen mu je naziv T-50 Golden igl, a prvi od dva prototipa, poleteo je [[20. avgust]]a [[2002]]. godine. Prva porudžbina ugovorena je za 25 primeraka T-50, u decembru [[2003]]. godine, a prvi par T-50 aviona, isporučen je [[29. decembar|29. decembra]] [[2005]]. godine, sa ulaskom u operativnu upotrebu u aprilu [[2007]]. U decembru [[2006]]. godine, zaključen je drugi ugovor o proizvodnji 50 T-50, sa početkom isporuke u [[2009]]. godine. Sa daljim razvojem u varijantu F-50 (ili F/A-50) za&lt;br /&gt; protivvazdušnu odbranu, želi Koreja da zameni svoje mnogobrojne [[F-5E Tajger]]e.&lt;ref&gt;Anon. ”KAI T-50 Golden Eagle.” ''Jane’s All The World’s Aircraft'', 5 December 2007. Retrieved: 31 May 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KAI T-50 GOLDEN EAGLE&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m3|title=KAI T-50 GOLDEN EAGLE|quote=KAI T-50 GOLDEN EAGLE|last=Goebel|first=Greg|date=1. 3. 2014|format=|publisher=airvectors|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.|archive-date=2019-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905085833/http://www.airvectors.net/avf16_4.html#m3|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== F-16/79 ====
U duhu odluke američkog predsednika [[Džimi Karter|Džimija Kartera]], u februaru [[1977]]. godine, da se kontroliše i smanji izvoz naoružanja, pokušano je rešenje sa izvozom F-16/79, sa redukovanom opremom i sa manjim motorom. Dženeral dajnamiks je razvio varijantu F-16 sa starijim motorom J79-GE-119. Ovakav prototip je poleteo [[29. oktobar|29. oktobra]] [[1980]]. godine, pod nazivom F-16/79. Ukupni troškovi programa razvoja F-16/79 iznose 18 miliona dolara. [[Južna Koreja]], [[Pakistan]] i druge zemlje nisu pokazali zainteresovanost, za ovaj avion, tako da se program završio samo na [[prototip]]u.&lt;ref name=&quot;F-16/79 – The FX Export Fighter Program&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article12.html|title=F-16/79 – The FX Export Fighter Program| quote =F-16/79 – The FX Export Fighter Program|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

==== F-16/101 ====
[[Dženeral elektrik|Dženeral Elektrik]] je u februaru [[1979]]. godine dobio 79,9 miliona USA $, za razvoj [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočnog motora]] za avione vazduhoplovstva i mornarice. Od postojećeg F101, za bombardera [[B-1]]A, razvijen je motor za F–16 sa ciljem da zameni standardni P&amp;W F100. Prvi avion F-16A (sa serijskim brojem № 75-0745) dobio je nov motor F101X DFE, a sa njim je poleteo [[19. decembar|19. decembra]] [[1980]]. godine. Ovo je značajno i ako ovaj motor nije usvojen u operativnu upotrebu, ali njegovi rezultati su doprineli razvoju F110, za što je F101 poslužio kao osnova. [[Dvoprotočni turbomlazni motor|Dvoprotočni motor]] F110 je unifikovan za avione F-16 i [[F-14 tomket]].&lt;ref&gt;Dabney, Thomas R. and Michael J. Hirschberg. ”Engine wars – Competition for U.S. fighter engine production”, paper presented at the 34th AIAA/ASME/SAE/ASEE Joint Propulsion Conference and Exhibit, Cleveland, Ohio, July 13–15, 1998.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16/101 – Derivative Fighter Engine&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article11.html|title=F-16/101 – Derivative Fighter Engine| quote =F-16/101 – Derivative Fighter Engine|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

==== F-16XL ====
{{glavni članak|Dženeral dajnamiks F-16XL}}
[[Datoteka:General Dynamics F-16XL.jpg|F–16XL je eksperimentalni avion za istraživanje u [[Nasa|NASA]]|desno|mini|250px]]

'''Dženeral dajnamiks F-16XL''' je eksperimentalni F-16 sa [[delta krilo]]m, za istraživanje [[aerodinamika|aerodinamike]] na nadzvučnim brzinama za optimizaciju manevra. Površina krila je povećana za više od dva puta, u odnosu na bazni F-16. Rezultat tih istraživanja je super-krstaš (krstarenje na nadzvučnim brzinama), bez uključivanja dopunskog sagorevanja motora.

U drugoj polovini [[1980]]. godine, počele su modifikacije jednog jednoseda i jednog dvoseda u varijantu F-16XL, sa ugradnjom delta krila. U toj funkciji je produžen trup aviona za 1420&amp;nbsp;mm (760&amp;nbsp;mm nosni deo i 660&amp;nbsp;mm na zadnjem delu trupa). Zadnji deo trupa je zakrenut, na gore, za 3 stepena, zbog većih napadnih uglova poletanja i sletanja sa delta krilom. F-16XL ima dvostruku nosivost u odnosu na bazni F-16, a i za 82% veći dolet, zbog većih unutrašnjih kapaciteta za smeštaj goriva.

Jednosed je poleteo [[3. jul]]a [[1982]]. godine, a zatim dvosed [[29. oktobar|29. oktobra]] 1982. Oni su konkurisali u takmičenju za poboljšanog taktičkog lovca (ETF), ali pošto je pobedila varijanta F-16E/F ovi prototipovi su smešteni u skladište. Krajem [[1988]]. godine, oba prototipa su predati iz skladišta [[Nasa|NASI]] za ispitivanja u programu procene [[aerodinamika|aerodinamičkog]] koncepta za poboljšanje [[Laminarno strujanje|laminarnog protoka vazduha]] preko krila, tokom leta sa nadzvučnom brzinom. Od [[1989]]-[[1999]]. godine, oba aviona je koristila [[Nasa|NASA]] u nekoliko eksperimentalnih istraživačkih programa, a u [[2007]]. godini, NASA je razmatrala povratak jednoseda F-16XL u operativni status.&lt;ref name=&quot;F-16 XL Cranked-Arrow Wing – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article1.html|title=F-16 XL Cranked-Arrow Wing – History| quote =F-16 XL Cranked-Arrow Wing – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NASA could put F-16XL back into the air&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article2415.html|title=NASA could put F-16XL back into the air| quote =NASA could put F-16XL back into the air|last=Somerville|first=Jon| date = 9. 7. 2007| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

==== YF-16 CCV ====
{{glavni članak|HiMAT}}
[[Datoteka:F-16D ACAT Aircraft.jpg|F-16 CCV sa podtrupnim prednjim i zadnjim pokretnim perajima|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:HIMAT.jpg|HiMAT u letu|desno|mini|250px]]

YF-16 CCV je prototip sa rekonfiguracijom sopstvene [[aerodinamika|aerodinamike]], u toku leta. Pokrenut mu je razvoj u [[decembar|decembru]] [[1975]]. godine, sa namenom ''aviona laboratorije'', za istraživanje i razvoj tehnologija upravljanja sa izmenom konfiguracije u toku leta, za potrebe na borbenim avionima. Koncept upravljanja sa konfiguracijom (CCV; {{jez-eng|Control Configured Vehicle}}) podrazumeva automatsko upravljanje komandnim površinama aviona, prema zadatim zakonima bez intervencije i mešanja pilota. Ovaj pristup omogućava specifične manevre, kao što je mogućnost usmeravanja trupa bez njegovog skretanja sa putanje i realizaciju drugih oblika kretanja aviona. Sposobnost aviona da izvede manevar u jednoj ravni, bez istovremenog skretanja otvara nove taktičke mogućnosti u borbi. YF-16 CCV poseduje udvojene upravljive ventralne peraje, postavljene vertikalno ispod trupa, a obezbeđeno je i usaglašeno korišćenje flaperona na izlaznim ivicama krila, u kombinaciji sa celoobrtnim horizontalnim repom. Sistem automatski pretače gorivo iz jednog rezervoara u drugi, sa čime se prilagođava položaj težišta aviona, pa i rezerva statičke stabilnosti.{{efn|Tehnologija CCV ostvaruje maksimalnu sintezu savremene aerodinamike, dinamike leta, automatskog upravljanja i [[senzor]]skog merenja u ispunjenje želje i potrebe pilota. Pilot „saopšti” svoju želju, a sistem sve „odradi”, prema postavljenim zakonima upravljanja. U svakom trenutku [[pilot]] može promeniti svoju odluku. Zakoni upravljanja definišu nove nestandardne oblike kretanja aviona. Moguće je da avion menja visinu leta, bez svoje rotacije oko „y” ose. Sinhronizovano se otklanjaju flaperoni i horizontalni rep, za potrebnu izmenu [[uzgon]]a, bez izmene [[moment propinjanja|momenta propinjanja]]. Na taj način avion zadržava usmerenje ose aviona, odnosno cevi topa, u pravcu cilja i pri korekciji visine leta. Ista je stvar i po pravcu. To su velike taktičke prednosti u borbi, pored ostalog cilj se lakše drži u nišanu, pri manevrisanju aviona. Ostvaruju se i druge pogodnosti, kao npr. automatsko ograničenje anvelope leta „manevar bez brige” (pilot ne mora da vodi računa o prekoračenju graničnog opterećenja).&lt;ref name=&quot;F-16 Variants&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16/CCV Control Configured Vehicle – History&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;General Dynamics YF-16/CCV&quot;/&gt;}} Avion YF-16 CCV je prvi put leteo [[16. mart]]a [[1976]]. godine. Program ispitivanja u letu se odvijao sve do [[30. jun]]a [[1977]]. godine, a bio je samo usporen oštećenjem pri sletanju aviona YF-16 CCV, [[24. jun]]a 1976. godine. Posle popravke, ispitivanje je nastavljeno. Program je sa svojim uspehom doveo do ambicioznijeg nastavka istraživanja i razvoja, u obliku „Integracija naprednih tehnologija lovačkih aviona” (AFTI).&lt;ref name=&quot;F-16 Variants&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16/CCV Control Configured Vehicle – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article15.html|title=F-16/CCV Control Configured Vehicle – History| quote =F-16/CCV Control Configured Vehicle – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 21. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;General Dynamics YF-16/CCV&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.joebaugher.com/usaf_fighters/f16_31.html|title=General Dynamics YF-16/CCV|quote=General Dynamics YF-16/CCV|author=|date=|format=|publisher=joebaugher|location=|language=engleskom|accessdate=21. 3. 2015.}}{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

==== HiMAT ====
F-16 je korišćen i kao platforma za istraživanje primenjivosti tehnoloških rešenja za ostvarenje visokih manevarskih karakteristika, tehnologija aviona velike agilnosti ({{jez-eng|Highly Maneuverable Aircraft Technology}}). Ovaj program, pod skraćenom oznakom HiMAT, realizovan je zajedno u saradnji američkog vazduhoplovstva i NASA. HiMAT je daljinski upravljan avion bez pilota, poslužio je za istraživanje aerodinamike kanard konfiguracije i drugih rešenja za visoki manevar. Istraživana je primena kompozitnih struktura male mase, kao preduslov za postizanje visokih performansi, kao što su konstantno ubrzanje od 8g u stacionarnom zaokretu. Proizvedene su dve ovakve letelice, a ispitivane su u letu u periodu od [[1979]]. do [[1983]]. godine, u ukupno 26 misija podkačinjanja i lansiranja sa bombardera [[B-52]].&lt;ref name=&quot;The HiMAT aircraft – NASA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nasa.gov/topics/people/features/april1.html|title=The HiMAT aircraft – NASA|quote=The HiMAT aircraft – NASA|author=|date=|format=|publisher=nasa|location=|language=engleskom|accessdate=22. 3. 2015.|archive-date=2021-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20210417225330/https://www.nasa.gov/topics/people/features/april1.html}}&lt;/ref&gt;

==== F-16 SFW ====
[[Datoteka:Airflow forward and backward swept aircraft.svg|mini|desno|250px|Efekat negativnog ugla strele [[krilo|krila]], istraživan je i sa Falkonovom osnovom, pod oznakom F-16 SFW]]
[[Datoteka:F-16 Poland.png|mini|desno|250px|Bočni izglled F-16]]
Dženeral dajnamiks je jedan od nekoliko američkih proizvođača aviona, koji su imali ugovore sa vladom za razvoj eksperimentalnog aviona sa strelom krila unapred. Razumljivo je da su oni za taj program usvojili svoj F-16 kao bazni avion, na koji su integrisali odgovarajuće [[krilo]]. U toj funkciji su morali produžiti trup, zbog integracije većeg krila, kompozitne strukture. U januaru [[1981]]. godine je za ta istraživanja izabran Graman sa svojim poznatim kasnije realizovanim rešenjem [[X-29]]A. Predlog Dženeral dajnamiks sa F-16 je odbačen i ako je na X-29A preuzeto dosta njegovih rešenja.&lt;ref name=&quot;F-16 SFW Swept Forward Wing – History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article26.html|title=F-16 SFW Swept Forward Wing – History| quote =F-16 SFW Swept Forward Wing – History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 22. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
=== Karakteristike za reprezantativni standard aviona F-16C, partija 30 ===
==== Opšte ====
* '''Posada''' = 1
* '''Dužina aviona''' = 15,06 m
* '''Razmah krila''' = 9,96 m
* '''Visina aviona''' = 4,88 m
* '''Površina krila''' = 27.87 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* '''[[Aeroprofil]] krila''' = NACA 64A204 (bazni)
* '''[[Masa]] praznog''' = 8.570&amp;nbsp;kg
* '''Poletna masa''' = 12.000&amp;nbsp;kg
* '''Maksimalna masa poletanja''' = 19.200&amp;nbsp;kg
* '''Pogon''' = 1 h F110-GE-100
* '''Tip turbo-mlaznog motora''' = dvoprotočni
* '''Bazni potisak''' = 76,3&amp;nbsp;kN
* '''Potisak sa dopunskim sagorevanjem'''= 127&amp;nbsp;kN&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon – Specifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter&quot;/&gt;

==== Performanse ====
* '''Maksimalna brzina''' =
** '''na nivou mora:''' 1.470&amp;nbsp;km/h (ekvivalent [[Mahov broj|M]] = 1,2)
** '''na visini:''' 2.410&amp;nbsp;km/h (ekvivalent M = 2+)
*** '''najveća brzina''' = čista konfiguracija
* '''Borbeni radijus''' = 550&amp;nbsp;km
:(izveden je profilom; visoko–nisko–visoko, sa šest bombi od 450 kg)
* '''Dolet''' = 4.220&amp;nbsp;km
* '''Plafon''' = 18.000+ m
* '''Brzina penjanja''' = 254&amp;nbsp;m/s
* '''Specifično opterećenje krila''' = 431&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* '''Odnos: potisak/masa''' = 1,095&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon – Specifications&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Fighting Falcon Multi-Role Fighter&quot;/&gt;

=== Uporedne karakteristike usvojenih američkih varijanti ===
{| border=&quot;3&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto; width:800px;&quot;
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!Varijante !! '''YF-16'''&lt;ref name=&quot;F-16 FIGHTING FALCON&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Versions Production Blocks and Experimental Versions&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions.html|title=F-16 Versions Production Blocks and Experimental Versions| quote =F-16 Versions Production Blocks and Experimental Versions|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 22. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;!! '''F-16A'''&lt;ref name=&quot;F-16 FIGHTING FALCON&quot;/&gt; !! '''F-16C''' partija 30&lt;ref name=&quot;F-16 FIGHTING FALCON&quot;/&gt;!! '''F-16E''' partija 60&lt;ref name=&quot;F-16 FIGHTING FALCON&quot;/&gt;
|-
!Posada
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center&quot;|Jedan
|-
!Dužina
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14,8 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15,1 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15,06 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15,0 m
|-
!Razmah
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9,45 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9,45 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9,96 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9,45 m
|-
!Visina
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,95 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,08 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,88 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,08 m
|-
![[Masa]] praznog
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6.170&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7.390&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|8.570&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|8.670&amp;nbsp;kg
|-
!Maksimalna masa u poletanju
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|17.000&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|19.200&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22.680&amp;nbsp;kg
|-
![[Mahov broj]], ekvivalent maksimalne brzine
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center&quot;| 2,0
|-
!Borbeni radijus
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center&quot;|546&amp;nbsp;km
|-
![[Motor]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|PW F100-PW-200
| style=&quot;text-align:center;&quot;|PW F100-PW-200
| style=&quot;text-align:center;&quot;|GE F110-GE-100
| style=&quot;text-align:center;&quot;|GE F110-GE-132
|-
!Potisak
| style=&quot;text-align:center;&quot;|106&amp;nbsp;kN
| style=&quot;text-align:center;&quot;|106&amp;nbsp;kN
| style=&quot;text-align:center;&quot;|127&amp;nbsp;kN
| style=&quot;text-align:center;&quot;|145&amp;nbsp;kN
|-
![[Radar]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|–
| style=&quot;text-align:center;&quot;|AN/APG-66
| style=&quot;text-align:center;&quot;|AN/APG-68
| style=&quot;text-align:center;&quot;|AN/APG-80
|}

=== Karakteristike F-16C i F-16E i F-2 micubiši i čing kuo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:auto; width:800px;&quot;
|-  style=&quot;background:skyBlue; text-align:center; text-align:center;&quot;
| style=&quot;width:200px; &quot;|'''Parametri'''
| style=&quot;width:150px; &quot;|'''F-16C (part. 30)'''
| style=&quot;width:150px; &quot;|'''F-16E (part. 60)'''
| style=&quot;width:150px; &quot;|'''F-2 Micubiši'''&lt;ref name=&quot;MITSUBISHI F-2&quot;/&gt;
| style=&quot;width:150px; &quot;|'''Čing kuo'''&lt;ref name=&quot;AIDC CHING KUO INDIGENOUS FIGHTER&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''&lt;big&gt;Slike&lt;/big&gt;'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:F16 Block 30.jpg|162px]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:F-16e block60.jpg|160px]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:Hyakuri F-2 02.JPG|149px]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:IDF F-CK-1A 1427 Parked at Apron after Flight Demonstration 20130601a.jpg|158px]]
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Namena'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|Višenamenski [[Lovački avion|lovac]]
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Dužina'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15,06 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14,52 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15,52 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14,21 m
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Razmah'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9,96 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9,45 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10,8 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9,46 m
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Površina '''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|27,87 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|27,87 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|34,84 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|24,26 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Visina'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,88 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,88 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,69 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,65 m
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Vitkost'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3,2
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3,2
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.7
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Specifično opterećenje [[krilo|krila]]'''
|align=&quot;left&quot;|
* minimum 297&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* nominalno 431&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* maksimum 688&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|align=&quot;left&quot;|
* minimum 311&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* nominalno 457&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* maksimum 813&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|align=&quot;leftr&quot;|
* minimum 186&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* nominalno 273&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* maksimum 351&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|align=&quot;left&quot;|
* minimum 393&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* nominalno 846&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* maksimum 911&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''[[Masa]]'''
|align=&quot;left&quot;|
* prazan 8.570&amp;nbsp;kg
* nominalna 12.000&amp;nbsp;kg
* maksim. 19.200&amp;nbsp;kg
|align=&quot;left&quot;|
* prazan 8.670&amp;nbsp;kg
* nominalna 12.747&amp;nbsp;kg
* maksim. 22.680&amp;nbsp;kg
|align=&quot;leftr&quot;|
* prazan 6.486&amp;nbsp;kg
* nominalna 9.525&amp;nbsp;kg
* maksim. 12.247&amp;nbsp;kg
|align=&quot;left&quot;|
* prazan 9.527&amp;nbsp;kg
* nominalna 20.517&amp;nbsp;kg
* maksim. 22.100&amp;nbsp;kg
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Unutrašnje [[gorivo]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.175&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5.886&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''[[Faktor aerodinamičkog opterećenja|Faktor opterećenja]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;big&gt;n&lt;/big&gt; = - 3 do + 9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;big&gt;n&lt;/big&gt; = - 3 do + 9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|rowspan=&quot;cente&quot;|'''Maksimalna brzina'''
|align=&quot;left&quot;|
* 2.410&amp;nbsp;km/h &lt;small&gt;([[Mahov broj|M=2+]]; H&lt;sub&gt;opt&lt;/sub&gt;)&lt;/small&gt;
* 1.470&amp;nbsp;km/h &lt;small&gt;([[Mahov broj|M=1,2]]; H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;)&lt;/small&gt;
|align=&quot;left&quot;|
* 2.007&amp;nbsp;km/h &lt;small&gt;([[Mahov broj|M]]=1,9; H&lt;sub&gt;opt&lt;/sub&gt;)&lt;/small&gt;
* 1.470&amp;nbsp;km/h &lt;small&gt;([[Mahov broj|M]]=1,2; H&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;)&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1.275&amp;nbsp;km/h (H&lt;sub&gt;opt&lt;/sub&gt;)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.125&amp;nbsp;km/h (H&lt;sub&gt;opt&lt;/sub&gt;)
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Plafon leta'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|18.000+ m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15.240 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|16.760 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Ugaona brzina zaokreta'''
|align=&quot;left&quot;|
* trenutni 26 °/s
* stacionarni 21,7 °/s
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Ugaona brzina valjanja'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|270 °/s
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Borbeni radijus'''
|align=&quot;left&quot;|
* 925&amp;nbsp;km (profil V-V-V)
* 580&amp;nbsp;km (profil V-N-V)
|align=&quot;left&quot;|
* 1 605&amp;nbsp;km (prof. V-V-V)
* 650&amp;nbsp;km (profil V-N-V)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|835&amp;nbsp;km
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Dolet'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4.220&amp;nbsp;km
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4.220&amp;nbsp;km
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Staza poletanje'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|533 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Staza sletanja'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|632 m
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Maksim. masa oružja'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9.276&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5.638&amp;nbsp;kg
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''[[Motor]] '''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|GE F110-GE-100
| style=&quot;text-align:center;&quot;|GE F110-GE-132
| style=&quot;text-align:center;&quot;|F110-GE-129
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2 h Garet TFE1042-70
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Potisak motora'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|127 / 76,31&amp;nbsp;kN
| style=&quot;text-align:center;&quot;|142,38 / 79,22&amp;nbsp;kN
| style=&quot;text-align:center;&quot;|131 / 75.6&amp;nbsp;kN
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2 h 42,3 / 27&amp;nbsp;kN
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Potisak / masa aviona'''
|align=&quot;left&quot;|
* maksimalni 1,59
* nominalni 1,09
* minimalni 0,69
|align=&quot;left&quot;|
* maksimalni 1,67
* nominalni 1,14
* minimalni 0,64
|align=&quot;left&quot;|
|align=&quot;left&quot;|
|}

== Operativna upotreba ==
F-16 fajting falkon je prvenstveno nacionalni borbeni avion [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], u operativnoj upotrebi je njihovog [[Američko ratno vazduhoplovstvo|ratnog vazduhoplovstva]]. Pored SAD, Falkon je masovni borbeni avion i u [[NATO]] alijansi. Korišćen je kao masovni višenamenski [[lovački avion]], u velikom broju misija širom sveta, a najviše na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (posebno u [[Irak]]u).

U aprilu [[1981]]. godine, [[izrael]]ski [[pilot]] je, sa avionom F-16 oborio [[Sirija|sirijski]] helikopter [[Mi-8]] sa [[top]]ovskom vatrom, iznad [[Dolina Beka|doline Beka]]. To je prva pobeda ostvarena sa avionom F-16.&lt;ref name=&quot;F-16 Aircraft Profile – Aircraft History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2661|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft History| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft History|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Više od 4.450 primeraka F-16 je isporučeno širom sveta od početka programa pre više od 30 godina - uključujući 53 naknadnih kupljenih od 14 zemalja.&lt;ref name=&quot;Lockheed Martin F-16 Is Ready For The Future As The World’s Most Advanced 4th Generation Fighter&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.lockheedmartin.com/us/news/press-releases/2010/july/LockheedMartinF-16ReadyFo.html|title=Lockheed Martin F-16 Is Ready For The Future As The World’s Most Advanced 4th Generation Fighter| quote =Lockheed Martin F-16 Is Ready For The Future As The World’s Most Advanced 4th Generation Fighter|author =| date =jul 2010| format = |publisher=lockheedmartin| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Borbena upotreba u Iraku ===
U [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]] [[1991]]. godine, 249 američkih aviona F-16, izvelo je 13.340 letova u napadima protiv [[Irak]]a. Falkoni su najčešće bili naoružani sa raketama zemlja-zemlja Maverik AGM-65s (do šest), ili po dve bombe Mk84 (na srednjim podtrupnim nosačima), dva rezervoara za [[gorivo]] od (1.400 litara), dve rakete Sajdvinder AIM-9 i sa kontejnerima za elektronske kontra mere. Dvosedi F-16D su korišćeni kao pomoćni avioni, za pretraživanje raketnih sistema zemlja-vazduh i jedinica nacionalne garde Iraka. Oni su bili naoružani sa do šest Mk82, kasetnim bombama i sa kontejnerom sa izviđačkom opremom. U tim akcijama izgubljeno je sedam aviona F-16 sa dejstvom raketa zemlja-vazduh, u periodu od [[16. januar]]a do [[28. februar]]a.

Formirana je borbena grupa od 72 aviona F-16, za dejstva protiv ciljeva u centru [[Bagdad]]a [[19. januar]]a. Tada su oboreni, raketama zemlja-vazduh, kapetan Majk Roberts ({{jez-eng|Mike Roberts}}) i major Tice ({{jez-eng|Tice}}). Obojica su se uspešno katapultirali i pali su u ratno zarobljeništvo. Ta operativna misija je obeležena kao najveća do danas, realizovana sa avionima F-16.

Avioni F-16 su korišćeni i za uništavanje zemaljskih radarskih sistema sa dejstvom sa protivradarskim raketama AGM-88 HARM, zajedno sa [[F-4 Fantom]]ima.&lt;ref name=&quot;Operation Desert Storm The Electronic Battle
Parts 1—3&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ausairpower.net/Analysis-ODS-EW.html|title=Operation Desert Storm The Electronic Battle Parts 1—3| quote =Operation Desert Storm The Electronic Battle Parts 1—3|last=Kopp|first=Carlo| date =1993| format = |publisher=ausairpower| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 87-0257 &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2283/|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 87-0257| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 87-0257|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 84-1390&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/1720/|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 84-1390| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 84-1390|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Accident Reports for 1991&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/mishaps-and-accidents/year/1991|title=F-16 Accident Reports for 1991| quote =F-16 Accident Reports for 1991|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;257's Canopy Comes Home&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.lucky-devils.net/canopy.html|title=257's Canopy Comes Home|quote=257's Canopy Comes Home|author=|date=|format=|publisher=lucky-devils|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archive-date=2010-06-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20100630134736/http://www.lucky-devils.net/canopy.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GULF MISSION As USAFE’s 401st TFW&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.lucky-devils.net/afm.html|title=GULF MISSION As USAFE’s 401st TFW departs from Torrejon, Salvador Mafe Huertas looks at the Gulf War Record of the 614th TFS Lucky Devils|quote=GULF MISSION As USAFE’s 401st TFW|author=|date=jun 1992|format=|publisher=lucky-devils|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archive-date=2017-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20170729224209/http://www.lucky-devils.net/afm.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Operation Desert Storm 20th Anniversary 1991—2011&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.lucky-devils.net/|title=Operation Desert Storm 20th Anniversary 1991—2011|quote=Operation Desert Storm 20th Anniversary 1991—2011|author=|date=12. 7. 2011|format=|publisher=lucky-devils|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archive-date=2014-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20141217125625/http://lucky-devils.net/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A-16, F/A-16, F-16A (30mm gun)&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_versions_article18.html|title=A-16, F/A-16, F-16A (30mm gun)| quote =A-16, F/A-16, F-16A (30mm gun)|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Od kraja [[Zalivski rat|Zalivskog rata]] do invazije Iraka od strane koalicionih snaga [[2003]]. godine, američki i britanski avioni su patrolirali vazdušnim prostorom zabranjene zone leta. U toj misiji je [[27. decembar|27. decembra]] [[1992]]. godine američki F-16D oborio irački [[MiG-25]], u južnom delu vazdušnog prostora sa raketom AIM-120 AMRAAM. Ovo je bila prva vazdušna pobeda Falkona sa ovom raketom. Američki F-16C je [[17. januar]]a [[1993]]. godine oborio irački [[MiG-23]] sa raketom AIM-120 AMRAAM, to je druga takva pobeda u istoriji Falkona.&lt;ref name=&quot;F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 90-0778 &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/3150|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 90-0778| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 90-0778|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-16 Aircraft Profile – Aircraft: 86-0262 &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2045|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: 86-0262| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: 86-0262|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Američki F-16 su učestvovali i u [[invazija na Irak (2003)|invaziji Iraka]] 2003. godine.
* Tokom ove ofanzive srušio se jedan F-16CG u blizini Bagdada [[12. jun]]a 2003. godine, zbog nestanka [[gorivo|goriva]].
* Jedan američki F-16C je greškom lansirao protivradarsku raketu AGM-88 HARM, na američki radarski sistem MIM-104 Patriot.
* Dva američka F-16 odbacili su navođene („pametne”) bombe na položaje [[Al Kaida|Al Kaide]], [[7. jun]]a [[2006]]. godine, tada je i usmrćen jedan od lidera Abu Musab Al-Zarkavija.
* Jedan F-16 je uništen [[27. novembar|27. novembra]] 2006. godine, blizu [[Faludža|Faludže]].
* Američki F-16 je [[25. februar]]a [[2009]]. godine, oborio je iransku bespilotnu letelicu, koja je ušla u irački vazdušni prostor.
* U [[septembar|septembru]] [[2010]]. godine, američki je F-16 bombardovao sa dve [[bomba|bombe]] na pobunjenike, pružajući vazdušnu podršku iračkoj armiji, pri uspostavljanju reda i mira.&lt;ref name=&quot;F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 89-2032 &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2880|title=F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 89-2032| quote =F-16 Aircraft Profile – Aircraft: : 89-2032|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patriot Missiles Seemingly Falter For Second Time; Glitch in Software Suspected&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/org/news/2003/030326-patriot01.htm|title=Patriot Missiles Seemingly Falter For Second Time; Glitch in Software Suspected| quote =Patriot Missiles Seemingly Falter For Second Time; Glitch in Software Suspected|author =Jonathan Weisman, Washington Post Staff Writer| date = 26. 3. 2003| format = |publisher=globalsecurity| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Iraq Terror Chief Killed In Airstrike&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/news/iraq-terror-chief-killed-in-airstrike/|title=Iraq Terror Chief Killed In Airstrike| quote =Iraq Terror Chief Killed In Airstrike|last=Roberts|first=Joel| date = 8. 6. 2006| format = |publisher=cbsnews| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;US F-16 fighter down in Falluja &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.chinadaily.com.cn/world/2006-11/28/content_744585_2.htm|title=US F-16 fighter down in Falluja | quote =US F-16 fighter down in Falluja |author = | date = 28. 11. 2006| format = |publisher=chinadaily| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Arapsko-izraelski sukobi ===
[[Datoteka:Osirak sr.png|desno|mini|300p|Operacija „Opera”]]

Posle „vatrenog krštenja” u činu obaranja sirijskog helikoptera [[Mi-8]], [[7. jun]]a [[1981]]. godine, desila se [[Operacija Opera]] prva značajnija akcija bombardovanja, u kojoj je osam izraelskih F-16, u pratnji aviona [[F-15 igl]], uništilo nedovršeni nuklearni reaktor [[Osirak]], pored [[Bagdad]]a, čime je prekinut program razvoja [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] pod vođstvom režima [[Sadam Husein|Sadama Huseina]].

Sledeće godine, tokom [[Libanski građanski rat|Operacije Mir za Galileju]], izraelski F-16 su se sukobili sa sirijskim avionima u jednoj od najvećih bitaka u vazdušnom prostoru, sa avionima sa [[Turbomlazni motor|turbomlaznim pogonom]], koja je počela [[9. jun]]a [[1982]]. godine i neprekidno je trajala dva dana. [[Izrael]]sko vazduhoplovstvo je masovno koristilo avione F-16, koji su izašli kao pobednici u velikom broju borbi vazduh-vazduh, objavljeno je 44 pobede bez gubitaka. Sirijski oboreni avioni, prvenstveno su bili [[MiG-21]] i [[MiG-23]]. Tokom sukoba u Libanu korišćeni su F-16 i za napade na ciljeve na zemlji. Izraelski F-16, učestvovali su u ratu u [[Liban]]u [[2006]]. i tokom napada u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], u [[decembar|decembru]] [[2008]]. godine.

Sirijski i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] izvori nude drugačije podatke, tvrdeći da je oboreno tokom borbi u Libanu, od 6. do [[11. jun]]a 1982. godine pet aviona F-16A.&lt;ref name=&quot;Israel Defense Force/Air Force - IDF/AF&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_users_article7.html|title=Israel Defense Force/Air Force - IDF/AF| quote =Israel Defense Force/Air Force - IDF/AF|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MiG-23 na Bližnem Vostoke&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.airwar.ru/history/locwar/bv/mig23/mig23.html|title=MiG-23 na Bližnem Vostoke| quote =MiG-23 na Bližnem Vostoke|author = | date =| format = |publisher=airwar| location = | language = ruskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Avganistan i Pakistan ===
Tokom rata u Avganistanu, u periodu od maja 1986. do januara 1989. godine, Pakistanski F-16 branili su od uljeza iz Avganistana, a izgubili su jedan F-16 od avganistanskih snaaga. Sovjetski [[MiG-23|MiG-23MLD]] avion je oborio pakistanski F-16A, koji je ušao u avganistanski vazdušni prostor.&lt;ref name=&quot;MiG-23 na Bližnem Vostoke&quot;/&gt;

Tokom [[rat u Avganistanu (2001—2014)|rata u Avganistanu]], F-16 pakistanskog ratnog vazduhoplovstva, oborili su najmanje 10 protivničkih aviona, koji su povredili [[pakistan]]ski vazdušni prostor. U četiri obaranja se radilo o [[avganistan]]skim bombarderima [[Suhoj Su-17|Su-22]], tri su bila transportni avioni (2 [[Antonov An-26|An-26]] i 1 [[An-24]]), dok je jedan bio [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] bombarder [[Suhoj Su-25|Su-25]]. Većina ih je oborena raketom Sajdvinder AIM–9, dok je Su-22 oboren sa [[top]]om, a An-24 je nakon presretanja bio prisiljen na sletanje, pri čemu se srušio.

Pakistansko vazduhoplovstvo je koristilo svoje F-16 u raznim stranim i unutrašnjim vojnim vežbama, kao što su „Indus Vipers” vežbi u 2008. godine, sprovene zajedno sa Turskom. Od maja 2009. godine, Pakistansko vazduhoplovstvo je takođe koristilo svoj F-16 flotu da napadnu militantne položaje i podržavaju operacije pakistanske vojske u severozapadnoj Pakistanu protiv pobune talibana. Od novembra 2011. godine, pakistanski F-16 su izveli 5.500 operacionih letova. Više od 80% od sve odbačenih eksplozivnih sredstava su laserski vođene bombe.

Pakistanski F-16 su patrolirali granicom sa Indijome tokom „Kargil sukoba” tokom 2008. godine, za sve vreme tenzija sa Indijom.&lt;ref name=&quot;AFGHANS DOWN A PAKISTANI F-16, SAYING FIGHTER JET CROSSED BORDER&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1987/05/02/world/afghans-down-a-pakistani-f-16-saying-fighter-jet-crossed-border.html|title=AFGHANS DOWN A PAKISTANI F-16, SAYING FIGHTER JET CROSSED BORDER| quote =AFGHANS DOWN A PAKISTANI F-16, SAYING FIGHTER JET CROSSED BORDER|last=WEISMAN|first=STEVEN R.| date = 2. 5. 1987| format = |publisher=nytimes| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pakistan Injects Precision Into Air War on Taliban&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2009/07/30/world/asia/30pstan.html?_r=2&amp;|title=Pakistan Injects Precision Into Air War on Taliban| quote =Pakistan Injects Precision Into Air War on Taliban|last=SCHMITT|first=ERIC| date = 29. 7. 2009| format = |publisher=nytimes| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Indian jets violating Pakistani airspace ‘technical incursion’, says Zardari (Fourth Lead)&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.thaindian.com/newsportal/south-asia/indian-jets-violating-pakistani-airspace-technical-incursion-says-zardari-fourth-lead_100130857.html|title=Indian jets violating Pakistani airspace ‘technical incursion’, says Zardari (Fourth Lead)|quote=Indian jets violating Pakistani airspace ‘technical incursion’, says Zardari (Fourth Lead)|author=IANS|date=14. 12. 2008|format=|publisher=thaindian|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.|archivedate=2014-07-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140709090222/http://www.thaindian.com/newsportal/south-asia/indian-jets-violating-pakistani-airspace-technical-incursion-says-zardari-fourth-lead_100130857.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Prostor bivše Jugoslavije (1994, 1995. i 1999) ===
==== Bosna i Hercegovina ====
[[NATO]] operacija u okviru odluke [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]], u funkciji zaštite zone zabranjenog leta iznad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], započeta je [[12. april]]a [[1993]]. godine. Kasnije je ova akcija proširena na napade na srpske kopnene položaje, sve do [[20. decembar|20. decembra]] [[1995]]. godine, sa ukupno 100.420 borbenih letova. U okviru ove borbene operacije najviše su korišćeni avioni F-16. Svi američki avioni, pa i F-16, masovno su koristili municiju sa osiromašenim [[uranijum]]om.&lt;ref name=&quot;Zabranjeno oružje&quot;/&gt;

Prva veća akcija F-16 je bila u okolini [[Banja Luka|Banjaluke]], [[28. februar]]a [[1994]]. godine, prilikom sprečavanja srpskih jurišnih aviona tipa [[J-21 Jastreb|J-21 jastreb]] i [[J-22 Orao|J-22 orao]] da bombarduju pogone vojne industrije u [[Novi Travnik|Novom Travniku]]. Tom prilikom su od šest srpskih aviona četiri oborena, a dva su preletela u Srpsku Republiku u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Od četiri oborena srpska aviona tri su sa raketama Sajdvinder AIM-9, a jedan sa raketom srednjeg dometa.&lt;ref name=&quot;USAF F-16s shoot down 4 Serb attack aircraft&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article1010.html|title=USAF F-16s shoot down 4 Serb attack aircraft|quote=USAF F-16s shoot down 4 Serb attack aircraft|last=Palmer|first=Eric L.|date=28. 2. 2004|format=|publisher=f-16|location=|language=engleskom|accessdate=23. 3. 2015.}}{{Dead link|date=October 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U okolini [[Mrkonjić Grad|Mrkonjić grada]] srpske snage su oborile jedan F-16, [[2. jun]]a 1995. godine, raketnim sistemom [[2K12 Kub|'''2K12 kub''']] (po NATO nomenklaturi SA-6), [http://www.youtube.com/watch?v=Hk_ZcnWsKcI video snimak].&lt;ref name=&quot;Airframe Details for F-16 #89-2032&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/airframe-profile/2880|title=Airframe Details for F-16 #89-2032| quote =Airframe Details for F-16 #89-2032|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;

==== Savezna Republika Jugoslavija ====
{{glavni članak|NATO bombardovanje SRJ|NATO snage u Operaciji Saveznička snaga}}
[[Datoteka:F-16 tail.jpg|Delovi repa i poklopac kabine od oborenog aviona F-16CG, izloženi u [[Muzej vazduhoplovstva|Muzeju vazduhoplovstva]] na [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodromu Nikola Tesla]] u [[Beograd]]u|desno|mini|250px]]

Jednostrano [[NATO bombardovanje SRJ]], izvršeno je u periodu od marta do [[jun]]a [[1999]]. godine, bez odluke [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i [[Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti]]. Protiv male zemlje, oslabljene dugotrajnim sankcijama angažovan je čitav NATO pakt, sa mnogobrojnom najsavremenijom avijacijom. U okviru te avijacije, učestvovalo je i 126 borbenih aviona F-16, sa najsavremenijim naoružanjem, u okviru čega i masovna upotreba municije sa osiromašenim [[uranijum]]om.&lt;ref name=&quot;Zabranjeno oružje&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Petković
 | first = Slobodan
 | coauthors =
 | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva
 | edition =
 | date = 2009.
 | publisher =
 | location = Beograd
 | id=|pages=76
 | chapter = Upotreba zabranjenog oružja u agresiji NATO snaga na SRJ|quote =
}}&lt;/ref&gt;

Iznad područja [[Mačva|Mačve]] protiv-avionskim raketnim sistemom „Neva” oboren je F-16, [[2. maj]]a 1999. godine. Ostaci toga aviona, prikazani su na slici desno.

[[Holandija|Holandski]] F-16, sa raketom AIM-120, oborio je jugoslovenski [[MiG-29]] № 18111, sa pilotom majorom Nebojšom Nikolićem, u blizini [[Titel]]a. Pilot se katapultirao i spasao se. To se smatra prvom pobedom Falkona u borbi u vazdušnom prostoru [[Evropa|Evrope]].

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|+'''Broj aviona F-16 fajting falkon, sa kojima su članice [[NATO]] učestvovale&lt;br /&gt; u bombardovanju {{Zastava|SRJ}}'''&lt;ref&gt;{{Cite book
 |last=Smiljanić
 | first = Spasoje
 | coauthors =
 | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva
 | edition =
 | date = 2009.
 | publisher =
 | location = Beograd
 | id=|pages=47—75
 | chapter = Agresija NATO na SRJ|quote =
}}&lt;/ref&gt;
|-
!Zemlja !! {{Zastava|SAD}} !! {{Zastava|Belgija}} !! {{Zastava|Danska}} !! {{Zastava|Norveška}} !! {{Zastava|Holandija}} !! {{Zastava|Portugalija}} !! {{Zastava|Turska}} !! &lt;math&gt;\sum&lt;/math&gt;
|-
!Broj aviona
| style=&quot;text-align:center;&quot;|78
| style=&quot;text-align:center;&quot;|16
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11
| style=&quot;text-align:center;&quot;|126
|}

{{clear}}
== Korisnici ==

{| border=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!colspan=&quot;4&quot;|'''&lt;big&gt;Korisnici aviona F-16&lt;/big&gt;'''
|-
!colspan=&quot;3&quot;|'''&lt;big&gt;Podaci&lt;/big&gt;'''!!rowspan=&quot;28&quot; style=&quot;text-align:center&quot;|Karta korisnika aviona '''F-16'''

[[Datoteka:F-16 operators.png|420px]]

{{Legend2 |#0000FF| Aktivni}}&amp;emsp;{{Legend2 |#FF0000| Bivši}}

{| style=&quot;background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Santiagopolis 141.jpg|214px]]
|[[Datoteka:F-16 Fighting Falcon from the Royal Danish Air Force 01.jpg|231px]]
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''[[Čile]]anski F-16'''
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''[[Danska|Danski]] F-16'''
|}
{| style=&quot;background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:F-16Isufa002.jpg|201px]]
|[[Datoteka:F-16 Solo Display Team Radom 2009 b.JPG|244px]]
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''[[Izrael]]ski F-16'''
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''[[Holandija|Holandski]] F-16 MLU'''
|}
{| style=&quot;background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:F-16e block60.jpg|208px]]
|[[Datoteka:F-16 Fighting Falcons above New York City.jpg|237px]]
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''F-16E fajting falkon [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]'''
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''Formacija F-16 iznad [[Njujork]]a'''
|}
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! style=&quot;text-align:center&quot; | Zemlja&lt;ref name=&quot;F-16 Mishaps &amp; Accidents by Air Force&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/aircraft-database/F-16/mishaps-and-accidents/|title=F-16 Mishaps &amp; Accidents by Air Force| quote =F-16 Mishaps &amp; Accidents by Air Force|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;
!Ugovoreno&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;N.º&lt;/div&gt;
!Upotreba&lt;ref name=&quot;F-16 air forces, operators, and potential customers&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16_users.html|title=F-16 air forces, operators, and potential customers| quote =F-16 air forces, operators, and potential customers|author = | date =| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 23. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;&lt;small&gt;(do 2010)&lt;/small&gt;
&lt;br /&gt;&gt;N.º&lt;/div&gt;
|-
|{{zastava|SAD}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.270
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1.441
|-
|{{zastava|Bahrein}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22
| style=&quot;text-align:center;&quot;|21
|-
|{{zastava|Belgija}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|160
| style=&quot;text-align:center;&quot;|108
|-
|{{zastava|Čile}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|46
| style=&quot;text-align:center;&quot;|46
|-
|{{zastava|Južna Koreja}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|180
| style=&quot;text-align:center;&quot;|169
|-
|{{zastava|Danska}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|77
| style=&quot;text-align:center;&quot;|67
|-
|{{zastava|Egipat}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|240
| style=&quot;text-align:center;&quot;|202
|-
|{{zastava|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|80
| style=&quot;text-align:center;&quot;|79
|-
|{{zastava|Grčka}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|170
| style=&quot;text-align:center;&quot;|159
|-
|{{zastava|Indonezija}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10
|-
|{{zastava|Izrael}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|362
| style=&quot;text-align:center;&quot;|334
|-
|{{zastava|Italija}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|34
| style=&quot;text-align:center;&quot;|28
|-
|{{zastava|Jordan}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|55
| style=&quot;text-align:center;&quot;|53
|-
|{{zastava|Maroko}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|24
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0
|-
|{{zastava|Norveška}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|74
| style=&quot;text-align:center;&quot;|56
|-
|{{zastava|Oman}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12
|-
|{{zastava|Holandija}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|213
| style=&quot;text-align:center;&quot;|128
|-
|{{zastava|Pakistan}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|101
| style=&quot;text-align:center;&quot;|62
|-
|{{zastava|Poljska}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|48
| style=&quot;text-align:center;&quot;|48
|-
|{{zastava|Portugalija}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|45
| style=&quot;text-align:center;&quot;|42
|-
|{{zastava|Singapur}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|70
| style=&quot;text-align:center;&quot;|67
|-
|{{zastava|Tajland}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|61
| style=&quot;text-align:center;&quot;|59
|-
|{{zastava|Tajvan}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|150
| style=&quot;text-align:center;&quot;|144
|-
|{{zastava|Turska}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|270
| style=&quot;text-align:center;&quot;|216
|-
|{{zastava|Venecuela}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|24
| style=&quot;text-align:center;&quot;|21
|-
|style=&quot;text-align:center&quot;|'''&lt;math&gt;\sum&lt;/math&gt;'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4.800&lt;ref name=&quot;F-16 Aircraft Profile – Aircraft History&quot;/&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.572
|}

== Udesi ==
[[Datoteka:Crash.arp.600pix.jpg|[[Pilot]] [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]] katapultirao se iz F-16, neposredno pred udar aviona u zemlju, [[14. septembar|14. septembra]] [[2003]]. godine|desno|mini|250px]]

* U okviru pripreme za demonstracione letove za [[Pariz|Pariski]] salon aviona, [[8. maj]]a [[1975]]. godine, pri uvežbavanju zaokreta sa ubrzanjem od 9&lt;big&gt;g&lt;/big&gt;, sa [[prototip]]om YF-16 № 72-1568, došlo je do lokalne deformacije strukture i zaglavljivanja jedne glavne noge stajnih organa. Probni pilot, Nil Anderson morao je prinudno sleteti i odlučio je da to učini na travnatu stazu, u nadi da će se minimizirati šteta i da će se izbeći povređivanje prisutnih na aerodromu. Avion se neznatno oštetio i to najviše uvodnik vazduha. Zbog ovoga [[Udes vazduhoplova|udesa]], na izložbu je poslat prvi prototip № 72-1567.&lt;ref name=&quot;Legendary F-16 test pilot Neil Anderson dies&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article1979.html|title=Legendary F-16 test pilot Neil Anderson dies| quote =Legendary F-16 test pilot Neil Anderson dies|last=Dewitte|first=Lieven| date = 18. 9. 2006| format = |publisher=f-16| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;
* [[Holandija|Holandski]] F-16 se srušio [[11. februar]]a [[1992]]. godine, u gradu [[Hengelo]]. Falkonu je otkazao motor, ubrzo posle poletanja, a [[pilot]] je pokušao da se vrati u obližnju vazduhoplovnu bazu Tvente, ali nije uspeo. Pilot se katapultirao i bezbedno se spustio na krov jedne zgrade. Avion se srušio između kuća, bez ikakve dopunske štete na terenu.&lt;ref name=&quot;F-16 crash Hengelo (11-02-1992) large pictures!&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.militaryphotos.net/forums/showthread.php?65946-F-16-crash-Hengelo-%2811-02-1992%29-large-pictures!|title=F-16 crash Hengelo (11-02-1992) large pictures!| quote =F-16 crash Hengelo (11-02-1992) large pictures!|author = | date =| format = |publisher=militaryphotos| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;
* U toku zajedničke vežbe u [[Severna Karolina|Severnoj Karolini]], [[23. mart]]a [[1994]]. godine, F-16D № 88-0171, pri simuliranju otkaza motora, sudario se u [[vazduh]]u sa [[Lokid C-130 Herkul|C-130]]E. Članovi posade su se katapultirali, ali je njihov avion nastavio svoju putanju kretanja i sudario se sa desantnim avionom [[C-141]], punim padobranaca. Ovo je dovelo do pogibije 24 osobe i najmanje 80 ranjenih.&lt;ref name=&quot;Hull-loss description&quot;&gt;{{cite web|url=http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19940323-2|title=Hull-loss description|quote=Hull-loss description|author=|date=|format=|publisher=aviation-safety|location=|language=engleskom|accessdate=24. 3. 2015.|archive-date=2011-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20111103172548/http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19940323-2|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
* [[Izrael]]ski F-16D-30F srušio se [[27. mart]]a [[2000]]. godine, u [[Sredozemno more]], tokom trenažnog leta, udaljeno 31&amp;nbsp;km od primorskog sela Atlit, na severu Izraela. Pilot, major Ionatan Begin, bio je unuk bivšeg izraelskog premijera [[Menahem Begin]]a. Ni on ni njegov kopilot, poručnik Lior Harari, nisu ništa javili kontroli letenja o nekim problemima.&lt;ref name=&quot;Grandson of Begin Lost in Israeli F-16 Crash&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2000/03/29/world/grandson-of-begin-lost-in-israeli-f-16-crash.html|title=Grandson of Begin Lost in Israeli F-16 Crash| quote =Grandson of Begin Lost in Israeli F-16 Crash|author = | date = 29. 3. 2000| format = |publisher=nytimes| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Late Israeli PM's grandson confirmed dead in F-16 Crash&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article518.html|title=Late Israeli PM's grandson confirmed dead in F-16 Crash|quote=Late Israeli PM's grandson confirmed dead in F-16 Crash|last=Dewitte|first=Lieven|date=28. 3. 2000|format=|publisher=f-16|location=|language=engleskom|accessdate=24. 3. 2015.|archive-date=2019-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20190731090541/http://www.f-16.net/f-16-news-article518.html}}&lt;/ref&gt;
* Američki F-16C, srušio se [[15. septembar|15. septembra]] 2003. godine, na aero-mitingu. Kapetan Kristofer Striklin pokušao je izvesti pokazni manevar, ali je imao pogrešne podatke o nadmorskoj visini [[aerodrom]]a. Uveo je avion u vertikalni manevar na manjoj visini od potrebne. Kada je shvatio da će udariti u zemlju, pribrano je avion usmerio od gledalaca i katapultirao se neposredno pre kontakta sa zemljom. Pilot je preživeo udes samo sa manjim povredama, a avion je potpuno uništen.&lt;ref name=&quot;Thunderbird accident report released&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.f-16.net/f-16-news-article968.html|title=Thunderbird accident report released| quote =A pilot's error caused a Thunderbirds F-16C to crash shortly after takeoff during a September airshow at Mountain Home Air Force Base, Idaho. The pilot ejected just before the aircraft impacted the ground.|author = jetech| date = 22. 1. 2004| format = |publisher=| location = | language = engleskom |accessdate = 16. 7. 2016.}}&lt;/ref&gt;
* Izraelski F-16A srušio se [[13. septembar]] [[2009]]. godine, iznad južnog dela brda [[Hebron]]a, u toku trenažnog leta. Pilot Asaf Ramon je poginuo. Inače je bio sin Ilana Ramona, takođe pilota aviona F-16 i prvog astranauta Izraela.&lt;ref name=&quot;Late astronaut's pilot son killed in crash&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3776217,00.html|title=Late astronaut's pilot son killed in crash| quote =Late astronaut's pilot son killed in crash|last=News|first=Israel| date =13. 9. 2009| format = |publisher=ynetnews| location = | language = engleskom |accessdate = 24. 3. 2015.}}&lt;/ref&gt;
* Dva [[grčka]] aviona F-16 sudarila su se u vazduhu [[26. avgust]]a [[2010]]. godine, iznad jugozapadne obale [[Krit]]a. Jedan pilot je poginuo, a dvojica su povređena.&lt;ref name=&quot;2 Greek fighter jets collide in mid-air; 1 dead&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/huff-wires/20100826/eu-greece-fighter-planes-crash/|title=2 Greek fighter jets collide in mid-air; 1 dead|quote=2 Greek fighter jets collide in mid-air; 1 dead|author=|date=26. 8. 2010|format=|publisher=huffingtonpost|location=|language=engleskom|accessdate=24. 3. 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402210237/http://www.huffingtonpost.com/huff-wires/20100826/eu-greece-fighter-planes-crash/|archive-date=02. 04. 2015|dead-url=yes|df=}}&lt;/ref&gt;

{{-}}
== Povezano ==
* [[F-14 tomket]]
* [[F-15 igl]]
* [[F-15E strajk igl]]
* [[F/A-18 hornet]]
* [[F/A-18E/F super hornet]]
* [[JAS 39 Gripen|JAS 39 gripen]]
* [[Miraž 2000]]
* [[Suhoj Su-27]]
* [[Suhoj Su-30]]
* [[Suhoj Su-35]]
* [[MiG-29]]
* [[MiG-35]]
* [[Novi avion]]
* [[Rafal (avion)|Daso Rafal]]
* [[Jurofajter tajfun]]
* [[F-4 fantom]]
* [[Lokid Martin]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book
 |last=Smiljanić
 | first = Spasoje
 | coauthors =
 | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva
 | edition =
 | date = 2009.
 | publisher =
 | location = Beograd
 | id=|pages=47—75
 | chapter = Agresija NATO na SRJ|quote =
}}
* {{Cite book
 |last=Petković
 | first = Slobodan
 | coauthors =
 | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva
 | edition =
 | date = 2009.
 | publisher =
 | location = Beograd
 | id=|pages=76
 | chapter = Upotreba zabranjenog oružja u agresiji NATO snaga na SRJ|quote =
}}
* {{cite book|ref= harv|last=Petković| first = Slobodan| coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva| edition = |year=2009| publisher = | location = Beograd | chapter = Upotreba zabranjenog oružja u agresiji NATO snaga na SRJ|pages=76}}
* {{cite book|ref= harv|last=Smiljanić| first = Spasoje| coauthors = | title = Vojska Jugoslavije u odbrani od agresije 1999. godine, knjiga prva| edition = |year=2009| publisher = | location = Beograd | chapter = Agresija NATO na SRJ|pages=47—75}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|F-16 Fighting Falcon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=Zrrtz7jSaRg&amp;feature=related Zastava film F-16 1. deo]
* [http://www.youtube.com/watch?v=CIRAWj5pDbk&amp;feature=related Zastava film F-16 2. deo]
* [https://archive.today/20120729011643/http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?fsID=103 Podaci o F–16 na zvaničnoj stranici Ratnog vazduhoplovstva SAD] {{en}}
* [https://archive.today/20120729011643/http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?fsID=103 F-16 USAF fact sheet]
* [http://www.f-16.net/ F-16.net Extensive and up-to-date Fighting Falcon resource]
* [http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-16.htm F-16 page on GlobalSecurity.org]
* [http://www.aerospaceweb.org/aircraft/fighter/f16/ F-16 profile on Aerospaceweb.org]
* [https://web.archive.org/web/20111109213357/http://www.redstar.gr/Foto_red/Eng/HAF/Air_PowerF16_52.html Greek F-16 C/D Fighting Block 52]
* [https://web.archive.org/web/20060818185500/http://ascpa.public.wpafb.af.mil/Newsreleases/2006newsreleases/0610.htm F-16 Modernization program news release]
* [https://web.archive.org/web/20101026041613/http://www.militaryaviation.eu/fighter/Lockheed/F-16.htm Lockheed Martin F-16 Fighting Falcon]

{{Lovački avioni SAD}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki lovački avioni 1970-ih]]
[[Kategorija:Lockheed Martin]]</text>
      <sha1>m5k6l2w0jc5ihotgbr7vb12huj22ewh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feli (pjevačica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4654127</id>
    <revision>
      <id>42600671</id>
      <parentid>42498376</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8545" sha1="24ac3w7k3547qvjhh1h5y6b2x5me4s8" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Feli
| Img                  = Feli in Hard Rock.jpg
| Img_capt             = Feli na svom koncertu u Hard Rock Cafe-u
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Felicia Donose
| Pseudonim            = Feli, Fely
| Rođenje              = {{birth date and age|1986|6|15}}
| Mjesto rođenja       = [[Opština Sebeș, Alba|Sebeș]], [[Alba (okrug)|Alba]], [[Rumunija]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokal]]
| Žanr                 = [[pop]]
| Zanimanje            = kantautorica
| Djelatno_razdoblje   = 2013–danas
| Producentska_kuća    = [[HaHaHa Production]], [[Cat Music]]
| Angažman             = 
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Felicia Donose''' (rođena 15. juna 1986), poznata pod umjetničkim imenom '''Feli''', rumunska je [[pop muzika|pop]] pjevačica i tekstopisac. Postala je poznata nakon učešća u drugoj sezoni muzičkog takmičenja ''[[Vocea României]]'' 2012. godine.

== Karijera ==
Muzički debi napravila je kao adolescentica, kada je bila vokal i kompozitor [[pop rock|pop-rok]] benda Aliens. Feli je sarađivala sa Edijem Schneiderom (poznat kao Dj Phantom), a zatim je prešla na [[hip hop|hip-hop]] žanr uključivši se u nekoliko muzičkih projekata koje su vodili Grasu XXL, Puya i Guess Who.

=== 2012: ''Vocea României'' ===
Godine 2012. Feli je učestvovala u muzičkom takmičenju ''[[Vocea României]]'' (Najljepši glas Rumunije), gdje je bila dio ekipe [[Marius Moga|Mariusa Moga]]; stigla je do polufinala, kao jedan od favorita za pobjedu. Tokom takmičenja izvela je hitove iz repertoara [[Lady Gaga|Lady Gage]], [[Alicia Keys|Alicie Keys]], [[Adele (pjevačica)|Adele]], [[En Vogue]]a i [[Rihanna|Rihanne]].&lt;ref&gt;[https://archive.today/20161222064524/http://www.ziarulring.ro/interviu/fely-donose-am-plns-dou-zile-dup-ieirea-din-concursul-vocea-romniei ziarulring.ro/]&lt;/ref&gt;

=== 2014—danas ===
; 2014
Od 2014. Feli je dio [[HaHaHa Production]] tima i radi na vlastitim muzičkim projektima. U oktobru 2014. umjetnica je objavila prvi singl u svojoj karijeri, &quot;Cine te crezi&quot;, koji su slušaoci prepoznali.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=vocearomaniei.protv.ro |url=https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/fely-donose-cine-te-crezi.html |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407020700/https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/fely-donose-cine-te-crezi.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.click.ro/vedete/romanesti/fely-donose-de-la-vocea-romaniei-isi-lanseaza-primul-single-din-cariera click.ro]&lt;/ref&gt; Iste godine Feli je sarađivala sa B.U.G. Mafijom na pjesmi &quot;Să cânte trompetele&quot;, kompoziciji koju potpisuje Tataee i čije su stihove napisala tri člana benda.&lt;ref&gt;[https://www.infomusic.ro/2014/12/b-u-g-mafia-sa-cante-trompetele-feli-audio/ infomusic.ro]&lt;/ref&gt;

; 2015
Godine 2015. Feli je objavila pjesmu &quot;Gelozia&quot;, sa Speakom. Pjesma je objavljena tokom #maimusic kampanje, a ima više od pet miliona pregleda na [[YouTube|YouTube-u]].&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=huelzLLQnMU Gelozia]&lt;/ref&gt; Režiser je bio Ionut Trandafir, a izdavač HaHaHa Production; Șerban Cazan i Feli su autori muzike, a Ștefan Sprianu je sa Feli napisao tekst.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=vocearomaniei.protv.ro |url=https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/feli-donose-a-lansat-una-dintre-cele-mai-bune-piese-ale-anului-asculta-aici-melodia-gelozia-o-colaborare.html |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407020700/https://vocearomaniei.protv.ro/stiri/feli-donose-a-lansat-una-dintre-cele-mai-bune-piese-ale-anului-asculta-aici-melodia-gelozia-o-colaborare.html }}&lt;/ref&gt; Nakon ove, objavila je još dvije pjesme: &quot;Perfect for You&quot; (sa Dorianom) i &quot;10 Minutes&quot; (sa [[Smiley (muzičar)|Smileyjem]]).&lt;ref&gt;[http://www.protv.ro/stiri/piesa-de-suflet-a-lui-fely-donose-a-compus-o-in-10-minute-pentru-prietena-ei-cea-mai-buna.html protv.ro]&lt;/ref&gt;

Feli je krajem 2015. objavila pjesmu &quot;Creioane colorate&quot;, sa spotom u režiji Catrinel Danaiate.&lt;ref&gt;[https://www.yabbmusic.ro/2015/10/feli-creioane-colorate-single-nou-si-videoclip/ yabbmusic.ro]&lt;/ref&gt;

; 2016
Spot pjesme &quot;Va urma&quot; režirao je Iulian Moga, a producirao je HaHaHa Production i objavio u koprodukciji sa [[Cat Music]]om.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=yabbmusic.ro |url=https://www.yabbmusic.ro/2016/03/feli-va-urma-single-nou-si-videoclip/ |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407020700/https://www.yabbmusic.ro/2016/03/feli-va-urma-single-nou-si-videoclip/ }}&lt;/ref&gt; Ove godine je izašla i Felina pjesma &quot;Timpul&quot;.

; 2017
Godina 2017. započela je izdavanjem rok rimejka jednog od najpoznatijih djela umjetnice [[Maria Tănase|Marije Tănase]], &quot;Cine iubește și lasă&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.europafm.ro/feli-lanseaza-o-noua-versiune-a-piesei-cine-iubeste-si-lasa-interpretata-initial-de-maria-tanase/ europafm.ro]&lt;/ref&gt; Ove godine je objavila i saradnju sa Connectr-R-om – &quot;Ceartă artă&quot;, te karijeru nastavila singlom &quot;Acasă&quot; koji ima više od 19 miliona pregleda na YouTube-u.&lt;ref&gt;[https://www.europafm.ro/feli-lanseaza-o-noua-piesa-cu-accente-rap-cearta-arta-video/ europafm.ro]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.protv.ro/stiri/feli-lanseaza-un-single-autentic-despre-iubire-acasa.html protv.ro]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=1yXewZB3XrE Acasă]&lt;/ref&gt;

Izlazak Felinog prvog albuma, ''Eu sunt Feli'', bio je u novembru popraćen događajem na kojem je prisustvovalo preko 150 gostiju u Metropolis teatru i 180.000 ljudi uživo na [[Facebook]]u. Sadrži sedam novih hitova, ali i neke već poznate numere kao što je &quot;Acasă&quot;, &quot;Creioane colorate&quot;, &quot;Timpul&quot; ili &quot;Va urma&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.unsitedemuzica.ro/stiri/Feli-a-lansat-primul-ei-album-Eu-sunt-Feli-Mi-am-trait-visul-cu-ochii-dupa-25-de-ani-p3572 |title=unsitedemuzica.ro |access-date=2020-04-07 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407013832/https://www.unsitedemuzica.ro/stiri/Feli-a-lansat-primul-ei-album-Eu-sunt-Feli-Mi-am-trait-visul-cu-ochii-dupa-25-de-ani-p3572 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

; 2018
Singl &quot;Bună de iubit&quot; je nakon učešća na Nacionalnoj selekciji 2018, kojom se bira predstavnik Rumunije na [[Eurosong|Evroviziji]], završio na 3. mjestu.

; 2019
Pjesma &quot;Frunze cad&quot; izašla je krajem godine i broji oko 11,5 miliona pregleda na YouTube-u.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=QSp0VDNidKc Frunze cad]&lt;/ref&gt;

; 2020
U februaru 2020. objavljena je pjesma &quot;Sus pe munte&quot;, za koju je tekst napisala sama Feli a intrigantan spot režirao SAN.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=7SHJkVBEqNg Sus pe munte]&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
*''Eu sunt Feli'' (2017)

; Pjesme
{{colbegin|2}}
*&quot;Prima piatra&quot; (2013)
*&quot;Cine te crezi&quot; (2014)
*&quot;Gelozia&quot; (2015)
*&quot;Perfect for You&quot; (2015)
*&quot;10 Minutes&quot; (2015)
*&quot;Să cânte trompetele&quot; (2015)
*&quot;Creioane colorate&quot; (2015)
*&quot;Time&quot; (2016)
*&quot;Va urma&quot; (2016)
*&quot;Timpul&quot; (2016)
*&quot;Hopai Diri Da&quot; (2016)
*&quot;Ce mai vrei&quot; (2017)
*&quot;Ceartă artă&quot; (2017)
*&quot;Mă faci să simt ca...&quot; (2017)
*&quot;Acasă&quot; (2017)
*&quot;Trandafire&quot; (2017)
*&quot;Averile&quot; (2017)
*&quot;Bună de iubit&quot; (2018)
*&quot;Vals&quot; (2018)
*&quot;Facil de amar&quot; (2018)
*&quot;Două inimi&quot; (2018)
*&quot;Rațele și vânătorii&quot; (2018)
*&quot;Spune-mi tot&quot; (2018)
*&quot;Toți demonii mei&quot; (2018)
*&quot;Hainele și carnea&quot; (2019)
*&quot;Când rasare soarele&quot; (2019)
*&quot;Frunze cad&quot; (2019)
*&quot;Sus pe munte&quot; (2020)
*&quot;Împreună&quot; (2020)
*&quot;Mă strigă mama&quot; (2020)
*&quot;Banii n-aduc fericirea&quot; (2020)
*&quot;Amintirile&quot; (2020)
*&quot;Du-te dorule&quot; (2020)
*&quot;Vantul bate&quot; (2020)
*&quot;Bade, tu esti pui de drac&quot; (2021)
*&quot;Puiule, puiutule&quot; (2021)
*&quot;Chiar de azi&quot; (2021)
*&quot;Adu-ți aminte&quot; (2021)
*&quot;Moș Crăciun ești și tu&quot; (2021)
*&quot;Liberă din nou&quot; (2022)
*&quot;Flori de argint&quot; (2022)
*&quot;Când te țin în brațe&quot; (2022)
*&quot;Dragoste nebună&quot; (2022)
*&quot;Promit&quot; (2022)
{{colend}}

== Priznanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! style=&quot;width:5%;&quot;| God. !! Nagrada !! Kategorija !! Recipijent !! Rezultat
|-
|2016

!MTV Europe Music Award
|| Najbolji izvođač u Rumuniji
|| Feli Donose
|{{nom}}
|}

== Povezano ==
* [[Alina Eremia]]
* [[Mihai Trăistariu]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{Discogs artist|4803482-Felicia-Donose|Felicia Donose}}
* {{YouTube|channel=UCBp2LmrZOwtp_EBD_-DX78g|Feli}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1986||Donose, Felicia}}

[[Kategorija:Rumunski pjevači]]
[[Kategorija:Pop-pjevači]]</text>
      <sha1>24ac3w7k3547qvjhh1h5y6b2x5me4s8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feynmanov dijagram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659865</id>
    <revision>
      <id>42600679</id>
      <parentid>42554226</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:45:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4310" sha1="5w7r6b86yk2uuuexrst34lt3v3pkvc8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Feynman Diagram Gluon Radiation.svg|mini|269x269piskel|Na ovom Fajmanovom dijagramu, [[elektron]] i [[pozitron]] [[Anihilacija|anihiliraju]], stvarajući [[foton]] (predstavljen plavim sinusnim talasom) koji postaje par [[kvark]]-antikvark, posle čega antikvark zrači [[gluon]] (predstavljen zelenom spiralom).]]
'''Fajnmanovi dijagrami''', u [[Teorijska fizika|teorijskoj fizici]], predstavljaju slikovne prikaze matematičkih izraza koji opisuju ponašanje [[Subatomske čestice|subatomskih čestica]]. Shema je dobila ime po svom pronalazaču, američkom fizičaru [[Ričard Fajnman|Ričardu Fajnmanu]], a prvi put je uvedena 1948. godine. Interakcija subatomskih čestica može biti kompleksna i teška za intuitivno razumijevanje. Fajnmanovi dijagrami daju jednostavnu vizualizaciju onog što bi inače bila tajanstvena i apstraktna formula. Kako Dejvid Kejzer piše, „od sredine dvadesetog vijeka, teorijski fizičari su se sve više okretali ovom alatu za pomoć u preduzimanju kritičnih kalkulacija”, a takođe i „Fajnmanovi dijagrami su revolucionisali skoro svaki aspekt teorijske fizike”.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kaiser|first=David|date=|title=Physics and Feynman’s Diagrams|url=http://web.mit.edu/dikaiser/www/FdsAmSci.pdf|journal=American Scientist|volume=|via=}}&lt;/ref&gt; Iako se dijagrami primarno primjenjuju na kvantnu teoriju polja, mogu se koristiti i u drugim poljima, kao što je teorija čvrstog stanja.

Fajnman je koristio interpretaciju [[pozitron]]a Ernsta Štekelberga kao da se radi o elektronu koji se kreće unazad u vremenu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Feynman|first=R. P.|date=15. 9. 1949|title=The Theory of Positrons|url=https://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRev.76.749|journal=Physical Review|volume=76|issue=6|pages=749-759|doi=10.1103/PhysRev.76.749}}&lt;/ref&gt; Prema tome, [[Antičestica|antičestice]] se na Fajnmanovim dijagramima prikazuju kao kretanje unazad po vremenskoj osi.

Izračunavanje amplitude vjerovatnoće u teorijskoj fizici čestica zahtijeva korišćenje prilično velikih i komplikovanih integrala sa velikim brojem promjenjivih. Ovi integrali imaju, međutim, pravilnu strukturu i mogu se grafički predstaviti kao Fajnmanovi dijagrami.

Fajnmanov dijagram je doprinos određene klase putanja čestica, koje se spajaju i razdvajaju, kako je opisano dijagramom. Preciznije i tehnički, Fajnmanov dijagram je grafički prikaz perturbativnog doprinosa tranzicionoj amplitudi ili korelacionoj funkciji kvantno mehaničke ili statističke teorije polja. U sklopu kanonske formulacije kvantne teorije polja, Fajnmanov dijagram predstavlja termin u Vikovoj ekspanziji perturbativne S-matrice. Alternativno, integralna formulacija kvantne teorije polja predstavlja tranzicionu amplitudu kao otežanu sumu svih mogućih istorija sistema od početnog do konačnog stanja, u smilsu ili čestica ili polja. Tada je tranziciona amplituda data kao matrični element S matrice između početnog i konačnog stanja kvantnog sistema.

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Feynman diagrams}}
* [http://www.ams.org/featurecolumn/archive/feynman1.html AMS article: &quot;What's New in Mathematics: Finite-dimensional Feynman Diagrams&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213061707/http://www.ams.org/featurecolumn/archive/feynman1.html |date=2009-02-13 }}
* [http://www.quantumdiaries.org/2010/02/14/lets-draw-feynman-diagams/ Draw Feynman diagrams] explained by Flip Tanedo at Quantumdiaries.com
* [http://feyndiagram.com/ Drawing Feynman diagrams with FeynDiagram] C++ library that produces PostScript output.
* [http://feynman.aivazis.com/ Online Diagram Tool] A graphical application for creating publication ready diagrams.
* [http://jaxodraw.sourceforge.net/ JaxoDraw] A Java program for drawing Feynman diagrams.
* {{cite web|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/feynman.htm|title=Feynman Diagrams|last=Bowley|first=Roger|author2=Copeland, Ed|year=2010|work=Sixty Symbols|publisher=[[Brady Haran]] for the [[University of Nottingham]]|access-date=2020-09-07|archive-date=2015-05-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20150508163457/http://sixtysymbols.com/videos/feynman.htm|url-status=dead}}

[[Kategorija:Dijagrami]]
[[Kategorija:Kvantna teorija polja]]
[[Kategorija:Fundamentalni koncepti fizike]]</text>
      <sha1>5w7r6b86yk2uuuexrst34lt3v3pkvc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frutillar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4663169</id>
    <revision>
      <id>42600715</id>
      <parentid>42342251</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T22:48:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5482" sha1="hok8whu1lfyqc85h576z8zyw7aby634" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Frutillar
| ime_genitiv =Frutillara
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Museo_colonial_de_Frutillar_.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike=Pogled na [[muzej]] i grad u pozadini

| slika_lokacijska_karta_država =Čile
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Frutillara u Čileu

| širina-stupnjevi =41
| širina-minute    =07
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =73
| dužina-minute=03
| dužina-oznaka=W

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Čile}}
| lokacija1_ime  =[[Čileanske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Los Lagos (regija)|Los Lagos]]
| lokacija2_ime  =[[Čileanske provincije|Provincija]]
| lokacija2_info = [[Llanquihue (provincija)|Llanquihue]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = 
| utemeljenje_datum  =[[1856]].&lt;ref name=city/&gt; 
| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=[[gradonačelnik|Alcalde]] 
| ime_vođe =Claus Lindemann
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna=
| površina_uža =6.55 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_šira=831&lt;ref name=com/&gt;
| visina =62&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina  =[[2017]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo=
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže=12,952&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća =1,977 stan. / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_šire =20,223&lt;ref name=com/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =24.32 / stan. / [[km²]]&lt;ref name=com/&gt;
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona=[[UTC-4]]
| utc_pomak =-3
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=65&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
}}
'''Frutillar''' je danas [[resort|ljetovališni]] [[grad]] od 12,952&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/chile/loslagos/
 | title =''Chile: Los Lagos''
 | accessdate =20.12.2020.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; i [[općina]] od 20,223 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=com&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/chile/mun/admin/llanquihue/10105__frutillar/
 | title =''Llanquihue Municipality in Chile''
 | accessdate =20.12.2020.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[jug]]u [[Čile]]a u [[Los Lagos (regija)|Regiji Los Lagos]], [[Llanquihue (provincija)|Provincija Llanquihue]].

== Geografija ==

Frutillar leži na [[zapad]]noj [[obala|obali]] [[Llanquihue (jezero)|Jezera Llanquihue]], udaljen 28 [[km]] [[sjever]]no od [[Llanquihue (provincija)|provincijskog]] [[glavni grad|centra]] [[Puerto Varas]]a sa 
kojim je povezan [[Panamerički autoput|Panameričkim autoputom]] i [[željeznička pruga|željezničkom prugom]], a od [[Santiago de Chile|Santiaga]] je udaljen 1010 [[km]] [[jug|južno]].&lt;ref name=his/&gt;

Grad je podjeljen na dva naselja ''Frutillar Bajo'' (Donji Frutillar) uz samo [[Llanquihue (jezero)|jezero]] i ''Frutillar Alto'' (Gornji) koji se prostire duž trase [[Panamerički autoput|autoputa]].
== Historija ==

[[Historija]] Frutilara počela je [[1856]]. kad se doselilo 50 [[nijemci|njemačkih]] [[porodica]]&lt;ref name=his/&gt;, tad je i osnovan pod [[ime]]nom - ''Villa de Frutillar''.&lt;ref name=city/&gt;
I nakon tog je bio cilj njemačkih [[kolonizacija|kolonista]] koji su dolazili iz [[Pruska|Prusije]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Ti kolonisti su ostavili veliki trag na život tog kraja, od [[gastronomija|gastronomije]] do [[arhitektura|arhitekture]] i [[jezik]]a.
Oni su osnivali i svoja [[kultura|kulturna]] društva, kao što je ''Deutscher Verein'' iz [[1882]]. do [[Pevački hor|pjevačkog zbora]] ''Liederkranz'' [[1894]].&lt;ref name=his/&gt;

Ispočetka su se bavili [[šumarstvo]]m, dok nisu iskrčili dovoljno [[oranica]] za [[ratarstvo]], tad su sa znanjem koje su donjeli iz svojih zemalja znatno unaprijedili proizvodnju [[žitarice|žitarica]].
Robert Klenner i Hermann Winkler su [[1884]]. podigli prvu [[štavljenje|štavionicu]] [[koža (materijal)|kože]] u tom dijelu zemlje.&lt;ref name=his/&gt;

[[Željeznička pruga]] od Frutillar Alta do [[Puerto Montt]]a podignuta je od [[1906]]. do [[1913]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =https://www.munifrutillar.cl/municipalidad/frutillar/
 | title =''Frutillar''
 | accessdate =20.12.2020.
 | language=španjolski
 | publisher=Municipalidad de Frutillar}}&lt;/ref&gt;
To je ubrzalo razvoj mjesta dolaskom novih kolonista.
== Znamenitosti ==
Pored [[Osorno (vulkan)|Vulkana Osorno]] koji leži na [[istok|istočnoj]] [[obala|obali]] [[Llanquihue (jezero)|Jezera Llanquihue]], najveće atrakcije su [[muzej]] na otvorenom - Staro [[nijemci|njemačko]] [[selo]] sa [[pila]]nama i [[mlin]]ovima i [[teatar]] na [[Llanquihue (jezero)|jezeru]] poznat po [[Koncert (muzička priredba)|koncert]]ima.

== Privreda ==
Pored [[turizam|turizma]] za [[ekonomija|ekonomiju]] grada važna je [[poljoprivreda]].
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Frutillar}}
* [https://www.munifrutillar.cl/ ''Municipalidad de Frutillar'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126085516/https://www.munifrutillar.cl/ |date=2021-01-26 }} {{es icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Čileu]]
[[Kategorija:Los Lagos]]</text>
      <sha1>hok8whu1lfyqc85h576z8zyw7aby634</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guinness</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4663279</id>
    <revision>
      <id>42600818</id>
      <parentid>42588769</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T07:58:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1663" sha1="fiwfoiq4pcg75wi67alsepenlj40kxn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Guinness_7686a.jpg|mini|desno]]
'''Guinness''' je vrsta tamnog [[Pivo|piva]] koje se proizvodi u [[Dablin]]u od 1759. godine. Jedan je od najuspešnijih svetskih brendova alkohola, proizveden u skoro 50 zemalja, a dostupan u preko 120.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/famous-brewer-expands-with-national-launch-of-guinness-black-lager-128316313.html |title=Famous Brewer Expands with National Launch of GUINNESS Black Lager – NORWALK, Conn., Aug. 24, 2011 /PRNewswire/ |location=Connecticut, Ireland |publisher=Prnewswire.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.economist.com/blogs/economist-explains/2014/03/economist-explains-13 | work=The Economist | title=Why Guinness is less Irish than you think | date=16. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

Za početak proizvodnje piva u pivari Sent Džejms Gejt zaslužan je [[Artur Ginis]].

Danas postoje mnogobrojni varijeteti Ginis piva koji mogu da budu bezalkoholna piva, piva sa ukusima itd.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Guinness}}
* {{Zvanični veb-sajt|http://www.guinness.com}}
* [https://www.guinness-storehouse.com/en Guinness Storehouse]
* [http://www.hagley.org/storiesfromthestacks/bryce-evans-how-guinness-saved-ireland-world-war-ii How Guinness saved Ireland during WWII]
* [https://www.oklagija.rs/zanimljivosti/item/6687-20-zanimljivih-%C4%8Dinjenica-o-%C4%8Duvenom-ginis-pivu 20 zanimljivih činjenica o čuvenom Ginis pivu]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://www.beerstyle.rs/predstavljamo/410-pivo-koje-je-spasilo-irsku/ Guinness pivo - Beer Style]

[[Kategorija:Pivo]]
[[Kategorija:Irska]]</text>
      <sha1>fiwfoiq4pcg75wi67alsepenlj40kxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Najbolji strijelci UEFA Europske lige</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4667895</id>
    <revision>
      <id>42600822</id>
      <parentid>42467163</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T08:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3536" sha1="lay00fm23o1jilur2xvyjmyd75dzl6g" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Najbolji striejlci UEFA Europa lige
|title =  Najbolji strijelci [[UEFA Kup]]a i [[UEFA Europa liga|UEFA Europa lige]]
|state = {{{state|autocollapse}}}
|listclass = hlist
|nowrapitems = yes
|basestyle = background: gold;
&lt;!--
   help prevent overflow outside of the Navbox
--&gt;
|group1=[[UEFA Kup]]
|list1= 
* 1971–72: [[Ludwig Bründl|Bründl]]
* 1972–73: [[Jupp Heynckes|Heynckes]] / [[Jan Jeuring|Jeuring]]
* 1973–74: [[Lex Schoenmaker|Schoenmaker]]
* 1974–75: [[Jupp Heynckes|Heynckes]]
* 1975–76: [[Ruud Geels|Geels]]
* 1976–77: [[Stan Bowles|Bowles]]
* 1977–78: [[Gerrie Deijkers|Deijkers]] / [[Raimondo Ponte|Ponte]]
* 1978–79: [[Allan Simonsen|Simonsen]]
* 1979–80: [[Dieter Hoeneß|Hoeneß]] / [[Harald Nickel|Nickel]]
* 1980–81: [[John Wark|Wark]]
* 1981–82: [[Torbjörn Nilsson|Nilsson]]
* 1982–83: [[Zoran Filipović|Filipović]]
* 1983–84: [[Tibor Nyilasi|Nyilasi]]
* 1984–85: [[Edin Bahtić|Bahtić]] / [[Gary Bannister|Bannister]]
* 1985–86: [[Klaus Allofs|Allofs]]
* 1986–87: [[Paulinho Cascavel|Cascavel]] / [[Peter Houtman|Houtman]] / [[Wim Kieft|Kieft]] / [[Jari Rantanen|Rantanen]]
* 1987–88: [[Kenneth Brylle Larsen|Brylle]] / [[Dimitris Saravakos|Saravakos]]
* 1988–89: [[Torsten Gütschow|Gütschow]]
* 1989–90: [[Falko Götz|Götz]] / [[Karl-Heinz Riedle|Riedle]]
* 1990–91: [[Rudi Völler|Völler]]
* 1991–92: [[Dean Saunders|Saunders]]
* 1992–93: [[Gérald Baticle|Baticle]]
* 1993–94: [[Dennis Bergkamp|Bergkamp]] / [[Edgar Schmitt|Schmitt]]
* 1994–95: [[Ulf Kirsten|Kirsten]]
* 1995–96: [[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]]
* 1996–97: [[Maurizio Ganz|Ganz]]
* 1997–98: [[Stéphane Guivarc'h|Guivarc'h]]
* 1998–99: [[Enrico Chiesa|Chiesa]] / [[Darko Kovačević|Kovačević]] / [[Tomasz Kulawik|Kulawik]]
* 1999–2000: [[Darko Kovačević|Kovačević]]
* 2000–01: [[Dimitar Berbatov|Berbatov]] / [[Bolo (nogometaš)|Bolo]]
* 2001–02: [[Pierre van Hooijdonk|Van Hooijdonk]]
* 2002–03: [[Derlei]] / [[Henrik Larsson|Larsson]]
* 2003–04: [[Sonny Anderson|Anderson]]
* 2004–05: [[Alan Shearer|Shearer]]
* 2005–06: [[Matías Emilio Delgado|Delgado]]
* 2006–07: [[Walter Pandiani|Pandiani]]
* 2007–08: [[Pavel Pogrebnjak|Pogrebnjak]] / [[Luca Toni|Toni]]
* 2008–09: [[Vágner Love]]
|group2=[[UEFA Europa liga]]
|list2= 
* 2009–10: [[Óscar Cardozo|Cardozo]] / [[Claudio Pizarro|Pizarro]]
* 2010–11: [[Radamel Falcao|Falcao]]
* 2011–12: [[Radamel Falcao|Falcao]]
* 2012–13: [[Libor Kozák|Kozák]]
* 2013–14: [[Jonathan Soriano|Soriano]]
* 2014–15: [[Alan Carvalho|Alan]] / [[Romelu Lukaku|Lukaku]]
* 2015–16: [[Aritz Aduriz|Aduriz]]
* 2016–17: [[Edin Džeko|Džeko]] / [[Giuliano de Paula|Giuliano]]
* 2017–18: [[Aritz Aduriz|Aduriz]] / [[Ciro Immobile|Immobile]]
* 2018–19: [[Olivier Giroud|Giroud]]
* 2019–20: [[Bruno Fernandes|Fernandes]]
* 2020–21: [[Pizzi (portugalski fudbaler)|Pizzi]] / [[Yusuf Yazıcı|Yazıcı]] / [[Borja Mayoral|Mayoral]] / [[Gerard Moreno (fudbaler)|Moreno]]
* 2021–22: [[James Tavernier|Tavernier]]
* 2022–23: [[Victor Boniface|Boniface]] / [[Marcus Rashford|Rashford]]
* 2023–24: [[Pierre-Emerick Aubameyang|Aubameyang]]
* 2024–25: [[Ayoub El Kaabi|El Kaabi]] / [[Kasper Høgh|Høgh]] / [[Bruno Fernandes|Fernandes]]
* 2025–26: [[Igor Jesus (fudbaler, rođen 2001.)|Igor Jesus]] / [[Petar Stanić|Stanić]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Fudbalski navigacijski šabloni]]
[[Kategorija:Grupni šabloni dobitnika nagrada]]
[[Kategorija:Evropski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>lay00fm23o1jilur2xvyjmyd75dzl6g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hasan Zvizdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668935</id>
    <revision>
      <id>42600834</id>
      <parentid>42298051</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:35:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11809" sha1="hlsujrkmfih3c4gqbkaklqh74d8mff5" xml:space="preserve">{{Infokutija Vojno lice
| name          = Hasan Zvizdić&lt;br /&gt;{{resize|90%|''[[Aga]]''}}
| image         = [[Datoteka:Hasan-aga Zvizdić.jpg|199p|Istorijski portret Hasana Zvizdića]]
| image_size    = 
| alt           = Crno-bela fotografija, istorijski jajasti portret osobe s fesom ili sličnom kapom na glavi, srednji plan
| caption       = Istorijski portret
| rođen          = 1892
|datum_smrti = 1980
|mesto_rođenja  = [[Sjenica]], &lt;br /&gt;{{zastava|Osmansko carstvo}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt; (danas{{nbsp}}[[Srbija]])&lt;/small&gt;
|mesto_smrti  = [[Adapazari]], {{zastava|Turska}}
| lojalnost = {{Plainlist |
* {{flag|NDH}}
* {{flag|Kraljevina Italija}}
* {{flag|Nacistička Nemačka}}
}}
| branch        = 
| serviceyears  = 
| rank          = 
| servicenumber = &lt;!--Do not use data from primary sources such as service records.--&gt;
| unit          = odred [[Muslimanska milicija Sandžaka|Muslimanske milicije]] iz{{nbsp}}[[Sjenica|Sjenice]]
| commands      = 
|ratovi       = [[Drugi svetski rat]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]
* [[Bitka za Sjenicu]]}}

'''Hasan Zvizdić''' ([[Sjenica]], 1892 — [[Adapazari]], 1980){{Sfn|Crnovršanin|1996||ps=: &quot;Hasan je rođen 1892. godine ... Hasan-aga Zvizdić umro je 1980. godine u Adapazaru&quot;}} bio je tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] komandant odreda [[Muslimanska milicija Sandžaka|Muslimanske milicije]] iz [[Sjenica|Sjenice]] (u [[Sandžak (oblast)|Sandžaku]]),&lt;ref name=&quot;BojovićŠibalić1979&quot;&gt;{{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|last2=Šibalić|first2=Mijuško|title=Durmitorska partizanska republika: materijali sa naučnog skupa održanog u Žabljaku 24, 25 i 26, avgusta 1977. godine|url=https://books.google.com/books?id=s3EYAAAAMAAJ|year=1979|publisher=Istorijski in-t SR Crne Gore|page=382}}&lt;/ref&gt; te glavni trgovac stokom u regionu koji je zavisio od [[stočarstvo|stočarstva]] — zbog čega je njegov uticaj u Sandžaku bio snažan.{{Sfn|Živković|2011|p=»Kako se kasnije ispostavilo, Zvizdić je još desetak dana ranije pozvao muslimane iz okoline Sjenice da pomognu odbranu grada, što su ovi prihvatili s obzirom na njegov uticaj kao glavnog trgovca mesom i stokom u jednoj stočarskoj regiji.«}}

== Biografija ==
Hasan-aga Zvizdić je rođen [[1892]]. godine u [[Sjenica|Sjenici]]. Najstariji je sin Muhameda i Amine Zvizdić. Morao je da napusti rodno mesto ([[Gacko]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]) i seli se veoma često zbog progona; iako je menjao lokaciju i brodom, svojevremeno je ipak završio u logoru ([[Logor Dahau|Dahau]], gde je proveo dve godine). Porodicu, uključujući mlađeg brata Osmana, ubili su mu [[terorizam|teroristi]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sandzakpress.net/hasan-aga-zvizdic-1892-1980|title=Hasan-aga Zvizdić (1892–1980)|website={{noitalic|Elektronske novine}} Sandžak PRESS|date=8. 12. 2015|accessdate=27. 8. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170827154921/http://sandzakpress.net/hasan-aga-zvizdic-1892-1980|archivedate=27. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zsdholland.ning.com/group/braniteljisandzaka|title=Branitelj Sjenice i Pešterske Visoravni – Rahmetli Hasan Zvizdić (1892–1980)|website=zsdholland.ning.com|accessdate=27. 8. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100304154711/http://zsdholland.ning.com/group/braniteljisandzaka|archivedate=4. 3. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zvizdić je radio kao bogati [[muslimani|muslimanski]] veletrgovac iz [[Sjenica|Sjenice]]. Postao je guverner grada i naoružao mnogo lokalnih muslimana organizovavši ih u ratnu [[milicija|miliciju]].&lt;ref name=&quot;Djurašinović-Kostja1961&quot;&gt;{{cite book|last=Djurašinović-Kostja|first=Vojin|title=Stazama proleterskim|url=https://books.google.com/books?id=zSosAAAAIAAJ|year=1961|publisher=Prosveta|quote=Tada je u Sjenici vlast držao Hasan Zvizdić, poznat u tome kraju kao veletrgovac i čovek sa jakim uticajem na jedan deo stanovništva, što mu je pomoglo da izvestan deo muslimana organizuje i naoruža kao miliciju.|pages=279 }}&lt;/ref&gt;

=== Angažman ===
U decembru 1941, Zvizdić je odbio da dozvoli [[partizani]]ma ka zauzmu Sjenicu, jer se bojao da će [[četnici]], [[Nemci|nemačke]] i [[italija]]nske snage napasti partizane u ovom mestu i takođe pobiti veći deo populacije. Objasnio je partizanima kako je imao oko 5.000 članova Muslimanske milicije pod svojom komandom i da će ih usmeriti protiv partizana ili četnika ako pokušaju sa zauzimanjem.&lt;ref name=&quot;Ćuković1964&quot;&gt;{{cite book|last=Ćuković|first=Mirko|title=Sandžak: Na osnovu sakupljenog i obrađenog materijala knjigu napisao Mirko Ćuković|url=https://books.google.com/books?id=w5DRAAAAMAAJ|year=1964|publisher=Nolit|pages=196, 197}}&lt;/ref&gt; Prema istoričaru [[Milutin Živković|Živkoviću]], Zvizdić je zapravo bio zabrinut da njegovi unosni ugovori za snabdevanje italijanske i nemačke vojske stokom ne bi bili otkazani ako bi partizani zauzeli grad.{{Sfn|Živković|2011|p=»To je bilo opravdanje za javnost, dok je stvarni razlog ležao u tome što je Zvizdić kao trgovac stokom imao ugovor o snabdevanju italijanskih i nemačkih vojski mesom, koji bi verovatno bio ugrožen ukoliko bi se pročulo da je pustio partizane u grad.«}}

Dana [[22. decembar|22. decembra]] [[1941]]. godine, snage Muslimanske milicije iz [[Prijepolje|Prijepolja]] — pod komandom [[Sulejman Pačariz|Pačariza]], te iz Sjenice — pod komandom Zvizdića, uspešno su onemogućile napad partizana koji su pokušali da zauzmu Sjenicu.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Radaković|first=Petko|title= Užička Republika, Zapisi i sećanja&amp;nbsp;– I|year=1981|publisher= Muzej ustanka 1941|location=Užice|chapter=Muslimanska milicija u službi okupatora|pages=662}}&lt;/ref&gt; Jedna grupa iz [[Tutin]]a ih je podržavala — pod komandom [[DŽemail Koničanin|DŽemaila Koničanina]], koji se pridružio po pozivu Zvizdića.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Ćuković|first=Mirko|title=Sandžak: Na osnovu sakupljenog i obrađenog materijala knjigu napisao Mirko Ćuković|url=https://books.google.com/books?id=w5DRAAAAMAAJ|year=1964|publisher=Nolit|quote=Ubrzo se pojavila i druga neprijateljska kolona od sela Medare, pod komandom DŽema Koničanina. Ova grupa je na poziv Hasana Zvizdića stitla dva dana ranije kao pomoć sa Peštera iz nggavičkog sreza|pages=209}}&lt;/ref&gt;

Početkom delovanja Muslimanske milicije iz Sjenice kojoj je komandovao Zvizdić, februara 1942. — zajedno sa odredima milicije iz Prijepolja, [[Brodarevo|Brodareva]] i [[Komaran]]a, u saradnji sa [[četnici]]ma kojima je zapovedao [[Pavle Đurišić]], te sa italijanskim snagama, planiran je napad na partizane koji su se povlačili iz Sandžaka nakon [[Užička republika|poraza u Užicu]]. Kad je Pačariz shvatio da su partizani uspeli da pobede četnike, nije se suzdržavao od napada na partizane, ali je odlučio da premesti svoje snage u Sjenicu da bi pomogao Zvizdiću ako bi partizani odlučili da ponovo napadnu grad.&lt;ref name=&quot;Ćuković1964-2&quot;&gt;{{cite book|last=Ćuković|first=Mirko|title=Sandžak: Na osnovu sakupljenog i obrađenog materijala knjigu napisao Mirko Ćuković|url=https://books.google.com/books?id=w5DRAAAAMAAJ|year=1964|publisher=Nolit|quote=Četničko-nedićevske snage iz Srbije vršile su početkom februara poslednje pripreme da opkole i unište partizanske snage na desnoj strani Lima. Bilo je predviđeno da u ovoj akciji učestvuju četnici Draže Mihailovića, kako oni koji su bili pod njegovom direktnom komandom, tako i oni koji su bili stavljeni pod komandu Milana Nedića kao odredi Srpske oružane sile, zatim muslimanska milicija Hasana Zvizdića iz Sjenice i hodže Sulejmana Pačariza iz Hisardžika i italijanske jedinice iz Prijepolja uz sadejstvo četnika Pavla Đurišića i muslimanske milicije iz Brodareva i Komarana na levoj strani Lima.|pages=247 }}&lt;/ref&gt;

Zvizdić nije bio uticajan samo u Sjenici i Tutinu, nego i u širem regionu. Mislio je da će mu koristiti ako poseti sedište [[četnici|četnika]] i pregovara s [[Dragoljub Mihailović|Dražom Mihailovićem]].&lt;ref name=&quot;Đaković1986&quot;&gt;{{cite book|author=Spasoje Đaković|title=Sukobi na Kosovu|url=https://books.google.com/books?id=z7pBAAAAYAAJ|year=1986|publisher=Narodna knjiga|page=139}}&lt;/ref&gt; Dana [[27. jun]]a, Zvizdić i ostali muslimanski i albanski lideri (među kojima i [[Aćif Hadžiahmetović]], [[DŽafer Deva]], [[Ferhat-beg Draga]] i [[Ahmet Daca]]) pregovarali su sa predstavnicima Mihailovićevih četnika. Pregovori su okončani dogovorom o saradnji na zajedničkoj borbi protiv komunista.&lt;ref name=&quot;Ćuković1964-3&quot;&gt;{{cite book|last=Ćuković|first=Mirko|title=Sandžak: Na osnovu sakupljenog i obrađenog materijala knjigu napisao Mirko Ćuković|url=https://books.google.com/books?id=w5DRAAAAMAAJ|year=1964|publisher=Nolit|page=526}}&lt;/ref&gt; [[Milorad Ekmečić|Ekmečić]] pominje Zvizdića kao muslimanskog četničkog vođu.&lt;ref name=&quot;Ekmečić2007&quot;&gt;{{cite book|last=Ekmečić|first=Milorad|authorlink=Milorad Ekmečić|title=Dugo kretanje između klanja i oranja: Istorija Srba u Novom Veku 1492-1992|url=https://books.google.com/books?id=6WotAQAAIAAJ|year=2007|publisher=Zavod za udžbenike|quote=Zvizdić Hasan, vođa muslimanske četničke grupe|pages=569}}&lt;/ref&gt;

[[Karl fon Krempler]] je planirao da osnuje Sandžak kao zaseban [[entitet (politika)|politički entitet]] i ponudio je Zvizdiću funkciju guvernera. Ovaj je odbio Kremplerovu ponudu.&lt;ref name=&quot;Ćuković1964-4&quot;&gt;{{cite book|last=Ćuković|first=Mirko|title=Sandžak: Na osnovu sakupljenog i obrađenog materijala knjigu napisao Mirko Ćuković|url=https://books.google.com/books?id=w5DRAAAAMAAJ|year=1964|publisher=Nolit|page=525}}&lt;/ref&gt; Kada su Nemci preuzeli kontrolu nad Crnom Gorom nakon kapitulacije Italije pred kraj [[1943]]. godine, osnovali su [[marionetska država|marionetsku]] vladu s Hasanom Zvizdićem kao [[ministar bez portfelja|ministrom bez portfelja]].&lt;ref name=&quot;Pajović1977&quot;&gt;{{cite book|last=Pajović|first=Radoje|title=Kontrarevolucija u Crnoj Gori: četnički i federalistički pokret 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=t0yBAAAAIAAJ|year=1977|page=423}}&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===
Posle rata, Zvizdić je emigrirao iz Jugoslavije da ga ne bi uhvatili i pogubili partizani. Umro je [[1980]]. godine u [[Adapazari]]ju ([[Turska]]). Godine 2012, ispred kuće u kojoj je živeo Zvizdić otkrivena je [[komemorativna plaketa]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Otkrivena tabla Hasan-agi Zvizdiću|url=http://www.sandzakcbs.com/vijesti/otkrivena-tabla-hasan-agi-zvizdicu|publisher=Centar za bošnjačke studije|accessdate=2. 6. 2014}}{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Bibliografija ===
* {{cite book|last=Crnovršanin|first=Harun|title=Sinovi Sandžaka|url=https://books.google.com/books?id=d8X4GAAACAAJ|year=1996|publisher=Izd. autora|ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Živković|first1=Milutin|title=Dešavanja u Sandžaku od julskog ustanka do kraja 1941 godine|journal=Baština|year=2011|volume=31|url=http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0353-9008/2011/0353-90081131247Z.pdf|accessdate=12. 6. 2014|publisher=Institute for Serbian Culture|location=Priština, Leposavić|ref=harv}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20100304154711/http://zsdholland.ning.com/group/braniteljisandzaka Biografija] na sajtu ZSD Holandije
* [http://www.bkz.rs/2012/03/26/%E2%80%9Edalje-necete-rekao-je-hsan-aga-zvizdic/ Članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831124748/http://www.bkz.rs/2012/03/26/%E2%80%9Edalje-necete-rekao-je-hsan-aga-zvizdic/ |date=2021-08-31 }} na sajtu BKZ Srbije

{{Muslimanska milicija Sandžaka}}

{{DEFAULTSORT:Zvizdić, Hasan}}
[[Kategorija:Rođeni 1892.]]
[[Kategorija:Umrli 1980.]]
[[Kategorija:Kvislinzi]]
[[Kategorija:Muslimanska milicija Sandžaka]]
[[Kategorija:Biografije, Srbija]]</text>
      <sha1>hlsujrkmfih3c4gqbkaklqh74d8mff5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4681661</id>
    <revision>
      <id>42600737</id>
      <parentid>42598267</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:47:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dopuna smjernice o prijenosu */</comment>
      <origin>42600737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21585" sha1="0un1s8hec9tzmuqn2cr7afzvt38jq2a" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== Zaštićivanje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}}
Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. 

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST)

:@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST)
:Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST)

Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST)

:Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST)
::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST)
:::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST)
::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST)
:::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST)
::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon &quot;Zaštićena stranica&quot;, i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST)
::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST)
:::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST)

Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST)

:Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST)
::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i &quot;sprečavanje [izrade]&quot;, dok se zaštita generalno kaže i &quot;zaključavanje&quot;. Pada mi na pamet ideja da je naslov &quot;zapečaćen&quot; (umesto &quot;zasoljen&quot;). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST)
:::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. &quot;Soljenje zemlje&quot; kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST)
::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST)
:::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Dve dopune ==
=== Dopuna pravila o brzom brisanju ===
{{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}}
U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST)

:Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST)
::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST)
:Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih &quot;{{!xt|izmijenio}}&quot; izmijenio u &quot;{{xt|redigirao}}&quot;. Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST)
::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST)
:::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST)
::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

=== Dopuna smjernice o prijenosu ===
{{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}}
S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}):
{{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}}
Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST)

:Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST)
::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD (&quot;ne preporučuje se&quot; umesto &quot;zabranjeno je&quot;). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST)
:::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST)
::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST)
:::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST)
::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST)
:::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST)
:::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Poboljšanje jezičkih smjernica ==
{{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}}
Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi:
# Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]].
# Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika.
# Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard.
Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST)

:Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati &quot;zajednički&quot; termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST)
:::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš &quot;konsenzus zajednice&quot;, jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST)
::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST)
:::::Ali to već doslovno piše... &quot;Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST)
::::::I ovo: &quot;Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka.&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST)
:::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST)
::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST)
:::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST)
{{podnožje rasprave}}</text>
      <sha1>0un1s8hec9tzmuqn2cr7afzvt38jq2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fort Zeelandia (Surinam)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4683836</id>
    <revision>
      <id>42600693</id>
      <parentid>42418788</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T20:44:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4748" sha1="h29sy1cg3syjgbm7156zspj0pttbfeb" xml:space="preserve">{{About|tvrđavi u Paramaribu, Surinam|druge tvrđave istog imena|Fort Zeelandia (razvrstavanje)}}
[[File:Fort Zeelandia.jpg|thumb|Fort Zeelandia u [[Paramaribo|Paramaribu]].]]
'''Fort Zeelandia''' je [[tvrđava]] u [[Paramaribo|Paramaribu]], glavnom gradu [[Surinam]]a. [[Muzej Surinama]], nacionalni etnografski muzej s nizom raznovrsnih izložaka, danas se nalazi u For Zeelandiji,&lt;ref name=&quot;museum&quot;&gt;{{cite web|url=http://amazonian-museum-network.org/nl/amazone-museum/stichting-surinaams-museum-nl|title=Stichting Surinaams Museum|access-date=28 May 2020|language=nl|website=Amazonia Museum Network}}&lt;/ref&gt; kao i Umjetnička akademija [[Nola Hatterman]], čije je sjedište u bivšoj zgradi zapovjednika tvrđave.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nolahatterman.com/onderwijs/|title=Onderwijs|website=Nola Hatterman|access-date=9 June 2020|language=nl}}&lt;/ref&gt; 

Historijski gledano, drvena tvrđava koja je prethodila suvremenoj izgrađena je još [[1640.]] godine od strane francuskih doseljenika, koji su je ubrzo napustili. Godine [[1650.]], major [[Anthony Rowse]] utemeljio je, na području [[Surinam]]a, [[Surinam (engleska kolonija)|englesku koloniju]] po nalogu tadašnjeg guvernera [[Barbados]]a, [[Francis Willoughby, 5. barun Willoughby od Parhama|Francisa Willoughbyja]]. Englezi su utvrdili napuštenu francusku tvrđavu, koja je u čast osnivača kolonije preimenovana u '''Fort Willoughby''' te je ubrzo postala sjedište nove kolonije. Međutim, engleska je uprava trajala samo do [[1667.]] godine, kada je [[Invazija Surinama (1667)|preuzimaju Nizozemci]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=T8QCAAAAYAAJ&amp;q=Admiral+Abraham+Crynnsen&amp;pg=PA230|title=Chronological History of the Discovery and Settlement of Guiana ...|last1=Rodway|first1=James|year=1888}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sailsofglory.org/showthread.php?803-On-this-day-25-February|title=On this day 25 February|access-date=2023-10-18|archive-date=2016-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311124453/http://sailsofglory.org/showthread.php?803-on-this-day-25-february}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=DkgGVTOr2EsC&amp;q=william+willoughby%2C+paramaribo&amp;pg=PA257|title=Wars of the Americas|isbn=9781598841015|last1=Marley|first1=David F.|date=11 February 2008}}&lt;/ref&gt; koji utemeljuju [[Surinam (nizozemska kolonija)|vlastitu koloniju]] i mijenjaju ime utvrde u '''Fort Zeelandia'''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=T8QCAAAAYAAJ&amp;q=Crynnsen&amp;pg=PA205|title=Chronological History of the Discovery and Settlement of Guiana ...|last1=Rodway|first1=James|year=1888}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://etudescaribeennes.revues.org/1032?lang=en|doi=10.4000/etudescaribeennes.1032|title=The early colonization of Tobago: Bibliographical and archival material in Martinique and France|year=2007|last1=Huyghues-Belrose|first1=Vincent|journal=Études Caribéennes|issue=8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.suriname.nu/302ges/archi198.html|title = Suriname - Paramaribo}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste godine, Englezi su nakratko [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|vratili kontrolu nad tvrđavom]] i ponovo vratili staro ime, ali ona je ubrzo ponovo predana Nizozemcima, koji su opet vratili svoje ime. 

Tijekom godina, Fort Zeelandia izgubila je svoju vojnu funkciju te su [[1772.]] godine čak postojali planovi da se potpuni sruši.&lt;ref name=&quot;city&quot;&gt;{{cite web|url=https://cityofparamaribo.com/read/Fort_Zeelandia|title=Fort Zeelandia|access-date=28 May 2020|website=City of Paramaribo|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226211241/https://cityofparamaribo.com/read/Fort_Zeelandia}}&lt;/ref&gt; Nakon sticanja nezavisnosti [[1975.]] godine, surinamski diktator [[Dési Bouterse]] koristio je tvrđavu kao mjesto za zatvaranje i mučenje političkih oponenata, a u njoj su se dogodila i zloglasna [[Decembarska ubojstva]].&lt;ref name=&quot;city&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://npofocus.nl/artikel/7548/wat-zijn-de-decembermoorden|title=Wat zijn de Decembermoorden|access-date=28 May 2020|language=nl|website=NPO Focus|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226090548/https://npokennis.nl/longread/7548/wat-zijn-de-decembermoorden|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Fort Zeelandia, Paramaribo}}
* [https://cityofparamaribo.com/read/Fort_Zeelandia Fort Zeelandia at the City of Paramaribo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226211241/https://cityofparamaribo.com/read/Fort_Zeelandia |date=2021-02-26 }}
* [http://amazonian-museum-network.org/nl/amazone-museum/stichting-surinaams-museum-nl Surinamese Museum] (in Dutch)

[[Kategorija:Tvrđave u Surinamu|Zeelandia]]
[[Kategorija:Paramaribo]]</text>
      <sha1>h29sy1cg3syjgbm7156zspj0pttbfeb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henck Arron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4684206</id>
    <revision>
      <id>42600850</id>
      <parentid>42484083</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:39:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9321" sha1="kn1j0qtek1hzn2qhe3yb328vafvq53u" xml:space="preserve">{{politički vođa
|ime= Henck Arron
|datum rođenja=[[25. travnja]] [[1936.]]
|mjesto rođenja={{flagicon|NIZ}} [[Paramaribo]], [[Surinam (nizozemska kolonija)|Surinam]]
|datum smrti=[[4. siječnja]] [[2000.]]
|mjesto smrti={{nowrap|{{flagicon|NIZ}} [[Alphen aan den Rijn]], [[Nizozemska]]}}
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=Henck Arron 1975.jpg
|veličina=
|opis slike=
|stranka=[[Narodna stranka Surinama|NPS]]
|potpis=
|supruga=Antoinette Leeuwin

|obrazovanje=
|zanimanje=bankar, političar
|fusnote=

|položaj         = 9. [[premijer Surinama]]
|mandat_start    = [[24. prosinca]] [[1973.]]
|mandat_kraj     = [[25. veljače]] [[1980.]]
|podpredsjednik  = 
|podpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer1       = 
|predsjednik1    = [[Johan Ferrier]]
|prethodnik      = [[Jules Sedney]]
|nasljednik      = [[Henk Chin A Sen]]

|čin2            = 1. [[potpredsjednik Surinama]]
|mandat_start2   = [[25. siječnja]] [[1988.]]
|mandat_kraj2    = [[24. prosinca]] [[1990.]]
|podpredsjednik2 = 
|podpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|predsjednik     = [[Ramsewak Shankar]]
|prethodnik2     = ''pozicija utemeljena''
|nasljednik2     = [[Jules Wijdenbosch]]

|čin3            = 
|mandat_start3   = 
|mandat_kraj3    = 
|podpredsjednik3 = 
|podpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = 
|predsjednik3    = 
|prethodnik3     = 
|nasljednik3     =

|čin4            = 
|mandat_start4   = 
|mandat_kraj4    = 
|podpredsjednik4 = 
|podpremijer4    = 
|zamjenik4       = 
|premijer4       = 
|predsjednik4    = 
|nasljednik4     = 
|prethodnik4     =

|čin5            = 
|mandat_start5   = 
|mandat_kraj5    = 
|podpredsjednik5 = 
|podpremijer5    = 
|zamjenik5       = 
|premijer5       = 
|predsjednik5    = 
|prethodnik5     = 
|nasljednik5     =
|vjera=
}}
'''Henck Alphonsus Eugène Arron''' ([[Paramaribo]], [[25. travnja]] [[1936.]] – [[Alphen aan den Rijn]], [[4. prosinca]] [[2000.]]), [[surinam]]ski političar i utjecajna ličnost surinamske politike u periodu sticanja nezavisnosti. Arron je po struci bio bankar, a kao član [[Narodna stranka Surinama|Narodne stranke]] postao je [[1973.]] godine premijer te je bio na čelu vlade u trenutku sticanja nezavisnosti [[1975.]] godine, kao posljednji kolonijalni i prvi surinamski premijer.&lt;ref name=&quot;nyt&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2000/12/06/world/henck-arron-64-who-guided-suriname-to-independence-in-75.html|title=Henck Arron, 64, Who Guided Suriname to Independence in '75|website=New York Times|date=6 December 2000|access-date=22 June 2020}}&lt;/ref&gt; Svrgnut je u [[Dési Bouterse|Bouterseovom]] [[Državni udar u Surinamu 1980.|puču]] [[1980.]] godine te je [[1981.]] godine oslobođen, nakon čega se vratio bankarstvu. Godine [[1988.]] ponovo se aktivirao u politici, ovoga puta kao [[potpredsjednik Surinama]],&lt;ref&gt;{{cite web |title=Historie Vice Presidenten: Overzicht van alle Vicepresidenten van Suriname vanaf 1987 |url=http://www.gov.sr/kabinet-van-de-vice-president/over-het-kabinet-van-de-vicepresident/historie.aspx |website=Kabinet van de Vicepresident |publisher=De Overheid van de Republiek Suriname |access-date=3 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140914/http://www.gov.sr/kabinet-van-de-vice-president/over-het-kabinet-van-de-vicepresident/historie.aspx |archive-date=12 June 2018 |language=nl |date=13 August 2010}}&lt;/ref&gt; ali je već dvije godine kasnije ponovno svrgnut u novom Bouterseovom [[Državni udar u Surinamu 1990.|puču]].

Arron se rodio u [[Paramaribo|Paramaribu]] [[1936.]] godine te se školovao za bankara u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Nekoliko je godina radio za [[Amsterdamsche Bank]],&lt;ref name=&quot;historiek&quot;&gt;{{cite web|url=https://historiek.net/henck-arron-1936-2000/2975/|title=Henck Arron (1936–2000)|website=Historiek|date=December 2008 |access-date=22 June 2020|language=nl}}&lt;/ref&gt; nakon čega se vratio u Surinam i također radio u bankarskom sektoru.&lt;ref name=&quot;historiek&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nu&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.suriname.nu/701vips/henckarronsuriname.html|title=Henck Arron|website=Suriname.nu|access-date=22 June 2020|language=nl}}&lt;/ref&gt; Godine [[1961.]] pridružio se [[Narodna stranka Surinama|Narodnoj stranci]],&lt;ref name=&quot;historiek&quot;/&gt; a [[1970.]] godine postao je njezin predsjednik.&lt;ref name=&quot;nu&quot;/&gt; Tri godine kasnije, njegova koalicija pobijedila je na izborima,&lt;ref name=&quot;historiek&quot;/&gt; a on je [[24. prosinca]] [[1973.]] godine postao [[premijer Surinama]]. U tom je svojstvu vodio pregovore za potpunu nezavisnost [[Surinam]]a,&lt;ref name=&quot;nyt&quot;/&gt; našavši podršku u nizozemskoj [[Stranka rada (Nizozemska)|PvdA]], koja je što prije htjela riješiti pitanje surinamske nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;kroniek&quot;&gt;{{cite web|url=http://rozenbergquarterly.com/the-kingdom-of-the-netherlands-in-the-caribbean-suriname-1954-2004-kroniek-van-een-illusie/|title=The Kingdom Of The Netherlands In The Caribbean. Suriname 1954 – 2004: Kroniek van een illusie|website=Rozenberg Quarterly|access-date=22 June 2020|language=nl}}&lt;/ref&gt; U veljači [[1974.]] godine, Arron je javno obznanio kako će Surinam tražiti nazavisnost do kraja [[1975.]] godine, što je odjeknulo u javnosti jer Arron nije imao većinsku podršku u Surinamu za takvu odluku.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Van Amersfoort |first=Hans |date=2011 |title=How the Dutch Government stimulated the unwanted immigration from Suriname |url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:d71958a0-7fe7-4809-b635-1e468cfb96a1 |journal=IMI Working Papers |language=English |publisher=International Migration Institute, University of Oxford |issue=10}}&lt;/ref&gt; No, neovisno o tome, Surinam je [[25. studenog]] [[1975.]] godine službeno postao nezavisna država.&lt;ref name=&quot;historiek&quot;/&gt;

Međutim, period nakon stjecanja nezavisnosti obilježen je društvenim nemirima, gospodarskom krizom i optužbama za korupciju, koje su primarno pogađale Arronovu vladu.&lt;ref name=&quot;npo&quot;&gt;{{cite news|url=https://npofocus.nl/artikel/7548/wat-zijn-de-decembermoorden|title=Wat zijn de Decembermoorden|website=[[Nederlandse Publieke Omroep (organization)|NPO]] Focus|language=nl|access-date=22 June 2020|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226090548/https://npokennis.nl/longread/7548/wat-zijn-de-decembermoorden|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Arron je [[1977.]] godine ponovo pobijedio na izborima,&lt;ref name=&quot;nyt&quot;/&gt; međutim optužen je za izbornu prijevaru,&lt;ref name=&quot;npo&quot;/&gt; što je dodatno pogoršalo krizu. U prvim godinama od nezavisnosti, gotovo trećina populacije Surinama emigrirala je u Nizozemsku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.smc94.nl/suriname-nederland/Webtentoonstelling.html|title=WEBTENTOONSTELLING|website=Suriname-Nederland 40 jaar later|access-date=22 June 2020|language=nl|archive-date=2023-10-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20231031010102/http://www.smc94.nl/suriname-nederland/Webtentoonstelling.html}}&lt;/ref&gt; Ubrzo se Arron morao suočiti i s problemima u [[Surinamska nacionalna vojska|oružanim snagama]], čiji su se pripadniri žalili na korupciju&lt;ref name=&quot;historiek&quot;/&gt; i niske plaće.&lt;ref name=&quot;kroniek&quot;/&gt; Međutim, Arron je odbio pregovarati s voditeljima pobune te ih je dao uhapsiti, a pred sudom su se trebali pojaviti [[26. veljače]] [[1980.]] godine,&lt;ref name=&quot;sergeants&quot;&gt;{{cite web|url=https://ufdc.ufl.edu/UF00095576/00033/7x|title=The Year of the Sergeants|access-date=22 June 2020|date=1980|author=Caribbean Review|website=University of Florida}}&lt;/ref&gt; netom prije izbora koji su bili zakazani za ožujak. Međutim, [[25. veljače]] [[1980.]] godine, [[Dési Bouterse]] izveo je [[Državni udar u Surinamu 1980.|vojni udar]], svrgnuo legalno izabranu vlast i dao zatvoriti Arrona.&lt;ref name=&quot;kroniek&quot;/&gt; No, Arron je pušten već [[1981.]] godine te je ubrzo imenovan predsjednikom Surinamske narodne kreditne banke.&lt;ref&gt;{{cite news| url = https://www.theguardian.com/news/2001/jan/24/guardianobituaries| title = Obituary Henck Arron| author = Gunson, Phil| date = 24 January 2001| access-date = 24 February 2020|newspaper = The Guardian}}&lt;/ref&gt;

Nakon pritiska koji su na Boutersea [[1987.]] godine izvršile [[Ujedinjene nacije]], [[Francuska]], [[Nizozemska]] i [[Sjedinjene Države]], vojna je vlast popustila i u Surinamu je ponovo uvedena demokracija.&lt;ref name=&quot;historiek&quot;/&gt; Arron je [[1988.]] godine izabran za [[Potpredsjednik Surinama|potpredsjednika Surinama]] u mandatu [[Ramsewak Shankar|Ramsewaka Shankara]], služivši od [[25. siječnja]] [[1988.]] godine do [[24. prosinca]] [[1990.]] godine, kada je njihova vlada ponovno pala u [[Državni udar u Surinamu 1990.|vojnom udaru]] koji je organizirao Bouterse.&lt;ref name=&quot;nyt&quot;/&gt; Arron se tada konačno povukao iz politike. Godine [[2000.]], [[Kraljevski institut za Trope]] pozvao ga je u [[Nizozemska|Nizozemsku]] na panel povodom 25 godina surinamske nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;historiek&quot;/&gt; Umro je [[4. prosinca]] [[2000.]] godine u kući svoga brata u Nizozemskoj od posljedica srčanog udara.&lt;ref name=&quot;nyt&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
*{{Commons category-inline}}

{{Premijeri Surinama}}
{{Potpredsjednici Surinama}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1936|2000|Arron, Henck}}

[[Kategorija:Surinamski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Surinama]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Surinama]]
[[Kategorija:Bankari]]
[[Kategorija:Biografije, Paramaribo]]</text>
      <sha1>kn1j0qtek1hzn2qhe3yb328vafvq53u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guamá (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4685472</id>
    <revision>
      <id>42600816</id>
      <parentid>42406572</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T07:38:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2412" sha1="kep3fce9wdp0ffln6qb5f74vshuavar" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Guamá
| drugo_ime =Rio Guamá
| slika =Rio Guamá - Ourém (Pará).jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis=
| kontinenti= [[Južna Amerika]]
| regije =
| države  ={{flag|Brazil}}
| pokrajine =[[Pará]]
| gradovi =[[Belém]]
| izvor =
| izvor_visina =64 
| izvor_koord  =
| ušće =[[Guajará (zaljev)|Zaljev Guajará]] kod [[Belém]]a
| ušće_visina=0
| ušće_koord  =1°29′01″S 48°29′01″W
| ušće_vrsta=[[Riječna delta|delta]]
| dužina =160&lt;ref name=brit/&gt;
| pritoke=Capim, Acará, Moju
| ade= 
| protok_sred  = 
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Amazona|Amazone]]
| površina =12,584&lt;ref name=sliv/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Guajará (zaljev)|Zaljev Guajará]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi = 
| brane  = 
| akumulacije =
| plovnost=
| luke  = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}

'''Guamá''' je [[rijeka]] na [[sjever]]u [[Brazil]]a duga 160 [[km]]&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.suedamerikafans.de/en/wels-datenbank/suedamerikanisches-gewaesser/?gewaesser=499
 | title =''Rio Guamá''
 | accessdate =20.12.2023.
 | language=engleski
 | publisher=Sued Amerika Fans}}&lt;/ref&gt;, važna za [[vodovod]] [[grad]]a [[Belém]]a

== Hidrologija==
Guamá [[izvor|izvire]] na [[jug]]u [[Pará|Države Pará]], isprva teče prema [[sjever]]u, zatim skreće na [[istok]] do [[ušće|ušća]] u [[Guajará (zaljev)|Zaljev Guajará]] kod [[Belém]]a.

[[Porječje]] rijeke prostire se po [[površina|površini]] od 12,584 [[km²]], u [[Države Brazila|Saveznoj državi]] [[Pará]].&lt;ref name=sliv&gt;{{cite web
 | url =https://rbgeomorfologia.org.br/rbg/article/view/1920/386386513
 | title =''Hidrogeomorfologia da Bacia Hidrográfi ca do Rio Guamá ''
 | accessdate =20.12.2023.
 | language =portugalski
 | publisher =Revista Brasileira de Geomorfologia
 | archive-date =2023-12-21
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20231221092655/https://rbgeomorfologia.org.br/rbg/article/view/1920/386386513
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Rio Guamá}}
* [https://rbgeomorfologia.org.br/rbg/article/view/1920/386386513 ''Hidrogeomorfologia da Bacia Hidrográfi ca do Rio Guamá''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231221092655/https://rbgeomorfologia.org.br/rbg/article/view/1920/386386513 |date=2023-12-21 }} {{pt icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]</text>
      <sha1>kep3fce9wdp0ffln6qb5f74vshuavar</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42600648</id>
      <parentid>42600492</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T13:00:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <origin>42600648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323066" sha1="ie49quwbf7f33l4sjf0k38enapzdmzd" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca&quot;. Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>ie49quwbf7f33l4sjf0k38enapzdmzd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600649</id>
      <parentid>42600648</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T13:00:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <origin>42600649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323073" sha1="8zppu3miyhbkocvnjlx2haxa6dlmotq" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova Njemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca&quot;. Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>8zppu3miyhbkocvnjlx2haxa6dlmotq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600650</id>
      <parentid>42600649</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T13:03:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <origin>42600650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323070" sha1="aw5b62jf11q8uniunc9dahwbov0sib4" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (tj. u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca&quot;. Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na Valjevo odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je istog dana izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>aw5b62jf11q8uniunc9dahwbov0sib4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4701790</id>
    <revision>
      <id>42600739</id>
      <parentid>42553542</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:49:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šabloni */ dodatak</comment>
      <origin>42600739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21338" sha1="gtjc9p2dk2gl3thfi727yudxj8o0gm4" xml:space="preserve">{{Smjernica|WP:PRIJENOS|WP:KOPIRANJE}}
{{Nutshell|Izravan prijenos sadržaja s bosanske, hrvatske ili srpske Wikipedije dopušten je, premda se ne potiče. Prilikom prijenosa treba paziti na potencijalnu pristranost oko spornih ili kontroverznih tema, ali i na usklađivanje sadržaja i strukture prenesenog članka s pravilima i smjernicama srpskohrvatske Wikipedije. Dužni ste navesti odakle ste prenijeli članak.}}
{{Policylist}}
[[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] samostalan je i nezavisan projekt koji ima vlastita [[WP:Pravila i smjernice|pravila i smjernice]] te vlastitu uređivačku politiku. Pored srpskohrvatske inačice Wikipedije postoje i projekti na standardiziranim varijantama [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]: [[Wikipedija na bosanskom jeziku|bosanskom]], [[Wikipedija na hrvatskom jeziku|hrvatskom]] i [[Wikipedija na srpskom jeziku|srpskom]]. Uzajamna jezična razumljivost omogućuje izravan prijenos sadržaja s jednog od navedenih projekata na drugi uz nikakvu ili minimalnu prilagodbu sadržaja glede jezika, u skladu s [[WP:Jezičke smjernice|jezičkim smjernicama]] ili pravilima projekta na kojeg se sadržaj postavlja.

== Pozadina ==

Većina govornika ovog jezika koji uređuju Wikipediju danas doprinosi na jednom od navedenih lokalnih projekata, iako takvi urednici povremeno doprinose i na Wikipediji na srpskohrvatskom. U jednoj fazi razvoja ove Wikipedije i lokalnih Wikipedija, sadržaj na potonjima rastao je većom brzinom nego na ovoj Wikipediji te su brojni korisnici, s obzirom na vrlo liberalnu jezičnu politiku Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku, direktno kopirali članke s lokalnih inačica. Takva praksa dominirala je na ovom projektu jedno vrijeme, a imala je dvojak učinak. S jedne strane, fundus članaka na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku povećan je i projekt je postepeno rastao, pri čemu je velik broj prenesenih članaka bio vrlo kvalitetan. S druge strane, nepostojanje jasnih pravila i smjernica dovelo je do toga da su korisnici bez kontrole i revizije prebacivali sav sadržaj, što je dovelo i do priljeva niskokvalitetnih i pristranih tekstova, ali i dupliciranih članaka, kategorija, šablona i sl. 

Ova smjernica donesena je kako bi se objedinjeni stav urednika Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku formalizirao i kako bi svi korisnici koji u budućnosti budu htjeli prenositi članke s lokalnih inačica Wikipedije znali točno kako to činiti i kojih se pravila, odnosno smjernica moraju pridržavati.

== Prijenos članaka nije zabranjen, ali... ==

[[Wikipedija]] je prije svega slobodna enciklopedija, što znači da ste vi kao urednici slobodni postavljati sadržaj bez ograničenja dokle god je on sukladan ostalim pravilima i smjernicima projekta. Sukladno tome, ne postoji nikakvo pravilo koje bi striktno zabranjivalo direktan prijenos članaka s drugih Wikipedija, isto kao što ne postoje pravila o zabrani prijevoda članaka s drugih Wikipedija. Međutim, kako je Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku samostalan projekt s vlastitom uređivačkom politikom i bazom, prijenos članaka '''nije preporučljiv''' i načelno bi ga '''trebalo izbjegavati'''. Ako je to moguće, uvijek radije samostalno napišite ili prevedite članak – nemojte ga prebacivati s drugih Wikipedija. 

Ipak, ako zbog određenih razloga smatrate da bi bilo korisno za ovaj projekt prenijeti članak s neke druge Wikipedije, to smijete učiniti, ali važno je da to bude '''iznimka, a ne pravilo''' i da se prilikom prijenosa držite općih i posebnih pravila i smjernica Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku kako stoji niže na ovoj stranici. Cilj prijenosa ne bi trebalo biti čisto gomilanje sadržaja, već povećanje kvalitete projekta. Svaki prijenos trebao bi biti koristan za Wikipediju na srpskohrvatskom jeziku, a ta korist trebala bi biti '''temeljni i glavni''' motiv za prijenos članaka. 

=== S kojih Wikipedija smijem prenositi članke? ===

Direktno prenošenje dozvoljeno je s tri projekta: [[Wikipedija na bosanskom jeziku|bosanske]], [[Wikipedija na hrvatskom jeziku|hrvatske]] i [[Wikipedija na srpskom jeziku|srpske Wikipedije]]. Ove tri varijante manifestiraju minimalne leksičke i gramatičke razlike i međusobno su razumljive, tako da direktan prijenos s tih inačica nije problematičan. Inačice na [[Wikipedija na slovenskom jeziku|slovenskom]] i [[Wikipedija na makedonskom jeziku|makedonskom jeziku]] nisu pogodne za direktan prijenos jer ta dva jezika manifestiraju nešto veće razlike u odnosu na prethodna tri, odnosno nisu međusobno razumljivi svim čitateljima. Članci s tih Wikipedija trebaju biti prevedeni prije objavljivanja na ovom projektu.

== Što trebam znati prilikom prenošenja? ==

=== Jezik i pismo ===

Sukladno [[WP:Jezičke smjernice|jezičnoj politici Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku]], članci se smiju pisati na bilo kojoj od četiri (bosanska, crnogroska, hrvatska, srpska) varijante policentričnog jezika. Sukladno tome, kada govorimo o samom sadržaju članka (tekstu), nema nikakvih jezičnih ograničenja po pitanju direktnog prijenosa. To znači da ukoliko prenosite s, primjerice, hrvatske inačice, ne morate prilagođavati sadržaj članka na način da mijenjate riječi ili pravopisna rješenja već možete zadržati varijantu kakva je korištena u izvornom tekstu. Naravno, članci moraju biti pravopisno i gramatički točni te lektorirani sukladno pravilima samog jezika, ali nikakve daljnje prilagodbe nisu nužne. 

Svi članci koji se prenose na Wikipediju na srpskohrvatskom jeziku moraju biti na [[latinica|latiničnom pismu]]. Ako prenosite članak sa Wikipedije na srpskom jeziku koji je izvorno napisan na [[ćirilica|ćirilici]], dužni ste ga [[WP:TRANSLITERACIJA|transliterirati na latinicu]]. Ponavljano i sistematsko prenošenje članaka na ćirilici uprkos upozorenjima može dovesti do brisanja tih članaka ili izricanja [[WP:Pravila zabrane#Zabrana prijenosa članaka s drugih Wikipedija|zabrane prijenosa sadržaja]].

=== Naslov članka ===
{{main|Wikipedija:Nazivi članaka}}
Kao što je rečeno, Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ima vlastitu uređivačku i [[WP:Jezičke smjernice|jezičku politiku]] koja ima prednost pred uređivačkim i jezičkim politikama drugih Wikipedija. To znači da prilikom prijenosa članaka morate voditi računa o pravilima Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku i shodno prilagoditi članke koje prenosite. Kada govorimo o naslovima članaka, u velikoj većini slučajeva neće biti problema prilikom prijenosa jer će naslovi biti potpuno isti. Međutim, za one slučajeve koji mogu biti sporni vrijede pravila ove Wikipedije koja se odnose na [[WP:Nazivi članaka|naslove članaka]]. Neka od važnijih pravila su:

# Strana vlastita imena pišu se onako kako se pišu na izvornom jeziku, što znači da fonetske ili druge prilagođene varijante nisu dozvoljene;
# Ako na ovoj Wikipediji postoji konsenzus oko određenih termina (npr. ''historija'' umjesto ''povijest'' ili ''istorija'', ''fudbal'' umjesto ''nogomet'' i sl.), nužno je držati se tih odluka; 
# Ako na ovoj Wikipediji postoji pravilo ili smjernica oko određenih posebnih situacija (pisanje godina, pisanje imena vladara i sl.), nužno je držati se tih pravila i smjernica.

U slučaju da niste sigurni kako nasloviti članak, možete postaviti upit na [[WP:Pijaca|Pijaci]] ili se obratiti [[WP:Administratori|administratorima]] na [[WP:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]] za pomoć. Opetovano ignoriranje ovih pravila može dovesti do sankcija u vidu [[WP:Pravila zabrane#Zabrana prijenosa članaka s drugih Wikipedija|zabrane prijenosa članaka]] ili čak brisanja samog članka.

=== Datoteke ===

Prilikom prijenosa članaka korisnici u pravilu prenose i datoteke koje se nalaze u izvornom članku. To mogu biti fotografije, video ili audio datoteke. Ako se navedene datoteke nalaze na [[Wikimedia Commons|Commonsu]], onda prilikom prijenosa ne dolazi ni do kakvih problema jer se datoteke automatski prikazuju i na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku. Međutim, ako se datoteka nalazi samo na lokalnoj inačici, a ne i na Commonsu, onda će prilikom prijenosa doći do stvaranja crvenih veza, što '''nije dopušteno'''. U tom slučaju imate dvije mogućnosti: 

# Ako želite i smatrate da je nužno, možete postaviti izvornu datoteku na Wikipediju na srpskohrvatskom jeziku poštujući, naravno, sva pravila za postavljanje datoteka i ona o autorskim pravima;
# Ako ne želite ili smatrate da to nije potrebno, datoteku trebate izbrisati iz članka.

Ostavljanje crvenih veza do datoteka nije dopušteno, a opetovano ignoriranje ovog pravila može dovesti do sankcija korisniku u vidu zabrane prebacivanja članaka ili postavljanja datoteka.

=== Struktura članka ===

Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku nema nikakva stroga pravila o tome kako određeni tipski članci moraju izgledati. Međutim, postoji uhodana praksa za određene članke koja se može razlikovati od prakse na drugim Wikipedijama. Prilikom pisanja članaka, takvo usklađivanje nije problematično jer se članak pri pisanju može prilagoditi poželjnoj strukturi; međutim, prilikom prijenosa članaka – naročito velikih – mogu se pojaviti značajne razlike. Korisnici nisu dužni u cijelosti mijenjati strukturu, ali bilo bi poželjno da to učine. Na ovom mjestu donosimo primjere tipskih članaka čiju bi strukturu trebalo reproducirati i u slučaju prijenosa članaka:

# '''Države''' → [[Francuska]]
# '''Filmovi''' → ''[[Naked (film)|Naked]]''
# '''Sportski timovi''' → [[Fudbalska reprezentacija Francuske]] / [[Boston Celtics]]
# '''Sportska natjecanja''' → [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] / [[UEFA Euro 2024.]] / [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.]]
# '''Serije (vidjeti povezane članke za popise likova, sezona, epizoda i sl.)''' → ''[[Bitange i princeze]]''

Ovi članci samo su ogledni primjeri; to ne znači da svaki članak koji prenosite mora biti tako detaljan i imati sva poglavlja, ali bilo bi poželjno što vjernije uskladiti strukturu sa strukturom ovih članaka. Također, poštujte nazive određenih poglavlja i dijelova članaka (poput ''Vanjske veze'' ili ''Povezano'').

=== Kategorije ===
{{main|Wikipedija:Kategorija}}
[[WP:Kategorija|Kategorije]] su jedan od najvažnijih elemenata svakog članka. Iako je osnovna ideja ista, a većina kategorija istovjetna, svaka Wikipedija ima vlastiti kategorizacijski sustav i vlastita kategorizacijska pravila. To, naravno, može dovesti do određenih razlika među Wikipedijama, što je izrazito važno prilikom prijenosa članaka. Kako je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku izvršeno nekoliko velikih zahvata u kategorizacijski sustav, od svih se korisnika očekuje da se pridržavaju navedenog sustava, naročito prilikom prijenosa članaka. Tako se izbjegava '''dupliranje kategorija''' (što je godinama bio značajan problem) i '''punjenje nepostojećih kategorija''' člancima. Prilikom prijenosa, korisnici su, dakle, dužni učiniti sljedeće:

# Ako ste se odlučili prenijeti kategorije izvornoga članka, prije završetka radova na članku usporedite prenesene kategorija s onima na ovoj Wikipediji;
# Ako je neka kategorija plava, provjerite radili se o kategoriji koja koristi {{tl|prekat}} ili ne. Ako je riječ o takvoj kategoriji, '''prekategorizirajte članaka''' na ispravnu kategoriju.{{efn|Provedenim glasovanjem, zajednica je dogovorila da se na ovoj Wikipediji neće koristiti sustav s prekategoriziranim kategorijama već da će se koristiti sustav s jednom, unificiranom kategorijom. Kategorije koje koriste {{tl|prekat}} bit će pobrisane, a dok se taj proces ne dovrši, korisnici su dužni provjeriti i ispravno kategorizirati članke.}}
# Ako je kategorija koju ste prenijeli crvena, to znači da ona u tom obliku ne postoji na ovoj Wikipediji, pri čemu je moguće da se radi o jednoj od sljedećih situacija:
## Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ima takvu kategoriju, ali pod drugim nazivim (npr. &quot;Jugoslovenski pjevači&quot; izbacuje vam crveno, ali postoji kategorija &quot;Jugoslavenski pjevači&quot; koja pokriva isti sadržaj). U tom slučaju, '''potrebno je promijeniti ime kategorije na ispravni naziv koji se koristi na ovoj Wikipediji'''. '''Nemojte niti stvarati duple kategorije niti koristiti {{tl|prekat}} u takvim slučajevima.'''
## Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku nema takvu kategoriju, što otvara tri mogućnosti: 
### Ako za to postoje uvjeti (relevantnost kategorije, usklađenost s kategorizacijskom strukturom, minimalno 5 članaka), možete '''napraviti navedenu kategoriju''' poštujući pravila i smjernice; 
### Ako ne želite praviti kategoriju ili za to ne postoje uvjeti, možete crvenu kategoriju '''zamijeniti s dovoljno bliskom kategorijom'''; 
### Ako prethodne situacije nisu primjenjive, dužni ste '''ukloniti crvene kategorije''' iz članka. 
# Činjenica da ste prenijeli članak ne ograničava vas da dodajete druge kategorije u sam članak sukladno općim pravilima i smjernicama.

Sustav kategorija jedan je od temelja Wikipedije, zbog čega su ova pravila izrazito važna. Korisnici se mole da ih se pridržavaju. Opetovano ignoriranje ovih pravila može dovesti do sankcija u vidu [[WP:Pravila zabrane|zabrane]] prijenosa članaka ili čak brisanja samog članka.

=== Šabloni ===

Sva pravila koja se odnose na kategorije vrijede i za šablone. Iako većina Wikipedija ima istovjetne šablone, oni su možda dostupni pod drugim imenom ili u drugačijem obliku, tako da je možda potrebno određeno prilagođavanje. Ako prilikom prijenosa vidite da je veza prema šablonu crvena, '''nemojte odmah kopirati kod šablona s Wikipedije s koje ste prenijeli članak'''. Prvo provjerite postoji li na ovoj Wikipediji istovjetan šablon (to je najlakše učiniti tako da pogledate neki članak s ove Wikipedije koji se bavi istom temom pa usporedite) te, ako postoji, izvršite potrebne prilagodbe te, po potrebi, postavite preusmjeravanje na šablon koji već postoji kako bi olakšali posao drugim korisnicima. Tek kada sa {{em|sigurnošću}} utvrdite da na projektu ne postoji istovjetni šablon, možete stvoriti novi šablon prateći opća pravila i smjernice Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. 

Kao i u slučaju kategorija, nekontrolirano prenošenje članaka dovelo je do postojanja velikog broja dupliranih šablona za istu stvar, što je praksa koju ne podržavamo na ovoj Wikipediji. Zbog toga su ova pravila i važna i restriktivna, odnosno nepoštivanje istih može dovesti do sankcija u vidu [[WP:Pravila zabrane|zabrane]] prenošenja članaka ili brisanja članka. '''Članak ne mora imati šablon. Ako nemate vremena ili volje vršiti potrebne prilagodbe, radije samo uklonite šablon iz članka; nemojte duplirati sadržaj.'''

==== Infokutije ====
Kod infokutija je potrebna posebna pažnja jer njihov nekontrolirani prijenos dovodi do dupliranja postojećih rješenja, neujednačenih parametara i tehničkih problema u većem broju članaka. Prije prijenosa nove infokutije treba provjeriti da li već postoji ista, slična ili šira infokutija koja se može upotrijebiti ili prilagoditi za tu namjenu. Ako takvo rješenje postoji, treba ga upotrijebiti ili prilagoditi umjesto stvaranja nove infokutije.

Prijenos infokutije smatra se ''opravdanim'' ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
# Ne postoji ista, slična ili šira infokutija na srpskohrvatskoj Wikipediji.
# Prenesena infokutija priprema se kao standardno rješenje na srpskohrvatskoj Wikipediji s ciljem da se postojeći duplikati zamijene njome ili preusmjere na nju.

Prenesene infokutije koje ''ne ispunjavaju'' gornje uvjete, a naročito duplikati postojećih infokutija, u pravilu se preusmjeravaju, spajaju ili brišu u skladu s uobičajenim postupcima.

== Ograničenja prilikom prenošenja ==

Iako prijenos članaka načelno ne podliježe nekim značajnim restrikcijama, postoje određena ograničenja koja su tu iz praktičnih razloga, a mogu se podijeliti na ograničenja vezana za sadržaj i strukturalna ograničenja.

=== Ograničenja vezana za sadržaj ===

Načelno, ne postoji članak koji je zabranjeno prenijeti u smislu sadržaja. Wikipedija je slobodna enciklopedija i u tom smislu zabrane nisu u duhu projekta. Međutim, specifičnosti ovog i drugih lokalnih projekata zahtijevaju određene prilagodbe kako bi se osigurala visoka kvaliteta sadržaja te kako bi se izbjegli potencijalni problemi s pristranošću i neenciklopedijskim sadržajem. Sukladno tome, '''nije dozvoljeno''' prenositi članke koji se odnose na sporne i kontroverzne dijelove nacionalne povijesti (npr. [[Drugi svjetski rat]], [[Raspad SFRJ]], [[Jugoslavenski ratovi]] i sl.) jer postoji pretpostavka da lokalne inačice navedenih članaka nisu objektivne i da se pristrano odnose prema navedenim temama. Dozvoljeno je prenositi određene dijelove članaka ukoliko ste sigurni da oni zadovoljavaju sve standarde kvalitete i objektivnosti, ali ne i cjelokupne članke. 

Ako smatrate da je članak o ovoj temi ipak dovoljno dobar, slobodni ste predložiti njegovo prenošenje na [[WP:Pijaca|Pijaci]] i [[WP:Administratorska tabla|Administatorskoj tabli]], gdje će netko od administratora ili birokrata pregledati članak i procijeniti zadovoljava li on uvjete da bude prenesen. U suprotnome, ovo je pravilo apsolutne prirode te će se ovakvi članci '''automatski brisati''' bez prethodne rasprave ako se navedena procedura ne ispoštuje.

=== Strukturalna ograničenja ===

Strukturalna ograničenja odnose se na kvalitetu i standarde članaka koji se prenose. U tom smislu, '''nije dozvoljeno''' prenositi članke koji očito krše [[WP:Kriteriji za brzo brisanje|kriterije za brzo brisanje]], uključujući potencijalni [[WP:Sukob interesa|sukob interesa]] ([[WP:Autobiografija|autobiografija]], (samo)promocija, oglašavanje, plaćeni doprinos). Prilikom prijenosa nužno je voditi računa o [[WP:Značaj|značaju]] određenih tema, imajući na umu mogućnost da na izvornoj Wikipediji članak možda zadovoljava kriterije značaja, ali na ovoj Wikipediji ih ne prelazi. Ovakvi članci '''bit će automatski izbrisani'''.

Preporučljivo je ne prenositi članke koji su na izvornoj Wikipediji '''označeni kao problematični'''; npr. ako je članak na izvornoj Wikipediji označen kao članak čija je [[WP:Neutralno gledište|neutralnost]] osporena, članak s manjkom [[WP:Navođenje izvora|izvora]] ili je članak koji je označen za [[WP:Pravila brisanja|brisanje]]. Ovakvi se članci prije prebacivanja '''moraju srediti''', a ukoliko se to ne učini, podložni su brzom brisanju. Također, nije preporučljivo prenositi članke u začetku (klice, mrve).

Ova ograničenja uvedena su radi sprječavanja priliva članaka niske kvalitete i održavanja kvaliteta sadržaja ove Wikipedije.

== Nakon prijenosa ==

=== Evidencija autorstva ===

Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati te, prema službenim smjernicama i pravilima, urednici članaka, neovisno o tome koliki i kakav je njihov doprinos na određenom članku, nad njime ne polažu [[Wikipedija:Vlasništvo nad člancima|vlasništvo]]. Uvjeti prijenosa sadržaja s jednog na drugi projekat istovjetni su onima za prijenos sadržaja s jedne na drugu stranicu unutar istoga projekta, naznačeni uslovima [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.en licencije CC BY-SA 4.0]: '''dužni ste navesti odakle ste prenijeli članak'''. Najpoželjniji način da to uradite je dodavanjem šablona {{tl|Prevedeno}}&lt;!--{{tl|Preneseno}}--&gt; na stranicu za razgovor članka, pri čemu ste dužni popuniti potrebne parametre, a kao minimum za poštivanje ovih uslova ostaje navođenje istoga u sažetku izmjena (npr. ''preneseno sa xy.wiki'').

=== Veze i preusmjeravanja ===

Nemaju sve Wikipedije iste [[Wikipedija:Wikipoveznice|veze]] niti [[Wikipedija:Preusmjeravanje|preusmjeravanja]], što je posljedica činjenice da naslovi članaka mogu biti drugačiji. Prilikom prijenosa niste dužni automatski korigirati sve veze, iako bi to bilo poželjno; ako shvatite da neka crvena veza ipak ima članak na ovoj Wikipediji, možete ispraviti vezu u samom članku, ali bilo bi poželjno '''napraviti preusmjeravanje''' kako bi se ''pro futuro'' olakšalo povezivanje članaka.

Važno je također napraviti korisna preusmjeravanja ka stranici sa prenesenim sadržajem. Ona podrazumijevaju sve različite načine izgovora ([[ijekavica]] i [[ekavica]]) pojmova u aktualnom naslovu kao i razlike između pravopisa književnih standarda bosanskog, hrvatskog, i srpskog. 

=== Povezivanje s Wikipodacima ===

Novu stranicu stvorenu prijenosom sadržaja i stranicu o istoj temi na drugoj Wikipediji s koje je sadržaj prenesen potrebno je povezati preko servisa [[Wikidata]] (Wikipodaci). Ovo se može izvesti kroz gumb za dodavanje međujezičnih linkova unutar sučelja, podno odjeljka za jezike (&quot;Dodaj veze&quot;). Međujezične linkove je moguće naknadno uređivati odnosno ispravljati na stranici stavke na projektu Wikidata, a na koju se može doći kroz gumb na istoj lokaciji (&quot;Uredi veze&quot;).

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Povezano ==
* [[Wikipedija:Neutralno gledište]]
* [[Wikipedija:Provjerljivost]]
* [[Wikipedija:Naslovi članaka]]
* [[Wikipedija:Značaj]]
* [[Wikipedija:Pravila uređivanja]]

{{Pravila i smjernice Wikipedije}}</text>
      <sha1>gtjc9p2dk2gl3thfi727yudxj8o0gm4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guise</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4701884</id>
    <revision>
      <id>42600821</id>
      <parentid>42514962</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T08:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4771" sha1="so01vk0idjwj3vwhkzxb94re6fx5eba" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime=Guise
| drugo_ime =
| službeno_ime=
| izvorno_ime =
| tip_naselja  = [[grad]]
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont =Guise_IMG_2683.jpg
| slika_veličina = 280px
| slika_alt= 
| opis_slike=
| marker_mapa = Francuska
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis = Guise na karti Francuske
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef= 
| koordinate= {{Coord|49|54|03|N|3|37|42|E|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}}
| podjela_vrsta= 
| podjela_ime=
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime  = {{flag|Francuska}}
| podjela_vrsta1= [[Regioni Francuske|Regija]]
| podjela_ime1= [[Hauts-de-France]]
| podjela_vrsta2=[[Departmani Francuske|Departman]]
| podjela_ime2 =[[Aisne (departman)|Aisne]]
| podjela_vrsta3= [[Okruzi Francuske|Arrondissement]]
| podjela_ime3 =Vervins
| osnivanje_naslov =
| osnivanje_datum=
| osnivač =
| vlada_vrsta  = 
| vladajuće_tijelo = 
| vođa_stranka =
| vođa_titula = [[Gradonačelnik|Maire]]
| vođa_ime =️Hugues Cochet
| nadmorska_visina=91–157 
| površina_ukupno =16.13
| površina_napomena  = 
| stanovništvo_datum = [[2021]].
| stanovništvo_ukupno =4593
| stanovništvo_urban =
| stanovništvo_rural  = 
| stanovništvo_metro=
| stanovništvo_blank1= 
| stanovništvo_blank2 = 
| stanovništvo_napomena = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona = [[UTC+1]]
| vremenska_zona_DST=
| utc_pomak = 
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj  =02120
| registarska_oznaka =
| pozivni_broj =
| veb-sajt  = 
| napomene = 
}}
'''Guise''' je [[grad]] i [[općina]] od 4,593 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
| url =https://www.insee.fr/fr/statistiques/7725600?geo=COM-02361
| title =Populations légales Guise
| accessdate =4.10.2024.
| language=francuski
| publisher=Insee}}&lt;/ref&gt;, na [[sjever]]u [[Francuska|Francuske]] u [[Hauts-de-France|Regiji Hauts-de-France]] u [[Aisne (departman)|Departmanu Aisne]]&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==

Guise se nalazi u [[dolina|dolini]] rijeke [[Oise (rijeka)|Oise]] udaljen  27 [[km]]  [[istok|istočno]] od [[Saint-Quentin, Aisne|Saint-Quentina]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==
[[datoteka:Cour_guise.jpg|thumb|left|240px|&lt;center&gt;Ruševine [[donžon]]a nekadašnjeg [[zamak|zamka]]&lt;/center&gt;]]

[[Selo]] i njegov [[zamak]] prvi put su [[dokument]]irani u [[11. vijek]]u pod [[ime]]nom ''Guisia''.&lt;ref name=brit/&gt;
Za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bio je [[feud]] [[Lista vladara Lotaringije|lotaringših]] [[grof]]ova.

[[Historija]] mjesta neodvojivo je povezana sa [[Guise (dinastija)|Dinastijom Guise]] koja je u [[16. vijek]]u imala veliku ulogu u životu [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]]. To je dotadašnjem [[selo|selu]] omogućilo da izraste u grad.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Vojvoda|Vojvode]] od Guise nasljedile su  [[srednji vijek|sredovjekovni]] [[zamak]]. Njega je [[inženjerija|inženjerac]] [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]] tokom [[17. vijek]]a pretvorio u neosvojivu [[fortifikacija|utvrdu]] sa 1,5&amp;nbsp;km [[bedem]]a na 17 [[hektar]]a.
Razoren je za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon tog je prodan pa je korišten kao [[kamenolom]], danas je u ruševinama.&lt;ref name=zam&gt;{{cite web
 | url =https://www.ville-guise.fr/decouvrez-guise/chateau-fort/
 | title =''Château-Fort de Guise''
 | accessdate =4.10.2024.
 | language=francuski
 | publisher=Ville de Guise}}&lt;/ref&gt;
[[datoteka:Guise_pavillon_central_familistere.JPG|thumb|left|240px|&lt;center&gt;[[Palača]] Familistère&lt;/center&gt;]]
U [[19. vijek]]u je ''Jean-Baptiste André Godin'' ponesen idejama [[Utopijski socijalizam|utopijskog socijalizma]] podigao u Guiseu, pored svoje [[željezara|željezare]] velelepnu [[građevina|građevinu]] ''Familistère'' za smještaj 2,000 radnika i njihovih [[porodica]]. Ta [[zadruga|zadružna]] [[palača]] funcionirala je do [[1968]]. Danas je u njoj smješten [[muzej]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://chateaudeguise.fr/visiter/autour-du-chateau/
 | title =''Autour du Chateau''
 | accessdate =4.10.2024.
 | language =francuski
 | publisher =Ville de Guise
 | archive-date =2024-10-07
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20241007143107/https://chateaudeguise.fr/visiter/autour-du-chateau/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

== Značajne osobe ==
* [[François de Guise]] ( [[1519]].- [[1563]]. , [[vojvoda]] i [[ratnik]] 
* [[Camille Desmoulins]] ([[1760]]. - [[1794]].), [[novinar]] i sudionik [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Guise}}
* [https://www.ville-guise.fr// ''Ville de Guise'' (službene stranice)] {{fr icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]</text>
      <sha1>so01vk0idjwj3vwhkzxb94re6fx5eba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca/Novosti</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4719536</id>
    <revision>
      <id>42600804</id>
      <parentid>42600279</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T05:19:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>59777</id>
      </contributor>
      <comment>/* The Signpost: 22 May 2026 */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42600804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102567" sha1="f2qrvrk9fb4pyas4b5uvv1oc25b4hs0" xml:space="preserve">{{Pijaca}}
== ''The Signpost'': 17 February 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30039447 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-09&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W09&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html]
'''Updates for editors'''
* The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764]
* Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new &quot;Edit full page&quot; button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112]
* [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered &quot;beta&quot; on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in &lt;code dir=ltr&gt;MediaWiki:skin-theme-description&lt;/code&gt; and &lt;code dir=ltr&gt;MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag&lt;/code&gt; to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta.
* The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303]

'''Updates for technical contributors'''
* The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], &lt;code dir=ltr&gt;ext.globalwatchlist.rebuild&lt;/code&gt;, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W09&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 23. februara 2026. u 20:03 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30119102 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-10&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W10&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki.

'''Updates for editors'''
* [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]].
* [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&amp;group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&amp;filter=&amp;optional=1&amp;action=translate help to localize] this and related features.
* The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912]
* Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807]
* Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948]
* The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no &lt;code dir=ltr&gt;uselang=&lt;/code&gt; URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111]
* The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily.
* For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust &amp; Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807]

'''Updates for technical contributors'''
* To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]].
* The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696]
* The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views.
* The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users.
* [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W10&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 2. marta 2026. u 18:51 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30137798 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-11&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W11&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies.
* Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]).

'''Updates for editors'''
* Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118]
* Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793]

'''Updates for technical contributors'''
* API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]].
* The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests].
* The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]]

'''In depth'''
* The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]].

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W11&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 9. marta 2026. u 19:52 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30213008 --&gt;

== ''The Signpost'': 10 March 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]]

* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]]

* Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]]

* Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is &quot;Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes&quot; cited in &quot;List of tallest buildings in Chicago&quot;?]]

* Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]]

* WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]]

* Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|&quot;It will never happen&quot;]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30121359 --&gt;

== ''This Month in GLAM'': February 2026 ==

{| style=&quot;width:100%;&quot;
| valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;border:1px gray solid; padding:1em;&quot; |
{| align=&quot;center&quot;
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]&lt;br /&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;&quot;&gt;[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|&lt;span style=&quot;color:darkslategray;&quot;&gt;This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026&lt;/span&gt;]]&lt;/div&gt;
&lt;hr /&gt;&lt;br /&gt;

|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| &lt;span style=&quot;font-size:12pt; font-family:Times New Roman;&quot;&gt; '''&lt;u&gt;Headlines&lt;/u&gt;'''&lt;/span&gt;
|- style=&quot;font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;&quot;
| &lt;div style=&quot;text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;&quot;&gt;

* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action!
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion &amp; a rescue mission with Mission Gourmande!
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues
* [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events
&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;&quot; | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &amp;bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]]
|-
| valign=&quot;top&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;&quot; |
To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]].
|-
|}
|}
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&amp;oldid=30232291 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-12&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W12&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available.

'''Updates for editors'''
* The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059]
* Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055]
* On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016]
* Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]].
* Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263]
'''Updates for technical contributors'''
* A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874]
* Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332]
* The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the &lt;code dir=ltr&gt;ext.CodeMirror&lt;/code&gt; or &lt;code dir=ltr&gt;ext.CodeMirror.lib&lt;/code&gt; modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the &lt;code dir=ltr&gt;ext.CodeMirror.switch&lt;/code&gt; hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720]
* The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects).
* The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]]

'''In depth'''
* The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]].

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W12&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 16. marta 2026. u 20:35 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30260505 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-13&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W13&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|&quot;Log in with passkey&quot; button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step.
* [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies.

'''Updates for editors'''
* Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948]
* Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647]
* The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823]
* Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia.

'''Updates for technical contributors'''
* Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&amp;oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127]

* The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]].
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]]

'''In depth'''
* [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]].

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W13&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 23. marta 2026. u 17:51 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30268305 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-14&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W14&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]].

'''Updates for editors'''
* The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]].
* The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap &quot;Edit&quot;. This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903]

'''Updates for technical contributors'''
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W14&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 30. marta 2026. u 21:25 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30329462 --&gt;

== ''The Signpost'': 31 March 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]]

* WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]]

* Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30329870 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-15&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W15&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available.

'''Updates for editors'''

* The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]].
* [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171]

'''Updates for technical contributors'''
* The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304]
* All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]].
* The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;format=php&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt;, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538]
* The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example &quot;WP&quot; for the &quot;Project&quot; (&quot;Wikipedia&quot;) namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W15&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30362761 --&gt;

== ''This Month in GLAM'': March 2026 ==

{| style=&quot;width:100%;&quot;
| valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;border:1px gray solid; padding:1em;&quot; |
{| align=&quot;center&quot;
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]&lt;br /&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;&quot;&gt;[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|&lt;span style=&quot;color:darkslategray;&quot;&gt;This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026&lt;/span&gt;]]&lt;/div&gt;
&lt;hr /&gt;&lt;br /&gt;

|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| &lt;span style=&quot;font-size:12pt; font-family:Times New Roman;&quot;&gt; '''&lt;u&gt;Headlines&lt;/u&gt;'''&lt;/span&gt;
|- style=&quot;font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;&quot;
| &lt;div style=&quot;text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;&quot;&gt;

* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons 
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature &amp; Architecture + Women NZ
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond 
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore &amp; more #1Lib1Ref
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call 
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page
* [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events

&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;&quot; | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &amp;bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]]
|-
| valign=&quot;top&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;&quot; |
To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]].
|-
|}
|}
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&amp;oldid=30344683 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-16&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W16&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature.
'''Updates for editors'''
* On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294]
* The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856]

'''Updates for technical contributors'''
* Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332]
* Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (&lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;action=query&amp;meta=notifications&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt;) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991]
* Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W16&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30380527 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-17&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W17&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059]
* A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest &quot;Liquid Glass&quot; visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update.

'''Updates for editors'''
* [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias.
* An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]].
* On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857]

'''Updates for technical contributors'''
* As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332]
* The &lt;code&gt;mirrors.wikimedia.org&lt;/code&gt; service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707]
* The &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;image&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt; and &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;oldimage&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt; table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;image&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt; or &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;oldimage&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt; directly, please update them to use the &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;file&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt; and &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;filerevision&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt; table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741]
* Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]].
* The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&amp;title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]].
* There is no new MediaWiki version this week.

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W17&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30432763 --&gt;

== ''The Signpost'': 21 April 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30434643 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-18&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W18&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available.

'''Updates for editors'''
* There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484]
* All Wikipedia users with new accounts and those who activated the &quot;automatically enable most beta features&quot; option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. 
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676]

'''Updates for technical contributors'''
* As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]].
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W18&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30458046 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-19&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W19&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available.
'''Updates for editors'''
* The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]].
* The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909]
* From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the &quot;Translate to English&quot; dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] 
* The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as &quot;changes 3&quot; instead of &quot;3 changes&quot; in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091]
'''Updates for technical contributors'''
* The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W19&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 4. maja 2026. u 22:43 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30498077 --&gt;

== ''This Month in GLAM'': April 2026 ==

{| style=&quot;width:100%;&quot;
| valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;border:1px gray solid; padding:1em;&quot; |
{| align=&quot;center&quot;
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]&lt;br /&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;&quot;&gt;[[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026|&lt;span style=&quot;color:darkslategray;&quot;&gt;This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IV, April 2026&lt;/span&gt;]]&lt;/div&gt;
&lt;hr /&gt;&lt;br /&gt;

|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| &lt;span style=&quot;font-size:12pt; font-family:Times New Roman;&quot;&gt; '''&lt;u&gt;Headlines&lt;/u&gt;'''&lt;/span&gt;
|- style=&quot;font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;&quot;
| &lt;div style=&quot;text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;&quot;&gt;

* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/From the team|From the team]]: How the GLAM Community Can Shine in the 2026–27 Annual Plan
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: International Roma Day 2026 in Tirana, Albania
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: WikiConf Argentina and GLAM projects
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Asia report|Asia report]]: Documenting and citing oral knowledge in audio and video
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: WikiCon Australia, ICIP, Orphan works and Trans-Tasman partnerships
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wikimedia Brasil publishes book on the power and challenges of free knowledge
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: We celebrate Public Domain Day with an expert panel / Celebramos el día del dominio público con un Panel de expertas
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Ongoing and New GLAM-Wiki Projects
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Women in Wartime event at Auckland Museum &amp; an update for WiR NZBSI
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Nigeria report|Nigeria report]]: Wikimedia Commons Upload Campaign
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD in Action: Digitization, Wikisource and Educational Workshops
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki Developments: Residencies, Partnerships and Audiovisual Heritage
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: April in Wikimedia Serbia
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Le Donne di Villa Massimo
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/UK report|UK report]]: A tenth-century Quran and Islamic Art in Urdu
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/USA report|USA report]]: Wiki MIT launches and US meetups
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Update on the BHL Annual Meeting 27 April - 1 May &amp; BHL Day
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Eight new articles on MoW inscriptions
* [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Events|Calendar]]: May's GLAM events

&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;&quot; | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &amp;bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Single|Single-page]]
|-
| valign=&quot;top&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;&quot; |
To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]].
|-
|}
|}
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. maja 2026. u 15:50 (CEST)&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&amp;oldid=30513880 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-20&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W20&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* Community Tech has published [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/How to write a good wish|new guidance]] explaining how wishes on Community Wishlist are triaged and prioritized. The documentation is intended to help contributors write stronger proposals by clarifying the factors that influence prioritization decisions. Beyond vote counts, the guidance highlights considerations such as potential impact on the community when determining which wishes move forward.

'''Updates for editors'''
* The Reader Growth team is launching an experiment to test a new [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Share_Card|Share Card feature]] that allows readers to create visually engaging cards from Wikipedia articles or selected article sections and share them online, with each card linking back to the original article to help expand readership and article discovery. The mobile-only A/B test will be available to a portion of readers on Arabic, Chinese, French, Vietnamese, and English Wikipedia to better understand reading and sharing habits, and is scheduled to begin the week of May 18 and run for four weeks.
* The Android and iOS Wikipedia apps recently released the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/25th_Birthday_Reading_Challenge|25-day reading challenge]] into Beta, as part of efforts to drive reader engagement by encouraging users to complete reading milestones. To track their reading streak during the challenge, App users can add a widget featuring Baby Globe to their home screen. The challenge officially begins May 11.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:17}} community-submitted {{PLURAL:17|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the global preference for enabling syntax highlighting in wikitext could unexpectedly disable itself after being turned on, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T425286]

'''Updates for technical contributors'''
* [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The ResourceLoader module &lt;bdi lang=&quot;zxx&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;mediawiki.ui.input&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;&lt;/bdi&gt;, deprecated since [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2023/39|September 2023]], will be removed this week. There is a [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Migrating_from_MediaWiki_UI|guide for migrating from MediaWiki UI to Codex]] for any tools that use it. [https://phabricator.wikimedia.org/T420125]
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.2|MediaWiki]]

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W20&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 11. maja 2026. u 21:20 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30524429 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Tech News: 2026-21&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;technews-2026-W21&quot;/&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translations]] are available.

'''Weekly highlight'''
* The Abstract Wikipedia team has identified five potential pilot wikis to assess their interest in adopting abstract articles on their wikis. The pilots are Malayalam, Bengali, Dagbani, Arabic, and Indonesian Wikipedia. The feedback period will be open until May 22. If your community is interested in becoming a pilot, [[m:Talk:Abstract Wikipedia|let us know on Meta]].

'''Updates for editors'''
* An experiment to show [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] to logged-out readers on mobile web will launch on May 18 across German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu Wikipedias, and will run for one month. The effort supports broader goals of helping readers save and organize articles for later reading, while encouraging habits that could lead to future Wikipedia contributions.
* To support a bookmark button in the Reading List beta feature, the &quot;Tools &gt; Action&quot; menu has been updated to display icons, including the watch star indicator that helps editors identify temporarily watched articles. The icons now also match those used on mobile, improving consistency across platforms. The change is currently limited to the actions menu and mainly affects editors with privileged user rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T426008]
* [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] was released as an [[w:en:A/B test|A/B test]] for newcomer editors on the mobile website at [[phab:T421189|~15 Wikipedias]]. The experiment will measure the impact that Suggestion Mode has on the proportion of newcomer mobile web edit sessions that result in constructive (un-reverted) article edits. The experiment will also evaluate the feature's impact on editor retention, and monitor changes in revert and block rates.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue in the Wikipedia Android app where images could sometimes fail to load after opening a recommended reading list notification, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T418231]

'''Updates for technical contributors'''
* The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|Wikidata Platform team]] has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/Backend Replacement|backend replacement recommendation]] and accompanying [[wikitech:Wikidata Query Service/WDQS Architecture re-design|technical architecture]] for the migration of the Wikidata Query Service (WDQS) away from Blazegraph. Feedback is invited until May 25th 2026, especially on potential gaps and impacts on advanced use cases. Wikidata community members and WDQS users are also encouraged to help identify high-impact tools and workflows that may need attention on [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/High-Impact Use Cases|this page]]. Feedback can be shared on the [[d:Wikidata talk:SPARQL query service/WDQS backend update|Migration talk page]] or during the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Blazegraph Migration Office Hours|next office hour]]. See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|WDP team newsletter]] for more details.
* [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.3|MediaWiki]]

'''In depth'''

* On English, French, Japanese, and a few other Wikipedias, there was a [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|trial of hCaptcha]], a third-party bot detection service. The trial showed that hCaptcha effectively detects and deters some bad-faith automated activity, on its own and by giving [[w:en:Wikipedia:Village pump (technical)/Archive 225#Introducing SuggestedInvestigations|checkusers and stewards]] signals to look into. Because the results were positive, hCaptcha will be rolled out across all wikis over the next few weeks. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|See the hCaptcha project page]] for technical information about the implementation and privacy protections. [[diffblog:2026/05/04/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha-part-2/|Learn more]].
* The latest Community Tech update is now available, with progress across several Community Wishlist initiatives, including Reading Lists expansion from the mobile app to the website, new language support for &quot;Who Wrote That&quot; and the Personal Dashboard, improvements to 3D rendering and Charts, and upcoming work on talk page sorting, audio playback, and editing workflows. The update also shares current priorities, wishlist status trends, and opportunities for community feedback on future focus areas and the Wikimedia Foundation’s 2026–2027 Annual Plan. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 13, 2026: Latest updates from the Community Tech team|Read the full newsletter for details]].

'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&amp;nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translate]]&amp;nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&amp;nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&amp;nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;technews-2026-W21&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 18. maja 2026. u 22:21 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&amp;oldid=30539262 --&gt;

== ''The Signpost'': 22 May 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;column-count:2;&quot;&gt;
* News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/News and notes|Offline: Osama Khalid still in prison]]

* In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In the media|Indonesian editors, you shall return!]]

* Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Disinformation report|Who is a typical paid editor? Who are their typical clients?]]

* Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Recent research|WikiLambda the Ultimate]]

* Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Traffic report|This is where I'll be, so heavenly, so come and dance with me Michael!]]

* Forum: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Forum|WikiAnnotate: help us build a dataset of article quality evaluations]]

* In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In focus|Demystifying the 2026-27 Annual Plan]]

* Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Opinion|Wikipedia isn't a battleground. So why does it feel like one?]]

* Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Serendipity|Wikinews: Into the Wikiverse]]

* Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Special report|Wikimedia Foundation closes Wikinews after 21 years]]

* Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Community view|Wikipedia's traffic drop: more on languages and freshness]]

* Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Gallery|Earth Day and Mother's Day]]

* Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Comix|Brother, can you spare a page?]]

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22. maja 2026. u 07:19 (CEST)
&lt;!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&amp;oldid=30513885 --&gt;</text>
      <sha1>f2qrvrk9fb4pyas4b5uvv1oc25b4hs0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubiša Ćurgus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720623</id>
    <revision>
      <id>42600655</id>
      <parentid>42600484</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T13:58:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7723" sha1="t5iuwpt0cf9vbglwlp5kuunjvq8uxt9" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Ljubiša Ćurgus
| slika             = Maison Blanche avgusta 1944 po slavnostni zaobljubi letalcev.jpg
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Avgusta 1944, na obuci za pilota, Ljubiša Ćurgus prvi s lijeva
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 24. avgust 1919.
| mjesto_rođenja    = Risovac, [[Bosanski Petrovac]], {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}
| datum_smrti       = 19.juli 1988.
| mjesto_smrti      = [[Beograd]], {{zastava|SFRJ}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]]
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = [[Srbi]]n
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava| Jugoslavija}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = 
| poslodavac        = [[JNA]] 
| zanimanje         = Vojno lice, [[general-potpukovnik]]
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = [[Bosanski Petrovac]]
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = [[SKJ]]
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = Gorica Ćurgus
| partner           = 
| djeca             = Mira, Gordana, Vladimir
| roditelji         = Đuro i Anica Žurgus
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = [[Orden ratne zastave]], [[Orden zasluga za narod]], [[Partizanska spomenica 1941.]]
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}
'''Ljubiša Ćurgus''' ([[Risovac]], 24. avgust 1919. — [[Beograd]], 20. jul 1988.) bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) i general-potpukovnik [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana|vazduhoplovstva JNA]].

== Biografija ==
Odrastao je u višečlanoj porodici, sa ocem Đurom koji je bio cestar u Risovcu, majkom Anicom, dva brata i pet sestara. Prije rata bio je podoficir u [[Jugoslavenska vojska|Jugoslovenskom kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu]] u činu vazduhoplovnog narednika – aviomehaničara.
&lt;ref name=&quot;ćurgus&quot;&gt;{{Cite web |url= https://peoplepill.com/i/ljubisa-curgus |title= Ljubiša Ćurgus, biografija |work= peoplepill.com  |accessdate= 22. mart. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== NOB ===
Po okončanju [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] povezao se sa organizatorima oružanog ustanka i aktivno učestvovao u priprema do 27. jula 1941. Od prvih dana učestvovao je u ustaničkim i gerilskim akcijama [[Krnjeuša|krnjeuške čete]] na petrovačkom i području [[Podgrmeč]]a gdje je njegova jedinica bila u sastavu [[1. krajiški partizanski odred|Prvog krajiškog partizanskog odreda]].&lt;ref name=&quot;Bokan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/508.htm  |title= Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED  |work= |accessdate= 9. 2. 
2016}}&lt;/ref&gt; Postao je član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ-a]] 1941. i član [[SKJ|KPJ]] 1942. [[Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi|Oslobođenjem Petrovca 25. maja]] 1942. preuzeo je dužnost prvog komandanta Komande mjesta.&lt;ref name=&quot;Komanda&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Prvi koraci Komande mjesta Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Najveći dio rata Ćurgus je proveo kao borac [[3. krajiška proleterska udarna brigada|Treće krajiške brigade]], gdje je ostao do kraja 1943. godine.&lt;ref name=&quot;Vojvoda&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/686.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Narodni heroj Nikola Vojvodić Vojvoda |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6  |accessdate= 9. maj 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UZenici&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/686.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Treća krajiška u Zenici |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6  |accessdate= 9. maj 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UBugojnu&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/686.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Na redu je Bugojno |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6  |accessdate= 9. maj 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UTravnik&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/686.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Na kapiji Travnika |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6  |accessdate= 9. maj 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Braća&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Braća Kukolj |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7  |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ukolona&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/686.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Zašto kolona ćuti |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6  |accessdate= 9. maj 2026}}&lt;/ref&gt; U ratu je obavljao dužnost političkog komesara Četvrtog bataljona.&lt;ref name=&quot;Treća krajiška brigada&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/129_17.pdf|title= Viktor Kučan - Borci Sutjeske: Treća krajiška brigada |work=  |accessdate= 9. marta 2026. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;3.Krajiška&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00001/31_4.htm |title= TRECA KRAJISKA BRIGADA - SJECANJA BORACA - Ljubiša Ćurguz: Treći bataljon |work= knjiga prva, knjiga druga, Beograd 1969. - www.znaci.org |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Četa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/686.htm |title= Ljubiša Ćurguz: Četa po četa Nijemaca ispadala je iz stroja |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 6  |accessdate= 9. maj 2026}}&lt;/ref&gt; 

Dana 31. decembra 1943, po naređenju [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] napustio je brigadu i upućen je u Prvu vazduhoplovnu bazu NOVJ u [[Livno|Livnu]], osnovanu 14. oktobra 1943. Početkom januara 1944, uz saglasnost savezničkih komandi u [[Italija|Italiji]], Baza veličine 250 boraca, je prebačena u Veletru kod [[Bari]]ja, gdje je počela vazduhoplovna obuka za pilote. Po završetku obuke Ćurgus je unaprijeđen u čin kapetana.&lt;ref name=&quot;VAZD baza&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/dokument.php?br=5682 |title= Naredba Josipa Broza o formiranju vazduhoplpvne baze |work= Biblioteka znaci - znaci.or |accessdate= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt; 

Krajem rata bio je politički komesar 11. vazduhoplovne lovačke divizije.

=== JNA ===
Nakon rata služio je kao oficir u JNA. Završio je Višu vazduhoplovnu vojnu akademiju JNA. Bio je komandant 32. vazduhoplovne divizije, komandant 11. divizije PVO, načelnik štaba 1. vazduhoplovnog korpusa i komandant 3. korpusa vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane. Unapređen je u čin general-majora 1970, a u čin general-potpukovnika 1973. godine. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1977. godine

Umro je u Beogradu 19. jula 1988. godine. Sahranjen je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]].

== Odlikovanja ==
* [[Orden ratne zastave]], 
* [[Orden zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom, 
* [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Bibliografija ==
* Ljubiša Ćurgus: Avijacija za podršku i neka gledišta o njenoj upotrebi u ratu, Mala vazduhoplovna biblioteka, Zemun 1964.
* Ljubiša Ćurgus: Nad svojom zemljom – Od partizanski aviona do vazduhoplovnih divizija, Narodna armija, Beograd, 1973.
* Petrovac u NOB - zbornik sjećanja, autor brojnih članaka i jedan od urednika 
 
== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Lifetime|1928|2018|Ćurgus, Ljubiša}}
[[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Oficiri NOVJ]]</text>
      <sha1>t5iuwpt0cf9vbglwlp5kuunjvq8uxt9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bolnica u Šobatovcu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720646</id>
    <revision>
      <id>42600824</id>
      <parentid>42572219</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T08:50:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5188" sha1="k0fumxmjyyyq8xzps4mavsipqwkd53o" xml:space="preserve">[[File:Crni Vrh - panoramio.jpg|mini|desno|Grmeč sa padinama ispod Crnog vrha]]
'''Partizanska bolnica Šobatovac''' je bila jedna od nekoliko izgrađenih bolnica tokom [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], petnaestak kilometara od [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Gojko Latinović, Drago Stojanović, Smještaj bolnica od 1942. do 1945. godine na srezu Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

Nalazila se na skrovitom mjestu, ispod obronaka Crnog vrha, najvišeg na planini [[Grmeč]], a iznad sela [[Janjila]]. U blizini se nalazilo Šobatovačko vrelo, a nedaleko odatle tekao je potok.
== Ustanak ==
Nakon zauzimanja [[Drvar]]a i drugih mjesta, u prvim danima [[Ustanak u Drvaru|ustanka 1941. god]], za potrebe vojnog saniteta, preuzeta je kompletna civilna bolnica. Radom ove bolnice rukovodio je doktor [[Moni Levi]]. U partizanskoj bolnici bilo je 5 ljekara, nekoliko bolničara i veći broj dobrovoljaca iz okolnih sela. Ulaskom [[Sile Osovine|italijanskih]] snaga u Drvar i Bosanski Petrovac krajem septembra 1941 godine, bilo je neophodno, u što kraćem roku, podići improvizovane bolničke objekte. Jedan takav bila je bolnica u Šobatovcu.
== Podizanje ==
Bolnicu su u rekordno kratkom vremenu izgradili zidari, tesari, stolari i drugi majstori iz: [[Janjila]], [[Kapljuv]]a, [[Smoljana|Smoljane]] i [[Krnja Jela|Krnje Jele]]. Građena je od grubo rezane građe, podzidi su bili od [[kamen]]a sa nešto malo posnog [[malter]]a. Po konstrukciji pripadala je tipu duge barake, sa dva ulaza. Pokrivena je [[Šindra|šimlom]]. Bolesničke postelje napravljene su od drvenih ploča na koje su stavljeni [[slama]] i plahte što su ih otkale petrovačke žene i djevojke. 

Bolnica se snabdjevala iz okolnih sela. U rano proljeće 1942. organizovana je omladinska akcija prenošenja žita iz [[Podgrmeč]]a u bolnicu. Žito je prenošeno u torbama, na leđima, preko Grmeča, i spremano je u jedan veliki magacin na samom Crnom vrhu.&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;/&gt;

[[File:Weiss1grmec.gif|mini|lijevo|Njemačka [[Operacija Weiss I|operacija Weiss 1]], u jugoslavenskoj historiografiji, poznata kao [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]]]
Iako u šumi, u ratnim uslovima, život za ranjenike imao je nove i prihvatljive oblike. Brigu o ranjenicima preuzeo je na sebe narod smoljanskog područja. Svaki dan tu su dežurale grupe žena i omladine. Brinuli su se o snabdjevanju drvima, higijeni rublja, zavoja i cjelokupnog objekta. Oko glavne barake niklo je još nekoliko manjih baraka i bajti, pa je sve to podsjećalo na jedno malo naselje, puno života, briga, dužnosti i radosti.
== Dolazak Centralne bolnice ==
Već u drugoj polovini avgusta na područje Bosanskog Petrovca, zajedno sa [[Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu|proleterskim brigadama]]  i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom]], stigla je i [[Centralna bolnica NOVJ|Centralna bolnica]] Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Bolnica je smeštena u relativno dobro uređene objekte u Bosanskom Petrovcu i Drvaru, kakav je bio i objekat u Šobatovcu. Upravnik je bila dr. [[Saša Božović]], a potom Mica Jovović.

U pismu od 23. avgusta, načelnik Saniteta [[Gojko Nikoliš]], izvjestio je vrhovnog komandanta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]:
:''Doček koji je narod Krajine priredio našim proleterima bio je zaista veličanstven i uzbudljiv, nešto što mi još nismo sreli ni doživjeli za ovu godinu dana borbe. Vjerujem da će uspomena na taj doček izvršiti snažan uticaj na moral našeg ranjenika. Vojnički visok duh, organizovanost pozadine, elastičnost u radu, izvanredna briga za bolnice poslužiće nam svima koji smo ovdje kao uzor. I mi u sanitetu 
imaćemo mnogo štošta da naučimo.''&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Sanitet Vrhovnog štaba u Bosanskoj krajini  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 24. mart 2026}}&lt;/ref&gt;
== Evakuacija ==
Bolnica je funkcionisala sve do početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|četvrte neprijateljske ofanzive]] u januaru 1943. Ofanziva se svom svojom silinom, usred zime, okomila na partizansku teritoriju. Neprijatelj je u ofanzivi širokih razmjera pretresao čak i planine. Rukovodstvo bolnice dobilo je naređenje kuda treba da krene, a omladina Petrovca da im pomogne u evakuaciji.
== Literatura ==
* Ustanak naroda Jugoslavije, zbornik, knjiga I - VOJNOIZDAVAčKI ZAVOD JNA »VOJNO DELO« - Beograd 1964.&lt;ref name=&quot;LeviMo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00002/340.htm |title= Dr Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI |work= Biblioteka znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima -  Pristupljeno 3. februar 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>k0fumxmjyyyq8xzps4mavsipqwkd53o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600833</id>
      <parentid>42600824</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T10:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30308-62</username>
        <id>354732</id>
      </contributor>
      <origin>42600833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5187" sha1="2kmb7j7a9l3wqacutt7465gtugeae7t" xml:space="preserve">[[File:Crni Vrh - panoramio.jpg|mini|desno|Grmeč sa padinama ispod Crnog vrha]]
'''Partizanska bolnica Šobatovac''' je bila jedna od nekoliko izgrađenih bolnica tokom [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], petnaestak kilometara od [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Gojko Latinović, Drago Stojanović, Smještaj bolnica od 1942. do 1945. godine na srezu Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

Nalazila se na skrovitom mjestu, ispod obronaka Crnog vrha, najvišeg na planini [[Grmeč]], a iznad sela [[Janjila]]. U blizini se nalazilo Šobatovačko vrelo, a nedaleko odatle tekao je potok.
== Ustanak ==
Nakon zauzimanja [[Drvar]]a i drugih mjesta, u prvim danima [[Ustanak u Drvaru|ustanka 1941. god]], za potrebe vojnog saniteta, preuzeta je kompletna civilna bolnica. Radom ove bolnice rukovodio je doktor [[Moni Levi]]. U partizanskoj bolnici bilo je 5 ljekara, nekoliko bolničara i veći broj dobrovoljaca iz okolnih sela. Ulaskom [[Sile Osovine|italijanskih]] snaga u Drvar i Bosanski Petrovac krajem septembra 1941 godine, bilo je neophodno, u što kraćem roku, podići improvizovane bolničke objekte. Jedan takav bila je bolnica u Šobatovcu.
== Podizanje ==
Bolnicu su u rekordno kratkom vremenu izgradili zidari, tesari, stolari i drugi majstori iz: [[Janjila]], [[Kapljuv]]a, [[Smoljana|Smoljane]] i [[Krnja Jela|Krnje Jele]]. Građena je od grubo rezane građe, podzidi su bili od [[kamen]]a sa nešto malo posnog [[malter]]a. Po konstrukciji pripadala je tipu duge barake, sa dva ulaza. Pokrivena je [[Šindra|šimlom]]. Bolesničke postelje napravljene su od drvenih ploča na koje su stavljeni [[slama]] i plahte što su ih otkale petrovačke žene i djevojke. 

Bolnica se snabdjevala iz okolnih sela. U rano proljeće 1942. organizovana je omladinska akcija prenošenja žita iz [[Podgrmeč]]a u bolnicu. Žito je prenošeno u torbama, na leđima, preko Grmeča, i spremano je u jedan veliki magacin na samom Crnom vrhu.&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;/&gt;

[[File:Weiss1grmec.gif|mini|lijevo|Njemačka [[Operacija Weiss I|operacija Weiss 1]], u jugoslavenskoj historiografiji, poznata kao [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]]]
Iako u šumi, u ratnim uslovima, život za ranjenike imao je nove i prihvatljive oblike. Brigu o ranjenicima preuzeo je na sebe narod smoljanskog područja. Svaki dan tu su dežurale grupe žena i omladine. Brinuli su se o snabdjevanju drvima, higijeni rublja, zavoja i cjelokupnog objekta. Oko glavne barake niklo je još nekoliko manjih baraka i bajti, pa je sve to podsjećalo na jedno malo naselje, puno života, briga, dužnosti i radosti.
== Dolazak Centralne bolnice ==
Već u drugoj polovini avgusta na područje Bosanskog Petrovca, zajedno sa [[Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu|proleterskim brigadama]]  i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom]], stigla je i [[Centralna bolnica NOVJ|Centralna bolnica]] Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Bolnica je smeštena u relativno dobro uređene objekte u Bosanskom Petrovcu i Drvaru, kakav je bio i objekat u Šobatovcu. Upravnik je bila dr. [[Saša Božović]], a potom Mica Jovović.

U pismu od 23. avgusta, načelnik Saniteta [[Gojko Nikoliš]], izvjestio je vrhovnog komandanta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]:
:''Doček koji je narod Krajine priredio našim proleterima bio je zaista veličanstven i uzbudljiv, nešto što mi još nismo sreli ni doživjeli za ovu godinu dana borbe. Vjerujem da će uspomena na taj doček izvršiti snažan uticaj na moral našeg ranjenika. Vojnički visok duh, organizovanost pozadine, elastičnost u radu, izvanredna briga za bolnice poslužiće nam svima koji smo ovdje kao uzor. I mi u sanitetu imaćemo mnogo štošta da naučimo.''&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Sanitet Vrhovnog štaba u Bosanskoj krajini  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 24. mart 2026}}&lt;/ref&gt;
== Evakuacija ==
Bolnica je funkcionisala sve do početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|četvrte neprijateljske ofanzive]] u januaru 1943. Ofanziva se svom svojom silinom, usred zime, okomila na partizansku teritoriju. Neprijatelj je u ofanzivi širokih razmjera pretresao čak i planine. Rukovodstvo bolnice dobilo je naređenje kuda treba da krene, a omladina Petrovca da im pomogne u evakuaciji.
== Literatura ==
* Ustanak naroda Jugoslavije, zbornik, knjiga I - VOJNOIZDAVAčKI ZAVOD JNA »VOJNO DELO« - Beograd 1964.&lt;ref name=&quot;LeviMo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00002/340.htm |title= Dr Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI |work= Biblioteka znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima -  Pristupljeno 3. februar 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>2kmb7j7a9l3wqacutt7465gtugeae7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipoteza o oslobađanju mezopredatora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721389</id>
    <revision>
      <id>42600676</id>
      <parentid>42585408</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T18:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42600676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13819" sha1="ndkiqu87l8w7ko6coi61caleetwb0ck" xml:space="preserve">[[File:Urban raccoon and skunk.JPG|thumb|right|250px|[[Rakun]]i (''Procyon lotor'') i [[tvor]]ov (''Mephitis mephitis'') su mezopredatori. Na slici dijele hranu za mačke u stražnjem dvorištu [[predgrađe|predgrađa]].]]
'''Hipoteza o oslobađanju mezopredatora''' je [[ekologija|ekološka]] teorija koja se koristi za opisivanje međusobno povezane [[dinamika populacije|dinamike populacije]] između [[vršni predator|vršnih predatora]] i [[mezopredator]]a unutar [[ekosistem]]a, tako da kolaps populacije prvih rezultira dramatično povećanim populacijama drugih. Ta hipoteza opisuje fenomen [[trofička kaskada|trofičke kaskade]] u specifičnim kopnenim [[ekološka zajednica|zajednicama]].

Mezopredator je predator srednje veličine, srednjeg [[trofički nivo|trofičkog nivoa]], koji i lovi i biva lovljen. Primjeri su [[rakun]]i, [[tvor]]ovi,&lt;ref&gt;{{cite iucn |author=Helgen, K. |author2=Reid, F. |date=2016 |title=''Mephitis mephitis'' |volume=2016 |article-number=e.T41635A45211301 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T41635A45211301.en |access-date=12 November 2021}}&lt;/ref&gt; [[zmije]], [[raže]] i male ajkule.

== Hipoteza ==
Termin &quot;oslobađanje mezopredatora&quot; prvi put su upotrijebili Soulé i kolege 1988. godine kako bi opisali proces u kojem su sisari [[mesožderi]] srednje veličine postali mnogo brojniji nakon što su &quot;oslobođeni&quot; kontrole većeg mesoždera.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Soulé |first1=Michael E. |last2=Bolger |first2=Douglas T. |last3=Alberts |first3=Allison C. |last4=Wright |first4=John |last5=Sorice |first5=Marina |last6=Hill |first6=Scott |title=Reconstructed Dynamics of Rapid Extinctions of Chaparral-Requiring Birds in Urban Habitat Islands |journal=Conservation Biology |date=March 1988 |volume=2 |issue=1 |pages=75–92 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/74761/j.1523-1739.1988.tb00337.x.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y|doi=10.1111/j.1523-1739.1988.tb00337.x |bibcode=1988ConBi...2...75S |hdl=2027.42/74761 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; To je, zauzvrat, rezultiralo smanjenjem populacija još manjih vrsta [[plijen]]a, poput ptica.&lt;ref name=&quot;Mesopredator&quot;&gt;{{cite journal |first1=L.R. |last1=Prugh |first2=C.J. |last2=Stoner |first3=C.W. |last3=Epps |first4=W.T. |last4=Bean |first5=W.J. |last5=Ripple |first6=A.S. |last6=LaLiberte |first7=J.S. |last7=Brashares |title=The Rise of the Mesopredator |url=http://www.cof.orst.edu/leopold/papers/mesopredators.pdf |journal=BioScience |access-date=22 September 2015 |volume=59 |issue=9 |pages=779–791 |date=October 2009 |issn=0006-3568 |doi=10.1525/bio.2009.59.9.9 |bibcode=2009BiSci..59..779P |s2cid=40484905 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sanicola 2007&quot;&gt;{{cite web |last1=Sanicola |first1=S. |date=2007 |title=Mesopredator Release |url= http://www38.homepage.villanova.edu/jameson.chace/Urban%20Ecology/sanicole_files/v3_document.htm |access-date=23 May 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Courchamp et al. 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Courchamp | first1 = F. | last2 = Langlais | first2 = M. | last3 = Sugihara | first3 = G. | year = 1999 | title = Cats protecting birds: modelling the mesopredator release effect | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-animal-ecology_1999-03_68_2/page/282 | journal = Journal of Animal Ecology | volume = 68 | issue = 2| pages = 282–292 | doi=10.1046/j.1365-2656.1999.00285.x| doi-access = free | bibcode = 1999JAnEc..68..282C }}&lt;/ref&gt; To može dovesti do dramatičnog pada populacije plijena, ili čak [[izumiranje|izumiranja]], posebno na ostrvima. Taj proces nastaje kada se glavni predatori sisara smatraju najutjecajnijim faktorom [[trofički nivo|trofičke]] strukture i [[biodiverzitet]]a u kopnenim ekosistemima.&lt;ref name=&quot;Hebblewhite et al. 2005&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hebblewhite |first1=M |last2=White |first2=CA |last3=Nietvelt |first3=CG |last4=McKenzie |first4=JA |last5=Hurd |first5=TE |last6=Fryxell |first6=JM |year=2005 |title=Human activity mediates a trophic cascade caused by wolves |journal=Ecology |volume=86 |issue=8 |pages=2135–2144 |url=http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1291&amp;context=biosci_pubs |access-date=22 September 2015 |format=PDF |doi=10.1890/04-1269|bibcode=2005Ecol...86.2135H |s2cid=11581675 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Glavni predatori mogu se hraniti biljojedima i ubijati predatore i na nižim [[trofički nivo|trofičkim nivoima]].&lt;ref name=&quot;Palomares and Caro, 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Palomares | first1 = E. | last2 = Caro | first2 = T.M. |author2-link=Tim Caro | year = 1999 | title = Interspecific killing among mammalian carnivores | url = https://digital.csic.es/bitstream/10261/51387/1/Palomares%20%26%20Caro_1999_Am%20Nat.pdf| journal = Am. Nat. | volume = 153 | issue = 5| pages = 492–508 | doi=10.1086/303189| pmid = 29578790 | bibcode = 1999ANat..153..492P | hdl = 10261/51387 | s2cid = 4343007 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Dakle, smanjenje brojnosti glavnih predatora može uzrokovati povećanje populacije predatora srednje veličine, što negativno utiče na osnovnu zajednicu plijena.&lt;ref name=&quot;Crooks and Soule, 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Crooks | first1 = K.R. | last2 = Soulé | first2 = M.E. | year = 1999 | title = Mesopredator release and avifaunal extinctions in a fragmented system | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-08-05_400_6744/page/562 | journal = Nature | volume = 400 | issue = 6744| pages = 563–566 | doi=10.1038/23028| bibcode = 1999Natur.400..563C | s2cid = 4417607 }}&lt;/ref&gt; Hipoteza o oslobađanju mezopredatora nudi objašnjenje za abnormalno visok broj mezopredatora i pad brojnosti i raznolikosti plijena.&lt;ref name=&quot;Terborgh et al. 1999&quot;&gt;Terborgh, J., Estes, J.A., Paquet, P., Ralls, K., Boyd-Heger, D., Miller, B.J. 1999. The role of top carnivores in regulating terrestrial ecosystems. In: Continental conservation: design and management principles for long-term, regional conservation networks. (eds Soulé, M. &amp; Terborgh, J.). Island Press, Covelo, CA; Washington DC. pp. 39–64&lt;/ref&gt; Hipoteza podržava argument za očuvanje glavnih predatora jer oni štite manje vrste plijena koje su u opasnosti od izumiranja.&lt;ref name = &quot;Sanicola 2007&quot;/&gt; Ovaj argument je godinama predmet interesa u okviru [[Konzervacijska biologija|konzervacijske biologije]], ali malo je studija adekvatno dokumentiralo ovaj fenomen.&lt;ref name=&quot;Elmhagen and Rushton, 2007&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Elmhagen | first1 = B. | last2 = Rushton | first2 = S. | year = 2007 | title = Trophic control of mesopredators in terrestrial ecosystems: top-down or bottom-up? | journal = Ecology Letters | volume = 10 | issue = 3| pages = 197–206 | doi=10.1111/j.1461-0248.2006.01010.x| pmid = 17305803 | bibcode = 2007EcolL..10..197E }}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==
Jedna od glavnih kritika hipoteze o oslobađanju mezopredatora je da ona ide u prilog konceptu kontrole odozgo prema dolje i isključuje moguće utjecaje koje bi kontrola odozdo prema gore mogla imati na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]].&lt;ref name = &quot;Elmhagen and Rushton, 2007&quot;/&gt; To znači da podržava argument da vršni predatori kontroliraju strukturu i [[dinamika populacije|dinamiku populacije]] ekosistema, ali ne uzima u obzir da vrste plijena i primarni proizvođači također imaju utjecaj na strukturu ekosistema. Nadalje, populacije manjih predatora ne povećavaju se uvijek nakon uklanjanja vrhunskih predatora; u stvari, ponekad naglo opadaju.&lt;ref name=&quot;Mesopredator&quot; /&gt; Drugi problem je što se hipoteza nudi kao objašnjenje nakon što su veliki predatori već postali rijetki ili [[izumiranje|izumrli]] u ekosistemu. Posljedično, ne postoje podaci o prošloj strukturi ekosistema i hipoteza se ne može testirati.&lt;ref name=&quot;Saether, 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Sæther | first1 = B.E. | year = 1999 | title = Top dogs maintain diversity | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-08-05_400_6744/page/510 | journal = Nature | volume = 400 | issue = 6744| pages = 510–511 | doi=10.1038/22889| bibcode = 1999Natur.400..510S | s2cid = 5125870 }}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, informacije o prošlim uvjetima izvedene su iz studija sadašnjih uvjeta. Međutim, postoje savremeni primjeri oslobađanja mezopredatora, kao što je klanja mačaka na [[Macquarie|ostrvu Macquarie]].&lt;ref name=&quot;Bergstrom et al, 2009&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Bergstrom | first1 = D.M. | last2 = Lucieer | first2 = A. | last3 = Kiefer | first3 = K. | last4 = Wasely | first4 = J. | last5 = Belbin | first5 = L. | last6 = Pedersen | first6 = T.K. | last7 = Chown | first7 = S.L. | year = 2009 | title = Indirect effects of invasive species removal devastate world heritage island | url = https://eprints.utas.edu.au/8384/4/JAppEcol_Bergstrom_etal_journal.pdf| journal = Journal of Applied Ecology | volume = 46 | issue = 1 | pages = 73–81 | doi=10.1111/j.1365-2664.2008.01601.x| doi-access = free | bibcode = 2009JApEc..46...73B }}&lt;/ref&gt;

Hipoteza se ponekad primjenjuje i na ljude kao vršne predatore koji proizvode efekte odozgo prema dolje na nižim trofičkim nivoima. Međutim, ona ne prepoznaje efekte odozdo prema gore koje antropogene transformacije zemljišta mogu imati na pejzaže na kojima obitavaju primarni proizvođači, vrste plijena i mezopredatori.&lt;ref name=&quot;Lariviere, 2004&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Larivière | first1 = S | year = 2004 | title = Range expansion of raccoons in the Canadian prairies: review of hypotheses | journal = Wildl. Soc. Bull. | volume = 32 | issue = 3| pages = 955–963 | doi=10.2193/0091-7648(2004)032[0955:reorit]2.0.co;2| s2cid = 86325289 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=COVE|first1=MICHAEL V.|last2=JONES|first2=BRANDON M.|last3=BOSSERT|first3=AARON J.|last4=CLEVER|first4=DONALD R.|last5=DUNWOODY|first5=RYAN K.|last6=WHITE|first6=BRYAN C.|last7=JACKSON|first7=VICTORIA L.|date=2012|title=Use of Camera Traps to Examine the Mesopredator Release Hypothesis in a Fragmented Midwestern Landscape|url=https://archive.org/details/sim_american-midland-naturalist_2012-10_168_2/page/456|journal=The American Midland Naturalist|volume=168|issue=2|pages=456–465|issn=0003-0031|jstor=23269832|doi=10.1674/0003-0031-168.2.456|bibcode=2012AMNat.168..456C |s2cid=84331827}}&lt;/ref&gt; Mogući efekti odozdo prema gore na ekosistem mogu biti od [[zelena gradnja|bioklima]]tskih uticaja na produktivnost ekosistema i od antropogenih promjena staništa.&lt;ref name = &quot;Elmhagen and Rushton, 2007&quot;/&gt; Primjeri antropogenih promjena staništa uključuju poljoprivredu, ispašu i urbanizaciju. Što je još važnije, hipoteza ne uzima u obzir da su viši trofički nivoi pod utjecajem [[primarna produkcija|primarne produkcije]]. Također ne spominje da trofičke interakcije djeluju različito u zavisnosti od ekosistema.&lt;ref name=&quot;Oksanen and Oksanen, 2000&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Oksanen | first1 = L. | last2 = Oksanen | first2 = T. | year = 2000 | title = The logic and realism of the hypothesis of exploitation ecosystems | url = https://archive.org/details/sim_american-naturalist_2000-06_155_6/page/n3 | journal = Am. Nat. | volume = 155 | issue = 6| pages = 703–723 | doi=10.1086/303354| pmid = 10805639 | bibcode = 2000ANat..155..703O | s2cid = 4440865 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pardo Vargas|first1=Lain E.|last2=Cove|first2=Michael V.|last3=Spinola|first3=R. Manuel|last4=de la Cruz|first4=Juan Camilo|last5=Saenz|first5=Joel C.|date=2016-04-01|title=Assessing species traits and landscape relationships of the mammalian carnivore community in a neotropical biological corridor|journal=Biodiversity and Conservation|language=en|volume=25|issue=4|pages=739–752|doi=10.1007/s10531-016-1089-7|bibcode=2016BiCon..25..739P |issn=1572-9710|hdl=11056/17406|s2cid=16607291|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Stoga, uloge predatorstva i procesa hrane/hranjivih tvari u utjecaju na strukture ekosistema ostaju otvorene za kontroverze i daljnja ispitivanja.&lt;ref name=&quot;Pace et al. 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Pace | first1 = M.L. | last2 = Cole | first2 = J.J. | last3 = Carpenter | first3 = S.R. | last4 = Kitchell | first4 = J.F. | year = 1999 | title = Trophic cascades revealed in diverse ecosystems | journal = Trends Ecol. Evol. | volume = 14 | issue = 12| pages = 483–488 | doi=10.1016/s0169-5347(99)01723-1 | pmid=10542455 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/24862581 }}&lt;/ref&gt;

== Druge hipoteze o oslobađanju ==
Hipoteza o oslobađanju mezopredatora nadahnula je i druge &quot;hipoteze o oslobađanju&quot;. Na primjer, &quot;hipotezu o oslobađanju mezostrvinara&quot;, koja predlaže da kada velike, efikasne populacije strvinara opadaju (poput populacija supova), male, manje efikasne populacije mezostrvinara se povećavaju (npr. pacova).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=O'Bryan|first1=Christopher J.|last2=Holden|first2=Matthew H.|last3=Watson|first3=James E. M.|title=The mesoscavenger release hypothesis and implications for ecosystem and human well-being|journal=Ecology Letters|language=en|issue=9|pages=1340–1348|doi=10.1111/ele.13288|pmid=31131976|issn=1461-0248|year=2019|volume=22|bibcode=2019EcolL..22.1340O |s2cid=167209009 }}&lt;/ref&gt; Međutim, ta vrsta oslobađanja je drugačija. U hipotezi o oslobađanju mezostrvinara, oni se oslobađaju konkurencije za hranu, dok se u prvoj hipotezi  mezopredatori oslobađaju direktne predacije od strane vršnih predatora.

== Povezano ==
* [[Biodiverzitet]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Trofička kaskada]]
* [[Trofički nivo]]
* [[Ekološko oslobađanje]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pnas.org/content/104/52/20862.full Prostorna heterogenost oslobađanja mezopredatora unutar okeanskog ostrvskog sistema]
* [http://www.pnas.org/cgi/content/full/96/9/5072 Trofične kaskade u složenoj kopnenoj zajednici]
* [http://www.cyberwest.com/cw24/wolf-ecology.shtml Vukovi pokreću trofičku kaskadu u Nacionalnom parku Banff]

[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>ndkiqu87l8w7ko6coi61caleetwb0ck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Aca/igralište3</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4721657</id>
    <revision>
      <id>42600740</id>
      <parentid>42587513</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T23:50:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>dodano</comment>
      <origin>42600740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grzegorz Lato</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722026</id>
    <revision>
      <id>42600815</id>
      <parentid>42589501</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T07:17:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7790" sha1="j19g00kl7m2ricdc6atxkfwtsrim6ll" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Grzegorz Lato
| slika                     = V.l.n.r. Lato, Boniek en trainer Kulesza, Bestanddeelnr 930-4928 (Lato cropped).jpg
| slika_širina              =
| punoime                   = Grzegorz Bolesław Lato
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|1950|4|8|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|POLJ}} [[Malbork]]
| rodnadržava               = [[Poljska]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|NR Poljska}})}}
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.75 m
| pozicija                  = krilo, napadač
| trenutniklub              =
| brojnadresu               =
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 1966 – 1980
| klubovi1                   = {{flagicon|POLJ|1928}} [[Stal Mielec]] 
| nastupi(golovi)1           = 295 (117)
| godine2                    = 1980 – 1982
| klubovi2                   = {{flagicon|BEL}} [[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokeren]]
| nastupi(golovi)2           = 64 (12)
| godine3                    = 1982 – 1984
| klubovi3                   = {{flagicon|MEX}} [[Atlante F.C.|Atlante]]
| nastupi(golovi)3           = 45 (16)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 1971 – 1984
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|POLJ|1928}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 100 (45)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             = {{Dva stupca
| 1988 – 1990 | {{flagicon|KAN}} [[North York Rockets]]
| 1991 – 1993 | {{flagicon|POLJ}} [[Stal Mielec]]
| 1993 – 1995 | {{flagicon|POLJ}} [[Olimpia Poznań]]
| 1995 – 1996 | {{flagicon|POLJ}} [[Amica Wronki]]
| 1996 – 1997 | {{flagicon|POLJ}} [[Stal Mielec]]
| 1997 | {{flagicon|GRČ}} [[A.O. Kavala (fudbal)|Kavala]]
| 1999 | {{flagicon|POLJ}} [[Widzew Łódź]]}}
| zadnjiuređaj              = 8.5.2026
}}
'''Grzegorz Bolesław Lato''' ({{small|poljski izgovor:}} {{IPAc-pl|'|g|rz|e|g|o|rz|-|'|l|a|t|o}}; [[Malbork]], [[8. travnja]] [[1950.]]), umirovljeni [[Poljska|poljski]] nogometaš i trener koji je igrao kao krilo. Lato je bio član zlatne generacije [[Poljska nogometna reprezentacija|poljskog nogometa]] koja se postala slavna tijekom [[1970-e|1970-ih]] i ranih [[1980-e|1980-ih]] godina. Tijekom više od deset godina, Lato je predstavljao Poljsku na nekoliko velikih međunarodnih natjecanja, počevši s [[Ljetne olimpijske igre 1972.|Olimpijskim igrama 1972.]] godine, na kojima je Poljska osvojila zlatnu medalju, a završavajući s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|FIFA Svjetskim prvenstvom 1982.]] godine, na kojem je Poljska osvojila treće mjesto. Svoj vrhunac na reprezentativnom nivou imao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974.]] godine, kada je sa sedam golova bio najbolji strijelac turnira, do danas jedini Poljak koji je dobio tu nagradu. S 45 golova za reprezentaciju, Lato je treći najbolji strijelac u historiji poljske reprezentacije, iza [[Robert Lewandowski|Roberta Lewandowskog]] i [[Włodzimierz Lubański|Włodzimierza Lubańskog]]. Godine [[1981.]], nogometni tjednik ''[[Piłka Nożna]]'' dodijelio mu je nagradu za [[Poljski nogometaš godine|Poljskog nogometaša godine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.worldfootball.net/footballer_of_the_year/polen/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130912100349/http://www.worldfootball.net/footballer_of_the_year/polen/ |url-status=dead |archive-date=12 September 2013 |title=Player of the year – Poland |website=worldfootball.net |access-date=22 December 2024}}&lt;/ref&gt;

Na klupskom nivou, Lato je većinu svoje karijere proveo u [[Stal Mielec]]u, s kojim je osvojio dva naslova prvaka. Nakon 14 godina u Poljskoj, kratko je igrao u [[Belgija|Belgiji]] i u [[Meksiko|Meksiku]] prije nego se [[1984.]] godine umirovio. Nakon umirovljenja je igrao amaterski nogomet u [[Kanada|Kanadi]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Koep|first=Bob|date=December 23, 1987|title=Polish soccer star to coach Rockets|page=B4|work=Toronto Star}}&lt;/ref&gt; kao član imigrantskog kluba Polonia Hamilton iz [[Hamilton, Ontario|Hamiltona]], [[Ontario|ON]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://poloniahamilton.ca/calendar/|title=HISTORY|date=3 February 2015|website=HAMILTON POLONIA F.C.|language=en-US|access-date=16 February 2019|archive-date=2020-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20201127080417/http://poloniahamilton.ca/calendar/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine [[1991.]] potpuno se povukao iz nogometa.

Kao igrač, Lato je bio pragmatičan timski igrač, a ne igrač koji je igrao za publiku. Imao je iznimno ubrzanje te je bio jedan od najbojih desnih krila svog vremena. Imao je sjajan pregled igre, a zbog svoje je fleksibilnosti mogao igrati i na krilu i u napadu, što mu je omogućilo uspješnu karijeru i u klubu i u reprezentaciji.

Nakon umirovljenja, Lato se kratko bavio trenerskim poslom te je vodio nekoliko klubova u i izvan [[Poljska|Poljske]]. Osim nogometom, Lato se bavio i politikom kao član [[Savez demokratske ljevice|Saveza demokratske ljevice]] te je od [[2001.]] do [[2005.]] bio član [[Senat (Poljska)|poljskog Senata]]. Dana [[30. listopada]] [[2008.]] godine postao je predsjednik [[Fudbalski savez Poljske|Poljskog nogometnog saveza]] te je nadzirao organizaciju [[UEFA Euro 2012.|UEFA Eura 2012.]] godine; iste te godine, nakon prvenstva, naslijedio ga je [[Zbigniew Boniek]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Grzegorz Lato}}
* [https://www.rsssf.org/miscellaneous/lato-intl.html International appearances and goals]
* [http://www.planetworldcup.com/LEGENDS/lato.html Profile and image of Lato]

{{Sastav Poljska 1974 SP}}
{{Sastav Poljska 1978 SP}}
{{Sastav Poljska 1982 SP}}
{{Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}}
{{Najbolji strijelci Ekstraklase}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1950||Lato, Grzegorz}}

[[Kategorija:Poljski fudbaleri]]
[[Kategorija:Poljski fudbalski treneri]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Poljski političari]]</text>
      <sha1>j19g00kl7m2ricdc6atxkfwtsrim6ll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Paname</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722216</id>
    <revision>
      <id>42600645</id>
      <parentid>42600538</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T12:09:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Copa Centroamericana */</comment>
      <origin>42600645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46345" sha1="tmn8awgeougijw0m2z14rzuvssfnrd3" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;32&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|El Salvador}} [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|1963.]]||Grupna faza||6.||4||1||2||1||8||4||—||—||—||—||—||—
|-
|{{flagicon|Guatemala}} [[CONCACAF Prvenstvo 1965.|1965.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1967.|1967.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 2 || 6
|-
|{{flagicon|Costa Rica}} [[CONCACAF Prvenstvo 1969.|1969.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 2 || 3
|-
||{{flagicon|Trinidad and Tobago}} [[CONCACAF Prvenstvo 1971.|1971.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Haiti|1964}} [[CONCACAF Prvenstvo 1973.|1973.]]
|-
||{{flagicon|Mexico}} [[CONCACAF Prvenstvo 1977.|1977.]]||colspan=9 rowspan=4 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 1 || 1 || 4 || 7 || 21
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1981.|1981.]] || 8 || 0 || 1 || 7 || 3 || 24
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1985.|1985.]] || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 4
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1989.|1989.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 3
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Gold Cup]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1991.|1991.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1993.|1993.]]||Grupna faza||7.||3||0||1||2||3||8||3||0||1||2||1||5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1996.|1996.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 3
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1998.|1998.]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 8
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2000.|2000.]] ||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2002.|2002.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 2 || 1 || 3 || 12 || 9
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|USA}} [[CONCACAF Gold Cup 2003.|2003.]] || 5 || 1 || 1 || 3 || 4 || 5
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2005.|2005.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''2'''||'''3'''||'''1'''||'''7'''||'''6''' || 4 || 1 || 0 || 3 || 1 || 5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2007.|2007.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||6.||4||1||1||2||6||7||4||2||2||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2009.|2009.]]||7.||4||1||1||2||7||5||4||2||1||1||2||3
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''2'''||'''2'''||'''1'''||'''7'''||'''6'''||5||3||2||0||7||1
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2013.|2013.]]||'''Finale'''||style=&quot;background:silver;&quot;|'''2.'''
||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''11'''||'''4'''||3||1||2||0||4||2
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2015.|2015.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''6'''||'''0'''||'''5'''||'''1'''||'''6'''||'''7'''||3||2||1||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2017.|2017.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||5.||4||2||1||1||6||3||5||3||1||1||4||2
|-
|{{nowrap|{{flagicon|Costa Rica}} {{flagicon|Jamaica}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2019.|2019.]]}}||7.||4||2||0||2||6||4||10||3||4||3||9||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2021.|2021.]]||Grupna faza||9.||3||1||1||1||8||7||4||1||0||3||5||9
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2023.|2023.]]||'''Finale'''||'''2.''' ||'''6'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''11'''||'''6'''||4||3||1||0||8||0
|-
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2025.|2025.]]||Četvrtfinale||5.||4||3||1||0||11||4||2||1||1||0||3||2
|-
! Ukupno || 0 naslova || 13/28 || 59 || 22 || 21 || 16 || 97 || 71 || 92 || 29 || 23 || 40 || 94 || 129
|}

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! colspan=21|[[CONCACAF Liga nacija]]
|-
! colspan=10|Ligaška faza / Četvrtfinale
! rowspan=8|
! colspan=9|Finale
|-
!Sezona
!Divizija
!Grupa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
!{{Tooltip|P/I|Promocija ili ispadanje na kraju sezone}}
!Godina
!Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2019/20.|2019/20.]]
|A
|B
|4
|1
|0
|3
|5
|9
|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2021.|2021.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2022/23.|2022/23.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|B
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|4
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|8
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2023.|2023.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|3
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2023/24.|2023/24.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|6
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|5
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|15
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2024.|2024.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|4
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2024/25.|2024/25.]]
|A
|—
|2
|1
|1
|0
|3
|2
|{{same position}}
|bgcolor=silver|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2025.|2025.]]
|bgcolor=silver|'''2.'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''0'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|-
|''2026/27.''
|''A''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|{{flagicon image|Flag of none.svg}} ''2027.''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|-
!Ukupno
!—
!—
!16
!10
!3
!3
!31
!14
!—
!Ukupno
!0 naslova
!6
!1
!0
!5
!2
!9
|}

=== [[Copa América]] ===

Panama nije članica [[CONMEBOL]]-a, sukladno čemu nije redovna sudionica [[Copa América|Cope Américe]]. Oba nastupa na ovom turniru ostvarena su temeljem pozivnice.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!colspan=9|[[Copa América]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América Centenario|2016.]]||Grupna faza||12.||3||1||0||2||4||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América 2024.|2024.]]||Četvrtfinale||7.||4||2||0||2||6||10
|-
!Ukupno||0 naslova||2/2||7||3||0||4||10||20
|}

=== [[Copa Centroamericana]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UNCAF Kup nacija]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;30&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
| {{flagicon|CRC}} [[UNCAF Kup nacija 1991.|1991.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||1||0||1||2||3
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 1993.|1993.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''1'''||'''5'''||colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se bez borbe''}}
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 1995.|1995.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||3||2||2||0||0||7||0
|- 
|{{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 1997.|1997.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||7||2||1||1||0||2||1
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[UNCAF Kup nacija 1999.|1999.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||rowspan=6 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2001.|2001.]]||'''Drugi krug'''||'''4.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''||'''6'''
|-
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[UNCAF Kup nacija 2003.|2003.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||4||5
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 2005.|2005.]]||'''Polufinale'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''1'''||'''5'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 2007.|2007.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''4'''||'''2'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Copa Centroamericana]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''4'''||'''0'''||'''1'''||'''7'''||'''1'''||rowspan=4 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[Copa Centroamericana 2013.|2013.]]||Drugi krug||5.||2||0||2||0||1||1
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|United States}} [[Copa Centroamericana 2014.|2014.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''0'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''5'''||'''3'''||'''1'''||'''1'''||'''4'''||'''2'''
|-
!Ukupno||1 naslov||12/14||44||17||9||18||33||42||6||4||1||1||11||4
|}

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=10|[[CCCF Prvenstvo]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1941.|1941.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''11'''||'''16'''
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[CCCF Prvenstvo 1943.|1943.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1946.|1946.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||5||16
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[CCCF Prvenstvo 1948.|1948.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''8'''||'''4'''||'''0'''||'''4'''||'''19'''||'''24'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[CCCF Prvenstvo 1951.|1951.]]||'''Prvi krug'''||'''1.'''||'''4'''||'''3'''||'''1'''||'''0'''||'''13'''||'''3'''
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1953.|1953.]]||Prvi krug||7.||6||0||1||5||6||16
|-
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[CCCF Prvenstvo 1955.|1955.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Nizozemski Antili}} [[CCCF Prvenstvo 1957.|1957.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''3'''||'''8'''
|-
| {{flagicon|Cuba}} [[CCCF Prvenstvo 1960 .|1960.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1961.|1961.]]||Prvi krug||7.||4||1||0||3||3||11
|-
!Ukupno!!1 naslov!!7/10!!35!!11!!4!!20!!60!!94
|}

=== [[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] ===

=== [[Olimpijske igre]] ===

== Statistike ==

=== Igrači s najviše nastupa ===

=== Najbolji strijelci ===

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>tmn8awgeougijw0m2z14rzuvssfnrd3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600652</id>
      <parentid>42600645</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T13:54:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjeh na međunarodnim natjecanjima */</comment>
      <origin>42600652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46254" sha1="knlujvljm16j6r0nh6hqtnhymp3plve" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;32&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|El Salvador}} [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|1963.]]||Grupna faza||6.||4||1||2||1||8||4||—||—||—||—||—||—
|-
|{{flagicon|Guatemala}} [[CONCACAF Prvenstvo 1965.|1965.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1967.|1967.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 2 || 6
|-
|{{flagicon|Costa Rica}} [[CONCACAF Prvenstvo 1969.|1969.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 2 || 3
|-
||{{flagicon|Trinidad and Tobago}} [[CONCACAF Prvenstvo 1971.|1971.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Haiti|1964}} [[CONCACAF Prvenstvo 1973.|1973.]]
|-
||{{flagicon|Mexico}} [[CONCACAF Prvenstvo 1977.|1977.]]||colspan=9 rowspan=4 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 1 || 1 || 4 || 7 || 21
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1981.|1981.]] || 8 || 0 || 1 || 7 || 3 || 24
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1985.|1985.]] || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 4
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1989.|1989.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 3
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Gold Cup]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1991.|1991.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1993.|1993.]]||Grupna faza||7.||3||0||1||2||3||8||3||0||1||2||1||5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1996.|1996.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 3
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1998.|1998.]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 8
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2000.|2000.]] ||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2002.|2002.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 2 || 1 || 3 || 12 || 9
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|USA}} [[CONCACAF Gold Cup 2003.|2003.]] || 5 || 1 || 1 || 3 || 4 || 5
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2005.|2005.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''2'''||'''3'''||'''1'''||'''7'''||'''6''' || 4 || 1 || 0 || 3 || 1 || 5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2007.|2007.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||6.||4||1||1||2||6||7||4||2||2||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2009.|2009.]]||7.||4||1||1||2||7||5||4||2||1||1||2||3
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''2'''||'''2'''||'''1'''||'''7'''||'''6'''||5||3||2||0||7||1
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2013.|2013.]]||'''Finale'''||style=&quot;background:silver;&quot;|'''2.'''
||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''11'''||'''4'''||3||1||2||0||4||2
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2015.|2015.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''6'''||'''0'''||'''5'''||'''1'''||'''6'''||'''7'''||3||2||1||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2017.|2017.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||5.||4||2||1||1||6||3||5||3||1||1||4||2
|-
|{{nowrap|{{flagicon|Costa Rica}} {{flagicon|Jamaica}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2019.|2019.]]}}||7.||4||2||0||2||6||4||10||3||4||3||9||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2021.|2021.]]||Grupna faza||9.||3||1||1||1||8||7||4||1||0||3||5||9
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2023.|2023.]]||'''Finale'''||'''2.''' ||'''6'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''11'''||'''6'''||4||3||1||0||8||0
|-
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2025.|2025.]]||Četvrtfinale||5.||4||3||1||0||11||4||2||1||1||0||3||2
|-
! Ukupno || 0 naslova || 13/28 || 59 || 22 || 21 || 16 || 97 || 71 || 92 || 29 || 23 || 40 || 94 || 129
|}

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! colspan=21|[[CONCACAF Liga nacija]]
|-
! colspan=10|Ligaška faza / Četvrtfinale
! rowspan=8|
! colspan=9|Finale
|-
!Sezona
!Divizija
!Grupa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
!{{Tooltip|P/I|Promocija ili ispadanje na kraju sezone}}
!Godina
!Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2019/20.|2019/20.]]
|A
|B
|4
|1
|0
|3
|5
|9
|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2021.|2021.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2022/23.|2022/23.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|B
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|4
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|8
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2023.|2023.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|3
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2023/24.|2023/24.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|6
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|5
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|15
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2024.|2024.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|4
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2024/25.|2024/25.]]
|A
|—
|2
|1
|1
|0
|3
|2
|{{same position}}
|bgcolor=silver|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2025.|2025.]]
|bgcolor=silver|'''2.'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''0'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|-
|''2026/27.''
|''A''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|{{flagicon image|Flag of none.svg}} ''2027.''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|-
!Ukupno
!—
!—
!16
!10
!3
!3
!31
!14
!—
!Ukupno
!0 naslova
!6
!1
!0
!5
!2
!9
|}

=== [[Copa América]] ===

Panama nije članica [[CONMEBOL]]-a, sukladno čemu nije redovna sudionica [[Copa América|Cope Américe]]. Oba nastupa na ovom turniru ostvarena su temeljem pozivnice.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!colspan=9|[[Copa América]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América Centenario|2016.]]||Grupna faza||12.||3||1||0||2||4||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América 2024.|2024.]]||Četvrtfinale||7.||4||2||0||2||6||10
|-
!Ukupno||0 naslova||2/2||7||3||0||4||10||20
|}

=== [[Copa Centroamericana]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UNCAF Kup nacija]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;30&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
| {{flagicon|CRC}} [[UNCAF Kup nacija 1991.|1991.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||1||0||1||2||3
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 1993.|1993.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''1'''||'''5'''||colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se bez borbe''}}
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 1995.|1995.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||3||2||2||0||0||7||0
|- 
|{{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 1997.|1997.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||7||2||1||1||0||2||1
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[UNCAF Kup nacija 1999.|1999.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||rowspan=6 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2001.|2001.]]||'''Drugi krug'''||'''4.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''||'''6'''
|-
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[UNCAF Kup nacija 2003.|2003.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||4||5
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 2005.|2005.]]||'''Polufinale'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''1'''||'''5'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 2007.|2007.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''4'''||'''2'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Copa Centroamericana]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''4'''||'''0'''||'''1'''||'''7'''||'''1'''||rowspan=4 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[Copa Centroamericana 2013.|2013.]]||Drugi krug||5.||2||0||2||0||1||1
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|United States}} [[Copa Centroamericana 2014.|2014.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''0'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''5'''||'''3'''||'''1'''||'''1'''||'''4'''||'''2'''
|-
!Ukupno||1 naslov||12/14||44||17||9||18||33||42||6||4||1||1||11||4
|}

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=10|[[CCCF Prvenstvo]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1941.|1941.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''11'''||'''16'''
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[CCCF Prvenstvo 1943.|1943.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1946.|1946.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||5||16
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[CCCF Prvenstvo 1948.|1948.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''8'''||'''4'''||'''0'''||'''4'''||'''19'''||'''24'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[CCCF Prvenstvo 1951.|1951.]]||'''Prvi krug'''||'''1.'''||'''4'''||'''3'''||'''1'''||'''0'''||'''13'''||'''3'''
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1953.|1953.]]||Prvi krug||7.||6||0||1||5||6||16
|-
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[CCCF Prvenstvo 1955.|1955.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Nizozemski Antili}} [[CCCF Prvenstvo 1957.|1957.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''3'''||'''8'''
|-
| {{flagicon|Cuba}} [[CCCF Prvenstvo 1960 .|1960.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1961.|1961.]]||Prvi krug||7.||4||1||0||3||3||11
|-
!Ukupno!!1 naslov!!7/10!!35!!11!!4!!20!!60!!94
|}

== Statistike ==

=== Igrači s najviše nastupa ===

=== Najbolji strijelci ===

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>knlujvljm16j6r0nh6hqtnhymp3plve</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600660</id>
      <parentid>42600652</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T14:11:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Statistike */</comment>
      <origin>42600660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49350" sha1="mewyukuqjxzsm507aam7vgdmu7lhw8g" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;32&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|El Salvador}} [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|1963.]]||Grupna faza||6.||4||1||2||1||8||4||—||—||—||—||—||—
|-
|{{flagicon|Guatemala}} [[CONCACAF Prvenstvo 1965.|1965.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1967.|1967.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 2 || 6
|-
|{{flagicon|Costa Rica}} [[CONCACAF Prvenstvo 1969.|1969.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 2 || 3
|-
||{{flagicon|Trinidad and Tobago}} [[CONCACAF Prvenstvo 1971.|1971.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Haiti|1964}} [[CONCACAF Prvenstvo 1973.|1973.]]
|-
||{{flagicon|Mexico}} [[CONCACAF Prvenstvo 1977.|1977.]]||colspan=9 rowspan=4 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 1 || 1 || 4 || 7 || 21
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1981.|1981.]] || 8 || 0 || 1 || 7 || 3 || 24
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1985.|1985.]] || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 4
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1989.|1989.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 3
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Gold Cup]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1991.|1991.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1993.|1993.]]||Grupna faza||7.||3||0||1||2||3||8||3||0||1||2||1||5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1996.|1996.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 3
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1998.|1998.]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 8
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2000.|2000.]] ||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2002.|2002.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 2 || 1 || 3 || 12 || 9
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|USA}} [[CONCACAF Gold Cup 2003.|2003.]] || 5 || 1 || 1 || 3 || 4 || 5
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2005.|2005.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''2'''||'''3'''||'''1'''||'''7'''||'''6''' || 4 || 1 || 0 || 3 || 1 || 5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2007.|2007.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||6.||4||1||1||2||6||7||4||2||2||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2009.|2009.]]||7.||4||1||1||2||7||5||4||2||1||1||2||3
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''2'''||'''2'''||'''1'''||'''7'''||'''6'''||5||3||2||0||7||1
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2013.|2013.]]||'''Finale'''||style=&quot;background:silver;&quot;|'''2.'''
||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''11'''||'''4'''||3||1||2||0||4||2
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2015.|2015.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''6'''||'''0'''||'''5'''||'''1'''||'''6'''||'''7'''||3||2||1||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2017.|2017.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||5.||4||2||1||1||6||3||5||3||1||1||4||2
|-
|{{nowrap|{{flagicon|Costa Rica}} {{flagicon|Jamaica}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2019.|2019.]]}}||7.||4||2||0||2||6||4||10||3||4||3||9||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2021.|2021.]]||Grupna faza||9.||3||1||1||1||8||7||4||1||0||3||5||9
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2023.|2023.]]||'''Finale'''||'''2.''' ||'''6'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''11'''||'''6'''||4||3||1||0||8||0
|-
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2025.|2025.]]||Četvrtfinale||5.||4||3||1||0||11||4||2||1||1||0||3||2
|-
! Ukupno || 0 naslova || 13/28 || 59 || 22 || 21 || 16 || 97 || 71 || 92 || 29 || 23 || 40 || 94 || 129
|}

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! colspan=21|[[CONCACAF Liga nacija]]
|-
! colspan=10|Ligaška faza / Četvrtfinale
! rowspan=8|
! colspan=9|Finale
|-
!Sezona
!Divizija
!Grupa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
!{{Tooltip|P/I|Promocija ili ispadanje na kraju sezone}}
!Godina
!Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2019/20.|2019/20.]]
|A
|B
|4
|1
|0
|3
|5
|9
|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2021.|2021.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2022/23.|2022/23.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|B
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|4
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|8
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2023.|2023.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|3
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2023/24.|2023/24.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|6
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|5
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|15
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2024.|2024.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|4
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2024/25.|2024/25.]]
|A
|—
|2
|1
|1
|0
|3
|2
|{{same position}}
|bgcolor=silver|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2025.|2025.]]
|bgcolor=silver|'''2.'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''0'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|-
|''2026/27.''
|''A''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|{{flagicon image|Flag of none.svg}} ''2027.''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|-
!Ukupno
!—
!—
!16
!10
!3
!3
!31
!14
!—
!Ukupno
!0 naslova
!6
!1
!0
!5
!2
!9
|}

=== [[Copa América]] ===

Panama nije članica [[CONMEBOL]]-a, sukladno čemu nije redovna sudionica [[Copa América|Cope Américe]]. Oba nastupa na ovom turniru ostvarena su temeljem pozivnice.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!colspan=9|[[Copa América]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América Centenario|2016.]]||Grupna faza||12.||3||1||0||2||4||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América 2024.|2024.]]||Četvrtfinale||7.||4||2||0||2||6||10
|-
!Ukupno||0 naslova||2/2||7||3||0||4||10||20
|}

=== [[Copa Centroamericana]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UNCAF Kup nacija]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;30&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
| {{flagicon|CRC}} [[UNCAF Kup nacija 1991.|1991.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||1||0||1||2||3
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 1993.|1993.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''1'''||'''5'''||colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se bez borbe''}}
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 1995.|1995.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||3||2||2||0||0||7||0
|- 
|{{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 1997.|1997.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||7||2||1||1||0||2||1
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[UNCAF Kup nacija 1999.|1999.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||rowspan=6 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2001.|2001.]]||'''Drugi krug'''||'''4.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''||'''6'''
|-
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[UNCAF Kup nacija 2003.|2003.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||4||5
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 2005.|2005.]]||'''Polufinale'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''1'''||'''5'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 2007.|2007.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''4'''||'''2'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Copa Centroamericana]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''4'''||'''0'''||'''1'''||'''7'''||'''1'''||rowspan=4 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[Copa Centroamericana 2013.|2013.]]||Drugi krug||5.||2||0||2||0||1||1
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|United States}} [[Copa Centroamericana 2014.|2014.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''0'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''5'''||'''3'''||'''1'''||'''1'''||'''4'''||'''2'''
|-
!Ukupno||1 naslov||12/14||44||17||9||18||33||42||6||4||1||1||11||4
|}

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=10|[[CCCF Prvenstvo]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1941.|1941.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''11'''||'''16'''
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[CCCF Prvenstvo 1943.|1943.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1946.|1946.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||5||16
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[CCCF Prvenstvo 1948.|1948.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''8'''||'''4'''||'''0'''||'''4'''||'''19'''||'''24'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[CCCF Prvenstvo 1951.|1951.]]||'''Prvi krug'''||'''1.'''||'''4'''||'''3'''||'''1'''||'''0'''||'''13'''||'''3'''
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1953.|1953.]]||Prvi krug||7.||6||0||1||5||6||16
|-
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[CCCF Prvenstvo 1955.|1955.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Nizozemski Antili}} [[CCCF Prvenstvo 1957.|1957.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''3'''||'''8'''
|-
| {{flagicon|Cuba}} [[CCCF Prvenstvo 1960 .|1960.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1961.|1961.]]||Prvi krug||7.||4||1||0||3||3||11
|-
!Ukupno!!1 naslov!!7/10!!35!!11!!4!!20!!60!!94
|}

== Statistike ==
{{small|Ažurirano: [[21. svibnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Panama |url=https://www.national-football-teams.com/country/142/Panama.html |website=National Football Teams}}&lt;/ref&gt;}}
{{legend|#CFECEC|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju|outline=#AAAAAA}}

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[File:ENG-PAN (15) (cropped).jpg|200px|right|thumb|[[Aníbal Godoy]] je sa 159 nastupa rekorder po broju nastupa za panamsku reprezentaciju.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Uta.
!width=50px|Gol.
!width=100px|Karijera
|- bgcolor=#CFECEC
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Aníbal Godoy]]'''
|159
|4
|2010–''danas''
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Gómez (fudbaler, rođen 1984.)|Gabriel Gómez]]
|147
|12
|2003–2018
|- bgcolor=#CFECEC
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Alberto Quintero (fudbaler)|Alberto Quintero]]'''
|140
|7
|2007–''danas''
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Jaime Penedo]]
|137
|0
|2003–2018
|-
|rowspan=2|5
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Armando Cooper]]
|123
|9
|2006–2022
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|123
|42
|2001–2018
|-
|7
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Román Torres]]
|121
|10
|2005–2019
|-
|8
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|108
|43
|2001–2018
|-
|rowspan=2 bgcolor=#CFECEC|9
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Torres]]
|104
|24
|2005–2022
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]'''
|104
|9
|2010–''danas''
|-
|11
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Felipe Baloy]]
|103
|4
|2001–2018
|-
|}

=== Najbolji strijelci ===

[[File:PAN-TUN (28).jpg|200px|right|thumb|[[Luis Tejada]] je rekorder po broju golova za reprezentaciju Paname s 43 gola.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Gol.
!width=50px|Uta.
!width=50px|Prosjek
!width=100px|Karijera
|-
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|43
|108
|{{#expr:43/108 round 2}}
|2001–2018
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|42
|123
|{{#expr:42/123 round 2}}
|2001–2018
|-
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Gabriel Torres]]
|24
|104
|{{#expr:24/104 round 2}}
|2005–2022
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Ernesto Tapia]]
|20
|77
|{{#expr:20/77 round 2}}
|1960–1979
|-
|5
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Jorge Dely Valdés]]
|19
|48
|{{#expr:19/48 round 2}}
|1991–2005
|-
|rowspan=2|6
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[James Anderson (panamski fudbaler)|James Anderson]]
|18
|23
|{{#expr:18/23 round 2}}
|1938–1948
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Julio Dely Valdés]]
|18
|44
|{{#expr:18/44 round 2}}
|1990–2005
|-
|rowspan=3 bgcolor=#CFECEC|8
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos Martínez]]
|17
|20
|{{#expr:17/20 round 2}}
|1946–1954
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Ismael Díaz]]'''
|17
|54
|{{#expr:17/54 round 2}}
|2014–''danas''
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]'''
|17
|65
|{{#expr:17/65 round 2}}
|2017–''danas''
|-
|}

== Izbornici ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>mewyukuqjxzsm507aam7vgdmu7lhw8g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600667</id>
      <parentid>42600660</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T17:12:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izbornici */</comment>
      <origin>42600667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55154" sha1="r70n4tbux54fy5p7n5mye0ezeb2mmw7" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| '''Grupna faza'''
| '''32.'''
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;32&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|El Salvador}} [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|1963.]]||Grupna faza||6.||4||1||2||1||8||4||—||—||—||—||—||—
|-
|{{flagicon|Guatemala}} [[CONCACAF Prvenstvo 1965.|1965.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1967.|1967.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 2 || 6
|-
|{{flagicon|Costa Rica}} [[CONCACAF Prvenstvo 1969.|1969.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 2 || 3
|-
||{{flagicon|Trinidad and Tobago}} [[CONCACAF Prvenstvo 1971.|1971.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Haiti|1964}} [[CONCACAF Prvenstvo 1973.|1973.]]
|-
||{{flagicon|Mexico}} [[CONCACAF Prvenstvo 1977.|1977.]]||colspan=9 rowspan=4 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 1 || 1 || 4 || 7 || 21
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1981.|1981.]] || 8 || 0 || 1 || 7 || 3 || 24
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1985.|1985.]] || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 4
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1989.|1989.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 3
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Gold Cup]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1991.|1991.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1993.|1993.]]||Grupna faza||7.||3||0||1||2||3||8||3||0||1||2||1||5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1996.|1996.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 3
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1998.|1998.]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 8
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2000.|2000.]] ||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2002.|2002.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 2 || 1 || 3 || 12 || 9
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|USA}} [[CONCACAF Gold Cup 2003.|2003.]] || 5 || 1 || 1 || 3 || 4 || 5
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2005.|2005.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''2'''||'''3'''||'''1'''||'''7'''||'''6''' || 4 || 1 || 0 || 3 || 1 || 5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2007.|2007.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||6.||4||1||1||2||6||7||4||2||2||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2009.|2009.]]||7.||4||1||1||2||7||5||4||2||1||1||2||3
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''2'''||'''2'''||'''1'''||'''7'''||'''6'''||5||3||2||0||7||1
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2013.|2013.]]||'''Finale'''||style=&quot;background:silver;&quot;|'''2.'''
||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''11'''||'''4'''||3||1||2||0||4||2
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2015.|2015.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''6'''||'''0'''||'''5'''||'''1'''||'''6'''||'''7'''||3||2||1||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2017.|2017.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||5.||4||2||1||1||6||3||5||3||1||1||4||2
|-
|{{nowrap|{{flagicon|Costa Rica}} {{flagicon|Jamaica}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2019.|2019.]]}}||7.||4||2||0||2||6||4||10||3||4||3||9||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2021.|2021.]]||Grupna faza||9.||3||1||1||1||8||7||4||1||0||3||5||9
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2023.|2023.]]||'''Finale'''||'''2.''' ||'''6'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''11'''||'''6'''||4||3||1||0||8||0
|-
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2025.|2025.]]||Četvrtfinale||5.||4||3||1||0||11||4||2||1||1||0||3||2
|-
! Ukupno || 0 naslova || 13/28 || 59 || 22 || 21 || 16 || 97 || 71 || 92 || 29 || 23 || 40 || 94 || 129
|}

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! colspan=21|[[CONCACAF Liga nacija]]
|-
! colspan=10|Ligaška faza / Četvrtfinale
! rowspan=8|
! colspan=9|Finale
|-
!Sezona
!Divizija
!Grupa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
!{{Tooltip|P/I|Promocija ili ispadanje na kraju sezone}}
!Godina
!Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2019/20.|2019/20.]]
|A
|B
|4
|1
|0
|3
|5
|9
|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2021.|2021.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2022/23.|2022/23.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|B
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|4
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|8
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2023.|2023.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|3
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2023/24.|2023/24.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|6
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|5
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|15
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2024.|2024.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|4
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2024/25.|2024/25.]]
|A
|—
|2
|1
|1
|0
|3
|2
|{{same position}}
|bgcolor=silver|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2025.|2025.]]
|bgcolor=silver|'''2.'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''0'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|-
|''2026/27.''
|''A''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|{{flagicon image|Flag of none.svg}} ''2027.''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|-
!Ukupno
!—
!—
!16
!10
!3
!3
!31
!14
!—
!Ukupno
!0 naslova
!6
!1
!0
!5
!2
!9
|}

=== [[Copa América]] ===

Panama nije članica [[CONMEBOL]]-a, sukladno čemu nije redovna sudionica [[Copa América|Cope Américe]]. Oba nastupa na ovom turniru ostvarena su temeljem pozivnice.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!colspan=9|[[Copa América]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América Centenario|2016.]]||Grupna faza||12.||3||1||0||2||4||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América 2024.|2024.]]||Četvrtfinale||7.||4||2||0||2||6||10
|-
!Ukupno||0 naslova||2/2||7||3||0||4||10||20
|}

=== [[Copa Centroamericana]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UNCAF Kup nacija]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;30&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
| {{flagicon|CRC}} [[UNCAF Kup nacija 1991.|1991.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||1||0||1||2||3
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 1993.|1993.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''1'''||'''5'''||colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se bez borbe''}}
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 1995.|1995.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||3||2||2||0||0||7||0
|- 
|{{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 1997.|1997.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||7||2||1||1||0||2||1
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[UNCAF Kup nacija 1999.|1999.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||rowspan=6 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2001.|2001.]]||'''Drugi krug'''||'''4.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''||'''6'''
|-
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[UNCAF Kup nacija 2003.|2003.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||4||5
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 2005.|2005.]]||'''Polufinale'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''1'''||'''5'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 2007.|2007.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''4'''||'''2'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Copa Centroamericana]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''4'''||'''0'''||'''1'''||'''7'''||'''1'''||rowspan=4 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[Copa Centroamericana 2013.|2013.]]||Drugi krug||5.||2||0||2||0||1||1
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|United States}} [[Copa Centroamericana 2014.|2014.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''0'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''5'''||'''3'''||'''1'''||'''1'''||'''4'''||'''2'''
|-
!Ukupno||1 naslov||12/14||44||17||9||18||33||42||6||4||1||1||11||4
|}

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=10|[[CCCF Prvenstvo]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1941.|1941.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''11'''||'''16'''
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[CCCF Prvenstvo 1943.|1943.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1946.|1946.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||5||16
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[CCCF Prvenstvo 1948.|1948.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''8'''||'''4'''||'''0'''||'''4'''||'''19'''||'''24'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[CCCF Prvenstvo 1951.|1951.]]||'''Prvi krug'''||'''1.'''||'''4'''||'''3'''||'''1'''||'''0'''||'''13'''||'''3'''
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1953.|1953.]]||Prvi krug||7.||6||0||1||5||6||16
|-
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[CCCF Prvenstvo 1955.|1955.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Nizozemski Antili}} [[CCCF Prvenstvo 1957.|1957.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''3'''||'''8'''
|-
| {{flagicon|Cuba}} [[CCCF Prvenstvo 1960 .|1960.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1961.|1961.]]||Prvi krug||7.||4||1||0||3||3||11
|-
!Ukupno!!1 naslov!!7/10!!35!!11!!4!!20!!60!!94
|}

== Statistike ==
{{small|Ažurirano: [[21. svibnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Panama |url=https://www.national-football-teams.com/country/142/Panama.html |website=National Football Teams}}&lt;/ref&gt;}}
{{legend|#CFECEC|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju|outline=#AAAAAA}}

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[File:ENG-PAN (15) (cropped).jpg|200px|right|thumb|[[Aníbal Godoy]] je sa 159 nastupa rekorder po broju nastupa za panamsku reprezentaciju.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Uta.
!width=50px|Gol.
!width=100px|Karijera
|- bgcolor=#CFECEC
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Aníbal Godoy]]'''
|159
|4
|2010–''danas''
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Gómez (fudbaler, rođen 1984.)|Gabriel Gómez]]
|147
|12
|2003–2018
|- bgcolor=#CFECEC
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Alberto Quintero (fudbaler)|Alberto Quintero]]'''
|140
|7
|2007–''danas''
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Jaime Penedo]]
|137
|0
|2003–2018
|-
|rowspan=2|5
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Armando Cooper]]
|123
|9
|2006–2022
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|123
|42
|2001–2018
|-
|7
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Román Torres]]
|121
|10
|2005–2019
|-
|8
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|108
|43
|2001–2018
|-
|rowspan=2 bgcolor=#CFECEC|9
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Torres]]
|104
|24
|2005–2022
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]'''
|104
|9
|2010–''danas''
|-
|11
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Felipe Baloy]]
|103
|4
|2001–2018
|-
|}

=== Najbolji strijelci ===

[[File:PAN-TUN (28).jpg|200px|right|thumb|[[Luis Tejada]] je rekorder po broju golova za reprezentaciju Paname s 43 gola.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Gol.
!width=50px|Uta.
!width=50px|Prosjek
!width=100px|Karijera
|-
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|43
|108
|{{#expr:43/108 round 2}}
|2001–2018
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|42
|123
|{{#expr:42/123 round 2}}
|2001–2018
|-
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Gabriel Torres]]
|24
|104
|{{#expr:24/104 round 2}}
|2005–2022
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Ernesto Tapia]]
|20
|77
|{{#expr:20/77 round 2}}
|1960–1979
|-
|5
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Jorge Dely Valdés]]
|19
|48
|{{#expr:19/48 round 2}}
|1991–2005
|-
|rowspan=2|6
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[James Anderson (panamski fudbaler)|James Anderson]]
|18
|23
|{{#expr:18/23 round 2}}
|1938–1948
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Julio Dely Valdés]]
|18
|44
|{{#expr:18/44 round 2}}
|1990–2005
|-
|rowspan=3 bgcolor=#CFECEC|8
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos Martínez]]
|17
|20
|{{#expr:17/20 round 2}}
|1946–1954
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Ismael Díaz]]'''
|17
|54
|{{#expr:17/54 round 2}}
|2014–''danas''
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]'''
|17
|65
|{{#expr:17/65 round 2}}
|2017–''danas''
|-
|}

== Izbornici ==

Prvi izbornik panamske reprezentacije bio je [[Urugvajci|Urugvajac]] [[Romeo Parravicini]], koji je reprezentaciju vodio u veljači [[1938.]] godine. Kroz njezinu historiju, Panamu su uglavnom vodili stranci, mahom iz zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] te poneki Europljanin; domaći su izbornici najčešće bili vršitelji dužnosti, iako ima iznimaka. Popis poznatih izbornika i njihovih uspjeha izgleda ovako:

{{small|Ažurirano: [[21. svibnja]] [[2026.]]}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width: 100%;&quot;
|-
!Izbornik{{efn|Izbornici navedeni u ''italiku'' bili su vršitelji dužnosti.}}
!Karijera
!Uta.
!Pob.
!Rem.
!Por.
!% pob.
!Natjecanja
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Romeo Parravicini]]
| 1938
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1938–1941)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PER|1825}} [[Manuel Sánchez Durán]]
| 1941
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1941–1945)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Emel Ospino]]
| 1946
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1946–1948
| 16
| 9
| 2
| 5
| {{#expr:9/16 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Óscar Suman Carrillo]]
| 1949
| 3
| 2
| 0
| 1
| {{#expr:2/3 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1950–1951)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1951–1952
| 9
| 3
| 1
| 5
| {{#expr:3/9 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{ubl|[[CCCF Prvenstvo 1951.]] – 1. mjesto}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Rogelio Díaz]]
| 1952
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Temístocles Molina]]
| 1953
| 6
| 0
| 1
| 5
| {{#expr:0/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1954
| 4
| 1
| 0
| 3
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1954–1955)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Emel Ospino]]
| 1956
| 4
| 0
| 0
| 4
| {{#expr:0/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[Gilberto Casanova]]
| 1957
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|AUT}} [[Moses Stern]]
| 1959
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1960–1961)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[José Bech Casablanca]]
| 1961
| 6
| 1
| 0
| 5
| {{#expr:1/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1962–1963)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Raúl Álvarez]]
| 1963–1964
| 4
| 1
| 2
| 1
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1965–1967)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[José Bech Casablanca]]
| 1967
| 2
| 0
| 0
| 2
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Luis Carlos Ponce]]
| 1968
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Néstor Valdés]]
| 1969–1970
| 6
| 1
| 1
| 4
| {{#expr:1/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Hugo Tassara]]
| 1971–1973
| 5
| 2
| 1
| 2
| {{#expr:2/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Renato Panay]]
| 1974–1976
| 12
| 2
| 4
| 6
| {{#expr:2/12 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Omar Muraco]]
| rowspan=2| 1977–1978{{efn|name=G}}
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Edgardo Baldi]]
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Luis Borghini]]
| 1978–1980
| 16
| 2
| 4
| 10
| {{#expr:2/16 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Rubén Cárdenas]]
| rowspan=3| 1980–1986{{efn|name=G|Zbog nekonzistentnog i nepouzdanog vođenja podataka, nije moguće točno utvrditi period kada su navedeni izbornici bili na klupi Paname niti koliko su utakmica vodili. Izvjesno je da su se izmjenjivali u označenom periodu, ali točan redoslijed i trajanje njihovog vođenja panamske reprezentacije nisu poznati, zbog čega su navedeni zbirno.}}
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Orlando Muñoz]]
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Carlos Cavagnaro]]
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Juan Colecchio]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.tvn-2.com/tvmax/somos-la-sele/juan-colecchio-argentino-seleccion-panama_1_1253367.html |title=Juan Colecchio, el último argentino que dirigió a una selección mayor de Panamá |publisher=tvn-2.com}}&lt;/ref&gt;
| 1986–1988
| 4
| 1
| 2
| 1
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Miguel Ángel Mansilla]]
| 1988–1990 
| 2
| 0
| 0
| 2
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|

|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|
|
|
|
|
| {{#expr: *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|}
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>r70n4tbux54fy5p7n5mye0ezeb2mmw7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600699</id>
      <parentid>42600667</parentid>
      <timestamp>2026-05-21T21:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* FIFA Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>42600699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55142" sha1="pelrthoeda7txvny7zod4nd5qyxiz63" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| Grupna faza
| 32.
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;32&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|El Salvador}} [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|1963.]]||Grupna faza||6.||4||1||2||1||8||4||—||—||—||—||—||—
|-
|{{flagicon|Guatemala}} [[CONCACAF Prvenstvo 1965.|1965.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1967.|1967.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 2 || 6
|-
|{{flagicon|Costa Rica}} [[CONCACAF Prvenstvo 1969.|1969.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 2 || 3
|-
||{{flagicon|Trinidad and Tobago}} [[CONCACAF Prvenstvo 1971.|1971.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Haiti|1964}} [[CONCACAF Prvenstvo 1973.|1973.]]
|-
||{{flagicon|Mexico}} [[CONCACAF Prvenstvo 1977.|1977.]]||colspan=9 rowspan=4 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 1 || 1 || 4 || 7 || 21
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1981.|1981.]] || 8 || 0 || 1 || 7 || 3 || 24
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1985.|1985.]] || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 4
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1989.|1989.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 3
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Gold Cup]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1991.|1991.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1993.|1993.]]||Grupna faza||7.||3||0||1||2||3||8||3||0||1||2||1||5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1996.|1996.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 3
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1998.|1998.]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 8
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2000.|2000.]] ||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2002.|2002.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 2 || 1 || 3 || 12 || 9
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|USA}} [[CONCACAF Gold Cup 2003.|2003.]] || 5 || 1 || 1 || 3 || 4 || 5
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2005.|2005.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''2'''||'''3'''||'''1'''||'''7'''||'''6''' || 4 || 1 || 0 || 3 || 1 || 5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2007.|2007.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||6.||4||1||1||2||6||7||4||2||2||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2009.|2009.]]||7.||4||1||1||2||7||5||4||2||1||1||2||3
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''2'''||'''2'''||'''1'''||'''7'''||'''6'''||5||3||2||0||7||1
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2013.|2013.]]||'''Finale'''||style=&quot;background:silver;&quot;|'''2.'''
||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''11'''||'''4'''||3||1||2||0||4||2
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2015.|2015.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''6'''||'''0'''||'''5'''||'''1'''||'''6'''||'''7'''||3||2||1||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2017.|2017.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||5.||4||2||1||1||6||3||5||3||1||1||4||2
|-
|{{nowrap|{{flagicon|Costa Rica}} {{flagicon|Jamaica}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2019.|2019.]]}}||7.||4||2||0||2||6||4||10||3||4||3||9||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2021.|2021.]]||Grupna faza||9.||3||1||1||1||8||7||4||1||0||3||5||9
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2023.|2023.]]||'''Finale'''||'''2.''' ||'''6'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''11'''||'''6'''||4||3||1||0||8||0
|-
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2025.|2025.]]||Četvrtfinale||5.||4||3||1||0||11||4||2||1||1||0||3||2
|-
! Ukupno || 0 naslova || 13/28 || 59 || 22 || 21 || 16 || 97 || 71 || 92 || 29 || 23 || 40 || 94 || 129
|}

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! colspan=21|[[CONCACAF Liga nacija]]
|-
! colspan=10|Ligaška faza / Četvrtfinale
! rowspan=8|
! colspan=9|Finale
|-
!Sezona
!Divizija
!Grupa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
!{{Tooltip|P/I|Promocija ili ispadanje na kraju sezone}}
!Godina
!Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2019/20.|2019/20.]]
|A
|B
|4
|1
|0
|3
|5
|9
|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2021.|2021.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2022/23.|2022/23.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|B
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|4
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|8
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2023.|2023.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|3
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2023/24.|2023/24.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|6
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|5
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|15
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2024.|2024.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|4
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2024/25.|2024/25.]]
|A
|—
|2
|1
|1
|0
|3
|2
|{{same position}}
|bgcolor=silver|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2025.|2025.]]
|bgcolor=silver|'''2.'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''0'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|-
|''2026/27.''
|''A''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|{{flagicon image|Flag of none.svg}} ''2027.''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|-
!Ukupno
!—
!—
!16
!10
!3
!3
!31
!14
!—
!Ukupno
!0 naslova
!6
!1
!0
!5
!2
!9
|}

=== [[Copa América]] ===

Panama nije članica [[CONMEBOL]]-a, sukladno čemu nije redovna sudionica [[Copa América|Cope Américe]]. Oba nastupa na ovom turniru ostvarena su temeljem pozivnice.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!colspan=9|[[Copa América]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América Centenario|2016.]]||Grupna faza||12.||3||1||0||2||4||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América 2024.|2024.]]||Četvrtfinale||7.||4||2||0||2||6||10
|-
!Ukupno||0 naslova||2/2||7||3||0||4||10||20
|}

=== [[Copa Centroamericana]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UNCAF Kup nacija]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;30&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
| {{flagicon|CRC}} [[UNCAF Kup nacija 1991.|1991.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||1||0||1||2||3
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 1993.|1993.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''1'''||'''5'''||colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se bez borbe''}}
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 1995.|1995.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||3||2||2||0||0||7||0
|- 
|{{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 1997.|1997.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||7||2||1||1||0||2||1
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[UNCAF Kup nacija 1999.|1999.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||rowspan=6 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2001.|2001.]]||'''Drugi krug'''||'''4.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''||'''6'''
|-
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[UNCAF Kup nacija 2003.|2003.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||4||5
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 2005.|2005.]]||'''Polufinale'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''1'''||'''5'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 2007.|2007.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''4'''||'''2'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Copa Centroamericana]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''4'''||'''0'''||'''1'''||'''7'''||'''1'''||rowspan=4 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[Copa Centroamericana 2013.|2013.]]||Drugi krug||5.||2||0||2||0||1||1
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|United States}} [[Copa Centroamericana 2014.|2014.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''0'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''5'''||'''3'''||'''1'''||'''1'''||'''4'''||'''2'''
|-
!Ukupno||1 naslov||12/14||44||17||9||18||33||42||6||4||1||1||11||4
|}

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=10|[[CCCF Prvenstvo]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1941.|1941.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''11'''||'''16'''
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[CCCF Prvenstvo 1943.|1943.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1946.|1946.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||5||16
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[CCCF Prvenstvo 1948.|1948.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''8'''||'''4'''||'''0'''||'''4'''||'''19'''||'''24'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[CCCF Prvenstvo 1951.|1951.]]||'''Prvi krug'''||'''1.'''||'''4'''||'''3'''||'''1'''||'''0'''||'''13'''||'''3'''
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1953.|1953.]]||Prvi krug||7.||6||0||1||5||6||16
|-
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[CCCF Prvenstvo 1955.|1955.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Nizozemski Antili}} [[CCCF Prvenstvo 1957.|1957.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''3'''||'''8'''
|-
| {{flagicon|Cuba}} [[CCCF Prvenstvo 1960 .|1960.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1961.|1961.]]||Prvi krug||7.||4||1||0||3||3||11
|-
!Ukupno!!1 naslov!!7/10!!35!!11!!4!!20!!60!!94
|}

== Statistike ==
{{small|Ažurirano: [[21. svibnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Panama |url=https://www.national-football-teams.com/country/142/Panama.html |website=National Football Teams}}&lt;/ref&gt;}}
{{legend|#CFECEC|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju|outline=#AAAAAA}}

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[File:ENG-PAN (15) (cropped).jpg|200px|right|thumb|[[Aníbal Godoy]] je sa 159 nastupa rekorder po broju nastupa za panamsku reprezentaciju.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Uta.
!width=50px|Gol.
!width=100px|Karijera
|- bgcolor=#CFECEC
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Aníbal Godoy]]'''
|159
|4
|2010–''danas''
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Gómez (fudbaler, rođen 1984.)|Gabriel Gómez]]
|147
|12
|2003–2018
|- bgcolor=#CFECEC
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Alberto Quintero (fudbaler)|Alberto Quintero]]'''
|140
|7
|2007–''danas''
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Jaime Penedo]]
|137
|0
|2003–2018
|-
|rowspan=2|5
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Armando Cooper]]
|123
|9
|2006–2022
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|123
|42
|2001–2018
|-
|7
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Román Torres]]
|121
|10
|2005–2019
|-
|8
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|108
|43
|2001–2018
|-
|rowspan=2 bgcolor=#CFECEC|9
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Torres]]
|104
|24
|2005–2022
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]'''
|104
|9
|2010–''danas''
|-
|11
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Felipe Baloy]]
|103
|4
|2001–2018
|-
|}

=== Najbolji strijelci ===

[[File:PAN-TUN (28).jpg|200px|right|thumb|[[Luis Tejada]] je rekorder po broju golova za reprezentaciju Paname s 43 gola.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Gol.
!width=50px|Uta.
!width=50px|Prosjek
!width=100px|Karijera
|-
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|43
|108
|{{#expr:43/108 round 2}}
|2001–2018
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|42
|123
|{{#expr:42/123 round 2}}
|2001–2018
|-
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Gabriel Torres]]
|24
|104
|{{#expr:24/104 round 2}}
|2005–2022
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Ernesto Tapia]]
|20
|77
|{{#expr:20/77 round 2}}
|1960–1979
|-
|5
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Jorge Dely Valdés]]
|19
|48
|{{#expr:19/48 round 2}}
|1991–2005
|-
|rowspan=2|6
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[James Anderson (panamski fudbaler)|James Anderson]]
|18
|23
|{{#expr:18/23 round 2}}
|1938–1948
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Julio Dely Valdés]]
|18
|44
|{{#expr:18/44 round 2}}
|1990–2005
|-
|rowspan=3 bgcolor=#CFECEC|8
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos Martínez]]
|17
|20
|{{#expr:17/20 round 2}}
|1946–1954
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Ismael Díaz]]'''
|17
|54
|{{#expr:17/54 round 2}}
|2014–''danas''
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]'''
|17
|65
|{{#expr:17/65 round 2}}
|2017–''danas''
|-
|}

== Izbornici ==

Prvi izbornik panamske reprezentacije bio je [[Urugvajci|Urugvajac]] [[Romeo Parravicini]], koji je reprezentaciju vodio u veljači [[1938.]] godine. Kroz njezinu historiju, Panamu su uglavnom vodili stranci, mahom iz zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] te poneki Europljanin; domaći su izbornici najčešće bili vršitelji dužnosti, iako ima iznimaka. Popis poznatih izbornika i njihovih uspjeha izgleda ovako:

{{small|Ažurirano: [[21. svibnja]] [[2026.]]}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width: 100%;&quot;
|-
!Izbornik{{efn|Izbornici navedeni u ''italiku'' bili su vršitelji dužnosti.}}
!Karijera
!Uta.
!Pob.
!Rem.
!Por.
!% pob.
!Natjecanja
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Romeo Parravicini]]
| 1938
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1938–1941)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PER|1825}} [[Manuel Sánchez Durán]]
| 1941
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1941–1945)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Emel Ospino]]
| 1946
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1946–1948
| 16
| 9
| 2
| 5
| {{#expr:9/16 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Óscar Suman Carrillo]]
| 1949
| 3
| 2
| 0
| 1
| {{#expr:2/3 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1950–1951)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1951–1952
| 9
| 3
| 1
| 5
| {{#expr:3/9 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{ubl|[[CCCF Prvenstvo 1951.]] – 1. mjesto}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Rogelio Díaz]]
| 1952
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Temístocles Molina]]
| 1953
| 6
| 0
| 1
| 5
| {{#expr:0/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1954
| 4
| 1
| 0
| 3
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1954–1955)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Emel Ospino]]
| 1956
| 4
| 0
| 0
| 4
| {{#expr:0/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[Gilberto Casanova]]
| 1957
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|AUT}} [[Moses Stern]]
| 1959
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1960–1961)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[José Bech Casablanca]]
| 1961
| 6
| 1
| 0
| 5
| {{#expr:1/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1962–1963)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Raúl Álvarez]]
| 1963–1964
| 4
| 1
| 2
| 1
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1965–1967)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[José Bech Casablanca]]
| 1967
| 2
| 0
| 0
| 2
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Luis Carlos Ponce]]
| 1968
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Néstor Valdés]]
| 1969–1970
| 6
| 1
| 1
| 4
| {{#expr:1/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Hugo Tassara]]
| 1971–1973
| 5
| 2
| 1
| 2
| {{#expr:2/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Renato Panay]]
| 1974–1976
| 12
| 2
| 4
| 6
| {{#expr:2/12 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Omar Muraco]]
| rowspan=2| 1977–1978{{efn|name=G}}
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Edgardo Baldi]]
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Luis Borghini]]
| 1978–1980
| 16
| 2
| 4
| 10
| {{#expr:2/16 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Rubén Cárdenas]]
| rowspan=3| 1980–1986{{efn|name=G|Zbog nekonzistentnog i nepouzdanog vođenja podataka, nije moguće točno utvrditi period kada su navedeni izbornici bili na klupi Paname niti koliko su utakmica vodili. Izvjesno je da su se izmjenjivali u označenom periodu, ali točan redoslijed i trajanje njihovog vođenja panamske reprezentacije nisu poznati, zbog čega su navedeni zbirno.}}
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Orlando Muñoz]]
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Carlos Cavagnaro]]
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Juan Colecchio]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.tvn-2.com/tvmax/somos-la-sele/juan-colecchio-argentino-seleccion-panama_1_1253367.html |title=Juan Colecchio, el último argentino que dirigió a una selección mayor de Panamá |publisher=tvn-2.com}}&lt;/ref&gt;
| 1986–1988
| 4
| 1
| 2
| 1
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Miguel Ángel Mansilla]]
| 1988–1990 
| 2
| 0
| 0
| 2
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|

|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|
|
|
|
|
| {{#expr: *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|}
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>pelrthoeda7txvny7zod4nd5qyxiz63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Olonho</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4722328</id>
    <revision>
      <id>42600651</id>
      <timestamp>2026-05-21T13:12:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Rusija|tema=kultura }}</comment>
      <origin>42600651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="3n1dhbqw5f2o5nim712yfidaw6i3bv8" xml:space="preserve">{{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Rusija|tema=kultura }}</text>
      <sha1>3n1dhbqw5f2o5nim712yfidaw6i3bv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722330</id>
    <revision>
      <id>42600680</id>
      <timestamp>2026-05-21T18:46:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja''' je među najčešće predloženim objašnjenjima za dominaciju egzotičnih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. U svom [[areal|izvornom području]] rasprostranjenosti, vrsta je [[koevolucija|koevoluirala]] s [[patogeni]]ma, [[parazit]]ima i [[predator]]ima koji ograničavaju njenu [[Populacija (biologija)|populaciju]]. Kada stigne na novu teritoriju, ostavlja te stare neprijatelje za sobom, dok su oni u njenom unesenom području...</comment>
      <origin>42600680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18630" sha1="t3mz3atymcpc10rckx57ks5r7v00c56" xml:space="preserve">'''Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja''' je među najčešće predloženim objašnjenjima za dominaciju egzotičnih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. U svom [[areal|izvornom području]] rasprostranjenosti, vrsta je [[koevolucija|koevoluirala]] s [[patogeni]]ma, [[parazit]]ima i [[predator]]ima koji ograničavaju njenu [[Populacija (biologija)|populaciju]]. Kada stigne na novu teritoriju, ostavlja te stare neprijatelje za sobom, dok su oni u njenom unesenom području manje efikasni u ograničavanju populacije unesene vrste. Rezultat je ponekad nekontrolirani rast koji ugrožava [[Autohtone vrste|domaće vrste]] i [[ekosistem]]e.

== Objašnjenja uspjeha invazivnih vrsta ==
Ekolozi su identificirali mnoge potencijalne razloge za uspjeh invazivnih vrsta, uključujući veće stope rasta ili proizvodnju sjemena u odnosu na domaće vrste, agresivnije [[biološko širenje|širenje]], toleranciju na heterogenost okoliša, efikasnije korištenje resursa i [[fenologija|fenološke]] prednosti poput ranije ili duže sezone cvjetanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Estoup|first1=Arnaud|last2=Guillemaud|first2=Thomas|date=2010-08-13|title=Reconstructing routes of invasion using genetic data: why, how and so what?|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=19|issue=19|pages=4113–4130|doi=10.1111/j.1365-294X.2010.04773.x|pmid=20723048|bibcode=2010MolEc..19.4113E |s2cid=8242098|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Biological invasions|last1=Pysek|first1=Petr|last2=Richardson|first2=David M.|date=2007|publisher=Springer|others=Nentwig, Wolfgang, 1953-|isbn=978-3-540-36920-2|editor-last=Nentwig|editor-first=Wolfgang|volume=193|location=Berlin|pages=97–125|chapter=Traits associated with invasiveness in alient plants: Where do we stand?|oclc=184984594}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kleunen|first1=Mark|last2=Weber|first2=Ewald|last3=Fischer|first3=Markus|date=2010|title=A meta-analysis of trait differences between invasive and non-invasive plant species|journal=Ecology Letters|language=en|volume=13|issue=2|pages=235–245|doi=10.1111/j.1461-0248.2009.01418.x|pmid=20002494|bibcode=2010EcolL..13..235V |url=https://kops.uni-konstanz.de/bitstreams/bd1d9b68-039f-4083-a531-34d0f7780090/download}}&lt;/ref&gt; Invazivne vrste mogu imati veću [[fenotipska plastičnost|fenotipsku plastičnost]] po pitanju važnih osobina u odnosu na svoje domaće konkurente, što im omogućava da toleriraju veće varijacije u okolišu,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Davidson|first1=Amy Michelle|last2=Jennions|first2=Michael|last3=Nicotra|first3=Adrienne B.|date=2011|title=Do invasive species show higher phenotypic plasticity than native species and, if so, is it adaptive? A meta-analysis: Invasive species have higher phenotypic plasticity|journal=Ecology Letters|language=en|volume=14|issue=4|pages=419–431|doi=10.1111/j.1461-0248.2011.01596.x|pmid=21314880|doi-access=}}&lt;/ref&gt; ili pokazuju sposobnost brze [[evolucija|evolucije]] kako bi se prilagodile novim uvjetima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Whitney|first1=Kenneth D.|last2=Gabler|first2=Christopher A.|date=2008-04-15|title=Rapid evolution in introduced species, 'invasive traits' and recipient communities: challenges for predicting invasive potential: Evolution and invasion predictions|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=4|pages=569–580|doi=10.1111/j.1472-4642.2008.00473.x|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Osim toga, neka staništa, zbog [[remećenje (ekologija)|remećenja]] ili drugih faktora, mogu biti ranjivija na invaziju od drugih.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Ecology of invasive plants: state of the art|last1=Rejmanek|first1=M.|last2=Richardson|first2=David M.|publisher=Blackwell|year=2005|editor-last=Van der Marl|editor-first=E.|location=Oxford, England|pages=332–355|chapter=Plant invasion and the invasibility of plant communities|editor-last2=Franklin|editor-first2=J.}}&lt;/ref&gt; Većina egzotičnih vrsta ne postaje invazivna,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Williamson|first1=Mark|last2=Fitter|first2=Alastair|date=1996|title=The Varying Success of Invaders|journal=Ecology|language=en|volume=77|issue=6|pages=1661–1666|doi=10.2307/2265769|jstor=2265769|bibcode=1996Ecol...77.1661W }}&lt;/ref&gt; a neki autori sugeriraju da one koje to čine predstavljaju ponovljena i veća unošenja koja stvaraju [[pritisak propagula]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Simberloff|first=Daniel|date=2009|title=The Role of Propagule Pressure in Biological Invasions|journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|language=en|volume=40|issue=1|pages=81–102|doi=10.1146/annurev.ecolsys.110308.120304|s2cid=85842323 |issn=1543-592X}}&lt;/ref&gt; Međutim, među mnogim objašnjenjima za uspjeh invazivnih vrsta, hipoteza o oslobađanju od neprijatelja ima je najveću podršku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Flory|first1=S. Luke|last2=Clay|first2=Keith|date=2013|editor-last=Thrall|editor-first=Peter|title=Pathogen accumulation and long-term dynamics of plant invasions|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=101|issue=3|pages=607–613|doi=10.1111/1365-2745.12078|bibcode=2013JEcol.101..607F |s2cid=86845671 |issn=0022-0477|doi-access=}}&lt;/ref&gt; 

== Primjenjivost hipoteze o oslobađanju od neprijatelja ==
Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja (ERH - en. enemy release hypothesis) se najčešće primjenjuje na invazivne biljke, ali postoje dokazi o njenoj koristi i u drugim sistemima, uključujući [[ribe]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Sarabeev|first1=Volodimir|last2=Balbuena|first2=Juan Antonio|last3=Morand|first3=Serge|date=2017|title=Testing the enemy release hypothesis: abundance and distribution patterns of helminth communities in grey mullets (Teleostei: Mugilidae) reveal the success of invasive species|journal=International Journal for Parasitology|language=en|volume=47|issue=10–11|pages=687–696|doi=10.1016/j.ijpara.2017.05.006|pmid=28694188}}&lt;/ref&gt; [[vodozemci|vodozemce]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Marr|first1=Shenandoah R.|last2=Mautz|first2=William J.|last3=Hara|first3=Arnold H.|date=2008|title=Parasite loss and introduced species: a comparison of the parasites of the Puerto Rican tree frog, (Eleutherodactylus coqui), in its native and introduced ranges|journal=Biological Invasions|language=en|volume=10|issue=8|pages=1289–1298|doi=10.1007/s10530-007-9203-0|bibcode=2008BiInv..10.1289M |s2cid=43072717|issn=1387-3547}}&lt;/ref&gt; [[insekt]]e,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Aliabadi|first1=Brianna W.|last2=Juliano|first2=Steven A.|title=Escape from gregarine parasites affects the competitive interactions of an invasive mosquito|date=2002|journal=Biological Invasions|volume=4|issue=3|pages=283–297|doi=10.1023/A:1020933705556|pmc=2748405|pmid=19777120 |bibcode=2002BiInv...4..283A }}&lt;/ref&gt; i [[rak]]ove.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Torchin|first1=Mark E.|last2=Lafferty|first2=Kevin D.|last3=Kuris|first3=Armand M.|date=2001|title=Release from parasites as natural enemies increased performance of a globally introduced marine crab|journal=Biological Invasions|volume=3|issue=4|pages=333–345|doi=10.1023/A:1015855019360|bibcode=2001BiInv...3..333T |s2cid=9445764}}&lt;/ref&gt; ERH pretpostavlja da: (1) [[biljojedi]], patogeni i paraziti potiskuju rast biljne populacije, (2) ti neprijatelji više napadaju domaće biljke nego uvedene neautohtone vrste i (3) neautohtone biljke su u stanju iskoristiti tu prednost za brži rast populacije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Keane|first1=R|last2=Crawley|first2=MJ|date=2002-04-01|title=Exotic plant invasions and the enemy release hypothesis|journal=Trends in Ecology &amp; Evolution|volume=17|issue=4|pages=164–170|doi=10.1016/S0169-5347(02)02499-0}}&lt;/ref&gt; 

Rano istraživanje o cvjetnici ''[[Silene latifolia]]'' otkrila je da je oko 60% njenih invazivnih populacija u Sjevernoj Americi bilo oslobođeno od biljojeda, dok je 84% onih u Evropi, odakle je potekla, pokazalo štetu od barem jednog biljojeda.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wolfe|first=Lorne M.|date=2002|title=Why Alien Invaders Succeed: Support for the Escape-from-Enemy Hypothesis|journal=The American Naturalist|language=en|volume=160|issue=6|pages=705–711|doi=10.1086/343872|pmid=18707459|s2cid=205984290|issn=0003-0147}}&lt;/ref&gt; Istraživanje nad gotovo 500 egzotičnih biljnih vrsta u Sjedinjenim Državama otkrilo je da su zaražene s 84% ​​manje [[gljiva]] i 24% manje [[virus]]nih vrsta nego u njihovim izvornim područjima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Mitchell|first1=Charles E.|last2=Power|first2=Alison G.|author2-link=Alison Power|date=2003|title=Release of invasive plants from fungal and viral pathogens|journal=Nature|language=en|volume=421|issue=6923|pages=625–627|doi=10.1038/nature01317|pmid=12571594|issn=0028-0836|bibcode=2003Natur.421..625M|s2cid=4320245}}&lt;/ref&gt; [[Metaanaliza]] koja je obuhvatala 15 istraživanja egzotičnih biljaka otkrila je da je broj biljojednih insekata u prosjeku veći u njihovom izvornom nego u arealu u koji su uvedene, s ukupnom štetom većom na domaćim biljkama nego na uvedenim vrstama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Liu|first1=Hong|last2=Stiling|first2=Peter|date=2006|title=Testing the enemy release hypothesis: a review and meta-analysis|journal=Biological Invasions|language=en|volume=8|issue=7|pages=1535–1545|doi=10.1007/s10530-005-5845-y|bibcode=2006BiInv...8.1535L |s2cid=35919248|issn=1387-3547|citeseerx=10.1.1.453.9744}}&lt;/ref&gt;

Međutim, podrška za ovu teoriju nije univerzalna.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jeschke|first1=Jonathan|last2=Gómez Aparicio|first2=Lorena|last3=Haider|first3=Sylvia|last4=Heger|first4=Tina|last5=Lortie|first5=Christopher|last6=Pyšek|first6=Petr|last7=Strayer|first7=David|date=2012-08-22|title=Support for major hypotheses in invasion biology is uneven and declining|journal=NeoBiota|volume=14|pages=1–20|doi=10.3897/neobiota.14.3435|bibcode=2012NeoBi..14....1J |issn=1314-2488|doi-access=free|hdl=10261/56814|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima, domaći patogeni, paraziti i biljojedi pokazuju značajnu biotičku otpornost na potencijalne invazivne vrste,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Parker|first1=Ingrid M.|last2=Gilbert|first2=Gregory S.|date=2007|title=When there is no escape: The effects of natural enemies on native, invasive and non-invasive plants|journal=Ecology|language=en|volume=88|issue=5|pages=1210–1224|doi=10.1890/06-1377|pmid=17536407|bibcode=2007Ecol...88.1210P |s2cid=41013635 |issn=0012-9658}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Maron|first1=John L.|last2=Vila|first2=Montserrat|author-link2=Montserrat Vilà |s2cid=17449132|date=2001|title=When do herbivores affect plant invasion? Evidence for the natural enemies and biotic resistance hypotheses|journal=Oikos|language=en|volume=95|issue=3|pages=361–373|doi=10.1034/j.1600-0706.2001.950301.x|bibcode=2001Oikos..95..361M |issn=0030-1299}}&lt;/ref&gt; kao i neautohtoni neprijatelji koji su možda stigli prije egzotične biljke.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Powell|first1=Kristin I.|last2=Chase|first2=Jonathan M.|last3=Knight|first3=Tiffany M.|date=2011|title=A synthesis of plant invasion effects on biodiversity across spatial scales|journal=American Journal of Botany|language=en|volume=98|issue=3|pages=539–548|doi=10.3732/ajb.1000402|pmid=21613145|bibcode=2011AmJB...98..539P |url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&amp;context=bio_facpubs|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Oslobađanje od neprijatelja također može biti slabije kada je egzotična vrsta bliže povezana s domaćim vrstama u njihovim unesenim područjima, što ih čini sklonijima dijeljenju biljojeda ili patogena.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hill|first1=Steven Burton|last2=Kotanen|first2=Peter M.|date=2009|title=Evidence that phylogenetically novel non-indigenous plants experience less herbivory|journal=Oecologia|language=en|volume=161|issue=3|pages=581–590|doi=10.1007/s00442-009-1403-0|pmid=19585153|issn=0029-8549|bibcode=2009Oecol.161..581H|hdl=1807/73981|s2cid=12619010|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U metaanalizi 19 istraživanja koja su uključivala 72 para autohtonih i invazivnih biljaka, invazivne egzotične vrste nisu pretrpjele manje štete od svojih domaćih pandana, te su zapravo pokazale niže relativne stope rasta.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Chun|first1=Young Jin|last2=Van Kleunen|first2=Mark|last3=Dawson|first3=Wayne|date=2010-06-10|title=The role of enemy release, tolerance and resistance in plant invasions: linking damage to performance: Invasive plants and enemy release|journal=Ecology Letters|volume=13|issue=8|language=en|pages=937–46|doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01498.x|pmid=20545733|url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-124238}}&lt;/ref&gt; U drugim slučajevima, uspjeh invazivnih vrsta nije bio posljedica oslobađanja od biljojeda, već veće tolerancije na njih.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ashton|first1=Isabel W.|last2=Lerdau|first2=Manuel T.|date=2007-10-04|title=Tolerance to herbivory, and not resistance, may explain differential success of invasive, naturalized, and native North American temperate vines: Resistance and tolerance of invasive vines|journal=Diversity and Distributions|language=en|volume=14|issue=2|pages=169–178|doi=10.1111/j.1472-4642.2007.00425.x|s2cid=83429134 }}&lt;/ref&gt;

== Povezane teorije ==
ERH je usko povezan s dvije druge važne teorije o uspjehu invazivnih vrsta: [[hipoteza evolucije povećane kompetitivne sposobnosti|evolucijom povećane konkurentske sposobnosti]] (EICA - en. evolution of increased competitive ability) i hipotezom o novom oružju (NWH - en. novel weapons hypotheses). EICA tvrdi da, budući da su egzotične biljke oslobođene tereta odbrane od biljojeda u svom izvornom području, one evoluiraju kako bi preusmjerile te resurse na osobine, poput rasta i proizvodnje sjemena, koje ih čine ozbiljnijim konkurentima u području u koje su uvedene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Blossey|first1=Bernd|last2=Notzold|first2=Rolf|s2cid=15256369|date=1995|title=Evolution of Increased Competitive Ability in Invasive Nonindigenous Plants: A Hypothesis|journal=The Journal of Ecology|volume=83|issue=5|page=887|doi=10.2307/2261425|jstor=2261425|bibcode=1995JEcol..83..887B }}&lt;/ref&gt; ERH je [[ekologija|ekološki]] mehanizam, dok EICA počiva na evolutivnoj adaptaciji.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Felker-Quinn|first1=Emmi|last2=Schweitzer|first2=Jennifer A.|last3=Bailey|first3=Joseph K.|date=2013|title=Meta-analysis reveals evolution in invasive plant species but little support for Evolution of Increased Competitive Ability (EICA)|journal=Ecology and Evolution|language=en|volume=3|issue=3|pages=739–751|doi=10.1002/ece3.488|pmc=3605860|pmid=23531703 |bibcode=2013EcoEv...3..739F }}&lt;/ref&gt; Podrška za EICA izvedena iz eksperimenata je mješovita.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Joshi|first1=J.|last2=Vrieling|first2=K.|date=2005-04-28|title=The enemy release and EICA hypothesis revisited: incorporating the fundamental difference between specialist and generalist herbivores: Evolutionary change in invasive ragwort|journal=Ecology Letters|language=en|volume=8|issue=7|pages=704–714|doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00769.x}}&lt;/ref&gt; Na primjer, biljke vrste ''[[Solidago altissima]]'' vještački oslobođene prijetnje od strane biljojeda postale su konkurentnije u odnosu na druge biljne vrste.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Uesugi|first1=Akane|last2=Kessler|first2=André|date=2013|title=Herbivore exclusion drives the evolution of plant competitiveness via increased allelopathy|journal=New Phytologist|language=en|volume=198|issue=3|pages=916–924|doi=10.1111/nph.12172|pmid=23437810|bibcode=2013NewPh.198..916U |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, meta-analiza 30 istraživanja koja su pronašla dokaze o evolutivnim pomacima kod uvedenih vrsta nije pokazala nikakve naznake kompromisa između odbrane od biljojeda i rasta biljke.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hipoteza o novom oružju (NWH) je druga perspektiva hipoteze o oslobađanju od neprijatelja. Neke biljke razvijaju [[hemijska odbrana|hemijsku odbranu]] kako bi se takmičile u svom prvobitnom području rasprostranjenosti. U svom unesenom području rasprostranjenosti, domaće vrste su vrlo osjetljive na ove hemikalije jer nemaju prethodnog iskustva s njima, što egzotičnim vrstama daje konkurentsku prednost.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Callaway|first1=Ragan M.|last2=Ridenour|first2=Wendy M.|last3=Laboski|first3=Trevor|last4=Weir|first4=Tiffany|last5=Vivanco|first5=Jorge M.|date=2005|title=Natural selection for resistance to the allelopathic effects of invasive plants|journal=Journal of Ecology|language=en|volume=93|issue=3|pages=576–583|doi=10.1111/j.1365-2745.2005.00994.x|bibcode=2005JEcol..93..576C |issn=0022-0477|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cappuccino|first1=Naomi|author1-link=Naomi Cappuccino|last2=Arnason|first2=J.Thor|date=2006|title=Novel chemistry of invasive exotic plants|journal=Biology Letters|language=en|volume=2|issue=2|pages=189–193|doi=10.1098/rsbl.2005.0433|issn=1744-9561|pmc=1618907|pmid=17148359}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Inderjit|last2=Callaway|first2=Ragan M.|last3=Vivanco|first3=Jorge M.|date=2006|title=Can plant biochemistry contribute to understanding of invasion ecology?|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=11|issue=12|pages=574–580|doi=10.1016/j.tplants.2006.10.004|pmid=17092763 |bibcode=2006TPS....11..574I }}&lt;/ref&gt;

== Praktične primjene ==
Konačni argument za ERH leži u uspjehu [[biološko suzbijanje štetočina|biološke kontrole]] nekih invazivnih vrsta, u kojoj se biljojedi ili drugi neprijatelji iz njihovog izvornog okruženja uvode kako bi se suzbio rast populacije u njihovom usvojenom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Clewley|first1=Gary D.|last2=Eschen|first2=René|last3=Shaw|first3=Richard H.|last4=Wright|first4=Denis J.|date=2012|editor-last=Sheppard|editor-first=Andy|title=The effectiveness of classical biological control of invasive plants|journal=Journal of Applied Ecology|language=en|volume=49|issue=6|pages=1287–1295|doi=10.1111/j.1365-2664.2012.02209.x|bibcode=2012JApEc..49.1287C }}&lt;/ref&gt; Na primjer, kada su čuvari okoliša nastojali kontrolirati invazivnu vrstu ''[[Hypericum perforatum]]'' (kantarion) u Sjevernoj Americi, uveli su bubu vrste ''[[Chrysolina quadrigemina]]'', koja se hrani lišćem, iz njenog izvornog područja u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Assessment and Management of Plant Invasions|last=DeLoach|first=C.J.|date=1997|publisher=Springer New York|isbn=978-1-4612-1926-2|editor-last=Luken|editor-first=James O.|location=New York |pages=172–194|chapter=Biological control of weeds in the United States and Canada|oclc=840278263|editor-last2=Thieret|editor-first2=John W.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Ekosistem]]
[[Kategorija:Invazivne vrste]]</text>
      <sha1>t3mz3atymcpc10rckx57ks5r7v00c56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>TV Beograd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722331</id>
    <redirect title="RTS 1" />
    <revision>
      <id>42600743</id>
      <timestamp>2026-05-22T00:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>preusmjerenje prema enwiki</comment>
      <origin>42600743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="fy2zgsxj3ooo2i79j55byxhxq4fnhec" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[RTS 1]]</text>
      <sha1>fy2zgsxj3ooo2i79j55byxhxq4fnhec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biološka ograničenja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722332</id>
    <revision>
      <id>42600847</id>
      <timestamp>2026-05-22T11:38:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Biološka ograničenja''' su faktori koji čine [[populacija (biologija)|populacije]] otpornim na [[evolucija|evolucijske]] promjene. Jedna predložena definicija ograničenja je &quot;Svojstvo osobine koje, iako je moguće adaptivno u okruženju u kojem je prvobitno evoluiralo, djeluje tako da postavlja ograničenja na stvaranje novih fenotipskih varijanti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1046/j.1420-9101.2002.00472.x|title=Tempo and mode in evolution: Phylogenetic inertia, adaptat...</comment>
      <origin>42600847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7561" sha1="r5jb3xgl0kpsoqprc2d1ola9ned9en6" xml:space="preserve">'''Biološka ograničenja''' su faktori koji čine [[populacija (biologija)|populacije]] otpornim na [[evolucija|evolucijske]] promjene. Jedna predložena definicija ograničenja je &quot;Svojstvo osobine koje, iako je moguće adaptivno u okruženju u kojem je prvobitno evoluiralo, djeluje tako da postavlja ograničenja na stvaranje novih fenotipskih varijanti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1046/j.1420-9101.2002.00472.x|title=Tempo and mode in evolution: Phylogenetic inertia, adaptation and comparative methods |year=2002 |last1=Blomberg |first1=S. P. |last2=Garland |first2=T. |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=15 |issue=6 |pages=899–910 |s2cid=16027791 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ograničenja su odigrala važnu ulogu u razvoju ideja kao što su [[Homologija (biologija)|homologija]] i [[tjelesni plan]]ovi.

== Tipovi ograničenja ==
Bilo koji aspekt organizma koji se nije mijenjao tokom određenog vremenskog perioda mogao bi se smatrati dokazom za neku vrstu &quot;ograničenja&quot;. Da bi koncept bio korisniji, potrebno ga je podijeliti na manje jedinice. Prvo, može se razmotriti obrazac ograničenja koji je dokazan [[filogenetika|filogenetskom]] analizom i korištenjem [[Filogenetske komparativne metode|filogenetskih komparativnih metoda]]; to se često naziva [[filogenetska inercija|filogenetskom inercijom]] ili filogenetskim ograničenjem. Odnosi se na tendenciju srodnih taksona da dijele osobine na osnovu filogenije. Charles Darwin je govorio o tom konceptu u svojoj knjizi ''[[On the Origin of Species|O porijeklu vrsta]]'' iz 1859. godine kao o &quot;jedinstvu tipa&quot; i nastavio je objašnjavati fenomen kao postojeći jer organizmi ne počinju ispočetka, već imaju osobine koje su izgrađene na već postojećim osobinama, a koje su naslijeđene od njihovih predaka; i te osobine vjerovatno limitiraju količinu evolucije koja se vidi kod tih novih taksona zbog tih ograničenja.&lt;ref&gt;{{Cite book|title = On The Origin of Species|url = https://archive.org/details/onoriginspeciesf00darw|last = Darwin|first = Charles|year = 1859|chapter =Ch. 6}}&lt;/ref&gt; 

Ako se uoče posebne osobine organizama koje se nisu mijenjale tokom prilično dugih vremenskih perioda (mnogo generacija), onda bi to moglo ukazivati ​​na određeno ograničenje njihove sposobnosti promjene (evolucije). Međutim, nije jasno da li je sama dokumentacija o nedostatku promjene u određenoj osobini dobar dokaz za ograničenje u smislu da se ta osobina ne može promijeniti. Na primjer, dugoročna [[stabilizirajuća selekcija]] povezana sa stabilnim okruženjima može uzrokovati [[Isprekidana ravnoteža|stagnaciju]]. Često se smatralo korisnijim razmatrati ograničenje u njegovom uzročnom smislu: koji su uzroci nedostatka promjene?

=== Stabilizacijska selekcija ===
Najčešće objašnjenje biološkog ograničenja je da [[stabilizirajuća selekcija]] djeluje na organizam kako bi spriječila njegovu promjenu, na primjer, tako da može nastaviti funkcionirati u usko definiranoj [[ekološka niša|niši]]. To se može smatrati oblikom vanjskog ograničenja, u smislu da organizam nije ograničen svojim sastavom ili genetikom, već svojim okruženjem. Implikacija je ta da bi prethodno ograničene osobine populacije potencijalno počele evoluirati ako bi se ona pronašla u novom okruženju.

=== Funkcionalna sprega i fizikalno-hemijsko ograničenje ===
S idejom [[stabilizirajuća selekcija|stabilizirajuće selekcije]] povezana je i ideja o uvjetu da organizmi adekvatno funkcioniraju u svom okruženju. Dakle, tamo gdje stabilizirajuća selekcija djeluje zbog određene niše koja je zauzeta, mehanička i fizičko-hemijska ograničenja djeluju na generalniji način. Na primjer, ubrzanje uzrokovano [[gravitacija|gravitacijom]] postavlja ograničenja na minimalnu [[gustina|gustinu]] i [[fizička snaga|snagu]] [[kost]]iju za životinju određene veličine. Slično tome, osobine [[voda|vode]] znače da tkiva moraju imati određene [[osmoza|osmotske]] osobine kako bi pravilno funkcionirala.

Funkcionalna sprega polazi od ideje da su organizmi integrirane mreže funkcionalnih interakcija (na primjer, kičmeni stub [[kičmenjak]]a uključen je u mišićni, nervni i vaskularni sistem, a također pruža podršku i fleksibilnost) i stoga se ne može radikalno promijeniti bez izazivanja ozbiljnih funkcionalnih poremećaja. To se može smatrati jednom vrstom [[kompromis]]a. Kao što je [[Rupert Riedl]] istakao, taj stepen funkcionalnog ograničenja - ili opterećenja - uglavnom varira u zavisnosti od fizičkog položaja u organizmu. Strukture doslovno u centru organizma - poput kičmenog stuba - često su više opterećene od onih na periferiji, poput kose ili prstiju.

=== Nedostatak genetske varijacije i razvojne integracije ===
Ova klasa ograničenja zavisi od određenih tipova fenotipa koji nisu proizvedeni genotipom (uporediti stabilizirajuću selekciju, gdje ne postoji ograničenje na ono što se stvara, već na ono što je prirodno odabrano). Na primjer, za visoko homozigotni organizam, stepen uočene fenotipske varijabilnosti kod njegovih potomaka bio bi niži od onog kod heterozigotnog. Slično tome, razvojni sistemi mogu biti visoko [[kanalizacija (genetika)|kanalizirani]], kako bi se spriječilo stvaranje određenih tipova varijacija.

== Odnosi klasa ograničenja ==
Iako su odvojene, tipovi ograničenja o kojima se raspravlja ipak se mogu međusobno povezati. Konkretno, stabilizacijska selekcija, mehanička i fizička ograničenja mogu s vremenom dovesti do razvojne integracije i kanalizacije. Međutim, bez jasne ideje o bilo kojem od ovih mehanizama, njihovo izvođenje iz pukih obrazaca stagnacije, izvedenih iz filogenetskih obrazaca ili [[fosilni zapis|fosilnih zapisa]], ostaje problematično.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid= 17109328 |doi=10.1086/509049|title=Exploring Evolutionary Constraints is a Task for an Integrative Evolutionary Biology |year=2006 |last1=Brakefield |first1=P. M. |last2=Roskam |first2=J. C. |journal=The American Naturalist |volume=168 |pages=S4–S13 |s2cid=40495719 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, terminologija koja se koristi za opisivanje ograničenja dovela je do zabune.&lt;ref&gt;{{cite journal|pmid=21232448 |doi=10.1016/0169-5347(91)90059-7|title=Ontoecogenophyloconstraints? The chaos of constraint terminology |year=1991 |last1=Antonovics |first1=Janis |last2=Van Tienderen |first2=Peter H. |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |volume=6 |issue=5 |pages=166–168 }}&lt;/ref&gt;

== Primjeri ==
„''Varijacijska nedostupnost''. Uprkos mutacijama, određene varijante osobina se nikada ne stvaraju. Stoga je te varijante razvojno nemoguće postići i nikada se ne uvode u populaciju. To se podrazumijeva pod [[kanalizacija (genetika)|kanalizacijom]] i naziva se i genetskim i razvojnim ograničenjem.“&lt;ref&gt;Schwenk K, Wagner GP (2003) &quot;Constraint&quot;. In: Hall BK, Olson WM (eds) ''Keywords and Concepts in Evolutionary Developmental Biology''. Harvard University Press, Cambridge (MA), pp. 52–61. {{ISBN|9780674022409}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Alometrija]]
* [[Konvergentna evolucija]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
* [[Kompromis]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* Garland, Jr., T., C. J. Downs, and A. R. Ives. (2022). Trade-offs (and constraints) in organismal biology. ''Physiological and Biochemical Zoology'' '''95''', 82–112.
* Riedl, R. (1978). ''Order in Living organisms: a systems analysis of evolution''. John Wiley &amp; Sons.
* Schwenk, K. (1995). A utilitarian approach to evolutionary constraint. ''Zoology'' '''98''', 251-262.

[[Kategorija:Biološka pravila]]</text>
      <sha1>r5jb3xgl0kpsoqprc2d1ola9ned9en6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biološka pravila</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4722333</id>
    <revision>
      <id>42600849</id>
      <timestamp>2026-05-22T11:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Biologija]]</comment>
      <origin>42600849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="tc9f5kzedva7j8oz93t2haz8jjwqqzu" xml:space="preserve">[[Kategorija:Biologija]]</text>
      <sha1>tc9f5kzedva7j8oz93t2haz8jjwqqzu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biološko ograničenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722334</id>
    <redirect title="Biološka ograničenja" />
    <revision>
      <id>42600851</id>
      <timestamp>2026-05-22T11:39:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Biološka ograničenja]]</comment>
      <origin>42600851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="6b64k4gbepjbi71vl6s8088cxpoqsta" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Biološka ograničenja]]</text>
      <sha1>6b64k4gbepjbi71vl6s8088cxpoqsta</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>