1989.

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.3</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3361</id>
    <revision>
      <id>42600881</id>
      <parentid>42600708</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:00:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42600881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88144" sha1="s3sirqr8k2bl6s0c5rwob2j8vlyb1bt" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1989}}
__NOTOC__
Godina '''1989''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] (link pokazuje kalendar).

Dovršetak &quot;[[Antibirokratska revolucija|Antibirokratske revolucije]]&quot;. U istočnoj Evropi [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]] nagoveštavaju kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1989''': &lt;br /&gt; [[1989#Januar/Siječanj|&lt;1&gt;]] • [[1989#Februar/Veljača|&lt;2&gt;]] • [[1989#Mart/Ožujak|&lt;3&gt;]] • [[1989#April/Travanj|&lt;4&gt;]] • [[1989#Maj/Svibanj|&lt;5&gt;]] • [[1989#Jun/Juni/Lipanj|&lt;6&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Jul/Juli/Srpanj|&lt;7&gt;]] • [[1989#Avgust/August/Kolovoz|&lt;8&gt;]] • [[1989#Septembar/Rujan|&lt;9&gt;]] • [[1989#Oktobar/Listopad|&lt;10&gt;]] • [[1989#Novembar/Studeni|&lt;11&gt;]] • [[1989#Decembar/Prosinac|&lt;12&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Rođenja|Rođenja]] • [[1989#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - U SFRJ je na snazi Zakon o preduzećima&lt;ref&gt;[http://bpp.uzzpro.gov.rs/Register.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 Baza pravnih propisa] bpp.uzzpro.gov.rs&lt;/ref&gt; - osnova buduće [[Markovićeva privatizacija|Markovićeve privatizacije]]. Zakon o stranim ulaganjima je na snazi od 8. januara.
* 1. 1. - Stupaju na snagu promene u organizaciji Oružanih snaga SFRJ - umesto Armijskih oblasti (šest armija) uspostavljene Vojne oblasti (vojišta): Severozapadno ([[Zagreb]], Peta vojna oblast), Jadransko-pomorsko ([[Split]], Vojnopomorska oblast), Centralno ([[Beograd]], Prva vojna oblast) i Jugoistočno ([[Skoplje]], Treća vojna oblast).
* 1. 1. - [[Montrealski protokol]] o zaštiti [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]] stupio ove godine na snagu.
* [[2. 1.]] - Premijer [[Ranasinghe Premadasa]] postaje predsednik [[Šri Lanka|Šri Lanke]] (do atentata 1993).
* [[4. 1.]] - [[Incident u Zalivu Sidra (1989)|Incident u Zalivu Sidra]] - dva američka F-14 oborila dva libijska MiG-23.
* [[7. 1.]] - [[Akihito, car Heisei|Akihito]] postao [[car]] [[Japan]]a, nakon smrti oca [[Hirohito, car Shōwa|Hirohita]] (velika sahrana [[24. 2.]]); sutra počinje [[Japanska era|period]] Heisei (&quot;mir svuda&quot;), nakon perioda Shōwa.
* 7. 1. - Zvanično osnivanje navijačke grupe [[Delije sever]].
* [[10. 1.]] - [[Angolski građanski rat]]: počinje povlačenje [[kuba]]nskih vojnika iz [[Angola|Angole]].
* [[10. 1.|10]] - [[11. 1.]] - Veliko okupljanje radnika, studenata i učenika ispred skupštine u [[Podgorica|Titogradu]], zahtevaju &quot;hleba i rada&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/10/Yugoslavians-protest-economic-conditions/3601600411600/ Yugoslavians protest economic conditions]. upi.com Archives Jan. 10, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[11. 1.]] - '''[[Antibirokratska revolucija]] uspela i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]''': prihvaćeni zahtevi demonstranata - ostavke podnose partijsko i republičko rukovodstvo [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]], predsednik skupštine, kao i predstavnici u saveznim rukovodstvima&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/11/The-leadership-of-the-Communist-Party-and-the-state/5278600498000/ The leadership of the Communist Party and the state...]. upi.com Archives Jan. 11, 1989&lt;/ref&gt;. Dolaze pristaše [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na čelu s [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]] i [[Momir Bulatović|Momirom Bulatovićem]]; tokom meseca mitinzi i u drugim mestima Crne Gore.
* 11. 1. - Prvi kongres [[Slovenački demokratski savez|Slovenačkog demokratskog saveza]], lider [[Dimitrij Rupel]], stranka će se boriti za demokratiju i nezavisnost.
* [[15. 1.]] - U [[Brazil]]u uveden novi kruzado (=1000 starih, traje samo do marta 1990).
* januar - Fudbaler [[Miodrag Belodedić]], koji je prošlog meseca legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, odbija da se vrati - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora&lt;ref&gt;[http://jurnalul.ro/scinteia/special/viata-de-fotbalist-belodedici-a-ramas-in-iugoslavia-318175.html Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!]. jurnalul.ro&lt;/ref&gt;.
* [[15. 1.|15]] - [[21. 1.]] - Palachova sedmica: niz prodemokratskih demonstracija u Pragu povodom 20-godišnjice smrti [[Jan Palach|Jana Palacha]], policija ih tuče i koristi vodene topove.
* [[17. 1.]] - Ksenofobni alkoholičar ubio petoro dece u školi u [[Stockton, California|Stocktonu, Kalifornija]] - nakon ovoga će biti donesene mere protiv poluautomatskog oružja.
* [[18. 1.]] - [[Poljska ujedinjena radnička partija]] odlučuje legalizirati sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]].
* [[19. 1.]] - [[Ante Marković]], član predsedništva [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]], izabran od saveznog predsedništva za novog predsednika Saveznog izvršnog veća (od [[17. 3.]]); protivkandidat bio [[Borisav Jović]], potpredsednik srpske skupštine.
* 19. 1. - Sastanak inostranih ministara šest balkanskih zemalja u Albaniji.
[[Datoteka:George H. W. Bush presidential portrait (cropped 2).jpg|mini|150px|[[George H. W. Bush]]]]
* [[20. 1.]] - [[George H. W. Bush|George Herbert Walker Bush]] naslijedio [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] (do 1993). Državni sekretar će biti [[James Baker]] (do 1992).
* [[22. 1.]] - Jak zemljotres na zapadu [[Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžičke SSR]], 274 mrtvih.
* 23 - [[24. 1.]] - Levičarska grupa zauzela kasarnu La Tablada u okolini Buenos Airesa, argentinska vojska i policija koriste beli fosfor u kontranapadu, 39 mrtvih.
* [[24. 1.]] - Serijski ubica [[Ted Bundy]] [[smrtna kazna|pogubljen]] na [[električna stolica|električnoj stolici]].
* 24. 1. - Sjednica CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: podrška predsjedniku Predsjeedništva CK SKJ [[Stipe Šuvar|Stipi Šuvaru]], koji je izložen &quot;brutalnim&quot; napadima; protive se &quot;tutnjavi nacionalnih simbola&quot; i centralističkom modelu koji koristi &quot;upotrebu naroda&quot; (prvi put se kritikuje politika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]).
* [[25. 1.]] - Napeta situacija na mitingu u crnogorskom [[Plav]]u, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
* [[28. 1.]] - Umro Choekyi Gyaltsen, 10. [[Pančen Lama]]; za 11-tog će Dalaj Lama i kineska vlada imenovati različite dečake.
* [[29. 1.]] - ''Global Motors Inc.'', američki uvoznik [[Jugo|Juga]], zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
* 29. 1. - Sovjetska sonda [[Fobos 2]] ušla u orbitu oko [[Mars]]a, radi do kvara kompjutera u martu.
* [[30. 1.]] - [[1. 2.]] - XX Sednica CK SKJ: priznanje neuspeha zbog ekonomske, političke i etničke krize, bez ideja za rešenje; 
** Milošević: &quot;Rešenje će doneti politika... institucionalno i vaninstitucionalno, statutarno i nestatutarno, na ulici i unutra, populistički i elitistički, argumentovano i neargumentovano...&quot;.
** Admiral [[Petar Šimić]], šef armijskog SKJ, izjavljuje da će se vojska obračunati sa svakim ko ugrožava tekovine oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije.
** Vanredna konferencija SK Vojvodine je zahtevala smenu [[Stipe Šuvar]]a (u sporu je sa Miloševićem, optužen je da je lider &quot;[[Neprincipijelna koalicija|neprincipijelne koalicije]]&quot; protiv Srbije).
* januar - Godišnja inflacija u SFRJ 290%.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Satelit [[Astra 1A]] počinje s prenosom [[Satelitska televizija|TV signala]], potrebni su manji tanjiri nego ranije. Narednih dana počinje emitovanje [[Sky Television plc|Sky]], [[MTV Europe]], [[Eurosport]] itd.
* 2. 2. - Sovjetska vojska napušta [[Kabul]].
* [[3. 2.]] - U [[Zagreb]]u osnovano [[Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), kao prva autonomna politička organizacija.
* 3. 2. - Vojnim udarom zbačen [[Alfredo Stroessner]], vojni diktator [[Paragvaj]]a od [[1954]] - vlast preuzima [[Andrés Rodríguez]] (do 1993).
* 4. 2.? - Koncert [[Bijelo dugme|&quot;Bijelog dugmeta&quot;]] na beogradskom sajmu, deo poslednje turneje ove grupe.
* [[5. 2.]] - Pokrenut sportski kanal [[Eurosport]].
* [[6. 2.]] - [[Okrugli sto (Poljska)|Okrugli sto]]: u [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] počeli pregovori između komunističke vlasti i [[Solidarnost (Poljska)|Solidarnosti]].
* [[7. 2.]] - [[Mateja Svet]] osvojila zlato u [[slalom]]u na Svetskom šampionatu u [[Vail, Colorado|Vailu]]. Zatim [[11. 2.]] dobija i bronzu u [[veleslalom]]u, nakon diskvalifikacije jedne učesnice.
* 7. 2. - [[Mirjana Marković]] na sednici Komisije za idejni i teorijski rad GK OSK Beograda: izgubljeno vreme se mora nadoknaditi na način koji, sada, nije ni mnogo miran a sve je manje organizovan; promene su takve da se verovatno ne iscrpljuju reformama, a ove treba da obuhvate program i organizovanje SK, jer su mitinzi uticajniji od političkih organizacija.
* [[11. 2.]] - [[Mađarska socijalistička radnička partija]] donosi odluku o obnovi višepartijskog sistema.
* [[14. 2.]] - [[Iran]]ski vjerski vođa [[Ruholah Homeini]] poziva muslimane da ubiju [[Salman Rushdie|Salmana Rushdijea]], autora ''[[The Satanic Verses|Satanskih stihova]]''. Kasnije tokom meseca raspisana nagrada od 3 miliona dolara.
* 14. 2. - Lansiran prvi Block-II [[GPS]] satelit (sateliti Block-I iz 1978-85 su bili eksperimentalni).
* [[15. 2.]] - [[Afgansko-sovjetski rat|Sovjetsko-afganistanski rat]] službeno završava povlačenjem posljednjih [[sovjetski Savez|sovjetskih]] trupa iz [[Afganistan]]a.
* [[16. 2.]] - Osnovan [[Slovenska demokratska stranka|Socijaldemokratski savez Slovenije]] (''Socialdemokratska zveza Slovenije''), još jedna opoziciona partija (za razliku od Slovenskog demokratskog saveza, ne žele u Socijalistički savez).
* 16. i 17. 2. - U Bagdadu osnovan Savet arapske saradnje (Irak, Egipat, Jordan i Severni Jemen), a u Marakešu Unija arapskog Magreba (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis i Libija) - obe organizacije kratkog daha, naročito prva. 
* [[17. 2.]] - U Centralni komitet [[SKJ]] izabrano 35 novih članova, od 165; predsednik državnog predsedništva [[Raif Dizdarević]] dao ostavku u tom telu, kao i članovi [[Stane Dolanc|Dolanc]], [[Lazar Mojsov|Mojsov]], [[Sinan Hasani|Hasani]] i [[Radovan Vlajković|Vlajković]].
* [[18. 2.]] - U [[Alžir]]u osnovan [[Front islamskog spasa]] - registrovan u septembru, iako ustav ne dozvoljava verske partije.
* [[20. 2.]] - Počeo štrajk [[Kosovski Albanci|albanskih]] rudara u [[Trepča|Trepči]] u znak potpore rukovodstvu [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] (smenjenim [[Azem Vlasi|Vlasiju]] i [[Kaćuša Jašari|Jašari]]) i očuvanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], oko 200 rudara ostalo u jami Stari Trg. Traže i smenu [[Rahman Morina|Rahmana Morine]], tek izabranog predsednika pokrajinskog komiteta, kao i [[Ali Šukrija|Ali Šukrije]]. Sutradan generalni štrajk u pokrajini.
* [[22. 2.]] - [[Iran]]ski predsednik [[Ali Hamenei]] izjavio u Beogradu u vezi Salmana Rušdija da je &quot;strela odapeta prema meti&quot;.
* [[23. 2.]] - Skupština SR Srbije odobrila amandmane na Ustav: republici se vraća jurisdikcija nad sudstvom, milicijom, narodnom odbranom i inostranim poslovima pokrajina (amandmane trebaju odobriti i pokrajinske skupštine). Na Kosovu se radnicima pridružuju i studenti i zanatlije&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/02/23/Government-threatens-strikers-with-crackdown/6746604213200/ Government threatens strikers with crackdown]. upi.com Archives Feb. 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[24. 2.]] - Milošević i Šuvar u Prištini, Šuvar razgovarao sa rudarima u jami Stari Trg (kasnije i Azem Vlasi).
* 24. 2. - United Airlines Flight 811: na avionu blizu Honolulua otpala teretna vrata, što je izazvalo eksplozivnu dekompresiju - devet putnika izletelo iz aviona.
* [[25. 2.]] - Predsedništvo SFRJ poslalo pojačanja miliciji na Kosovu i izjavilo da će preduzeti i druge mere ako bude neophodno.
* [[26. 2.|26]]-[[27. 2.]] - Proširena sednica Predsedništva SFRJ, uvedeno vanredno stanje (&quot;posebne mere&quot;) na Kosovu, poslata vojska sa tenkovima i pojačanje miliciji.
* 27. 2. - Rudari izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku. 
* 27. 2. - U Cankarjevom domu u [[Ljubljana|Ljubljani]] održan skup &quot;Protiv vanrednog stanja, za mir i zajedništvo na Kosovu&quot;: solidarnost sa rudarima, u Starom trgu se brani avnojevska Jugoslavija i ravnopravnost svih republika. TV Beograd uveče emituje snimak; studenti se okupljaju u Studentskom gradu i tokom noći dolaze pred Skupštinu.
* 27. 2. - ''[[Caracazo]]'': veliki neredi zbog ekonomskih reformi odnose stotine života u [[Caracas|Karakasu]], Venecuela.
* [[28. 2.]] - Masovni skup pred Saveznom skupštinom u Beogradu, najmanje 600.000 ljudi. Raif Dizdarević izviždan. Masa: &quot;Uhapsite [[Azem Vlasi|Vlasija]]!&quot;, [[Slobodan Milošević|Milošević]]: &quot;Ne čujem dobro! .... i biće uhapšeni!&quot;. Velika okupljanja u još nekoliko mesta Srbije i Crne Gore, kao i u Kninu. Udruženje književnika Srbije prekinulo odnose sa slovenačkim društvom književnika.
* 28. 2. - Na tribini Društva književnika Hrvatske okupio se inicijativni odbor [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (osnutak u lipnju).
* februar - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 346%.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:BITEF teatar.jpg|mini|200px|[[Bitef teatar]]]]
* [[1. 3.]] - Završena prohibicija piva na [[Island]]u (Dan piva u toj zemlji).
* [[2. 3.]] - Uhapšen [[Azem Vlasi]], kao i Azis Abraši i Burhan Kavaja, direktori u &quot;Trepči&quot;.
* 2. 3. - Dvanaest zemalja [[Evropska unija|Evropske zajednice]] se dogovorilo o zabrani proizvodnje svih vrsta [[fluorohlorougljik]]a do kraja stoleća.
* [[3. 3.]] - Otvoren [[Bitef teatar]] u Beogradu.
* 3. 3. - Mađarski premijer [[Miklós Németh]] u poseti Moskvi: obaveštava Gorbačova da neće obnavljati instalacije na granici sa Austrijom i da će u Mađarskoj biti organizovani višestranački izbori - Gorbačov obećava da neće biti intervencije.
* [[4. 3.]] - Vanredna skupština UKS: antisrpstvo se zastrašujućom brzinom širi među Albancima, zatim u Sloveniji i Hrvatskoj (Vuk Drašković: u slučaju deobe i razlaza, zapadne srpske granice su jame i grobovi a ne avnojevske&lt;ref&gt;Književne novine 1989-03-15, str. 7&lt;/ref&gt;).
* [[5. 3.]] - Afganski građanski rat: [[Pešavarska sedmorka|mudžahedini]] počinju dvomesečni napad na [[Džalalabad]], postižu početne uspehe ali vladine snage su se održale i povratile pozicije.
* 5. 3. - Velike demonstracije u [[Lhasa|Lhasi]] u kineskom Tibetu, na 30. godišnjicu [[Tibetanski ustanak (1959)|ustanka]] - nakon tri dana nasilja proglašeno ratno stanje.
* [[9. 3.]] - U Beču počeli pregovori o [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|ograničenju konvencionalnog naoružanja u Evropi]].
* [[11. 3.]] - BBC i Slobodna Evropa objavljuju [[Pismo šestorice]], obraćanje rumunskih komunističkih funkcionera Čaušeskuu.
* [[13. 3.]] - Jaka [[geomagnetska oluja]] izaziva često pominjani pad elektro-sistema u [[Quebec|Kvebeku]].
* [[14. 3.]] - [[Libanski građanski rat]]: [[maronitska crkva|maronitski]] general [[Michel Aoun]] objavljuje &quot;oslobodilački rat&quot; protiv [[sirija|sirijske]] okupacije - primirje u septembru.
* [[15. 3.]] - [[Izrael]] vratio [[Taba|Tabu]] [[Egipat|Egiptu]], sedam godina nakon ostatka [[Sinaj]]a.
* mart - [[Tim Berners-Lee]] predstavio u [[CERN]]-u predlog za sistem upravljanja informacijama putem [[hipertekst]]a na internetu, → ''[[World Wide Web]]''. 
* [[16. 3.]] - CK [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] dozvolio seljacima da unajmljuju državne farme.
[[Datoteka:Ante Marković.jpg|thumb|200px|[[Ante Marković]] (na čelu SIV-a 1989-91)]]
* [[17. 3.]] - Novo [[Savezno izvršno vijeće|Savezno izvršno veće]], na čelu sa '''[[Ante Marković|Antom Markovićem]]''' - za &quot;radikalnu, tržišnu reformu&quot;.
* [[18. 3.]] - Deklaracija iz Lihnija: [[Abhazija|Abhaska]] ASSR traži od sovjetske vlade otcepljenje od [[Gruzijska SSR|Gruzijske SSR]] - dolazi do napetosti sa Gruzinima.
* [[20. 3.]] - Jedan američki dolar vredi 7.985 dinara.
* [[22. 3.]] - Hokejaški golman Clint Malarchuk doživeo opasnu povredu, klizaljka drugog igrača mu presekla vratne žile.
* [[23. 3.]] - Skupština Kosova (pod pritiskom) usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije, kojim se sužava autonomija pokrajine - izbijaju neredi, do 28-og, sukob sa milicijom u [[Uroševac|Uroševcu]].
* 23. 3. - Dvojica američkih naučnika objavila da su postigli [[hladna fuzija|hladnu fuziju]], što se pokazalo pogrešnim.
* [[24. 3.]] - Skupština Vojvodine usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije.
* 24. 3. - Tanker ''[[Exxon Valdez]]'' se nasukao u Zaljevu Prince William na [[Aljaska|Aljasci]], proljeva se 240.000 barela nafte.
* [[26. 3.]] i [[9. 4.]] - Prvi delimično slobodni izbori za [[sovjetski Savez|sovjetski]] parlament, [[Kongres narodnih deputata SSSR|Kongres narodnih deputata]], 13% izabranih je nezavisno, među njima su i zagovornici samostalnosti republika.
* [[27. 3.]] - Uveden policijski čas na Kosovu usled velikih demonstracija i pucnjave (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/27/Thousands-of-ethnic-Albanians-angered-by-the-loss-of/1814606978000/ Thousands of ethnic Albanians angered by the loss of...]. upi.com Archives March 27, 1989&lt;/ref&gt;. Zvanično 24 mrtvih u šest dana nereda&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/31/Heavily-equipped-army-troops-and-riot-police-enforced-strict/3333607323600/ Heavily equipped army troops and riot police enforced strict...]. upi.com Archives March 31, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[28. 3.]] - [[Datoteka:Flag of Montenegro (1946–1993), Flag of Serbia (1947–1992).svg|border|30px|Zastava SR Srbije]] Zajednička sednica sva tri veća Skupštine [[SR Srbija|SR Srbije]] donosi '''[[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|amandmane 9 do 49 na republički ustav]]''', kojima je nakon 15 godina smanjena autonomija [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]]. Uspostavljena je jedinstvena SRS sa dve pokrajine i državnom nadležnošću na celoj teritoriji, republici je vraćen &quot;ustavni i državni suverenitet&quot;.&lt;ref&gt;Borba, 29. mart 1989, str. 1-2&lt;/ref&gt;
** Na Kosovu su neredi sa mrtvim i ranjenim na obe strane: u [[Žur]]u je napadnuta stanica milicije, okršaj i u Dušanovu kod Prizrena i Orahovcu... 
[[Datoteka:OilCleanupAfterValdezSpill.jpg|mini|180px|Čišćenje ''Exxon Valdez''-ove naftne mrlje]]
* 28. 3. - [[Husein-Ali Montazeri]] gubi položaj [[Ruholah Homeini|Homeinijevog]] naslednika zbog liberalnih stavova.
* [[29. 3.]] - Prvi broj lista &quot;Novosti oglasi&quot; - prve oglasne novine u SFRJ.
* 29. 3. - Potpredsednik [[Savezno izvršno vijeće|SIV]]-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima.
* 29. 3. - [[61. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Rain Man]]'', ukupno četiri nagrade od osam nominacija; ''[[Who Framed Roger Rabbit]]'' i ''[[Dangerous Liaisons]]'' četiri odn. tri nagrade od po sedam nominacija.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Louvre Museum - entrance.jpg|mini|300px|[[Piramida Louvra]]]]
* [[1. 4.]] - [[Piramida Louvra]] otvorena za javnost. 
*   1. 4. - U [[Škotska|Škotskoj]] uveden nepopularni Komunalni porez, prozvan ''Poll tax'' - &quot;glavarina&quot;.
* 1. 4. - [[Južnoafrički granični rat]]: Stupa na snagu Rezolucija 435 po kojoj se Južnoafrikanci povlače iz [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadne Afrike]] (Namibije), ali [[SWAPO]] započinje borbe koje odnose blizu 300 žrtava.
* [[2. 4.]] - [[Janez Drnovšek]] neposredno izabran za člana Predsedništva SFRJ iz Slovenije, a [[Nenad Bućin]] iz Crne Gore 9 - 10. 4.
* [[3. 4.]] - Najavljena &quot;čistka&quot; na Kosovu - stotine poltičara, službenika i predavača će biti smenjeno zbog &quot;ohrabrivanja nacionalizma&quot;. Predsednik predsedništva Kosova [[Remzi Kolgeci]] dao ostavku 5. aprila.
* [[5. 4.]] - Sporazum poljskog Okruglog stola: legalizovana &quot;Solidarnost&quot;, promeniće se ustav tako da bude uveden predsednik republike i senat, demokratski izbori u junu.
* [[6. 4.]] - Finale ''Final Four'' u Minhenu: [[KK Split|KK Jugoplastika]] Split - [[Maccabi Tel Aviv B.C.]] 75:69.
* 6. 4. - Slučaj Kecmanović: dr [[Nenad Kecmanović]] odustaje od kandidature za člana Predsedništva SFRJ iz [[SR BiH]] nakon insinuacija da sarađuje sa stranim tajnim službama.&lt;ref&gt;Borba, 19. apr. 1989.&lt;/ref&gt;
* [[7. 4.]] - Potonula sovjetska nuklearna podmornica &quot;Komsomolec&quot;, 42 poginulih.
* [[9. 4.]] - Tragedija 9. aprila: armija rasturila antisovjetske demonstracije u [[Tbilisi]]ju, poginulo 20 demonstranata.
* 9. 4. - [[Senegalsko-mauritanski sukob]]: iz graničnih sporova oko prava ispaše proističe dvogodišnji sukob koji odnosi stotine žrtava.
[[Datoteka:Momir Bulatović (cropped).jpg|mini|120px|[[Momir Bulatović]]]]
[[Datoteka:Milo Đukanović, Pentagon 1999 (cropped).jpg|mini|120px|[[Milo Đukanović]]]]
* [[10. 4.]] - Dva turska teretna broda, &quot;Deval&quot; i &quot;Selin&quot;, sudarila se kod [[Palagruža|Palagruže]], 14 nestalih.
* 10. 4. - Predstavljen procesor [[Intel 80486]].
* [[12. 4.]] - Delorov izveštaj izlaže plan za uvođenje [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|evropske monetarne unije]] u tri faze (usvojeno na junskom samitu u Madridu) - treća faza, realne valute, počinje 1999.
* 12. 4. - CK SK Srbije je za prevremeni kongres SKJ. Milošević: Srbija neće biti branilac statusa kvo, snažno će uticati na demokratske promene za Jugoslaviju kao jaku zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti (što se tumači kao početak ofanzive za jedinstvo jugoslovenske partije, na putu ka jedinstvu Jugoslavije&lt;ref&gt;Jović 2003, 417&lt;/ref&gt;).
* 12. 4. - CK SK Hrvatske je za redovni kongres. Šuvar: neka rukovodstva zaboravljaju da postoje i drugi narodi; drugim rukovodstvima se prijeti izvozima narodnih mitinga, zapravo &quot;kaznenim ekspedicijama&quot;.
* 12. 4. - [[Nikolae Čaušesku|Čaušesku]] objavio da je [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunija]] krajem marta otplatila sva strana dugovanja (11 milijardi dolara 1981.) - ali nastavlja se surova [[Politika štednje u Rumuniji 1980-tih|politika štednje]] kojom je to postignuto.
* [[13. 4.]] - Evropski parlament debatuje o ljudskim pravima u Istočnoj Nemačkoj i Jugoslaviji: zabrinutost zbog poslednjih događaja, osuđuju se kršenja ljudskih prava.
* [[14. 4.]] - XXII sednica CK SKJ: iz srpske delegacije predloženo da Stipe Šuvar ne bude u radnom predsedništvu zbog &quot;besomučnog napada na Srbiju&quot; na prošloj sednici CK SKH - odbijeno sa 111:23. 
* [[15. 4.]] - [[Tragedija na Hillsboroughu]] tokom koje na stadionu gine 96 navijača fudbalskog kluba [[Liverpool F.C.]].
* 15. 4. - Studenti u Kini se okupljaju povodom smrti [[Hu Yaobang]]a, bivšeg generalnog sekretara KPK - početak [[Protesti na Tjenanmenu 1989.|protesta na Tjenanmenu]].
* ca. 15. 4. - Beograd se kandidovao za Olimpijadu 1996.
* april - Opadanje životnog standarda u SFRJ: prosečna plata 1.931.619 dinara ili 204 dolara, što kupuje 676 vekni (kg?) hleba ili 174 l ulja ili 528 l mleka (prošle godine 236 dolara, 1.054 vekne, 232 l ulja, 550 l mleka); za Jugo 45 je potrebno 20 prosečnih plata a za domaći TV u boji četiri (prošle godine 19 odn. dve; 204 dolara iz 1989. = 530 dolara iz 2025.).&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;
* [[18. 4.]] - U južnom [[jordan]]skom gradu Ma'an izbijaju neredi zbog skupe hrane.
* [[19. 4.]] - Eksplozija topovske kule na ''[[USS Iowa (BB-61)|USS Iowa]]'' - poginulo 47 mornara.
[[Datoteka:Game-Boy-FL.png|mini|150px|[[Game Boy]]]]
* [[21. 4.]] - [[Nintendo]] pustio u Japanu [[Game Boy]] (u julu u SAD, u Evropi sledeće godine).
* 21. 4. - Zahvaljujući savezu sa narodnjacima, [[Jörg Haider]] postaje guverner [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruške]] (1989-91 i 1999-2008).
[[Datoteka:MicroTAC.jpg|mini|180px|left|[[Motorola MicroTAC]]]]
* [[25. 4.]] - Predstavljen mobilni telefon [[Motorola MicroTAC]], mnogo manji od [[Motorola DynaTAC|DynaTAC-a]], prvi sa flip dizajnom.
* 25 - 27. 4.  - Deseti, vanredni, kongres [[Savez komunista Crne Gore|Saveza komunista Crne Gore]], izabran novi Centralni komitet. Za predsjednika Predsjedništva CK 28. 4. izabran [[Momir Bulatović]], za sekretara [[Milo Đukanović]], među članovima Predsjedništva [[Svetozar Marović]], [[Srđan Darmanović]].
* [[26. 4.]] - Daulatpur–Saturijski tornado u centralnom [[Bangladeš]]u, možda najsmrtonosniji u istoriji, sa 1.300 žrtava.
* [[30. 4.]] - [[Monika Seleš]] (15) osvojila prvu titulu - pobedila je [[Chris Evert]] u finalu houstonskog teniskog turnira.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Datum izdanja novčanice od 100.000 [[jugoslovenski dinar|dinara]] (lik djevojčice)
* 1. 5. - [[Janez Janša]] uhapšen radi odsluženja kazne dosuđene prošle godine za odavanje vojne tajne - kasnije tokom meseca bio hospitalizovan a nekoliko stotina studenata bojkotovalo nastavu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/14/Journalist-ordered-back-to-prison/1631611121600/ Journalist ordered back to prison]. upi.com Archives May 14, 1989&lt;/ref&gt;.
* 1. 5. - [[Datoteka:Flag of the State of Cambodia.svg|25px]] [[Narodna Republika Kampućija]] menja ime u Država [[Kambodža]] (do 1992); prošlog meseca potvrđeno da će se vijetnamske trupe povući iz zemlje.
* [[2. 5.]] - [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] uklanja bodljikavu žicu sa granice prema Austriji - prva &quot;pukotina&quot; na [[gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]].
* [[3. 5.]] - Počinje emitovanje Radio 101 [[Radio Beograd]]a (ugašen [[2006]]).
* 3. 5. - Amandman na makedonski ustav: Makedonija je nacionalna država makedonskog naroda (ranije pominjani i Albanci i Turci).
* [[6. 5.]] - [[Eurosong 1989|Pjesma Eurovizije]] u Lozani: pobjeđuje zadarska grupa &quot;[[Grupa Riva|Riva]]&quot; (''Rock me'').
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u Istočnoj Nemačkoj, vladajuća partija zvanično dobija 98,85% glasova - demonstracije nekoliko stotina ljudi zbog ustanovljene prevare su početak protestnog pokreta.
[[Datoteka:Stevan Kragujević, Slobodan Milošević, portret.jpg|mini|150px|[[Slobodan Milošević]]]]
* [[8. 5.]] - [[Slobodan Milošević]] postaje [[Spisak predsednika Srbije#Predsednici Predsedništva|predsednik Predsedništva]] SR Srbije (na čelu Srbije do 1997, zatim SR Jugoslavije do 2000).
* [[10. 5.]] - [[FK Partizan]] osvojio [[Kup maršala Tita]] posle 32 godine, pobedom nad [[FK Velež|Veležom]] iz Mostara rezultatom 6:1 na Stadionu JNA.
* 10. 5. - [[Panama]]: [[Manuel Noriega]] poništio rezultate izbora na kojima je [[Guillermo Endara]] pobedio njegovog kandidata. SAD sutradan šalje pojačanja u Kanalsku zonu.
* [[13. 5.]] - Slučaj Moševac: u selu kod Maglaja uhapšen Hasan Delić uz primenu sile prema njemu i okupljenima; [[Dževad Galijašević]] i grupa seljana štrajkuju glađu ispred Savezne skupštine narednih dana&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/23/Hunger-strike-in-fourth-day/4275611899200/ Hunger strike in fourth day]. upi.com Archives May 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[15. 5.]] - U Beogradu krenuo [[Radio B92]].
* 15. 5. - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Janez Drnovšek]] na čelu nakon [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]]: To tijelo ima novi sastav: Drnovšek, [[Borisav Jović|Jović]], [[Stipe Šuvar|Šuvar]], [[Nenad Bućin|Bućin]], [[Dragutin Zelenović|Zelenović]], [[Riza Sapundžiju|Sapundžiu]], [[Vasil Tupurkovski|Tupurkovski]], [[Bogić Bogićević|Bogićević]] (posljednja dvojica izabrana u junu).
* 15. 5. - [[Mihail Gorbačov]] stigao u posetu [[Peking]]u.
* 15. 5. - U Kostarici viđena poslednja [[Bufo periglenes|zlatna žaba]].
* [[16. 5.]] - Pokušaj vojnog udara u [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|Etiopiji]], kada je [[Mengistu Haile Mariam]] otišao u stranu posetu.
* [[17. 5.]] - Milion ljudi protestuje u Pekingu.
* 17. 5. - 23. sednica CK SKJ, o Kosovu. [[Milan Pančevski]] je novi predsednik Predsedništva CK SKJ nakon [[Stipe Šuvar]]a (protivkandidat je bio [[Vasil Tupurkovski]]).
* [[18. 5.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] proglasila suverenost.
* [[19. 5.]] - Protesti muslimana zbog knjige &quot;Seksualni običaji&quot; u [[Ürümqi]]ju se pretvaraju u nerede.
* [[20. 5.]] - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama); prvi dan upisa 26. jun.
* 20. 5. - U Pekingu proglašeno ratno stanje.
[[Datoteka:Belgrade-avio-museum.jpg|mini|220px|[[Muzej vazduhoplovstva — Beograd]]]]
* [[21. 5.]] - Otvorena zgrada [[Muzej vazduhoplovstva — Beograd|Muzeja vazduhoplovstva — Beograd]].
* [[22. 5.]] - U Beogradu počeo s emitovanjem televizijski Omladinski kanal (do juna, prethodnik Trećeg kanala).
* 22. 5. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
* [[23. 5.]] - Završen [[filmski festival u Kanu]], [[Emir Kusturica]] najbolji režiser za film &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;.
* [[24. 5.]] - Prikazan ''[[Indiana Jones and the Last Crusade]]'', najunosniji film ove godine.
* [[25. 5.]] - Sud u Ženevi osudio dr [[Rajko Medenica|Rajka Medenicu]] za prevaru i falsifikate na štetu jugoslovenskog zdravstva, mada su ga podržali neki pacijenti, među njima i [[Muhammad Ali]]&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/25/Medenica-found-guilty-of-fraud/6890612072000/ Medenica found guilty of fraud]. upi.com Archives May 25, 1989&lt;/ref&gt; (relativno blaga kazna, četiri godine &quot;otvorenog zatvora&quot;&lt;ref&gt;&quot;Moćna odbrana i nemoćna optužba&quot;, Borba, 5. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;).
* 25. 5. - [[Mihail Gorbačov]] je predsednik novog [[Vrhovni sovjet SSSR|Vrhovnog sovjeta SSSR]]. U to telo je 29. 5. izabran i njegov rival [[Boris Jeljcin]].
* [[29. 5.]] - Bugarska otvara granicu sa Turskom, kako bi etnički Turci napustili zemlju - do avgusta ih odlazi 340.000, od kojih se 130.000 kasnije vraća.&lt;ref&gt;[http://www.hurriyetdailynews.com/turkish-exodus-in-1989-was-ethnic-purge-bulgarian-archives-29853 Turkish exodus in 1989 was ethnic purge: Bulgarian archives]. hurriyetdailynews.com September 11 2012&lt;/ref&gt;
* 29. 5. - Vanredno stanje u [[Argentina|Argentini]] zbog nereda izazvanih hiperinflacijom i nestašicom hrane.
* [[30. 5.]] - Na Tjenanmenu otkrivena statua &quot;[[Boginja demokratije]]&quot;.
* 30. 5. - Tokom posete delegacije Evropskog parlamenta Podujevu dolazi do manjih albanskih demonstracija u kojima gine jedna osoba.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Goddess of Democracy at UBC.jpg|mini|120px|left|Tjenanmenska &quot;Boginja demokratije&quot; - replika u Vankuveru]]
* [[1. 6.]] - [[Alfredo Cristiani]] novi predsednik [[Salvador]]a, partija [[Nacionalistička republikanska alijansa|ARENA]] drži predsedništvo sledećih 20 godina.
* [[2. 6.]] - Prikazan film ''[[Dead Poets Society]]''.
* [[3. 6.]] - Umro ajatolah [[Ruholah Homeini]], masovna i haotična sahrana tri dana kasnije. Novi vrhovni vođa Irana postaje sadašnji predsednik [[Ali Hamenei]].
* 3. 6. - U [[Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbečkoj SSR]] izbijaju krvavi neredi protiv [[Turci Meshetinci|Turaka Meshetinaca]].
* [[4. 6.]] - Na trgu [[Tjen An Men]] u [[Peking]]u [[narodna Republika Kina|kineska]] vojska brutalno guši prodemokratski studentski pokret, što će poslije biti poznato kao [[Protesti na trgu Tiananmen|Tjenanmenski masakr]].
* 4. i 18. jun - U [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] održani prvi djelomično slobodni izbori: [[antikomunizam|antikomunistička]] &quot;[[Solidarnost (Poljska)|Solidarnost]]&quot; dobija 99% novouvedenog Senata i svih 35% izbornih mjesta u Sejmu - započinju [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]], odnosno pad [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]].
* 4. 6.? - Kraj sezone 1988/89 [[prvenstvo Jugoslavije u fudbalu|prvenstva Jugoslavije u fudbalu]], šampion je [[FK Vojvodina]]; u Kup UEFA idu Crvena Zvezda, Rad i Dinamo Zg.
[[Datoteka:Hebung der Kuppel Juni 1989 in Belgrad.jpg|200px|mini|Podizanje kupole Hrama Svetog Save]]
* 4. 6. - [[Crvena Zvezda]] je postala prvak [[Evropa|Evrope]] u [[atletika|atletici]]
* 4. 6. - Kod sibirskog grada [[Ufa|Ufe]] gine 575 osoba u dva voza koji su izazvali ogromnu eksploziju procurelog gasovoda.
* [[5. 6.]] - [[Nepoznati demonstrant|Čovek stoji ispred kolone tenkova]] u Pekingu, ikonični prizor.
* [[8. 6.]] - MiG-29 pao na aeromitingu u Le Bourgetu kod Pariza zbog sudara sa pticom - pilot [[Anatolij Kvočur]] se katapultirao 2,5 sekunde pre pada.
* [[15. 6.]] - Sednica Predsedništva konferencije [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]] o Kosovu: predsednik i sekretar, Branko Greganovič i Anita Bara, predstavnici Slovenije i Hrvatske, podnose ostavke; slovenačka delegacija je napustila salu.
* 15. 6. - Savezno veće Skupštine SFRJ usvojilo &quot;moratorijum&quot; na gradnju nuklearnih elektrana, uključujući i donošenje investicionih odluka.
* jun - Afera plavog dijamanta: tajlandski radnik ukrao dragulje iz palate saudijskog princa Fejsala bin Fahda, odnosi između Saudi Arabije i Tajlanda poremećeni sledećih 20 godina.
* jun-avgust - Nakon Majskih događaja i represije manifestacija [[Turci u Bugarskoj|Turaka u Bugarskoj]], sledi Velika ekskurzija, oko 360.000 ljudi odlazi u Tursku.
* [[16. 6.]] - Ponovna sahrana [[Imre Nagy]]a u Budimpešti u prisustvu 250.000 ljudi.
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|70px|left|[[HDZ]]]]
* [[17. 6.]] - U [[Zagreb]]u, na tajnoj sjednici, osnovana [[Hrvatska demokratska zajednica]].
* [[18. 6.]] - Prvi izbori ove godine u [[Grčka|Grčkoj]], pobeđuje [[Konstantinos Micotakis|Micotakisova]] [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]], ali bez apsolutne većine onemogućena oformiti vladu - isto se dešava u novembru, Micotakis konačna uspeva sledećeg aprila.
[[Datoteka:Yugoslavia 1990 basketball.jpg|180px|mini|Košarkaški tim Jugoslavije - evropski prvaci]]
* 18. 6. - [[Burma]] (/bama/) menja engleski naziv zemlje u Myanmar (/mjanma/), Rangoon u Yangon itd. - odluka je kontroverzna, mnogi je ne prihvataju.
* [[19. 6.]] - Prikazan prvi film iz serijala ''[[Batman (film, 1989)|Batman]]'', sa [[Michael Keaton|Michaelom Keatonom]] u naslovnoj ulozi.
* 19. 6. - Prijevremeni (jednopartijski) izbori u Crnoj Gori.
* [[20. 6.|20]] - [[25. 6.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] U [[Zagreb]]u održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|Evropsko prvenstvo u košarci]], Jugoslavija prva, [[Dražen Petrović]] je [[MVP]].
* [[21. 6.]] - Sabor SR Hrvatske proglasio amandmane 27 do 53 na republički ustav; naziv jezika je ostavljen do donošenja novog ustava (mada je Ustavni sud SFRJ proglasio neustavnom formulaciju &quot;...hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski jezik&quot;); nije prihvaćen ni amandman Slavice Bajan da se u odredbi o državnosti ne pominju Srbi,&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 3&lt;/ref&gt; ali izaziva osude.
* [[22. 6.]] - Predsedništvo CK SK Srbije: delovi naroda i narodnosti u svim republikama imaju pravo na punu nacionalnu afirmaciju.
* [[24. 6.]] - [[Jiang Zemin]] postaje generalni sekretar [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] umesto Zhao Ziyanga (do 2002).
* [[25. 6.]] - Referendumi u BiH i Makedoniji za nove članove Predsedništva SFRJ (Bogić i Tupurkovski).
* [[26. 6.]] - Posle 40 dana završeno podizanje kupole [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]] u Beogradu.
* [[27. 6.]] - [[Vlade Divac]] izabran od [[Los Angeles Lakers|LA Lakers]]-a u prvom krugu drafta ([[7. 8.]] potpisao ugovor); [[Boston Celtics]] izabrali [[Dino Rađa|Dina Rađu]], ali nije dobio dozvolu. [[Dražen Petrović]] (draftovan 1986) potpisuje u kolovozu ugovor sa [[Portland Trail Blazers]]ima.
[[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|180px|Gazimestan]]
* [[28. 6.]] - Proslava 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu, upamćena po [[Govor na Gazimestanu|govoru Slobodana Miloševića]].
* 28. 6. - U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Momčilo Đujić]] daje [[vojvoda|vojvodsku]] titulu [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]].
* [[30. 6.]] - Vojni udar u [[Sudan]]u: brigadir [[Omar al-Bashir]] ostaje na vlasti do [[2019]].

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - U Beogradu kreće Treći kanal TVB (→ [[Radio-televizija Srbije|RTS]]).
* [[2. 7.]] - [[Andreas Papandreu]] daje ostavku posle osam godina na čelu grčke vlade (vratiće se 1993-96).
* [[4. 7.]] - MiG 23 bez pilota preleteo od Poljske do Belgije, gde je pao na kuću uz jednu žrtvu.
[[Datoteka:Seinfeld logo.svg|120px|lijevo]]
* [[5. 7.]] - Prva epizoda serije ''[[Seinfeld]]'': devet sezona sa 180 epizoda do 1998.
* [[6. 7.]] - Palestinac iz Islamskog džihada izvršio prvi samoubilački napad u Izraelu - skrenuo je putnički autobus u provaliju, 16 poginulih.
* 6. 7. - Gorbačov govori pred Savetom Evrope u Strazburu, zalaže se za &quot;Zajednički evropski dom&quot;.
* [[7. 7.]] - Samit [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu: Ceausescu, Jakeš, Honecker i Živkov se protive promenama u Mađarskoj i Poljskoj.
* [[8. 7.]] - [[Carlos Menem]] novi predsednik Argentine (do 1999), inauguracija pet meseci ranije zbog krize u zemlji.
* 8. 7. - U Kistanjama je osnovano Srpsko kulturno društvo &quot;Zora&quot;, na čelu sa [[Jovo Opačić|Jovom Opačićem]]. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj - pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo (Opačić vidi rešenje u Jugoslaviji kao savezu država sa kulturnim autonomijama za Srbe&lt;ref&gt;Borba, 15-16. jul 1989, str. 3&lt;/ref&gt;). 
* [[9. 7.]] - Proslava godišnjice Kosovske bitke na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kninskom Kosovu]] i osvećenje nove zgrade Bogoslovije u Krki. Došli su i mnogi gosti iz Srbije i Crne Gore, upadaju u oči &quot;bradonje&quot; iz Nove Pazove. Popodnevni program je prekinut kada je jedna grupa iznela Jovu Opačića na scenu, uz guranje i bacanje kamenja. Opačić je prekršajno kažnjen sa 40 dana zatvora.
* 9 - 12. 7. - Američki predsednik Buš u poseti Poljskoj i Mađarskoj.
[[Datoteka:B-2 first flight 071201-F-9999J-034.jpg|mini|270px|[[Northrop Grumman B-2 Spirit]]]]
* [[10. 7.]] - Štrajk 300.000 rudara u [[Sibir]]u - najveći u SSSR od '20-tih.
* [[13. 7.]] - Predsednik [[François Mitterrand]] otvorio [[Opéra Bastille|Opéru Bastille]]. 
* [[14. 7.]] - Proslava 200 godina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[16. 7.]] - [[Gruzinsko-abhaski sukob]]: krvavi neredi u [[Suhumi]]ju.
* [[17. 7.]] - Prvi let strateškog pritajenog bombardera ''[[Northrop Grumman B-2 Spirit|B-2 Spirit]]'' (u službi od 1997, prvi put upotrebljen u [[Kosovski rat|Kosovskom ratu]]).
* 17. 7. - [[Austrija]] aplicirala za članstvo u Evropskoj zajednici (ostvareno 1995).
* [[18. 7.]] - Glumica [[Rebecca Schaeffer]] (21) ubijena u Los Angelesu od strane opsednutog obožavaoca.
* [[19. 7.]] - [[Wojciech Jaruzelski]], do sada predsednik Državnog saveta, izabran u skupštini za predsednika NR Poljske (do 1990).
* 19. 7. - [[United Airlines let 232]]: prinudno sletanje aviona u [[Sioux City, Iowa]], 111 poginulih i 185 preživelih (tema TV filma &quot;Hiljadu heroja&quot;).
* [[20. 7.]] - [[Aung San Suu Kyi]] prvi put stavljena u kućni pritvor, gde će provesti 15 od 21 godine do 2010.
* [[22. 7.]] - [[Giulio Andreotti]] treći i poslednji put premijer Italije (do 1992).
* [[23. 7.]] - Jugoslavija izgubila u polufinalu [[Davis Cup]]a od Švedske (igrali [[Goran Prpić|Prpić]] i [[Goran Ivanišević|Ivanišević]]).
* 23. 7. - Japanska [[Liberalna demokratska partija (Japan)|Liberalna demokratska partija]] izgubila apsolutnu većinu na izborima.
* [[24. 7.]] - &quot;Stavovi komisije Predsedništva Srbije o reformi političkog sistema&quot; u SFRJ: politički pluralizam putem udruženja unutar Socijalističkog saveza, direktni izbori po principu jedan građanin - jedan glas, garancija ljudskih prava.
* [[27. 7.]] - Tajlanđanka Chamoy Thipyaso osuđena zbog učešća u finansijskoj piramidi na 141.078 godina zatvora (odslužila osam).
* [[28. 7.]] - [[Akbar Hašemi Rafsandžani]] izabran za predsednika [[Iran]]a (do 1997).
* 28. 7. - [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonska SSR]] proglašava suverenost.
* [[30. 7.]] - 25. sednica CK SKJ, o međunacionalnim odnosima.
* ca. [[31. 7.]] - Kurs dinara: 22.500 za američki dolar (prema 2.700 u avgustu '88).
* [[srpanj]]-[[kolovoz]] - &quot;[[Cvjetanje mora]]&quot;: množenje morskih [[alge|algi]] u Jadranu uslijed onečišćenja iz Italije.
* [[Ljetnji hit]] je pjesma &quot;[[Lambada (pjesma)|Lambada]]&quot;.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.|1]]-[[2. 8.]] - Rudari na Kosovu štrajkuju zbog kašnjenja plata.
* 2 - 3. 8. - [[Šrilankanski građanski rat]], masakr u Valvettituraiu: u odmazdi za napad [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], indijski mirovnjaci ubili 64 tamilska civila.
* [[7. 8.]] - Lideri pet centralnoameričkih zemalja se složili da će se [[nikaragva]]nski [[kontraši]] raspustiti u decembru, pre izbora u februaru.
* [[9. 8.]] - U SAD potpisan zakon za radikalnu reformu industrije štedionica i zajmova koja je u krizi od polovine decenije.
* [[10. 8.]] - [[Toshiki Kaifu]] novi premijer Japana (do 1991), treći ove godine (Noboru Takeshita dao ostavku zbog berzanskog skandala a Sōsuke Uno zbog odnosa sa gejšom i slabih rezultata na izborima).
* [[11. 8.]] - Predsednici Jugoslavije i Italije ([[Janez Drnovšek]] i [[Francesco Cossiga]]) razgovaraju u [[Venecija|Veneciji]] o borbi protiv zagađenja [[Jadran]]a ([[cvjetanje mora]]).
* [[13. 8.]] - Sudar dva balona kod [[Alice Springs]] u Australiji, jedan pao sa 13 žrtava.
* [[14. 8.]] - [[F. W. de Klerk]] postaje poslednji [[apartheid]]ovski predsednik [[Južna Afrika|Južne Afrike]] nakon ostavke [[P. W. Botha|P. W. Bothe]] (do 1994).
* [[august|avgust]] - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
* avgust - Novčanica od 500.000 dinara (&quot;ratna novčanica&quot; jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdanja &quot;VIII 1989&quot; nosi još jedna &quot;ratna novčanica&quot;, od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i u [[Šumarice|Šumaricama]]).
* &lt; 16. 8. - Intervju [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] italijanskom Il Tempu: Tito je dao Istru Hrvatima, oterao je Italijane i zauzeo Zadar.&lt;ref&gt;Borba, 18. avg. 1989, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - &quot;Slučaj Muževič&quot;: član Predsedništva CK SKJ iz Slovenije Boris Muževič zaustavljen je na Novom Beogradu zbog saobraćajnog prekršaja - kaže da ga je milicija tukla.
* [[18. 8.]] - Ubijen vodeći kandidat za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] [[Luis Carlos Galán]] - na ovo i druga ubistva vlasti odgovaraju hapšenjem 11.000 osumnjičenih dilera droge, na šta narko-mafija objavljuje &quot;totalni i apsolutni rat&quot; vladi sa nizom bombi i paljevina.
* 18. 8. - Prikazan film &quot;[[Seks, laži i videovrpce]]&quot;, čiji uspjeh otvara vrata drugim neovisnim filmovima. 
* [[18. 8.|18]] - [[25. 8.]] - 36. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Sabirni centar]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/36-pulski-filmski-festival/ 36. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[19. 8.]] - [[Panevropski piknik]] na granici Mađarske i Austrije.
* 19. 8. - [[Nicolae Ceaușescu]] piše zemljama Varšavskog pakta: traži intervenciju u Poljskoj, kako Solidarnost ne bi došla na vlast.
* [[20. 8.]] - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: pod pritiskom opozicionog [[Narodni front Azerbejdžana|Narodnog fronta]], [[Azerbejdžanska SSR]] uvodi blokadu [[Nagorno-Karabah]]a; Moskva će organizovati vazdušni most&lt;ref name=&quot;Bolukbasi2011&quot;&gt;{{cite book|author=Suha Bolukbasi|title=Azerbaijan: A Political History|url=https://books.google.com/books?id=bCe_pvBZKDMC&amp;pg=PA120|date=15 September 2011|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84885-620-2|pages=120–}}&lt;/ref&gt;.
* 20. 8. - Sudar rekreativnog broda ''Marchioness'' i jaružara ''Bowbelle'' na Temzi u Londonu, utopila se 51 osoba.
* [[23. 8.]] - &quot;[[Baltički put]]&quot; ili Lanac slobode - građani [[Baltik|baltičkih]] republika stvorili ljudski lanac dug preko 600&amp;nbsp;km na godišnjicu [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Ribbentrop-Molotov]].
* 23. 8. - Mađarska ukinula restrikcije na granici sa Austrijom.
* 23. 8. - Ubistvo mladog crnca Yusefa Hawkinsa u Brooklynu izaziva rasne napetosti između crnaca i Italo-Amerikanaca u New Yorku.
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki cropped.jpg|mini|150px|[[Tadeusz Mazowiecki]]]]
* [[24. 8.]] - [[Tadeusz Mazowiecki]] iz Solidarnosti postaje prvi nekomunistički premijer [[Poljska|Poljske]] nakon 42 godine i prvi na istoku Evrope.
[[Datoteka:Neptune Voyager2 color calibrated.png|mini|150px|left|[[Neptun (planeta)|Neptun]]]]
* [[25. 8.]] - [[Voyager 2|Vojadžer 2]] najbliži [[Neptun (planeta)|Neptunu]], nakon čega napušta Sunčev sistem.
* 25. 8. - Tajni sastanak zapadnonemačkih i mađarskih lidera u dvorcu Gymnich kod Bonna, verovatno dogovoreni krediti u zamenu za otvaranje mađarske granice.
* [[31. 8.]] - Godišnja [[inflacija]] u Jugoslaviji 893,8 %, troškovi života porasli 868,3 %.
* 31. 8. - Prvo protestno veče u [[Udruženje književnika Srbije|Udruženju književnika Srbije]] povodom suđenja [[Jovan Opačić|Jovanu Opačiću]] i &quot;progona Srba u Hrvatskoj&quot; (drugo veče 7. 9.).
* 31. 8. - [[Moldavski jezik]] pisan latinicom proglašen za zvanični u [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavskoj SSR]] (praznik ''Limba noastră'' u današnjoj Moldovi).

=== Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - U Lajpcigu se održavaju prve demonstracije ponedeljkom.
* [[4. 9.|4]] - [[7. 9.]] - IX konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u Beogradu, prisustvuju predstavnici 100 zemalja i dva pokreta; usvojena umerena deklaracija, bez osude SAD, Izraela ili Južne Afrike. [[Moamer Gadafi]] poklonio kamile beogradskom ZOO vrtu.
* [[6. 9.]] - Federalni sud u Filadelfiji oslobodio jugoslovenskog generalnog konzula u Čikagu Bahrudina Bijedića optužbe za pranje novca (bio uhapšen prošlog decembra). Njujorški ogranak [[Nova Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]] oglobljen 500.000 dolara.
* 6. 9. - Švedska-Engleska 0:0, čime Engleska odlazi na Mundijal 1990 - utakmica upamćena po dresu [[Terry Butcher|Terryja Butchera]] crvenom od krvi.
* [[9. 9.]] - [[Relikvija|Mošti]] kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] stigle u njegovu zadužbinu [[manastir Ravanica|Ravanicu]] (krenule iz Nove Ravanice, [[Vrdnik]], [[28. 7.|28. jula]] [[1988]]).
* [[10. 9.]] - Sudar rumunskog putničkog broda ''Mogoşoaia'' i bugarskog teretnog konvoja ''Petar Karaničev'' kod [[Galaţi]]ja, 222 mrtvih.
* [[11. 9.]] - Mađarska prošle noći otvorila granicu sa Austrijom za [[nemačka Demokratska Republika|istočne Nemce]].
* 11. 9. - Sastanak CK SKJ: po novom ustavu SKJ ne bi trebao imati politički monopol.
* 17 - 22. 9. - Uragan Hugo izaziva ljudske žrtve i do tada najveću materijalnu štetu na Karibima i jugoistoku SAD.
* [[19. 9.]] - UTA Flight 772: francuski avion oboren bombom iznad Nigera, 170 mrtvih.
* [[22. 9.]] - Sudar vlaka i školskog autobusa blizu Zaprešića, 14 mrtvih.
* 22. 9. - IRA detonirala bombu u Muzičkoj školi Kraljevskih marinaca u Dealu, Kent - 11 mrtvih.
* [[23. 9.]] - Primirje u [[Libanon|Libanu]].
* 23. 9. - Sastanak [[James Baker|Baker]]-[[Eduard Ševarnadze|Ševarnadze]] u dolini [[Jackson Hole]], [[Wyoming]] - obećano da SAD neće iskorišćavati probleme u istočnoj Evropi.
* [[26. 9.]] - [[Vijetnam]] objavio da je okončao 11-godišnju okupaciju [[Narodna Republika Kampućija|Kampućije/Kambodže]].
* [[27. 9.]] - Skupština [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]] donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nad [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|saveznim]] zakonima i ističu pravo na otcepljenje.
* 27. 9. - 1. 10. - U Sarajevu održan Svjetski šampionat u ritmičkoj gimnastici, [[Aleksandra Timošenko]] zbirno prvakinja.
* [[29. 9.]] - Predsednik SIV Ante Marković iznosi ekonomski program pred Saveznom skupštinom&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/09/29/Sweeping-economic-measures-proposed-in-Yugoslavia/4001623044800/ Sweeping economic measures proposed in Yugoslavia]. upi.com Archives Sept. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[30. 9.]] - Hiljadama istočnih Nemaca koji su se sklonili u zapadnonemačku ambasadu u [[Prag]]u dozvoljeno da odu na Zapad, takođe i onima u varšavskoj ambasadi. Prevoz iz Praga do Zapadne Nemačke se vrši zatvorenim vozovima preko istočnonemačke teritorije.
* 30. 9. - Raspuštena konfederacija [[Senegambija]].
* [[septembar]] - Četvorocifrena inflacija u SFRJ: 1181 %.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Na [[Cetinje|Cetinju]], u prisustvu velikog broja ljudi, nakon prenosa iz [[San Remo|San Rema]] sahranjeni poslednji crnogorski kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] i kraljica Milena; sutradan sahranjene i njihove kćerke Ksenija i Vjera.
* 1. 10. - [[Colin Powell]] novi predsednik združenih načelnika generalštaba SAD (do 1993).
* 1. 10. - Korak ka [[Istopolni brak u Danskoj|istopolnom braku u Danskoj]]: omogućena registrovana partnerstva, prvi takav zakon na svetu.
* [[3. 10.]] - Istočna Nemačka obustavila bezvizna putovanja u Čehoslovačku.
* 3. 10. - Pokušaj vojnog udara u Panami, pučisti pogubljeni - raste pritisak na američku administraciju. 
* [[4. 10.]] - Opsada željezničkog kolodvora u Dresdenu - vlakovi iz Praga se smatraju posljednjim putem prema slobodi, dolazi do sukoba sa policijom, vojskom i Stasijem.
* [[5. 10.]] - [[14. Dalaj Lama|Dalaj Lama]] dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].
* [[7. 10.]] - [[Mihail Gorbačov]] u poseti [[Nemačka Demokratska Republika|DDR]] povodom 40-godišnjice osnutka, pozdravljen od stanovništva (poruka Honekeru: &quot;Život kažnjava one koji zakasne&quot;). Istog dana u [[Plauen]]u počinju prve masovne demonstracije.
* [[8. 10.]] - Od ove nedjelje, [[TV Zagreb]] više nije u JRT-ovoj rotaciji zajedničkih nedjeljnih dnevnika.&lt;ref&gt;[https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ Radio Srebrenica, Kraj JRT dnevnika, Nedjeljom u 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020215517/https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ |date=2021-10-20 }}. mediadaily.biz&lt;/ref&gt;
* [[9. 10.]] - [[TASS]] javio da se u [[Voronjež]]u 27. septembra spustio [[NLO]].
* 9. 10. - Demonstracije u [[Leipzig|Lajpcigu]] traže demokratske reforme.
* [[13. 10.]] - Predsednik SIV Ante Marković se u Vašingtonu sreo sa predsednikom [[George H. W. Bush|Bušom]], traži se ekonomska i politička pomoć.
* 13. 10. - Mini krah berze na petak 13.: [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] pao 6,91%.
* [[15. 10.]] - Otvoreno renovirano i dograđeno [[Narodno pozorište u Beogradu]].
* oktobar - U Srbiji poslednji put dočekan »[[Voz bratstva i jedinstva]]« iz Slovenije.
* [[17. 10.]] - Hrvatska [[rock and Roll|rock]]-grupa [[Prljavo kazalište]] održala [[koncert]] u središtu Zagreba pred 200 000 ljudi, što je bio predznak raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].
* 17. 10. - Zemljotres Loma Prieta potresao severnu Kaliforniju, 67 mrtvih.
* [[18. 10.]] - Lider DDR [[Erich Honecker]] podneo ostavku pod pritiskom Politbiroa, nasleđuje ga [[Egon Krenz]].
* 18. 10. - Mađarska skupština obnavlja višestranačje, pet dana kasnije, na 33. godišnjicu revolucije iz 1956, obrisano &quot;Narodna&quot; iz naziva Republike Mađarske.
* [[22. 10.]] - Potpisan [[Taifski sporazum]] za okončanje [[Libanski građanski rat|Libanskog građanskog rata]].
* [[25. 10.]] - Objavljena zvanična platforma [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]: podrška razvoju političkog pluralizma (&quot;uspostavljanje političkih organizacija građana&quot;), pravima i slobodama.
* 25. 10. - Portparol sovjetskog ino. ministarstva u šali objavljuje &quot;[[Sinatrina doktrina|Sinatrinu doktrinu]]&quot;: svaka zemlja odlučuje o svom putu (odbacivanje [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]]).
* [[30. 10.]] - Počinju nove demonstracije na Kosovu, u vezi suđenja [[Azem Vlasi|Vlasiju]] u još 14-ici, ima i mrtvih&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/02/Armed-Albanians-fire-fight-police/4705625986000/ Armed Albanians fire-fight police]. upi.com Archives Nov. 2, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[31. 10.]] - Počelo suđenje Azemu Vlasiju i dr., optuženim za »kontrarevolucionarno« delovanje na Kosovu (prigovori iz nekih zapadnih zemalja da se radi o &quot;anahronizmu u vreme promena&quot; u komunističkom svetu).
* 31. 10. - Premijer [[Turgut Özal]] izabran za predsednika Turske (do smrti 1993).

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:BerlinWall-BrandenburgGate.jpg|thumb|180px|[[Berlinski zid]]]]
* [[1. 11.]] - Izdanje novčanice od 1.000.000 dinara (lik djevojke sa maramom); inflacija u Jugoslaviji 1470% na godišnjem nivou.
* 1. 11. - Dan mrtvih je neradan u SR Hrvatskoj; kolektivi su i ranije imali skraćeno radno vreme.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19891101|page:4 &quot;Borba&quot;, 1. nov. 1989, str. 4]&lt;/ref&gt;
* 1. 11. - Ponovo otvorena granica između Istočne Nemačke i Čehoslovačke, Istočni Nemci propušteni na Zapad.
* [[3. 11.|3]] - [[4. 11.]] - Okršaji demonstranata i sigurnosnih snaga u [[Podujevo|Podujevu]] i [[Uroševac|Uroševcu]].
* [[4. 11.]] - Bar pola miliona [[Demonstracije na Alexanderplatzu|demonstranata na Alexanderplatzu]] u Istočnom Berlinu.
* 4. 11. - Tajfun Gay odnosi preko 800 života u Tajlandskom zalivu.
* [[6. 11.]] - Osnovan forum [[APEC]], Azijsko-pacifička ekonomska saradnja.
* [[7. 11.]] - [[David Dinkins]] je prvi crnac izabran za gradonačelnika [[New York]]a (1990-93).
* 7 - 10. 11. - Neredi u [[Kišinjev]]u, zapaljeno sedište ministarstva unutrašnjih poslova (ministar [[Vladimir Voronin]], predsednik Moldove 2001-2009); za prvog sekretara tamošnje KP nakon ovoga postavljen [[Petru Lucinschi]] (do 1991, predsednik 1997-2001).
* [[8. 11.]] - U [[Jordan]]u održani prvi izbori od 1967, Muslimansko bratstvo i drugi islamisti dobijaju 32 od 80 mandata.
* [[9. 11.]] - [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]]: [[Berlinski zid]] pada usled pogrešne najave novog graničnog režima.
* [[10. 11.]] - Plenum CK BKP: [[Todor Živkov]] odstupa sa čela [[Bugarska komunistička partija|Bugarske komunističke partije]] - nasleđuje ga [[Petar Mladenov]].
* [[11. 11.]] - U Budimpešti osnovana Kvadragonala: Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija žele uspostaviti saradnju među raznolikim zemljama (od sledeće godine Pentagonala, sa Čehoslovačkom, od 1992. [[Srednjoeuropska inicijativa]]).
* 11. 11. - Održani izbori za ustavotvornu skupštinu u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]]/Namibiji, apsolutna većina za [[SWAPO]].
* 11. 11. - [[Salvadorski građanski rat]]: [[Nacionalna oslobodilačka fronta Farabundo Marti|Front Farabundo Martí]] pokreće veliku ofanzivu, prvi put ulaze u [[San Salvador]].
* [[12. 11.]] - Jednopartijski izbori za sva tri veća [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštine]] SR Srbije i referendum o izboru S. Miloševića za predsednika predsedništva SR Srbije (odziv ponegde bio veći od 100%); prema rezultatima objavljenim 20. 11. izlaznost 83,54%, za Miloševića 80,36%.
* [[13. 11.]] - [[Hans-Adam II, knez Lihtenštajna|Hans-Adam II]] novi knez [[Lihtenštajn]]a.
* novembar - XVII sednica CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] - neslaganje između republičkih rukovodstava.
* novembar - &quot;[[Mladina]]&quot; piše o streljanju &quot;40.000&quot; nekomunističkih Slovenaca [[1945]].
* [[16. 11.]] - Mučenici sa UCA: salvadorski vojnici ubili na kampusu univerziteta šestoricu jezuitskih naučnika, njihovu domaćicu i njenu kćerku.
* [[17. 11.]] - Tragedija u [[Aleksinac|Aleksinačkim]] rudnicima uglja: od eksplozije [[metan]]a poginulo 90 rudara.
* 17. 11. - Počinje &quot;[[Baršunasta revolucija]]&quot; u Pragu: policija pretukla mirne studente demonstrante, šire se netačne glasine o pogibiji studenta.
* 17. 11. - Prikazan crtani film &quot;[[Mala sirena (film, 1989)|Mala sirena]]&quot;, početak decenije [[Disneyeva renesansa|Disneyeve renesanse]].
* [[18. 11.]] - [[Hans Modrow]] istočnonemački premijer umesto [[Willi Stoph|Willija Stopha]] (do aprila).
* [[20. 11.]] - Usvojena [[Konvencija o pravima djeteta]] (na snazi od 1990).
* [[22. 11.]] - Nedavno izabrani predsednik [[Liban]]a [[René Moawad]] ubijen eksplozijom auto-bombe u Bejrutu, stradalo još 23 ljudi.
* 22. 11. - Prikazan film ''[[Back to the Future Part II]]''.
* [[23. 11.]] - Počinje [[Gruzijsko-osetijski sukob]]: ranije tokom meseca [[Južna Osetija|Južnoosetinska]] Autonomna Oblast je tražila status autonomne republike, što je Gruzija odbija i opsela [[Chinvali]], nakon što je pokušano održavanje mitinga za jedinstvenu Gruziju.
[[Datoteka:Prague November 1989 - Old Town Square Memorial.jpg|mini|250px|[[Baršunasta revolucija]] u Pragu]]
* [[24. 11.]] - Pod pritiskom masovnih demonstracija u [[Prag]]u kompletno rukovodstvo [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističke partije Čehoslovačke]] podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara [[Miloš Jakeš|Miloša Jakeša]]; partija se četiri dana kasnije odriče političkog monopola.
* 24. 11. - Završen 14. kongres Rumunske komunističke partije, Čaušesku ponovo izabran za generalnog sekretara. Tražio je da se ponište posledice paktova sa Hitlerovskom Nemačkom, što bi se moglo odnositi na sovjetsko zauzeće Besarabije (on vidi poboljšane odnose SSSR i SAD kao novi pakt Molotov-Ribentrop).
* 24. 11. - U [[Pešavar]]u ubijen [[Abdulah Jusuf Azam]], suosnivač [[Al Kaida|Al Kaide]].
* [[25. 11.]] - Puštena u rad [[Hidroelektrana Višegrad]], instalisane snage 315 MW.
* [[26. 11.]] - Puč na [[Komori]]ma, ubijen predsednik [[Ahmed Abdallah]], preuzima njegov protivnik [[Said Mohamed Djohar]] (do 1995/96).
* 26. 11. - [[Indijski nacionalni kongres]] gubi više od polovine mandata u parlamentu, [[Rajiv Gandhi]] daje ostavku a sledi [[V. P. Singh]] iz Džanata Dala na čelu manjinske vlade s podrškom [[Indijska narodna partija|Bharatije Džanate]] i levice.
* [[27. 11.]] - Avianca Flight 203: [[Pablo Escobar|Escobarov]] narko kartel oborio bombom avion sa 110 ljudi, meta je trebao biti predsednički kandidat [[César Gaviria]].
* [[28. 11.]] - [[Nadia Comăneci]] pobegla iz Rumunije (odlazi u SAD).
* 28. 11. - [[Helmut Kohl]] izložio pred Bundestagom plan u 10 tačaka za nemačko jedinstvo: demokratizovanje NDR i uspostavljanje konfederalnih i zatim federalnih odnosa.
* [[29. 11.]] - Slovenačka vlada zabranila &quot;miting istine&quot; kosovskog udruženja &quot;Božur&quot; u Ljubljani 1. decembra, [[Socijalistički savez radnog naroda|Socijalistički savez]] Srbije traži prekidanje svih veza sa Slovenijom zbog kršenja ljudskih prava, &quot;ni jedan građanin Srbije neće moliti Sloveniju da ostane u Jugoslaviji&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/29/Serbia-severs-ties-with-Slovenia-over-human-rights/1574628318800/ Serbia severs ties with Slovenia over human rights]. upi.com Archives Nov. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* 29. 11. - Poslednji prijem u [[Savez pionira Jugoslavije]].
* [[30. 11.]] - Ubijen predsednik [[Deutsche Bank]]e [[Alfred Herrhausen]].
* novembar - Inflacija u SFRJ 1.975%.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:2Million-Dinara-1989.jpg|mini|220px|Hiperinflacija u SFRJ: novčanica od 2.000.000 dinara]]
* [[1. 12.]] - [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] uvodi ekonomske sankcije SR Sloveniji - bojkot slovenačke robe, na šta Slovenci uzvraćaju svojim merama.
* 1. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 500.000 dinara (lik dječaka, purpurna nijansa) i 5.000.000 dinara (lik odraslog mladića, plava nijansa) koje nisu izdate.
* 1. 12. - Narodna skupština Istočne Nemačke izmenila ustav, Partija socijalističkog jedinstva više nema monopol na vlast. [[Egon Krenz]] narednih dana daje ostavku na sve funkcije, na čelo partije dolazi [[Gregor Gysi]].
* 1. 12. - Pokušaj puča protiv [[filipini|filipinske]] predsednice [[Corazon Aquino]].
* [[2. 12.]] - Posle 21 godine okončana Druga komunistička pobuna u [[Malezija|Maleziji]]; poslednji zaostali japanski vojnici, Shigeyuki Hashimoto i Kiyoaki Tanaka, koji su bili njen deo vraćaju se kući.
* 2 - [[3. 12.]] - [[Samit na Malti]]: Gorbačov i Buš kažu da je [[Hladni rat]] završen.
[[Datoteka:Bush and Gorbachev at the Malta summit in 1989.gif|mini|250px|[[Samit na Malti]]]]
* [[6. 12.]] - Antifeminista ubio 14 žena na Politehničkoj školi u [[Montreal]]u.
* 6. 12. - Atentat na zgradu DAS: kamion-bomba eksplodirao ispred sedišta kolumbijske službe sigurnosti, 52 mrtvih.
* 6. 12. - Završen klasični period ''[[Doctor Who|Doctora Who]]'', ponovo kreće 2005.
* [[7. 12.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] je prva od sovjetskih republika koja je ukinula monopol KP na vlast.
* [[8. 12.]] - Osnovana [[Demokratska opozicija Slovenije]] (DEMOS), koalicija antikomunističkih stranaka - traže da državni organi Slovenije prekinu sve veze sa istim organima Srbije.
* [[10. 12.]] - Sjednica CK SKH, dan prije 11. Kongresa [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: ne protivi se prijevremenim izborima, predloženo donošenje novog izbornog zakona i legaliziranja političkih udruženja i organizacija (izbori će biti u travnju).
* 10. 12. - Predsednik ČSSR [[Gustáv Husák]] dao ostavku nakon što je zakletvu položila prva većinski nekomunistička vlada, na čelu sa [[Marián Čalfa|Mariánom Čalfom]].
* 10. 12. - Prve demonstracije za demokratiju u [[Narodna Republika Mongolija|Mongoliji]], Cahiagin Elbegdordž osnovao Mongolsku demokratsku uniju - kampanja traje do marta i ostavke predsednika politbiroa.
* [[12. 12.]] - Grupa intelektualaca najavila obnavljanje [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] (osnivačka skupština sledećeg februara u Beogradu).
* [[13. 12.]] - Pod pritiskom javnosti (sutradan se održava miting opozicije), Bugarska partija se izjasnila za parlamentarnu demokratiju i promenu člana 1 ustava koji govori o njenom monopolu na vlast.
* [[14. 12.]] - Prvi slobodni izbori u [[Čile]]u posle 16 godina diktature, pobedio [[Patricio Aylwin]].
* [[15. 12.]] - XI kongres [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]] - neće biti sprečavano formiranje novih partija.
* 15. 12. - Objavljen nacrt deklaracije [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] prema kome se on odriče monopola na vlast i želi da učestvuje sa drugim partijama na slobodnim izborima, kao i učešće u evropskim integracijama (CK SKJ usvojio [[26. 12.]], pred XIV kongres sledećeg meseca).
* 15. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 10.000.000 dinara (lik Nikole Tesle, narančasta nijansa) i 50.000.000 dinara (lik Ive Andrića, crvena nijansa) koje također nisu izdate.
* 15. 12. - Kolumbijski narko-lord [[José Gonzalo Rodríguez Gacha]] ubijen u okršaju sa policijom, smatra se da je bio milijarder.
[[Datoteka:Romania flag 1989 revolution.svg|mini|200px|[[Zastava Rumunjske]] sa rupom - simbol revolucije 1989.]]
* [[16. 12.]] - [[Rumunska revolucija 1989.]]: protesti u [[Temišvar]]u koji su izbili povodom proterivanja pastora Lasla Tekeša okreću se protiv režima - u naredna dva dana dolazi do nereda u kojima je pucano na demonstrante.
* [[17. 12.]] - Emitovana prva epizoda ''[[The Simpsons]]'', božićni specijal ''Simpsons Roasting on an Open Fire''.
* 17. 12. - Drugi krug prvih demokratskih predsedničkih izbora u [[Brazil]]u od [[1960]]: [[Fernando Collor de Mello]] pobedio [[Luiz Inacio Lula da Silva|Lula da Silvu]] sa 53:47%; istog dana otet i spasen biznismen [[Abílio dos Santos Diniz]], što se smatra sabotažom protiv levice.
* [[18. 12.]] - Predsednik Saveznog izvršnog veća [[Ante Marković]] izlaže reformske mere koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (= 10.000 ranijih novih odn. 1.000.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
* [[19. 12.]] - Vlasti Srbije odbacuju Markovićev program, smatrajući da će izazvati nerede.
* [[20. 12.]] - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a, traži se ostavka Markovića; ostale republike daju uslovnu podršku&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/12/21/Yugoslavia-makes-dinar-convertible-in-1990/4422630219600/ Yugoslavia makes dinar convertible in 1990]. upi.com Archives Dec. 21, 1989&lt;/ref&gt;.
* 20. 12. - [[Američka invazija Paname]] (Operacija Just Cause), protiv režima [[Manuel Noriega|Manuela Noriege]].
* 20. 12. - U Sarajevu se osniva Udruženje nezavisnih pisaca Jugoslavije, antinacionalističkog karaktera.
* [[21. 12.]] - Miting sazvan u Bukureštu za podršku Čaušeskuu se okreće protiv njega, dolazi do pucnjave na narod.
* [[22. 12.]] - Čaušesku beži iz Bukurešta, osnovan je [[Front nacionalnog spasa (Rumunija)|Front nacionalnog spasa]] na čelu sa [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]] (na čelu zemlje 1989-96 i 2000-2004).
* 22. 12. - Ponovo otvorena [[Brandenburška vrata]] u Berlinu.
* [[23. 12.]] - Završen XI kongres [[Savez komunista Slovenije|SK Slovenije]]: SKJ bi trebao biti savez saveza a ne jedinstvena partija (slogan: ''Evropa zdaj!'').
[[Datoteka:Operation Just Cause Rangers 2d plt La Comandancia secure small.jpg|mini|220px|[[Američka invazija Paname]]]]
* [[24. 12.]] - Svrgnuti premijer [[Panama|Paname]], general Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo [[Vatikan]]a u Panama Sitiju i zatražio [[politički azil]].
* 24. 12. - Počinje [[Prvi liberijski građanski rat]] (do 1997): [[Charles Taylor (liberijski političar)|Charles Taylor]] se vraća u [[Liberija|zemlju]] i počinje pobunu protiv [[Samuel Doe|Samuela Doea]]
* [[25. 12.]] - [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunjski]] predsjednik [[Nicolae Ceauşescu]] zajedno sa suprugom strijeljan, čime je okončana vladavina komunizma u ovoj zemlji.
* [[29. 12.]] - Pisac i zastupnik pokreta za ravnopravnost građana [[Vaclav Havel]] izabran za predsjednika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] jednoglasnom odlukom skupštine (do 1992, predsednik Češke 1993-2003). [[Aleksandar Dubček]] je juče izabran za predsednika čehoslovačke skupštine (do 1992).
* 29. 12. - Indeks [[Nikkei 225]] Tokijske berze dostigao istorijski maksimum (38,957.44; zatvoren na 38,915.87), podstaknut mehurom nekretnina. Mehur puca pošto je Banka Japana podigla međubankarsku kamatu, dolazi do kraha berze, što je uvod u [[Izgubljena decenija (Japan)|Izgubljenu deceniju]], ili više njih (prosečan rast 1991-2003 je 1,14% godišnje). Ove godine je 13 od 20 najvećih svetskih kompanija bilo japansko, do 2014. ostaju dve.&lt;ref&gt;[https://www.cnbc.com/2014/04/29/what-a-difference-25-years-makes.html What a difference 25 years makes]. cnbc.com May 2 2014&lt;/ref&gt;
* [[31. 12.]] - U Poljskoj potpisan [[Balcerowiczev plan]], šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak).
* 31. 12. - Azerski demonstranti u [[Nahčivan]]u demontiraju granične instalacije prema Iranu.

=== Kroz godinu ===
* Oko 100.000 članova napustilo [[SKJ]] ove godine, odn. 600.000 od rekordne 1983. kada je bilo 2,2 miliona članova; samo 15% članstva mlađe od 27 godina prema 33% u 1983.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/01/01/Belgrade-unveils-convertible-currency/8228631170000/ Belgrade unveils convertible currency]. upi.com Archives Jan. 1, 1990&lt;/ref&gt;.
* Indeks GDP republika i pokrajina prema jugoslavenskom prosjeku (procentni poeni prema 1952.): Slovenija 196 (+14), Hrvatska 126 (+5), Srbija 92 (-1), Vojvodina 119 (+29), Crna Gora 74 (-14), Bosna i Hercegovina 68 (-18), Makedonija 65 (-6), Kosovo 26 (-19). &lt;ref&gt;Jović 2003, 219&lt;/ref&gt; Tj. Slovenija, Hrvatska i Vojvodina su iznad proseka i brže su se razvijali a ispodprosečni sporije.
* U SFRJ prodato oko 300.000 novih automobila, oko jedne četvrtine uvezeno&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/15/GM-to-sell-American-cars-in-Yugoslavia/5898658645200/ GM to sell American cars in Yugoslavia]. upi.com Archives Nov. 15, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[Tvornica automobila Sarajevo]] proizvela 37.411 automobila, većinom [[Volkswagen Golf II|Golf II]].&lt;ref&gt;[https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/10/26/golf-dvojka-tas-ov-automobil-s-dusom Golf ‘dvojka’: TAS-ov automobil s dušom]. balkans.aljazeera.net 26 Oct 2020&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Tuđman]]: ''[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]''.
* Izgrađena prva tri agregata [[HE Dubrava]] na [[Drava|Dravi]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830071026/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx |date=2012-08-30 }}, kao i [[HE Đale]] na [[Cetina|Cetini]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902073344/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx |date=2012-09-02 }}.
* Urolog [[Sava Perović]] obavio prvu operaciju promene pola u Jugoslaviji.
* [[Predrag Radosavljević]] Preki, igrajući za ''Tacoma Stars'', bio MVP i najbolji strelac u američkoj ligi dvoranskog fudbala (''Major Indoor Soccer League'').
* Richard C. Duncan predstavlja &quot;[[Olduvajska teorija|Olduvajsku teoriju]]&quot; o navodnoj propasti [[industrijska civilizacija|industrijske civilizacije]].

== 1989. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Balkan ekspres 2]]&quot;, &quot;Specijalna redakcija&quot; (TV Beograd i Novi Sad), &quot;[[Drugarica ministarka]]&quot;, &quot;[[Metla bez drške]] 1&quot;, &quot;Rođaci iz Lazina&quot;, &quot;Vreme čuda&quot;, &quot;Dome, slatki dome&quot; (snim. 1988) (TV Beograd); &quot;[[Ptice nebeske (TV serija)|Ptice nebeske]]&quot; (TV Zagreb), &quot;[[Top lista nadrealista]] 2&quot; (TV Sarajevo).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Sabirni centar]]&quot;, &quot;[[Kako je propao rokenrol]]&quot;, &quot;[[Najbolji (film)|Najbolji]]&quot;, &quot;[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]&quot;, &quot;[[Poslednji krug u Monci]]&quot;, &quot;[[Boj na Kosovu (film)|Boj na Kosovu]]&quot;, &quot;[[Bolji život (film)|Bolji život]]&quot;, &quot;[[Masmediologija na Balkanu]]&quot;, &quot;[[Seobe (film)|Seobe]]&quot;, &quot;[[Kuduz]]&quot;, &quot;[[Žena s krajolikom]]&quot; (snimljen 1975-6), &quot;[[Donator (film)|Donator]]&quot;, &quot;[[Hamburg Altona (film)|Hamburg Altona]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1989.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1989&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1989 on Discogs]. discogs.com (pristup. 21. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1989.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Ekatarina Velika]]&lt;/small&gt;: &quot;Samo par godina za nas&quot;; &lt;small&gt;[[Disciplina kičme]]&lt;/small&gt;: &quot;Zeleni Zub na Planeti Dosade&quot;; &lt;small&gt;[[Jura Stublić]] &amp; Film&lt;/small&gt;: &quot;Zemlja sreće&quot;; &lt;small&gt;[[Branimir Štulić|Johnny Štulić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balkanska rapsodija&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Merlin|Merlin]]&lt;/small&gt;: &quot;Nešto lijepo treba da se desi&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Dvornik]]&lt;/small&gt;: &quot;Dino Dvornik&quot;; &lt;small&gt;[[Zabranjeno pušenje]]&lt;/small&gt;: &quot;Male priče o velikoj ljubavi&quot;; &lt;small&gt;[[Bajaga i instruktori]]&lt;/small&gt;: &quot;Neka svemir čuje nemir&quot;; &lt;small&gt;[[Partibrejkers]]&lt;/small&gt;: &quot;Partibrejkers III&quot;; &lt;small&gt;[[Leb i sol]]&lt;/small&gt;: &quot;Putujemo&quot;; &lt;small&gt;[[Plavi orkestar]]&lt;/small&gt;: &quot;Sunce na prozoru&quot;; &lt;small&gt;[[Crvena jabuka]]&lt;/small&gt;: &quot;Tamo gdje ljubav počinje&quot;; &lt;small&gt;[[Đorđe Balašević]]&lt;/small&gt;: &quot;Tri posleratna druga&quot;; &lt;small&gt;[[Cacadou Look]]&lt;/small&gt;: &quot;Uspavanka za Zoroa&quot;; &lt;small&gt;[[Galija (muzička grupa)|Galija]]&lt;/small&gt;: &quot;Korak do slobode&quot;; &lt;small&gt;[[Valentino (sastav)|Valentino]]&lt;/small&gt;: &quot;No.5 Ponekad noću dok grad spava&quot;; &lt;small&gt;[[Riva (grupa)|Riva]]&lt;/small&gt;: &quot;Riva&quot;, &quot;Rock me&quot;; &lt;small&gt;[[Bezobrazno zeleno]]&lt;/small&gt;: &quot;Neonske bajke&quot;; &lt;small&gt;[[Laibach]]&lt;/small&gt;: &quot;Sympathy for the Devil&quot;; &lt;small&gt;[[Dejan Cukić]] &amp; Spori ritam band&lt;/small&gt;: &quot;Zajedno&quot;; &lt;small&gt;[[Vještice]]&lt;/small&gt;: &quot;Totalno drukčiji od drugih&quot;; &lt;small&gt;[[Rambo Amadeus]]&lt;/small&gt;: &quot;Hoćemo gusle!&quot;; &lt;small&gt;[[Tutti Frutti Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Krila leptira&quot;; &lt;small&gt;[[Zana (grupa)|Zana]]&lt;/small&gt;: &quot;Rukuju se, rukuju&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]] i [[Srđan Gojković|Gile]]&lt;/small&gt;: &quot;Rokenrol za decu&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]], [[Srđan Gojković|Gile]], [[Dušan Kojić|Koja]]&lt;/small&gt;: &quot;Kako je propao rokenrol&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Magazin (grupa)|Magazin]]&lt;/small&gt;: &quot;Dobro jutro&quot;; &lt;small&gt;[[Boris Novković]]&lt;/small&gt;: &quot;Obojeni snovi&quot;; &lt;small&gt;[[Novi fosili]]&lt;/small&gt;: &quot;Obriši suze, generacijo&quot;; &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Volio bi' da te ne volim&quot;; &lt;small&gt;[[Alen Slavica]]&lt;/small&gt;: &quot;Dao sam ti dušu&quot;; &lt;small&gt;[[Željko Bebek]]&lt;/small&gt;: &quot;Pjevaj moj narode&quot;; &lt;small&gt;[[Garavi sokak]]&lt;/small&gt;: &quot;Garavi sokak&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Lažu da vreme leči sve&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Brena]]&lt;/small&gt;: &quot;Četiri godine&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Ceca Veličković]]&lt;/small&gt;: &quot;Ludo srce&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Simpatija&quot;; &lt;small&gt;[[Nervozni poštar]]&lt;/small&gt;: &quot;To je samo folk’n’roll&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Lukić]]&lt;/small&gt;: &quot;Srce je moje violina&quot;; &lt;small&gt;[[Haris Džinović|Haris]]&lt;/small&gt;: &quot;Ostariću, neću znati&quot;; 
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Johnny Štulić (solo), Dino Dvornik, [[Buba Miranović]], Riva, [[Let 3]], Dragan Pantić Smederevac, Vještice, Haris Džinović (solo), [[Jelena Broćić]], [[Slavko Banjac]], [[Satan Panonski]]...
* Novčanice izdate u SFRJ:
&lt;gallery&gt;
100k-dinar-Yugoslav-1990 03.jpg|100.000 din. &quot;1. V&quot;
1Million-Dinara-1989.jpg|1.000.000 din. &quot;1. XI&quot;
500000-Dinara-1989.JPG|500.000 din. &quot;VIII&quot;
2Million-Dinara-1989.jpg|2.000.000 din. &quot;VIII&quot;
&lt;/gallery&gt;

* Neka vozila uvedena 1989:
&lt;gallery&gt;
1993 Citroën XM hatchback (28603668230).jpg|[[Citroën XM]] (Evropski auto godine '90)
Mercedes R129 front 20080208.jpg|[[Mercedes-Benz R 129]]
Ford Fiesta 91 HPIM0593.JPG|[[Ford Fiesta]] III
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[9. 1.]] - [[Nina Dobrev]], kanadska glumica
* [[2. 2.]] - [[Ivan Perišić]], nogometaš 
* [[3. 2.]] - [[Slobodan Rajković]], srpski fudbaler
* [[18. 2.]] - [[Sonja Petrović]], košarkašica
* [[21. 2.]] - [[Corbin Bleu]], američki glumac
* [[25. 2.]] - [[Milan Badelj]], nogometaš
* [[27. 2.]] - [[Stephen Kiprotich]], ugandanski maratonac
* [[6. 3.]] - [[Agnieszka Radwańska]], teniserka
* [[11. 3.]] - [[Anton Yelchin]], glumac († [[2016]])
* [[13. 3.]] - [[Peaches Geldof]], novinarka, model († [[2014]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Milenko Zorić]], kajakaš 
* [[12. 4.]] - [[Sonja Mugoša]], srpska klizačica
* [[18. 4.]] - [[Bojan Bogdanović]], hrvatski košarkaš
* [[23. 4.]] - [[Nicole Vaidišová]], češka teniserka
* [[27. 4.]] - [[Jovana Nikolić]], srpska klizačica
* [[29. 4.]] - [[Domagoj Vida]], nogometaš
* [[4. 5.]] - [[Rory McIlroy]], igrač golfa
* [[5. 5.]] - [[Chris Brown]], pevač
* [[6. 5.]] - [[Dominika Cibulková]], slovačka teniserka
* [[27. 5.]] - [[Ash Hollywood]], erotska glumica
* [[29. 5.]] - [[Riley Keough]], model, unuka Elvisa Presleya
* [[14. 6.]] - [[Lucy Hale]], glumica, pjevačica

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Katarina Živković]], pevačica, pobednica &quot;Velikog brata&quot;
* [[5. 7.]] - [[Dejan Lovren]], nogometaš
* [[16. 7.]] - [[Gareth Bale]], fudbaler
* [[21. 7.]] - [[Vesna Dolonc]], rusko-srpska teniserka
* [[23. 7.]] - [[Daniel Radcliffe]], britanski glumac
* [[31. 7.]] - [[Viktorija Azarenka]], beloruska teniserka
* [[3. 8.]] - [[Jules Bianchi]], vozač F1 († [[2015]])
* [[5. 8.]] - [[Nina Radojčić]], pevačica
* [[10. 8.]] - [[Nika Antolos]], pjevačica
* [[18. 8.]] - [[Ana Dabović]], košarkašica
* [[21. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], američka glumica
* [[30. 8.]] - [[Bebe Rexha]], kantautorka
* [[1. 9.]] - [[Bill Kaulitz|Bill]] i [[Tom Kaulitz]], članovi grupe ''[[Tokio Hotel]]''
* [[2. 9.]] - [[Alexandre Pato]], brazilski nogometaš
* [[8. 9.]] - [[Avicii]], švedski muzičar, producent († [[2018]])
* [[18. 9.]] - [[Ornela Vištica]], glumica

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[4. 10.]] - [[Dakota Johnson]], glumica
* [[12. 10.]] - [[Marko Ivković]], ubijeni navijač († [[2014]])
* [[13. 10.]] - [[Alexandria Ocasio-Cortez]], američka političarka 
* [[19. 10.]] - [[Nikolija Jovanović]], pevačica, model
* [[23. 10.]] - [[Isis Taylor]], erotski model, glumica
* [[24. 10.]] - [[PewDiePie]], Felix Kjellberg, ličnost sa YouTubea
* [[29. 10.]] - [[Primož Roglič]], biciklista
* [[2. 11.]] - [[Stevan Jovetić]], crnogorski fudbaler
* [[7. 11.]] - [[Nadežda Tolokonikova]], članica ''Pussy Riot''
* 7. 11. - [[Mikela Ristoski]], paraolimpijka
* [[10. 11.]] - [[Martin Sinković]], veslač 
* [[16. 11.]] - [[Milan Mačvan]], košarkaš
* 16. 11. - [[Rasta (muzičar)|Rasta]], srpski muzičar
* [[10. 12.]] - [[Marion Maréchal-Le Pen]], francuska političarka
* [[13. 12.]] - [[Taylor Swift]], kantautorka
* dec. - [[Jessie Buckley]], glumica 
* [[29. 12.]] - [[Kei Nishikori]], teniser

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[7. 1.]] - [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]], japanski car (* [[1901]])
* [[13. 1.]] - [[Joe Spinell]], glumac (* [[1936]])
* [[14. 1.]] - [[Danica Antić]], slikarka (* [[1910]])
* [[18. 1.]] - [[Bruce Chatwin]], engleski putopisac (* [[1940]])
* [[22. 1.]] - [[Miodrag Andrić]] - Ljuba Moljac, srpski glumac (* [[1943]])
* [[23. 1.]] - [[Salvador Dalí]], španski slikar (* [[1904]])
* [[24. 1.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica (* [[1946]])
* [[30. 1.]] - [[Krsta Andrejević]], slikar (* [[1928]])
* [[1. 2.]] - [[Elaine de Kooning]], slikarica (* [[1918]])
* [[3. 2.]] - [[Nina Kirsanova]], balerina, arheolog, glumica (* [[1899]])
* 3. 2. - [[John Cassavetes]], glumac i režiser (* [[1929]])
* [[6. 2.]] - [[Chris Gueffroy]], poslednji ubijeni na Berlinskom zidu (* [[1968]])
* [[9. 2.]] - [[Osamu Tezuka]], crtač mange (* [[1928]])
* [[17. 2.]] - [[Vlajko Begović]], učesnik Španskog rata i francuskog otpora, junak socijalističkog rada (* [[1905]])
* [[21. 2.]] - [[Miroslav Nenadović]], mašinski inženjer, aeronautičar, akademik (* [[1904]])
* [[27. 2.]] - [[Konrad Lorenz]], austrijski zoolog, nobelovac (* [[1903]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[9. 3.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf (* [[1946]])
* [[14. 3.]] - [[Zita od Bourbon-Parme]], posljednja austrougarska carica (* [[1892]])
* [[23. 3.]] - [[Pavle Gregorić]], učesnik Ruskog građanskog rata, NOB, narodni heroj, junak socijalističkog rada (* [[1892]])
* [[28. 3.]] - [[Jovan Velimirović]], episkop šabačko-valjevski (* [[1912]])
* [[30. 3.]] - [[Ivan Šibl]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1917]])
* [[5. 4.]] - [[Vojislav Arnovljević]], osnivač jugoslovenske kardiološke škole, akademik (* [[1895]])
* [[12. 4.]] - [[Abbie Hoffman]], američki aktivista (* [[1936]])
* 12. 4. - [[Sugar Ray Robinson]], bokser (* [[1921]])
* [[15. 4.]] - [[Ante Kaštelančić]], hrvatski slikar (* [[1911]].)
* 15. 4. - [[Hu Yaobang]], bivši generalni sekretar CK KPK (* [[1915]])
* [[19. 4.]] - [[Daphne du Maurier]], engleska spisateljica (* [[1907]].)
* [[21. 4.]] - [[Sava Jeremić]], srpski frulaš (* [[1904]])
* [[22. 4.]] - [[Emilio Segrè]], fizičar, nobelovac (* [[1905]])
* [[23. 4.]] - [[Hamani Diori]], prvi predsednik Nigera (* [[1916]])
* [[24. 4.]] - [[Dinko Štambak]], hrvatski književnik (* [[1912]].)
* [[26. 4.]] - [[Lucille Ball]], američka TV-glumica (* [[1911]].)
* [[27. 4.]] - [[Konosuke Matsushita]], osnivač ''Panasonic''-a (* [[1894]])
* [[30. 4.]] - [[Sergio Leone]], filmski režiser (* [[1929]])
* {{circa}} [[30. 4.]] - [[Guy Williams]], glumac (* [[1924]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Christine Jorgensen]], prva osoba promenjenog pola u SAD (* [[1926]])
* [[20. 5.]] - [[Gilda Radner]], glumica, komičarka (* [[1946]])
* [[29. 5.]] - [[Ratko Buljan]], glumac (* [[1943]])
* [[30. 5.]] - [[Zinka Kunc]], hrvatska operna pjevačica (* [[1906]].)
* [[3. 6.]] - [[Ruholah Homeini]], vrhovni vođa Irana (* [[1902]])
* [[4. 6.]] - [[Dik Browne]], crtač &quot;Hogara Strašnog&quot; (* [[1917]])
* [[5. 6.]] - [[Frane Frol]], bivši političar (* [[1899]])
* [[15. 6.]] - [[Ray McAnally]], glumac (* [[1926]])
* [[23. 6.]] - [[Bogdan Čiplić]], književnik (* [[1910]])
* 23. 6. - [[Michel Aflaq]], sirijski filozof, političar, osnivač partije Baas (* 1910)
* [[26. 6.]] - [[Blanka Dužanec]], keramičarka (* [[1908]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[2. 7.]] - [[Andrej Gromiko]], bivši sovjetski ministar inostranih poslova i šef države (* [[1909]])
* 2. 7. - [[Franklin J. Schaffner]], filmski režiser (* [[1920]])
* [[6. 7.]] - [[János Kádár]], bivši generalni sekretar Mađarske socijalističke radničke partije (* [[1912]])
* [[9. 7.]] - [[Fedor Nikić]], srpski istoriograf
* [[10. 7.]] - [[Mel Blanc]], glas mnogih likova iz ''Looney Tunes'' i ''Merrie Melodies'' (* [[1908]])
* 10. 7. - [[Jean-Michel Charlier]], scenarista &quot;Poručnika Bluberija&quot; (* [[1924]])
* [[11. 7.]] - [[Laurence Olivier]], glumac (* [[1907]])
* [[16. 7.]] - [[Herbert von Karajan]], austrijski dirigent (* [[1908]])
* 16. 7. - [[Ivan Hariš-Gromovnik]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1903]])
* [[18. 7.]] - [[Rebecca Schaeffer]], model, glumica (* [[1967]])
* 18. 7. - [[Mihailo Živanović]] - Mika-Žuti, klarinetista, saksofonista, dirigent, kompozitor (* [[1928]])
* [[21. 7.]] - [[Dora Pfanova]], književnica (* [[1897]])
* 21. 7. - [[Petar Salopek]], književnik (* [[1909]])
* [[22. 7.]] - [[Emil Najman]], liječnik (* [[1907]])
* [[25. 7.]] - [[Steve Rubell]], suosnivač diskoteke &quot;Studio 54&quot; (* [[1943]])
* [[7. 8.]] - [[Mira Trailović]], režiser, dramaturg, osnivač Ateljea 212 i BITEF-a (* [[1924]])
* [[12. 8.]] - [[William Shockley]], supronalazač tranzistora, nobelovac (* [[1910]])
* [[22. 8.]] - [[Huey P. Newton]], suosnivač Partije Crnih pantera (* [[1942]])
* 22. 8. - [[Aleksandar Sergejevič Jakovljev|Aleksandar Jakovljev]], sovjetski konstruktor aviona (* [[1906]])
* [[23. 8.]] - [[Nebojša Mitrić]], srpski vajar (* [[1931]])
* [[24. 8.]] - [[Boris Koljčicki]], meteorolog-amater (* [[1900]])
* 24. 8. - [[Branko Stanković (slikar)]] (* [[1915]])
* [[29. 8.]] - [[Peter Scott]], ornitolog, suosnivač WWF, slikar, sportista (* [[1909]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[4. 9.]] - [[Georges Simenon]], belgijski pisac (* [[1903]])
* 4. 9. - [[Ronald Syme]], historičar (* [[1903]])
* [[8. 9.]] - [[Ivan Šoštarić]], konstruktor jedrilica i aviona (* [[1911]])
* [[12. 9.]] - [[Katarina Adanja]], istoričarka umetnosti (* [[1921]])
* [[13. 9.]] - [[Vladan Slijepčević]], režiser, profesor režije (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Chen Boda]], kineski revolucionar i političar (* [[1904]])
* [[22. 9.]] - [[Irving Berlin]], američki kompozitor (* [[1888]].)
* [[24. 9.]] - [[Hrizostom Vojinović]], episkop braničevski (* [[1911]])
* [[28. 9.]] - [[Ferdinand Marcos]], bivši predsednik Filipina (* [[1917]])
* [[30. 9.]] - [[Oskar Davičo]], jevrejski i srpski pesnik (* [[1909]])
* [[4. 10.]] - [[Lavoslav Horvat]], hrvatski arhitekt (* [[1901]].)
* 4. 10. - [[Graham Chapman]], engleski komičar (Monty Python) (* [[1941]].)
* [[6. 10.]] - [[Bette Davis]], američka glumica (* [[1908]].)
* [[15. 10.]] - [[Danilo Kiš]], srpski književnik (* [[1935]])
* 15. 10. - [[Grigorije Samojlov]], arhitekta i slikar (* [[1904]])
* [[18. 10.]] - [[Mirko Bonačić]], nogometaš (* [[1903]])
* [[20. 10.]] - [[Anthony Quayle]], glumac, režiser (* [[1913]])
* [[21. 10.]] - [[Mileta Andrejević]], slikar (* [[1925]])
* [[25. 10.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], reditelj, scenarista (* [[1927]])
* [[30. 10.]] - [[Radivoj Kašanin]], matematičar i srpski akademik (* [[1892]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 11.]] - [[Rade Končar (sin)|Rade Končar]], društveno-politički radnik (* [[1942]])
* [[5. 11.]] - [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* 5. 11. - [[Vladimir Horowitz]], pijanista (* [[1903]])
* [[12. 11.]] - [[Dolores Ibárruri]] - La Pasionarija, španska [[revolucionarka]] (* [[1895]])
* [[13. 11.]] - [[Franz Joseph II. (Lihtenštajn)|Franz Joseph II.]], suvereni knez Lihtenštajna (* [[1906]])
* [[22. 11.]] - [[René Moawad]], predsednik Libana (* [[1925]])
* [[23. 11.]] - [[Sabrija Biser]], glumac (* [[1930]])
* [[24. 11.]] - [[Abdullah Yusuf Azzam]], suosnivač Al-Kaide (* 1941)
* [[26. 11.]] - [[Ahmed Abdallah]], predsednik Komora (* [[1919]])
* [[27. 11.]] - [[Zuko Džumhur]], putopisac, slikar i karikaturista. (* [[1921]])
* [[28. 11.]] - [[Mladen Deželić]], kemičar (* [[1900]])
* [[1. 12.]] - [[Alvin Ailey]], koreograf, aktivista (* [[1931]])
* [[6. 12.]] - [[Ćamil Sijarić]], književnik (* [[1913]])
* [[7. 12.]] - [[Hans Hartung]], slikar (* [[1904]])
* [[8. 12.]] - [[Max Grundig]], osnivač firme ''Grundig AG'' (* [[1908]])
* [[14. 12.]] - [[Andrej Saharov]], fizičar, aktivista, nobelovac za mir (* [[1921]])
* [[15. 12.]] - [[Vanja Sutlić (otac)]], filozof (* [[1925]])
* [[16. 12.]] - [[Silvana Mangano]], glumica (* [[1930]])
* 16. 12. - [[Lee Van Cleef]], glumac (* [[1925]])
* [[22. 12.]] - [[Samuel Beckett]], irski pisac, nobelovac (* [[1906]])
* [[25. 12.]] - [[Nicolae Ceauşescu]], svrgnuti predsednik Rumunije (* [[1918]])

=== Kroz godinu ===
* [[Marica Popović]], glumica (* [[1906]])
* [[Sterjo Spase]], makedonski i albanski pisac (* [[1914]])
* [[Zdravko Dučmelić]], slikar (* [[1923]])
* [[Bakija Bakić]], trubač (* 1923)
* [[Dragoslav Đorđević]], istoričar umetnosti, kritičar (* [[1931]])
* [[Cmiljka Kalušević]] - Cica, atletičarka i košarkašica (* 1933)

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Norman Foster Ramsey, Jr.]] (pronalazak metode razdvojenih oscilatornih polja i njena upotreba u vodoničnom [[maser]]u i drugim [[Atomski sat|atomskim satovima]]), [[Wolfgang Paul]], [[Hans Georg Dehmelt]] (razvoj tehnike [[jonska zamka|jonske zamke]])
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Sidney Altman]] i [[Thomas R. Cech|Thomas Robert Cech]] (otkriće katalitičkih svojstava [[RNK]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[J. Michael Bishop]] i [[Harold E. Varmus]] (otkriće ćelijskog porekla [[Retrovirus|retroviralnih]] [[onkogen]]a)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Camilo José Cela]] (bogata i intenzivna proza, koja s uzdržanom samilošću stvara izazovnu viziju čovekove ranjivosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Dalaj Lama XIV|Dalaj Lama - Tenzin Gyatso]] (filozofija poštovanja svih živih bića, voljnost za kompromis i pomirenje uprkos brutalnim kršenjima)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Trygve Haavelmo]] (razjašnjenje teorije verovatnoće kao temelja ekonometrije i njegove analize simultanih ekonomskih struktura)

== Reference ==
{{reflist}}

;Literatura
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003
* [http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html Rat može da počne (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218035123/http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html |date=2010-02-18 }}
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html Deset godina Slobodana Miloševića u deset slika (Vreme)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120130183818/http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html |date=2012-01-30 }}

== Vidi takođe ==
* [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;

{{commonscat|1989}}

[[Kategorija:20. vijek|81989]]</text>
      <sha1>s3sirqr8k2bl6s0c5rwob2j8vlyb1bt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1988.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12932</id>
    <revision>
      <id>42600913</id>
      <parentid>42592326</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:15:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42600913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74501" sha1="ta2iced9w1h710oddjflzn7sk0uzl99" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1988}}
__NOTOC__
Godina '''1988''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u petak]] (link pokazuje kalendar).

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1988''': &lt;br /&gt; [[1988#Januar/Siječanj|&lt;1&gt;]] • [[1988#Februar/Veljača|&lt;2&gt;]] • [[1988#Mart/Ožujak|&lt;3&gt;]] • [[1988#April/Travanj|&lt;4&gt;]] • [[1988#Maj/Svibanj|&lt;5&gt;]] • [[1988#Jun/Juni/Lipanj|&lt;6&gt;]] &lt;br /&gt; [[1988#Jul/Juli/Srpanj|&lt;7&gt;]] • [[1988#Avgust/August/Kolovoz|&lt;8&gt;]] • [[1988#Septembar/Rujan|&lt;9&gt;]] • [[1988#Oktobar/Listopad|&lt;10&gt;]] • [[1988#Novembar/Studeni|&lt;11&gt;]] • [[1988#Decembar/Prosinac|&lt;12&gt;]] &lt;br /&gt; [[1988#Rođenja|Rođenja]] • [[1988#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - SFRJ je nestalna članica [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] 1988-89.
* [[2. 1.]] - Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD, na snazi od sledeće godine (Meksiko se pridružuje 1994, → [[NAFTA]])
* 4. 1. - Dio konstrukcije mosta na Poljičkoj ulici u Splitu se odvojio od potpornih stupova i srušio nekoliko centimetara ispred autobusa koji je stajao na stanici usmrtivši troje prolaznika.&lt;ref&gt;https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/190161/krivac-za-smrt-troje-mladih-splicana-i-dalje-mirno-seta-gradom&lt;/ref&gt;
* [[3. 1.]] - [[Slobodan Milošević]] lakše povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Šimanovaca.
* [[6. 1.]] - [[Srećko Badurina]] posvećen u Rimu za [[Šibenska biskupija|šibenskog biskupa]] (do 1996).
* [[7. 1.]] - Predsedništvo [[SR Srbija|SR Srbije]] pokrenulo inicijativu za promenu ustava Srbije.
* 7 - [[8. 1.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]] - [[Bitka za brdo 3234]], sovjetski padobranci se odbranili od mnogobrojnijih mudžahedina u provinciji [[Paktijska pokrajina|Paktija]].
* [[8. 1.]] - Završena i treća jedinica [[nuklearna elektrana Palo Verde|nuklearke Palo Verde]] u Arizoni - sa 32.340 GWh neto proizvodnje (2017), najveća elektrana u SAD.
* [[9. 1.]] - Jak zemljotres kod [[Tirana|Tirane]], osetio se u delovima Jugoslavije.
* [[10. 1.]] - Okončana je [[operacija Magistral]], [[Opsada Kosta|Opkoljeni Host]] je deblokiran ali kada se vojska povukla krajem meseca, mudžahedini su nastavili opsadu.
* [[11. 1.]] - [[Prva Intifada]]: štrajk palestinskih trgovaca u gradovima, barikade u selima, značajna izraelska represija.
* [[13. 1.]] - Umro predsednik Republike Kine/[[Tajvan]]a [[Chiang Ching-kuo]], nasleđuje potpredsednik [[Lee Teng-hui]] (do 2000).
* januar - Nakon 16 meseci lutanja, teretni brod ''Khian Sea'' izručio 4.000 tona toksičnog otpada na [[Haiti]].
* januar - U SSSR se feljtonski objavljuje roman &quot;[[Doktor Živago]]&quot;.
* januar - [[Radio Slobodna Evropa]] feljtonizira knjigu &quot;Crveni horizonti&quot; prebega iz ''[[Securitate]]e'' gen. [[Ion Mihai Pacepa|Iona Mihaia Pacepe]]: rumunske ulice su navodno puste tokom emisija, a direktor programa [[Vlad Georgescu]] umire od raka kasnije tokom godine, navodno ozračen od tajne službe&lt;ref&gt;Ion Mihai Pacepa. [https://www.nationalreview.com/2006/11/kremlins-killing-ways-ion-mihai-pacepa/ The Kremlin’s Killing Ways]. nationalreview.com November 28, 2006&lt;/ref&gt;.
* [[16. 1.]] - Prva [[slaninijada]] u [[Kačarevo|Kačarevu]].
* 16. 1. - U [[Narodna Republika Bugarska|Bugarskoj]] osnovano Nezavisno društvo za zaštitu prava čoveka.
* 16. 1. - ''[[Carapintadas]]'': nova pobuna potpukovnika Alda Rica koji se protivi suđenjima za [[Prljavi rat]] u Argentini (još jedna slična u decembru).
* [[17. 1.]] - Ponovljeni izbori na [[Haiti]]ju, [[Leslie Manigat]] izabran uz odziv manji od 10%.
* [[27. 1.]] - Australija uvela prve [[plastične novčanice]] povodom 200-godišnjice naseljavanja.
* [[29. 1.]] - SFRJ i Italija potpisale memorandum o razumevanju, trogodišnji program saradnje i razvoja po kome će Italija dati 417 miliona dolara pomoći i kredita&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/01/29/Italy-to-give-Yugoslavia-economic-aid/2025570430800/ Italy to give Yugoslavia economic aid]. upi.com Archives Jan. 29, 1988&lt;/ref&gt;.
* 30 - 31. 1. - [[Mateja Svet]] pobedila u veleslalomu i slalomu na Kranjskoj gori.
* [[31. 1.]] - Nedeljnik &quot;Špigel&quot; objavljuje tekst telegrama koji bi doveo u vezu austrijskog predsednika [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] sa ratnim zločinima u Jugoslaviji, ali komisija istoričara koja se bavi njegovim slučajem ne može naći original telegrama.
* 31. 1. - U Jugoslaviji zabeležen 21 slučaj AIDS&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/02/12/The-number-of-AIDS-cases-reported-to-the-World/4849571640400/ The number of AIDS cases reported to the World...]. upi.com Archives Feb. 12, 1988&lt;/ref&gt;, u aprilu se pominje 34, u septembru 40.

=== Februar/Veljača ===
* [[4. 2.]] - [[Nikolaj Buharin]] rehabilitovan, kasnije tokom godine posmrtno vraćen u Akademiju nauka i partiju, tokom godine rehabilitovani još neki stari boljševici.
* [[5. 2.]] - Sud na Floridi optužio vojnog diktatora Paname [[Manuel Noriega|Manuela Noriegu]] za trgovinu drogom, SAD sledećeg meseca uvode sankcije (→ [[Invazija SAD na Panamu]] 1989/90).
* [[9. 2.]] - Velike poplave i klizišta u državi [[Rio de Janeiro (država)|Rio de Janeiro]], 300 mrtvih.
* [[10. 2.]] - Jugoslovenska komisija istoričara i eksperata izjavljuje da je telegram koji povezuje Valdhajma sa ratnim zločinima falsifikat&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/02/10/Yugoslav-panel-says-Waldheim-document-forged/8738571467600/ Yugoslav panel says Waldheim document forged]. upi.com Archives Feb. 10, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/02/26/Missing-cable-linked-to-evidence-against-Waldheim/8978572850000/ Missing cable linked to evidence against Waldheim]. upi.com Archives Feb. 26, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[12. 2.]] - Incident u Crnom moru: sovjetska fregata ''Bezzavetni'' namerno udarila u američku krstaricu ''USS Yorktown'' koji je tvrdila pravo nevinog prolaza kroz sovjetske vode.
* [[12. 2.]] i [[19. 2.]] - Brojevi 8 i 9 &quot;[[Mladina (časopis)|Mladine]]&quot;: uvodnik &quot;Mamula Go Home&quot; kritikuje prodaju oružja gladnoj Etiopiji, a sledeći broj izveštava o navodnoj upotrebi regruta za gradnju vile [[Branko Mamula|Branka Mamule]], saveznog sekretara narodne odbrane, u Opatiji.
* [[13.2.|13]] - [[28. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1988|Zimska olimpijada u Kalgariju]], medalje za [[Jugoslavija na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Jugoslaviju]]: [[Mateja Svet]] srebrna ([[alpsko skijanje]]), Muški tim u skijaškim skokovima - srebrna, [[Matjaž Debelak]] bronzana (pojedinačno [[skijaški skokovi]]).
* [[14. 2.]] - Požar u [[Biblioteka Ruske akademije nauka|Biblioteci Akademije nauka SSSR]] u Lenjingradu, uništeno između 300 i 400 hiljada knjiga od 12 miliona; 3,5 miliona jedinica je nakvašeno ali je većinom spašeno.
* februar-april - [[Iračko-iranski rat]]: peti i najjači &quot;Rat gradova&quot;, Iračani ispaljuju rakete na 37 iranskih gradova, a Iranci uzvraćaju.
* [[17. 2.]] - Eksplozija auto-bombe ispred banke u [[Oshakati]]ju na severu Namibije, 27 mrtvih, Južna Afrika i [[SWAPO]] se međusobno optužuju.
* [[19. 2.]] - Egipat traži od Jugoslavije izručenje [[Halid Abdel Naser|Halida Abdela Nasera]], sina pokojnog predsednika, pod optužbom da je finansirao grupu koja je napadala američko i izraelsko diplomatsko osoblje.
[[Datoteka:Artsakh Occupation Map.jpg|mini|250px|[[Rat za Nagorno-Karabah]] (1994)]]
* [[20. 2.]] - Regionalni sovjet [[Nagorno-Karabah]]a glasa za priključenje [[Jermenska Sovjetska Socijalistička Republika|Jermenskoj SSR]].
* [[21. 2.]] - Prikazana poslednja od 16 epizoda TV serije &quot;[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]&quot;.
* [[21. 2.]] i [[23. 2.]] - Dva [[Sami (šimpanza)|Samijeva]] spektakularna bekstva iz [[Beogradski zoološki vrt|beogradskog zoo-vrta]].
* [[22. 2.]] - [[Sukob u Askeranu]]: u [[Nagorno-Karabah]]u ubijena dva Azera - začetak [[rat za Nagorno-Karabah|rata u Nagorno-Karabahu]] između Jermena i Azerbejdžanaca; sledi mu [[Sumgaitski pogrom]] nad Jermenima [[27. 2.]].
* [[24. 2.]] - ''Hustler Magazine v. Falwell'' - [[Vrhovni sud SAD]] staje na stranu časopisa [[Hustler]], Prvi i Četrnaesti amandman sprečavaju naknadu za duševne boli zbog karikature, parodije ili satire koju razumna osoba ne bi protumačila kao stvarne.
* [[26. 2.]] - U Beogradu završen prvi skup ministara inostranih poslova balkanskih zemalja ([[Jugoslavija]], [[Albanija]], [[Bugarska]], [[Grčka]], [[Rumunija]], [[Turska]]), prvi takav susret od početka 2. svetskog rata. Inicijativa za zabranu [[nuklearno oružje|nuklearnog]] i [[kemijsko ratovanje|hemijskog oružja]] na Balkanu.
* [[27. 2.]] - [[JAT]]-ov avion [[Boeing 727-200]] iznajmljen turskoj avio-kompaniji udario u planinu na [[Kipar|Kipru]] - poginulo 7 članova jugoslovenske posade i 15 putnika.
* 27. 2. - Izraelac [[Mordechai Vanunu]] osuđen na 18 godina zatvora zbog otkrivanja nuklearnog programa te zemlje, od čega će 11 provesti u samici.

=== Mart/Ožujak ===
* [[3. 3.]] - [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunsko]] Nacionalno veće pokreće program [[Sistematizacija (Rumunija)|Sistematizacije]] koji podrazumeva da se do 2000. poruši polovina od 14.000 sela; hiljade etničkih Mađara beže u Mađarsku&lt;ref&gt;[https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1988/08/09/romania-a-modern-horror-story/ce70356e-5c52-4f29-bb71-b1a38db9d83c/ Romania a modern horror story]. washingtonpost.com Archive  By Jim Hoagl August 9, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nybooks.com/articles/1989/01/19/razing-romania/ Razing Romania]. nybooks.com January 19, 1989&lt;/ref&gt;.
* 3. 3. - Spajanjem Liberalne i Socijaldemokratske partije u Britaniji nastaju [[Liberalni demokrati (UK)|Liberalni demokrati]] (naziv od oktobra 1989), sledećeg jula lider postaje [[Paddy Ashdown]] (do 1999).
* [[6. 3.]] - Operacija Flavius: [[Special Air Service|SAS]]-ovci ubili trojicu pripadnika [[IRA]]-e na [[Gibraltar]]u - trebalo je da ih uhapse jer su pripremali bombu.
* [[8. 3.]] - Porodica Ovečkin, majka i 11-oro dece, otela avion kako bi pobegli iz SSSR - u napadu specijalaca poginula četiri taoca, petoro Ovečkinih izvršilo samoubistvo.
* [[13. 3.]] - Japanska ostrva [[Honshu]] i [[Hokkaidō]] povezana [[tunel Seikan|tunelom Seikan]], dužine 53,85&amp;nbsp;km, od čega 23,3 ispod mora.
* 13. 3. - Članak Nine Andrejeve &quot;Ne mogu se odreći principa&quot; u &quot;Sovjetskoj Rosiji&quot;: kritika Gorbačova i perestrojke - otkriveni konzervativni otpori promenama, strah liberala do odgovora u &quot;Pravdi&quot; 5. aprila.
* [[14. 3.]] - [[Mihail Gorbačov]] stigao u petodnevnu posetu Jugoslaviji (Beograd, Ljubljana, Dubrovnik), potpisan dokument o poštovanju &quot;jednakih prava i jednake sigurnosti&quot; svih država (nemešanje u unutrašnje stvari drugih država), poziva na ujedinjenu Evropu s manje naoružanja.
* mart - [[Iračko-iranski rat]]: iransko-kurdske ofanzive prema [[Sulejmanija (grad)|Sulejmaniji]] i brani Darbandikhan.
* [[16. 3.]] - [[Hapad otrovnim gasom na Halabdžu]], [[Sadam Husein|Sadamov]] genocidni napad na domaće [[Kurdi|Kurde]] u gradu koju su nedavno zauzeli Iranci.
* 16. 3. - [[Afera Iran-Contra]]: optuženi su potpukovnik [[Oliver North]] i kontraadmiral [[John Poindexter]].
* 16. 3. - Napad na groblju Milltown u Belfastu: militantni unionista napao pištoljem i bombama okupljene na sahrani trojice pripadnika IRA, ubijeno troje, šezdeset ranjenih.
* [[17. 3.]] - Operacija Golden Pheasant: američko pojačanje honduraskoj vojsci, nakon što su nikaragvanske trupe ušle u Honduras protiv kontraških pozicija.
* [[19. 3.]] - &quot;Ubistvo kaplara&quot; u Belfastu: dvojica britanskih kaplara ubijena nakon što su se uvezli u pogrebnu povorku ubijenih tri dana ranije.
[[Datoteka:McD Slavija, Beograd 2.JPG|mini|200px|[[McDonald's]] na Slaviji (2013)]]
* [[20. 3.]] - [[Eritrejski rat za nezavisnost]]: Eritrejci odneli važnu pobedu kod Afabeta.
* [[23. 3.]] - [[Angolski građanski rat]]: okončana sedmomesečna Bitka kod Cuito Cuanavalea - obe strane tvrde da su pobedile, levičari iz FAPLA imaju više mrtvih.
* 23. 3. - [[Nikaragva]]nska vlada i [[kontraši]] potpisali sporazum u Sapoi: primirje i neki ustupci kontrašima, sporazum propao posle nekoliko meseci&lt;ref name=&quot;StedmanRothchild2002&quot;&gt;{{cite book|author1=Stephen John Stedman|author2=Donald S. Rothchild|author3=Elizabeth M. Cousens|title=Ending Civil Wars: The Implementation of Peace Agreements|url=https://books.google.com/books?id=8Mj32gB7y3IC&amp;pg=PA362|year=2002|publisher=Lynne Rienner Publishers|isbn=978-1-58826-083-3|pages=362–}}&lt;/ref&gt;.
* [[24. 3.]] - U kooperaciji sa Genexom, otvoren restoran [[Mekdonalds]] na [[beograd]]skoj Slaviji, prvi u Jugoslaviji i nekoj socijalističkoj zemlji, stotine ljudi u redu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/03/24/Police-directed-traffic-and-kept-order-Thursday-in-front/1715575182800/ Police directed traffic and kept order Thursday in front...]. upi.com Archives March 24, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[25. 3.]] - [[Demonstracija svećama u Bratislavi]] - prva javna demonstracija u Čehoslovačkoj od 1969.
* [[29. 3.]] - U Parizu ubijena aktivistkinja [[Afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]] [[Dulcie September]].
* 29. 3. - Sednice nekih odbora Skupštine SFRJ o napadima na JNA i SDB: liče na &quot;kontrarevoluciju&quot;, &quot;eskaliraju&quot;, &quot;specijalni rat&quot;.
* [[30. 3.]] - U Mađarskoj osnovan [[Fidesz]] (Savez mladih demokrata), u početku liberalna partija.

=== April/Travanj ===
* [[7. 4.]] - Umro [[Hamdija Pozderac]], bivši potpredsednik Jugoslavije.
* [[10. 4.]] - Eksplozija skladišta oružja u kampu Ojhri kod [[Rawalpindi]]ja u Pakistanu, 93 mrtvih.
* 10. 4. - Između japanskih ostrva [[Šikoku]] i [[Honshu]] otvoren [[Veliki most Seto]], niz od šest mostova i pet vijadukata dužine 13,1&amp;nbsp;km.
* [[11. 4.]] - [[60. dodjela Oscara]]: najbolji film je &quot;[[The Last Emperor|Posljednji kineski car]]&quot;, ukupno devet nagrada od isto toliko nominacija; ''[[Moonstruck]]'' tri nagrade od šest nominacija.
* [[14. 4.]] - [[Rat u Avganistanu (sovjetska invazija)|Rat u Avganistanu]]: [[Ženevski sporazum (1988)|Ženevski sporazum]] između [[Demokratska Republika Afganistan|afganistanske vlade]] i [[Pakistan]]a, uz SAD i SSSR kao garantore - određeno povlačenje sovjetskih trupa do februara 1989, zabranjeno slanje oružja ali obe strane to krše.
* 14. 4. - [[Operacija Earnest Will]]: američka fregata ''USS Samuel B. Roberts (FFG-58)'' naletela na minu u Persijskom zalivu.
* april - Militanti na čelu sa [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljom]] prekinuli beogradsko predavanje ekonomiste [[Branko Horvat|Branka Horvata]], zbog njegovih stavova o kosovskom pitanju&lt;ref name=&quot;Dragović-Soso2002&quot;&gt;{{cite book|author=Jasna Dragović-Soso|title=Saviours of the Nation?: Serbia's Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism|url=http://books.google.com/books?id=ruiZyNgIII8C|date=January 2002|publisher=C. Hurst &amp; Co. Publishers|isbn=978-1-85065-457-5|page=158}}&lt;/ref&gt;. (?)
* [[16. 4.]] - U Tunisu ubijen [[Abu Džihad]], komandant vojnog krila [[Fatah]]a - [[Izrael]] ga optuživao za eskalaciju nasilja u [[Prva Intifada|Prvoj Intifadi]].
* 16. 4. - [[Crvene brigade]] u Italiji ubile senatora Ruffillija, savetnika premijera de Mite.
* [[17. 4.]] - Operacija Ramadan Mubarak ili Druga bitka za Fao: Iračani proterali Irance sa poluostrva u [[Šat al-Arab]]u uz pomoć hemijskog oružja. To je prva od pet Operacija Tawakalna ala Allah (Verovali smo u Boga), uspešnih iračkih ofanziva do jula.
* [[18. 4.]] - [[Operacija Praying Mantis]], odmazda za štetu na na Samuel B. Robertsu: američka mornarica potopila pet iranskih plovila uz 56 ubijenih i uništila dve naftne platforme.
* [[22. 4.]] - Sporazum Jugoslavije i komiteta banaka-kreditora kojim je obuhvaćeno 6,5 milijardi dolara dugova bankama (reprogram u vidu 18-godišnjeg kredita sa grejs periodom od 6 godina na glavnicu).
* 22. 4. - 5. 5. - Talačka kriza na francuskoj [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]], nacionalisti ubili četiri žandarma.
* [[24. 4.]] - Tuča na rukometnoj utakmici Pelister - Metaloplastika u Bitolju.
* [[25. 4.]] - Počinju [[Poljski štrajkovi 1988.|prolećni štrajkovi]] i demonstracije u [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] - za desetak dana su ugušeni intervencijom snaga reda.
* 25. 4. - [[Ivan Demjanjuk]] prvi put osuđen u Izraelu za [[holokaust]] - na smrt, ali vrhovni sud će ukinuti presudu.
* [[26. 4.]] - U Beogradu ustanovljena književna [[Nagrada Meša Selimović (Srbija)|nagrada &quot;Meša Selimović&quot;]], prvi dobitnici [[Dubravka Ugrešić]] (&quot;Forsiranje romana rijeke&quot;) i [[Milorad Pavić]] (&quot;Predeo slikan čajem&quot;).
* [[28. 4.]] - Aloha Airlines Flight 243 uspeo da sleti na Havajima nakon što mu je otpalo nekoliko metara trupa.
* [[30. 4.]] - [[Pesma Evrovizije 1988.|Pesma Evrovizije]] u Dablinu: pobeđuje [[Celine Dion]] za Švajcarsku, [[Srebrna krila]] (&quot;Mangup&quot;) šesti.
* april-maj - [[Libanski građanski rat]]: sukob između [[Hezbolah]]a i pokreta [[Amal]] u [[Bejrut]]u, Hezbolah zauzima 80% šiitskih područja grada.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Predsednik Predsedništva Lazar Mojsov otvorio Staru [[Budva|Budvu]], koja se obnavljala od potresa [[1979]].
* 1. 5. - [[InterCity-Express]] postigao brzinski rekord na specijalnoj deonici između Fulde i Würzburga, 406,9&amp;nbsp;km/h.
* [[4. 5.]] - [[Katastrofa PEPCON]] - ogromna eksplozija u fabrici raketnog goriva u [[Henderson, Nevada]].
* [[7. 5.]] (ili 8. 5.?) - Održan prvi [[Beogradski maraton]] - pobednici Rifat Zilkić i Radisavka Račić (23&amp;nbsp;km).
* [[8. 5.]] - Osnovan Demokratski savez, prva opoziciona partija u SSSR.
* [[10. 5.]] - [[Afera Agrokomerc]]: pročitana optužnica protiv [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] , [[Hakija Pozderac|Hakije Pozderca]] i još 23&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/10/Officials-indicted-in-Yugoslavian-financial-scandal/1336579240000/ Officials indicted in Yugoslavian financial scandal]. upi.com Archives May 10, 1988&lt;/ref&gt; - menice bez pokrića u vrednosti od milijardu dolara, pominje se mogućnost smrtne kazne.
* 10. 5. - Štrajkuje 3.000 radnika prištinske građevinske firme &quot;Ramiz Sadiku&quot;, traže se martovska i aprilska plata i povišica od 100%.
* 10. 5. - Zaplenjen ceo tiraž &quot;Mladine&quot; zbog članka &quot;Noć dugih noževa&quot;, koji je najavljivao hapšenja u Sloveniji.
* [[11. 5.]] - [[FK Borac Banja Luka]] osvojio [[Kup Maršala Tita]] (jedini drugoligaš koji je to uspeo).
* [[13. 5.]] - [[Vijetnam]]ski politbiro usvojio rezoluciju br. 13 o inostranoj politici: proširiti odnose, okončati embargoe, privući strane investicije. U toku je povlačenje vijetnamskih trupa iz [[Narodna Republika Kampućija|Kampućije]].
* [[14. 5.]] - Savezna skupština podržala [[Savezno izvršno vijeće]] [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]], što otvara put za sporazum sa MMF&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/14/Parliament-voted-Saturday-to-support-the-economically-embattled-government/9159579585600/ Parliament voted Saturday to support the economically embattled government...]. upi.com Archives May 14, 1988&lt;/ref&gt;. Mikulić odbacuje pozive za ostavku iz Slovenije i Hrvatske zbog loše ekonomske situacije.
* [[15. 5.]] - [[Raif Dizdarević]] dolazi na čelo [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništva SFR Jugoslavije]] nakon [[Lazar Mojsov|Lazara Mojsova]]. 
* 15. 5. - [[TV Zagreb]] počinje emitirati eksperimentalni treći program, u Zagrebu i okolici.
* 15. 5. - Počinje povlačenje Sovjeta iz Afganistana.
* [[16. 5.]] - Rekonstrukcija Saveznog izvršnog veća, gen. [[Veljko Kadijević]] postaje savezni sekretar za narodnu odbranu nakon adm. [[Branko Mamula|Branka Mamule]] (do 1992). 
** SIV uvodi '''ograničenje uvećanja plata''', u skladu sa sporazumom sa MMF (stand-by kredit od 430 mil. dolara); prethodnog dana Skupština donela i zakon kojim se '''smanjuje javna potrošnja'''. Ovo izaziva nove štrajkove, npr. marš rudara iz Tuzle do Savezne skupštine krajem meseca&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/27/Communist-Party-seeks-way-out-of-Yugoslav-crisis/9215580708800/ Communist Party seeks way out of Yugoslav crisis]. upi.com Archives May 27, 1988&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:The Soviet Union 1988 CPA 5942 stamp (Perestroika (reformation). Worker. Industries and agriculture).jpg|mini|200px|Propagandna markica za [[Perestrojka|Perestrojku]]]]
* maj - [[Perestrojka]]: stupa na snagu Zakon o kooperativama, prvi put od [[Nova ekonomska politika|Nove ekonomske politike]] 1920-tih dozvoljeno privatno vlasništvo u preduzećima.
* maj - Gilgitski masakr: ugušena pobuna šiita na severu Pakistana, u čemu je učestvovala i oružana grupa na čelu sa [[Osama bin Laden|Osamom bin Ladenom]].
* svibanj - U Zagrebu otvorena Vojna bolnica, kasnija [[Klinička bolnica Dubrava]].
* [[22. 5.]] - [[János Kádár]] se povukao sa čela Mađarske radničke socijalističke partije, sledi [[Károly Grósz]] (do 1989). [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] je u ekonomskim problemima, ove godine je olakšano putovanje na zapad.
* [[24. 5.]] - ''Section 28'': u Velikoj Britaniji zabranjena promocija homoseksualnosti - povučeno 2000. u Škotskoj i 2003. u Engleskoj i Velsu.
* [[25. 5.]] - U [[Beograd]]u održan poslednji [[Slet mladosti]] (poslednja štafeta nošena prethodne godine).
* 25. 5. - Skupština SR Srbije donela Zakon o zabrani pušenja u javnim i radnim prostorijama.
* [[26. 5.]] - Predsedništvo SFRJ demantuje pisanje &quot;Mladine&quot; da je vojska planirala puč i hapšenje nekih intelektualaca u SR Sloveniji prošlog marta.
* [[27. 5.]] - Somalilandski rat za nezavisnost: gerila pokreće Hargeisa-Buraosku ofanzivu - [[Burao]] pada danas a [[Hargeisa]] do 1. juna. Vladine trupe vrše masovnu pljačku i ubijanje, oba grada su razorena u artiljerijskom i avionskom bombardovanju vlade.
* [[28. 5.]] - SIV najavljuje ostatak paketa mera: kontrola plata, uklanjanje kontrole sa nekih uvoznih artikala i većine cena (što izaziva nezadovoljstvo radnika) - ovo je uslov da [[MMF]] reprogramira dugove i dâ nove kredite. Dinar devalviran 23,9%&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/28/Yugoslavia-introduces-sweeping-economic-reforms/8854580795200/ Yugoslavia introduces sweeping economic reforms]. upi.com Archives May 28, 1988&lt;/ref&gt; (srednji kurs USD 1.922,75 din; DEM 1.129,4); struja skuplja 31%, benzin 32%.
* [[29.5.|29]] - [[31. 5.]] - Konferencija SKJ: kritika rukovodstva jer ekonomska kriza podriva autoritet partije (zaduženost 21 mlrd. dolara, inflacija 170%, nezaposlenost 15%, životni standard pao 40% od 1980). CK SKJ dobio ovlašćenje da sazove vanredni kongres i zameni rukovodstvo ako se ekonomske reforme ne sprovedu brzo&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/31/The-ruling-Communist-Party-Central-Committee-received-authorization-Tuesday/7841581054400/ The ruling Communist Party Central Committee received authorization Tuesday...]. upi.com Archives May 31, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[29. 5.]] - [[3. 6.]] - [[Moskovski samit (1988)|Moskovski samit]]: Gorbačov i Regan finalizuju [[Ugovor o nuklearnim snagama prelaznog dometa]] (INF); Regan se 31. 5. obraća studentima.
[[Datoteka:EPP Summit March 2011 Jansa.jpg|mini|200px|[[Janez Janša]] (2011)]]
* [[31. 5.]] - [[Janez Janša]], član predsedništva Socijalističke omladine u Sloveniji i saradnik &quot;[[Mladina|Mladine]]&quot;, pritvoren u Ljubljani pod optužbom &quot;odavanja vojne tajne&quot;, kao i zastavnik Ivan Borštner. Novinar David Tasić uhapšen 4. juna, svi su predati vojnom sudu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - SIV podneo Skupštini paket &quot;radikalnih&quot; protržišnih mera (slobodne cene, profitni motiv, akcije, likvidiranje preduzeća u stečaju).
* [[3. 6.]] - Štrajk u pamučnoj industriji &quot;Đuro Salaj&quot; u Mostaru protiv vladinog dekreta o ograničenju plata.
* [[4. 6.]] - [[Arzamas]]ka železnička katastrofa: eksplodirala tri vagona sa 120 tona eksplozivnih materija, 91 poginuli.
* [[6. 6.]] - Predsedništvo SK Slovenije traži od vojnog suda da opravda optužbe protiv uhapšene trojice.
* [[10. 6.]] - &quot;[[Pevajuća revolucija]]&quot;, masovne pevačke demonstracije u [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonskoj SSR]].
* [[11. 6.]] - Na Wembleyju održan veliki koncert povodom predstojećeg 70. rođendana [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]].
* 11. 6. - Operacija Mount Hope III: Amerikanci pokupili u Čadu helikopter sovjetske izrade [[Mil Mi-24]], zaostao iz konflikta sa Libijom.
* [[12. 6.]] - Završeno Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu: Crvena Zvezda poen ispred Partizana, u Kup UEFA idu još Velež i Dinamo (Zg).
* 12. 6. - [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1988]] na kojima pobjedu odnosi lijevi blok na čelu sa [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalistima]] i preuzima vladu od [[Okupljanje za republiku|desnice]], okončavši tako kohabitaciju predsjednika [[François Mitterrand|Mitteranda]] i premijera [[Jacques Chirac|Chiraca]].
* 12. 6. - Vrhunac proslave [[1000-godišnjica krštenja Rusije|1000-godišnjice krštenja Rusije]] (→ [[Krštenje Rusije]]).
* 13 - 16. 6. - Očajnički iranski kontranapad - početni prodori odbijeni.
* [[14. 6.]] - Počinje mali požar u [[Yellowstone]]-u koji će do jeseni sagoreti 3.000 kv.km (36%) parka.
* [[jun]] - U intervjuu [[NIN]]-u Milošević poziva na slogu svih nacionalnih snaga, &quot;Srbija mora da se... konstituiše kao država, odnosno kao republika, bez obzira na specifičnosti, na način na koji su to druge republike u Jugoslaviji&quot;.
* jun - Samit [[Arapska liga|Arapske lige]] u Alžiru, odlučeno da se finansijski pomaže Prva intifada.
* [[16. 6.]] - Demonstracije u Budimpešti povodom 30-godišnjice pogubljenja [[Imre Nagy]]a, policija pretukla stotinak ljudi i uhapsila 19.
* [[17. 6.]] - Demonstracije radnika &quot;Zmaja&quot; pred zgradom Skupštine SFRJ. Taj prvobitno socijalni protest, kao i mnogi masovni protesti koji su usledili, predstavljao je uvod u &quot;događanje naroda&quot;.
* [[18. 6.]] - Operacija Četrdeset zvezda: iračke snage i [[Narodni mudžahedini Irana]] zauzeli Mehran.
* [[20. 6.]] - Festival [[Ilidža]] - najuspešniji debitant [[Svetlana Ceca Ražnatović|Svetlana Veličković]], sa pesmom &quot;Ja sam cvetak zanovetak&quot;.
* 20. 6. - Vojni udar na Haitiju: odgovor komandanta vojske i bivšeg šefa države [[Henri Namphy|Henrija Namphyja]] na pokušaj predsednika [[Leslie Manigat|Manigata]] da ga smeni.
* [[21. 6.]] - U [[Ljubljana|Ljubljani]] veliki miting podrške uhapšenoj [[Ljubljanska četvorica|trojici]] (Janša, Borštner, Tasić, kao i Zavrl - optužnica podignuta 30. juna). Istog dana počinje štrajk radnika mariborskog TAM-a&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/06/23/About-10000-strike-over-wage-freeze/2065583041600/ About 10,000 strike over wage freeze]. upi.com Archives June 23, 1988&lt;/ref&gt;, traže 50% povišice, u jednom trenutku su blokirali međunarodnu prugu. JNA tvrdi da se uvećalo neprijateljstvo prema njenom osoblju u Sloveniji&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/06/23/Local-officials-defend-anti-state-protests/9164583041600/ Local officials defend anti-state protests]. upi.com Archives June 23, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[22. 6.]] - Prikazan film ''[[Who Framed Roger Rabbit]]''.
* [[25. 6.]] - Okončan [[UEFA Euro 1988]] u Zapadnoj Nemačkoj: SSSR - Holandija 0:2.
* [[26. 6.]] - [[Airbus A320]]-111 pao na aeromitingu u Habsheimu.
* [[27. 6.]] - Sudar vozova na pariskoj Gare de Lyon, 56 mrtvih.
* [[28. 6.]] - Hanoverski samit [[Evropski savet|Evropskog saveta]] ponovo pokreće debatu o [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomskoj i monetarnoj uniji]], od Delorovog komiteta guvernera centralnih banaka zatraženo da predlože novi raspored koraka.
* [[30. 6.]] - [[Stipe Šuvar]] novi predsjednik Predsjedništva CK SKJ nakon [[Boško Krunić|Boška Krunića]] (protukandidat bio [[Ivica Račan]]).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Završena XIX konferencija [[KPSS]]: okončava se monopol partije u ekonomskim i drugim nepolitičkim pitanjima, najesen izmene ustava i izbornog sistema, biće osnovan Kongres narodnih deputata.
* 1. 7. - Uveden nemački indeks akcija [[DAX]].
[[Datoteka:Iran Air 655 Strait of hormuz 80.jpg|mini|200px|[[Iran Air let 655]]]]
* [[3. 7.]] - [[Iran Air let 655]]: američka krstarica [[USS Vincennes (CG-49)|USS ''Vincennes'']] oborila [[iran]]ski putnički avion, nakon što je pogrešno identifikovan kao lovac - poginulo 290 ljudi.
* 3. 7. - Završen drugi most preko [[Bosfor]]a, [[most Fatih Sultan Mehmet|Fatih Sultan Mehmet]], raspona 1.090 metara.
* [[4. 7.]] - Izdat je debitantski album [[Kylie Minogue]], ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' (godinu dana nakon debitantskog singla ''Locomotion'').
* [[6. 7.]] - Radnici iz Borova pred Saveznom skupštinom, deo upao u zgradu, traže duplo veće plate. Radnici varaždinskog &quot;Vartilena&quot; u Zagrebu.
* 6. 7. - Eksplozija gasne platforme ''Piper Alpha'' u Severnom moru, poginulo 165 radnika i dvojica na spasilačkom brodu.
* [[7. 7.]] - Sastanak [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć]] (SEV) u Pragu ističe cilj stvaranja integrisanog tržišta, uz više pažnje prema kapitalističkim zakonima ponude i potražnje - Rumunija protiv.
* [[9. 7.]] - U [[Novi Sad|Novom Sadu]] održan prvi miting u znak podrške srpskom državnom rukovodstvu: došlo je oko 1000 Srba sa Kosmeta kojima se pridružuje više desetina hiljada Novosađana. Do oktobra se u svim većim mestima Srbije, pod pokroviteljstvom Socijalističkog saveza, organizuju mitinzi podrške Srbima i Crnogorcima sa Kosova, kao i predsedniku CK [[SK Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]). Ova događanja nazvana su &quot;mitinzi istine&quot; ili &quot;mitinzi solidarnosti&quot;.
* 9. 7. - U &quot;[[Politika (novine)|Politici]]&quot; prvi put objavljena rubrika &quot;Odjeci i reagovanja&quot;&lt;ref&gt;[http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=304239 Govor naroda], vreme.rs&lt;/ref&gt;.
* [[11. 7.]] - [[Mihail Gorbačov]] stigao u šestodnevnu posetu Poljskoj.
* 11. 7. - Palestinski militanti napali grčki kruzer ''City of Poros'', ubijeno devet turista, ranije tokom dana na doku u Pireju eksplodirala auto-bomba s dvojicom putnika, možda namenjena brodu.
* [[12. 7.]] - Prikazan prvi film ''[[Die Hard]]''.
* jul - [[Dejan Savićević]] i [[Darko Pančev]] potpisali za [[FK Crvena Zvezda|&quot;Zvezdu&quot;]].
* jul - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja izneo Predlog za kritičko preispitivanje istorijske uloge [[Tito|Josipa Broza Tita]].
* 17. 7. - Prema &quot;Vjesnikovoj&quot; analizi, tokom 1987. i '88. nije bilo susreta fudbalske Velike četvorke bez sukoba navijača, što je naročito bilo izraženo između Crvene zvezde i Hajduka; rivalstvo postoji i između riječke &quot;Armade&quot; i Dinamovih [[Bad Blue Boys]]a.&lt;ref&gt;&quot;Od navijača Zvezde spasavaj se ko može!&quot;, Borba, 19. jul 1988, str. 9&lt;/ref&gt;
* [[18. 7.]] - Počelo suđenje Četvorici pred vojnim sudom u Ljubljani, pred zgradom su protesti. Dva dana kasnije, deo delegata slovenačke skupštine stoji minut tišine, protestujući zbog suđenja trojici novinara.
* [[19. 7.]] - Početak masovnih pogubljenja političkih zatvorenika u Iranu, uglavnom Narodnih mudžahedina ali i ostalih levičara - narednih meseci ubijeno najmanje 4.400 ljudi. Između ostalih, stavljeno na teret zameniku teheranskog tužitelja [[Ebrahim Raisi|Ebrahimu Raisiju]] (izabran za predsednika 2021).
* [[20. 7.]] - [[Michael Dukakis]] imenovan za kandidata [[Demokratska stranka SAD|Demokrata]] na predsedničkim izborima (jaki kandidati su bili i [[Jesse Jackson]] i [[Al Gore]]).
* 20. 7. - Rezolucija 598 poziva na primirje između Iraka i Irana - Iran je prihvata.
* [[23. 7.|23]] - [[30. 7.]] - 35. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Život sa stricem]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/35-pulski-filmski-festival/ 35. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211016111449/https://arhiv.pulafilmfestival.hr/35-pulski-filmski-festival/ |date=2021-10-16 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[25. 7.]] - Skupština Srbije usvojila Nacrt amandmana na Ustav SR Srbije. Iste večeri, CK SK Srbije oštro osudio &quot;autonomaško ponašanje vojvođanskih komunista&quot; i pozvao narod da masovno izađe na ulice i dâ podršku &quot;ugroženim Srbima sa Kosova&quot;.
* [[26. 7.|26.]] - [[30. 7.]] - Operacija Mersad (&quot;Zaseda&quot;) je poslednja velika operacija Iračko-iranskog rata, uspešan iranski kontranapad na Narodne mudžahedine. 
* [[27. 7.]] - Četvorica osuđena na zatvorske kazne u Ljubljani (na slobodi do pravosnažnosti), 10.000 okupljenih pred zgradom suda.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/07/27/A-military-court-Wednesday-sentenced-three-journalists-and-a/4603585979200/ A military court Wednesday sentenced three journalists and a...]. upi.com Archives July 27, 1988&lt;/ref&gt; Vrhovni vojni sud potvrdio u oktobru.
* [[28. 7.]] - Mošti kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] krenule iz Nove Ravanice kod [[Vrdnik]]a u njegovu zadužbinu [[manastir Ravanica|Ravanicu]] kod [[Ćuprija|Ćuprije]], (stižu [[9.9.|9. septembra]] [[1989]]).
* [[30. 7.]] - CK SKJ preti oštrijim merama na Kosovu, poziva na zaustavljanje iseljavanja Srba i Crnogoraca sa Kosova, neki traže smenu [[Boško Krunić|Boška Krunića]] i dr.
* [[31. 7.]] - [[Jordan]] se odriče pretenzija na [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[4. 8.]] - SFRJ: struja skuplja 40%, železnica 70, ulje 66%.
* [[8. 8.]] - [[Ustanak 8888]] u [[Burma|Burmi]] protiv socijalističko-vojne hunte u kome će stradati hiljade ljudi.
* 8. 8. - Predstavnici Angole, Južne Afrike i Kube dogovorili primirje.
* 8. 8. - [[Hip hop]] grupa N.W.A objavila album ''[[Straight Outta Compton]]'', proboj za ''[[gangsta rap]]''.
* [[10. 8.]] - Jugoslovenski general-major [[Slavko Jović]] postavljen za komandanta vojnih posmatrača u Iraku i Iranu (misija [[UNIIMOG]]).
* [[11. 8.]] - [[Osama bin Laden]], [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman al-Zawahiri|al-Zawahirijeva]] frakcija [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]] stvaraju [[Al-Kaida|Al-Kaidu]] (&quot;Osnova&quot;), savez bin Ladenovog novca i egipatske ekspertize.
* [[12. 8.]] - Prikazan film ''[[The Last Temptation of Christ]]'', neki hrišćani protestuju, u nekim zemljama će biti zabranjen.
* [[15. 8.]] - Počinju [[Poljski štrajkovi 1988.|letnji štrajkovi]] u [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]], masovniji od prolećnih
* avgust - [[Jarkko Oikarinen]] napravio u Finskoj protokol ''Internet Relay Chat'' ([[IRC]]), krajem godine se povezuje američka i skandinavska mreža.
* 16 - 18. 8. - Talačka kriza u Gladbecku: pljačka banke se pretvara u talačku krizu i jurnjavu po Nemačkoj i Holandiji.
* [[17. 8.]] - U avionskom udesu poginuo vojni predsednik [[Pakistan]]a [[Muhammad Zia-ul-Haq]], kao i načelnik generalštaba i američki ambasador u toj zemlji.
* [[18. 8.]] - Potpredsednik [[George H. W. Bush]] prihvata nominaciju Republikanske stranke i obećava: &quot;Čitajte mi s usana: nema novih poreza&quot; (što će ga progoniti u kampanji 1992.).
* [[20. 8.]] - Okončan [[Iračko-iranski rat]] - odneo milion života.
* [[20.8.|20]] - [[21. 8.]] - U [[Titograd]]u i [[Kolašin]]u masovni mitinzi solidarnosti sa Srbima i Crnogorcima na Kosovu - prvi takvi van Srbije, u Titogradu se skandira &quot;Hoćemo oružje&quot;.
* [[21. 8.]] - Nepalski zemljotres pogodio tu zemlju i severnu Indiju, najmanje 700 mrtvih.
* ca. 23. 8. - Stampedo u redu za hleb u Titovom [[Veles]]u, povređeno 20 osoba.
* [[26. 8.]] - [[Aung San Suu Kyi]] se obraća masi pred pagodom Shwedagon i postaje simbol borbe protiv burmanskog režima.
* 26. 8. - Iranski izbeglica [[Mehran Karimi Nasseri]] se &quot;zaglavio&quot; na aerodromu De Gaulle u Parizu do 2006.
* [[28. 8.]] - Nesreća na aero-mitingu u bazi [[Ramstein]] u Nemačkoj - tri aviona iz akro-grupe ''[[Frecce Tricolori]]'' se sudarila, jedan pao u masu, poginulo 75 ljudi.
* [[31. 8.]] - Autobus se sudario sa kamionom kod [[Jablanica|Jablanice]] i pao u jezero, poginula 32 putnika iz [[Paraćin]]a.
* 31. 8. - Sastanak [[Lech Wałęsa|Lecha Wałęse]] i ministr un. poslova gen. [[Czesław Kiszczak|Czesława Kiszczaka]]: štrajkovi će biti okončani a &quot;[[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]]&quot; će biti legalizovana.

=== Septembar/Rujan ===
* Krajem leta u Jugoslaviji uveden &quot;narodni hleb/kruh&quot;.
* septembar?&lt;ref&gt;[http://visoko.co.ba/belma-buljubasic-osvajanje-slobode-u-tamnom-vilajetu/63310/ Belma Buljubašić: Osvajanje slobode u “tamnom vilajetu”]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. visoko.co.ba&lt;/ref&gt; - [[Afera Neum]] dobija publicitet: partijski funkcioneri SR BiH su dobijali povoljne kredite za podizanje vikendica u [[Neum]]u.
* [[3. 9.]] - Veliki miting u [[Smederevo|Smederevu]], traži se ujedinjena Srbija.
[[Datoteka:50k-Yugoslav dinar-1988 05.jpg|mini|250px|Novčanica od 50.000 dinara (&quot;pet miliona&quot; starih)]]
* [[5. 9.]] - U opticaj ulazi novčanica od 50.000 (novih) [[jugoslovenski dinar|dinara]] (zelena, lik devojke i Dubrovnik), vredi oko 17,8 dolara, prosečna plata je 316.000 dinara.
* 5. 9. - Zajednička sednica predsedništava SR Srbije i CK SK Srbije o Kosovu: tamo je teror, treba prihvatiti poruke sa mitinga solidarnosti (srpsko rukovodstvo se pozicionira i kao vlast i kao opozicija &quot;birokratama&quot;&lt;ref&gt;Jović 2003, 423&lt;/ref&gt;).
* [[7. 9.]] - SKJ traži od Miloševića da zabrani mitinge, što on odbija&lt;ref name=&quot;PoliceSep131988&quot;&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/09/13/Police-reinforcements-sent-to-troubled-province/3989590126400/ Police reinforcements sent to troubled province]. upi.com Archives Sept. 13, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[11. 9.]] - Masakr u St. Jean Bosco na Haitiju: napad na parohiju [[Jean-Bertrand Aristide|Jean-Bertrand Aristida]], gine najmanje 13 ljudi, crkva izgorela a učesnici sledećeg dana prete novim napadima.
* 12 - [[14. 9.]] - Uragan Gilbert razara Jamajku i meksički Jukatan.
* [[13. 9.]] - Na Kosovo poslato još 270 milicionera zbog velikih tenzija (prošlog oktobra poslato 300); srpska deca iz Prekala bojkotovala školu jer ih Albanci maltretiraju&lt;ref name=&quot;PoliceSep131988&quot; /&gt;.
* [[14. 9.]] - Predsednik Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije gen. [[Petar Matić Dule]] dao ostavku nakon što je u medijima kritikovan kao separatista; ostavku podneo i sekretar gen. [[Dušan Pekić]] koji je bio s njim u sporu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/09/16/Demonstrations-plague-Yugoslavia/1845590385600/ Demonstrations plague Yugoslavia]. upi.com Archives Sept. 16, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[15. 9.]] - Miting radnika u beogradskoj Rakovici.
* [[16. 9.]] - Otkriven spomenik braniocima Beograda u Prvom svetskom ratu.
* [[17. 9.]] - [[2. 10.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] Održane [[XXIV. Olimpijske igre - Seul 1988.|XXIV. Olimpijske igre]] u [[Seul]]u. Poslednje [[Jugoslavija na Letnjim olimpijskim igrama 1988.|učešče SFR Jugoslavije]] na letnjim igrama, osvojeno 12 medalja: 3 zlatne ([[Jasna Šekarić]] i [[Goran Maksimović]] u streljaštvu i vaterpolisti), 4 srebrne i 5 bronzanih.
* [[18. 9.]] - Mitinzi solidarnosti na Cetinju i Nikšiću (gde je izvikivano &quot;Hoćemo Ruse&quot; ili možda &quot;Hoćemo gusle&quot;).
* 18. 9. - Još jedan vojni udar na Haitiju, doveden gen. [[Prosper Avril]] (do 1990).
* [[20. 9.]] - Govor [[Margaret Thatcher]] u [[Brugge|Bruggu]] protiv evropske ekonomske i političke unije, protivi se totalnom ukidanju kontrole na granicama.
* [[22. 9.]] - Veliki miting u [[Kraljevo|Kraljevu]] - protiv &quot;socijalističke buržoazije&quot;, za solidarnost sa Srbima na Kosovu.
* 22. 9. - Istekao mandat predsjednika [[Libanon]]a [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], nasljednik ne može biti izabran do novembra 1989; [[Selim Hoss]] i [[Michel Aoun]] imaju suparničke administracije.
* [[23. 9.]] - Oko 10.000 srpskih i crnogorskih srednjoškolaca bojkotuje nastavu i protestuje u Prištini. &quot;Oslobođenje&quot; javlja da su četvorica vojnika Albanaca osuđeni za planiranje ubistva stražara i krađu oružja iz skladišta&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/09/23/Serbian-teenagers-demonstrate-in-Yugoslavia/9461590990400/ Serbian teenagers demonstrate in Yugoslavia]. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* 23. 9. - Kod [[Stratzing]]a u Austriji pronađena [[Venera iz Galgenberga]] stara 30.000 godina.
* [[24. 9.]] - [[Bogoljub Karić]], privatni preduzetnik iz [[Peć]]i, odlikovan [[Orden rada|Ordenom rada]] sa srebrnim vencem.
* 24. 9. - [[Ben Johnson (atletičar)|Ben Johnson]] postavlja svetski rekord na 100 metara sa 9,79 sekundi, ali tri dana kasnije je diskvalifikovan zbog dopinga.
* [[24.9.|24]] - [[26. 9.]] - Veliki protesti oko sastanka Svetske banke i MMF-a u Zapadnom Berlinu.
* [[26. 9.]] - [[Franc Šetinc]] i [[Boško Krunić]], članovi politbiroa SKJ, dali ostavku; Šetinc napada srpski nacionalizam i &quot;bezumlje koje nas... gura u katastrofu...&quot;.
* [[28. 9.]] - Na Kosovu uhapšeno 42-oje osumnjičenih separatista koji su delili letke u kojima se pozivalo na pobunu.
* [[29. 9.]] - [[NASA]] nastavlja sa letovima [[Space Shuttle]]-a, prekinutim 1986. zbog tragedije &quot;Čelendžera&quot;.
* [[30. 9.]] - Dr. Josip Sokolić izveo prvu transplantaciju srca u Zagrebu.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Andrej Gromiko]] se povlači s položaja predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, nastavlja [[Mihail Gorbačov]] (položaj ukinut sledeće godine). [[Vladimir Krjučkov]] novi šef [[KGB]] umesto [[Viktor Čebrikov|Viktora Čebrikova]] (do 1991).
* [[2. 10.]] - Zvanični početak proizvodnje [[Jugo Florida|Jugo Floride]].&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19881003|page:1 &quot;Borba&quot;, 3. okt. 1988]&lt;/ref&gt;
* [[4. 10.]] - Ispred savezne skupštine u Beogradu se okupili radnici iz [[Rakovica|Rakovice]], nezadovoljni platama - Slobodan Milošević im obećao ispunjenje zahteva, kao i izmene ustava Srbije te &quot;zaustavljanje kontrarevolucije na Kosovu&quot; (&quot;A sad svako na svoj radni zadatak!&quot;).
[[Datoteka:Novi Sad, Mihajla Pupina, budova vlády Vojvodiny večer.jpg|mini|&quot;Banovina&quot; u Novom Sadu]]
* [[5. 10.]] - Demonstranti iz Bačke Palanke dolaze u [[Novi Sad]], gde sa još nekoliko desetina hiljada ljudi traže ostavke pokrajinskih i lokalnih rukovodilaca (&quot;Srušićemo vladu u Novome Sadu&quot;); SK Srbije podržava demonstracije, optužuje vojvođansko rukovodstvo da je ohrabrilo albanski separatizam odbijanjem podrške mitinzima istine&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/10/05/Rally-shakes-local-Yugoslav-leaders/3812592027200/ Rally shakes local Yugoslav leaders]. upi.com Archives Oct. 5, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/10/06/Yugoslav-provincial-Communist-Party-leadership-quits-as-protesters-clash-with-police/6588592113600/ Yugoslav provincial Communist Party leadership quits as protesters clash with police]. upi.com Archives Oct. 6, 1988&lt;/ref&gt;. &quot;Banovina&quot; i rukovodioci tadašnje [[SAP Vojvodina|SAP Vojvodine]] su gađani jogurtom.
* 5. 10. - [[Brazil]] dobija demokratski [[Ustav Brazila|Ustav]].
* 5. 10. - [[Augusto Pinochet]] poražen na referendumu za još jedan mandat - odlazi s vlasti 1990.
* 5. 10. - Krvavi neredi u [[Alžir]]u protiv vladajuće [[Fronta narodnog oslobođenja (Alžir)|Fronte narodnog oslobođenja]] isprovocirani skokom cena; [[Chadli Bendjedid]] sutradan proglasio vanredno stanje; uvertira za reforme.
* [[6. 10.]] - &quot;[[Jogurt revolucija]]&quot;: sukob demonstranata i milicije, Milovan Šogorov i predsedništvo [[SK Vojvodine]] daju ostavku (protesti se nastavljaju i sutradan).
* [[7. 10.]] - [[Antibirokratska revolucija]] u [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]] započinje s masovnim radničkim demonstracijama čiji je cilj srušiti rukovodstvo [[SK Crne Gore]]; traže se veće plate i izražava podrška Miloševiću.
* [[8. 10.]] - Milicija razbija demonstracije oko crnogorske skupštine, kod Žute Grede bačen suzavac na radnike koji su dolazili iz Nikšića; savezna partija osuđuje &quot;nacionalističke snage&quot; koje koriste proteste za &quot;podrivanje ustavnog položaja&quot; ove republike.
* [[9. 10.]] - Radnici i studenti u Titogradu i Nikšiću štrajkuju zbog upotrebe sile prethodnog dana.
* 9. 10. - Predsednik predsedništva [[Raif Dizdarević]] se obratio naciji preko televizije, upozorava na mogućnost vanrednog stanja usred krize u kojoj se zemlja nalazi.
* 9. 10. - Predsedništvo CK SK Slovenije šalje pismo podrške P CK SK Crne Gore: šovinisti pokušavaju iskoristiti stihiju nezadovoljstva zbog stanja u zemlji. Slovensko rukovodstvo prvi put otvoreno kritizira srpske političare.&lt;ref&gt;Jović 2003, 425&lt;/ref&gt;
* 9. 10. - Dva vagona ekspresnog voza Skopje-Beograd iskočila iz šina u Lapovu, 33 mrtvih.
* [[11. 10.]] - CK SK Srbije osuđuje podršku koju je slovenački CK dao intervenciji milicije u Titogradu i odbacuje optužbe za nacionalizam.
* [[12. 10.]] - Izašao prvi broj hrvatskog časopisa za žene &quot;Mila&quot; (izlazi do 2005.).
* [[13. 10.]] - Crnogorski sekretar za unutrašnje poslove Lazar Đođić podneo ostavku (titogradski studenti štrajkuju glađu, pridružilo im se nekoliko stotina beogradskih kolega). Peticija radnika banjalučkog &quot;Rudija Čajavca&quot; zahteva hitne reforme i rešavanje kosovskog problema. Ivica Račan indirektno optužuje Miloševića da želi biti &quot;novi Tito&quot;.
* 13. 10. - Druga predizborna debata u SAD, Dukakis kaže da ne bi podržao smrtnu kaznu čak i ako bi njegova supruga bila žrtva - misli se da mu je to bio glavni razlog za neuspeh.
* [[14. 10.]] - Intervju predsednika predsedništva Slovenije [[Janez Stanovnik|Janeza Stanovnika]], u kome optužuje svog srpskog pandana Miloševića za staljinističke tendencije i nameru prevlasti u federaciji.
* 14. 10. - SIV najavljuje olakšavanje programa štednje.
* [[15. 10.]] - Milošević u intervjuu: biće ustavne krize ako Srbija ne dobije veću kontrolu nad pokrajinama&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/10/15/Serbian-Communist-Party-leader-Slobodan-Milosevic-said-in-an/1720592891200/ Serbian Communist Party leader Slobodan Milosevic said in an...]. upi.com Archives Oct. 15, 1988&lt;/ref&gt;.
* oktobar - [[Salvadorski građanski rat]]: izveštaj Amnesty International tvrdi da su odredi smrti oteli, mučili i ubili stotine osumnjičenih disidenata u proteklih 11 meseci.
* [[16. 10.]] - [[Milanko Renovica]] i [[Kolj Široka]], članovi predsedništva CK SKJ dali ostavke (prvi se dovodi u vezu sa &quot;nezakonitim dozvolama za građenje&quot;).
* [[17.10.|17]] - [[19. 10.]] - XVII (vanredna) sednica CK SKJ koja se trebala baviti krizom u zemlji, ali bez rezultata; na glasanju o poverenju predstavnik Srbije [[Dušan Čkrebić]] nije dobio dovoljan broj glasova (ponudio ostavku, ali Milošević to nije dozvolio); [[Vasil Tupurkovski]] prvi put koristi izraz &quot;[[neprincipijelna koalicija]]&quot;; [[Vinko Hafner]] preti prstom Miloševiću.
* [[19. 10.]] - U Ujedinjenom Kraljevstvu zabranjeno prenošenje intervjua sa pripadnicima [[IRA]]-e - [[BBC]] ovo zaobilazi angažovanjem glumaca.
* [[20. 10.]] - U [[škotska|škotskom]] gradu [[Kirkcaldy]]ju hrvatski politički emigrant [[Nikola Štedul]] preživljava atentat nakon koga je uhapšen njegov počinitelj, agent [[UDBA|SDB]] [[Vinko Sindičić]].
* 20. 10. - Oko 40.000 Srba protestuje u Kosovu Polju zbog glasa nepoverenja Dušanu Čkrebiću, učenici i studenti nastavljaju bojkot nastave.
* [[22. 10.]] - Savezna skupština odobrila ustavne amandmane - više tržišnih mehanizama, Srbija ima veću kontrolu na Kosovu (treba da ih odobre i republičke i pokrajinske skupštine).
* [[25. 10.]] - Predsjednik crnogorskog izvršnog vijeća [[Vuko Vukadinović]] daje ostavku nakon što pet članova vlade nije dobilo povjerenje u skupštini.
* [[27. 10.]] - Predsednik Regan odlučio da se zbog ugrađenih prislušnih uređaja sruši skoro završena nova ambasada u [[Moskva|Moskvi]].
* [[29. 10.]] - Masakr kod El Ampara u Venecueli, 14 ribara ubijeno jer su zamenjeni za gerilce.
* 29. 10. - U Japanu puštena konzola [[Sega Mega Drive]] (u Evropi od 1990).
* [[30. 10.]] - Prva intifada: autobus kod Jerihona napadnut Molotovljevim koktelima, stradalo pet Izraelaca.
* 30. 10. - [[Ayrton Senna]] dobio prvi od tri šampionata Formule 1.
* [[oktobar]] - Inflacija u Jugoslaviji 217%.
* jesen - Pokret imama u [[BiH]], povodom odnosa u [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]].

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - [[Morisov crv]] se smatra prvim [[kompjuterski crv|kompjuterskim crvom]].
* [[3. 11.]] - [[Sri Lanka]]nski [[Tamili]] pokušali puč na [[Maldivi]]ma ali sprečila ih indijska vojska.
* [[8. 11.]] - [[Predsjednički izbori u SAD 1988]] na kojima pobjeđuje [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] kandidat i tadašnji [[potpredsjednik SAD|potpredsjednik]] [[George H. W. Bush]] sa 426 elektorskih glasova prema 111 za [[Michael Dukakis|Dukakisa]] (40:10 u državama, 53,4:45,6% u glasovima).
* [[9. 11.]] - Prvi put se sastaje [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]].
* [[10. 11.]] - Američko vazduhoplovstvo priznalo postojanje aviona [[Lockheed F-117 Nighthawk]].
* 10. 11. - Predsednik Bundestaga Philipp Jenninger drži kontroverzan i loše oblikovan govor povodom 50-godišnjice [[Kristalna noć|Kristalne noći]], sutradan podnosi ostavku.
* [[13. 11.]] - Američki [[American Broadcasting Company|ABC]] prikazao prvu epizodu serije &quot;[[Rat i sećanje (serija)|Rat i sećanje]]&quot;, snimljenu 1986-87, nastavak &quot;[[Vetrovi rata (serija)|Vetrova rata]]&quot; iz 1983. Dvanaest epizoda je prikazano do maja 1989, tada je to bio najskuplji TV projekt. Nagrađena je ali i izgubila dosta novca - sa širenjem video uređaja i kablovske televizije dolazi do opadanja formata mini serije.
* [[15. 11.]] - Palestinska deklaracija nezavisnosti: [[PLO]] proglasio u Alžiru [[Država Palestina|Državu Palestinu]] uz pominjanje UN-ovog Plana o podeli iz 1947 i svih rezolucija od tada, što se smatra indirektnim priznanjem Izraela (→ [[Rešenje sa dve države]]). SFRJ sutradan priznaje Palestinu.
* 15. 11. - Prvi i poslednji let sovjetskog &quot;šatla&quot; [[Buran]].
* [[16. 11.]] - Na prvim slobodnim izborima u 10 godina, glasači u [[Pakistan]]u izabiru [[Benazir Bhutto]] za premijera. Time je postala prva žena u modernoj historiji muslimanskih zemalja koja je izabrana za ovako visoku funkciju.
* 16. 11. - Vrhovni Sovjet [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] usvojio Deklaraciju suverenosti, po kojoj su zakoni republike iznad zakona SSSR - prvi takav čin (ocenjeno neustavnim 26. 11.).
* [[17. 11.]] - Na sednici Pokrajinskog komiteta [[SK Kosova]], sa dužnosti predsednika Predsedništva PK SKK smenjena [[Kaćuša Jašari]], a [[Azem Vlasi]] razrešen članstva u tom telu.
* [[17.11.|17]] - [[21. 11.]] - Masovne demonstracije Albanaca u Prištini zbog smene Jašari i Vlasija, došli i rudari iz Trepče - najveća albanska okupljanja od 1981.
* [[18. 11.]] - Američki predsjednik [[Ronald Reagan]] potpisao zakon o smrtnoj kazni rasparčivačima droge.
* [[19. 11.]] - Masovni miting na [[beograd]]skom Ušću, milion ljudi iskazalo podršku tadašnjem srpskom rukovodstvu na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].
* [[22. 11.]] - Javnosti predstavljen prototip stelt bombardera [[B-2 Spirit]].
* [[23. 11.]] - Kosovska vlada zabranila javna okupljanja i grupna putovanja.
* [[25. 11.]] - [[Alija Izetbegović]] pušten iz zatvora posle pet godina.
* [[24. 11.]] - Prva epizoda ''[[Mystery Science Theater 3000]]''.
* [[25. 11.]] - Amandmani IX-XLVIII na [[Ustav SFRJ]]. Nema više predstavnika SKJ u Predsedništvu SFRJ, koje tako ima 8 članova. Ozvaničena himna &quot;[[Hej Sloveni]]&quot;. Više nezavisnosti za državne i privatne firme, pravo na štrajk, utrostručen zemljišni maksimum, mogućnost akcionarstva.
* [[26. 11.]] - U Berlinu prvi put dodeljene [[Evropske filmske nagrade]].
* [[27. 11.]] - Demonstracije Hrvata ispred jugoslovenskog konzulata u [[Sidnej]]u, jedan od tinejdžera koji su pokušali da preskoče ogradu pogođen u vrat.
* [[29. 11.]] - [[Bangladeš]] i Zapadni Bengal u Indiji pogođeni ciklonom, 6.240 mrtvih.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Benazir bhutto 1988 cropped.jpg|mini|180px|[[Benazir Bhutto]]]]
* [[1. 12.]] - [[Bahrudin Bijedić]], generalni konzul SFRJ u Čikagu, Vinko Mir, šef njujorškog ogranka [[Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]], i još trojica optuženi u SAD za pranje novca (Bijedić i Mir oslobođeni optužbi sledećeg septembra); sumnjiče se i za špijunažu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/05/Espionage-hinted-in-money-laundering-case/4352597301200/ Espionage hinted in money-laundering case]. upi.com Archives Dec. 5, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/15/Indicted-Yugoslav-consul-general-target-of-spy-probe/1419598165200/ Indicted Yugoslav consul general target of spy probe]. upi.com Archives Dec. 15, 1988&lt;/ref&gt;.
* 1. 12. - Održan prvi [[Svetski dan borbe protiv side]].
* 1. 12. - Vrhovni sovjet SSSR sproveo amandmane na ustav i izbornu reformu, izbori za [[Kongres narodnih deputata SSSR]] sledećeg marta.
* 1. 12. - Počinje desetogodišnji Bugenvilski građanski rat za otcepljenje [[Otok Bougainville|otoka Bougainvilla]] od Papue Nove Gvineje.
* [[2. 12.]] - [[Australija|Australska]] vlada zatvorila jugoslovenski konzulat u Sidneju, jer nisu želeli predati policiji čuvara koji je ranio hrvatskog demonstranta pre pet dana.
* 2. 12. - [[Benazir Buto]] postala premijer [[Pakistan]]a, kao prva žena na čelu jedne [[islam]]ske zemlje (1988-90 i 1993-96).
* [[5. 12.]] - Kosovski PK odbio povratak Kaćuše Jašari i Azema Vlasija na položaje i ocenio da su novembarske demonstracije u Prištini bile spontane i nisu bile antijugoslovenske (podele između Albanaca i Srba u tom telu).
* [[5.12.|5]] - [[6. 12.]] - Štrajk u rudniku uglja u [[Labin]]u (traže bonus jer su ispunili godišnju kvotu), radnici iz obućarske industrije pred Saveznom skupštinom u Beogradu.
[[Datoteka:1988 Spitak earthquake - Collapse of Floors, Leninakan, Armenia.tif|mini|230px|Jermenski zemljotres]]
* [[7. 12.]] - Spitački zemljotres na severu [[Jermenska Sovjetska Socijalistička Republika|Jermenske SSR]], poginulo više od 25.000 ljudi, 12.000 je povrijeđeno, a pola miliona ostalo bez domova. Uništeno je deset odsto jermenske industrije.
* 7. 12. - Samit [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]]-[[Ronald Reagan|Reagan]]-[[George H. W. Bush|Bush]] na Governors Islandu kod New Yorka. Gorbačov u UN najavljuje smanjenje sovjetske vojske za 500.000 ljudi (10%) i povlačenje 10.000 tenkova, 8.500 artiljerijskih cevi i 800 borbenih aviona iz istočne Evrope i evropskog SSSR.
* [[9. 12.]] - Prvi let švedskog aviona [[JAS 39 Gripen]].
* [[11. 12.]] - Pao jugoslovenski vojni transportni avion koji je dopremao pomoć u Jermeniju, posada nastradala.
* [[12. 12.]] - Otvoren Muzej zvuka u Beogradu.
* [[14. 12.]] - Proradio [[TAT-8]], prvi transatlantski telefonski kabl sa [[Optičko vlakno|optičkim vlaknima]].
* [[16. 12.]] - Prikazan ''[[Rain Man]]'', najunosniji film iz ove godine u SAD, dobitnik četiri Oskara.
* [[18. 12.]] - U Poljskoj osnovan [[Građanski komitet &quot;Solidarnost&quot;]] - put prema [[Okrugli stol (Poljska)|Okruglom stolu]] u februaru.
* [[19. 12.]] - Fudbaler [[Miodrag Belodedić]] legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, gde zatim i ostaje - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora&lt;ref&gt;[http://jurnalul.ro/scinteia/special/viata-de-fotbalist-belodedici-a-ramas-in-iugoslavia-318175.html Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!]. jurnalul.ro&lt;/ref&gt;.
* [[20. 12.]] - &quot;Imigranti iz Jugoslavije&quot; ukrali na njujorškoj Petoj aveniji dijamante vredne 700.000 dolara (ekvivalent 1,4 miliona iz 2016) - uhapšeni kasnije tokom dana, dok su pregledali plen i pili šampanjac&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/20/Suspects-arrested-in-diamond-heist/2519598597200/ Suspects arrested in diamond heist]. upi.com Archives Dec. 20, 1988&lt;/ref&gt;.
* 20. 12. - U Beču potpisana [[Konvencija Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci]] (na snazi od 1990).
[[Datoteka:Boeing 747-121, Pan American World Airways - Pan Am AN0076297.jpg|mini|220px|Nastradali Pan Amov avion]]
* [[21. 12.]] - '''Eksplodirao [[Pan Am]]-ov avion iznad [[Lokerbi]]ja''' u Škotskoj - 259 mrtvih iz aviona i 11 iz naselja -  za teroristički akt je optužena Libija.
* [[22. 12.]] - U sarajevskoj &quot;[[Skenderija|Skenderiji]]&quot; prikazan &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;.
* 22. 12. - Potpisani Njujorški sporazumi između Kube, Angole i Južne Afrike kojim se strane trupe povlače iz Angole i omogućava nezavisnost [[Namibija|Namibije]] 1990. Rezolucijom SB UN osnovana Verifikaciona misija UN za Angolu (tamošnji [[Angolski građanski rat|građanski rat]] se nastavlja).
* 22. 12. - Ubijen [[Chico Mendes]], brazilski sindikalista i ekologista.
* [[28. 12.]] - Savezna skupština odbila prihvatiti zakon potreban za nastavak podrške MMF-a Jugoslaviji - povod za ostavku vlade.
* [[29. 12.|29.]] i 30. 12. - Savezna skupština usvojila Zakon o preduzećima (stupa na snagu 1. januara)&lt;ref&gt;Službeni list SFRJ 77/88, → [http://bpp.uzzpro.gov.rs/Register.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 Baza pravnih propisa] bpp.uzzpro.gov.rs&lt;/ref&gt; - osnova [[Markovićeva privatizacija|Markovićeve privatizacije]]. Sutradan usvojen i Zakon o stranim ulaganjima.
* [[30. 12.]] - Predsednik [[SIV]]-a [[Branko Mikulić]] dao ostavku, ne želeći da prihvata odgovornost za nagomilane ekonomske probleme (inflacija 250% itd.) - prvi pad jugoslovenske vlade od [[1939]].

=== Kroz godinu ===
* Prosečna radnička plata u Jugoslaviji 116 dolara&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1988/10/05/world/irate-yugoslavs-march-on-parliament.html?scp=54&amp;sq=Yugoslavia&amp;st=nyt Irate Yugoslavs March on Parliament], New York Times, Oct. 4, 1988&lt;/ref&gt; (ekvivalent 238 dolara iz 2017. prema [http://www.bls.gov/data/inflation_calculator.htm CPI Inflation Calculator] u SAD).
* Opozicioni pokreti cvetaju u istočnoj Evropi&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/13/Opposition-movements-bloom-in-East-Europe/8871597992400/ Opposition movements bloom in East Europe]. upi.com Archives Dec. 13, 1988&lt;/ref&gt;.
* Nastala Inicijativa za globalnu [[Eradikacija poliomijelitisa|eradikaciju poliomijelitisa]].
* Otkriven [[Gigantski magnetootpornički efekat]].
* [[Stephen Hawking]] objavio ''[[A Brief History of Time]]''.

== 1988. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo]]&quot; (TV Titograd); &quot;Ranjenik&quot;, &quot;Tragom ptice dodo&quot;, &quot;Zagubljen govor&quot; (TV Sarajevo); &quot;Četrdeset osma - Zavera i izdaja&quot;, &quot;Mala Nada&quot;, &quot;[[Portret Ilije Pevca]]&quot;, &quot;Roman o Londonu&quot;, &quot;Večernja zvona&quot; (TV Beograd).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;, &quot;[[Život sa stricem]]&quot;, &quot;[[Sokol ga nije volio]]&quot; &quot;[[Braća po materi]]&quot;, &quot;[[Zaboravljeni (film)|Zaboravljeni]]&quot;, &quot;[[Za sada bez dobrog naslova]]&quot;, &quot;[[Kuća pored pruge]]&quot;, &quot;[[Šta radiš večeras]]&quot;, &quot;[[Tako se kalio čelik]]&quot;, &quot;[[Vanbračna putovanja]]&quot;, &quot;[[Klopka (film iz 1988.)|Klopka]]&quot;, &quot;[[Čavka (film)|Čavka]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1988.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1988&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1988 on Discogs]. discogs.com (pristup. 17. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1988.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Bijelo dugme]]&lt;/small&gt;: &quot;Ćiribiribela&quot;; &lt;small&gt;[[Riblja čorba]]&lt;/small&gt;: &quot;Priča o ljubavi obično ugnjavi&quot;; &lt;small&gt;[[Parni valjak]]&lt;/small&gt;: &quot;Sjaj u očima&quot;; &lt;small&gt;[[Bajaga i instruktori]]&lt;/small&gt;: &quot;Prodavnica tajni&quot;; &lt;small&gt;[[Haustor]]&lt;/small&gt;: &quot;Tajni grad&quot;; &lt;small&gt;[[Električni orgazam]]&lt;/small&gt;: &quot;Letim, sanjam, dišem&quot;; &lt;small&gt;[[Partibrejkers]]&lt;/small&gt;: &quot;Partibrejkers II&quot;; &lt;small&gt;[[Prljavo kazalište]]&lt;/small&gt;: &quot;Zaustavite Zemlju&quot;; &lt;small&gt;[[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]&lt;/small&gt;: &quot;O Jesenjinu&quot;; &lt;small&gt;[[Đorđe Balašević]]&lt;/small&gt;: &quot;Panta rei&quot;; &lt;small&gt;[[Elvis J. Kurtović &amp; His Meteors]]&lt;/small&gt;: &quot;Čudesan svijet privatluka&quot;; &lt;small&gt;[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]&lt;/small&gt;: &quot;Ostani uz mene&quot;; &lt;small&gt;[[Crvena jabuka]]&lt;/small&gt;: &quot;Sanjati&quot;; &lt;small&gt;[[Galija (muzička grupa)|Galija]]&lt;/small&gt;: &quot;Daleko je Sunce&quot;; &lt;small&gt;[[Oktobar 1864]]&lt;/small&gt;: &quot;Igra bojama&quot;; &lt;small&gt;[[Yu grupa]]&lt;/small&gt;: &quot;Ima nade&quot;; &lt;small&gt;[[Valentino (sastav)|Valentino]]&lt;/small&gt;: &quot;No.4&quot;; &lt;small&gt;[[Rambo Amadeus]]&lt;/small&gt;: &quot;O tugo jesenja&quot;; &lt;small&gt;[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]&lt;/small&gt;: &quot;Ljudi i bogovi&quot;; &lt;small&gt;[[Tutti Frutti Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Stvari lagane&quot;; &lt;small&gt;[[Psihomodo pop]]&lt;/small&gt;: &quot;Godina zmaja&quot;; &lt;small&gt;[[Massimo Savić|Massimo]]&lt;/small&gt;: &quot;Riječi čarobne&quot;; &lt;small&gt;[[Snežana Mišković|Viktorija]]&lt;/small&gt;: &quot;Spavaćeš sam&quot;; &lt;small&gt;[[ITD Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Skidam te pogledom&quot;; &lt;small&gt;[[Kaliopi]]&lt;/small&gt;: &quot;Rođeni&quot;; &lt;small&gt;[[Slađana Milošević]]&lt;/small&gt;: &quot;Alexandra Slađana Milošević &amp; Darko Kraljić&quot;; &lt;small&gt;[[Zana (grupa)|Zana]]&lt;/small&gt;: &quot;Grupa Zana&quot;; &lt;small&gt;[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]&lt;/small&gt;: &quot;Kakva noć&quot;; &lt;small&gt;[[Heroji (grupa)|Heroji]]&lt;/small&gt;: &quot;88&quot;; &lt;small&gt;[[Fit]]&lt;/small&gt;: &quot;Uz Rijeku&quot;; &lt;small&gt;[[Griva (muzička grupa)|Griva]]&lt;/small&gt;: &quot;Što te tata pušta samu&quot;; &lt;small&gt;[[Boye (grupa)|Boye]]&lt;/small&gt;: &quot;Dosta! Dosta! Dosta!&quot;
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Ja te volim najviše na svijetu&quot;; &lt;small&gt;[[Magazin (grupa)|Magazin]]&lt;/small&gt;: &quot;Besane noći&quot;; &lt;small&gt;[[Boris Novković]]&lt;/small&gt;: &quot;Dok svira radio&quot;; &lt;small&gt;[[Novi fosili]]&lt;/small&gt;: &quot;Nebeske kočije&quot;; &lt;small&gt;[[Neda Ukraden]]&lt;/small&gt;: &quot;Posluži nas srećo&quot; i &quot;Ponoć je&quot;; &lt;small&gt;[[Meri Cetinić]]&lt;/small&gt;: &quot;Potraži me&quot;; &lt;small&gt;[[Oliver Dragojević]]&lt;/small&gt;: &quot;Svirajte noćas za moju dušu&quot;; &lt;small&gt;[[Vlado Kalember]]&lt;/small&gt;: &quot;Vino na usnama&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Nervozni Poštar]]&lt;/small&gt;: &quot;Nervozni Poštar&quot;; &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balada o nama&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Najlepši par&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Svetlana Veličković]] - Ceca&lt;/small&gt;: &quot;Cvetak zanovetak&quot;; &lt;small&gt;[[Boban Zdravković]]&lt;/small&gt;: &quot;Klinka&quot;; &lt;small&gt;[[Džej Ramadanovski]]&lt;/small&gt;: &quot;Ljubio sam nisam znao&quot; i &quot;Zar ja da ti brišem suze&quot;; &lt;small&gt;[[Mira Kosovka]]&lt;/small&gt;: &quot;Za šaku ljubavi&quot;; &lt;small&gt;Mikić, Perčević&lt;/small&gt;: &quot;Niko nema što Srbin imade&quot;.
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Ceca, Rambo Amadeus, [[Snežana Babić]] - Sneki, Psihomodo pop, Legende, Ruž, [[Mira Škorić]], Viktorija, Džej, Fit, [[Garavi sokak]], Boye, [[Marta Savić]], [[Instant Karma]]...
* Neka vozila uvedena 1988:
&lt;gallery&gt;
Fiat Tipo silver 5door.jpg|[[Fiat Tipo]] (Evropski auto godine '89)
1990 Opel Vectra GLS (19384050978).jpg|[[Opel Vectra]]
Volkswagen Passat sedan B3.jpg|[[Volkswagen Passat]] B3
1989 BMW 525i (E34) sedan (2015-11-13) 01.jpg |[[BMW E34]]
Renault 19 rear 20071126.jpg|[[Renault 19]]
1992-1994 Suzuki Vitara (SE416C Type2) JX softtop 01.jpg|[[Suzuki Vitara]]
Bundesarchiv Bild 183-1990-0404-423, Pkw Wartburg 1.3.jpg|[[Wartburg 1.3]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1988.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[5. 1.]] - [[Miroslav Raduljica]], srpski košarkaš
* [[13. 1.]] - [[Miloš Biković]], glumac
* [[15. 1.]] - [[Skrillex]], muzičar, DJ
* [[21. 1.]] - [[Ashton Eaton]], američki dekatlonac
* [[15. 2.]] - [[Rui Patrício]], portugalski golman 
* [[17. 2.]] - [[Natascha Kampusch]], austrijska djevojka, poznata po bijegu nakon osam godina zatočeništva
* [[20. 2.]] - [[Robyn Rihanna Fenty|Rihanna]], kraljica r'n'b glazbe sa Barbadosa
* [[29. 2.]] - [[Marko Marković (trubač)|Marko Marković]], trubač
* [[10. 3.]] - [[Ivan Rakitić]], nogometaš
* [[14. 3.]] - [[Sasha Grey]], erotski model, glumica
* [[16. 3.]] - [[Miloš Mićović]], model, pevač
* [[27. 3.]] - [[Ermin Zec]] , bosansko-hercegovački nogometaš
* 27. 3. - [[Jessie J]], kantautorka
* [[29. 3.]] - [[Bojana Drča]], odbojkašica

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] - [[Sandra Afrika]], pevačica
* [[9. 4.]] - [[Mate Selak]], hrvatski nogometaš
* [[10. 4.]] - [[Haley Joel Osment]], glumac 
* [[20. 4.]] - [[Nina Janković]], glumica
* [[5. 5.]] - [[Adele (pjevačica)]]
* [[8. 5.]] - [[Danijel Alibabić]], kantautor
* [[23. 5.]]? - [[Petar Strugar]], glumac
* [[29. 5.]] - [[Daria Kinzer]], hrvatska pjevačica
* [[1. 6.]] - [[Domagoj Duvnjak]], hrvatski rukometni reprezentativac
* [[7. 6.]] - [[Michael Cera]], glumac
* [[11. 6.]] - [[Claire Holt]], glumica
* [[20. 6.]] - [[Marco Graziani]], hrvatski violinist

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[14. 7.]] - [[Damir Martin]], veslač
* [[1. 8.]] - [[Nemanja Matić]], fudbaler 
* [[2. 8.]] - [[Valent Sinković]], veslač
* [[7. 8.]] - [[Anikka Albrite]], glumica
* [[11. 8.]] - [[Boris Malagurski]], proizvođač dokumentaraca
* [[12. 8.]] - [[Tyson Fury]], britanski bokser 
* [[21. 8.]] - [[Robert Lewandowski]], fudbaler
* [[23. 8.]] - [[Niki Leinso]], hrvatska glazbenica
* [[26. 8.]] - [[Tori Black]], glumica
* [[30. 8.]] - [[Ernests Gulbis]], letonski teniser
* [[3. 9.]] - [[Jérôme Boateng]], nemački fudbaler 
* [[4. 9.]] - [[Doris Pinčić]], glumica
* [[21. 9.]] - [[Bilawal Bhutto Zardari]], pakistanski političar, Benazirin sin
* [[23. 9.]] - [[Juan Martín del Potro]], argentinski teniser
* [[24. 9.]] - [[Monika Kiš]], model, glumica i voditeljica
* [[28. 9.]] - [[Danijela Grgić]], hrvatska atletičarka
* 28. 9. - [[Marin Čilić]], tenisač
* [[29. 9.]] - [[Anja Alač]], glumica

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Diego Costa]], španski fudbaler 
* [[20. 10.]] - [[Candice Swanepoel]], južnoafrički model
* [[2. 11.]] - [[Igor Karačić]], hrvatski rukometaš
* [[6. 11.]] - [[Emma Stone]], glumica
* 6. 11. - [[Conchita Wurst]], ''drag'' persona, pobednica Pjesme Evrovizije 2014.
* [[7. 11.]] - [[Tinie Tempah]], engleski reper
* [[15. 11.]] - [[B.o.B]], hip hop muzičar i producent
* [[20. 11.]] - [[Dušan Tadić]], fudbaler
* [[1. 12.]] - [[Armin Muzaferija]], pjevač
* 1. 12. - [[Manuel Štrlek]], hrvatski rukometaš
* [[5. 12.]] - [[Miralem Sulejmani]], srpski fudbaler
* [[17. 12.]] - [[David Rudisha]], kenijski atletičar
* 17. 12. - [[Filip Kasalica]], fudbaler
* [[27. 12.]] - [[Hayley Williams]], pjevačica ''Paramore''

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1988.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[4. 1.]] - [[Predrag Milošević]], kompozitor, dirigent, pedagog (* [[1904]])
* [[5. 1.]] - [[Pete Maravich]], košarkaš (* [[1947]])
* [[7. 1.]] - [[Venko Markovski]], makedonski pisac. (* [[1915]].)
* 7. 1. - [[Milan Srdoč]], glumac (* [[1920]])
* 7. 1. - [[Trevor Howard]], glumac (* [[1913]])
* [[9. 1.]] - [[Juraj Krnjević]], predratni hrvatski političar (* [[1895]])
* [[14. 1.]] - [[Georgij Maljenkov]], bivši premijer SSSR (* [[1902]])
* [[15. 1.]] - [[Seán MacBride]], lider IRA, nobelovac za mir (* [[1904]])
* [[16. 1.]] - [[Andrija Artuković]], ministar u NDH, ratni zločinac (* [[1899]])
* [[20. 1.]] - [[Philippe de Rothschild]], automobilista, dramaturg, uzgajivač vina (* [[1902]])
* [[25. 1.]] - [[Colleen Moore]], glumica (* [[1899]])
* [[28. 1.]] - [[Klaus Fuchs]], fizičar, špijun (* [[1911]])
* [[31. 1.]] - [[Nedeljko Gvozdenović]], srpski slikar (* [[1902]])
* [[1. 2.]] - [[Heather O'Rourke]], glumica (* [[1975]])
* [[5. 2.]] - [[Emeric Pressburger]], filmski producent (* [[1902]])
* [[6. 2.]] - [[Zvonimir Rogoz]], hrvatski glumac i redatelj (* [[1887]].)
* 6. 2. - [[Vladislav Todorović]] Šilja, slikar (* 1933)
* [[10. 2.]] - [[Krsto Popivoda]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1910]])
* [[15. 2.]] - [[Richard Feynman]], američki fizičar, nobelovac (* [[1918]]).

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[7. 3.]] - [[Divine]], američki glumac/ca (* [[1945]])
* [[9. 3.]] - [[Kurt Georg Kiesinger]], bivši kancelar Nemačke (* [[1904]])
* [[10. 3.]] - [[Andy Gibb]], kantautor, muzičar (* [[1958]])
* 10. 3. - [[Svetislav Glišović]], fudbaler, trener (* [[1913]])
* [[13. 3.]] - [[John Holmes]], američki pornografski glumac (* [[1944]].)
* [[22. 3.]] - [[Rudolf Matz]], hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* [[1901.]])
* [[24. 3.]] - [[Hamid Hadžibegić]], historičar, filolog (* [[1898]])
* [[7. 4.]] - [[Hamdija Pozderac]], bivši potpredsednik predsedništva SFRJ

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[8. 5.]] - [[Robert A. Heinlein]], američki SF pisac (* [[1907]])
* [[10. 5.]] - [[Mato Džaja]], bh. povjesničar književnosti (* [[1906]])
* [[11. 5.]] - [[Kim Philby]], britanski obaveštajac, špijun za Sovjete (* [[1912]])
* [[3. 6.]] - [[Anna Mahler]], vajarka (* [[1904]])
* [[11. 6.]] - [[Giuseppe Saragat]], bivši predsednik Italije (* [[1898]])
* [[18. 6.]] - [[Ivica Ivanac]], književnik, dramaturg (* [[1936]])
* [[16. 6.]] - [[Kim Milford]], kantautor (* [[1951]])
* [[25. 6.]] - [[Hillel Slovak]], gitarista ''Red Hot Chili Peppers'' (* [[1962]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[18. 7.]] - [[Nico]], kantautorka, manekenka, glumica (* [[1938]])
* [[25. 7.]] - [[Judith Barsi]], glumica, žrtva zločina (* [[1978]])
* [[27. 7.]] - [[Frank Zamboni]], pronalazač (* [[1901]])
* [[30. 7.]] - [[Raško Dimitrijević]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1898]])
* [[2. 8.]] - [[Nada Klaić]], hrvatska povjesničarka (* [[1920]].)
* 2. 8. - [[Raymond Carver]], pisac kratkih priča (* [[1938]])
* [[10. 8.]] - [[Arnulfo Arias]], bivši predsednik [[Panama|Paname]]. (* [[1901]])
* [[11. 8.]] - [[Anne Ramsey]], američka glumica (* [[1929]])
* 11. 8. - [[Ahmed Smajlović]], islamski učenjak, prevodilac (* [[1938]])
* [[12. 8.]] - [[Jean-Michel Basquiat]], američki umetnik (* [[1960]])
* [[13. 8.]] - [[Momčilo Novković]], viceadmiral JRM, narodni heroj (* [[1916]])
* [[14. 8.]] - [[Enzo Ferrari]], proizvođač automobila (* [[1898]])
* [[17. 8.]] - [[Muhammad Zia-ul-Haq]], predsednik Pakistana (* [[1924]])
* [[21. 8.]] - [[Ray Eames]], umetnik, dizajner (* [[1912]])
* [[22. 8.]] - [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac (* [[1927]])
* [[25. 8.]] - [[Milan Prelog]], povjesničar umjetnosti (* [[1919]])
* [[27. 8.]] - [[Milivoj Nikolajević]], slikar (* [[1912]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[1. 9.]] - [[Luis Alvarez]], fizičar, nobelovac (* [[1911]])
* [[5. 9.]] - [[Gert Fröbe]], glumac (* [[1913]])
* [[21. 9.]] - [[Rudi Alvađ]], bh. glumac (* [[1929]])
* [[23. 9.]] - [[Tibor Sekelj]], geograf, istraživač i putopisac (* [[1912]])
* [[26. 9.]] - [[Branko Zebec]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1929]].)
* [[28. 9.]] - [[Vicko Krstulović]], učesnik NOB, društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1905]])
* [[1. 10.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac (* [[1926]])
* 1. 10. - [[Aleksa Benigar]], slovensko-hrvatski svećenik (* [[1893]].)
* [[2. 10.]] - [[Alec Issigonis]], dizajner Mini Morrisa (* [[1906]])
* [[3. 10.]] - [[Franz Josef Strauss]], njemački političar iz CSU, premijer Bavarske (* [[1915]])
* [[4. 10.]] - [[Zlatko Grgić]], hrvatski autor crtanih filmova i karikatura
* [[9. 10.]] - [[Felix Wankel]], pronalazač tipa motora sa rotacionim klipom (* [[1902]])
* [[29. 10.]] - [[Dmitar Zaklan]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[31. 10.]] - [[George Uhlenbeck]], fizičar (* [[1900]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[12. 11.]] - [[Janika Balaž]], romski muzičar iz Novog Sada (* [[1925]])
* [[13. 11.]] - [[Milan Timotić]], predratni pevač (* [[1908]])
* [[19. 11.]] - [[Veljko Mandić]], glumac (* [[1924]])
* 19. 11. - [[Christina Onassis]], Aristotelova kćerka (* [[1950]])
* [[20. 11.]] - [[Ante Gabrić]], hrvatski katolički svećenik (* [[1915]].)
* [[27. 11.]] - [[John Carradine]], glumac (* [[1906]])
* [[28. 11.]] - [[Dragutin Dobričanin]] - Guta, srpski glumac (* [[1922]])
* [[30. 11.]] - [[Aleksandar Deroko]], srpski arhitekta (* [[1894]])
* [[6. 12.]] - [[Roy Orbison]], pevač (* [[1936]])
* [[16. 12.]] - [[Sylvester James|Sylvester]], disko muzičar (* [[1947]])
* [[22. 12.]] - [[Rexhai Surroi]], novinar, diplomat (* [[1929]])
* [[27. 12.]] - [[Hal Ashby]], filmski režiser (* [[1929]])

=== Kroz godinu ===
* [[Vlado Dijak]], pjesnik, tekstopisac (* 1925)
* [[Rešad Kadić]], književnik, novinar (* 1912)
* [[Selim Salihović]], sevdalija i sazlija (* 1910)
* [[Meho Meha Sefić]], slikar (* 1919)

== Nobelova nagrada za 1988. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Leon Max Lederman]], [[Melvin Schwartz]] i [[Jack Steinberger]] (za metod [[Neutrino|neutrinskog]] zraka i demonstraciju dubletske strukture [[lepton]]a putem otkrića [[Mionski neutrino|mionskog neutrina]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Johann Deisenhofer]], [[Robert Huber]] i [[Hartmut Michel]] (određenje trodimenzionalne strukture [[fotosintetski reakcioni centar|fotosintetskog reakcionog centra]], → [[:en:Photosynthetic reaction centre|en]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[James W. Black]], [[Gertrude B. Elion]] i [[George H. Hitchings]] (otkriće važnih principa u tretmanu lekovima)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Naguib Mahfouz]] (koji je, putem dela bogatih u nijansi - sad jasno realističan, sad evokativno dvosmislen - formirao arapsku narativnu umetnost koja važi za celo čovečanstvo)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Mirovne snage UN]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Maurice Allais]] (pionirski doprinos teoriji tržišta i efikasnom korišćenju resursa)

== Literatura ==
* [http://www.e-novine.com/feljton/27459-Priprema-odstrel.html Priprema za odstrel (1) (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612124143/http://www.e-novine.com/feljton/27459-Priprema-odstrel.html |date=2010-06-12 }}
* [https://www.znaci.org/00001/23_8.htm Besmislena Yu-ratovanja]

== Povezano ==
* [[Antibirokratska revolucija]]
* [[Kronologija raspada SFRJ]]

== Reference ==
{{reference|2}}

;Literatura
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003

== Vanjske veze ==
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-4-8.shtml Yugoslavia's &quot;Serbian Question&quot;]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Patrick Moore, Radio Free Europe (Open Society Archives)
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-4-22.shtml What Went Wrong in Yugoslavia: the Failure of the Self-Management Model]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Vladimir Sobell and Ljubo Siro, RFE-OSA

{{commonscat|1988}}

[[Kategorija:1988.]]</text>
      <sha1>ta2iced9w1h710oddjflzn7sk0uzl99</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HNK Segesta Sisak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21518</id>
    <revision>
      <id>42600927</id>
      <parentid>42242138</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T00:55:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30765-17</username>
        <id>355852</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ osvhežavanje</comment>
      <origin>42600927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9240" sha1="minsv4arkn0r61cv0f7j7zlxwm07s77" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = HNK Segesta Sisak
| slika              = 
| puno ime           = Hrvatski nogometni klub Segesta Sisak
| nadimak            = ''Stara dama''
| godina osnivanja   = [[1906.]]
| igralište          = [[Gradski stadion Sisak|Gradski stadion]], [[Sisak]]
| kapacitet stadiona = 8.000 mjesta
| navijači           = [[Antitalenti]]
| trener             = 
| liga               = 2. NL
| sezona             = 2024./25.
| plasman            = 11
| trenutačna sezona  = 
| igrači             = Popis igrača HNK Segesta
| pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=|
  leftarm1=CF1020|body1=CF1020|rightarm1=CF1020|shorts1=CF1020|socks1=CF1020|
pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
  leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FF0000|socks2=FFFFFF|}}
[[Datoteka:SegestaStadion.JPG|thumb|250px|right|Gradski stadion Sisak - domaći stadion HNK Segesta]]
'''HNK Segesta''' hrvatski je [[fudbal|nogometni]] klub iz [[Sisak|Siska]], te najstariji nogometni klub u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i ovom dijelu [[Evropa|Evrope]] koji još uvijek djeluje. Trenutno igra u 2.NL.

== Historija ==
Prvi povijesni dokumenti o počecima igranja nogometa na području Hrvatske upućuju na [[Englezi|Engleze]] koji su u [[Županja|Županji]] oko [[1880]]. gradili tvornicu tanina, te su iz dokolice počeli igrati ovu igru. Još ranije, [[1873]]., u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] su ga igrali engleski tehničari i [[mađari|mađarski]] željezničari, ali kako Rijeka nije spadala u Hrvatsku, iva utakmica je prvi nogometni susret u Hrvatskoj.. [[5. 7.|5. VII.]] [[1893]]. [[Hrvatski Sokol]] upućuje poziv svima koji žele učiti igrati »football« (još nije bilo hrvatske riječi), da se jave u društvo. Nakon što je vrlo brzo ovaj sport ušao u mnoge škole, već prvih godina 20. stoljeća počinju nicati mnogi nogometni klubovi. Tako su [[1901]]. utemeljeni klubovi u [[Osijek]]u i [[Vukovar]]u, a nogometnu sekciju ima i atletski klub [[Subotica|subotičkih]] [[Bunjevci|Bunjevaca]]. U [[Zagreb]]u se [[1903]]. osniva »Prvi nogometni i športski klub Zagreb« i »Akademski šport klub« (kasniji [[HAŠK]]), u [[Karlovac|Karlovcu]] djeluju »Trenk« i »Panonija«, u [[Split]]u »Šator«, a u [[Samobor]]u »Šišmiš.« Ipak, nijedan od ovih klubova nije do danas održao neprekinuto djelovanje.

=== Nogomet u Sisku ===
U [[Sisak|Sisku]] također postoje dokazi o vrlo ranom početku igranja nogometa, osobito po školama. Prvi širitelj nogometa u gradu bio je [[Ferdo Hefele]] ([[1846]].-[[1909]].), koji u svome putopisu ''Put na istok do Carigrada'' ([[1890]].) opisuje kako je naučio igrati nogomet u Zagrebu. Hefele je 40 godina djelovao u Sisku kao učitelj, te je bio prvi i dugogodišnji učitelj tjelovježbe u Višoj pučkoj školi i Šegrtskoj školi. Kasnije su i u tim školama ([[1909]].) osnovani nogometni klubovi (»Croatia« i »Hrvat«). Drugi promicatelj nogometa u Sisku bio je učitelj gimnastike Stjepan Sebastijan, rodom iz [[Senj]]a, koji je bio učenik [[Franjo Bučar|Franje Bučara]] pionira ovog sporta u Hrvatskoj.

=== Utemeljenje kluba ===
[[1906]]. u Sisku, koji je tada imao 7.100 stanovnika, utemeljen je Ferijalni športski klub »Segesta.« Skupinu učenika i studenata koji su osnovali klub predvodio je trinaestogodišnji učenik [[Ivo Stipčić]], kojemu su zbog dobrog uspjeha u školi rođaci kupili novu, kožnatu nogometnu loptu.

Krajem lipnja ili početkom srpnja [[1906]]. Stipčić i dvadesetak njegovih prijatelja okupili su se u gostionici Stipčićeva tetka Ivana Šešeka (današnja ul. Ivana Kukuljevića-Sakcinskog 4), te ondje osnovali klub. Osnivači su se dogovorili da prvi predsjednik kluba bude vlasnik lopte, to jest Ivo Stipčić, a za ime kluba izabrano je »Segesta«, prema imenu starog keltsko-ilirskog naselja na području Siska - ''Segestica''. Budući da su članovi kluba bili uglavnom učenici i studenti koji su u Sisku boravili samo u vrijeme školskih praznika (ferija), nazvan je »Ferijalnim športskim klubom.«

=== Kasniji novinski izvještaji ===
Premda o samom osnivanju nema sačuvanih dokumenata, postoje brojna svjedočanstva sudionika toga skupa, a od [[1909]]. sačuvana su i prvi novinski članci o utakmicama. Te je godine [[15. 8.|15. VIII.]] u Sisku održana utakmica sa zagrebačkom [[HŠK Concordia|Concordijom]] (prema ''Novom Sisačkom Glasu''). U tjedniku ''Sisak'' iz [[1912]]. nalazi se popis sisačkih nogometnih klubova, a za Segestu se kaže da postoji samo preko ferija, a sljedeće godine tjednik ''Posavac'' kaže za Segestu da je »prvi klub u Sisku« i da je »išao donekle napred i držao se na površini.« Zagrebački list ''Šport'' iz [[1919]]. spominje Segestu kao »Prvi sisački klub Ferijalni športski klub „Segesta“.«

''Hrvatske novine'' iz [[1927]]. (br. 21 od [[21. 5.|21. V.]]) donose i opis osnivanja kluba, te nabraja i njegove utemeljitelje iz [[1906]], a isti list u lipnju [[1931]]., povodom 25. godišnjice kluba donosi sljedeći tekst:

&lt;blockquote&gt;»Bio je to izrazito djački klub, pa se aktivnost odvijala uglavnom za školskih ferija. Tada se svaki dan išlo na trening kroz grad u dresovima a igrači su nosili sa sobom golštange i ostalu opremu jer se nije znalo na kojoj će livadi moći trenirati i igrati, jer su ih vlasnici nemilice tjerali...«&lt;/blockquote&gt;

=== Nakon Drugog svjetskog rata ===
Segesta u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] igra u sustavu natjecanja Nogometnog saveza Jugoslavije. Najčešće je bila u drugoj ligi toga sustava. [[1986]]. godne osobito je obilježena 80. godišnjica djelovanja kluba, kao najstarijeg kluba na prostoru [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

U kapitalističkoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] Segesta je više puta zaigrala u slabijoj prvoj državnoj ligi. U [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1992./93.|sezoni 1992./93]] zauzela je 10. mjesto; [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1993./94.|1993./94.]] 9. mjesto; [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1994./95.|1994./95.]] 8. mjesto; [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1995./96.|1995./96.]] 6. mjesto u prvoj A ligi; [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1996./97.|1996./97.]] 11. mjesto, nakon čega se više nije uspjela plasirati u natjecanje na državnoj razini.

U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] igrala je u [[Hrvatski nogometni kup - sezona 1992./93.|sezonama 1992./93]]., [[Hrvatski nogometni kup - sezona 1993./94.|1993./94.]] (četvrtfinale), [[Hrvatski nogometni kup - sezona 1994./95.|1994./95.]] (osmina finala), [[Hrvatski nogometni kup - sezona 1996./97.|1996./97.]] (osmina finala), [[Hrvatski nogometni kup - sezona 1998./99.|1998./99.]] (četvrtfinale), [[Hrvatski nogometni kup - sezona 2000./01.|2000./01.]] (osmina finala), [[Hrvatski nogometni kup - sezona 2001./02.|2001./02.]], [[Hrvatski nogometni kup - sezona 2002./03.|2002./03.]], [[Hrvatski nogometni kup - sezona 2003./04.|2003./04.]].

== Segesta danas ==
U najnovije vrijeme Segesta igra u [[druga hrvatska nogometna liga|2. hrvatskoj nogometnoj ligi]], iz Hrvatskog nogometnog kupa eliminirana je u osmini finala.

U sezoni 2009./2010. Segesta završava u 2.HNL ligi kao posljednja ekipa na ljestvici te samim time ispada u 3.HNL.

U srpnju 2010. na klupu seniorske momčadi Segeste sjeda Ratko Ninković.

=== Proslava stote godišnjice kluba ===
[[30. 8.|30. VIII.]] [[2006]]., povodom obilježavanja 100. godišnjice kluba održana je utakmica s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom nogometnom reprezentacijom]], na prepunom Gradskom stadionu u Sisku. Segesta je izgubila 2:6.

[[26. 9.|26. IX.]] [[2006]]. održana je svečana sjednica kluba na kojoj su uručena priznanja najboljim segestinim [[nogometaš]]ima svih vremena, kao i zaslužnim [[trener]]ima i sportskim djelatnicima kluba. Priznanja je dobilo 11 igrača: Slavko Draženović, Ivan Sertić, Dubravko Kahler, Željko Plepelić, Milan Radojčić, Branimir Agarević, Zoran Buinac, Nikica Valent, Josip Cavrić, Danijel Kukić i Damir Stefanović, te 92-godišnji Rudolf Draženović, najstariji živući nogometaš Segeste. Priznanja su također dobili i treneri Stjepan Grgec i Nikola Dobranić, te dosadašnji predsjednici kluba i skupštine kluba: Vladimir Posavec, Dragan Božić i [[Đuro Brodarac]]. Priznanje za najuspješnijeg suca dobio je Vlado Svilokos, a u kategoriji sportskog djelatnika priznanje je uručeno Stojanu Lamzi. Posthumno su nagrađeni i sisački novinari Miroslav Matovina i Branko Kanižaj.

Nakon svečane sjednice odigrana je i prijateljska međunarodna utakmica s Jantrom iz bugarskog grada Gabrova na Gradskom stadionu u Sisku, na kojoj je Segesta pobijedila 6:2.

== Poznati igrači i treneri ==
* [[Marko Mlinarić]]
* Tomislav Piplica
* Mladen Munjaković
* Mladen Bartolović
* Silvio Marić
* Zlatko Kranjčar 
* Branko Ivanković
* Milivoj Bračun
* Srećko Bogdan 
* Leonardo Barnjak

== Klupski uspjesi ==
* Finale INTERTOTO kupa s danskom Silkeborgom 1996. god.

== Vanjske veze ==
* [http://www.hnk-segesta.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607111056/http://www.hnk-segesta.hr/ |date=2007-06-07 }}www.hnk-segesta.hr

{{2. HNL}}

[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sisak]]</text>
      <sha1>minsv4arkn0r61cv0f7j7zlxwm07s77</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2008.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24566</id>
    <revision>
      <id>42600926</id>
      <parentid>42600706</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T22:33:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj/Svibanj */</comment>
      <origin>42600926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70180" sha1="7z5k8nfz2p8dtiknsbmijijt03nfqoq" xml:space="preserve">{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2008}}
Godina '''2008''' ('''[[Rimski brojevi|MMVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]].

Označena je kao:
* Međunarodna godina jezikâ
__NOTOC__
== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.|1. januar]] - [[Eurozona]]: [[Cipar]] i [[Malta]] uveli [[euro]];
* 1. 1. - [[Slovenija]] je prva nova članica koja predsjedava [[Evropska unija|Europskom unijom]];
* 1. 1. - Hrvatska:
** Započela primjena pravnog režima [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]] Republike Hrvatske i na države članice [[Evropska unija|Europske unije]];
** Ukinuto obavezno služenje vojnog roka u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanim snagama Republike Hrvatske]];
** [[Hrvatska]] započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti UN-a]].
* 1. 1. - [[Serge Brammertz]] je novi tužilac [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]-ja umesto [[Carla Del Ponte|Karle Del Ponte]].
* 1. 1. - Postizborna kriza u [[Kenija|Keniji]]: rulja zapalila crkvu blizu [[Eldoret]]a, stradalo je više desetina žena i dece.
* 1. 1. - Inflacija u [[Venezuela|Venezueli]]: uveden Čvrsti/tvrdi [[Venezuelanski bolívar|bolívar]] (''bolívar fuerte''), umesto 1.000 starih (traje do 2018).
* [[2. 1.|2. januar]] - Energetska kriza 2000-tih: cijena sirove [[nafta|nafte]] je prelazila rekordnu cijenu od 100 [[Američki dolar|$]] po barrelu.
* [[3. 1.]] - Finansijska, hipotekarna, kriza 2007-08: cena zlata u Londonu dostiže 865 dolara, oboren rekord iz 1980.
* [[4. 1.]] - [[Reli Dakar]] je otkazan dan pre početka zbog terorističke opasnosti u Mauretaniji (na Badnji dan su ubijena četvorica francuskih turista) - sledeće godine prelaze u Južnu Ameriku.
* [[5. 1.]] - Vanredni izbori u [[Gruzija|Gruziji]]: [[Mihail Saakašvili]] reizabran sa 55%. Neobavezujući referendum u korist članstva u NATO.
* [[9. 1.]] - [[Hashim Thaçi]] izabran za kosovskog premijera (do 2014).
* [[11. 1.]] - Konstituiran [[šesti saziv Hrvatskog sabora]]. Za novog predsjednika izabran je dosadašnji potpredsjednik [[Luka Bebić]].
* 11. 1. - Pao sneg u Bagdadu.
* [[12. 1.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao povjerenje novoj [[Deseta Vlada Republike Hrvatske|Vladi Republike Hrvatske]], što je drugi kabinet [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] (do 2009).
* 12. 1. - Poginulo 11 makedonskih vojnika u helikopterskoj nesreći pri povratku iz mirovne misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
* [[14. 1.]] - [[NASA]]-in [[MESSENGER]] obavio prvi od tri preleta iznad [[Merkur]]a.
* [[20. 1.]] - [[Predsednički izbori u Srbiji 2008.|Predsednički izbori u Srbiji]], prvi krug: [[Tomislav Nikolić]], SRS, 41%, preds. [[Boris Tadić]], DS, 36%.
* 21 - 22. 1. - [[Svetska ekonomska kriza]]: Pad na berzama širom sveta usled straha od recesije u SAD. Federalna rezerva smanjuje kamatnu stopu za 75 baznih poena, najviše od 1982, na 3,5% (zatim 30-tog na 3%).
* 21 - 23. 1. - Francuska banka ''Société Générale'' gubi 4,9 milijardi eura, za šta krivi mešetara Jérômea Kerviela 
* 22. 1. - Glumac [[Heath Ledger]] (28) umro je u New Yorku zbog kombinacije šest lekova.
* [[22. 1.|22.]] - [[27. 1.|27. siječnja]] - Zagreb je domaćin Evropskog prvenstva u [[umetničko klizanje|umjetničkom klizanju]].
[[Datoteka:Naftna Industrija Srbije, Logo.svg|150px|mini|Logo Naftne industrije Srbije (Gazprom Njeft)]]
* [[25. 1.|25. januar]] - U [[Moskva|Moskvi]], srpske vlasti (ministar infrastrukture [[Velimir Ilić]] u prisustvu preds. [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] i prem. [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]]) potpisale sporazum o prodaji srpske naftne kompanije NIS ruskoj kompaniji [[Gazprom|Gasprom]], kao i sporazum o izgradnji ruskog gasovoda kroz Srbiju.
* 25. 1. - Srpski ministar policije [[Dragan Jočić]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći.
* [[26. 1.|26. siječnja]] - Hrvatska liga protiv raka i Udruga Zdravka organizirat će po uzoru na [[Dan narcisa]], kojim se upozorava na [[rak dojke]], prvi put Hrvatski dan mimoza - dan borbe protiv [[Rak vrata maternice|raka vrata maternice]].
* [[27. 1.|27. siječnja]] - [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|Evropsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.]]: [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] 1, [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 2, [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] 12.
* [[30. 1.|30. siječnja]] - [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i [[DSHV]] uputili Otvoreno pismo državnom vrhu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Srbija|Republike Srbije]] te vlastima [[Vojvodina|AP Vojvodine]] zbog &quot;kršenja prava hrvatske manjine na obrazovanje na materinjem jeziku&quot; u Srbiji.
* januar - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u dostiže 100.000%.

=== Februar/Veljača ===
* 2 - 4. 2. - Građanski rat u [[Čad]]u: pobunjenici su ušli u [[N'Djamena|N'Djamenu]] i napali predsedničku palatu, ali se povlače.
* [[2. 2.]] - Francuski predsednik [[Nicolas Sarkozy]] se oženio u [[Elizejska palača|Elizejskoj palači]] sa [[Carla Bruni|Carlom Bruni]].
* [[3. 2.|3. februar]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|22px|Srbija]] [[Boris Tadić]] je reizabran za predsednika Srbije, pobedio je Tomislava Nikolića sa 50,31%:47,97%.
* [[4. 2.]] - [[Iranska svemirska agencija]] izvela prvi suborbitalni let ([[Kavošgar|Kavošgar-1]]: &quot;Istraživač-1&quot;).
* [[5. 2.|5. februar]] - U Beogradu uhapšeni bivši funkcioneri [[FK Crvena zvezda|FK Crvena Zvezda]], [[Dragan Džajić]], [[Vladimir Cvetković]] i [[Miloš Marinković]], zbog sumnji u finansijske malverzacije..
* [[6. 2.|6. februar]] - [[Evropska unija]] odlučila da, zbog nesaglasnosti u Vladi Srbije, odloži potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom.
* 6. 2. - Turski teretnjak ''[[UND Adriyatik]]'' se zapalio nedaleko od Rovinja.
* [[7. 2.|7. februar]] - Pripadnici [[Otačastveni pokret Obraz|Otačastvenog pokreta Obraz]] pocepali rad &quot;Licem u lice&quot;, koji prikazuje Elvisa Prislija i [[Adem Jašari|Adema Jašarija]] kao proizvode pop-kulture, na otvaranju izložbe u Beogradu.
* [[8. 2.|8. februar]] - Ispred ulaza u market [[Merkator]] na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], odjeknula eksplozija koja je pričinila manju materijalnu štetu.
* [[11. 2.]] - Predsednik [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] [[José Ramos-Horta]] ranjen u napadu pobunjenih vojnika na njegovu kuću; napadnut je i konvoj premijera [[Xanana Gusmão]]a.
* [[13. 2.|13. veljače]] - U [[Split]]u je održan dvoranski miting u [[skok u vis|skoku u vis]] za žene. Pobijedila je [[Blanka Vlašić]] s rekordom mitinga od 201&amp;nbsp;cm.
* [[15. 2.]] - Povodom tridesetogodišnjice [[punk]]a u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] se održava koncert &quot;Riječki novi val&quot;, na kojem će ponovno zasvirati legendarni riječki punk sastavi [[Parafi]], [[Termiti (sastav)|Termiti]], Umjetnici ulice, Grč, Ogledala i [[Slovenija|slovenski]] sastav [[Pankrti]]
* [[17. 2.]] - {{flag|Kosovo}} proglašava nezavisnost. [[Međunarodno priznanje Kosova]] ostaje delimično, 53 priznanja u sledećih godinu dana (među njima i Hrvatska 19. 3. i Crna Gora 9. 10.), 110 do 2025, 8 do 18 je povuklo priznanje.
* 17. 2. - U Srbiji dolazi do nereda narednih dana, napada na strane ambasade i biznise.
* 17. 2. - Preko 100 ubijenih u bombaškom napadu u [[Kandahar]]u, gledalaca borbe pasa - meta je verovatno bio šef policije.
* 17. 2. - Najveći opoziv mesa u istoriji SAD: 65 miliona kilograma govedine, nakon istrage o surovosti prema životinjama.
* [[18. 2.|18. februar]] - Skupština Srbije usvojila odluku o poništenju akata o proglašenju nezavisnosti AP Kosovo i Metohija.
* 18. 2. - Britanska vlada privremeno nacionalizovala hipotekarnu banku ''Northern Rock'' usled finansijske krize.
* 18. 2. - Poraz partije [[Pervez Musharraf|Perveza Musharrafa]] na izborima u [[Pakistan]]u.
* [[19. 2.]] - [[Toshiba]] je objavila da napušta format diska [[HD DVD]] – rat formata je dobio [[Blu-ray]].
{{Dvostruka slika|right|Miting Kosovo je Srbija 03.jpg|150|Americka ambasada - 5.jpg|150|Miting Kosovo je Srbija|Nagorela američka ambasada}}
* [[21. 2.|21. februar]] - U Beogradu, na platou ispred Doma Narodne skupštine Srbije, oko 500.000 građana prisustvovalo je skupu „[[Kosovo je Srbija]]“. U neredima zapaljena ambasada SAD i oštećena ambasada Hrvatske.
* 21. 2. - Nakon vazdušnih udara od decembra, Turska pokreće i kopnenu ofanzivu protiv Kurda na severu Iraka (do 29. 2.).
* [[22. 2.]] - Putin: priznanje Kosova je &quot;grozan presedan&quot;, moguć je lanac nepredvidljivih posledica.
* [[23. 2.]] - Bombarder [[Northrop B-2 Spirit]], ''Spirit of Kansas'', srušio se na [[Guam]]u.
* [[24. 2.]] - [[Raul Castro|Raúl Castro]] i formalno postaje predsednik [[Kuba|Kube]], umesto brata [[Fidel Castro|Fidela]] koji se 2006. povukao iz zdravstvenih razloga (Fidel umire 2016, Raúl je šef države do 2018. i partije do 2021).
* 24. 2. - [[80. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'', četiri nagrade od osam nominacija, ''[[The Bourne Ultimatum (film)|The Bourne Ultimatum]]'' tri od tri, ''[[There Will Be Blood]]'' dve od osam.
* [[25. 2.]] - [[Dmitrij Medvedev]] posetio Srbiju. [[Srbijagas]] i [[Gazprom|Gasprom]] potpisali sporazum o gradnji [[Južni tok|Južnog toka]] (gasovod otkazan 2014).
* [[29. 2.|29. februar]] - [[Milo Đukanović]] ponovo premijer [[Crna Gora|Crne Gore]], nakon [[Željko Šturanović|Šturanovića]] (do 2010).

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Blanka Vlasic Valence 2008.jpg|right|thumb|225px|[[Blanka Vlašić]]]]
* [[1. 3.]] - Vrhunac protesta u Armeniji, nakon predsjedničkih izbora koje je zvanično dobio [[Serž Sargsjan]] - uvedeno je izvanredno stanje.
* 1. 3. - [[Kolumbija|Kolumbijska]] vojska ubila drugokomandujućeg [[FARC]]-a, [[Raúl Reyes|Raúla Reyesa]] na [[ekvador]]skoj teritoriji - dolazi do [[Andska diplomatska kriza (2008)|diplomatske krize]] i pomeranja ekvadorske i venecuelanske vojske na kolumbijsku granicu.
* [[2. 3.|2. mart]] - [[Dmitrij Medvedev|Dmitrij Medvjedev]] pobijedio na izborima za predsjednika Rusije (do 2012).
* [[6. 3.]] - Ruski trgovac oružjem [[Viktor But]] uhapšen u Bangkoku - izručen u SAD 2010. (razmenjen za košarkašicu Brittney Griner 2022).
* [[8. 3.|8. mart]] - Premijer Srbije, Vojislav Koštunica, navodeći nejedinstvo u Vladi po pitanju Kosova, predložio raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
* [[9. 3.|9. ožujka]] - [[Blanka Vlašić]] postala je svjetska dvoranska prvakinja u [[skok u vis|skoku u vis]] s preskočenih 203&amp;nbsp;cm, pobijedivši u [[španija|španjolskom]] gradu [[Valencia|Valenciji]].
* [[10. 3.]] - Počinju [[Tibetanski nemiri (2008)|Tibetanski nemiri]].
* [[11. 3.]] - Predstavnički dom SAD ne može prevazići veto predloga zakona koji bi zabranio tehniku ispitivanja/mučenje ''[[waterboarding]]''.
* [[12. 3.|12. ožujka]] - [[Hrvatski sabor]] je prihvatio [[Hrvatska Vlada|Vladin]] izvještaj o stanju pregovora s [[Evropska unija|Evropskom unijom]] i odgodio primjenu [[ZERP]]-a na njezine članice.
* [[13. 3.|13. mart]] - Predsednik Srbije, Boris Tadić, raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. maj.
* 13. 3. - Cene zlata su prvi put dostigle 1000 dolara.
* 13. 3. - Hrvatski znanstveni tim predvođen [[Miroslav Radman|Miroslavom Radmanom]] otkrio je seksualni život [[bakterija]], o čemu je objavljen članak u najprestižnijem svjetskom [[nauka|znanstvenom]] časopisu ''[[Science]]''.
* [[13. 3.|13.]] - [[17. 3.|17. ožujka]] - U [[Leipzig]]u je održan sajam knjiga, na kojem je [[Hrvatska]] zemlja partner, pod motom: &quot;''Leipzig liest kroatisch - Leipzig čita [[hrvatski jezik|hrvatski]]''&quot;.
[[Datoteka:Milorad Čavić 2009 Serbian stamp.jpg|150px|mini|[[Milorad Čavić]] (odličje iz 2009)]]
* 13 - 24. 3. - [[Europsko prvenstvo u plivanju 2008.|Europsko prvenstvo u plivanju]], Eindhoven.
** Srbija osvojila zlato: [[Milorad Čavić]] 19-tog (50m delfin); suspendovan jer se na dodeli medalja pojavio s natpisom na majici &quot;Kosovo je Srbija&quot;; zlatna medalja 24-og, 50m leptir za 23:11 - evropski rekord
** Hrvatska dva srebra i bronca: [[Duje Draganja]] te štafeta 4×100 mješovito ([[Gordan Kožulj]], [[Vanja Rogulj]], [[Mario Todorović]] i [[Duje Draganja]]) osvojili su srebrne medalje 24-og; [[Sanja Jovanović]] 23-ćeg na 50 metara leđno bronca.
* [[15. 3.]] - Iz [[split]]ske pošte na Kopilici odneto 15 milijuna kuna, u saradnji srpskih i hrvatskih kriminalaca.
* 15. 3. - Eksplozije u vojnom skladištu u [[Gërdec]]u blizu Tirane odnose 26 života.
* 15. 3. - Nacionalni narodni kongres NR Kine: [[Hu Jintao]] dobija drugi mandat predsednika, [[Xi Jinping]] je potpredsednik.
[[Datoteka:383 Madison Ave New York.jpg|120px|mini|383 Madison Avenue, bivša Bear Stearnsova zgrada]]
* [[16. 3.|16. ožujka]] - Finansijska kriza: firma za finansijske usluge ''Bear Stearns'' je propala - uz pomoć Federalne rezerve je otkupljuje JPMorgan Chase po mnogo nižoj ceni od ranije tržišne (sutradan: pad berzi i dolara, rast nafte i zlata).
* [[17. 3.|17. mart]] - U nemirima u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], usled upada [[KFOR]]-a i UNMIK-a u zgradu Opštinskog suda, jedan policajac [[UNMIK]]-a je poginuo, a povređeno je oko 100 ljudi.
* [[19. 3.|19. III.]] - [[Hrvatska]] priznala neovisnost Kosova.
* [[20. 3.]] - [[Yves Leterme]] postaje premijer [[Belgija|Belgije]], više od devet meseci nakon izbora. Prioritet je ustavna reforma i dalja devolucija na tri jezičke zajednice (podnosi ostavku u julu pa decembru).
* [[21. 3.|21. ožujka]] - Ubijen predsjednik suda u [[Knjaževac|Knjaževcu]], Dragiša Cvejić.
* [[24. 3.]] - Održani prvi izbori za skupštinu [[Butan]]a.
* [[25. 3.]] - [[Komori|Komorske]] snage uz pomoć [[Afrička unija|AU]] izvršili invaziju na odmetnuto ostrvo [[Anžuan]].
* 25. 3. - Bitka za [[Basra|Basru]], Prolećne borbe u Iraku: iračke snage započinju Operaciju Juriš vitezova protiv [[Mahdi armija|Mahdi armije]], koja je nakon mesec dana istisnuta iz grada. U isto vreme se sukobi odvijaju u bagdadskom Sadr sitiju, Hili, Kutu i drugim gradovima.
* [[27. 3.]] - [[Geert Wilders]] objavio na internetu kratki antiislamski film ''[[Fitna (film)|Fitna]]''.
* [[29. 3.|29. marta]] - 9 novih članica [[Evropska unija|EU]] u potpunosti će početi primjenjivati [[Schengenski sporazum]] (otvorene luke i zračne luke).
* mart - april - [[Svetska kriza cena hrane 2007-2008.]]: neredi u Trećem svetu zbog skoka cena hrane.

=== April/Travanj ===
* 2 - 4. 4. - Samit NATO u Bukureštu: [[Pristupanje Hrvatske NATO-u|Hrvatska]] i Albanija dobijaju pozivnice; Makedonija ne, zbog spora oko imena sa Grčkom; Gruzija i Ukrajina nisu dobile plan za članstvo, MAP, ali se kaže da će &quot;biti članice&quot;.
* [[3. 4.|3. april]] - Hrvatski general [[Ivan Korade]] se ubio nakon okršaja s policijom, koja ga je tražila za višestruko ubojstvo;
* 3. 4. - Haški tribunal oslobodio svih optužbi bivšeg vođu OVK, [[Ramush Haradinaj|Ramuša Haradinaja]] (i opet 2012);
* 3. 4. - Od teških ozljeda glave nastalih od udarca potiljkom u betonski zid na stadionu u [[Zadar|Zadru]], na prvenstvenoj utakmici [[29. 3.|29. ožujka]], preminuo nogometaš [[NK Zadar|NK Zadra]] [[Hrvoje Ćustić]].
* [[4. 4.|4.]] - [[5. 4.|5. travnja]] - Predsjednik SAD [[George W. Bush]] službeno posjetio Hrvatsku.
* [[6. 4.|6. april]] - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|22px|Crna Gora]] [[Filip Vujanović]] reizabran u prvom krugu za predsjednika Crne Gore.
* [[9. 4.|9. april]] - [[Kanalska ostrva|Kanalsko ostrvo]] [[Sark]] je ukinulo poslednji preostali [[feudalizam|feudalni sistem]] u [[Evropa|Evropi]];
* 9. 4. - Na sjednici [[Skupština Kosova|Kosovske Skupštine]] ratifikovan je novi [[Ustav Kosova]], stupa na snagu 15. juna.
* 9 - 13. 4. - Svjetsko plivačko prvenstvo u malim bazenima u [[Manchester]]u (→ [[:en:2008 FINA World Swimming Championships (25 m)|en]])
** [[Duje Draganja]] oborio je svjetski rekord u disciplini 50 metara [[Plivanje#Stilovi plivanja|slobodnim stilom]]. [[Sanja Jovanović]] osvojila je zlatnu medalju na 50 m [[Plivanje#Stilovi plivanja|leđno]] s novim svjetski rekordom, a [[Duje Draganja]] u disciplini 100 m slobodno osvojio je brončanu medalju, čime je Hrvatska na Svjetskom plivačkom prvenstvu u malim bazenima osvojila ukupno četiri medalje, dvije zlatne, dvije bronce, te dva svjetska rekorda.
* [[11. 4.]] - Predstavnički dom [[Bosna i Hercegovina|BiH]] prihvata zakone o reformi policije (potrebno za [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]])
* [[14. 4.|14. april]] - Na opštim izborima u Italiji pobedila je [[desnica|desna]] koalicija Narod slobode na čelu sa [[Silvio Berlusconi|Silviom Berluskonijem]], koji i treći put postaje premijer (do 2011).
* [[16. 4.]] - [[Jasna Šekarić]] osvojila zlatnu medalju na Svetskom kupu u Pekingu ([[sportski pištolj]]) za 0,2 kruga razlike.
* [[20. 4.|20. travnja]] - Paraolimpijac [[Mihovil Španja]], najbolji hrvatski plivač s invaliditetom, isplivao je na 3. međunarodnom plivačkom mitingu &quot;Zlatni Orlando&quot; u [[Dubrovnik]]u novi svjetski rekord na 50 metara [[Plivanje#Stilovi plivanja|prsno]].
* 20. 4. - Izbori u [[Paragvaj]]u: [[Partija Colorado]] silazi s vlasti posle 61 godine, izabran je bivši biskup [[Fernando Lugo]] (smenjen 2012).
* [[26. 4.]] - [[Fudbal|Nogometaš]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] [[Luka Modrić]] potpisao je za engleski nogometni klub [[Tottenham Hotspur F.C.]] za 21 milijun [[Euro|eura]], što je rekordni transfer u povijesti hrvatskog nogometa.
* 26. 4. - Otkriven je [[Slučaj Fritzl]]: čovek u [[Amstetten (Austrija)|Amstettenu]] je 24 godine držao kćerku u zatočenju, koja je s njim imala sedmoro dece.
* [[29. 4.|29. april]] - Potpredsednik Vlade Srbije, [[Božidar Đelić]], potpisao u Luksemburgu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] Srbije sa Evropskom unijom (predsedavajući [[Dimitrij Rupel]]). Potpisivanje sporazuma dodatno je zaoštrilo odnose između Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije.
* 29. 4. - ''[[Grand Theft Auto IV]]'' objavljen za [[PlayStation 3]] i [[Xbox 360]], u decembru za Windows. Pohvaljena igra prodata u preko 25 miliona primeraka. Glavni lik je &quot;[[Niko Bellic]]&quot;.
* [[30. 4.]] - U Beogradu potpisan memorandum [[Fiat]]–[[Zastava (fabrika)|Zastava]] o razumevanju, strateškoj saradnji i zajedničkom ulaganju; u oktobru nastaje preduzeće Fiat Automobili Srbija.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Lokalni izbori u Engleskoj i Velsu: uspeh opozicionih konzervativaca; [[Boris Johnson]] je gradonačelnik Londona (do 2016), nakon 27 godina &quot;Crvenog&quot; [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]].
[[Datoteka:Cyclone Nargis flooding before-and-after.jpg|mini|Plavljenje usled Nargisa u Burmi]]
* [[2. 5.|2]] - [[3. 5.|3. maj]] - Ciklon Nargis ubio preko 138.000 ljudi u Burmi/[[Mianmar|Mijanmaru]].
* [[7. 5.|7. maj]] - [[Dmitrij Medvedev]] svečano stupio na dužnost predsednika Rusije, [[Vladimir Putin]] sutradan postavljen za premijera.
* [[7. 5.|7]] - [[14. 5.]] - [[Konflikt u Libanu 2008.|Oružani sukob]] između [[Hezbollah]]a i [[libanon|libanske]] vlade vrhunac je 18 meseci političke krize. Sporazum iz Dohe je usvojen 21-og.
* [[9. 5.|9. maj]] - Pilot bivše [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], [[Emir Šišić]], odlukom vanraspravnog veća Okružnog suda u Novom Sadu, uslovno pušten na slobodu.
* [[10. 5.|10. svibnja]] - Pobjedom nad [[HNK Rijeka|Rijekom]] od 6 : 1, '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]''' je proslavio naslov [[fudbal|nogometnog]] prvaka Hrvatske 2008.
* 10. 5 - [[Rat u Darfuru]]: pobunjenici su se zaleteli do [[Omdurman]]a i [[Kartum]]a. Sudan i Čad prekidaju odnose.
* [[11. 5.|11. maj]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|20px|Srbija]] [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2008.]]: Koalicija &quot;Za evropsku Srbiju&quot; 102 poslanika, SRS 78, DSS-Nova Srbija 30, SPS-PUPS-JS 20, LDP (SDU, DHSS) 13. Istovremeno i pokrajinski i lokalni izbori.
[[Datoteka:2008 Sichuan Earthquake aftershockes through May 28.pdf|right|thumb|180px|Karta lokacija zemljotresa u Sichuanu]]
* [[12. 5.|12. maj]] - [[Sečuanski zemljotres 2008.|Sečuanski zemljotres]] jačine 7,8 stepeni [[Richterova skala|Rihterove skale]] koji je pogodio [[Narodna Republika Kina|kinesku]] provinciju [[Sichuan|Sečuan]]. Prema službenim podacima, poginulo je 69.197 osoba, dok je dodatnih 18.222 nestalo, što ga je tada činilo 21. najsmrtonosnijim potresom u historiji.&lt;ref name=&quot;jacobs2009&quot;&gt;{{Cite news| first=Andrew| last=Jacobs| first2==Edward| last2=Wong| first3=Huang| last3=Yuanxi| title=China Reports Student Toll for Quake| url=http://www.nytimes.com/2009/05/08/world/asia/08china.html| work=New York Times| date=May 7, 2009| accessdate=May 14, 2009| archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511021937/http://www.nytimes.com/2009/05/08/world/asia/08china.html| archivedate=2009-05-11| deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
* [[20. 5.|20]]-[[24. 5.|24. svibnja]] - [[Eurosong 2008|Pjesma Eurovizije 2008.]] u Beogradu, pobedio [[Dima Bilan]] iz [[Rusija|Rusije]], [[Jelena Tomašević]] iz Srbije 6. (&quot;Oro&quot;), [[Elvir Laković Laka|Laka]] iz BiH 10. (&quot;Pokušaj&quot;), [[Kraljevi ulice]] iz Hrvatske 21. (&quot;Romanca&quot;).
* 20. 5. - U [[Zagreb]]u je [[Hrvati|hrvatski]] [[boks]]ač [[Vedran Akrap]] obranio naslov prvaka zemalja izvan Evropske unije u srednjoj kategoriji tehničkim nokautom u petoj rundi protiv [[Rusi|Rusa]] [[Aleksej Čirkov|Alekseja Čirkova]].
* [[21. 5.]] - Nafta je prešla 130 dolara za barel. Kada se uračuna inflacija, nafta je ove godine bila skuplja nego rekordne 1980.
* [[21. 5.|21. maja]] - Znanstvenici prof. dr. [[Ivan Đikić]] i prof. [[Koraljka Husak]] s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u [[Frankfurt na Majni]]u otkrili su novu [[protein|bjelančevinu]] koja ima važnu ulogu u razvoju [[tumor]]a i bolesti [[nervni sistem|živčanog sustava]].
* [[21. 5.|21. V.]] - [[Manchester United F.C.|Manchester United]] osvojio treći naslov prvaka [[Evropa|Europe]] pobjedivši [[Chelsea F.C.|Chelsea]] 6:5 u jedanaestercima.
* [[23. 5.]] - Potpisan konstitutivni ugovor o stvaranju [[UNASUR|Unije južnoameričkih nacija]] (na snazi 2011.).
* [[25. 5.]] - ''[[Phoenix (svemirska sonda)|Phoenixov]]'' lender sleteo u polarni region [[Mars]]a.
* 25. 5. - Komandant libanskih oružanih snaga [[Michel Suleiman]] je novi predsednik (do 2014), u skladu sa sporazumom iz Dohe.
* [[28. 5.|28. maj]] - [[Datoteka:Emblem of Nepal.svg|30px|Amblem Nepala]] Nepalska Ustavotvorna skupština, sa relativnom većinom komunista-maoista, proglašava na svojoj prvoj sednici Federativnu Demokratsku Republiku [[Nepal]], čime je ukinuta monarhija (ustanovljena 1768). Ova skupština za četiri godine nije uspela doneti ustav.
* [[29. 5.|29. V.]] - Proglašen [[Nacionalni park Una]].
* [[30. 5.]] - Visoki predstavnik [[Miroslav Lajčak]] naredio zaplenu putnih isprava 16 osoba povezanih sa [[Stojan Župljanin|Stojanom Župljaninom]], beguncem od Haškog tribunala.
* 30. 8. - Suđenje za [[Medački džep]] u Zagrebu: [[Mirko Norac]] 7 godina, [[Rahim Ademi]] oslobođen.
* 30. 5. - U Dublinu usvojen [[Sporazum o zabrani kasetnih bombi]] (potpisan u Oslu u decembru, na snazi od 2010). Nema SAD, Rusije, Kine ni Srbije.
* [[31. 5.]] - [[Usain Bolt]] je oborio svetski rekord na 100 metara: 9.72 s.

=== Jun/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - U Zagrebu brutalno pretučen maturant [[Luka Ritz]] - umire 12. lipnja.
* [[2. 6.]] - Novinar &quot;[[Jutarnji list|Jutarnjeg]]&quot; [[Dušan Miljuš]] pretučen ispred svoje zgrade.
[[Datoteka:Ana Ivanovic cropped.jpg|thumb|200px|[[Ana Ivanović]]]]
* [[4. 6.|4. jun]] - [[Barack Obama|Barak Obama]] sakupio je dovoljnu podršku partijskih delegata da postane kandidat [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]] na izborima za [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsednika SAD]] koji se [[izbori za predsjednika SAD 2008|održavaju u novembru]].
* [[6. 6.|6. lipnja]] - [[KK Zadar|Košarkaši Zadra]] osvojili su naslov prvaka Hrvatske pobijedivši [[KK Split]] u petoj utakmici doigravanja.
* [[7. 6.]] - [[Ana Ivanović]] osvojila [[Roland Garros]].
* [[7. 6.|7]] - [[29. 6]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[UEFA Euro 2008]] u Austriji i Švicarskoj: Španjolska je prvak.
** 8. 6. [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] u [[Beč]]u pobijedila domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austriju]] sa '''1:0''', golom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] iz jedanaesterca.
* [[9. 6.]] - [[Ana Ivanović]] prva na [[Ženska teniska asocijacija|WTA]] listi (do [[10. 8.]]). Ona i [[Jelena Janković]] će se smenjivati na prvom mestu do februara 2009. (s izuzetkom četiri nedelje u septembru i oktobru)
* [[11. 6.|11. jun]] - U [[Pančevo|Pančevu]] uhapšen jedan od preostala četiri haška optuženika, [[Stojan Župljanin]], optužen za ratne zločine nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u Bosni i Hercegovini;
* 11. 6. - Konstituisan novi saziv Skupštine Srbije, a sednicom je predsedavao najstariji poslanik - [[Jovan Krkobabić]] ([[PUPS]]).
* 11. 6. - Lansiran ''[[Fermi Gamma-ray Space Telescope]]''.
* [[12. 6.|12. jun]] - Građani [[Irska|Irske]] na referendumu odbacili ratifikaciju [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]];
* 12. 6. - Na [[UEFA Euro 2008|Evropskom nogometnom prvenstvu]], [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] u [[Klagenfurt]]u svladala [[Nemačka|Njemačku]] '''2:1''' zgodicima [[Darijo Srna|Darija Srne]] i [[Ivica Olić|Ivice Olića]].
* [[15. 6.|15. VI.]] - Na snagu je stupio novi [[Kosovski ustav]] nakon što ga je [[Predsednik Kosova|Kosovski predsjednik]] [[Fatmir Sejdiu]] službeno inaugurirao na svečanoj akademiji u [[Priština|Prištini]].
* [[17. 6.|17. lipnja]] - U palači [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] održano je svečano proglašenje i predstavljanje novih članova Akademije, koja nakon ovogodišnjih izbora ima ukupno 155 redovitih članova, zatim 139 dopisnih članova i 98 članova suradnika.
* [[19. 6.|19. lipnja]] - Poslednje izdanje splitskog [[Feral Tribune]]-a.
* [[19. 6.]] - Presuda za [[atentat na Ibarskoj magistrali]]: osmorica osuđena na 258 godina, među kojima su i [[Radomir Marković]] i [[Milorad Ulemek Legija|Milorad Ulemek]].
* [[20. 6.|20. VI.]] - U četvrtfinalu [[UEFA Euro 2008#Četvrtfinale|Evropskog prvenstva u nogometu]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska nogometna reprezentacija]] je nakon izvođenja jedanaesteraca izgubila od [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]], te time ispala iz daljeg natjecanja.
* [[22. 6.]] - Srpski vaterpolisti u [[Genova|Đenovi]] osvojili trofej Svetske lige.
* [[23. 6.]] - [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] se odlučio za formiranje vlade sa koalicijom &quot;Za evropsku Srbiju&quot;.
* [[25. 6.|25. jun]] - Za predsednika Skupštine Srbije, izabrana [[Slavica Đukić-Dejanović|Slavica Đukić Dejanović]], potpredsednica Socijalističke partije Srbije.
* [[26. 6.|26. jun]] - [[Vrhovni sud SAD]] presudio da [[Drugi amandman Ustava SAD]] garantira građanima pravo na držanje [[Oružje|oružja]].
* [[27. 6.|27. lipnja]] - Srpski vaterpolist, [[Danilo Ikodinović]], teško je ozlijeđen u prometnoj nesreći kod [[Novi Sad|Novog Sada]].
* [[28. 6.]] - U severnoj [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] konstituisana Skupština zajednice opština [[Kosovo|Kosova i Metohije]].

=== Jul/Srpanj ===
[[Datoteka:Mirko Cvetković.jpg|thumb|130px|[[Mirko Cvetković]], premijer Srbije 2008-2012]]
* [[1. 7.|1. srpnja]] - [[Francuska]] je od [[Slovenija|Slovenije]] preuzela predsjedanje [[Evropska unija|Europskom unijom]].
* [[3. 7.]] - Žalbeno veće [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] oslobodilo [[Naser Orić|Nasera Orića]].
* [[4. 7.]] - Dubl [[Nenad Zimonjić]] - [[Daniel Nestor|Danijel Nestor]] osvojio [[Wimbledonski teniski turnir|Vimbldon]].
* [[6. 7.|6. srpnja]] - Na Alpskom kupu u [[Lyon]]u, [[hrvatska reprezentacija u hokeju na travi]] osvojila je drugo mjesto.
* [[7. 7.|7. srpnja]] - Izabrana '''nova Vlada''' Republike Srbije, na čelu sa premijerom [[Mirko Cvetković|Mirkom Cvetkovićem]] ([[Demokratska stranka (Srbija)|DS]]). Njegov zamenik i ministar unutrašnjih poslova postao je [[Ivica Dačić]] ([[Socijalistička partija Srbije|SPS]]), dok su za ministre spoljnih poslova i odbrane ponovo izabrani Vuk Jeremić i Dragan Šutanovac ([[Demokratska stranka (Srbija)|DS]]).
* [[10. 7.|10. srpnja]] - Otvorene su 59. [[Dubrovačke ljetne igre]], koje su ove godine posvećene 500. obljetnici rođenja [[Marin Držić|Marina Držića]].
* 10. 7. - Bivši makedonski ministar unutrašnjih poslova [[Ljube Boškoski]] oslobođen pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]].
* [[13. 7.|13. jul]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] Završeno [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2008.]] u [[Malaga|Malagi]]: [[Vaterpolo reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] 1, [[Vaterpolo reprezentacija Srbije|Srbija]] 2, [[Vaterpolo reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 4.
* [[17. 7.]] - Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji podnelo zahtev za sprovođenje istrage protiv [[Fatmir Ljimaj|Fatmira Ljimaja]] i još 27 pripadnika [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] (Ljimaj je [[2005]]. oslobođen pred Haškim tribunalom).
[[Datoteka:2008 Summer Olympics flame at Beijing National Stadium.jpg|mini|260px|[[Nacionalni stadion u Pekingu]]]]
* [[21. 7.|21. srpnja]] - U [[Beograd]]u je uhapšen [[međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haški]] optuženik [[Radovan Karadžić]] nakon trinaest godina skrivanja.
* [[22. 7.|22. srpnja]] - [[Veljko Rogošić]] prvi je plivač u povijesti, koji je preplivao [[Sredozemno more]], između [[Sicilija|Sicilije]] i rta Bon u [[Tunis]]u. Trebalo mu je 50 sati i 25 minuta.
* [[23. 7.]] - Evropska komisija suspendovala stotine miliona eura pomoći [[Bugarska|Bugarskoj]], zabrinuta zbog korupcije i organizovanog kriminala.
* [[29. 7.|29. jul]] - Tokom mitinga, koji je organizovala Srpska radikalna stranka u znak protesta zbog hapšenja Radovana Karadžića, došlo do sukoba demonstranata i policije. Zbog posledica prebijanja, jedan demonstrant je kasnije podlegao povredama.
* [[30. 7.|30. VII.]] - [[Radovan Karadžić]] izručen Haaškom tribunalu u toku noći.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:A_Russian_missile_lies_largely_intact_in_a_home_in_Gori.jpg|right|thumb|Ruska raketa u civilnim metama, [[Gori]]]]
[[Datoteka:Tserovani IDP settlement, Georgia.jpg|right|thumb|225px|Gruzijski izbjeglički logor Tserovani]]
* [[1. 8.]] - Ubijen sirijski general [[Muhammad Suleiman]], navodno povezan sa nuklearnim programom (→ [[Operacija Orchard]]).
* [[3. 8.|3. VIII.]] - U [[Sinj]]u je održana 293. [[Sinjska alka]]. Pobijedio je Andrija Hrgović s dva pogodaka &quot;''u sridu''&quot; i s jednim &quot;''u dva''&quot;.
* [[4. 8.]] - U napadu [[Islamski pokret Istočnog Turkestana|terorista]] ubijeno 16 kineskih policajaca u [[Kašgar]]u.
* [[7. 8.|7. VIII.]] - Započeo je [[rusko-gruzijski rat]] u kojem su [[Rusija]] i [[Gruzija]] lansirale velike ofenzive unutar separatističke regije [[Južna Osetija|Južne Osetije]] nakon nesuglasica o granici s obje strane koje su počele već nekoliko dana ranije.
* [[8. 8.|8]]. - [[24. 8.|24. kolovoza]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] U [[Peking]]u su održane [[olimpijada 2008|29. Ljetne olimpijske igre]] - medalje: Hrvatska 2 srebrne i 3 bronzane, Srbija 1 srebrna i 2 bronzane (vidi dole).
[[Datoteka:Jelena Jankovic at the 2008 WTA Tour Championships.jpg|thumb|200px|[[Jelena Janković]]]]
* [[9. 8.|9. VIII.]] - U [[Maraton lađa|Maratonu lađa]], natjecanju autohtonih plovila u dolini [[Neretva|Neretve]], pobijedila je ekipa Staševica.
* 9. 8. - Hrvatska reprezentativka u [[streljaštvo|streljaštvu]] [[Snježana Pejčić]] osvojila je brončano odličje na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u u disciplini zračna puška deset metara.
* [[11. 8.]] - Teniserka [[Jelena Janković]] preuzela prvo mesto na WTA listi od Ane Ivanović.
* [[12. 8.]] - [[Okupacija Gorija]]: napad [[Kasetna bomba|kasetnim bombama]] na kolonu civila u redu za hranu na središnjem trgu u Goriju. Šestero je poginulo, među njima i [[Nizozemska|nizozemski]] novinar Stan Storimans.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Up in Flames - Humanitarian Law Violations and Civilian Victims in the Conflict over South Ossetia|url=http://www.hrw.org/reports/2009/01/22/flames-0| last=[[Human Rights Watch]]| year=23.1. 2009| page=111}}&lt;/ref&gt; Nizozemski ministar vanjskih poslova [[Maxime Verhagen]] izjavio je da je Rusija odgovorna za ovaj zločin nad civilima.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Ellen Barry|year=22.10. 2008|title=WORLD BRIEFING - EUROPE; The Netherlands: Cluster Bomb Killed Journalist, Official Says| publisher=New York Times| url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9905E0D61539F931A15753C1A96E9C8B63}}&lt;/ref&gt;
** prvo [[etničko čišćenje]] na rubu moderne [[Europa|Europe]] 21. vijeka: [[progon Gruzijaca iz Južne Osetije]] od strane oružanih snaga Južne Osetije, uz prešutnu podršku ruskih vojnika. [[UNHCR]] navodi brojku od najmanje 15.000 osoba.&lt;ref&gt;{{cite web|title=UNHCR secures safe passage for Georgians fearing further fighting| date=15.8. 2008| url=http://www.unhcr.org/news/NEWS/48a57cd34.html| publisher=UNHCR}}&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - [[Veljko Kadijević]] dobio rusko državljanstvo.
* [[15. 8.|15. kolovoza]] - Pushpa Kamal Dahal (također poznat kao [[Prachanda]]) prisegao je kao prvi [[Premijer]] [[Nepal|Federalne Demokratske Republike Nepal]] nakon što je [[Nepalska Monarhija]] ukinuta u [[maj|svibnju]].
* [[16. 8.]] - Olimpijsko srebro i evropski rekord za [[Milorad Čavić|Milorada Čavića]] u trci 100 m delfin - zvanično stoti deo sekunde sporiji od Phelpsa, fotografija kasnije pokazuje da je zapravo bio malo brži.
* [[17. 8.|17. kolovoza]] - [[Michael Phelps]] osvojio osmu zlatnu medalju, čime je prevazišao [[Mark Spitz|Marka Spitza]].
* 17. 8. - Hrvatski [[Gimnastika|gimnastičar]] [[Filip Ude]] osvojio je srebrnu medalju u vježbi na konju s hvataljkama na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u.
* 17. 8. - Prvo lansiranje iranske rakete ''[[Safir (raketa)|Safir]]'' (&quot;Poslanik&quot;).
* [[18. 8.|18. kolovoza]] - Ana Ivanović se vratila na prvo mesto WTA liste (do [[7. 9.|7.9.]])
* [[18. 8.]] - [[Pervez Musharraf]] je odstupio od položaja [[predsjednik]]a [[Pakistan]]a zbog pritiska opozivom od koalicijske [[Vlada|vlade]].
* [[19. 8.]] - [[Dragan Đilas]] novi gradonačelnik [[Beograd]]a (do 2013).
[[Datoteka:Shanghai World Financial Center at night 01.JPG|mini|180px|[[Shanghai World Financial Center]]]]
* [[21. 8.|21. kolovoza]] - Hrvatska [[tekvondo|taekwondoašica]] [[Martina Zubčić]] osvojila je brončanu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] u kategoriji do 57 kilograma.
* [[22. 8.|22. kolovoza]] - Hrvatska taekwondoašica [[Sandra Šarić]] osvojila je brončanu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] nakon repasaža u kategoriji do 67 kilograma.
* 22. 8. - [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] poražena je od [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuske rukometne reprezentacije]] u polufinalu [[Olimpijada 2008|Olimpijskih igrama]] rezultatom 25:23, te će se tako boriti za brončanu medalju.
* 22. 8. - Učenici zagrebačke [[V. gimnazija (Zagreb)|V. gimnazije]]{{newdsm}} na [[IOI|Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi]] osvojili su zlatnu, srebrnu i dvije brončane medalje.
* 22. 8. - [[Pirat]]i oteli [[nemačka|njemački]], [[iran]]ski i [[japan]]ski teretni brod izvan obale [[Somalija|Somalije]] (od [[20. 6.|20. lipnja]] 2008. bilo je 7 takvih napada).
* [[23. 8.|23. kolovoza]] - Hrvatska [[Atletika|atletičarka]] [[Blanka Vlašić]] osvojila je srebrnu medalju na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama]] s preskočenih 205&amp;nbsp;cm.
* [[24. 8.|24. kolovoza]] - [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] izgubila je od [[Španija|Španjolske]] u utakmici za 5. mjesto rezultatom 11:9 i tako Olimpijske igre završila na 6. mjestu.
* 24. 8. - [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] izgubila je od [[Španija|Španjolske]] u utakmici za brončanu medalju rezultatom 35:29 i tako Olimpijske igre završila na 4. mjestu.
* 24. 8. - Završene OI u Pekingu - '''srpski''' sportisti osvajači medalja: [[Milorad Čavić]] (srebrna, [[delfin (plivanje)|delfin]] 100 m), [[Novak Đoković]] (bronzana, [[tenis]] singl) i [[vaterpolo]] reprezentacija (bronzana).
* 24. 8. - [[Film]] &quot;[[Buick Riviera (2008)|Buick Riviera]]&quot; hrvatskog redatelja [[Goran Rušinović|Gorana Rušinovića]] pobijedio je na 14. [[Sarajevo film festival|Sarajevskom filmskom festivalu]]. Proglašen je najboljim u natjecateljskom programu u kategoriji [[igrani film|igranog filma]], a [[Leon Lučev]] i [[Slavko Štimac]] podijelili su nagradu za najboljeg glumca.
* 24. 8. - U [[Banatski Sokolac|Banatskom Sokocu]] otkriven spomenik [[Bob Marley]]-u.
* [[26. 8.|26. kolovoza]] - [[Rusija]] je jednostrano priznala neovisnost pobunjenih gruzijskih pokrajina [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Abhazija|Abhazije]]. Ipak, ostala je sama s tom odlukom: izuzev Rusije, jedino su još tri zemlje članice [[UN]]-a priznale te pokrajine: [[Nikaragva]], [[Venecuela]] i [[Nauru]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pacific island recognises Georgian rebel region|publisher=Reuters|url=http://in.reuters.com/article/2009/12/15/idINIndia-44730620091215|date=15.12. 2009|access-date=2015-11-13|archive-date=2014-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20141104082624/http://in.reuters.com/article/2009/12/15/idINIndia-44730620091215}}&lt;/ref&gt;
* [[28. 8.]] - Otvoren ''[[Shanghai World Financial Center]]'', 492 m, 101 sprat/kat.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - U kineskoj provinciji [[Henan]], okrug Lushan, završen [[Buda Izvorskog hrama]], sa 128 metara najviši kip na svetu (do 2018).
* [[2. 9.]] - Poslanice [[Srpska radikalna stranka|SRS]] bacaju kletve na predsednika [[Boris Tadić|Tadića]], ali i &quot;radikale koji se sastaju sa Tadićem&quot;.
* [[5. 9.|5. septembar]] - [[Tomislav Nikolić]] podneo ostavku na dužnost zamenika predsednika [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i šefa poslaničke grupe SRS u Skupštini Srbije - raskol otkriven debatom o Sporazumu o s. i p..
* [[9. 9.|9. septembar]] - Skupština Srbije ratifikovala [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] Srbije sa Evropskom unijom, prelazni trgovinski sporazum sa [[Evropska unija|EU]] i Energetski sporazum sa Rusijom.
* [[10. 9.|10. rujna]] - Na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]] u [[Peking]]u hrvatski [[Atletika|atletičar]] [[Darko Kralj]] osvojio je zlatnu medalju u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]], a hrvatski atletičar [[Branimir Budetić]] osvojio je srebrnu medalju u [[Bacanje koplja|bacanju koplja]].
* 10. 9. - Prvo delovanje [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača]].
[[Datoteka:Lehman Brothers-NYC-20080915.jpg|thumb|250px|Ispred [[Lehman Brothers]], na dan bankrotstva.]]
* [[12. 9.|12. septembar]] - Tomislav Nikolić isključen iz Srpske radikalne stranke zajedno sa desetak funkcionera koji su prešli na njegovu stranu.
* [[15. 9.|15. rujna]] - Hrvatska [[Atletika|atletičarka]] [[Antonia Balek]] na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]] u [[Peking]]u osvojila je dvije zlatne medalje, jednu u [[Bacanje kugle|bacanju kugle]] i drugu u [[Bacanje koplja|bacanju koplja]].
* 15. septembar - Bankrotstvo banke ''[[Lehman Brothers]]'' znatno pojačava [[Finansijska kriza 2007-08.|Finansijsku krizu 2007-08.]]
* 15. 9. - Zbog protivljenja [[Holandija|Holandije]] i [[Belgija|Belgije]], Savet Evrope ne aktivira SSP sa Srbijom.
* [[18. 9.]] - Dogovor o saradnji srpske policije i [[Europol]]a.
* [[24. 9.|24. septembar]] - U blizini [[batajnica|batajničkog]] aerodroma srušio se avion vazduhoplovstva Vojske Srbije pri čemu je poginuo pilot.
* [[25. 9.|25.]] - [[27. 9.|27. rujna]] - U [[Dubrovnik]]u se održavao [[Svijet|svjetski]] festival [[Svjetska baština|baštine]] &quot;''Najbolji u baštini''&quot;.
* [[27. 9.]] - Prva kineska [[svemirska šetnja]] tokom tročlane misije ''[[Shenzhou 7]]''.
* [[29. 9.]] - Vlada Srbije i [[Fiat]] potpisali Ugovor o zajedničkom ulaganju u &quot;Zastavu&quot; vredan 950 mil €.
* 29. 9. - Predstavnički dom SAD odbija plan za ''bailout'' banaka vredan 700 milijardi dolara, nakon čega [[Dow Jones Industrial Average|Dow]] pada 778 poena (oko 7%).

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.|1. listopada]] - U Zagrebu se održavala [[HT|T-HT]]-ova konferencija s gostima predavačima [[Džimi Vels|Jimmyjem Walesom]] i [[Benjamin Zander|Benjaminom Zanderom]].
* [[3. 10.]] - U SAD stupio na snagu revidirani Zakon o hitnoj ekonomskoj stabilizaciji kojim je bankama obezbeđeno 700 milijardi dolara.
* [[4. 10.|4. listopada]] - U [[Đakovo|Đakovu]] je svečano proslavljena ponovna uspostava drevne [[Srijemska biskupija|Srijemske biskupije]], osnivanje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i uzdignuća [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]] na metropolitansko središte.
* [[6. 10.]] - [[Jelena Janković]] po drugi put na prvom mestu WTA liste (do [[1. 2.|1.2.]] [[2009]]).
* [[8. 10.|8. oktobar]] - Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila zahtev Srbije i od Međunarodnog suda pravde zatražila mišljenje o jednostranoj proglašenoj nezavisnosti Kosova i Metohije (mišljenje dato u julu [[2010]]).
* [[9. 10.|9. oktobar]] - Finansijska kriza: na [[Island]]u preuzeta kontrola nad tri najveće banke u zemlji.
* 9. 10. - [[Crna Gora]] i [[Makedonija]] priznale jednostrano proglašenu nezavisnost južne pokrajine Srbije, Kosova i Metohije.
* [[18. 10.]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] i [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] potpisali deklaraciju o pomirenju.
* [[21. 10.|21. oktobar]] - Osnovana [[Srpska napredna stranka]]. Za lidera SNS izabran Tomislav Nikolić, a bivši generalni sekretar Srpske radikalne stranke, [[Aleksandar Vučić]], izabran za zamenika predsednika.
* [[22. 10.]] - Lansiran [[Chandrayaan-1]], indijska lunarna misija.
* [[23. 10.]] - U Zagrebu ubijen [[Ivo Pukanić]], urednik &quot;Nacionala&quot;.
* [[24. 10.|24. listopada]] - Sportska dvorana u [[Bale|Balama]] proglašena je najboljim sportskim objektom na svijetu na Svjetskom festivalu arhitekture u [[Barcelona|Barceloni]].
* '''Tokom meseca''' - U svetu počela najveća ekonomska kriza posle 30-ih godina 20. veka, izazvana nedostatkom poverenja u globalni finansijski sistem, sa SAD i EU kao dominantnim ekonomskim silama. Problem je nastao kada su deoničari izgubili poverenje u banke, koje su davale suviše povoljne stambene i hipotekarne kredite u prethodnom periodu. Mnoge banke su na ivici bankrotstva. U drugoj polovini meseca, Svetska ekonomska kriza poprimila je katastrofalne razmere. Procene njenih posledica variraju od male recesije, koja će nestati do 2010. godine, preko depresije, pa sve do katastrofičnih predviđanja spram (liberalnog) kapitalizma.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Barack Obama at NH.jpg|thumb|200px|[[Barack Obama]]]]
* [[4. 11.|4. studenog]] - Na izborima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Barack Obama]] je izabran za 44. [[predsjednik]]a Sjedinjenih Američkih Država, čime je ujedno postao i prvi predsjednik te države koji nije bijelac.
* 4. 11. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 20.000 članaka.
* [[7. 11.|7. studenog]] - [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] je svoj ''Ured za veze'' u [[Priština|Prištini]] podigla na razinu [[ambasada|veleposlanstva]].
* [[11. 11.|11. novembar]] - Sa proizvodne trake sišao poslednji [[Jugo]].
* [[14. 11.]] - Beograd i [[Ujedinjeni narodi|UN]] dogovorili plan od šest tačaka za razmeštanje [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|Euleksa]] na Kosovu.
* 14. 11. - Eksplodirala bomba ispred kancelarije [[Evropska unija|EU]] (Međunarodni civilni ured - ICO) u [[Priština|Prištini]].
* [[15. 11.|15. studenog]] - Hrvatski karatist [[Danil Domjdoni]] postao je prvak svijeta u [[karate]]u do 60&amp;nbsp;kg na Svjetskom prvenstvu u [[Tokijo|Tokiju]], a [[Ema Aničić]] osvojila je brončanu medalju.
* [[19. 11.]] - Trojica agenata nemačkog [[BND]] uhapšena u Prištini, pod optužbom da su bacili bombu 14.11. (pušteni [[28. 11.|28.11.]]).
* [[22. 11.|22. studenog]] - U [[Erupcija|erupciji]] [[vulkan]]a [[Nevado del Uila]] u južnoj [[Kolumbija|Kolumbiji]] poginulo je najmanje 10, a evakuirano je oko 12.000.
* [[23. 11.|23. studenog]] - U [[Brazil]]u je proglašeno izvanredno stanje zbog [[poplava]] u [[Država|državi]] [[Santa Catarina (federalna brazilska država)|Santa Catarina]] u kojima je poginulo 65, a evakuirano oko 20.000 ljudi.
* [[24. 11.|24.]] - [[27. 11.|27. studenog]] - U službenom posjetu [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] boravio je Fra' [[Matthew Festing]], princ i veliki meštar [[Suvereni Vojni Red Malte|Suverenog malteškog viteškog reda]], te je osim [[Zagreb]]a, posjetio [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]].
* [[25. 11.|25. studenog]] - Stanovnici [[Grenland]]a su na [[referendum]]u podržali predlog za veću [[Autonomija|autonomiju]] od [[Danska|Danske]].
* [[26. 11.|26. novembar]] - [[Radio-televizija Srbije|RTS]] započeo emitovanje [[digitalna televizija|digitalnog]] kanala kulture &quot;RTS Digital&quot;.
* 26. studenog - U nizu [[Mumbajski napadi 2008.|terorističkih napada]] u [[Mumbai]]ju poginulo je najmanje 195, a ranjeno najmanje 327 osoba.
* [[30. 11.|30. studenog]] - Kapetan [[Kristo Laptalo]] napokon stigao u [[Dubrovnik]]. Nevin je proveo 17 mjeseci u zatvoru u [[Grčka|Grčkoj]] samo zato, jer je bio zapovjednik na [[brod]]u na kojem je pronađena [[droga]] u teretu.
* [[30. 11.|30. studenog]] - U sukobu kršćana i muslimana u mjestu [[Jos]] u [[Nigerija|Nigeriji]] poginula je 381 osoba, a ranjeno je više od 300 osoba.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.|1. prosinca]] - [[Hrvatska]] preuzela predsjedanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti UN-a]].
* [[2. 12.|2. prosinca]] - Ustavni sud [[Tajland]]a naredio je raspuštanje vladajuće stranke optužene za izbornu krađu, te je zabranio [[premijer]]u [[Somchai Wongsawat|Somchaiju Wongsawatu]] političke aktivnosti na pet godina.
* 2. prosinca - U [[Zimbabve]]u je [[kolera]] odnijela najmanje 484 života, a registrirano je više od 11.700 slučajeva zaraženih od izbijanja [[Epidemija|epidemije]] u [[august (mjesec)|kolovozu]] 2008.
* [[5. 12.|5. prosinca]] - Održani su mirni prosvjedi protiv [[Vlada Republike Hrvatske|10. sastava Vlade Republike Hrvatske]] na glavnim trgovima [[Zagreb]]a, [[Split]]a, [[Rijeka|Rijeke]], [[Požega|Požege]], [[Vukovar]]a te [[Osijek]]a nakon što se grupa ljudi okupila na [[internet]]skoj društvenoj mreži [[Facebook]] u grupu pod nazivom ''Stegnite vi svoj remen, bando lopovska'' zbog sve veće gospodarske krize i lošeg društvenog stanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[6. 12.|6. prosinca]] - [[Grčki neredi 2008.]] počinju nakon što je policija ubila 15-godišnjaka u Atini.
* 6. prosinca - Hrvatski film “[[Armin]]” redatelja [[Ognjen Sviličić|Ognjena Sviličića]], pobijedio je na Festivalu mediteranskog filma u [[Bruxelles]]u.
* 6. prosinca - U Pragu je otkriven spomenik [[Vladimir Prelog|Vladimiru Prelogu]], hrvatskom kemičaru i nobelovcu, koji je studirao i doktorirao u [[Glavni grad|glavnom]] [[češka Republika|češkom]] [[grad]]u.
* [[9. 12.|9. decembar]] - Misija [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|EULEKS]] počela svoj mandat na teritoriji AP Kosovo i Metohija.
* [[10. 12.|10. prosinca]] - Održani su prvi izbori u britanskom krunskom posjedu [[Sark]]u nakon ukidanja feudalizma.
* [[11. 12.|11]] - 14. prosinca - [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|25px]] U [[Rijeka|Rijeci]] se održava [[Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2008.]], uspješni su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] (dva svjetska rekorda) i štafeta ([[Duje Draganja]], [[Aleksej Puninski]], [[Bruno Barbić]] i [[Mario Todorović]]).
* 11. 12. - U SAD uhapšen [[Bernard Madoff]], čija je finansijska piramida bila najveća finansijska prevara u istoriji SAD.
* [[12. 12.|12. prosinca]] - [[Švajcarska|Švicarska]] je postala 18. [[evropa|europska]] [[država]] koja je pristupila [[Schengenski sporazum|Schengenskom sporazumu]].
* 14. prosinca - Ponovno je uspostavljen [[promet]] na dionici željezničke [[Pruga Vinkovci-Osijek|pruge između Vinkovaca i Osijeka]], nakon više od 17 godina.
* 14. decembar - Irački novinar [[Muntazar al Zejdi]] gađao cipelama američkog predsednika Buša.
* [[19. 12.|19. prosinca]] - U [[Split]]u je zvanično otvorena nova [[Sveučilišna knjižnica u Splitu|Sveučilišna knjižnica]] vrijedna 250 milijuna [[hrvatska kuna|kuna]], nakon što je prije 3 godine polegnut kamen temeljac, a prostire se na 17 000 m2. Zbog svega toga prozvana je ''Ponos Hrvatske'', te je svojim otvorenjem postala drugim najvažnijim objektom u hrvatskoj [[nauka|znanosti]] i [[Kultura|kulturi]] nakon one [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]].
* 19. 12. - U [[Zagreb]]u je održan veliki humanitarni koncert za maestra [[Vjekoslav Šutej|Vjekoslava Šuteja]] i [[Zaklada Ana Rukavina|Zakladu Ana Rukavina]], na kojem je nastupio [[José Carreras]] i dr.
* 19. 12. - [[NASA]]-ina orbiter Izvidnica je na [[Mars]]u otkrila [[Minerali|minerale]] koji mogu nastati jedino uz prisutnost [[Voda|vode]] prije 3 milijarde godina, što bi značilo da je u tome [[period]]u bilo mogućih uvjeta za nastanak [[život]]a na tome [[planeta|planetu]].
* 19. 12. - U Srbiji se saznalo za nesuglasice između ministra odbrane [[Dragan Šutanovac|Dragana Šutanovca]] i načelnika Generalštaba gen. [[Zdravko Ponoš|Zdravka Ponoša]].
* [[21. 12.|21.]] - [[22. 12.|22. prosinca]] - Hrvatski skijaš [[Ivica Kostelić]] bio je 2. u [[veleslalom]]u u [[Italija|talijanskoj]] [[Alta Badia|Alta Badiji]], što mu je najbolji rezultat u veleslalomu u karijeri, a dan kasnije pobijedio je u istome mjestu u [[slalom]]u.
* [[22. 12.|22. prosinca]] - Otvorena je dionica autoceste [[Autocesta A1|A1]], [[Šestanovac]] - [[Zagvozd]] - [[Ravča]], duga 40&amp;nbsp;km.
* 22. 12. - Na RTS 1 je prikazana prva epizoda serije &quot;[[Ranjeni orao (TV serija)|Ranjeni orao]]&quot;.
* [[23. 12.|23. prosinca]] - U [[Gvineja|Gvineji]] su raspuštene vlada i njezine institucije, suspendiran je ustav, te su suspendirane sve političke i sindikalne aktivnosti nakon što je umro predsjednik te [[Država|države]] [[Lansana Conté]].
* [[24. 12.|24. prosinca]] - U [[Gvineja|Gvineji]] je [[vojna hunta]] imenovala [[kapetan (vojska)|satnika]] [[Moussa Dadis Camara|Moussu Dadisa Camaru]] novim gvinejskim [[predsjednik]]om.
* 24. 12. - U Moskvi potpisan sporazum po kojem je 51% NIS-a definitivno postalo vlasništvo ruske naftne kompanije [[Gazprom|Gasprom]].
* [[27. 12.|27. prosinca]] - Počinje [[Rat u Gazi 2008.-2009.]] (izraelska operacija &quot;Liveno olovo&quot;) na šta [[Hamas]] pojačava raketne i minobacačke napade na južni Izrael.
* 27. 12. - Prijateljskom utakmicom između rukometnih [[rukometna reprezentacija Hrvatske|reprezentacija Hrvatske]] i [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusije]] pred 15.200 gledatelja službeno je otvorena [[Arena Zagreb]], najveća sportska dvorana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* 27. 12. - U [[Split]]u je svečanim koncertom otvorena višenamjenska sportska dvorana [[Spaladium Arena]], s 12 tisuća sjedećih mjesta.
* [[28. 12.|28. prosinca]] - U [[Osijek]]u svečano otvorena višenamjenska [[sport]]ska [[dvorana Gradski vrt]] koja će između ostalog služit i za [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|svjetsko prvenstvo u rukomentu 2009.]] koje će se održati u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* prosinac - Lideri [[Evropska unija|EU]] dogovorili stimulus od 200 milijardi eura za poticaj uniji poslije globalne krize.
&lt;gallery&gt;
Split University Library.JPG|[[Sveučilišna knjižnica u Splitu]]
Arena Zagreb 2009.jpg|[[Arena Zagreb]]
Spaladium Arena photo by 3LHD.jpg|[[Spaladium Arena]], Split
Dvorana Gradski vrt 5.JPG|[[Dvorana Gradski vrt]], Osijek
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija: Rođeni 2008.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija: Umrli 2008.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Božidar Sandić]] Sovra, srpski fudbaler (* [[1922]])
* [[5. 1.]] - [[Vojislav Đonović]], srpski [[jazz|džez]] gitarista (*[[1921]]);
* 5. 1. - [[Galiano Pahor]], [[Hrvati|hrvatski]] glumac (*[[1955]].)
* [[7. 1.]] - [[Zvone Mornar]], hrvatski sportski novinar (*[[1920]].)
* [[11. 1.]] - [[Edmund Hilari|Edmund Hillary]], novozelandski alpinist i osvajač Mount Everesta (*[[1919]])
* [[15. 1.]] - [[Slobodan V. Ribnikar]], profesor fizičke hemije, akademik (*[[1929]])
* [[16. 1.]] - [[Nikola Kljusev]], makedonski političar (* [[1927]])
* [[17. 1.]] - [[Bobby Fischer]], šahovski velemajstor (*[[1943]])
* [[18. 1.]] - [[Milica Manojlović]], osnivač i dirigent hora &quot;Kolibri&quot; (* [[1933]])
* [[19. 1.]] - [[Tomislav Bekić (germanista)|Tomislav Bekić]], srpski germanista (* [[1934]])
* [[20. 1.]] - Hadži Dušan Mišić, akademski slikar, pedagog, art-terapeut (* [[1935]])
* [[22. 1.]] - [[Heath Ledger]], australski glumac (* [[1979]])
* 22. 1. - [[Milenko Zablaćanski]], srpski glumac (*[[1955]])
* [[23. 1.]] - [[Ognjenka Milićević]]-Lukač, reditelj, teatrolog, pedagog (* [[1927]])
* 23. 1. - [[Zoran Predić]], novinar i TV kritičar, urednik TV revije, direktor više televizija (* 1945 ili '46)
* [[26. 1.]]? - [[Ana Bešlić]], akademski vajar (* [[1912]])
* [[27. 1.]] - [[Suharto]], indonežanski političar (* [[1921]])
* [[31. 1.]] - [[Aleksandar Nikašinović]] Saša, novinar, urednik Danasa i lista Indeks (* [[1941]])

=== Februar/Veljača ===
* [[5. 2.]] - [[Mahareši Maheš Jogi]], tvorac [[transcendentalna meditacija|Transcedentalne meditacije]] (* [[1917]])
* 5. 2. - [[Zoran Antonijević]] Žota, srpski fudbaler i trener (*[[1945]])
* [[6. 2.]] - [[Ferante Colnago]], nekadašnji [[HNK Hajduk Split|Hajdukov]] igrač i dugogodišnji član uprave kluba
* 6. 2. - [[Dragutin Dražić]], inž. tehnologije, fizikohemičar, član Predsedništva SANU (* [[1930]])
* [[7. 2.]] - Časlav Veljić Čajka, pred. Kajakaškog saveza Jugoslavije (* [[1930]])
* [[8. 2.]] - [[Desimir Tošić]], jedan od osnivača Demokratske stranke u Srbiji (*[[1920]])
* [[9. 2.]] - [[Tomislav Čolović]], pevač (&quot;Mali mrav&quot;) (* [[1949]])
* [[10. 2.]] - [[Roy Scheider]], američki glumac (* [[1932]])
* [[11. 2.]] - [[Tom Lantos]], američki političar (* [[1928]])
* [[13. 2.]] - [[Vuk Obradović]], najmlađi general [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], bivši potpredsednik srpske vlade (*[[1947]])
* 13. 2. - [[Henri Salvador]], francuski šansonjer (* [[1917]])
* 13. 2. - [[Dragan Jurišić]] Gaga, pevač &quot;Vojvođanskog bluz benda&quot; (* [[1953]])
* [[15. 2.]] - [[Marijan Oblak]], zadarski nadbiskup u miru (*[[1919]].)
* [[17. 2.]] - [[Tihomir Janić]], sudija Vrhovnog suda Srbije i Jugoslavije (* [[1914]])
* [[18. 2.]] - [[Vladimir - Minja Vujović]], istoričar i sportski radnik (* [[1933]])
* [[20. 2.]] - [[Franc Perko]], beogradski nadbiskup slovenskog porijekla (* [[1929]].)
* [[22. 2.]] - [[Vojin Šulović]], ginekolog, srpski akademik (* [[1923]])
* [[23. 2.]] - [[Janez Drnovšek]], slovenski političar i državnik (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Milorad Dimitrijević (arhitekta)|Milorad Dimitrijević]], arhitekta, konzervator, dekan Arhitektonskog fak. u Bg.
* [[27. 2.]] - [[Mira Alečković]], srpska pesnikinja (* [[1924]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Borivoje Stojanović]], glumac (* [[1929]])
* [[4. 3.]] - [[Semka Sokolović-Bertok]], glumica (*[[1935]].)
* 4. 3. - [[Vladimir Bošnjaković]], specijalista nuklearne medicine, srpski akademik (* [[1930]])
* [[9. 3.]] - [[Vojislav Todorić]], akademski slikar, konzervator-restaurator, prof. FLU i prorektor Univ. umetnosti u Bg. (* [[1933]])
* [[10. 3.]] - [[Đorđe Predin]]-Badža, vaterpolista i sportski radnik, preds. opšt. Bečej (* [[1947]])
* [[13. 3.]] - [[Živko Šoklovački]], pravnik, političar (JUL), pred. Upravnog odbora NIS (* [[1946]])
* [[18. 3.]] - [[Anthony Minghella]], britanski filmski reditelj (*[[1954]]);
* 18. 3. - [[Živojin Milenković]], srpski glumac (*[[1928]])
* [[19. 3.]] - [[Arthur C. Clarke]], britanski SF pisac i vizionar (*[[1917]].)
* [[24. 3.]] - [[Boris Dvornik]], glumac (* [[1939]])
* 24. 3. - [[Richard Widmark]], glumac (* [[1914]])
* [[25. 3.]] - [[Ranko Beljinac]], slikar, grafičar, ikonopisac (* [[1947]])
* [[29. 3.]] - [[Rajko Mitić]], jugoslavenski fudbaler (*[[1922]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Svetolik Mitić]] (Skale), urednik TV Beograd (* [[1923]])
* [[3. 4.]] - [[Hrvoje Ćustić]], hrvatski nogometaš (* [[1983]]);
* 3. 4. - [[Ivan Korade]], umirovljeni hrvatski general (*[[1964]])
* [[4. 4.]] - [[Jadranko Crnić]], hrvatski pravnik (*[[1928]])
* [[5. 4.]] - [[Charlton Heston]], američki glumac i aktivist (*[[1923]])
* 5. 4. - [[Boris Nikolić]], modni dizajner, stilista TV B92 (* [[1974]])
* [[7. 4.]] - [[Staniša Stošić]], srpski pevač (*[[1945]])
* [[8. 4.]] - Jovan-Bata Zarić, arhitekta (* [[1926]])
* [[10. 4.]] - [[Vojislav Kuculović]], operski pevač-tenor, prvak Opere SNP u Novom Sadu (* [[1932]])
* [[12. 4.]] - [[Aleksandar Gec]], košarkaš (*[[1928]])
* [[20. 4.]] - [[Ksente Bogoev]], ekonomist
* [[21. 4.]] - Mihailo Mijušković - Cupa, spiker Radio Beograda (* [[1947]])
* [[25. 4.]] - [[Milan Kangrga]], filosof (*[[1923]].)
* [[29. 4.]] - [[Albert Hofmann]], švicarski kemičar (*[[1906]].)

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - Dragoljub Živojinović Japanac, srpski prevodilac (* [[1933]])
* [[6. 5.]] - Nebojša Glišić, novinar RTS, slikar, likovni kritičar (* [[1941]])
* [[9. 5.]] - [[Dražen Vrdoljak]], hrvatski novinar i glazbeni kritičar, utemeljitelj Porina (* [[1951]])
* [[12. 5.]] - [[Robert Rauschenberg]], slikar (* [[1925]])
* [[14. 5.]] - Milovan Stojanović Mis, keramičar (* [[1927]])
* [[15. 5.]] - [[Tatjana Škurina]], doajen jugoslovenske i srpske ginekologije (* [[1914]])
* 15. 5. - [[Momčilo Stefanović]], novinar, publicista, dopisnik Politike i P. Ekspres (* [[1931]])
* [[20. 5.]] - [[Nikola Šećeroski]], predsednički kandidat 1990. u Srbiji (*[[1934]])
* 20. 5. - [[Aleksandar Pražić]], muzičar, producent RTV Vojvodina (* [[1950]])
* [[26. 5.]] - [[Sydney Pollack]], američki režiser i glumac (*[[1934]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Yves Saint Laurent]], francuski modni kreator i kosimograf (* [[1936]])
* 1. 6. - [[Smiljka Vasić]], psiholingvista
* [[2. 6.]] - [[Bo Diddley]], R&amp;B muzičar (* [[1928]])
* 2. 6. - [[Mel Ferrer]], glumac (* [[1917]])
* [[6. 6.]] - [[Vera Lubarda]], slikarka
* [[8. 6.]] - [[Šaban Bajramović]], romski glazbenik (* [[1936]])
* 8. 6. - [[Moma Dimić]], srpski književnik (* [[1944]])
* [[14. 6.]] - [[Dimitrije Manolov]], likovni umetnik - fotograf (* [[1936]])
* [[16. 6.]] - [[Zlatko Tomičić]], hrvatski književnik (* [[1930]].)
* [[17. 6.]] - [[Cyd Charisse]], glumica i pevačica (* [[1922]])
* [[23. 6.]] - [[Olga Moskovljević]], prevodilac i novinar (* [[1921]])
* [[28. 6.]] - [[Ruslana Koršunova]], kazahstanski model (* [[1987]])
* [[29. 6.]] - [[Don S. Davis]], američki glumac (* [[1942]].)

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Dejan Medaković]], istoričar i akademik (* [[1922]])
* [[3. 7.]] - [[Tvrtko Švob]], biolog (* [[1917]])
* 3. 7. - [[Milorad Stevanović]] Mida, srpski glumac (* [[1939]])
* [[4. 7.]] - [[Jesse Helms]], američki političar (* [[1921]])
* [[6. 7.]] - [[Olga Bruči]], prvakinja opere SNP u Novom Sadu (* [[1923]])
* [[11. 7.]] - [[Michael E. DeBakey]], hirurg (* [[1908]])
* [[13. 7.]] - [[Bronisław Geremek]], poljski istoričar i političar (* [[1932]])
* [[14. 7.]] - [[Svetislav Pavlović]], filmski reditelj (* [[1926]])
* [[20. 7.]] - [[Dinko Šakić]], ratni zločinac (* [[1921]])
* [[21. 7.]] - [[Adil Zulfikarpašić]], bosanskohercegovački političar (* [[1921]])
* [[23. 7.]] - [[Ahmet Hadžipašić]], bivši Premijer Federacije BiH (* [[1952]])
* [[29. 7.]] - [[Mate Parlov]], najveći hrvatski športaš 20. stoljeća (* [[1948]])
* [[30. 7.]] - [[Zlata Bartl]], bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, otkrila [[Vegeta|Vegetu]] (*[[1920]].)

=== Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Dren Mandić]], alpinista (* [[1976]])
* [[3. 8.]] - [[Aleksandar Solženjicin]], ruski pisac i sovjetski disident
* [[4. 8.]] - [[Mića Uzelac]], slikar (* [[1950]])
* [[6. 8.]] - [[Fransin Petrović Njegoš]], crnogorska princeza, supruga princa Nikole Petrovića (* [[1950]])
* [[7. 8.]] - [[Novica Petković]], teoretičar književnosti i kritičar, profesor na FF BU (* [[1941]])
* 7. 8. - [[Predrag Knežević]] Kneža, sportski novinar (* [[1922]])
* [[9. 8.]] - [[Mahmoud Darwish]], palestinski pesnik (* [[1941]])
* [[10. 8.]] - [[Isaac Hayes]], muzičar (* [[1942]])
* [[11. 8.]] - [[Vlastimir Gavrik]], srpski scenograf (* [[1928]])
* 11. 8. - [[Fred Sinowatz]], austrijski političar (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Tomislav Pinter]], filmski stvaratelj, predsjednik Hrvatske udruge filmskih snimatelja (* ?)
* [[16. 8.]] - [[Gmitar Obradović]], akademski slikar (* [[1935]])
* [[17. 8.]] - [[Jovan Đogo]], pukovnik Vojske Republike Srpske (* [[1956]])
* [[18. 8.]] - [[Miodrag Draganić]], izdavač, direktor kuće &quot;Draganić&quot; (* [[1949]])
* 18. 8. - [[Božidar Ćetković]], crnogorski šahista, majstor FIDE (*
* [[20. 8.]] - [[Hua Guofeng]], kineski političar (* [[1921]])
* [[21. 8.]] - [[Mario Bertok]], hrvatski šahista (* [[1929]])
* [[24. 8.]] - [[Branislav Dragojević]], književnik (* [[1933]])
* [[26. 8.]] - [[Edib Šećović]], bokser, svetski prvak (EBU) (* [[1958]])
* [[30. 8.]] - [[Vasa Pantelić]], glumac (* [[1922]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Tomaš J. Bata]], češki i kanadski industrijalac (* [[1914]])
* [[4. 9.]] - [[Dafina Milanović]], srpska bankarka (*[[1948]])
* [[5. 9.]] - [[Dušan Simić]], rektor Univ. u Kragujevcu (* [[1928]])
* 5. 9. - [[Zaida Krimšamhalov]], glumica SNP u Novom Sadu (* [[1936]])
* [[7. 9.]] - [[Dino Dvornik]], hrvatski pop-pjevač (*[[1964]])
* 7. 9. - [[Dragoslav Rančić]], spoljnopolitički novinar i urednik (* [[1935]])
* [[12. 9.]] - [[Tomislav Ladan]], hrvatski pisac, leksikograf i prevoditelj (*[[1932]].)
* 12. 9. - [[Vukašin Maraš]], crnogorski političar (* [[1938]])
* [[15. 9.]] - [[Juraj Njavro]], bivši ministar hrvatskih branitelja i saborski zastupnik, te poznati vukovarski kirurg (* ?)
* 15. 9. - [[Slavko Gavrilović]], istoričar, akademik (* [[1924]])
* 15. 9. - [[Aleksandar Radovanović]], šef Arhiva i Biblioteke Narodnog pozorišta u Bg. (* [[1931]])
* [[16. 9.]] - [[Momčilo Popović]], novinar i urednik lista &quot;Pobjeda&quot; (* [[1943]])
* 16. 9. - [[Miloš Grbić]], nekadašnji odbojkaš (* [[1943]])
* [[18. 9.]] - [[Zvonko Milenković]], srpski muzičar i član grupe „[[Rokeri s Moravu]]“.
* [[19. 9.]] - [[Petar Stajić]], kompozitor i pijanista (* [[1915]])
* [[22. 9.]] - [[Dušan Gligorijević]] - Saša, društveno-politički i privredni radnik (* [[1920]])
* [[23. 9.]] - [[Sonja Savić]], srpska glumica (* [[1961]])
* 23. 9. - [[Rada Selaković]], slikarka (* [[1952]])
* [[24. 9.]] - [[Vice Vukov]], hrvatski pjevač i političar (*[[1936]])
* [[26. 9.]] - [[Paul Newman]], američki glumac (*[[1925]])
* [[28. 9.]] - [[Ljubiša Buba Opačić]], gitarista &quot;Bajage i Instruktora&quot; (* [[1968]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Golub Dobrašinović]], istoričar književnosti, kustos Vukovog i Dositejevog muzeja (* [[1925]])
* [[5. 10.]] - [[Mijuško Tomić]], novinar i urednik Prvog programa Radio Bg. (* [[1938]])
* [[7. 10.]] - [[Toma Rakijaš]], srpski muzičar i novinar (*[[1955]])
* [[11. 10.]] - [[Jörg Haider]], austrijski političar (* [[1950]])
* [[23. 10.]] - [[Ivo Pukanić]] (ubijen), hrvatski novinar (*[[1961]])
* 23. 10. - [[Bojan Dimitrijević (novinar)|Bojan Dimitrijević]], novinar i urednik RTB (* [[1923]])
* [[27. 10.]] - [[Jasmina Puljo]], balerina, učitelj [[joga|joge]], prva jogina u Yu. (* [[1915]])
* [[28. 10.]] - [[Radivoje Đurović]], akademski slikar (* [[1950]])
* [[30. 10.]] - [[Ivo Perišin]], hrvatski akademik, (*[[1925]].);
* 30. 10. - [[Ico Voljevica]], karikaturista (&quot;Grga&quot;)
* 30. 10. - [[Zlatko Krasni]], književnik i prevodilac (* [[1951]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Jacques Piccard]], okeanograf (* [[1922]])
* [[2. 11.]] - [[Borivoje Ivković]], predsednik Biciklističkog saveza Srbije (* [[1928]])
* [[4. 11.]] - [[Ratko Ćajić]] Rale, kompozitor i pevač (* [[1944]])
* 4. 11. - [[Michael Crichton]], autor, scenarista itd. (* [[1942]])
* [[10. 11.]] - [[Nikola Kavaja]], &quot;lovac na Tita&quot; (* [[1932]])
* [[11. 11.]] - [[Nikica Marinović]], prva mis SFRJ, 1966. godine (*[[1947]])
* [[12. 11.]] - [[Željko Hell]], hrvatski književnik (*[[1923]].)
* [[15. 11.]] - [[Petar Damjanov]], novinar i publicista, urednik vojnih časopisa (* [[1943]])
* 15. 11. - [[Jadranka Nikolić]], modni kreator (* [[1948]])
* [[16. 11.]] - [[Vladimir Sekulić]], crnogorski lingvista i književnik (* [[1923]])
* [[18. 11.]] - [[Đoko Vještica]], srpski novinar (*[[1939]])
* 18. 11. - [[Miroslav Zarić]]-Zare, novinar &quot;Večernjih novosti&quot; (* [[1938]])
* [[24. 11.]] - [[Srećko Jovanović]], slavista, osnivač &quot;Dečjih novina&quot; (* [[1930]])
* 24. 11. - [[Ruben Han]], prof. Medicinskog fak. u Bg., specijalista nukl. medicine (* [[1946]])
* [[27. 11.]] - [[Dragoslav S. Petrović]], pravnik i novinar (* [[1934]])
* 27. 11. - [[Miroljub Simić]], profesor i dekan Pravnog fakulteta u Nišu (* [[1947]])
* 27. 11. - [[Milijan Popović]], profesor i dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu (* [[1938]])
* [[29. 11.]] - [[Jørn Utzon]], arhitekta (* [[1918]])
* [[30. 11.]] - [[Desanka Tomić Đurović]], akademski slikar, grafičar, dizajner tekstila (* [[1925]])
* 30. 11. - [[Milivoje Petrović]], solista i prvak Opere N.P. u Beogradu (* [[1938]])
* 30. 11. - [[Branislav Lazarević]], doajen srpske informatike (* [[1940]])
* 30. 11. - [[Dragan Ve Ignjatović]] Mec, multimedijalni umetnik, osnivač Balkanske asocijacije umetnosti (* [[1968]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Radenko Broćić]], srpski političar (* [[1922]])
* 1. 12. - [[Ibrahim Latifić]], gen. dir. Saveznog zavoda za statistiku, osn. Društva za istinu o NOB (* [[1917]])
* [[2. 12.]] - [[Dušan Stanković]], publicista i novinar (* [[1941]])
* 2. 12. - [[Svetlana Stipčević]], profesorka Filološkog fak. u Bg. i jednog u Bariju (* [[1940]])
* [[4. 12.]] - [[Pero Budak]], hrvatski književnik (* [[1917]].)
* [[5. 12.]] - [[Patrijarh Aleksije II.]], patrijarh [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (* [[1929]])
* [[9. 12.]] - [[Dražan Jerković]], hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, sportski direktor i izbornik (* [[1936]])
* 9. 12. - [[Bela Buranj]], etnograf i publicista, prof. na Medicinskom fak. u Novom Sadu (* [[1931]])
* [[11. 12.]] - [[Bettie Page]], pin-up model (* [[1923]])
* 11. 12. - [[Bogdan Đuričić]], profesor i dekan Medicinskog fak. u Bg., akademik (* [[1950]])
* 11. 12. - [[Dušan Maksimović Dumaks]], kompozitor, dirigent, muzički pedagog (* [[1932]])
* [[16. 12.]] - [[Simo Mraović]], književnik (* [[1966]]);
* 16. 12. - [[Nikola Karaklajić]], srpski šahista i radio voditelj (*[[1926]])
* 16. 12. - [[Vojislav Mićović]], publicista i novinar, gl.od.ur. &quot;Komunista&quot;, vd. dir. Rad. Bg. (* [[1930]])
* [[18. 12.]] - [[Ivan Rabuzin]], hrvatski slikar naivac (* [[1921]].);
* 18. 12. - [[W. Mark Felt|William Mark Felt]], visokopozicionirani agent [[FBI]]-ja koji je u [[historija|povijest]] ušao kao ''[[Duboko grlo]]'' u [[Afera|aferi]] [[Watergate]].
* 18. 12. - [[Majel Barrett]], glumica (* [[1932]])
* [[20. 12.]] - [[Gordan Čačić]], hrvatski general i političar (* [[1961]])
* [[22. 12.]] - [[Lansana Conté]], predsjednik [[Gvineja|Gvineje]] (* [[1934]])
* [[24. 12.]] - [[Harold Pinter]], engleski dramatičar nobelovac (* [[1930]])
* 24. 12. - [[Samuel P. Huntington]], politički naučnik (* [[1927]])
* [[25. 12.]] - [[Eartha Kitt]], glumica, pjevačica te zvijezda kabareta (* [[1927]])
* 25. 12. - [[Ann Savage]], američka glumica (* [[1921]])
* [[29. 12.]] - [[Vladislav Lalicki]], scenograf, kostimograf, slikar (* [[1935]])
* [[30. 12.]] - [[Ante Čičin-Šain]], prvi guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB]] u samostalnoj Hrvatskoj (* ?)

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Yoichiro Nambu]] (otkriće mehanizma [[spontani slom simetrije|spontano slomljene simetrije]] u [[Fizika elementarnih čestica|subatomskoj fizici]]), [[Makoto Kobayashi]] i [[Toshihide Maskawa]] (otkriće porekla slomljene simetrije, što predviđa postojanje još najmanje tri porodice [[kvark]]ova)
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Osamu Shimomura]], [[Martin Chalfie]] i [[Roger Y. Tsien]] (otkriće i razvoj [[Zeleni fluorescentni protein|zelenog fluorescentnog proteina]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Harald zur Hausen]] (otkriće da [[humani papiloma virus]] izaziva [[rak vrata maternice]]), [[Françoise Barré-Sinoussi]] i [[Luc Montagnier]] (otkriće virusa [[HIV]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Jean-Marie Gustave Le Clézio]] (autor novih početaka, poetske avanture i senzualne ekstaze, istraživač čovečanstva iza i ispod vladajuće civilizacije)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Martti Ahtisaari]] (značajni napori na nekoliko kontinenata tokom više od tri decenije za razrešavanje međunarodnih konflikata)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Paul Krugman]] (analiza trgovinskih obrazaca i lokacije ekonomske aktivnosti)

== Vidi takođe: ==
[[Popis godina|Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* [http://www.arhiv.rs/img/hd/2008.html Hronologija događaja 2008] (Srbija), Medijski arhiv Ebart
{{Commonscat|2008}}

[[Kategorija:2008.]]</text>
      <sha1>7z5k8nfz2p8dtiknsbmijijt03nfqoq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infobox Website</title>
    <ns>10</ns>
    <id>29642</id>
    <revision>
      <id>42600894</id>
      <parentid>42567206</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:52:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eurohunter</username>
        <id>23571</id>
      </contributor>
      <comment>-double bold</comment>
      <origin>42600894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2663" sha1="ivcgcqzods8m4otg6e22fgxtcb9cxeq" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox borderless&quot; style=&quot;align: right; font-size: 90%; text-align: left; width: 24em;&quot; summary=&quot;Template:Infobox Website&quot;
|+ style=&quot;margin: 0; font-size: 125%; vertical-align: middle;&quot;| {{{websitename|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}}
{{#if:{{{websitelogo|{{{logo|}}}}}}|&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;{{{websitelogo|{{{logo}}}}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{screenshot|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; border: 0px solid #aaaaaa&quot;&gt;{{{screenshot}}}{{#if:{{{caption|}}}|&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: smaller;&quot;&gt;{{{caption}}}&lt;/span&gt;}}}}
|-
! [[Uniform Resource Locator|URL]]
| {{{url}}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{komercijalan|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Komercijalan?&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{komercijalan}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}
|- 
! Tip
| {{{tip}}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{location|{{{lokacija|}}}}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Sjedište&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{location|{{{lokacija}}}}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{reg|{{{registracija|}}}}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Registracija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{reg|{{{registracija}}}}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{jezik|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Jezik&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{jezik|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{jezik_prikaza|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Jezik prikaza&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{jezik_prikaza|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{područje|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Područje&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{područje|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{korisnici|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Korisnici&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{korisnici|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
! {{#if:{{{posednik|}}}|Posednik|Posjednik}}
| {{{posednik|{{{posjednik|}}}}}}
|- 
! Autor
| {{{autor}}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{start datum|{{{start datum|{{{osnovan|}}}}}}}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Početak rada&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{date_of_launch|{{{start datum|{{{osnovan}}}}}}}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{stop datum|{{{stop datum|{{{ugašen|}}}}}}}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Početak rada&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{date_of_launch|{{{start datum|{{{ugašen}}}}}}}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{carina|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Carina&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{carina}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{current_status|{{{stanje|}}}}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Trenutni status&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{current_status|{{{stanje}}}}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}
{{#if:{{{alexa_rank|{{{alexa_rank|}}}}}}|&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Alexa rank&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{alexa_rank|{{{alexa_rank}}}}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}
{{!}}- 
{{#if:{{{napomene|}}} |
{{!}} colspan=2 style=&quot;text-align:center&quot;{{!}}{{{napomene|}}} }}
|}&lt;noinclude&gt;

{| style=&quot;border: none; background: none;&quot;
|&lt;pre&gt;
{{Infobox Website
| ime = 
| logo = 
| screenshot = 
| caption = 
| url = 
| komercijalan = 
| tip = 
| lokacija = 
| jezik = 
| jezik_prikaza = 
| registracija = 
| područje = 
| korisnici = 
| posednik = 
| autor = 
| osnovan = 
| ugašen = 
| stanje = 
| carina = 
| alexa_rank = 
}}
&lt;/pre&gt;
|}
'''name''', '''url''', '''type''', '''owner''', and '''author''' are required fields.

[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ivcgcqzods8m4otg6e22fgxtcb9cxeq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autoput Bratstva i jedinstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31535</id>
    <revision>
      <id>42600938</id>
      <parentid>41103570</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T08:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30806-64</username>
        <id>355946</id>
      </contributor>
      <comment>/* Autoput je prolazio pokraj Županje. Vinkovci su 30km udaljeni i ne leže na trasi autoputa */</comment>
      <origin>42600938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3713" sha1="heuus7mgd6s5b5836b8ib2kewm3ebzk" xml:space="preserve">'''Autoput/autocesta Bratstva i jedinstva''' ili '''autoput/autocesta &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;''' ([[slovenski jezik|slo]]-Avtocesta Bratstvo in enotnost) je bio [[autoput]] koji je povezivao većinu republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Prostirao se od [[Jesenice|Jesenica]] preko [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Novo Meso|Novog Mesta]], [[Zagreb]]a, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], [[Županja|Županje]], [[Beograd]]a, [[Niš]]a, [[Skoplje|Skoplja]] do [[republika Makedonija|makedonsko]]-[[grčka|grčke]] [[Državna granica|granice]].

Izgradnja je započeta posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] kako bi se [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji autoputa su učestvovale [[omladinske radne brigade]], koje su sačinjavali jugoslovenski i inostrani omladinci i pripadnici [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Jedan strani posmatrač je zapisao da Autoput Beograd-Zagreb nisu izgradile samo omladinske radne brigade, &quot;kako se trubilo na sve strane&quot;, nego je njima obilato pomagala i prisilna radna snaga, &quot;klasni neprijatelji&quot; iz buržoaskih redova, &quot;što je možda i jedan od razloga što je auto-put tako loše izgraden.&quot;&lt;ref&gt;Rusinow, ''Yugoslav Experiment'', str. 38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;O &quot;omladinskim radnim brigadama&quot; na gradnji željeznicke pruge vidi kod Thompson, ''Paper House'', str. 118-120.&lt;/ref&gt; Skoro 300.000 ljudi je učestvovalo u izgradnji. Prva izgrađena deonica je bila [[Zagreb]]-[[Beograd]] u dužini od 382 km, otvorena [[27. jul|27. jula]] [[1950]].

Iako se ovaj put zvao ''autoput'', imao je samo dve saobraćajne trake (svaka za po jedan smer). [[Raskršće|Raskrsnice]] sa lokalnim putevima su uglavnom bile van nivoa, mada je bilo i raskrsnica u nivou i [[serpentina]]. Put je bio predviđen za oko 9000 [[automobil]]a dnevno, a kasnije i do 40.000 vozila. Veći deo puta je bio izgrađen od [[beton]]skih ploča, a negde je bilo [[asfalt]]a.

U decenijama posle izgradnje, autoput je spao na veoma loše stanje, ali pre ratova devedesetih je već počelo unapređivanje kolovoza i pretvaranje u pravi autoput, sa po dve trake u oba smera. Do [[1990]]. godine deonica [[Šid]]-[[Beograd]]-[[Niš]] je bila završena, kao i [[Zagreb]]-[[Slavonski Brod]]-[[Županja]] i manji izolovani delovi u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Republika Makedonija|Makedoniji]].

Od sredine [[1991]]. do jeseni [[1995]], autoput je bio zatvoren na srpsko-hrvatskoj granici. Danas je autoput skoro kompletan, izuzimajući manje deonice između [[Grdelica|Grdelice]] i [[Kumanovo|Kumanova]]. Godine [[1992]]. autoput je bio, prilikom [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], zatvoren sve do [[1995]].

Ovaj put je deo evropske mreže puteva:
* [[Autoput Е-61|Е-61]] [[Austrija]]-[[Ljubljana]]
* [[Autoput Е-70|Е-70]] [[Ljubljana]]-[[Zagreb]]-[[Beograd]]
* [[Autoput Е-75|Е-75]] [[Beograd]]-[[Skoplje]]-[[Grčka]]

== Povezano ==
* [[Bratstvo i jedinstvo]]
* [[Autoput]]
* [[Saobraćaj Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reflist}} 
* [[:sl:Avtocesta Bratstvo in enotnost|Vikipedija slovenačkog jezika]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brotherhood and Unity Highway}}
* [http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm Autoput] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513050919/http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm |date=2006-05-13 }} (nemački)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Autoputevi|Bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Putevi u Sloveniji]]
[[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Putevi u Srbiji]]
[[Kategorija:Putevi u Makedoniji]]</text>
      <sha1>heuus7mgd6s5b5836b8ib2kewm3ebzk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600939</id>
      <parentid>42600938</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T08:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30806-64</username>
        <id>355946</id>
      </contributor>
      <comment>/* Do rata autoput je stigao skoro do Slavonskog Broda. Do Županje ga je Hrvatska izgradila tek oko 2000. godine */</comment>
      <origin>42600939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3700" sha1="iwx1jp750y9kfn039nqg9yx0445cv7b" xml:space="preserve">'''Autoput/autocesta Bratstva i jedinstva''' ili '''autoput/autocesta &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;''' ([[slovenski jezik|slo]]-Avtocesta Bratstvo in enotnost) je bio [[autoput]] koji je povezivao većinu republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Prostirao se od [[Jesenice|Jesenica]] preko [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Novo Meso|Novog Mesta]], [[Zagreb]]a, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], [[Županja|Županje]], [[Beograd]]a, [[Niš]]a, [[Skoplje|Skoplja]] do [[republika Makedonija|makedonsko]]-[[grčka|grčke]] [[Državna granica|granice]].

Izgradnja je započeta posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] kako bi se [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji autoputa su učestvovale [[omladinske radne brigade]], koje su sačinjavali jugoslovenski i inostrani omladinci i pripadnici [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Jedan strani posmatrač je zapisao da Autoput Beograd-Zagreb nisu izgradile samo omladinske radne brigade, &quot;kako se trubilo na sve strane&quot;, nego je njima obilato pomagala i prisilna radna snaga, &quot;klasni neprijatelji&quot; iz buržoaskih redova, &quot;što je možda i jedan od razloga što je auto-put tako loše izgraden.&quot;&lt;ref&gt;Rusinow, ''Yugoslav Experiment'', str. 38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;O &quot;omladinskim radnim brigadama&quot; na gradnji željeznicke pruge vidi kod Thompson, ''Paper House'', str. 118-120.&lt;/ref&gt; Skoro 300.000 ljudi je učestvovalo u izgradnji. Prva izgrađena deonica je bila [[Zagreb]]-[[Beograd]] u dužini od 382 km, otvorena [[27. jul|27. jula]] [[1950]].

Iako se ovaj put zvao ''autoput'', imao je samo dve saobraćajne trake (svaka za po jedan smer). [[Raskršće|Raskrsnice]] sa lokalnim putevima su uglavnom bile van nivoa, mada je bilo i raskrsnica u nivou i [[serpentina]]. Put je bio predviđen za oko 9000 [[automobil]]a dnevno, a kasnije i do 40.000 vozila. Veći deo puta je bio izgrađen od [[beton]]skih ploča, a negde je bilo [[asfalt]]a.

U decenijama posle izgradnje, autoput je spao na veoma loše stanje, ali pre ratova devedesetih je već počelo unapređivanje kolovoza i pretvaranje u pravi autoput, sa po dve trake u oba smera. Do [[1990]]. godine deonica [[Šid]]-[[Beograd]]-[[Niš]] je bila završena, kao i [[Zagreb]]-[[Slavonski Brod]] i manji izolovani delovi u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Republika Makedonija|Makedoniji]].

Od sredine [[1991]]. do jeseni [[1995]], autoput je bio zatvoren na srpsko-hrvatskoj granici. Danas je autoput skoro kompletan, izuzimajući manje deonice između [[Grdelica|Grdelice]] i [[Kumanovo|Kumanova]]. Godine [[1992]]. autoput je bio, prilikom [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], zatvoren sve do [[1995]].

Ovaj put je deo evropske mreže puteva:
* [[Autoput Е-61|Е-61]] [[Austrija]]-[[Ljubljana]]
* [[Autoput Е-70|Е-70]] [[Ljubljana]]-[[Zagreb]]-[[Beograd]]
* [[Autoput Е-75|Е-75]] [[Beograd]]-[[Skoplje]]-[[Grčka]]

== Povezano ==
* [[Bratstvo i jedinstvo]]
* [[Autoput]]
* [[Saobraćaj Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reflist}} 
* [[:sl:Avtocesta Bratstvo in enotnost|Vikipedija slovenačkog jezika]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brotherhood and Unity Highway}}
* [http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm Autoput] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513050919/http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm |date=2006-05-13 }} (nemački)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Autoputevi|Bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Putevi u Sloveniji]]
[[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Putevi u Srbiji]]
[[Kategorija:Putevi u Makedoniji]]</text>
      <sha1>iwx1jp750y9kfn039nqg9yx0445cv7b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600940</id>
      <parentid>42600939</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T08:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30806-64</username>
        <id>355946</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42600940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3762" sha1="bl4vpkbq5mccvwvfc9b9b1sx8qs92nl" xml:space="preserve">'''Autoput/autocesta Bratstva i jedinstva''' ili '''autoput/autocesta &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;''' ([[slovenski jezik|slo]]-Avtocesta Bratstvo in enotnost) je bio [[autoput]] koji je povezivao većinu republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Prostirao se od [[Jesenice|Jesenica]] preko [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Novo Meso|Novog Mesta]], [[Zagreb]]a, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], [[Županja|Županje]], [[Beograd]]a, [[Niš]]a, [[Skoplje|Skoplja]] do [[republika Makedonija|makedonsko]]-[[grčka|grčke]] [[Državna granica|granice]].

Izgradnja je započeta posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] kako bi se [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji autoputa su učestvovale [[omladinske radne brigade]], koje su sačinjavali jugoslovenski i inostrani omladinci i pripadnici [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Jedan strani posmatrač je zapisao da Autoput Beograd-Zagreb nisu izgradile samo omladinske radne brigade, &quot;kako se trubilo na sve strane&quot;, nego je njima obilato pomagala i prisilna radna snaga, &quot;klasni neprijatelji&quot; iz buržoaskih redova, &quot;što je možda i jedan od razloga što je auto-put tako loše izgraden.&quot;&lt;ref&gt;Rusinow, ''Yugoslav Experiment'', str. 38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;O &quot;omladinskim radnim brigadama&quot; na gradnji željeznicke pruge vidi kod Thompson, ''Paper House'', str. 118-120.&lt;/ref&gt; Skoro 300.000 ljudi je učestvovalo u izgradnji. Prva izgrađena deonica je bila [[Zagreb]]-[[Beograd]] u dužini od 382 km, otvorena [[27. jul|27. jula]] [[1950]].

Iako se ovaj put zvao ''autoput'', imao je samo dve saobraćajne trake (svaka za po jedan smer). [[Raskršće|Raskrsnice]] sa lokalnim putevima su uglavnom bile van nivoa, mada je bilo i raskrsnica u nivou i [[serpentina]]. Put je bio predviđen za oko 9000 [[automobil]]a dnevno, a kasnije i do 40.000 vozila. Veći deo puta je bio izgrađen od [[beton]]skih ploča, a negde je bilo [[asfalt]]a.

U decenijama posle izgradnje, autoput je spao na veoma loše stanje, ali pre ratova devedesetih je već počelo unapređivanje kolovoza i pretvaranje u pravi autoput, sa po dve trake u oba smera. Do [[1990]]. godine deonica [[Šid]]-[[Beograd]]-[[Niš]] je bila završena, kao i [[Zagreb]]-[[Slavonski Brod]] i manji izolovani delovi u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Republika Makedonija|Makedoniji]].

Od sredine [[1991]]. do jeseni [[1995]], autoput je bio zatvoren od Spačve do srpsko-hrvatske granice nakon okupacije [[Podunavlje|Hrvatskog Podunavlja]]. Danas je autoput skoro kompletan, izuzimajući manje deonice između [[Grdelica|Grdelice]] i [[Kumanovo|Kumanova]]. Godine [[1992]]. autoput je bio, prilikom [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], zatvoren sve do [[1995]].

Ovaj put je deo evropske mreže puteva:
* [[Autoput Е-61|Е-61]] [[Austrija]]-[[Ljubljana]]
* [[Autoput Е-70|Е-70]] [[Ljubljana]]-[[Zagreb]]-[[Beograd]]
* [[Autoput Е-75|Е-75]] [[Beograd]]-[[Skoplje]]-[[Grčka]]

== Povezano ==
* [[Bratstvo i jedinstvo]]
* [[Autoput]]
* [[Saobraćaj Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reflist}} 
* [[:sl:Avtocesta Bratstvo in enotnost|Vikipedija slovenačkog jezika]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brotherhood and Unity Highway}}
* [http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm Autoput] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513050919/http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm |date=2006-05-13 }} (nemački)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Autoputevi|Bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Putevi u Sloveniji]]
[[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Putevi u Srbiji]]
[[Kategorija:Putevi u Makedoniji]]</text>
      <sha1>bl4vpkbq5mccvwvfc9b9b1sx8qs92nl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600941</id>
      <parentid>42600940</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T08:14:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30806-64</username>
        <id>355946</id>
      </contributor>
      <comment>/* upotpunjene podataka */</comment>
      <origin>42600941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3852" sha1="p9xejwake2sov13q5fulugmocdfyalb" xml:space="preserve">'''Autoput/autocesta Bratstva i jedinstva''' ili '''autoput/autocesta &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;''' ([[slovenski jezik|slo]]-Avtocesta Bratstvo in enotnost) je bio [[autoput]] koji je povezivao većinu republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Prostirao se od [[Jesenice|Jesenica]] preko [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Novo Meso|Novog Mesta]], [[Zagreb]]a, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], [[Županja|Županje]], [[Beograd]]a, [[Niš]]a, [[Skoplje|Skoplja]] do [[republika Makedonija|makedonsko]]-[[grčka|grčke]] [[Državna granica|granice]].

Izgradnja je započeta posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] kako bi se [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji autoputa su učestvovale [[omladinske radne brigade]], koje su sačinjavali jugoslovenski i inostrani omladinci i pripadnici [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Jedan strani posmatrač je zapisao da Autoput Beograd-Zagreb nisu izgradile samo omladinske radne brigade, &quot;kako se trubilo na sve strane&quot;, nego je njima obilato pomagala i prisilna radna snaga, &quot;klasni neprijatelji&quot; iz buržoaskih redova, &quot;što je možda i jedan od razloga što je auto-put tako loše izgraden.&quot;&lt;ref&gt;Rusinow, ''Yugoslav Experiment'', str. 38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;O &quot;omladinskim radnim brigadama&quot; na gradnji željeznicke pruge vidi kod Thompson, ''Paper House'', str. 118-120.&lt;/ref&gt; Skoro 300.000 ljudi je učestvovalo u izgradnji. Prva izgrađena deonica je bila [[Zagreb]]-[[Beograd]] u dužini od 382 km, otvorena [[27. jul|27. jula]] [[1950]].

Iako se ovaj put zvao ''autoput'', imao je samo dve saobraćajne trake (svaka za po jedan smer). [[Raskršće|Raskrsnice]] sa lokalnim putevima su uglavnom bile van nivoa, mada je bilo i raskrsnica u nivou i [[serpentina]]. Put je bio predviđen za oko 9000 [[automobil]]a dnevno, a kasnije i do 40.000 vozila. Veći deo puta je bio izgrađen od [[beton]]skih ploča, a negde je bilo [[asfalt]]a.

U decenijama posle izgradnje, autoput je spao na veoma loše stanje, ali pre ratova devedesetih je već počelo unapređivanje kolovoza i pretvaranje u pravi autoput, sa po dve trake u oba smera. Do [[1990]]. godine deonica [[Šid]]-[[Beograd]]-[[Niš]] je bila završena, kao i [[Zagreb]]-[[Slavonski Brod]] i manji izolovani delovi u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Republika Makedonija|Makedoniji]].

Od sredine [[1991]]. do jeseni [[1995]], nakon [[Domovinski rat (Hrvatska)|okupacije]] [[Podunavlje|Hrvatskog Podunavlja]], autoput je bio zatvoren od Spačve u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] do srpsko-hrvatske granice. Završetkom rata i potpisivanjem [[Erdutski sporazum|Erdutskog Sporazuma]] nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, autoput je ponovo otvoren. Danas je autoput skoro kompletan, izuzimajući manje deonice između [[Grdelica|Grdelice]] i [[Kumanovo|Kumanova]].

Ovaj put je deo evropske mreže puteva:
* [[Autoput Е-61|Е-61]] [[Austrija]]-[[Ljubljana]]
* [[Autoput Е-70|Е-70]] [[Ljubljana]]-[[Zagreb]]-[[Beograd]]
* [[Autoput Е-75|Е-75]] [[Beograd]]-[[Skoplje]]-[[Grčka]]

== Povezano ==
* [[Bratstvo i jedinstvo]]
* [[Autoput]]
* [[Saobraćaj Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reflist}} 
* [[:sl:Avtocesta Bratstvo in enotnost|Vikipedija slovenačkog jezika]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brotherhood and Unity Highway}}
* [http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm Autoput] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513050919/http://www.samothraki.com/reiseberichte/autoput/autoput_d.htm |date=2006-05-13 }} (nemački)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Autoputevi|Bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Putevi u Sloveniji]]
[[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Putevi u Srbiji]]
[[Kategorija:Putevi u Makedoniji]]</text>
      <sha1>p9xejwake2sov13q5fulugmocdfyalb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Smrt 12 banjalučkih beba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41644</id>
    <revision>
      <id>42600892</id>
      <parentid>42399684</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:51:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30707-23</username>
        <id>355697</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Ispravljanje istorijskih činjenica</comment>
      <origin>42600892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7573" sha1="2jksdlfvvezlmjrvorrc938zfynjll2" xml:space="preserve">{{neutralnost}}
'''Smrt 12 banjalučkih beba''' je naziv za događaj koji se za vreme [[Rat u BiH|rata u BiH]] u junu [[1992]]. godine dogodio u [[Banja Luka|Banja Luci]], koji je danas predmet velikih kontroverzi.

Prema zvaničnoj verziji, na odeljenju za intezivnu negu u [[Banja Luka|banjalučkom]] porodilištu je usled nedostatka [[kiseonik]]a potrebnog za adekvatan tretman umrlo 12 od 14 tamo smeštenih beba. Srpski mediji su za to optužili međunarodnu zajednica, odnosno blokadu Bosanske krajine od strane [[Hrvatska vojska|hrvatskih]] i [[ARBiH|bosanskih]] snaga. Slučaj &quot;smrti 12 banjalučkih beba&quot; je bio neposredan povod za veliku vojnu [[Operacija Koridor|Operaciju Koridor]] u leto 1992. godine, tokom koje su srpske snage zauzele [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] i uspostavile kopnenu vezu između zapadnog i istočnog dela [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U Banjoj Luci postoji spomenik umrlim bebama, podignut tokom rata.

Neki autori smatraju da je čitav događaj izmišljen ili preuveličan i da predstavlja &quot;paradigmatičan slučaj&quot; [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|srpske propagande]] &lt;ref name=&quot;Politika falsifikata&quot;/&gt;, dok neki autori pripisuju probijanje koridora kao bitku koja je najslavnije pokazala srpsku vojsku od vremena Prvog svjetskog rata. U prilog prvobitnim tumačenjima se navodi tvrdnja bliskog Miloševićevog saradnika [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] u njegovim memoarima, kao i podatak da su u neposrednoj blizini Banjaluke postojala dva aktivna postrojenja za proizvodnju medicinskog kiseonika. Ove tvrdnje iznose Hrvatski istoričari koji se bave istraživanjem istorije uz kafu. U okolini Banja Luke jesu postojale u to vrijeme dvije fabrike za proizvodnju kiseonika, ali industiskog. Industijski kiseonik je dosta prljaviji od medicinskog. Kada je situacija postala kritična doktori i vojska su pokušali da prečiste industrijski kiseonik. Ali bez uspjeha&lt;ref name=&quot;Politika falsifikata&quot;&gt;{{Cite web |title=Politika falsifikata |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |access-date=2010-03-30 |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022100724/http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Borisav Jović je otkrio da se radi o &quot;patriotskoj&quot; podmetačini statističkih podataka o smrtnosti dece u normalnim uslovima kao jednokratnom incidentu.&lt;ref name=&quot;vreme&quot;&gt;{{Cite web |title=Država, crkva i episkop Filaret |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/459/07.html |access-date=2011-08-15 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304081045/http://www.vreme.com/arhiva_html/459/07.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

U presudi [[Radoslav Brđanin|Radoslavu Brđaninu]] pred Međunarodnim sudom za ratne zločine - koja nije ulazila je li reč o autentičnom slučaju ili ne - se tretman ovog slučaja u srpskim medijima 1992. godine navodi kao jedan od primera propagande koja je bosanske Srbe trebale okrenuti protiv Muslimana i Hrvata.&lt;ref&gt;[http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/00495ea22227849ac12571b6002dfbd7/930e11acbb863387c12571fe004be264?OpenDocument Radoslav Brđanin judgement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110612071234/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/00495ea22227849ac12571b6002dfbd7/930e11acbb863387c12571fe004be264?OpenDocument |date=2011-06-12 }} ''Poznate su glasine poput onih o smrti dvanaest bosanskih srpskih beba u bolnici u Banja Luci, usled nedostatka kiseonika. Odbrana tvrdi da je smrt dvanaest srpskih beba nije bila glasina, već utvrđena činjenica. Pretresno veće pridaje veći značaj tome da je ovu činjenicu, tačnu ili netačnu, iskoristila srpska propagandna mašinerija za huškanje Srba protiv muslimana''.&lt;/ref&gt;

== Verzija događaja prema srpskim medijima 1992. godine ==

U to vreme su hrvatske vojne snage pod blokadom držale „posavski koridor“, koji je povezivao Bosansku Krajinu i Srbiju. Ovim je bilo onemogućeno da se potreban kiseonik do Banje Luke dostavi kopnom. Jedni put kojim je kiseonik bilo moguće dostaviti je vazdušni, ali zbog zabrane leta nad teritorijom BiH od strane Saveta bezbednosti, avionu koji je trebao da iz Beograda dostavi kiseonik za Banja Luku nije bio dozvoljen let.

Upućeni su mnogi apeli za pomoć putem radija, televizije, Glasa Srpskog i ostalih novina, ali iako su predstavnici UNICEF-a i ostalih međunarodnih humanitarnih organizacijama bili dobro upoznati sa ovim problemom, avion sa bocama kiseonika je nekoliko dana čekao dozvolu za poletanje koju na kraju nije dobio. Nedugo zatim zbog nedostatka kiseonika umire 12 novorođenčadi na Klinici za dečije bolesti u Banjoj Luci. Iako su doktori pokušali da upotrebe „industrijski kiseonik“ kojeg su dobili od VRS i nekoliko privatnih poduzetnika, kao i od nekoliko građana, to je bilo nedovoljno da se bebe spasu.

Nakon sedam dana od datuma smrti poslednje umrle bebe, Vojska Republike Srpske uspostavlja koridor sa Srbijom, kojim se od tada kiseonik redovno mogao dostavljati.

== Podaci o umrlim bebama ==
[[Datoteka:Гроб 12 бањалучких беба.jpg|thumb|desno|220px|Grob 12 beba u Banjoj Luci.]] 
Slijedi pregled podataka&lt;ref name=automatski_generisano1&gt;{{Cite book|title=Шта су скривиле? : Страдање беба у Клиничко-болничком центру Бања Лука, у мају и јуну 1992.|last=Борковић|first=Никола|publisher=Републички центар за истраживање рата, ратних злочина и тражење несталих лица|year=2019|isbn=978-99976-730-6-0|location=Бања Лука|pages=113}}&lt;/ref&gt; o umrlim bebama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- &quot;
! Ime majke!! Pol!!Rođenje!!Smrt!!Ime bebe
|-
| Dušanka Đukelić  || muško || 22. 5. 1992. ||22. 5.1992.|| Nenad
|-
| Živka Knežević  ||muško || 22. 5. 1992. ||23. 5.1992.|| Nikola
|-
| Fata Dedić || muško || 23. 5. 1992. ||27. 5.1992.|| -
|-
| Željka Tubić  || muško || 19. 5. 1992. ||28. 5.1992.|| Bojan
|-
| Zilha Murica-Delić  || žensko ||1. 6. 1992. ||1. 6.1992.|| -
|-
| Nađa Puškar || žensko || 29. 5. 1992. ||1. 6.1992.|| Raisa
|-
| Safeta Medić || žensko || 26. 5. 1992. ||2. 6.1992.|| Emina
|-
| Dragoslava Marić ||muško|| 3. 6. 1992. ||5. 6.1992.|| Danijel
|-
| Dragica Komljenović || žensko || 24. 5. 1992. ||7. 6.1992.|| Dušana
|-
| Milena Sandić  || žensko || 15. 6. 1992. ||16. 6.1992.|| Radijana
|-
|  Maida Đuran || muško || 17. 6. 1992. ||17. 6.1992.|| Maid
|-
|  Grozda Rauš || muško||28. 5. 1992. ||19. 6.1992.|| Vladimir
|}

== Preživele bebe ==
* '''Slađana Kobas'''; rođena 18. juna 1992. godine i jedina je preživela beba od 22. maja do 19. juna 1992. godine. Zbog nedostatka kiseonika ozbiljno joj je bilo narušeno zdralje, pa joj imala trajno oštećenje vida, mozga i pluća, a kasije se bezuspešno borila i sa rakom kostiju. Slađana Kobas je umrla 9. februara 2006. godine u 13. godini života. Sahranjena je 11. februara 2006. u Prijedoru. 
* '''Marko Medaković'''; rođen 21. juna 1992. godine, nakon rođenja je bio bez kiseonika oko 10 minuta što je dovelo do toga da diše sa trećinom pluća, cerebralne paralize, hematoma na mozgu i krivljenja kičme. O njemu je Snježana Brezo snimila dokumentarni film koji će biti prikazan na Berlinskom filmskom festivalu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[Operacija Koridor]]
* [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima]]

[[Kategorija:Propaganda]]
[[Kategorija:Banja Luka]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>2jksdlfvvezlmjrvorrc938zfynjll2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42374</id>
    <revision>
      <id>42600871</id>
      <parentid>42483996</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:25:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30570" sha1="0arhp0e9qb3xigux96n69vy2q71jwpb" xml:space="preserve">{{Historija Hrvatske}}

'''Hrvatska država''' izlazi na europsku pozornicu prvi put u 8 vijeku, i nakon nekoliko stoljeća samostalnosti, ulazi u personalnu uniju s [[Mađarska|Mađarskom]], a obadvije države tijekom ratova s [[Turci]]ma dolaze pod vlast [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], vladara [[Austrija|Austrije]], dok je primorski dio pod vlašću [[Venecija|Venecije]]. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i Primorje i [[Dalmacija]] dolaze pod vlast Austrije, a dolazi i do oživljavanja hrvatskih težnji za ujedinjenjem države i stvaranje unije s drugim južnoslavenskim narodima. [[Austro-Ugarska]] raspada se [[1918.]] godine, a Hrvatska nakon kratkotrajne [[Država SHS|Države SHS]] ulazi u zajedničku državu sa [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Slovenija|Slovenijom]] koja se na kraju zvala [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon raspada Kraljevine Jugoslavije poslije Nemačke invazije, okupatori proglašavaju stvaranje [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] pod &quot;vlašću&quot; Ustaša. Opća narodna pobuna protiv ove zločinačke kvazidržave dovodi do stvaranja Socijalističke Republike Hrvatske koja ulazi kao federalna jedinica u novostvorenu [[SFRJ|socijalističku Jugoslaviju]]. Početkom ’90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Jugoslavija se u krvavom ratu raspada, a Hrvatska postaje samostalna i [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodno priznata država]], s perspektivom ulaska u [[Europska Unija|Europsku Uniju]].

== Hrvatska prije dolaska Hrvata (do 7. stoljeća) ==

{{glavni|Hrvatska prije Hrvata}}
Područje koje je danas poznato kao [[Hrvatska]] je prvi put naseljeno sredinom [[paleolitik]]a, a kasnije i u [[neolitik]]u. Povijest bilježi i kolonizaciju [[Iliri|Ilira]], [[Kelti|Kelta]] te [[Grci|Grka]] u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili [[Rimski imperij|Rimljani]] u drugom i prvom stoljeću prije Krista. Propašću Rimskog Carstva 480. godine područje današnje Hrvatske dolazi pod kontrolu Istočnih Gota koje 535 godine zamjenjuje obnovljeno Rimsko Carstvo cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]].

== Hrvatska u doba narodnih vladara (do 1102. godine) ==
[[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|[[Oton Iveković]]: ''Dolazak Hrvata na Jadran'']]
[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|thumb|left|200px|thumb|[[Bašćanska ploča]]]]
{{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}}
Hrvati su stigli na danšnje područje u [[7. stoljeće|7. vijeku]].Također se smatra da su se doselile i druge, malobrojnije slavenske skupine koje su Hrvati vrlo brzo asimilirali. Hrvati su osnovali nekoliko [[kneževina]]: [[Posavska Hrvatska|Posavsku Hrvatsku]] na sjeveru i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]] na jugu i zapadu (u literaturi se također može naići na izraze Panonska Hrvatska i Dalmatinska Hrvatska). Te dvije su nazivane [[Bijela Hrvatska|Bijelom Hrvatskom]]. Jugoistočno od njih, nalazile su se četiri državice, &quot;''sklavinije''&quot;: [[Neretvanska kneževina]] ili [[Paganija]], [[Zahumlje]], [[Travunja]] i [[Duklja]] čiji tadašnji nacionalni identitet je još uvijek upitan u stalnoj svađi hrvatskih i srpskih istoričara.

Hrvati su pokrštavani iz dvaju pravaca: sa strane Franaka (na sjeveru i zapadu) i sa strane Bizanta (na jugu i istoku). Velikim dijelom je [[pokrštavanje]] Hrvata završilo u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], ali neka područja (Neretvanska kneževina, primjerice) su još četiri stoljeća zadržala [[poganstvo|poganska]] vjerovanja, o čemu svjedoče sačuvani nazivi za poganska božanstva, najčešće u zemljopisnim nazivima (brdo [[Perun (brdo)|Perun]] kod [[Split]]a, primjerice).

Prvi znani autohtoni hrvatski vladar o kojemu postoje definitivni zapisi je [[Višeslav]] koji vlada krajem 8 vijeka. Po zapisima cara Konstantina u njegovom dijelu iz 10 vijeka prije Višeslava je vlada knez [[Porga]] u čije doba Hrvati prihvataju hrišćanstvo. Prvi hrvatski vladar kojeg je priznao [[papa]] čime mu je priznata međunarodna nezavisnost bio je knez [[Branimir]], koga je papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] nazvao ''dux Chroatorum'' [[879.]] godine.

Prvi [[hrvatski vladari|kralj Hrvatske]], [[Tomislav]] iz loze [[Trpimirovići|Trpimirovića]], okrunjen je oko [[925.]] godine. Tomislav, ''rex Chroatorum'', ujedinio je Panonsku i Dalmatinsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. [[Srednji vijek|Srednjovjekovno]] hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV.]] ([[1058.]]–[[1074.]]).

Nakon izumrijeća hrvatske narodne dinastije Trpimirovića [[1091.]] godine, Hrvati su nakon desetogodišnjeg rata priznali [[Mađarska|ugarskog]] vladara [[Koloman]]a kao zajedničkog kralja Hrvatske i [[Mađarska|Ugarske]] u nagodbi od [[1102.]] godine (''[[Pacta Conventa]]'').

== Personalna unija s Ugarskom (1102.–1526.) ==
[[Datoteka:Zlatna bula Bele IV.gif|thumb|200px|left|thumb|Zlatna bula Bele IV.]]
{{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}}
[[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|thumb|Ban Petar Berislavić]]
Nakon ulaska u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s [[Mađarska|Ugarskom]], uveden je drugi tip [[feudalizam|feudalizma]]. S vremenom slabi značaj starih hrvatskih plemena koja su birala hrvatskog kralja, a na pozornicu značajnih plemstava izlaze hrvatske plemenitaške obitelji kao što su [[Frankopan]]i i [[Šubići]]. Kasniji su kraljevi nastojali povratiti utjecaj dajući povlastice hrvatskim gradovima. Upravitelj hrvatskih pokrajina zvao se ''[[ban]]''.

Koristeći Ugarski građanski rat [[Bribir, Dalmacija|Bribirski]] kneževi iz loze Šubića stekli su najveći utjecaj, vladajući nad velikim dijelom Hrvatske, Dalmacije i [[Bosna (država)|Bosne]], dok su Babonići vladali [[Slavonija|Slavonije]]. Ipak, kasnije su [[Anžuvinci]] ojačali kraljevsku moć, pokorivši Babonjiće i Šubiće u drugom desetljeću [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Poslije pada Šubića, lokalno plemstvo vladalo je Hrvatskom sve dok ih [[Ludovik I. Anžuvinac]] nije pokorio, a isti vladar povratio je Dalmaciju mirom u Zadru [[1358.]]. Kako je Kraljevina Hrvatska odbila priznati za svog kralja Žigmunda Luksemburškog u drugoj polovici 14 vijeka dolazi do žestokog građanskog rata koji traje desetljećima i u kojemu je definitivno slomljena moć hrvatskih velikaša. Nuspojava ovog rata postaje prodaja Dalmacije od strane dalmatinskog okrunjenog kralja Ladislava Napuljskog [[Mleci|Veneciji]] 1409. godine nakon što mu je postalo očito da je izgubio rat protiv Žigmunda.

Kada je [[Osmansko Carstvo]] počelo osvajati Europu, Hrvatska se našla na granici s carstvom. Unatoč stalnim borbama, Hrvatska je gubila sve više teritorija zbog nadiranja [[Turci|Turaka]].

U 16. stoljeću Hrvatska po papinim rječima postaje predziđe [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u Europi. Zbog togo što su Hrvati branili svoju vjeru i domovinu protiv mnogo jačeg neprijatelja, Papa [[Lav X.]] napisao je pismo biskupu [[Trogir]]a i rekao &quot;Glava Crkve neće pustiti da padne Hrvatska, jak i snažan zid kršćanstva.&quot; Hrvatska je postala &quot;''[[antemurale Christianitatis]]''&quot;.

== Habsburška vlast ==
=== 1527.–1815. ===
{{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}}
[[Datoteka:Hrvaška-Valvasor.jpg|thumb|thumb|Hrvatska u [[Johann Weichard Valvasor|Valvasorovom]] djelu ''Die Ehre deß Herzogthums Crain'' iz [[1689.]]]]
[[Mohačka bitka]] ([[1526.]]) bila je ključni događaj u kojem je vlast kraljevske kuće [[Jagelovići|Jagelovića]] propala smrću kralja [[Ludovik II. Jagelović|Ludovika II]]. Otomansko Carstvo širilo se dalje da bi u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] obuhvatilo veći dio [[Slavonija|Slavonije]], zapadne [[Bosna|Bosne]] i [[Lika|Like]].

U drugoj polovici 16. stoljeća, velika područja Hrvatske i Slavonije uz granicu Otomanskog Carstva pretvorena su u [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], kojom je izravno zapovijedalo [[Dvorsko ratno vijeće]] u Grazu. Kako je Vojna krajina opustjela, tamo su naseljeni kršćanski prebjezi s osmanske strane granice: [[Srbi]] i [[Vlasi]] (koji su se kasnije nacionalno oblikovali kao [[Hrvati]] i [[Srbi]]), a naseljeni su i [[Nijemci]] i drugi.

[[Datoteka:Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg|thumb|left|120px|thumb|[[Marija Terezija]] ]]
Nakon što je [[Bihać]] pao [[1592]]. godine, samo su mali dijelovi Hrvatske ostali slobodni. Preostalih 16.800&amp;nbsp;km² nazivano je ''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'' (ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva). Turska vojska doživjela je svoj prvi veliki poraz u Hrvatskoj [[Bitka kod Siska|bitkom kod Siska]] [[1593]]. godine. Izgubljena su područja u Slavoniji postupno vraćena od strane Habsburga, ali dijelovi zapadne Bosne koji su uvijek bili u sastavu hrvatskog kraljevstva ostaju izvan njenog teritorija.

U 18. stoljeću [[Osmansko Carstvo]] istjerano je iz Mađarske i Hrvatske, dok je [[Austrija]] dovela svoje carstvo pod središnju kontrolu. Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] dobila je potporu Hrvata kroz [[Pragmatična sankcija|Pragmatičnu sankciju]] i u [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskom nasljednom ratu]] ([[1741.]]–[[1748.]]), ali tu uslugu nije vratila Hrvatskoj nego je još pojačala jaram to jest ukinula hrvatski sabor.

Kad je [[Mletačka Republika]] pala [[1797.]] godine, njezini su posjedi na istočnom [[Jadran]]u postali predmet spora između [[Francuska|Francuske]] i Austrije. Habsburzi su na kraju osigurali vlast ([[1815.]]), pa su djelovi hrvatskih zemalja pod imenom carskih pokrajina [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]] postali dijelom carstva. Potonje dvije pokrajine kasnijom su podjelom Habsburške monarhije na austrijski i ugarski dio potpale pod austrijski dio iako su bile istočno od Austrije, dok su druge hrvatske zemlje pod imenom carskih pokrajina [[Hrvatska i Slavonija]] potpale pod ugarski dio Monarhije.

=== 1815.–1918. ===
{{glavni|Hrvatska u 19. stoljeću i na početku 20. stoljeća}}
[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|thumb|thumb|Grb [[Kruna svetog Stjepana|zemalja krune Sv. Stjepana]] 1915.]]
[[Datoteka:Militargrenze, Wojwodowena und Banat.jpg|thumb|thumb|Vojna krajina]]
[[Datoteka:Ivan_Zasche,_Portret_bana_Josipa_Jelacica.jpg|thumb|120px|left|thumb|Ban [[Josip Jelačić]] ]]
[[Hrvatski narodni preporod]] krenuo je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] protiv germanizacije, mađarizacije i talijanizacije Hrvatske i Hrvata. [[Ilirizam]] je obuhvatio mnoge utjecajne ljude u Hrvatskoj (i hrvatskog i nehrvatskog podrijetla!) 1830-ih godina i dalje, što je dovelo do reforme [[hrvatski|hrvatskog jezika]] i velikog razvoja kulture. Među najveće preporoditeljske uspjehe valja navesti ponovno uvođenje hrvatskog jezika kao službenog jezika u carskim upravnim jedinicama Dalmaciji i &quot;Hrvatskoj i Slavoniji&quot;, a potom se bečkim dogovorom osniva i hrvatsko-srpski jezik u svrhu budućeg ujedinjenja južnoslavenskih naroda. Nakon što su mađaroni [[1841.]] osnovali svoju horvatsko-vugersku stranku, [[Ljudevit Gaj]] osniva Ilirsku stranku. Međutim, već dvije godine kasnije ilirsko ime je zabranjeno. Gaj je primoran promijeniti ime stranke u [[Narodna stranka|Narodnu stranku]]. To je bio veliki udarac Ilirskome pokretu koji je težio okupljanju svih južnih Slavena pod Ilirskim imenom i time želio utjecati na status Slavena u Monarhiji.

Nakon [[revolucija 1848.|revolucije 1848.]] i stvaranja dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je izgubila autonomiju, iako je ban [[Josip Jelačić]] pomogao da se suzbije mađarski ustanak. Hrvatska je autonomija vraćena [[1868.]] kroz [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]], koja je, unatoč dobivenoj autonomiji u nekim područjima, bila ugovor na štetu Hrvata ipak zanimljivost postaje da su u Austro-Ugarskoj samo Austrija, Ugarska i Hrvatska-Slavonija imale vlastitu vojsku dok ostali teritoriji Carstva ju nisu imali.

Austro-ugarske vlasti nisu nikad dopustile spajanje svih hrvatskih zemalja, unatoč željama hrvatskog stanovništva. Takav stav vlasti sve je više okretao Hrvate od odanosti Austro-Ugarskoj Monarhiji. Ipak, zahvaljujući radu &quot;bana pučanina&quot; [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], [[Vojna krajina]] je [[1881.]] vraćena u sastav Hrvatske, odnosno teritorijalno i upravno postala je dijelom [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]].

== Od sloma Austro-Ugarske do neovisnosti ==
=== Prva Jugoslavija (1918.–1941.) ===
[[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]]
{{glavni|Hrvatska u prvoj Jugoslaviji}}
{{glavni|Država Slovenaca, Hrvata i Srba}}
Malo prije kraja [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]] ([[1918.]]), [[Hrvatski sabor]] je [[29. listopada]] [[1918.]] prekinuo veze s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] koja je izgubila rat te se raspala. Narodno vijeće države, vođeno idejama [[panslavenstvo|panslavenstva]] koje su se razvijale pedeset godina, pridružilo se [[Kraljevina Srbija|Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] čime je stvorena [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Odluku o ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom Hrvatski sabor nikada nije potvrdio.

Kraljevstvo je prošlo kroz ključnu promjenu [[1921.]] godine kad je novi ustav centralizirao vlast u glavnom gradu [[Beograd]]u i prekrojio unutrašnje granice vodeći se geografskim i ekonomskim načelima, čemu se protivila [[Hrvatska republikanska seljačka stranka]] pod vodstvom [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Hrvatska državnost je za jedno vrijeme zbrisana. Stranka je bojkotirala vlast Srpske radikalne narodne stranke tijekom čitavog razdoblja, osim [[1925.]]–[[1927.]]. Početkom 1925. djelovanje HRSS bilo je onemogućeno primjenom [[Obznana#Zakon o zaštiti države|Zakona o zaštiti države]], a Stjepan Radić je zatvoren. U zatvoru on radikalno mijenja stranačko usmjerenje: prihvaća monarhiju i Vidovdanski ustav i odriče se republikanizma. Stranka mijenja ime u [[Hrvatska seljačka stranka]].

Radića je [[1928.]] godine u parlamentu smrtno ranio srpski zastupnik [[Puniša Račić]], što je izazvalo nemire u [[Zagreb]]u. Nakon mjesec i pol, Radić umire od posljedica. Godine [[1929.]] kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar]] je proglasio diktaturu i nametnuo novi ustav koji je između ostaloga preimenovao zemlju u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]].

Kralj Aleksandar ubijen je [[1934.]] godine u atentatu radikalnih skupina (VMRO i Ustaški pokret) koje je prethodno protjerao. Hrvatska je dobila određenu autonomiju [[1939.]] osnutkom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] na osnovu sporazuma [[Dragiša Cvetković|Cvetković]]–[[Vlatko Maček|Maček]]. Militaristička vlast u Beogradu propala je [[1941.]] godine, a [[sile osovine]] ubrzo su osvojile Jugoslaviju.

=== Drugi svjetski rat i Nezavisna Država Hrvatska (1941.–1945.) ===

{{glavni|Nezavisna Država Hrvatska}}

[[Ustaše]], hrvatska stranka radikalne desnice, došla je na vlast zbog potpore [[sile osovine|Sila osovine]], te je [[1941.]] godine stvorila [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a.

Njegov marionetski režim donio je rasne zakone, osnovao osam koncentracijskih logora (najpoznatiji u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]) i pokrenuo kampanju za uništenje [[Srbi|Srba]], [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]], te svih jačih političkih protivnika, od kojih su hrvatski [[komunist]]i bili najbrojniji.

[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|thumb|thumb|200px|Zastava NDH]]
[[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|200px|Karta NDH]]
Sredinom 1941. na području NDH pojavio se i antifašistički [[Narodnooslobodilački pokret]] (NOP), kojim je upravljala [[Komunistička partija Jugoslavije]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], kao i u drugim dijelovima [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]].

Srpska rojalistička gerila, ''[[četnici]]'', borila se ispočetka protiv ustaša i uništavala Hrvate općenito. Na područjima gdje je prisutna talijanska vojska surađuju s Talijanima. Već od 1942. godine, kako je jačao partizanski pokret s komunistima na čelu, počeli su sve otvorenije surađivati s ustašama u zajedničkom cilju uništavanja partizana.

I ustaše i četnici surađivali su sa Silama osovine i borili se protiv [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP-a]]. Partizanski pokret brzo je uhvatio maha diljem NDH pa su se u brdsko-planinskim, teže prohodnim područjima, stvorila veća područja pod partizanskom kontrolom (''vidi članke'' [[Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.-1945.|Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.–1945.]] i [[Partizanske republike]]). Padom Italije [[1943.]], dotad slabije i nekvalitetno naoružani partizani dolaze do većih zaliha oružja pa su se stvorili preduvjeti za naoružavanje većeg broja ljudi. Partizanski se pokret raširio po cijeloj zemlji, te je uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]] (u okupiranju [[Beograd]]a, Sjeveroistočne [[Srbija|Srbije]] i Vojvodine ujesen [[1944.]]) istjerao naciste i njihove pomagače, postigao političko priznanje ([[Sporazum Tito-Šubašić|Sporazum Tito–Šubašić]]) i preuzeo potpunu vlast u zemlji.

NDH vojska je svoj kraj doživjela [[15.5.]] [[1945.]] na polju blizu mjesta [[Bleiburg (grad)|Bleiburg]] u Austriji gdje su se [[Hrvatske oružane snage]] pokušale predati Englezima. Englezi međutim odbijaju primiti njihovu predaju i oni su prisiljeni na kapitulaciju pred komunističkom [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenskom armijom]]. Slijedila je potom jugoslavenska osveta zbog ustaških zločina tijekom njihove četverogodišnje vladavine ([[Masakr u Bleiburgu]]) tijekom koje je ubijeno 483.000 osoba &lt;ref&gt;{{Cite web |title=THE 1946 AND 1964 OFFICIAL LISTS OF THE CASUALTIES OF WAR |url=http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm |access-date=2010-11-30 |archive-date=2012-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120716183148/http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Druga Jugoslavija (1945-1991.) ===
[[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|thumb|thumb|200px|Zastava [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]]]

{{glavni|Socijalistička Republika Hrvatska}}
Hrvatska je postala dio [[SFRJ|federalne Jugoslavije]] 1945. godine. Državom je upravljala Titova Komunistička partija. Doživotni predsjednik je vodio na vanjsko političkom planu politiku neutralnosti što ga je činilo popularnim na zapadu i na istoku, dok je na unutrašnopolitičkom planu vodio autokratsku, represivnu politiku s minimalnim žrtvama u cilju stvaranja zajedničke jugoslavenske države čiji osnovni moto je bio bratstvo i jedinstvo. Na nestabilnost komunističke Jugoslavije su ukazivale stalne promjene ustava koje je propaganda prikazivala kao napredak države koji je bilo potrebno legalizirati. Ustav iz [[1963.]] godine je bio donesen u cilju uravnoteženja odnosa izmeđi prije svega Hrvata i Srba, a te liberalne promjene to jest veće slobode dovode do dodatnih hrvatskih zahtjeva i takozvanog [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1970-71. godine, kad su zagrebački studenti demonstrirali radi većih građanskih prava i veće samostalnosti Hrvatske. Režim je ugušio proteste i zatvorio političke vođe, ali to je dovelo do novog ustava iz [[1974.]] godine koji je republikama dao veća prava čime su djelomično ispunjeni zahtjevi lidera hrvatskog proljeća.

Nakon Titove smrti ([[1980.]]) pojavili su se politički, etnički i gospodarski problemi, a federalna vlada se raspadala. Rastući srpski šovinizam izazvao je negativne reakcije i otpore u ostatku Jugoslavije.

Prvi slobodni izbori održani su [[1990.]] godine, a pobijedila je stranka [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] koji je postao prvi predsjednik Hrvatske. HDZ je radio na osamostaljenju Hrvatske čemu se protivila srpska zajednica. To je postupno dovelo do otvorenog neprijateljstva između dva naroda.

Ljeti 1990. srpsko se stanovništvo pobunilo u područjima Hrvatske gdje je imalo većinu i zasnovalo ono što će kasnije postati t.zv. [[Republika Srpska Krajina]]. Uz Srbe stala je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Sukob je dosegao vrhunac u &quot;balvan-revoluciji&quot;, kad su pobunjeni Srbi blokirali prometnice koje su spajale sjevernu i južnu Hrvatsku i pokrenuli oružane incidente.

== Neovisna Hrvatska (od 1991.) ==

{{glavni|Povijest neovisne Hrvatske}}
=== Osamostaljenje ===

[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|thumb|thumb|250px|[[Hrvatska zastava]]]]
[[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska vlada]], nakon [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referenduma]] održanog [[19. svibnja]] [[1991.]] godine, proglasila je razdruživanje od Jugoslavije [[25. lipnja]]. Pod pritiskom međunarodne zajednice, na tu odluku stavljen je tromjesečni moratorij.

[[JNA]] je krajem 1980-ih bila ''de facto'' pod kontrolom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Svoju logistiku stavila je na raspolaganje srpskim snagama u Jugoslaviji. Na područjima Hrvatske gdje je postojala srpska zajednica, JNA je poticala lokalne Srbe na pobunu i širila strah od novih hrvatskih vlasti te logistikom i oružjem pomagala pobunjeno stanovništvo. U više navrata JNA je intervenirala protiv hrvatskog redarstva/snaga [[MUP|MUP-a]].

=== Domovinski rat ===
[[Datoteka:Destroyed tank on the road to Drnis 1.jpg|thumb|thumb|Uništen [[tenk]] jugoslavenske vojske u na cesti za [[Drniš]], 1992.]]
[[Datoteka:Krajina Army Territorial Division.JPG|thumb|thumb|Područja pod samoproglašenom [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]]]]
{{glavni|Domovinski rat}}

Snage JNA pokušale su osvojiti dijelove Hrvatske s većim brojem srpskog stanovništva i tako su izazvale rat koji će kasnije postati poznat kao [[Domovinski rat]]. Mnogi hrvatski gradovi, pogotovo [[Vukovar]] i [[Dubrovnik]], našli su se na udaru srpskih snaga.

Stotine tisuća Hrvata i drugih pobjegle su ili su protjerane s okupiranih područja i s graničnih područja sa Srbijom i Bosnom. Na mnogim je mjestima JNA prisilno istjerala stanovništvo ([[etničko čišćenje]]).

[[Hrvatski sabor]] prekinuo je sve preostale veze s Jugoslavijom [[8. listopada]] 1991. [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odlukom o raskidu državnopravnih sveza]].

[[Vukovar]], grad uz srpsku granicu, bio je posve uništen tijekom tromjesečne opsade, poznate kao [[bitka za Vukovar]]. Grad je krajem studenog 1991. godine pao u ruke JNA i paravojnih srpskih postrojbi koji su zatim smaknuli više od tisuću ljudi. Ipak, to je bio preokret u Domovinskom ratu. U toj bitci su srpske snage izgubile velik dio oklopnih snaga.

Strane su države počele [[Međunarodno priznanje Hrvatske|priznavati Hrvatsku kao samostalnu državu]]. Još 1991. Hrvatsku su priznale [[Slovenija]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Ukrajina]], [[Island]] i [[Vatikan]]. [[Njemačka]], [[Italija]] i [[Švedska]] su koncem prosinca 1991. najavile priznanje. Polovicom siječnja [[1992.]] Hrvatsku su priznale zemlje [[Europska Unija|Europske zajednice]], [[EFTA|Efte]] i zemlje istočne Europe. Slijedilo je veliko priznavanje od strane [[Arapi|arapskih]] zemalja. Nakon toga Hrvatsku je priznala i [[Rusija]]. Zadnji su, od svjetski značajnih zemalja, nekoliko mjeseci kasnije Hrvatsku priznale [[Izrael]] i [[SAD]].

Došlo je razdoblje relativnog zatišja, a [[Ujedinjeni narodi]] uvodili su primirja između ukopanih neprijatelja postavljanjem snaga [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]]. Na okupiranim područjima su, uz obilatu pomoć Srbije, lokalni vlastodršci proglasili t.zv. [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]]. JNA se povukla iz Hrvatske u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] gdje je zatim počeo novi rat te su tijekom [[1992.]] i [[1993.]]. u Hrvatsku izbjegle tisuće izbjeglica.

Hrvatska je u nekoliko navrata kršila primirje i oslobađala djelove svojeg teritorija. Koncem 1991. oslobođene su velika područja u zapadnoj Slavoniji, i time se spriječilo odsijecanje Hrvatske kod [[Virovitica|Virovitice]]. 1992. oslobođen je dio dubrovačkog zaleđa i zaleđe poluotoka [[Pelješac|Pelješca]]; u brzoj akciji oslobođena je Miljevačka zaravan, a u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]], [[zadar]]sko i [[Šibenik|šibensko]] zaleđe; u [[Operacija Medački džep|akciji Medački džep]] oslobođena je okolica [[Gospić]]a. Moćnici međunarodne zajednice priječili su i zaustavljali svaku hrvatsku osloboditeljsku akciju diplomatskim pritiscima i prijetnjama sankcijama.

Vojni sukobi u Hrvatskoj opet su se pojačali [[1995]]. godine. U proljeće je [[Operacija Bljesak|operacijom Bljesak]] oslobođena zapadna [[Slavonija]]. Početkom kolovoza Hrvatska je pokrenula [[Operacija Oluja|operaciju Oluja]] i munjevito oslobodila najveći dio okupiranih područja, dok je srpsko stanovništvo (oko 350.000) masovno pobjeglo u [[Srbija|Srbiju]]. Par mjeseci kasnije rat je okončan [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]].

=== Hrvatska nakon 1995. ===

Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]], vraćen je [[1998.]] godine mirnom reintegracijom u političko-pravni sustav Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja.
[[Datoteka:FranjoTudman.JPG|left|120px|thumb|thumb|Franjo Tuđman, prvi predsjednik Hrvatske]] 
Predsjednik Tuđman umro je [[10. prosinca]] [[1999]]. u svojoj 77. godini nakon čega je do tada vladajući [[HDZ]] na izborima izgubio vlast. Većinu u [[Sabor]]u osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa [[SDP]]-om, a za novog predsjednika izabran je [[Stjepan Mesić]]. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sustava u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike.

Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i [[21. veljače]] [[2003.]] kandidirala se za članstvo u [[Europska Unija|Europsku Uniju]].

Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|parlamentarnim izborima 2003]]. na vlast je opet došao [[HDZ]], ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja [[autocesta]]. [[18. lipnja]] [[2004.]] dobiven je pozitivan odgovor Europske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima.

Stjepan Mesić je ponovno izabran za predsjednika [[2005.]]

[[2009.]] godine postaje članica [[NATO|NATO-a]].

2010. godine, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2011|parlamentarnim izborima 2011]]., na vlast dolazi &quot;Kukuriku koalicija&quot;, na čelu sa [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratskom partijom Hrvatske]] i [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]] kao premijerom.

[[1. srpnja]] [[2013]]. Hrvatska postaje punopravna članica Europske Unije.

[[19. veljače]] [[2015]]. za predsjednicu Republike je izabrana [[Kolinda Grabar-Kitarović]], prva žena na tom mjestu. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015|parlamentarnim izborima 2015]]. na vlast dolazi kratkotrajna koalicija HDZ-a i [[Most nezavisnih lista|Mosta nezavisnih lista]] s neutralnim [[Tihomir Orešković|Tihomirom Oreškovićem]] kao službenim premijerom. Nakon [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2016.|izvanrednih izbora 2016]]. na vlast dolazi koalicija istih stranaka na čelu s HDZ-ovim [[Andrej Plenković|Andrejem Plenkovićem]], ali [[2017]]. ponovno dolazi do krize Vlade zbog ponovnog istupanja Mosta iz koalicije, a novi izbori su izbjegnuti kad je [[Hrvatska narodna stranka]] odlučila formirati novu parlamentarnu većinu.

== Povezano ==
* [[Hrvatska]]
* [[Povijest Hrvata]]
* [[Hrvatski vladari]]
* [[Povijest Europe]]
* [[Četiri doba povijesti Hrvatske]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Ivo Goldstein]]: ''Hrvatska povijest'' (Novi Liber, Zagreb, 2003.) {{ISBN|953-6045-22-2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|History of Croatia}}
* [http://www.croatianacademy.org/journal.htm Journal of Croatian Studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610173537/http://www.croatianacademy.org/journal.htm |date=2008-06-10 }}
* [http://croatia.mons.hr/croatia/history.htm Short History of Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080915220822/http://croatia.mons.hr/croatia/history.htm |date=2008-09-15 }}
* [http://www.hr/darko/etf/etfss.html Overview of History, Culture and Science of Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812200230/http://www.hr/darko/etf/etfss.html |date=2007-08-12 }}
* [http://vlib.iue.it/history/europe/croatia.html WWW-VL History:Croatia]
* [http://mirror.veus.hr/myth/ Dr. Michael McAdams: Croatia — Myth and Reality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040216002953/http://mirror.veus.hr/myth/ |date=2004-02-16 }}
* [https://web.archive.org/web/20021008000719/http://www.geocities.com/tegetthoff66/vukovar/intro.html History of Croatia as an introduction to the battle of Vukovar]
* [http://www.felbar.com/siteindex/create.php?lang=en&amp;rtype=1&amp;mnav=maps&amp;ext=htm Historical Maps of Croatia]
* [https://web.archive.org/web/20070621043543/http://www.geocities.com/hrvatskapovijest/img/09.gif Croatia under Tomislav -from Nada Klaic book]
* The History Files: [http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternCroatia.htm]
* {{dmoz|World/Hrvatski/Društvo/Povijest/|Povijest}}
* [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest]
* [http://www.mdc.hr/index.aspx Muzejski dokumentacijski centar]
* [http://povijest.net/ Hrvatski povijesni portal]
* [http://www.crohis.com/ Crohis online povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100318045610/http://www.crohis.com/ |date=2010-03-18 }}
* [http://www.hrvatskapovijest.com/ Hrvatski povijesni mrežopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225091649/http://hrvatskapovijest.com/ |date=2010-12-25 }}
* [http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html The period of Croatia within ex-Yugoslavia (1918-1941, 1945-1991)] {{jezikk|eng.}}

[[Kategorija:Historija Hrvatske| ]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Historija Balkana|Hrvatska]]
[[Kategorija:Historija Evrope|Hrvatska]]
[[Kategorija:Historija po državama|Hrvatska]]</text>
      <sha1>0arhp0e9qb3xigux96n69vy2q71jwpb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija rukometna reprezentacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>54478</id>
    <revision>
      <id>42600891</id>
      <parentid>42580488</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:51:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>test</comment>
      <origin>42600891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9824" sha1="mbz1rqh4mm2hkygbbxyf4xtluerpgav" xml:space="preserve">{{infobox
| templatestyles = Infobox/mobileviewfix.css
| headerstyle = text-align:center; background:#AAD0FF;
| title      = {{{ime|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAMEBASE}}&lt;/includeonly&gt;}}}
| above      = {{#if:{{{datum|}}}|{{{datum}}}}}
| image      = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{grb|}}}|size={{{veličina|{{{Img_size|}}}}}}|sizedefault=200x150px|title=Grb reprezentacije}}

| header1    = {{#if:{{{savez|}}}{{{konfederacija|}}}{{{stadion|}}}{{{FIFA_kod|}}}|Opće informacije}}
| label2     = Savez
| data2      = {{{savez|}}}
| label3     = Konfederacija
| data3      = {{{konfederacija|}}}
| label4     = {{nowrap|Subkonfederacija}}
| data4      = {{{subkonfederacija|}}}
| label5     = {{nowrap|Druga pripadnost}}
| data5      = {{{druga_pripadnost|}}}
| label6     = Nadimci
| data6      = {{{nadimak|}}}
| label9     = {{nowrap|IHF-ova ljestvica}}
| data9      = {{{IHF|}}}
| label10    = {{nowrap|Najbolja pozicija}}
| data10     = {{#if:{{{IHF_max|}}}|{{{IHF_max}}} {{#if:{{{IHF_max_datum|}}}|({{{IHF_max_datum}}})}} {{#if:{{{IHF_max_godina|}}}|({{{IHF_max_godina}}})}}}}
| label11    = {{nowrap|Najlošija pozicija}}
| data11     = {{#if:{{{IHF_min|}}}|{{{IHF_min}}} {{#if:{{{IHF_min_datum|}}}|({{{IHF_min_datum}}})}} {{#if:{{{IHF_min_godina|}}}|({{{IHF_min_godina}}})}}}}

| header13   = {{#if:{{{izbornik|}}}{{{kapetan|}}}{{{nastupi|}}}{{{golovi|}}}|Ličnosti}}
| label14    = Selektor
| data14     = {{{izbornik|}}}
| label15    = Kapetan
| data15     = {{{kapetan|}}}
| label16    = {{nowrap|Najviše nastupa}}
| data16     = {{{najviše nastupa|}}}
| label17    = {{nowrap|Najviše golova}}
| data17     = {{{najbolji strijelac|}}}

| data18     = {{#if:{{{pattern_la1|}}}{{{pattern_b1|}}}{{{pattern_ra1|}}}{{{pattern_sh1|}}}{{{pattern_so1|}}}{{{leftarm1|}}}{{{body1|}}}{{{rightarm1|}}}{{{shorts1|}}}{{{socks1|}}} {{{pattern_la2|}}}{{{pattern_b2|}}}{{{pattern_ra2|}}}{{{pattern_sh2|}}}{{{pattern_so2|}}}{{{leftarm2|}}}{{{body2|}}}{{{rightarm2|}}}{{{shorts2|}}}{{{socks2|}}}{{{pattern_la3|}}}{{{pattern_b3|}}}{{{pattern_ra3|}}}{{{pattern_sh3|}}}{{{pattern_so3|}}}{{{leftarm3|}}}{{{body3|}}}{{{rightarm3|}}}{{{shorts3|}}}{{{socks3|}}}|
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0; background: #ffffff; color: black; text-align: center; border: 1px solid #D3D3D3;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;
&lt;table style=&quot;width:100%; text-align:center;&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
{{#if:{{{pattern_la1|}}}{{{pattern_b1|}}}{{{pattern_ra1|}}}{{{pattern_sh1|}}}{{{pattern_so1|}}}{{{leftarm1|}}}{{{body1|}}}{{{rightarm1|}}}{{{shorts1|}}}{{{socks1|}}}|
&lt;td style=&quot;padding: 0&quot;&gt;{{Football kit 
 | filetype = {{{filetype1|{{{filetype|png}}}}}}
 | pattern_la = {{{pattern_la1|}}}
 | pattern_b  = {{{pattern_b1|_unknown}}}
 | pattern_ra = {{{pattern_ra1|}}}
 | pattern_sh = {{{pattern_sh1|}}}
 | pattern_so = {{{pattern_so1|}}}
 | leftarm    = {{{leftarm1|}}}
 | body       = {{{body1|}}}
 | rightarm   = {{{rightarm1|}}}
 | shorts     = {{{shorts1|}}}
 | socks      = {{{socks1|}}}
 | title      = {{{pattern_name1|Domaći}}} 
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{pattern_la2|}}}{{{pattern_b2|}}}{{{pattern_ra2|}}}{{{pattern_sh2|}}}{{{pattern_so2|}}}{{{leftarm2|}}}{{{body2|}}}{{{rightarm2|}}}{{{shorts2|}}}{{{socks2|}}}|
&lt;td style=&quot;padding: 0&quot;&gt;{{Football kit
 | filetype = {{{filetype2|{{{filetype|png}}}}}}
 | pattern_la = {{{pattern_la2|}}}
 | pattern_b  = {{{pattern_b2|_unknown}}}
 | pattern_ra = {{{pattern_ra2|}}}
 | pattern_sh = {{{pattern_sh2|}}}
 | pattern_so = {{{pattern_so2|}}}
 | leftarm    = {{{leftarm2|}}}
 | body       = {{{body2|}}}
 | rightarm   = {{{rightarm2|}}}
 | shorts     = {{{shorts2|}}}
 | socks      = {{{socks2|}}}
 | title      = {{{pattern_name2|Gostujući}}} 
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{pattern_la3|}}}{{{pattern_b3|}}}{{{pattern_ra3|}}}{{{pattern_sh3|}}}{{{pattern_so3|}}}{{{leftarm3|}}}{{{body3|}}}{{{rightarm3|}}}{{{shorts3|}}}{{{socks3|}}}|
&lt;td style=&quot;padding: 0&quot;&gt;{{Football kit
 | filetype = {{{filetype3|{{{filetype|png}}}}}}
 | pattern_la = {{{pattern_la3|}}}
 | pattern_b  = {{{pattern_b3|_unknown}}}
 | pattern_ra = {{{pattern_ra3|}}}
 | pattern_sh = {{{pattern_sh3|}}}
 | pattern_so = {{{pattern_so3|}}}
 | leftarm    = {{{leftarm3|}}}
 | body       = {{{body3|}}}
 | rightarm   = {{{rightarm3|}}}
 | shorts     = {{{shorts3|}}}
 | socks      = {{{socks3|}}}
 | title      = {{{pattern_name3|Treći}}} 
}}&lt;/td&gt;
}}&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}

| header22   = {{#if:{{{prva utakmica|}}}|Prva utakmica}}{{#if:{{{jedina_utakmica|}}}|Jedina utakmica}}
| data23     = {{{prva utakmica|{{{jedina_utakmica|}}}}}}
| header24   = {{#if:{{{posljednja utakmica|}}}|Posljednja utakmica}}
| data25     = {{{posljednja utakmica|}}}
| header26   = {{#if:{{{pobjeda|}}}|Najveća pobjeda}}
| data27     = {{{najveća pobjeda|}}}
| header28   = {{#if:{{{poraz|}}}|Najveći poraz}}
| data29     = {{{najveći poraz|}}}

| header30   = {{#if:{{{Nastupi na SP|}}}{{{Najbolji rezultat na SP|}}}|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu {{#switch:{{lc:{{{tip}}}}}|žene=za žene|plaža=na plaži|#default=}}|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
| label31    = Nastupi
| data31     = {{{Nastupi na SP|}}} {{#if:{{{Prvi put na SP|}}}|(''prvi put [[IHF Svjetsko prvenstvo {{#switch:{{lc:{{{tip}}}}}|žene=za žene|plaža=na plaži|#default=}} {{{Prvi put na SP|}}}|{{{Prvi put na SP}}}]]'')}}
| label32    = Najbolji rezultat
| data32     = {{{Najbolji rezultat na SP|}}}

    | header34 = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva}}}}}
    | label35    = Nastupi
    | data35     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu}}}'')}}
    | label36    = Najbolji rezultat
    | data36     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu|}}}

    | header37   = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu2|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu2|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva2}}}}}
    | label38    = Nastupi
    | data38     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu2|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu2|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu2}}}'')}}
    | label39    = Najbolji rezultat
    | data39     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu2|}}}

    | header40   = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu3|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu3|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva3}}}}}
    | label41    = Nastupi
    | data41     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu3|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu3|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu3}}}'')}}
    | label42    = Najbolji rezultat
    | data42     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu3|}}}

    | header43   = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu4|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu4|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva4}}}}}
    | label44    = Nastupi
    | data44     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu4|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu4|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu4}}}'')}}
    | label45    = Najbolji rezultat
    | data45     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu4|}}}


| header57   = {{#if: {{{Nastupi na OI|}}}{{{Najbolji rezultat na OI|}}}|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
| label58    = Nastupi
| data58     = {{{Nastupi na OI|}}} {{#if:{{{Prvi put na OI|}}}|(''prvi put [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama {{{Prvi put na OI|}}}|{{{Prvi put na OI}}}]]'')}}
| label59    = Najbolji rezultat
| data59     = {{{Najbolji rezultat na OI|}}}

| header60     =  {{Infokutija šablona medalja
  |medals = {{{medalje|}}}
  |expand = {{{prikaži-medalje|}}}
  }}

| label61    = Website
| data61     = {{{website|}}}

| belowclass = 
| below      =

}}&lt;!--{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Category:Pages using infobox national football team with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using [[Template:Infobox national football team]] with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| 2ndRegional cup apps | 2ndRegional cup best | 2ndRegional cup first | 2ndRegional name | 3rdRegional cup apps | 3rdRegional cup best | 3rdRegional cup first | 3rdRegional name | 4thRegional cup apps | 4thRegional cup best | 4thRegional cup first | 4thRegional name | American | Association | Badge | Badge_size | body1 | body2 | body3 | BSWW Rank | Captain | Coach | Confederation | Confederations cup apps | Confederations cup best | Confederations cup first | Current | date | Elo max | Elo max date | Elo max year | Elo min | Elo min date | Elo min year | Elo Rank | FIFA max | FIFA max date | FIFA max year | FIFA min | FIFA min date | FIFA min year | FIFA Rank | FIFA Trigramme | filetype | filetype1 | filetype2 | filetype3 | First game | Home Stadium | Largest loss | Largest win | Last game | leftarm1 | leftarm2 | leftarm3 | medaltemplates | medaltemplates-expand | Most caps | Name | Nickname | Only game | Other-affiliation | pattern_b1 | pattern_b2 | pattern_b3 | pattern_la1 | pattern_la2 | pattern_la3 | pattern_name1 | pattern_name2 | pattern_name3 | pattern_ra1 | pattern_ra2 | pattern_ra3 | pattern_sh1 | pattern_sh2 | pattern_sh3 | pattern_so1 | pattern_so2 | pattern_so3 | Regional cup apps | Regional cup best | Regional cup first | Regional name | rightarm1 | rightarm2 | rightarm3 | shorts1 | shorts2 | shorts3 | socks1 | socks2 | socks3 | Sub-confederation | Top scorer | Type | type | U17WC apps | U17WC best | U17WC first | U20WC apps | U20WC best | U20WC first | UEFAu21Champ apps | UEFAu21Champ best | UEFAu21Champ first | Upright |website | World cup apps | World cup best | World cup first }}--&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;!-- please place categories and language links on the documentation page, not here! --&gt;&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mbz1rqh4mm2hkygbbxyf4xtluerpgav</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600895</id>
      <parentid>42600891</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:53:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9842" sha1="cy2pcdip7bjzzwznagh4r3j3qjkbl9h" xml:space="preserve">{{infobox
| templatestyles = Infobox/mobileviewfix.css
| headerstyle = text-align:center; background:#AAD0FF;
| title      = {{{ime|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAMEBASE}}&lt;/includeonly&gt;}}}
| above      = {{#if:{{{datum|}}}|{{{datum}}}}}
| image      = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{grb|}}}|size={{{veličina|{{{Img_size|}}}}}}|sizedefault=200x150px|title=Grb reprezentacije}}

| header1    = {{#if:{{{savez|}}}{{{konfederacija|}}}{{{stadion|}}}{{{FIFA_kod|}}}|Opće informacije}}
| label2     = Savez
| data2      = {{{savez|}}}
| label3     = Konfederacija
| data3      = {{{konfederacija|}}}
| label4     = {{nowrap|Subkonfederacija}}
| data4      = {{{subkonfederacija|}}}
| label5     = {{nowrap|Druga pripadnost}}
| data5      = {{{druga_pripadnost|}}}
| label6     = Nadimci
| data6      = {{{nadimak|}}}
| label9     = {{nowrap|IHF-ova ljestvica}}
| data9      = {{{IHF|}}}
| label10    = {{nowrap|Najbolja pozicija}}
| data10     = {{#if:{{{IHF_max|}}}|{{{IHF_max}}} {{#if:{{{IHF_max_datum|}}}|({{{IHF_max_datum}}})}} {{#if:{{{IHF_max_godina|}}}|({{{IHF_max_godina}}})}}}}
| label11    = {{nowrap|Najlošija pozicija}}
| data11     = {{#if:{{{IHF_min|}}}|{{{IHF_min}}} {{#if:{{{IHF_min_datum|}}}|({{{IHF_min_datum}}})}} {{#if:{{{IHF_min_godina|}}}|({{{IHF_min_godina}}})}}}}

| header13   = {{#if:{{{izbornik|}}}{{{kapetan|}}}{{{nastupi|}}}{{{golovi|}}}|Ličnosti}}
| label14    = Selektor
| data14     = {{{izbornik|}}}
| label15    = Kapetan
| data15     = {{{kapetan|}}}
| label16    = {{nowrap|Najviše nastupa}}
| data16     = {{{najviše nastupa|}}}
| label17    = {{nowrap|Najviše golova}}
| data17     = {{{najbolji strijelac|}}}

| data18     = {{#if:{{{pattern_la1|}}}{{{pattern_b1|}}}{{{pattern_ra1|}}}{{{pattern_sh1|}}}{{{pattern_so1|}}}{{{leftarm1|}}}{{{body1|}}}{{{rightarm1|}}}{{{shorts1|}}}{{{socks1|}}} {{{pattern_la2|}}}{{{pattern_b2|}}}{{{pattern_ra2|}}}{{{pattern_sh2|}}}{{{pattern_so2|}}}{{{leftarm2|}}}{{{body2|}}}{{{rightarm2|}}}{{{shorts2|}}}{{{socks2|}}}{{{pattern_la3|}}}{{{pattern_b3|}}}{{{pattern_ra3|}}}{{{pattern_sh3|}}}{{{pattern_so3|}}}{{{leftarm3|}}}{{{body3|}}}{{{rightarm3|}}}{{{shorts3|}}}{{{socks3|}}}|
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding: 0; background: #ffffff; color: black; text-align: center; border: 1px solid #D3D3D3;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;
&lt;table style=&quot;width:100%; text-align:center;&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
{{#if:{{{pattern_la1|}}}{{{pattern_b1|}}}{{{pattern_ra1|}}}{{{pattern_sh1|}}}{{{pattern_so1|}}}{{{leftarm1|}}}{{{body1|}}}{{{rightarm1|}}}{{{shorts1|}}}{{{socks1|}}}|
&lt;td style=&quot;padding: 0&quot;&gt;{{Football kit 
 | filetype = {{{filetype1|{{{filetype|png}}}}}}
 | pattern_la = {{{pattern_la1|}}}
 | pattern_b  = {{{pattern_b1|_unknown}}}
 | pattern_ra = {{{pattern_ra1|}}}
 | pattern_sh = {{{pattern_sh1|}}}
 | pattern_so = {{{pattern_so1|}}}
 | leftarm    = {{{leftarm1|}}}
 | body       = {{{body1|}}}
 | rightarm   = {{{rightarm1|}}}
 | shorts     = {{{shorts1|}}}
 | socks      = {{{socks1|}}}
 | title      = {{{pattern_name1|Domaći}}} 
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{pattern_la2|}}}{{{pattern_b2|}}}{{{pattern_ra2|}}}{{{pattern_sh2|}}}{{{pattern_so2|}}}{{{leftarm2|}}}{{{body2|}}}{{{rightarm2|}}}{{{shorts2|}}}{{{socks2|}}}|
&lt;td style=&quot;padding: 0&quot;&gt;{{Football kit
 | filetype = {{{filetype2|{{{filetype|png}}}}}}
 | pattern_la = {{{pattern_la2|}}}
 | pattern_b  = {{{pattern_b2|_unknown}}}
 | pattern_ra = {{{pattern_ra2|}}}
 | pattern_sh = {{{pattern_sh2|}}}
 | pattern_so = {{{pattern_so2|}}}
 | leftarm    = {{{leftarm2|}}}
 | body       = {{{body2|}}}
 | rightarm   = {{{rightarm2|}}}
 | shorts     = {{{shorts2|}}}
 | socks      = {{{socks2|}}}
 | title      = {{{pattern_name2|Gostujući}}} 
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{pattern_la3|}}}{{{pattern_b3|}}}{{{pattern_ra3|}}}{{{pattern_sh3|}}}{{{pattern_so3|}}}{{{leftarm3|}}}{{{body3|}}}{{{rightarm3|}}}{{{shorts3|}}}{{{socks3|}}}|
&lt;td style=&quot;padding: 0&quot;&gt;{{Football kit
 | filetype = {{{filetype3|{{{filetype|png}}}}}}
 | pattern_la = {{{pattern_la3|}}}
 | pattern_b  = {{{pattern_b3|_unknown}}}
 | pattern_ra = {{{pattern_ra3|}}}
 | pattern_sh = {{{pattern_sh3|}}}
 | pattern_so = {{{pattern_so3|}}}
 | leftarm    = {{{leftarm3|}}}
 | body       = {{{body3|}}}
 | rightarm   = {{{rightarm3|}}}
 | shorts     = {{{shorts3|}}}
 | socks      = {{{socks3|}}}
 | title      = {{{pattern_name3|Treći}}} 
}}&lt;/td&gt;
}}&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}

| header22   = {{#if:{{{prva utakmica|}}}|Prva utakmica}}{{#if:{{{jedina_utakmica|}}}|Jedina utakmica}}
| data23     = {{{prva utakmica|{{{jedina_utakmica|}}}}}}
| header24   = {{#if:{{{posljednja utakmica|}}}|Posljednja utakmica}}
| data25     = {{{posljednja utakmica|}}}
| header26   = {{#if:{{{najveća pobjeda|}}}|Najveća pobjeda}}
| data27     = {{{najveća pobjeda|}}}
| header28   = {{#if:{{{najveći poraz|}}}|Najveći poraz}}
| data29     = {{{najveći poraz|}}}

| header30   = {{#if:{{{Nastupi na SP|}}}{{{Najbolji rezultat na SP|}}}|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu {{#switch:{{lc:{{{tip}}}}}|žene=za žene|plaža=na plaži|#default=}}|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
| label31    = Nastupi
| data31     = {{{Nastupi na SP|}}} {{#if:{{{Prvi put na SP|}}}|(''prvi put [[IHF Svjetsko prvenstvo {{#switch:{{lc:{{{tip}}}}}|žene=za žene|plaža=na plaži|#default=}} {{{Prvi put na SP|}}}|{{{Prvi put na SP}}}]]'')}}
| label32    = Najbolji rezultat
| data32     = {{{Najbolji rezultat na SP|}}}

    | header34 = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva}}}}}
    | label35    = Nastupi
    | data35     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu}}}'')}}
    | label36    = Najbolji rezultat
    | data36     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu|}}}

    | header37   = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu2|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu2|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva2}}}}}
    | label38    = Nastupi
    | data38     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu2|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu2|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu2}}}'')}}
    | label39    = Najbolji rezultat
    | data39     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu2|}}}

    | header40   = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu3|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu3|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva3}}}}}
    | label41    = Nastupi
    | data41     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu3|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu3|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu3}}}'')}}
    | label42    = Najbolji rezultat
    | data42     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu3|}}}

    | header43   = {{#if: {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu4|}}}{{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu4|}}}|{{{Naziv kontinentalnog prvenstva4}}}}}
    | label44    = Nastupi
    | data44     = {{{Nastupi na kontinentalnom prvenstvu4|}}} {{#if:{{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu4|}}}|(''prvi put {{{Prvi put na kontinentalnom prvenstvu4}}}'')}}
    | label45    = Najbolji rezultat
    | data45     = {{{Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu4|}}}


| header57   = {{#if: {{{Nastupi na OI|}}}{{{Najbolji rezultat na OI|}}}|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
| label58    = Nastupi
| data58     = {{{Nastupi na OI|}}} {{#if:{{{Prvi put na OI|}}}|(''prvi put [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama {{{Prvi put na OI|}}}|{{{Prvi put na OI}}}]]'')}}
| label59    = Najbolji rezultat
| data59     = {{{Najbolji rezultat na OI|}}}

| header60     =  {{Infokutija šablona medalja
  |medals = {{{medalje|}}}
  |expand = {{{prikaži-medalje|}}}
  }}

| label61    = Website
| data61     = {{{website|}}}

| belowclass = 
| below      =

}}&lt;!--{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Category:Pages using infobox national football team with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using [[Template:Infobox national football team]] with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| 2ndRegional cup apps | 2ndRegional cup best | 2ndRegional cup first | 2ndRegional name | 3rdRegional cup apps | 3rdRegional cup best | 3rdRegional cup first | 3rdRegional name | 4thRegional cup apps | 4thRegional cup best | 4thRegional cup first | 4thRegional name | American | Association | Badge | Badge_size | body1 | body2 | body3 | BSWW Rank | Captain | Coach | Confederation | Confederations cup apps | Confederations cup best | Confederations cup first | Current | date | Elo max | Elo max date | Elo max year | Elo min | Elo min date | Elo min year | Elo Rank | FIFA max | FIFA max date | FIFA max year | FIFA min | FIFA min date | FIFA min year | FIFA Rank | FIFA Trigramme | filetype | filetype1 | filetype2 | filetype3 | First game | Home Stadium | Largest loss | Largest win | Last game | leftarm1 | leftarm2 | leftarm3 | medaltemplates | medaltemplates-expand | Most caps | Name | Nickname | Only game | Other-affiliation | pattern_b1 | pattern_b2 | pattern_b3 | pattern_la1 | pattern_la2 | pattern_la3 | pattern_name1 | pattern_name2 | pattern_name3 | pattern_ra1 | pattern_ra2 | pattern_ra3 | pattern_sh1 | pattern_sh2 | pattern_sh3 | pattern_so1 | pattern_so2 | pattern_so3 | Regional cup apps | Regional cup best | Regional cup first | Regional name | rightarm1 | rightarm2 | rightarm3 | shorts1 | shorts2 | shorts3 | socks1 | socks2 | socks3 | Sub-confederation | Top scorer | Type | type | U17WC apps | U17WC best | U17WC first | U20WC apps | U20WC best | U20WC first | UEFAu21Champ apps | UEFAu21Champ best | UEFAu21Champ first | Upright |website | World cup apps | World cup best | World cup first }}--&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;!-- please place categories and language links on the documentation page, not here! --&gt;&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cy2pcdip7bjzzwznagh4r3j3qjkbl9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Howard Carter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58257</id>
    <revision>
      <id>42600880</id>
      <parentid>42247832</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T14:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3364" sha1="m0ire96btv3e3gpexb3yg1ucf4nxqh5" xml:space="preserve">{{otherpeople}}

{{Infobox Scientist
|name              = Hauard Karter
|box_width         =
|image             =Howard_carter.jpg
|image_width       =150px
|caption           = 
|birth_date        = [[9. maj]] [[1873.]] 
|birth_place       = Čisvil, [[Viskonsin]]
|death_date        = [[2. mart]] [[1939.]]
|death_place       = [[London]]
|residence         = 
|citizenship       = 
|nationality       = [[Engleska|Englez]] 
|ethnicity         = 
|field             = [[Arheologija]] i [[egiptologija]]
|work_institutions = 
|alma_mater        = 
|doctoral_advisor  = 
|doctoral_students = 
|known_for         = Otrkiće [[Tutankamon]]ove grobnice
|author_abbrev_bot = 
|author_abbrev_zoo = 
|influences        = 
|influenced        = 
|prizes            = 
|religion          = 
|footnotes         = 
|signature         =
}}

'''Hauard Karter''' ({{jez-eng|Howard Carter}}; [[9. maj]] [[1873]] – [[2. mart]] [[1939]]) bio je čuveni [[Engleska|engleski]] [[arheologija|arheolog]] i [[Egiptologija|egiptolog]].

Sa 17 godina počeo je da studira natpise i crteže Egipta. Radio je na iskopavanjima u [[Ben Hasan]]u, kraljevskim grobnicama Srednjeg Egipta, a kasnije je sarađivao sa [[Flinders Pitri|Flindersom Pitrijem]].
Tokom iskopavanja u [[Dolina kraljeva|Dolini kraljeva]] u [[Egipat|Egiptu]] otkrio je grobnice [[Amenofis I|Amenofisa I]], [[Tutmes IV|Tutmesa IV]] i kraljice [[Hatšepsut]]. NJegovo najveće otkriće je grobnica [[faraon]]a [[Tutankamon]]a.

== Otkriće Tutankamonove grobnice ==
Karter i [[lord Karnavon]] bili su prvi ljudi koji su ušli u Tutankamonovu grobnicu posle više od 3.000 godina, kada je u nju položen [[faraon]].

Manji nalazi uputili su Kartera gde bi grobnica mogla da se nalazi. [[4. novembar|4. novembra]] [[1922.]] godine grobnica je otvorena, tada je Karter otkrio prvi ulaz. [[5. novembar|5. novembra]] otrkiveno je stepenište, a [[24. novembar|24. novembra]] zid sa Tutankamonovim [[pečat]]ima.
U grobnicu je moralo da se dovede električno osvetljenje i da se obezbedi od krađe jer su nalazi bili od [[zlato|zlata]].

Tutankamonovo blago se nalazi u [[Egipatski muzej u Kairu|Egipatskom muzeju u Kairu]] i smešteno je u 12 prostorija. Karter je našao u grobnici 4 škrinje koje su bile ugrađene jedna u drugu sve sa bogatim pozlatama. [[Sarkofag]] koji je pronađen je od jednog komada žutog [[kremen]]a i u njemu su se nalazila tri kovčega od kojih je pored pozlaćenih bio i jedan od zlata sa težinom od 110,4 -{kg}-.
[[Datoteka:Egypt.KV62.01.jpg|thumb|Grobnica Tutankamona]]

== Povezano ==
* [[Tutankamon]]
* [[Flinders Pitri]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [http://www.ashmolean.museum/gri/4search.html Istraživanje Tutankamona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202061906/http://www.ashmolean.museum/gri/4search.html |date=2007-02-02 }}
* [http://www.ashmolean.museum/gri/4sea1not.html Transkripti Karterovih beležaka sa iskopavanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090215012717/http://www.ashmolean.museum/gri/4sea1not.html |date=2009-02-15 }}
* [http://www.swaffhammuseum.co.uk/exhibitions.html Izložba u Norfolk muzeju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091218073619/http://www.swaffhammuseum.co.uk/exhibitions.html |date=2009-12-18 }}

{{Lifetime|1873|1939|Carter, Howard}}

[[Kategorija:Britanski arheolozi]]
[[Kategorija:Drevni Egipat]]</text>
      <sha1>m0ire96btv3e3gpexb3yg1ucf4nxqh5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija srpskohrvatskog jezika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81678</id>
    <revision>
      <id>42600875</id>
      <parentid>42477061</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:41:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21467" sha1="b5caq2c5btbzyce48mg1zzl4oa8e3gl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Područje srpskohrvatskog jezika.]]

'''Povijest ili historija srpskohrvatskog jezika''' obuhvata period od nastanka zajedničkog [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u [[19. vijek]]u do danas.

Srpskohrvatski jezik je nastao sredinom [[19. vek]]a, [[Bečki književni dogovor|Bečkim književnim dogovorom]], kojim je kao osnova za zajednički književni jezik [[Južni Sloveni|Južnih Slovena]] uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavsko narečje|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].&lt;ref&gt;Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.&lt;/ref&gt;

Srpskohrvatski jezik je bio službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine, a potom i novoosnovane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Takođe, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (druga dva su bili [[slovenački jezik|slovenački]] i [[makedonski jezik|makedonski]]).

Isti zajednički jezik se, pod drugim imenima, i dalje govori u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], dok ga stanovnici [[Makedonija|Makedonije]] i [[Slovenija|Slovenije]] delimično razumeju. Jezik takođe govore manjine iz bivših jugoslovenskih republika u Austriji, Mađarskoj, Albaniji, Italiji, Rumuniji itd.

== Jezička situacija početkom 19. vijeka ==
{{main|Balkanska jezička zajednica}}
Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti su se razvijali samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani &quot;ilirski&quot;, &quot;slavenski&quot;, &quot;slavonski&quot;, &quot;bosanski&quot;, &quot;srpski&quot; ili &quot;hrvatski&quot;. Početkom [[19. vek]]a [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slaveno-serbski jezik]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme:

[[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]]

{{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz &quot;Slavenoserbskog magazina&quot; koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]: }} 
S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme:

{{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'' (Budim, [[1830]].)}}
I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih Južnih Slovena, jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski». Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, upotrebio najprvi [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove &quot;Pismenice srpskoga jezika&quot;, godine [[1824]].&lt;ref name=&quot;Bečka kuća srpskohrvatska&quot;&gt;{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-31 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski».

== Ilirski pokret ==
{{main|Ilirski pokret}}
[[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]]

Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako:

{{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...&lt;ref&gt;[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;|[[Vuk Karadžić]]}}

Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830.]] do [[1843.]] a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlucio da piše na &quot;ilirskom&quot; umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: &quot;Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, sto mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan knjizevni jezik imamo.&quot;&lt;ref name=&quot;Novacic&quot;/&gt; Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku.

== Bečki književni dogovor (1850) ==
{{main|Bečki književni dogovor}}
[[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku. 
Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].&lt;ref name=&quot;Novacic&quot;/&gt;

[[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]]
[[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Karadžić]], tvorac [[Vukova ćirilica|savremene ćirilice]].]]

{{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.&lt;ref name=&quot;Bečki dogovor&quot;&gt;[http://hr.wikisource.org/wiki/Be%C4%8Dki_knji%C5%BEevni_dogovor Bečki književni dogovor]&lt;/ref&gt;|Bečki književni dogovor}}

Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.&lt;ref name=&quot;Bečki dogovor&quot;/&gt;

Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavština|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slaveno-serbski jezik|slaveno-serbskog jezika]].&lt;ref&gt;Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.&lt;/ref&gt; Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.&lt;ref&gt;Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.&lt;/ref&gt; [[Ljudevit Gaj]] je govorio: &quot;Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo.&quot;&lt;ref name=&quot;Novacic&quot;&gt;{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-31 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}&lt;/ref&gt;

== Razvoj srpskohrvatskog ==

[[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]]

U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici. U Italji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika &quot;Grammatik der serbo-kroatischen Sprache&quot;, Heidelberg, [[1914]].&lt;ref name=&quot;Bečka kuća srpskohrvatska&quot;/&gt; [[1882]]. godine [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''.
 
U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]], u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim&lt;ref&gt;Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. g. određeno je da se &quot;ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.&quot;&lt;/ref&gt;, pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv &quot;[[Gramatika srpsko-hrvatskog jezika (1908)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]&quot;.

Srpskohrvatski jezik, pod nazivom &quot;''srpsko-hrvatsko-slovenski''&quot;, je bio službeni jezik [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Tokom perioda [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine]] jezička unifikacija je nametana od [[beograd]]skih vlasti. Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] razvoj jezika krenuo je u dva odvojena smjera. [[Ustaše]] su u travnju 1941. preuzeli vlast u Hrvatskoj reafirmišući zaseban hrvatski jezik.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Hrvatski i srpski jedan jezik? |url=http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |access-date=2010-05-31 |archive-date=2011-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon rata, srpskohrvatski je bio jedan od tri zvanična jezika [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (druga dva su bili [[slovenački jezik|slovenački]] i [[makedonski jezik|makedonski]]). Bio je zvanični jezik u četiri bivše republike SFRJ: SR BiH, SR Crnoj Gori, SR Srbiji i SR Hrvatskoj.

== Novosadski dogovor (1954) ==
{{main|Novosadski dogovor}}
{{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca&lt;ref&gt;U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.&lt;/ref&gt; jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.&lt;ref name=&quot;dogovor&quot;&gt;[http://hr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]&lt;/ref&gt;|[[Novosadski dogovor]]}}

[[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]]

[[10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće:
* da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u;
* da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i 
* da su oba izgovora, [[ekavski]] i [[ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna.

Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće:

* potrebna je izrada [[rečnik]]a savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. 
* potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života.
* zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. 
* treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca.

Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.&lt;ref name=&quot;dogovor&quot;/&gt; Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]].

Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dogovor&quot;/&gt; Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''.

== Politička podjela jezika ==
{{main|Raspad SFRJ}}
Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci&lt;ref&gt;Ironičan naziv Sinana Gudževića&lt;/ref&gt; su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kafa]]-[[kava]]-[[kahva]]).&lt;ref name=&quot;vreme&quot;/&gt;

[[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]]

Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u BiH|rata u BiH]] proglasila ekavicu za službenu upotrebu. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.&lt;ref name=&quot;vreme&quot;&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]&lt;/ref&gt; U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu [[Politika (novine)|Politika]], a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano &quot;''[[Slovo o srpskom jeziku]]''&quot; koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.&lt;ref name=&quot;Novacic&quot;/&gt; Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica. Tek [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] je ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.&lt;ref name=&quot;Novacic&quot;/&gt;

U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer, „[[gvožđe]]&quot; je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]&quot;. Međutim, riječ „gvožđe&quot; se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.&lt;ref name=&quot;h-alter&quot;/&gt; Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.&lt;ref name=&quot;vreme&quot;/&gt; Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.&lt;ref name=&quot;h-alter&quot;&gt;{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-31 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.&lt;ref name=&quot;vreme&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;h-alter&quot;/&gt;

Bošnjaci lingvisti su, uz obrazloženje da &quot;opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema&quot;, jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom &quot;bošnjački&quot;, izbegavajući naziv &quot;bosanski&quot; koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].&lt;ref name=&quot;vreme&quot;/&gt;

Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da &quot;ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi&quot;.&lt;ref name=&quot;vreme&quot;/&gt; U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[Pravopis hrvatskosrpskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]].&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1367537.html?page=1&amp;x=1 Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog]&lt;/ref&gt;

== Jezička situacija početkom 21. vijeka ==
[[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog narečja.]]
Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2001. je samo 0,16 % stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=DZS: Stanovništvo prema materinskom jeziku... |url=http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |access-date=2010-05-31 |archivedate=2006-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060501163546/http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvijek jako dobro razumije.&lt;ref name=&quot;h-alter&quot;/&gt;

Suvremena [[lingvistika]] smatra srpsko-hrvatski jezik živim [[makrojezik]]om.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Documentation for ISO 639 identifier: hbs |url=http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |access-date=2010-05-31 |archivedate=2009-02-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među lingvistima, prevodiocima i profesorima knjizevnosti.&lt;ref name=&quot;Novacic&quot;/&gt; U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2010-05-31 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonna|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix]]u, itd.&lt;ref name=&quot;Novacic&quot;/&gt;

Neke međunarodne institucije, poput [[MKSJ|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/ MKSJ]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Srpskohrvatski jezik]]
* [[Ilirski pokret]]
* [[Bečki književni dogovor]]
* [[Novosadski dogovor]]
* [[Pravopis hrvatskosrpskog jezika]]
* [[Gramatika hrvatskosrpskog jezika]]

[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Ilirski pokret]]
[[Kategorija:Vuk Stefanović Karadžić]]
[[Kategorija:Historija srpskohrvatskog jezika| ]]</text>
      <sha1>b5caq2c5btbzyce48mg1zzl4oa8e3gl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija evolucijske misli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100714</id>
    <revision>
      <id>42600873</id>
      <parentid>42564035</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94154" sha1="lrsbmbch9yxn3n0j2j6fdxidneqouw8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tree of life by Haeckel.jpg|mini|250px|Drvo života kako ga je prikazao [[Ernst Haeckel]] u djelu ''Evolucija čovjeka'' ([[1879]]) ilustrira pogled iz [[19. vijek]]a na evoluciju kao progresivni proces koji je vodio čovjeku.]]

'''Evolucijska misao''', koncept da se vrste mijenjaju kroz vrijeme, vuče korijene iz [[Stari vijek|starog vijeka]] iz ideja [[antička Grčka|Grka]], [[antički Rim|Rimljana]], [[Historija Kine|Kineza]] i [[Muslimani|muslimana]]. Ipak, sve do [[18. vijek]]a zapadnjačko biološko razmišljanje bilo je pod dominacijom [[esencijalizam|esencijalizma]], vjerovanja da svaka vrsta ima esencijalne karakteristike koje su nepromijenjive. To se počelo mijenjati kada su se tokom [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] evolucijska kozmologija i [[mehanička filozofija]] proširile od prirodnih znanosti na prirodnu historiju. Naturalisti su se počeli fokusirati na raznolikosti vrsta; pojava [[paleontologija|paleontologije]] s konceptom [[izumiranje|izumiranja]] još je više potkopala statički pogled na prirodu. Tokom ranog [[19. vijek]]a [[Jean-Baptiste Lamarck]] predložio je svoju teoriju [[transmutacija vrsta|transmutacije vrsta]], prvu potpuno oblikovanu znanstvenu teoriju [[evolucija (biologija)|evolucije]].

Godine [[1858]]. [[Charles Darwin]] i [[Alfred Russel Wallace]] objavili su novu teoriju evolucije koja je u pojedinosti bila objašnjena u Darwinovom djelu ''[[O podrijetlu vrsta]]'' ([[1859]]). Darwin je za razliku od Lamarcka predložio [[zajednički predak|zajedničkog pretka]] i granajuće [[drvo života (znanost)|drvo života]]. Teorija se temeljila na ideji [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], te je sintetizirala široki raspon dokaza iz [[stočarstvo|stočarstva]], [[biogeografija|biogeografije]], [[geologija|geologije]], [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[embriologija|embriologije]].

Darwinovo djelo vodilo je širokom prihvaćanju općeg koncepta evolucije, no prirodna selekcija, specifičan mehanizam kojeg je Darwin predložio, nije bila široko prihvaćena sve do [[1940-ih]]. Većina biologa tvrdila je kako su drugi faktori odgovorni za evoluciju poput [[nasljeđivanje stečenih karakteristika|nasljeđivanja stečenih karakteristika]] ([[neolamarkizam]]), urođenog nagona za promjenu ([[ortogeneza]]) ili iznenadnih velikih mutacija ([[saltacionizam]]). Sintezom prirodne selekcije i [[Mendelova genetika|Mendelove genetike]] tokom [[1920-ih]] i [[1930-ih]] osnovana je nova disciplina [[populacijska genetika|populacijske genetike]]. Tokom [[1930-ih]] i [[1940-ih]] populacijska genetika integrirana je s ostalim poljima biologije što je rezultiralo široko prihvaćenom teorijom evolucije koja je obuhvatila veliki dio biologije–[[moderna evolucijska sinteza|modernom evolucijskom sintezom]].

Nakon osnutka [[evolucijska biologija|evolucijske biologije]], istraživanja [[mutacija]] i [[genetska raznolikost|varijacija]] u prirodnim populacijama kombiniranih s [[biogeografija|biogeografijom]] i [[sistematika|sistematikom]] vodila su do sofisticiranih matematičkih i kauzalnih modela evolucije. Paleontologija i [[komparativna anatomija]] omogućile su mnogo detaljniju rekonstrukciju historije života. Nakon uspona [[molekularna genetika|molekularne genetike]] u [[1950-ih|1950-ima]] razvilo se polje [[molekularna evolucija|molekularne evolucije]] utemeljeno na proteinskim sekvencijama i imunološkim testovima, kasnije obuhvativši istraživanja [[RNA]] i [[DNA]]. Tokom [[1960-ih]] istaknuo se genocentrični pogled evolucije nakon kojega je uslijedila [[neutralna teorija molekularne evolucije]] koja je potakla debatu o [[adaptacionizam|adaptacionizmu]], [[jedinica selekcije|jedinicama selekcije]] i relativnoj važnosti [[genetski pomak|genetskog pomaka]] nasuprot prirodnoj selekciji. Tokom kasnog [[20. vijek]]a sekvenciranje DNA vodilo je [[molekularna filogenetika|molekularnoj filogenetici]] i reorganizaciji drva života u [[sustav triju domena]]. Štoviše, novopriznati faktori [[simbiogeneza|simbiogeneze]] i [[horizontalni prijenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] uvelo je još veću složenost u evolucijsku historiju.

== Stari vijek ==
=== Grci ===

[[Grčka filozofija|Grčki filozofi]] su raspravljali o idejama koje su sadržavale oblike organske evolucije. [[Anaksimandar]] (o. [[610. pne.|610]]. – [[546. pne.]]) predložio je da se život izvorno razvio u moru, a tek je kasnije prešao na kopno, dok je [[Empedoklo]] (o. [[490. pne.|490]]. – [[430. pne.]]) pisao o nenadnaravnom podrijetlu živih bića.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Campbell|first=Gordon|title=Empedocles|publisher=Internet Encyclopedia of Philosophy|url=http://www.iep.utm.edu/e/empedocl.htm#H4|accessdate=15. srpnja 2008}}&lt;/ref&gt; Empedoklo je predlagao da [[adaptacija]] ne zahtjeva organizatora ili [[tvorni uzrok]]. Aristotel je sažeo svoju ideju: &quot;Gdjegod su se tada svi dijelovi zbili onakvima kakvima bi bili da su ostali biti do svršetka, takve su stvari preživjele, organizirajući se spontano na prikladan način; dok su oni koji su rasli drugačije nestajali ili nastavili nestajati…&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hardie|first=R.P.|coauthors=R. K. Gaye|title=Physics by Aristotle|url=http://classics.mit.edu/Aristotle/physics.2.ii.html|accessdate=15. srpnja 2008|archive-date=2011-01-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110106135326/http://classics.mit.edu/Aristotle/physics.2.ii.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Sanzio 01 Plato Aristotle.jpg|mini|upright|Platon (lijevo) i Aristotel (desno), detalj ''[[Atenska škola|Atenske škole]]'']]
[[Platon]] (o. [[428. pne.|428]]. – [[348. pne.]]), prema riječima biologa i historičara [[Ernst Mayr|Ernsta Mayra]] &quot;veliki antiheroj evolucionizma&quot;,&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Mayr-1982|text= Mayr 1982 p. 304}}&lt;/ref&gt; utemeljio je filozofiju [[esencijalizam|esencijalizma]] koju je nazvao [[teorija oblika|teorijom oblika]]. Ova teorija drži da su predmeti promatrani u realnom svijetu samo ''odrazi'' ograničenog broja [[esencija]] (''eide''). Varijacija je samo rezultat nesavršenog odraza tih konstantnih esencija. U ''[[Timej (dijalog)|Timeju]]'' je Platon iznio ideju da je [[Demiurg]] stvorio [[kozmos]] i sve u njemu jer, bivajući dobrim i stoga &quot;… slobodnim od zavisti, On je želio da sve stvari budu nalik Njemu što je moguće više&quot;. Stvoritelj je stvorio sve razumljive oblike života, stoga &quot;… svemir bi bez njih bio nepotpun, jer ne bi sadržavao svaku vrstu životinje koju bi trebao sadržavati ako bi htio biti savršen&quot;. Ova ideja da su svi mogući oblici života esencijalni za savršenu kreaciju naziva se [[princip potpunosti|principom potpunosti]] i jako je utjecala na kasniju kršćansku misao.&lt;ref name=oet&gt;{{cite web| last =Johnston| first =Ian| title =Section Three: The Origins of Evolutionary Theory| work =. . . And Still We Evolve: A Handbook on the History of Modern Science| publisher =Liberal Studies Department, Malaspina University College| year =1999| url =http://www.mala.bc.ca/~johnstoi/darwin/sect3.htm| accessdate =11. kolovoza 2007| archivedate =2007-08-23| archiveurl =https://web.archive.org/web/20070823040125/http://www.mala.bc.ca/~johnstoi/darwin/sect3.htm| deadurl =yes}}&lt;/ref&gt;

[[Aristotel]] ([[384. pne.|384]]. – [[322. pne.]]), jedan od najutjecajnijih grčkih filozofa, najraniji je prirodni historičar čije je djelo očuvano gotovo u cijelosti. Njegovi zapisi o biologiji nastali su kao rezultat njegova istraživanja u prirodnoj historiji na otoku [[Lezbos]]u i oko njega, te su opstali u obliku četiriju knjiga obično poznatih pod njihovim [[latinski jezik|latinskim]] naslovima ''[[De anima]]'' (O duši), ''[[Historia animalium]]'' (Historija životinja), ''[[De generatione animalium]]'' (O reprodukciji životinja) i ''[[De partibus animalium]]'' (O dijelovima životinja). Aristotelova djela sadrže neka izvanredna oštroumna promatranja i interpretacije, uz različite mitove i pogreške–reflektirajući nejednako stanje znanja tokom njegova vremena.&lt;ref name=&quot;Singer_SHB&quot;&gt;{{wikiref|id=Singer-1931|text=Singer 1931}}&lt;/ref&gt; Ipak za [[Charles Singer|Charlesa Singera]] &quot;ništa nije značajnije od [Aristotelovih] napora oko [izlaganja] odnosa živih bića kao ''scala naturæ''&quot;.&lt;ref name=&quot;Singer_SHB&quot;/&gt; Ova ''[[scala naturæ]]'' opisana u ''Historia animalium'' klasificirala je organizme u odnosu na hijerarhijske &quot;ljestve života&quot; ili &quot;lanac bića&quot;, postavljajući ih prema složenosti strukture i funkcije, s organizmima koji su pokazivali veću vitalnost i sposobnost za kretanje opisujući ih kao &quot;više organizme&quot;.&lt;ref name=oet/&gt;

=== Kinezi ===

Ideje o evoluciji iskazivali su [[kineska filozofija|starokineski mislioci]] poput [[Zhuangzi]]ja (Chuang Tzu), taoističkog filozofa koji je živio oko [[4. vijek pne.|4. vijeka pne.]] Prema [[Joseph Needham|Josephu Needhamu]] [[taoizam]] je eksplicitno negirao nepromjenjivost bioloških vrsta, a taoistički filozofi nagađali su da su vrste razvile različite atribute kao odgovor na različit okoliš.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Needham-1995|text= Needham and Ronan 1995 p. 101}}&lt;/ref&gt; Ljudi, priroda i nebesa viđeni su kao da postoje u stanju &quot;konstantne transformacije&quot; poznate kao [[tao]] za razliku od statičnijeg pogleda na prirodu tipičnog za zapadnu misao.&lt;ref&gt;{{Cite web|author = Miller, James|title = Daoism and Nature|publisher = Royal Asiatic Society|date = 8. 01. 2008.|url = http://www.jamesmiller.ca/RAS%20lecture%20on%20daoism%20and%20nature.pdf|format = PDF|accessdate = 15. srpnja 2008|archiveurl = https://web.archive.org/web/20080910084502/http://www.jamesmiller.ca/RAS%20lecture%20on%20daoism%20and%20nature.pdf|archivedate = 2008-09-10|deadurl = no}}&lt;/ref&gt;

=== Rimljani ===

Tit [[Lukrecije]] Kar (umro [[50. pne.]]), rimski filozof i [[atomist]], napisao je poemu ''[[O prirodi stvari]]'' (''De rerum natura''), koja daje najbolje sačuvano objašnjenje ideja grčkih [[epikurejci|epikurejskih]] filozofa. Ona opisuje razvoj kozmosa, Zemlje, živih bića i ljudskog društva kroz čisto naturalističke mehanizme bez ikakvog spominjanja nadnaravnog uplitanja. ''O prirodi stvari'' kasnije će utjecati na kozmološka i evolucijska nagađanja filozofa i znanstvenika tokom i nakon [[renesansa|renesanse]].&lt;ref&gt;{{Cite web|author = Sedley, David|title = Lucretius|publisher = Stanford Encyclopedia of Philosophy|date = 4. 08. 2004.|url = http://plato.stanford.edu/entries/lucretius/|accessdate=24. srpnja 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|author = Simpson, David|title = Lucretius|publisher = The Internet Encyclopedia of Philosophy|year=2006|url = http://www.iep.utm.edu/l/lucretiu.htm|accessdate=24. srpnja 2008}}&lt;/ref&gt;

== Srednji vijek ==
=== Islamska filozofija i borba za opstanak ===

Iako su grčke i rimske evolucijske ideje izumrle u Europi nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], one nisu bile izgubljene za [[znanost u srednjovjekovnom islamu|islamske znanstvenike]] i [[rana islamska filozofija|filozofe]]. U [[Zlatno doba islama|Zlatnom dobu islama]] rane teorije o evoluciji podučavane su na [[medresa|islamskim školama]].&lt;ref name=&quot;Draper&quot; /&gt; [[John William Draper]], znanstvenik, filozof i historičar iz [[19. vijek]]a raspravljao je o [[al-Khazini]]jevim zapisima iz [[12. vijek]]a kao dijelu onoga što je nazivao &quot;[[Muhamed]]ovom teorijom evolucije&quot;. On je usporedio te rane ideje s kasnijim biološkim teorijama i tvrdio da su islamske razvijene &quot;… mnogo dalje nego čime smo raspolagali, proširivši ih čak na anorganske ili mineralne tvari&quot;.&lt;ref name=&quot;Draper&quot;&gt;{{wikiref|id=Draper-1878|text=Draper 1878 pp. 154–155, 237}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[medicina u srednjovjekovnom islamu|muslimanski biolog]] i filozof koji je detaljnije teoretizirao o evoluciji bio je [[Afroarapi|afroarapski]] pisac [[al-Džahiz]] u [[9. vijek]]u. On je razmatrao učinke okoliša na vjerojatnost preživljenja životinja, te je opisao borbu za opstanak.&lt;ref&gt;Conway Zirkle (1941). Natural Selection before the &quot;Origin of Species&quot;, ''Proceedings of the American Philosophical Society'' '''84''' (1), pp. 71–123.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IslamicQuarterly&quot;&gt;Mehmet Bayrakdar (Third Quarter, 1983). &quot;Al-Jahiz And the Rise of Biological Evolutionism&quot;, ''The Islamic Quarterly''. [[London]].[http://www.salaam.co.uk/knowledge/al-jahiz.php]&lt;/ref&gt; [[Ibn Miskawayh]]ov ''al-Fawz al-Asghar'' i ''[[Enciklopedija Braće čistoće]]'' (''Poslanice Ikhwana al-Safe'') [[Braća čistoće|istoimenog udruženja]] iskazivali su ideje o tome kako su se vrste razvijale: od materije do pare a zatim do vode, onda iz minerala u biljke, a zatim životinje, pa sve do majmuna i konačno ljudi.&lt;ref&gt;[[Muhammad Hamidullah]] and Afzal Iqbal (1993), ''The Emergence of Islam: Lectures on the Development of Islamic World-view, Intellectual Tradition and Polity'', pp. 143–144. Islamic Research Institute, Islamabad.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hart&gt;Eloise Hart, ''Pages of Medieval Mideastern History''. ([[cf.]] Isma'ili, Yezidi, Sufi, [http://www.ismaili.net/mirrors/Ikhwan_04/brotherpur.html The Brethren Of Purity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171212180941/http://www.ismaili.net/mirrors/Ikhwan_04/brotherpur.html |date=2017-12-12 }}, Ismaili Heritage Society)&lt;/ref&gt; [[Polihistor]] [[Ibn al-Haytham]] napisao je knjigu u kojoj je zagovarao [[evolucionizam]] (iako ne i prirodnu selekciju). Mnogi islamski učenjaci i znanstvenici poput [[Abu-Rajhan Biruni|Abu-Rajhana Birunija]], [[Nasir al-Din Tusi|Nasira al-Dina Tusija]], te [[Ibn Khaldun]]a raspravljali su o tim idejama i razvijali ih. Nakon što su [[latinski prijevodi u 12. vijeku|prevedene na latinski]], ova su se djela pojavila na Zapadu nakon [[renesansa|renesanse]] i možda su utjecala na zapadnu znanost.&lt;ref name=&quot;IslamicQuarterly&quot;/&gt;

=== Kršćanska filozofija i veliki lanac bića ===

[[Datoteka:Great Chain of Being 2.png|mini|lijevo|Crtež [[veliki lanac bića|velikog lanca bića]] iz djela ''Rhetorica Christiana'' (1579) autora Didacusa Valadesa]]
Tokom [[rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] grčko klasično učenje bilo je čitavo, ali izgubljeno na Zapadu. Ipak kontakt s [[Zlatno doba islama|islamskim svijetom]] gdje su grčki rukopisi ostali sačuvani i razrađeni ubrzo su doveli do masivne bujice [[latinski prijevodi u 12. vijeku|latinskih prijevoda u 12. vijeku]]. Europljani su stoga ponovo upoznati s djelima Platona i Aristotela kao i s [[rana islamska filozofija|islamskom misli]]. [[kršćanska filozofija|Kršćanski mislioci]] iz [[skolasticizam|skolastičke]] škole, posebice [[Abelard]] i [[Toma Akvinski]], kombinirali su aristotelovsku klasifikaciju s Platonovim idejama o dobroti Božjoj i sve moguće životne oblike prisutne u savršenoj kreaciji kako bi organizirali sva neživa, živa i duhovna bića u ogroman međusobno povezani sustav nazvan ''scala naturæ'' ili [[veliki lanac bića]].&lt;ref name=oet/&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Lovejoy-1936|text= Lovejoy 1936 p. 67–80}}&lt;/ref&gt;

Unutar tog sustava sve što je postojalo moglo se postaviti u red od &quot;najnižeg&quot; do &quot;najvišeg&quot; s [[pakao|paklom]] na dnu i Bogom na vrhu–ispod Boga nalazili su se hijerarhija anđela označena orbitama planeta, čovječanstvo u srednjem položaju, te crvi kao najniže životinje. Kako je svemir bio krajnje savršen, veliki je lanac također bio savršen. U lancu nisu postojale prazne veze, a nijedna veza nije predstavljala više od jedne vrste. Stoga se vrste nisu mogle pomicati s jednog položaja na drugi. U ovakvoj kristijaniziranoj verziji Platonova savršena svemira, vrste se nikad nisu mogle mijenjati, već su morale ostati zauvijek nepromijenjene u skladu s tekstom u ''[[Knjiga postanka|Knjizi postanka]]''. Ako bi ljudi zaboravili na svoj položaj, to se smatralo grijehom, ponašali se oni poput nižih životinja ili težili višim postajama od onih koje im je dao Stvoritelj.&lt;ref name=oet/&gt;

Očekivalo se da stvorovi na susjednim položajima jako nalikuju jedni na druge, a ta se ideja iskazivala izrekom ''natura non facit saltum'' (&quot;priroda ne čini skokove&quot;).&lt;ref name=oet/&gt; Ovaj osnovni koncept velikog lanca bića uvelike je utjecao na razmišljanje [[zapadna kultura|zapadne civilizacije]] tokom sljedećih vjekova (te čak i danas ima utjecaj). Ovaj koncept također je oblikovao dio [[teleološki argument|argumenta iz dizajna]] kojeg je predočila [[prirodna teologija]]. Kao klasifikacijski sustav postao je glavni organizacijski princip i temelj izdizanja znanosti [[biologija|biologije]] u [[17. vijek|17]]. i [[18. vijek]]u.&lt;ref name=oet/&gt;

== Renesansa i prosvjetiteljstvo ==
 
[[Datoteka:BelonBirdSkel.jpg|mini|[[Pierre Belon]] usporedio je kostur ptice i čovjeka u svojem djelu ''Knjiga o pticama'' (1555).]]
Neke teorije [[evolucionizam|evolucije]] koje su se pojavile između [[1650]]. i [[1800]]. postulirale su da se svemir, uključujući život na Zemlji, razvijao mehanički, u potpunosti bez božanskog vođenja. Otprilike u to vrijeme [[mehanička filozofija]] [[René Descartes|Renéa Descartesa]] započela je jačati mehanicistički pogled na svemir koji će kasnije karakterizirati [[znanstvena revolucija|znanstvenu revoluciju]].&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 33–38}}&lt;/ref&gt; Ipak, većina suvremenih teorija poput onih [[Gottfried Leibniz|Gottfrieda Leibniza]] i [[Johann Gottfried Herder|J. G. Herdera]] tvrdile su da evolucija je fundamentalno ''duhovni'' proces.&lt;ref&gt;Schelling, ''System of Transcendental Idealism'', 1800&lt;/ref&gt; Godine [[1751]]. [[Pierre Louis Maupertuis]] okrenuo se više [[materijalizam|materijalističkoj]] osnovi. U svojim radovima pisao je o prirodnim modifikacijama koje se javljaju tokom reprodukcije i akumuliraju tokom niza mnogih generacija stvarajući rase, pa čak i nove vrste, te je time anticipirao u općim terminima ideju prirodne selekcije.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 pp. 73–75}}&lt;/ref&gt;

Kasnije je u [[18. vijek]]u francuski prirodni filozof [[Georges-Louis Leclerc, Comte de Buffon|G. L. L. Buffon]] predložio da ono što ljudi nazivaju vrstama zapravo predstavljaju dobro obilježene varijetete čiji su originalni oblik modificirali faktori okoliša. Primjerice, vjerovao je da lavovi, tigrovi, leopardi i domaće mačke možda imaju zajedničkog pretka. Teoretizirao je kako 200 ili više vrsta tada poznatih sisavaca potječe od nekolicine pa sve do 38 originalnih oblika. Buffonove evolucijske ideje bile su ograničene; vjerovao je kako je svaki originalni oblik nastao spontanom generacijom, te da su oni oblikovani &quot;unutarnjim odljevima&quot; koji su ograničavali količinu promjene. Buffon je bio jedan od vodećih [[naturalist]]a [[18. vijek]]a, a njegova djela ''Prirodna historija'' i ''Epohe prirode'' koja su sadržavala dobro razvijene teorije o potpuno materijalističkom podrijetlu Zemlje kao i njegove ideje koje su dovodile u pitanje nepromijenjenost vrsta bile su iznimno utjecajne.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 pp. 75–80}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 14–15}}&lt;/ref&gt;

Između [[1767]]. i [[1792]]. godine [[James Burnett]], [[Lord Monboddo]] nije u svojim zapisima samo uključio koncept da je čovjek potekao od primata, već također da, u odgovoru na okoliš, stvorovi pronalaze metode transformacije svojih karakteristika tokom dugih vremenskih intervala.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Henderson-2000| text=Henderson 2000}}&lt;/ref&gt; [[Erasmus Darwin]], djed još slavnijeg znanstvenika Charlesa Darwina, objavio je [[1796]]. djelo ''[[Zoönomia]]'' kojim je predložio da &quot;sve toplokrvne životinje potječu od jedne živuće niti&quot;.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Darwin-1818|text=Darwin, Erasmus 1818 Vol I section XXXIX}}&lt;/ref&gt; U svojoj poemi iz [[1802]]. godine pod naslovom ''Hram prirode'' opisao je uspon života od sićušnih organizama koji žive u mulju do čitave današnje raznolikosti.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Darwin-1825|text= Darwin, Erasmus 1825 p. 15}}&lt;/ref&gt;

== Rani 19. vijek ==
[[Datoteka:Owen geologic timescale.png|mini|lijevo|Dijagram geološke vremenske skale iz knjige [[Richard Owen|Richarda Owena]] iz [[1861]]. s prikazom glavnih životinjskih tipova]]

=== Paleontologija i geologija ===

Godine [[1796]]. [[Georges Cuvier]] je objavio svoje pronalaske u razlikama između živućih [[slon]]ova i onih pronađenih u [[fosil]]nim ostatcima. Njegova analiza pokazala je da su [[mamut]]i i [[mastodont]]i izumrle vrste različite od bilo kojeg živućeg sisavca čime je učinkovito dovršio dugotrajnu debatu o mogućnosti izumiranja vrsta.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text = Larson 2004 p. 7}}&lt;/ref&gt; Godine [[1788]]. [[James Hutton]] je opisao [[gradualizam|postupne]] geološke procese koji se neprestano odvijaju tokom dugog vremenskog razdoblja.&lt;ref name=JH&gt;{{cite web|url= http://www.amnh.org/education/resources/rfl/web/essaybooks/earth/p_hutton.html|title= James Hutton: The Founder of Modern Geology|author= [[American Museum of Natural History]]|work= Earth: Inside and Out|year= 2000|quote=we find no vestige of a beginning, no prospect of an end.}}&lt;/ref&gt; [[William Smith]] je započeo proces [[stratum|stratifikacije stijena]] proučavajući fosile u slojevima dok je radio na geološkoj karti [[Engleska|Engleske]]. Godine [[1811]]. Georges Cuvier i [[Alexandre Brongniart]] neovisno su jedan o drugome objavili utjecajno istraživanje o geološkoj historiji regije oko Pariza bazirano na [[stratigrafija|stratigrafskoj]] sukcesiji slojeva stijena. Ovi radovi pomogli su u određivanju starosti Zemlje.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 p. 113}}&lt;/ref&gt; Cuvier je zagovarao [[katastrofizam]] u objašnjavanju obrazaca odumiranja i [[faunalna sukcesija|faunalnu sukcesiju]] otkrivenu fosilnim ostatcima.

Znanje o fosilnim ostatcima nastavilo se ubrzano širiti tokom prvih nekoliko dekada [[19. vijek]]a. Do [[1840-ih]] glavne crte [[geološka vremenska skala|geološke vremenske skale]] postale su jasne, a [[1841]]. [[John Phillips]] je imenovao tri glavne ere na temelju prevladavajuće fauna u svakom od njih: [[paleozoik]]om su dominirali morski [[beskralježnjaci]] i ribe, [[mezozoik]] je bio doba gmazova, a sadašnji [[kenozoik]] doba sisavaca. Progresivni crtež [[historija života|historije života]] prihvatili su čak i konzervativni engleski geolozi poput [[Adam Sedgwick|Adama Sedgwicka]] i [[William Buckland|Williama Bucklanda]]; no, poput Cuviera, napredak su pripisali ponovljenim katastrofičnim epizodama izmuiranja nakon kojih su uslijedile nove epizode stvaranja.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text = Larson 2004 pp. 29–38}}&lt;/ref&gt; Buckland i još neki zagovornici [[prirodna teologija|prirodne teologije]] među britanskim geolozima pokušali su za razliku od Cuviera eksplicitno povezati posljednju katastrofičnu epizodu koju je predložio Cuvier s [[mit o potopu|biblijskim potopom]].&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 115–116}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Darwindesign&gt;{{cite web|url=http://www.darwinproject.ac.uk/content/view/110/104/|title=Darwin and design: historical essay|publisher=Darwin Correspondence Project|accessdate=17. siječnja 2008|archive-date=2009-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20090615191012/http://www.darwinproject.ac.uk/content/view/110/104/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Od [[1830]]. do [[1833]]. [[Charles Lyell]] je objavio svoje mnogosveščano djelo ''[[Principi geologije]]'' koje je počivalo na Huttonovim idejama, a zagovaralo je [[uniformizam|jednoličnu]] alternativu za katastrofičnu teoriju geologije. Lyell je tvrdio da, umjesto da su proizvodi kataklizmičkih (i vjerojatno natprirodnih) događaja, geološka obilježja Zemlje mogu se bolje objasniti kao rezultat jednakih postupnih geoloških sila vidljivih i dan danas–ali koje djeluje tokom neizmjerno dugog vremenskog razdoblja. Iako se Lyell suprostavljao evolucijskim idejama (čak dovodeći u pitanje konsenzus o tome da fosilni ostatci pokazuju istinski napredak), njegov koncept po kojem je Zemlja oblikovana silama koje su djelovale postupno tokom dugačkog perioda, te neizmjerne starosti Zemlje predviđene u njegovim teorijama, snažno će utjecati na buduće evolucijske mislioce poput [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]].&lt;ref name=&quot;Bowler129-134&quot;&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 129–134}}&lt;/ref&gt;

=== Transmutacija vrsta ===

[[Datoteka:Vestiges dev diag.svg|mini|desno|Dijagram iz djela ''[[Vestiges of the Natural History of Creation]]'' (1844) autora [[Robert Chambers|Roberta Chambersa]] s prikazom modela razvoja u kojem su [[ribe]] (F), [[gmazovi]] (R) i [[ptice]] (B) predstavljeni granama koje polaze iz linije koja vodi do [[sisavci|sisavaca]] (M).]]
[[Jean-Baptiste Lamarck]] u svojem je djelu ''[[Philosophie Zoologique]]'' iz [[1809]]. predložio teoriju transmutacije vrsta. Lamarck nije vjerovao da sva živa bića dijele zajedničkog pretka već je radije zagovarao [[spontana generacija|spontanu generaciju]] kojom su neprekinuto stvoreni jednostavni oblici života. Također je vjerovao da prirođena životna sila tjera vrste da postaju složenijima tokom vremena, napredujući uz linearnu ljestvicu složenosti koja je bila povezana s velikim lancem bića. Lamarck je priznao da se vrste adaptiraju na svoju okolinu. To je objasnio rekavši kako je ista prirođena sila koja tjera sve veću i veću složenost uzrokovala da se organi životinje (ili biljke) mijenjaju ovisno o uporabi ili neuporabi tih organa upravo onako kako na mišiće djeluje vježbanje. Tvrdio je da te promjene nasljeđuje sljedeća generacija i da one stvaraju sporu adaptaciju na okolinu. Upravo će taj sekundarni mehanizam adaptacije kroz [[nasljeđivanje stečenih karakteristika]] postati poznat kao [[lamarkizam]] te će utjecati na rasprave o evoluciji u [[20. vijek]]u.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 pp. 86–94}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 38–41}}&lt;/ref&gt;

Britanska radikalna škola komparativne anatomije u kojoj je djelovao [[anatom]] [[Robert Grant]] bila je u bliskom kontaktu s Lamarckovom francuskom školom ''transformacionizma''. Jedan od francuskih znanstvenika koji je utjecao na Granta bio je anatom [[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire]] čije će ideje o jedinstvu raznih shema životinjskog tijela i [[homologija|homologije]] određenih anatomskih struktura biti široko utjecajne i koje će voditi do intezivne debate s njegovim kolegom [[Georges Cuvier|Georgesom Cuvierom]]. Grant je postao autoritet u anatomiji i reprodukciji morskih [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]]. On je razvio ideje Lamarcka i [[Erasmus Darwin|Erasmusa Darwina]] o [[transmutacija|transmutaciji]] i [[evolucionizam|evolucionizmu]], te istraživao homologiju radi dokazivanja [[zajednički predak|zajedničkoga pretka]]. Charles Darwin se kao mladi student pridružio Grantu u istraživanjima životnog ciklusa morskih životinja. Anonimni članak iz [[1826]]. godine kojeg je vjerojatno napisao [[Robert Jameson]] veličao je Lamarcka u objašnjavanju načina na koji su više životinje &quot;evoluirale&quot; iz najjednostavnijih crva čime je prvi put riječi &quot;evoluirati&quot; uporabljena u modernom smislu.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Desmon-1994|text=Desmond and Moore 1993 p. 40}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bowler120-129&quot;&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 pp. 120–129}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1844]]. škotski izdavač [[Robert Chambers]] anonimno je objavio izrazito kontroverznu, ali naširoko čitanu knjigu pod naslovom ''[[Vestiges of the Natural History of Creation]]'' (Otisci prirodne historije kreacije). Ova je knjiga predlagala evolucijski scenarij za podrijetlo Sunčeva sustava i života na Zemlji. U knjizi se tvrdilo da su fosilni ostatci pokazivali progresivni uspon životinja tako da su današnje životinje ogranci glavne linije koja progresivno vodi čovječanstvu. U knjizi se impliciralo kako transmutacije vode do otkrivanja predodređenog plana koji je bio utkan u zakone kojima je vođen svemir. U tom je smislu knjiga nešto manje materijalistička od radikalnih ideja poput onih Roberta Granta, no njezina implikacija da su ljudi samo posljednji korak u usponu životinjskoga života razbjesnila je mnoge konzervativne mislioce. Veliki profil javne debate o djelu ''Vestiges'' s njezinim prikazom evolcuije kao progresivnog procesa uvelike će utjecati na percepciju Darwinove teorije desetljeće poslije.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text = Bowler 2003 pp. 134–138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2005|text=Bowler and Morus 2005 pp. 142–143}}&lt;/ref&gt;

Ideje o transmutacija vrsta bile su povezane s radikalnim materijalizmom [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te su ih često napadali konzervativniji mislioci. [[Georges Cuvier]] je napadao ideje Lamarcka i Geoffroyja Saint-Hilairea, pristajući uz Aristotelovu misao da su vrste nepromijenjive. Cuvier je vjerovao da su pojedini dijelovi životinja toliko jako uzajamno povezani jedni s drugima da bi se jedan dio anatomije mogao mijenjati u izolaciji neovisno o drugima, te je tvrdio da fosilni ostatci pokazuju obrasce katastrofičnih izumiranja nakon kojih su uslijedile repopulacije umjesto postupnih promjena tokom vremena. On je također zamjetio da crteži životinja i mumificirane životinje iz Egipta stari nekoliko tisuća godina ne pokazuju znakove promjene kada ih se uspoređuje s modernim životinjama. Snaga Cuvierovih argumenata i njegova znanstvena reputacija pomogle su održati transmutacionalne ideje izvan glavnih tokova desetljećima.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 5–24}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Vertebrate archetype.jpg|mini|lijevo|Ovaj dijagram [[Richard Owen|Richarda Owena]] iz [[1847]]. pokazuje njegov konceptualni arhetip svih kralježnjaka.]]
U Britaniji je filozofija [[prirodna teologija|prirodne teologije]] ostala utjecajna. Knjiga ''Natural Theology'' (Prirodna teologija) iz [[1802]]. godine autora [[William Paley|Williama Paleyja]] sa svojom slavnom [[urarska analogija|urarskom analogijom]] napisana je barem jednim svojim dijelom kao odgovor na transmutacijske ideje [[Erasmus Darwin|Erasmusa Darwina]].&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 103–104}}&lt;/ref&gt; Geolozi koji su bili pod utjecajem prirodne teologije poput Bucklanda i Sedgwicka često su napadali evolucijske ideje Lamarcka, Granta i djela ''The Vestiges of the Natural History of Creation''.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 37–38}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 p. 138}}&lt;/ref&gt; Iako se geolog [[Charles Lyell]] suprostavljao skripturalnoj geologiji, također je vjerovao u nepromjenjivost vrsta, a u svojem djelu ''Principles of Geology'' ([[1830]]–[[1833]]) kritizirao je Lamarckove teorije razvoja.&lt;ref name=&quot;Bowler129-134&quot;/&gt; Idealisti poput [[Louis Agassiz|Louisa Agassiza]] i [[Richard Owen|Richarda Owena]] vjerovali su da je svaka vrsta fiksirana i nepromjenjiva jer je predstavljala ideju u zamisli stvoritelja. Oni su vjerovali da se odnosi među vrstama mogu razaznati iz razvojnih obrazaca u [[embriologija|embriologiji]] kao i u fosilnim ostatcima, no da ti odnosi predstavljaju temeljni obrazac božanske misli s progresivnom kreacijom koja vodi povećavanju složenosti i kulminirajući u čovječanstvu. Owen je razvio ideju &quot;arhetipova&quot; u božanskoj misli koja će stvoriti niz vrsta sa srodnim anatomskim [[homologija]]ma poput udova [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Owen je vodio javnu kampanju koja je uspješno marginalizirala Roberta Granta unutar znanstvene zajednice. Darwin je iskoristio homologije koje je Owen analizirao u svojoj teoriji, no surov odnos prema Grantu i kontroverze oko ''Vestigesa'' doprinijet će njegovoj odluci da odgodi objavljivanje svojih ideja.&lt;ref name=&quot;Bowler120-129&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 42–46}}&lt;/ref&gt;

=== Anticipacije prirodne selekcije ===

Nekoliko autora anticipiralo je aspekte Darwinove teorije, a u trećem izdanju ''[[O podrijetlu vrsta]]'' objavljenom [[1861]]. godine Darwin je imenovao one koje je znao u uvodnom dodatku ''Historijska skica nedavnog napretka mišljenja o podrijetlu vrsta'' kojeg je proširio u kasnijim izdanjima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Darwin|1861|p=[http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F381&amp;viewtype=text&amp;pageseq=20 xiii]}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1813]]. [[William Charles Wells]] pred [[Kraljevsko društvo|Kraljevskim društvom]] je pročitao eseje koji su pretpostavljali evoluciju čovjeka potvrđujući principe [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]]. Charles Darwin i Alfred Russel Wallace nisu bili upoznati s ovim djelom kada su skupa odlučili objaviti teoriju evolucije [[1858]]. godine, no Darwin je kasnije priznao da je Wells prepoznao princip prirodne selekcije prije njih, pišući kako je članak &quot;Izvještaj o bjelkinji čiji dijelovi kože nalikuju crnačkoj&quot; objavljen [[1818]]. godine, no &quot;[Wells] izričito potvrđuje princip prirodne selekcije, te je to prva potvrda kojom se ona spominje; no on je primjenjuje samo na ljudsku rasu i samo na određene karakteristike&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Darwin|1866|p=[http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&amp;itemID=F385&amp;pageseq=21 xiv]}}&lt;/ref&gt; Kada je Darwin razvijao svoju teoriju bio je pod utjecajem ''prirodnog sustava'' klasifikacije [[Augustin de Candolle|Augustina de Candollea]] koji je isticao rat između konkurentnih vrsta.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 p. 151}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Darwin|1859|p=[http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&amp;itemID=F373&amp;pageseq=77 62]}}&lt;/ref&gt;

[[Patrick Matthew]] pisao je u svojoj nezamjećenoj knjizi ''Morsko drveće i arborikultura'' ([[1831]]) o &quot;neprekidnom balansiranju života na okolnostima. … Potomstvo istih roditelja u velikim razlikama u okolnostima čak je moglo u nekoliko generacija postati raznolikim vrstama koje su bile nesposobne za koreprodukciju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Matthew|first=Patrick|title=Nature's law of selection. Gardeners' Chronicle and Agricultural Gazette|url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=A143&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1|publisher=The Complete Works of Charles Darwin Online|year=1860|accessdate=1. studenog 2007}}&lt;/ref&gt; Charles Darwin otkrio je ovo djelo nakon prvog objavljivanja ''Podrijetla''. U kratkom historijskom prikazu kojeg je Darwin ubacio u 3. izdanje napisao je da je &quot;na nesreću stajalište gdina Matthewa vrlo kratko prikazano u Dodatku djelu na različitu temu … Ipak, on je jasno uvidio punu snagu principa prirodne selekcije&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Darwin|1861|p=[http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F381&amp;viewtype=text&amp;pageseq=21 xiv]}}&lt;/ref&gt;

Kroz historiju biologije od starih Grka nadalje moguće je vidjeti i otkriti anticipacije gotovo svih Darwinovih ključnih ideja. No historičar znanosti [[Peter J. Bowler]] kaže: &quot;Kroz kombinaciju hrabrog teoretiziranja i sveobuhvatne evaluacije Darwin se pojavio s konceptom evolucije koja je dotad bila jedinstvena.&quot; Bowler nastavlja dalje govoreći da samo jednostavno prvenstvo nije dovoljno da se osigura mjesto u historiji znanosti; netko mora razviti ideju i uvjeriti druge u njezinu važnost kako bi imalo stvaran učinak.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 p. 158}}&lt;/ref&gt;

[[Thomas Henry Huxley|T. H. Huxley]] u svojem je eseju o dočeku ''Podrijetla vrsta'' rekao:

:Prijedlog da nove vrste mogu nastati iz selektivnog djelovanja vanjskih uvjeta na varijacije specifičnog tipa koje ispoljavaju jedinke i koje nazivamo spontanima jer ne poznamo njihovu uzročnost potpuno je bio nepoznat historičarima znanstvenih ideja kao što je bio specijalistima iz biologije prije [[1858]]. godine. No taj je prijedlog središnja ideja ''Podrijetla vrsta'' i sadrži kvintesenciju [[darvinizam|darvinizma]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Huxley|first=Thomas Henry|title=''The Reception of the Origin of Species''|url=http://infomotions.com/etexts/gutenberg/dirs/etext00/oroos10.htm|publisher=Project Gutenberg|year=1895|accessdate=2. studenog 2007|archivedate=2008-04-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080403000854/http://infomotions.com/etexts/gutenberg/dirs/etext00/oroos10.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Darwins first tree.jpg|mini|desno|250px|[[Charles Darwin|Darwinova]] prva skica evolucijskog stabla iz njegove ''Prve bilježnice o transmutaciji vrsta'' (1837)]]

=== Prirodna selekcija ===

[[Biogeografija|Biogeografski]] obrasci koje je Charles Darwin promatrao na mjestima poput [[otočje Galapagos|otočja Galapagos]] tokom [[putovanje Beaglea|putovanja Beaglea]] natjerali su ga da posumnja u nepromjenjivost vrsta, pa je [[1837]]. godine Darwin započeo prvu seriju tajnih bilježnica o [[transmutacija]]ma. Darwinova promatranja dovela su ga do zaključka da je transmutacija proces divergencije i grananja umjesto stepenastog napretka kakvog su zamišljali Lamarck i drugi. Godine [[1838]]. Darwin je pročitao novo 6. izdanje ''[[Esej o principu populacije|Eseja o principu populacije]]'' kojeg je u kasnim [[1700-ih|1700-ima]] napisao [[Thomas Malthus]]. Malthusova ideja rasta populacije koji je vodio borbi za opstanak kombinirana s Darwinovim znanjem o tome kako uzgajivači vrše selekciju osobina, doveli su do [[začetak Darwinove teorije|začetka Darwinove teorije]] [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]]. Darwin nije objavio svoje ideje o evoluciji punih 20 godina. Svoje je ideje ipak razmijenio s nekim naturalistima i prijateljima počevši s [[Joseph Hooker|Josephom Hookerom]] s kojim je raspravljao o svom neobjavljenom eseju o prirodnoj selekciji iz [[1844]]. godine. Tokom tog razdoblja koristio je vrijeme koje je mogao odvojiti od svog preostalog znanstvenog rada kako bi polagano razradio svoje ideje i, svjestan intenzivne kontroverze oko transmutacije, prikupio gomilu dokaza radi njihove potvrde.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2005|text=Bowler and Morus pp. 129–149}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text=Larson 2004 pp. 55–71}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=van Wyhe|first=John|title=Mind the gap: Did Darwin avoid publishing his theory for many years?|url=http://darwin-online.org.uk/people/van_Wyhe_2007_Mind_the_gap_did_Darwin_avoid_publishing_his_theory.pdf|format=PDF|publisher=Notes and Records of the Royal Society|accessdate=16. srpnja 2008|archive-date=2011-09-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20110917084253/http://darwin-online.org.uk/people/van_Wyhe_2007_Mind_the_gap_did_Darwin_avoid_publishing_his_theory.pdf}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Darwina [[Alfred Russel Wallace]] je pod utjecajem ''[[Otisci prirodne historijske kreacije|Otisaka prirodne historijske kreacije]]'' već otprije sumnjao da se transmutacija vrsta pojavila kada je započeo svoju karijeru kao naturalist. Do [[1855]]. godine njegova biogeografska zapažanja tokom terenskog rada u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Malajski arhipelag|Malajskom arhipelagu]] dovoljno snažno su potvrdila njegova razmišljanja o granajućem obrascu evolucije, te je objavio rad u kojem je tvrdio da svaka vrsta potječe iz bliske srodnosti s već postojećim blisko povezanim vrstama. Wallace je poput Darwin razmatrao moguću primjenu Malthusovih ideja na životinjske populacije koje su ga dovele do zaključka vrlo sličnima idejama koje je Darwin dokučio o ulozi prirodne selekcije. Wallace je u veljači [[1858]]. godine nesvjestan Darwinovih neobjavljenih ideja objedinio svoja razmišljanja u eseju koji je poslao Darwinu radi ispitivanja njegova mišljenja. Posljedica toga bilo je zajedničko objavljivanje u srpnju iste godine jednog [[On the Tendency of Species to form Varieties; and on the Perpetuation of Varieties and Species by Natural Means of Selection|izvatka Darwinova eseja iz 1844. godine i Wallaceovog pisma]]. Darwin je također započeo s radom na ''Podrijetlu vrsta'' koje će objaviti [[1859]]. godine.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 173–176}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Marsh Huxley horse.png|mini|lijevo|200px|Dijagram [[O.C. Marsh]]a o evoluciji [[konj]]skih kopita i zubi kroz vrijeme prikazan u knjizi [[Thomas Henry Huxley|T.H. Huxleyja]] iz 1876. pod naslovom ''Profesor Huxley u Americi'']]

== 1859 – 1930-e: Darwin i njegova baština ==

Do [[1850]]. godine pitanje jesu li vrste evoluirale ili nisu bilo je predmet intenzivne debate s istaknutim znanstvenicima na objema stranama problema.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text=Larson 2004 p. 50}}&lt;/ref&gt; No tek je objavljivanje Darwinovog djela ''[[O podrijetlu vrsta]]'' (1859) fundamentalno transformiralo raspravu o biološkom podrijetlu.&lt;ref&gt;Središnji položaj ''Podrijetla vrsta'' u usponu raširenog evolucijskog razmišljanja dugo je vremena bio prihvaćen među historičarima znanosti. James A. Secord u svojoj studiji o učinku djela ''Vestiges of the Natural History of Creation'' tvrdi da u nekim slučajevima ''Vestiges'' ima podjednak pa čak i veći značaj od ''Podrijetla'', barem tokom 1880-ih. Fokusirajući se na Darwina i ''Podrijetlo'', on tvrdi kako oni &quot;zataškavaju desetljeća rada učitelja, teologa, tehničara, tiskara, urednika i ostalih istraživača čiji je rad napravio toliko značajnu evolucijsku debatu tokom protekla dva vijeka.&quot; {{wikiref|id=Secord-2000|text=Secord 2000 pp. 515–518}}&lt;/ref&gt; Darwin je zagovarao svoju granajuću verziju evolucije objašnjenu bogatstvom činjenica iz biogeografije, anatomije, embriologije i ostalih područja biologije. On je također pružio prvi uvjerljiv mehanizam po kojem se odvijala evolucijska promjena: svoju teoriju prirodne selekcije.&lt;ref name=&quot;Larson79-111&quot;&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text=Larson 2004 pp. 79–111}}&lt;/ref&gt;

Jedan od prvih i najistaknutijih naturalista koji je ''Podrijetlom'' bio uvjeren u realnost evolucije bio je britanski anatom [[Thomas Henry Huxley]]. On je potvrdio da je za razliku od ranijih transmutacijskih ideja Lamarcka i ''Ostataka'' Darwinova teorija osigurala mehanizam za evoluciju bez natprirodnog uplitanja, iako ni sam Huxley nije bio u potpunosti uvjeren da je [[prirodna selekcija]] ključan evolucijski mehanizam. Huxley je zagovarao evoluciju zaglavnim kamenom programa [[X Club]]a kako bi reformirao i profesionalizirao znanost zamjenom [[prirodna teologija|prirodne teologije]] [[naturalizam|naturalizmom]], te dokrajčio prevlast klera u britanskim prirodnim znanostima. Do ranih 1870-ih u anglofonim zemljama, zahvaljujući donekle tim naporima, evolucija je postala glavno znanstveno objašnjenje podrijetla vrsta.&lt;ref name=&quot;Larson79-111&quot;/&gt; U svojoj kampanji za javno i znanstveno prihvaćanje Darwinove teorije Huxley je obilno koristio nove dokaze evolucije iz paleontologije. Među njima nalazili su se dokazi koji potvrđuju da su ptice evoluirale iz gmazova, uključujući otkriće ''[[Archaeopteryx]]a'' u Europi i brojnih fosila primitivnih ptica sa zubima pronađenih u Sjevernoj Americi. Druga važna linija dokaza bio je pronalazak fosila koji su pomogli u praćenju [[evolucija konja|evolucije konja]] od malih predaka peteroprstaša.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 139–40}}&lt;/ref&gt; Ipak prihvaćanje evolucije među znanstvenicima u neanglofonim državama poput Francuske, te zemljama južne Europe i Latinske Amerike bilo je sporije. Iznimka toga bila je Njemačka u kojoj su nositelji ove ideje bili [[August Weismann]] i [[Ernst Haeckel]]. Haeckel je koristio evoluciju u osporavanju uspostavljene tradicije metafizičkog idealizma u njemačkoj biologiji onoliko koliko ju je Huxley koristio u osporavanju prirodne teologije u Britaniji.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 109–110}}&lt;/ref&gt;

Darwinova teorija uspjela je u dubokoj izmjeni znanstevnog razmišljanja o razvoju života i u stvaranju male filozofske revolucije. Ipak ta teorija nije mogla objasniti nekoliko kritičnih sastavnica evolucijskog procesa.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 177–223}}&lt;/ref&gt; Konkretno, Darwin nije mogao objasniti izvor varijacija u osobinama unutar vrste, te nije mogao identificirati mehanizam koji je mogao prenositi osobine vjerno s jedne generacije na drugu. Darwinova hipoteza o [[pangeneza|pangenezi]], jednim se dijelom oslanjajući na [[nasljeđivanje stečenih karakteristika]], dokazala se korisnom u statističkim modelima evolucije koje je razvio njegov nećak [[Francis Galton]] i &quot;biometrijska&quot; škola evolucijske misli. Međutim ova se ideja pokazala gotovo beskorisnom za ostale biologe.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 121–123, 152-157}}&lt;/ref&gt;

=== Primjena na ljude ===
[[Datoteka:Huxley - Mans Place in Nature.png|mini|desno|250px|Ova se ilustracija našla na naslovnici knjige ''[[Dokaz čovjekova mjesta u prirodi]]'' (1863) [[Thomas Henry Huxley|Thomasa Henryja Huxleyja]].]]

Charles Darwin je bio svjestan žestoke reakcije u određenim dijelovima znanstvene zajednice protiv tvrdnji iznesenih u ''Ostatcima prirodne historije kreacije'' po kojima su ljudi nastali od životinja procesom transmutacije. Stoga je on gotovo u potpunosti ignorirao temu [[evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]] u ''Podrijetlu vrsta''. Unatoč navedenoj opreznosti, ovaj je problem imao istaknutu ulogu u debati koja je uslijedila nakon objavljivanja knjige. Iako je geologija pokazala da su Zemlja i život jako stari, većinu prve polovice [[19. vijek]]a znanstvena je zajednica vjerovala da su se ljudska bića iznenada pojavila prije nekoliko tisuća godina od tada. Ipak, niz arheoloških otkrića u [[1840-ih|1840-ima]] i [[1850-ih|1850-ima]] pokazala su kameno oruđe koje je bilo povezano s ostatcima izumrlih životinja. Do ranih [[1860-ih]], kako je sažeto u knjizi ''[[Geološki dokazi drevnosti čovjeka]]'' iz [[1863]]. autora [[Charles Lyell|Charlesa Lyella]], postalo je opće prihvaćeno da su ljudi postojali tokom prahistorijskog perioda – koje je trajalo tisućama godina prije početka pisane historije. Taj pogled na ljudsku historiju bio je sukladniji s evolucijkim podrijetlom čovječanstva od prethodnog starijeg pogleda. Nasuprot tome, u to vrijeme nije bilo fosilnih dokaza koji bi demonstrirali evoluciju čovjeka. Jedini fosili čovjeka pronađeni prije otkrića [[javanski čovjek|javanskog čovjeka]] u [[1890-ih|1890-ima]] bili su anatomski gledano moderni ljudi ili [[neandertalci]] koji su pak bili, posebice u kritičnoj karakteristici kapaciteta lubanje, previše bliski modernim ljudima da budu uvjerljivi posrednici između ljudi i ostalih primata.&lt;ref name=&quot;Bowler207-216&quot;&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 207–216}}&lt;/ref&gt;

Stoga se debata koja je uslijedila odmah nakon izdanja ''Podrijetla vrsta'' usredotočila na sličnosti i razlike između ljudi i modernih [[čovjekoliko majmuni|čovjekolikih majmuna]]. [[Carolus Linnaeus]] našao se u [[18. vijek]]u pod kritikom jer je grupirao ljude i čovjekolike majmune zajedno kao primate u svojem iz temelja prijelomnom klasifikacijskom sustavu.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 49–51}}&lt;/ref&gt; [[Richard Owen]] energično je branio klasifikaciju koju su predlagali Cuvier i [[Johann Friedrich Blumenbach]], a po kojoj su ljudi činili zaseban red od bilo kojih drugih sisavaca što je do ranog [[19. vijek]]a postalo ortodoksnim pogledom. [[Thomas Henry Huxley]] je suprotno tome tražio način kako bi demonstrirao blizak anatomski odnos između ljudi i čovjekolikih majmuna. U jednom poznatom incidentu Huxley je pokazao Owenu da je pogriješio u tvrdnji kako [[gorila|gorilinom]] mozgu nedostaje struktura prisutna u ljudskom mozgu. Huxley je sažeo svoj argument u svojoj utjecajnoj knjizi ''[[Dokaz čovjekova mjesta u prirodi]]'' iz [[1863]]. godine. Drugo gledište su zagovarali Charles Lyell i [[Alfred Russel Wallace]]. Oni su se slagali oko toga da ljudi dijele zajedničkog pretka s čovjekolikom majmunima, no dovodili su u pitanje može li se bilo kakav čisto materijalistički mehanizam uzeti u obzir za tumačenje svih razlika između ljudi i čovjekolikih majmuna, posebice u nekim aspektima ljudskog razuma.&lt;ref name=&quot;Bowler207-216&quot;/&gt;

Godine [[1871]]. Darwin je objavio ''[[Podrijetlo čovjeka i selekcija u odnosu na spol]]'', koji su sadržavali njegove poglede na ljudsku evoluciju. Darwin je tvrdio kako su razlike između ljudskog razuma i razuma viših životinja samo kvantitativne, a ne kvalitativne naravi. Primjerice, Darwin je gledao na moral kao na prirodan izdanak instinktâ koji su bili korisni za životinje koje žive u društvenim grupama. On je tvrdio da se sve razlike između ljudi i majmuna mogu objasniti kombinacijom selektivnih pritisaka, koji su nastali kada su naši pretci sišli s drveća u nizine, i [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]]. Debata o podrijetlu čovjeka i o stupnju čovjekove jedinstvenosti nastavila se tokom [[20. vijek]]a.&lt;ref name=&quot;Bowler207-216&quot;/&gt;

=== Ostale mogućnosti umjesto prirodne selekcije ===
[[Datoteka:Titanothere Osborn.jpg|mini|lijevo|200px|Ova fotografija iz knjige ''Podrijetlo i evolucija života'' iz 1918. autora Henryja Fairfielda Osborna pokazuje modele koji ocrtavaju evoluciju rogova [[titanoter]]a kroz vrijeme za koje je Osborn tvrdio kako pokazuju primjer ortogenetskog trenda u evoluciji.]]

Evolucija je široko prihvaćena u znanstvenim krugovima unutar nekoliko godina od objavljivanja ''Podrijetla'', no prihvaćanje [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] kao njezinog pokretajućeg mehanizma bilo je mnogo manje prošireno. Četiri glavne opcije umjesto prirodne selekcije u kasnom [[19. vijek]]u bile su [[teistička evolucija]], [[neolamarkizam]], [[ortogeneza]] i [[saltacionizam]]. Teistička evolucija (termin kojeg je promicala [[Asa Gray]], najveća Darwinova pobornica u Americi) bila je ideja po kojoj je Bog intervenirao u proces evolucije kako bi ga vodio na takav način da se živi svijet još uvijek mogao smatrati dizajniranim. Ova je ideja ipak postupno gubila naklonost među znanstvenicima kako su oni postajali sve više posvećeni ideji [[metodologijski naturalizam|metodologijskog naturalizma]] i kako su sve više vjerovali da bi izravno prizivanje natprirodnog uplitanja bilo znanstveno neproduktivno. Do [[1900]]. godine teistička evolucija uvelike je nestala iz profesionalnih znanstvenih rasprava, iako je zadržala snažno popularno praćenje.&lt;ref name=&quot;Larson105-129&quot;&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 105–129}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bowler196-250&quot;&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 pp. 196–253}}&lt;/ref&gt;

U kasnom [[19. vijek]]u termin [[neolamarkizam]] počeo se povezivati s položajem naturalista koji su nasljeđivanje stečenih karakteristika smatrali najvažnijim evolucijskim mehanizmom. Među pobornicima ove pozicije nalazili su se britanski pisac i darvinski kritičar [[Samuel Butler]], njemački biolog [[Ernst Haeckel]] i američki paleontolog [[Edward Drinker Cope]]. Oni su smatrali lamarkizam filozofski nadmoćnijim od Darwinove ideje selekcije koja je djelovala na slučajne varijacije. Cope je tražio, i mislio da je našao, obrasce linearne progresije u fosilnim zapisima. Nasljeđivanje stečenih karakteristika bio je dio Haeckelove [[rekapitulacijska teorija|rekapitulacijske teorije]] evolucije koja je smatrala da se embriološkim razvojem organizma ponavlja njegova evolucijska historija.&lt;ref name=&quot;Larson105-129&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bowler196-250&quot;/&gt; Kritičari neolamarkizma poput njemačkog biologa [[August Weismann|Augusta Weismanna]] i [[Alfred Russel Wallace|Alfreda Russela Wallacea]] isticali su da nitko do tada nije stvorio čvrst dokaz za nasljeđivanje stečenih karakteristika. Unatoč ovom kriticizmu, neolamarkizam je ostao pri kraju [[19. vijek]]u najpopularnija alternativa prirodnoj selekciji, a neki su ga naturalisti zagovarali čak i u [[20. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;Larson105-129&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bowler196-250&quot;/&gt;

Ortogeneza je bila [[hipoteza]] kojom se tvrdilo da život ima prirođenu težnju za promjenom u unilinearnom stilu prema sve većoj savršenosti. Stekla je značajnu naklonost u [[19. vijek]]u, a njeni protivnici bili su ruski biolog Leo Berg i američki paleontolog [[Henry Fairfield Osborn]]. Ortogeneza je bila popularna među nekim paleontolozima koji su vjerovali kako fosilni ostatci pokazuju stupnjevitu i konstantnu jednosmjernu promjenu. Saltacionizam je bio ideja o tome da nove vrste nastaju kao rezultat velikih mutacija. Na njega se gledalo kao na bržu alternativu darvinskom konceptu postupnog procesa malih slučajnih varijacija nastalih prirodnom selekcijom, te je bio popularan među ranim genetičarima poput [[Hugo de Vries|Huga de Vriesa]], [[William Bateson|Williama Batesona]] i [[Thomas Hunt Morgan|T. H. Morgana]] tokom njegove rane karijere. Saltacionizam je postao temelj [[mutacijska teorija|mutacijske teorije]] evolucije.&lt;ref name=&quot;Larson105-129&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bowler196-250&quot;/&gt;
[[Datoteka:Sexlinked inheritance white.jpg|mini|desno|200px|Dijagram iz knjige ''Fizička osnova nasljeđivanja'' iz 1919. autora T.H. Morgana koji prikazuje spolno vezano nasljeđivanje mutacije bijelih očiju kod ''[[Drosophila melanogaster|Drosophile melanogaster]]'']]

=== Mendelova genetika, biometrika i mutacije ===

Takozvano ponovno otkriće [[Gregor Mendel|Mendelovih]] zakona nasljeđivanja [[1900]]. godine pokrenula je žustru debatu između dvaju tabora biologa. U jednom taboru bili su [[mendelovci]] koji su se fokusirali na diskretne varijacije i zakone nasljeđivanja. Njih su vodili [[William Bateson]] (koji je skovao riječ ''[[genetika]]'') i [[Hugo de Vries]] (koji je skovao riječ ''[[mutacija]]''). Njihovi protivnici bili su [[biometričari]] koji su se zanimali za kontinuirane varijacije karakteristika unutar populacija. Njihovi vođe [[Karl Pearson]] i [[Walter Frank Raphael Weldon]] slijedili su tradiciju [[Francis Galton|Francisa Galtona]] koji se fokusirao na mjerenje i [[statistika|statističku]] analizu varijacija unutar populacija. Biometričari su odbacivali Mendelovu genetiku na osnovi toga da diskretne jedinice nasljednosti, poput gena, ne mogu objasniti kontinuirani raspon varijacija koji se može vidjeti u realnim populacijama. Weldonovo djelo s rakovima i puževima pružilo je dokaz da selekcijski pritisak iz okoliša ne bi mogao promijeniti raspon varijacija u divljim populacijama, a mendelovci su tvrdili da su varijacije koje su mjerili biometričari bile neznačajne u važnosti za evoluciju novih vrsta.&lt;ref name=&quot;Bowler256-273&quot;&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 pp. 256–273}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Larson153-174&quot;&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text= Larson 2004 pp. 153–174}}&lt;/ref&gt;

Kada je započeo eksperimentirati s križanjem voćne mušice ''[[Drosophila melanogaster]]'', [[Thomas Hunt Morgan|T. H. Morgan]] je bio saltacionist koji je vjerovao da će demonstrirati kako nove vrste mogu nastati u laboratoriju samo mutacijom. Umjesto toga, rad u njegovu laboratoriju između [[1910]]. i [[1915]]. ponovo je potvrdio Mendelovu genetiku i osigurao čvrst eksperimentalan dokaz koji je bio povezan s kromosomskih nasljeđivanjem. Njegov je rad demonstrirao da većina mutacija ima relativno malene učinke poput promjene boje očiju, te da mutacije, umjesto da stvaraju nove vrste u jednom koraku, služe za povećavanje varijacija unutar postojeće populacije.&lt;ref name=&quot;Bowler256-273&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Larson153-174&quot;/&gt;

== 1920-e – 1940-e ==

[[Datoteka:Biston.betularia.7200.jpg|mini|desno|200px|''Biston betularia f. typica'' oblik je [[brezin moljac|brezina moljca]] s bijelim tijelom.]]
[[Datoteka:Biston.betularia.f.carbonaria.7209.jpg|mini|desno|200px|''Biston betularia f. carbonaria'' oblik je brezina moljca s crnim tijelom.]]

=== Populacijska genetika ===

Mendelove i biometrijske modele naposljetku je pomirio razvoj [[populacijska genetika|populacijske genetike]]. Ključni korak bio je rad britanskog biologa i statističara [[Ronald Fisher|R. A. Fishera]]. U nizu radova koje je počeo objavljivati [[1918]]. godine, a čiji je vrhunac dosegnut knjigom ''[[Genetska teorija prirodne selekcije]]'' iz [[1930]]. godine, Fisher je pokazao kako se kontinuirane varijacije koje su mjerili biometričari mogu proizvesti kombiniranim djelovanjem mnogih diskretnih gena, te da [[prirodna selekcija]] može mijenjati [[frekvencija gena|frekvenciju gena]] u populaciji što rezultira evolucijom. Drugi britanski genetičar [[John Burdon Sanderson Haldane|J. B. S. Haldane]] primijenio je, u nizu radova koje je počeo objavljivati [[1924]]. godine, statističku analizu primjera prirodne selekcije iz realnog svijeta kao što je [[evolucija industrijskog melanizma u brezina moljca]], te je pokazao da prirodna selekcija djeluje čak u bržim stopama nego što je pretpostavljao Fisher.&lt;ref name=&quot;Bowler325-339&quot;&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 325–339}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Larson221-243&quot;&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text=Larson 2004 pp. 221–243}}&lt;/ref&gt;

Američki biolog [[Sewall Wright]], koji je imao podlogu u eksperimentima [[križanje životinja|križanja životinja]], fokusirao se na kombinacije međudjelujućih gena i učinke križanja na malim, relativno izoliranim populacijama koje su pokazivale [[genetski pomak]]. Godine [[1932]]. Wright je uveo koncept [[adaptivni krajobraz|adaptivnog krajobraza]] i tvrdio kako genetski pomak i križanje može udaljavati malenu izoliranu subpopulaciju od adaptivnog vrhunca, omogućujući prirodnoj selekciji da se kreće prema različitim adaptivnim vrhuncima. Radom Fishera, Haldanea i Wrighta nastala je disciplina [[populacijska genetika|populacijske genetike]]. To je integriralo prirodnu selekciju s Mendelovom genetikom što je bio prvi kritični korak u razvoju jednistvene teorije o tome kako evolucija djeluje.&lt;ref name=&quot;Bowler325-339&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Larson221-243&quot;/&gt;

=== Moderna evolucijska sinteza ===

U prvih nekoliko dekada [[20. vijek]]a većina terenskih naturalista nastavila je vjerovati kako lamarkistički i ortogenetski mehanizmi evolucije pružaju najbolje objašnjenje složenosti koju su promatrali u živom svijetu. Kako se polje genetike nastavilo razvijati, takvi pogledi postajali su sve manje održivi.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Mayr-1998|text= Mayr and Provine (1998) pp. 295–298, 416}}&lt;/ref&gt; [[Theodosius Dobzhansky]], postdoktorand i suradnik u Morganovu laboratoriju, bio je pod utjecajem djela o genetskoj raznolikosti čiji su autori bili [[Rusija|ruski]] genetičari poput [[Sergej Četverikov|Sergeja Četverikova]]. On je pomogao premostiti razliku između temelja [[mikroevolucija|mikroevolucije]] koje su razvili populacijski genetičari i obrazaca [[makroevolucija|makroevolucije]] koje su promatrali terenski biolozi knjigom ''[[Genetika i podrijetlo vrsta]]'' iz [[1937]]. godine. Dobzhansky je proučavao genetsku raznolikost divljih populacija i pokazao kako te populacije, suprotno pretpostavkama populacijskih genetičara, imaju veće količine genetske raznolikosti s oznaćenim razlikama među subpopulacijama. U knjizi je naveden visokomatematički rad populacijskih genetičara koji je prikazan u pristupačnijem obliku. U Velikoj Britaniji [[Edmund Brisco Ford|E. B. Ford]], pionir [[ekološka genetika|ekološke genetike]], nastavio je u [[1930-ih|1930-ima]] i [[1940-ih|1940-ima]] demonstrirati snagu selekcije koju uzrokuju ekološki faktori uključujući sposobnost održavanja genetske raznolikosti kroz [[genetski polimorfizam]] poput ljudskih [[krven grupe|krvnih grupa]]. Fordov rad doprinijet će tokom moderne sinteze prebacivanju naglaska s [[genetski pomak|genetskog pomaka]] na [[prirodna selekcija|prirodnu selekciju]].&lt;ref name=&quot;Bowler325-339&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Larson221-243&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Mayr, E§year=1988|title=Towards a new philosophy of biology: observations of an evolutionist|year=1988|url=https://archive.org/details/towardsnewphilos0000unse|publisher=[[Harvard University Press]]|pages=[https://archive.org/details/towardsnewphilos0000unse/page/402 402]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Mayr-1998|text= Mayr and Provine (1998) pp. 338–341}}&lt;/ref&gt;

[[Ernst Mayr]] je bio pod utjecajem rada njemačkog biologa [[Bernhard Rensch|Bernharda Renscha]] o tome kako lokalni okolišni faktori utječu na geografsku distribuciju podvrsta i blisko srodnih vrsta. Mayr je slijedio rad Dobzhanskog s knjigom ''Sistematika i podrijetlo vrsta'' iz [[1942]]. godine, a kojom je isticao važnost [[alopatrijska specijacija|alopatrijske specijacije]] u formiranju novih vrsta. Ovaj oblik specijacije javlja se kada geografsku izolaciju subpopulacije slijedi razvoj mehanizama [[reproduktivna izolacija|reproduktivne izolacije]]. Mayr je također formulirao [[koncept biološke vrste]] koji je vrste definirao kao grupe populacija koje se križaju ili se potencijalno mogu križati, a koje su reproduktivno izolirane od svih ostalih populacija.&lt;ref name=&quot;Bowler325-339&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Larson221-243&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Mayr-1998|text= Mayr and Provine (1998) pp. 33–34}}&lt;/ref&gt;

U knjizi ''[[Tempo i mod evolucije]]'' iz [[1944]]. godine [[George Gaylord Simpson]] pokazao je da su fosilni ostatci u skladu s nepravilnim neusmjerenim obrascem kojeg je predviđala razvojna evolucijska sinteza, te da linearni trendovi za koje su raniji paleontolozi tvrdili da podupiru ortogenezu i neolamarkizam nisu podržavali pobliže proučavanje. Godine [[1950]]. [[George Ledyard Stebbins|G. Ledyard Stebbins]] objavio je ''[[Varijacije i evolucija biljaka]]'' koja je pomogla integrirati [[botanika|botaniku]] u sintezu. Nastali interdisciplinarni konsenzus o djelovanju evolucije postat će poznat kao [[moderna evolucijska sinteza]]. Naziv je nastao prema knjizi ''[[Evolucija: moderna sinteza]]'' autora [[Julian Huxley|Juliana Huxleyja]].&lt;ref name=&quot;Bowler325-339&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Larson221-243&quot;/&gt;

Evolucijska sinteza je pružala konceptualnu jezgru – posebice, prirodnoj selekciji i Mendelovoj populacijskoj genetici – koje su povezivale mnoge, ali ne sve, biološke discipline. Ona je pomogla u uspostavi legitimnosti [[evolucijska biologija|evolucijske biologije]], kao primarno historijske znanosti, u znanstvenoj klimi koja je favorizirala eksperimentalne metode nad historijskima.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Smocovitis-1996|text=Smocovitis 1996 pp. 97–188}}&lt;/ref&gt; Sinteza je također rezultirala u značajnom sužavanju opsega glavne struje evolucijske misli (ono što je Stephen Jay Gould nazivao &quot;očvršćivanjem sinteze&quot;): do [[1950]]. godine prirodna selekcija koja djeluje na genetske varijacije bila je virtualno jedini prihvatljivi mehanizam evolucijske promjene ([[panselekcionizam]]), a makroevolucija se jednostavno smatrala rezultatom ekstenzivne mikroevolucije.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Sapp-2003|text=Sapp 2003 pp. 152–156}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gould|first=Stephen Jay|authorlink=Stephen Jay Gould|editor=Marjorie Grene|title=Dimensions of Darwinism|origdate=1983|chapter=The hardening of the modern synthesis|chapterurl=http://www.stephenjaygould.org/library/gould_synthesis.html|publisher=Cambridge University Press}}&lt;/ref&gt;

== 1940-e – 1960-e: Molekularna biologija i evolucija ==

Desetljeća sredine [[20. vijek]]a doživjela su [[historija molekularne biologije|uspon molekularne biologije]], a s njome i razumijevanje kemijske prirode gena kao [[sekvencija DNA]] i njihova odnosa, kroz [[genetski kod]], s [[proteinska sekvencija|proteinskim sekvencijama]]. Istovremeno su sve snažnije tehnike za analizu proteina poput [[proteinska elektroforeza|proteinske elektroforeze]] i [[proteinsko sekvenciranje|sekvenciranja]] donijele biokemijske fenomene u svijet sintetske teorije evolucije. U ranim [[1960-ih|1960-ima]] biokemičari [[Linus Pauling]] i [[Emile Zuckerkandl]] predložili su [[hipoteza molekularnog sata|hipotezu molekularnog sata]]: razlike u sekvenciji između [[homologni proteini|homolognih proteina]] mogle su se iskoristiti u izračunavanju vremena u kojem su dvije vrste divergirale. Godine [[1969]]. [[Motoo Kimura]] i drugi pružili su teoretsku osnovu molekularnog sata, tvrdeći da – makar na molekularnoj razini – većina [[genetska mutacija|genetskih mutacija]] nije štetna niti korisna, te da je genetski pomak umjesto [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] odgovoran za velik udio genetske promjene što je kasnije nazvano [[neutralna teorija molekularne evolucije|neutralnom teorijom molekularne evolucije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1007/BF01058626| volume = 27| issue = 1| pages = 21–59| last = Dietrich| first = Michael R.| title = The origins of the neutral theory of molecular evolution| journal = Journal of the History of Biology| accessdate = 2008-07-27| date = 1994-09-01}}&lt;/ref&gt; Proučavanja proteinskih razlika unutar vrsta također se molekularnim podatcima potvrđivala populacijska genetika dajući procjene razine [[heterozigotnost]]i u prirodnim populacijama.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Powell|first=Jeffrey R|chapter=Molecular techniques in population genetics: A brief history|pages=[https://archive.org/details/molecularecology0000unse/page/131 131]–156|title=Molecular Ecology and Evolution: Approaches and Applications|url=https://archive.org/details/molecularecology0000unse|editor=B. Schierwater, B. Streit, G. P. Wagner, and R. De Salle (eds.)|publisher=Birkhäuser Verlag|origdate=1994|isbn=3-7643-2942-4|year=1994}}&lt;/ref&gt;

Od ranih [[1960-ih]] molekularna biologija sve se više vidjela kao prijetnja tradicionalnoj jezgri evolucijske biologije. Uhodani evolucijski biolozi – posebice tri arhitekta moderne sinteze: Ernst Mayr, Theodosius Dobzhansky i G. G. Simpson – bili su krajnje skeptični oko molekularnih pristupa posebno prilikom pronalaska veze (ili njezinog nedostatka) s [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]]. Hipoteza molekularnoga sata i neutralna teorija bile su djelomično kontroverzne, uzrokujući [[debata neutralista i selekcionista|debatu neutralista i selekcionista]] oko relativne važnosti pomaka i selekcije što se nastavilo u [[1980-ih|1980-e]] bez jasnog rješenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1023/A:1004257523100| volume = 31| issue = 1| pages = 85–111| last = Dietrich| first = Michael R.| title = Paradox and Persuasion: Negotiating the Place of Molecular Evolution within Evolutionary Biology| journal = Journal of the History of Biology| accessdate = 2008-07-27 | date = 1998-03-01 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1023/A:1004660202226| volume = 32| issue = 2| pages = 321–341| last = Hagen| title = Naturalists, Molecular Biologists, and the Challenges of Molecular Evolution| journal = Journal of the History of Biology| accessdate = 2008-07-27 | year = 1999}}&lt;/ref&gt;

== Kasni 20. vijek ==
=== Genocentrični pogled ===

Tokom sredine [[1960-ih]] [[George Christopher Williams|George C. Williams]] snažno je kritizirao objašnjenja adaptacija izrečenih u terminima &quot;opstanka vrsta&quot; (argumenata [[grupna selekcija|grupne selekcije]]). Takva objašnjenja uglavnom su zamjenjena [[genocentrični pogled evolucije|genocentričnim pogledom na evoluciju]] koji je epitomiziran argumentima [[srodstvena selekcija|srodstvene selekcije]] [[William Donald Hamilton|W. D. Hamiltona]], [[George R. Price|Georgea R. Pricea]] i [[John Maynard Smitha|Johna Maynarda Smitha]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Mayr E|title=The objects of selection|url=http://www.pnas.org/cgi/content/full/94/6/2091|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=94|issue=6|pages=2091–94|year=1997|pmid=9122151|doi=10.1073/pnas.94.6.2091|access-date=2011-01-23|archive-date=2007-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20070311053022/http://www.pnas.org/cgi/content/full/94/6/2091|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Ovo gledište bilo je sažeto i popularizirano u utjecajnoj knjizi ''[[Sebični gen]]'' iz [[1976]]. autora [[Richard Dawkins|Richarda Dawkinsa]].&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 p. 361}}&lt;/ref&gt; Modeli tog razdoblja pokazali su da je grupna selekcija ozbiljno ograničena u svojoj snazi; ovi su modeli od tada označeni previše ograničenima, a novijim modelima dopuštena je mogućnost značajne višerazinske selekcije.&lt;ref name=Gould&gt;{{cite journal|author=Gould SJ|title=Gulliver's further travels: the necessity and difficulty of a hierarchical theory of selection|url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&amp;pubmedid=9533127|journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci.|volume=353|issue=1366|pages=307–14|year=1998|pmid=9533127|doi=10.1098/rstb.1998.0211}}{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Godine [[1973]]. [[Leigh Van Valen]] predložio je termin &quot;[[Crvena kraljica]]&quot; koji je preuzeo iz knjige ''[[Kroz zrcalo autora]]'' [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]], a njime je opisao scenarij u kojem su se vrste koje su sudjelovale u jednoj ili više [[evolucijska utrka u naoružanju|evolucijskih utrka u naoružanju]] morale kontinuirano mijenjati radi držanja koraka s vrstama s kojima su [[koevolucija|koevoluirale]]. Hamilton, Williams i drugi predlagali su da bi ova ideja mogla objasniti [[evolucija spola|evoluciju seksualne reprodukcije]]: povećana genetska raznolikost uzrokovana seksualnom reprodukcijom pomagala bi održavati otpornost protiv brzo evoluirajućih parazita, stoga čineći seksualnu reprodukciju zajedničkim unatoč silnoj cijeni genocentričnog pogleda na sustav gdje se samo polovica [[genom]]a organizma prenosila tokom reprodukcije.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson 2004|text= Larson 2004 p. 279}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 p. 358}}&lt;/ref&gt; Genocentrični pogled doveo je do povećanog interesa za Darwinovu staru ideju [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]],&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text= Bowler 2003 pp. 358–359}}&lt;/ref&gt; a nedavno i u temama poput [[seksualni konflikt|seksualnog konflikta]] i [[intragenomski konflikt|intragenomskog konflikta]].

=== Sociobiologija ===

Hamiltonov rad o srodstvenoj selekciji doprinio je pojavi discipline [[sociobiologija|sociobiologije]]. Postojanje [[altruizam|altruističnog ponašanja]] bio je težak problem za evolucijske teoretičare od samog početka.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Sachs J|title=Cooperation within and among species|journal=J. Evol. Biol.|volume=19|issue=5|pages=1415–8; discussion 1426–36|year=2006|pmid=16910971|doi=10.1111/j.1420-9101.2006.01152.x}}&lt;/ref&gt; Značajan napredak napravljen je [[1964]]. godine kada je Hamilton formulirao nejednakost [[srodstvena selekcija|srodstvene selekcije]] poznate kao [[Hamiltonovo pravilo]], a koje je pokazalo da su [[eusocijalnost]] kod insekata (postojanje sterilnih radničkih klasa) i mnogi drugi primjeri altruističnoga ponašanja mogli evoluirati kroz srodstvenu selekciju. Uslijedile su ostale teorije od kojih su neke proizašle iz [[teorija igra|teorije igre]] poput [[recipročni altruizam|recipročnoga altruizma]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Nowak M|title=Five rules for the evolution of cooperation|url=https://archive.org/details/sim_science_2006-12-08_314_5805/page/1560|journal=Science|volume=314|issue=5805|pages=1560–63|year=2006|pmid=17158317|doi=10.1126/science.1133755}}&lt;/ref&gt; Godine [[1975]]. [[Edward Osborne Wilson|E. O. Wilson]] objavio je utjecajnu i jako kontroverznu knjigu ''[[Sociobiologija: nova sinteza]]'' koja je tvrdila da bi evolucijska teorija mogla objasniti mnoge aspekte životinjskog, a time i ljudskog ponašanja. Kritičari sociobiologije uključujući [[Stephen Jay Gould|Stephena Jaya Goulda]] i [[Richard Lewontin|Richarda Lewontina]] tvrdili su da sociobiologija u velikoj mjeri pretjeruje u stupnju po kojem se kompleksno ljudsko ponašanje može odrediti genetskim faktorima. Također su tvrdili da teorije sociobiologa često odražavaju njihovu vlastitu ideološku pristranost. Unatoč tim kritikama nastavljen je rad u sociobiologiji i srodnoj disciplini [[evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]], uključujući rad na drugim aspektima problema altruizma.&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Larson-2004|text=Larson 2004 pp. 270–278}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{wikiref|id=Bowler-2003|text=Bowler 2003 pp. 359–361}}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- [[Datoteka:CollapsedtreeLabels-simplified.svg|mini|desno|250px|[[Filogenetsko stablo]] s prikazom [[domena (taksonomija)|trodomenskoga sustava]]. [[Eukarioti]] su obojeni crveno, [[arheje]] zeleno, a [[bakterije]] plavo.]] --&gt;

=== Evolucijski putovi i procesi ===

Jedna od najistaknutijih debata koja se pojavila tokom [[1970-ih]] nastala je oko teorije [[isprekidana ravnoteža|isprekidane ravnoteže]]. [[Niles Eldredge]] i [[Stephen Jay Gould]] predložili su postojanje obrazaca fosilnih vrsta koje su uglavnom ostale nepromijenjene tokom dugih perioda (što su nazvali ''stazom'') isprekidanih s relativno kratkim periodima brzih promjena tokom [[specijacija|specijacije]].&lt;ref name=pe1972&gt;Niles Eldredge and Stephen Jay Gould, 1972. &quot;[http://www.blackwellpublishing.com/ridley/classictexts/eldredge.asp Punctuated equilibria: an alternative to phyletic gradualism]&quot; In T.J.M. Schopf, ed., ''Models in Paleobiology''. San Francisco: Freeman Cooper. pp. 82–115. Reprinted in N. Eldredge ''Time frames''. Princeton: Princeton Univ. Press. 1985&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gould SJ|title=Tempo and mode in the macroevolutionary reconstruction of Darwinism|url=http://www.pnas.org/cgi/reprint/91/15/6764|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=91|issue=15|pages=6764–71|year=1994|pmid=8041695|doi=10.1073/pnas.91.15.6764}}&lt;/ref&gt; Usavršavanje metoda [[sekvenciranje|sekvenciranja]] rezultiralo je velikim porastom sekvenciranih [[genom]]a, omogućujući testiranje i razrađivanje evolucijskih teorija uporabom ogromne količine genomskih podataka.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Pollock DD, Eisen JA, Doggett NA, Cummings MP|title=A case for evolutionary genomics and the comprehensive examination of sequence biodiversity|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=17|issue=12|pages=1776–88|year=2000|pmid=11110893|url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/12/1776|month=December }}&lt;/ref&gt; Usporedbe između tih genoma pružile su uvid u molekularne mehanizme specijacije i adaptacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Koonin EV|title=Orthologs, paralogs, and evolutionary genomics|journal=Annu. Rev. Genet.|volume=39|pages=309–38|year=2005|pmid=16285863|doi=10.1146/annurev.genet.39.073003.114725}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Hegarty MJ, Hiscock SJ|title=Hybrid speciation in plants: new insights from molecular studies|url=https://archive.org/details/sim_new-phytologist_2005-02_165_2/page/411|journal=New Phytol.|volume=165|issue=2|pages=411–23|year=2005|pmid=15720652|doi=10.1111/j.1469-8137.2004.01253.x}}&lt;/ref&gt; Ove genomske analize proizvele su fundamentalne promjene u razumijevanju [[evolucijska historija života|evolucijske historije života]] kao što je prijedlog [[sustav triju domena|sustava triju domena]] [[Carl Woese|Carla Woesea]].&lt;ref name=Woese&gt;{{cite journal|author=Woese C, Kandler O, Wheelis M|title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya|url=http://www.pnas.org/cgi/reprint/87/12/4576|journal=Proc Natl Acad Sci USA|volume=87|issue=12|pages=4576–79|year=1990|pmid=2112744|doi=10.1073/pnas.87.12.4576|access-date=2011-01-23|archive-date=2008-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20080627233102/http://www.pnas.org/cgi/reprint/87/12/4576|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Napredak u računalnom hardveru i softveru omogućilo je testiranje i ekstrapolaciju sve naprednijih evolucijskih [[znanstveno modeliranje|modela]] i razvoj polja [[sustavna biologija|sustavne biologije]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Medina M|title=Genomes, phylogeny, and evolutionary systems biology|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=102 Suppl 1|pages=6630–5|year=2005|pmid=15851668|url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&amp;pubmedid=15851668|doi=10.1073/pnas.0501984102|access-date=2011-01-23|archive-date=2021-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305214206/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1131869/?tool=pubmed}}&lt;/ref&gt; Jedna od posljedica bila je razmjena ideja između teorija biološke evolucije i polja [[računalna znanost|računalne znanosti]] poznate kao [[evolucijsko računanje]] koje pokušava imitirati biološku evoluciju u svrhu razvoja novih računalnih [[algoritam]]a. Otkrića u [[biotehnologija|biotehnologiji]] sada omogućuju modifikacije genoma, izvedbu evolucijskih studija do razine na kojoj će budući eksperimenti moći uključivati stvaranje potpuno sintetičkih organizama.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Benner SA, Sismour AM|title=Synthetic biology|journal=Nat. Rev. Genet.|volume=6|issue=7|pages=533–43|year=2005|pmid=15995697|doi=10.1038/nrg1637}}&lt;/ref&gt;

=== Mikrobiologija i horizontalni prijenos gena ===

Rana teorija evolucije uvelike je ignorirala [[mikrobiologija|mikrobiologiju]]. To se događalo zbog manjka morfoloških osobina i nedostatka koncepta vrste u mikrobiologiji, posebice među [[prokarioti]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gevers D, Cohan FM, Lawrence JG, ''et al''|title=Opinion: Re-evaluating prokaryotic species|journal=Nat. Rev. Microbiol.|volume=3|issue=9|pages=733–9|year=2005|pmid=16138101|doi=10.1038/nrmicro1236}}&lt;/ref&gt; Danas evolucijski istraživači iskorištavaju svoje usavršeno razumijevanje mikrobne fiziologije i ekologije, stvorene komparativnom lakoćom mikrobne [[genomika|genomike]], radi istraživanja taksonomije i evolucije tih organizama.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Coenye T, Gevers D, Van de Peer Y, Vandamme P, Swings J|title=Towards a prokaryotic genomic taxonomy|journal=FEMS Microbiol. Rev.|volume=29|issue=2|pages=147–67|year=2005|pmid=15808739|doi=10.1016/j.femsre.2004.11.004}}&lt;/ref&gt; Ova proučavanja otkrivaju potpuno neočekivane razine raznolikosti među mikrobima.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Whitman W, Coleman D, Wiebe W|title=Prokaryotes: the unseen majority|url=http://www.pnas.org/cgi/content/full/95/12/6578|journal=Proc Natl Acad Sci USA|volume=95|issue=12|pages=6578–83|year=1998|pmid=9618454|doi=10.1073/pnas.95.12.6578|access-date=2011-01-23|archive-date=2008-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080305184844/http://www.pnas.org/cgi/content/full/95/12/6578|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Schloss&gt;{{cite journal|author=Schloss P, Handelsman J|title=Status of the microbial census|url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&amp;pubmedid=15590780#r6|journal=Microbiol Mol Biol Rev|volume=68|issue=4|pages=686–91|year=2004|pmid=15590780|doi=10.1128/MMBR.68.4.686-691.2004|access-date=2011-01-23|archive-date=2020-04-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20200408214550/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC539005/?tool=pubmed#r6}}&lt;/ref&gt;

Jedan posebno važan ishod u tim istraživanjima evolucije mikroba bilo je otkriće [[horizontalni prijenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] [[1959]]. godine u [[Japan]]u.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Ochiai K, Yamanaka T, Kimura K Sawada O|title=Inheritance of drug resistance (and its transfer) between Shigella strains and Between Shigella and E.coli strains|journal=Hihon Iji Shimpor|volume=1861|pages=34|year=1959}} (in Japanese)&lt;/ref&gt; Ovaj prijenos genetskog materijala između različitih vrsta bakterija odigrao je glavnu ulogu u propagaciji [[antibiotička rezistencija|antibiotičke rezistencije]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Lateral gene transfer and the nature of bacterial innovation|url=http://www.stat.rice.edu/~mathbio/Ochman2000.pdf|format=PDF|publisher=Nature Vol 405, May 18 2000|accessdate=1. rujna 2007}}&lt;/ref&gt; Visoke razine horizontalnog prijenosa gena koje se mogu vidjeti kod prokariota doveli su do prijedloga da bi &quot;drvo života&quot; bilo ispravnije ako bi bilo prikazano poput mreže.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kunin V, Goldovsky L, Darzentas N, Ouzounis CA |title=The net of life: reconstructing the microbial phylogenetic network |journal=Genome Res. |volume=15 |issue=7 |pages=954&amp;ndash;9 |year=2005 |pmid=15965028 |url=http://www.genome.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=15965028 |doi=10.1101/gr.3666505 |archive-date=2019-10-16 |access-date=2011-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016200219/https://genome.cshlp.org/content/15/7/954.long |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Doolittle WF, Bapteste E |title=Pattern pluralism and the Tree of Life hypothesis |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=104 |issue=7 |pages=2043–9 |year=2007 |month=February |pmid=17261804 |pmc=1892968 |doi=10.1073/pnas.0610699104 |url=http://www.pnas.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=17261804}}&lt;/ref&gt; Kako se znanje o genomu nastavilo povećavati, nedavno je predloženo da je lateralni prijenos genetskog materijala odigrao važnu ulogu u evoluciji svih organizama. Zaista, kao dio [[endosimbiotska teorija|endosimbiotske teorije]] o podrijetlu [[organele|organela]], horizontalni prijenos gena bio je kritični korak u evoluciji [[eukarioti|eukariota]] poput gljiva, biljaka i životinja.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Poole A, Penny D|title=Evaluating hypotheses for the origin of eukaryotes|journal=Bioessays|volume=29|issue=1|pages=74–84|year=2007|pmid=17187354|doi=10.1002/bies.20516}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Dyall&gt;{{cite journal|author=Dyall S, Brown M, Johnson P|title=Ancient invasions: from endosymbionts to organelles|url=https://archive.org/details/sim_science_2004-04-09_304_5668/page/252|journal=Science|volume=304|issue=5668|pages=253–7|year=2004|pmid=15073369|doi=10.1126/science.1094884}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska razvojna biologija ===

Tokom [[1980-ih]] i [[1990-ih]] zasade [[moderna evolucijska sinteza|moderne evolucijske sinteze]] našle su se pod povećanim preispitivanjem. Istovremeno se u evolucijskoj biologiji dogodila obnova [[strukturalizam|strukturalističkih]] tema u djelima biologa [[Brian Goodwin|Briana Goodwina]] i [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] koji su inkorporirali ideje iz [[kibernetika|kibernetike]] i [[teorija sustava|teorije sustava]], te istaknuli [[samoorganizacija|samoorganizirajuće]] procese razvoja kao faktore koji usmjeravaju tijek evolucije. Evolucijski biolog [[Stephen Jay Gould]] ponovo je oživio ranije ideje [[heterokronija|heterokronije]], tj. izmjena u relativnim stopama razvojnih procesa u tijeku evolucije radi tumačenja generacije novih oblika, a zajedno s evolucijskim biologom [[Richard Lewontin|Richardom Lewontinom]] napisao je [[1979]]. godine utjecajan članak kojim je predložio da se promjena u jednoj biološkoj strukturi ili čak promjena strukturne novine, mogla neočekivano pojaviti kao slučajni rezultat selekcije na drugoj strukturi prije nego putem izravne selekcije za tu pojedinačnu adaptaciju. Oni su nazvali takve neočekivane strukturalne promjene &quot;[[spandrel]]ima&quot; prema arhitektonskom obilježju.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gould SJ|title=The exaptive excellence of spandrels as a term and prototype|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=94|issue=20|pages=10750–5|year=1997|pmid=11038582|url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&amp;pubmedid=11038582|doi=10.1073/pnas.94.20.10750}}{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Kasnije su Gould i Vrba raspravljali o stjecanju novih funkcija pomoću novih struktura koje su se pojavljivale na taj način, nazivajući ih &quot;[[ekspatacija]]ma&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gould SJ and Vrba ES|title=Exaptation&amp;nbsp;— a missing term in the science of form|url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_winter-1982_8_1/page/n7|journal=Paleobiology|volume=8|issue=1|pages=4–15|year=1982}}&lt;/ref&gt;

Molekularni podatci koji su se odnosili na mehanizme koji su činili podlogu [[razvojna biologija|razvoja]] ubrzano su se akumulirali tokom [[1980-ih]] i [[1990-ih]]. Ubrzo je postalo jasno da raznolikost animalne morfologije nije bila posljedica različitih skupova proteina koji su regulirali razvoj različitih životinja, već je ona nastala zbog promjena u grupiranju malenih skupova proteina koji su bili zajednički svim životinjama.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=True JR, Carroll SB|title=Gene co-option in physiological and morphological evolution|journal=Annu. Rev. Cell Dev. Biol.|volume=18|pages=53–80|year=2002|pmid=12142278|doi=10.1146/annurev.cellbio.18.020402.140619}}&lt;/ref&gt; Ti proteini postali su poznati kao &quot;[[razvojni alati]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Cañestro C, Yokoi H, Postlethwait JH|title=Evolutionary developmental biology and genomics|journal=Nat Rev Genet|volume=8|issue=12|pages=932–942|year=2007|pmid=18007650|doi=10.1038/nrg2226}}&lt;/ref&gt; Takve su perspektive utjecale na discipline [[filogenetika|filogenetike]], [[paleontologija|paleontologije]] i komparativne razvojne biologije, a začele su i novu disciplinu [[evolucijska razvojna biologija|evolucijske razvojne biologije]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Baguñà J, Garcia-Fernàndez J|title=Evo-Devo: the long and winding road|url=http://www.ijdb.ehu.es/web/paper.php?doi=14756346|journal=Int. J. Dev. Biol.|volume=47|issue=7–8|pages=705–13|year=2003|pmid=14756346}}&lt;br /&gt;*{{cite journal|author=Gilbert SF|title=The morphogenesis of evolutionary developmental biology|journal=Int. J. Dev. Biol.|volume=47|issue=7–8|pages=467–77|year=2003|pmid=14756322}}&lt;/ref&gt;

Nedavni rad na ovom polju istaknuo je [[fenotipska plastičnost|fenotipsku i razvojnu plastičnost]].&lt;ref&gt;{{cite book| author= West-Eberhard, M-J| year=2003| title=Developmental Plasticity and Evolution| url= https://archive.org/details/developmentalpla0000west| publisher=Oxford University Press}}&lt;/ref&gt; Predloženo je, primjerice, da je ubrzan nastanak osnovnih shema životinjskog tijela u [[kambrijska eksplozija|kambrijskoj eksploziji]] djelomično izazvan promjenama u okolišu koje su djelovale na prirođena materijalna svojstva staničnih agregata poput diferencijalne [[stanična adhezija|stanične adhezije]] i [[biokemijska oscilacija|biokemijske oscilacije]]. Oblici koji su nastali kasnije su stabilizirani prirodnom selekcijom.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Newman SA, Müller GB|title=Epigenetic mechanisms of character origination|journal=J. Exp. Zool. B Mol. Develop. Evol.|volume=288|pages=304–17 |year=2000|pmid=11144279|doi=10.1007/978-1-4419-6263-8 }}&lt;/ref&gt; Eksperimentalno i teoretsko istraživanje o ovim i srodnim idejama predstavljeno je u višeautorskom svesku ''[[Podrijetlo organizmičnog oblika]]''.

== Nekonvencionalne teorije evolucije ==
=== Točka Omega ===

Neznanstvena [[teorija točke Omega]] autora [[Pierre Teilhard de Chardin|Pierrea Teilharda de Chardina]] opisuje postupni razvoj [[svemir]]a od subatomskih čestica do ljudskog društva koje vidi kao njen završni stadij i cilj.

=== Hipoteza o Geji ===

Ideje Teilharda de Chardina promatraju se povezanima sa specifičnijom [[teorija o Geji|teorijom o Geji]] [[James Lovelock|Jamesa Lovelocka]] koji je predložio da živi i neživi dijelovi Zemlji čine složeni međusobno djelujući sustav sa sličnostima živog organizma.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Lovelock J|title=Gaia: the living Earth|journal=Nature|volume=426|issue=6968|pages=769–70|year=2003|pmid=14685210|doi=10.1038/426769a}}&lt;/ref&gt; [[Lynn Margulis]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Margulis|first=Lynn|title=Gaia Is a Tough Bitch|publisher=The Third Culture|year=1995|url=http://www.edge.org/documents/ThirdCulture/n-Ch.7.html|accessdate=30. rujna 2007|archive-date=2017-11-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20171122013320/https://www.edge.org/documents/ThirdCulture/n-Ch.7.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; i drugi vide hipotezu o Geji kao proširenje [[endosimbioza|endosimbioze]] i [[egzosimbioza|egzosimbioze]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Fox, Robin|year=2004|title=Symbiogenesis.|journal=Journal of the royal society of medicine|volume=97|issue=12|pages=p. 559|doi=10.1258/jrsm.97.12.559|url=http://jrsm.rsmjournals.com/cgi/content/full/97/12/559|pmid=15574850}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Ova modificirana hipoteza postulira da sva živa bića imaju regulatorni učinak na Zemljin okoliš koji promiče sveukupni život.

=== Transhumanizam ===

[[Futuristi]] su često gledali na znanstveni i tehnološki napredak kao na nastavak biološke evolucije. Među njima se ističu [[transhumanizam|transhumanisti]] koji često vide takvu tehnološku evoluciju samim ciljem svoje filozofije, vjerojatno u obliku [[tehnološki singularitet|tehnološkog singulariteta]].

== Veze ==
* [[Putovanje Beaglea]]
* [[Otočje Galápagos]]
* [[Vjera i racionalnost]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Augustine|others=trans. John Hammond Taylor|title=The Literal Meaning of Genesis|publisher=The Newman Press|date=1982|url=http://books.google.com/books?id=_s0kIgD0nCcC|isbn=9780809103263|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Bowler|first=Peter J.|authorlink=Peter J. Bowler|title=Evolution: The History of an Idea|url=https://archive.org/details/evolutionhistory0000bowl_n7y8|edition=3rd edition|publisher=[[University of California Press]]|year=2003|isbn=0-52023693-9|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Bowler|first=Peter J.|coauthors=Iwan Rhys Morus|title=Making Modern Science|url=https://archive.org/details/makingmodernscie0000bowl|publisher=[[The University of Chicago Press]]|year=2005|isbn=0-226-06861-7|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Darlington|first=Cyril|authorlink=Cyril Darlington|title=Darwin's place in history|publisher=Blackwell, Oxford, p85|year=1959|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Darwin|first=Charles|authorlink=Charles Darwin|title=[[On the Origin of Species]] by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life|edition=1st|publisher=John Murray, London|year=1859|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Darwin|first=Charles|authorlink=Charles Darwin|title=[[On the Origin of Species]] by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life|edition=3rd|publisher=John Murray, London|year=1861|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Darwin|first=Charles|authorlink=Charles Darwin|title=[[On the Origin of Species]] by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life|edition=4th|publisher=John Murray, London|year=1866|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Darwin|first=Charles|authorlink=Charles Darwin|title=[[On the Origin of Species]] by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life|edition=6th|publisher=John Murray, London|year=1872|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Darwin|first=Erasmus|authorlink=Erasmus Darwin|year=1825|title=The Temple of Nature, or The Origin of Society|url=http://books.google.com/books?id=oAl9y-0FSJQC&amp;dq=Erasmus+Darwin+Temple|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Darwin|first=Erasmus|year=1818|title=Zoonomia|url=http://www.gutenberg.org/files/15707/15707-h/15707-h.htm|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Desmond|first=Adrian|coauthors=James Moore|title=Darwin: The Life of a Tormented Evolutionist|url=https://archive.org/details/darwin00desm|publisher=W. W. Norton &amp; Company|year=1994|isbn=0393311503|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Draper|first=John William|authorlink=John William Draper|year=1878|title=History of the Conflict Between Religion and Science|url=http://books.google.com/books?id=0XolqaWimmkC&amp;dq=John+William+Draper|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Gill|first=Meredith Jane|title=Augustine in the Italian Renaissance: Art and Philosophy from Petrarch to Michelangelo|url=http://books.google.ie/books?id=AksE4jKI8yQC|publisher=[[Cambridge University Press]]|date=2005|isbn=978-0-521-83214-4|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Gould|first=Stephen Jay|authorlink=Stephen Jay Gould|title=The Structure of Evolutionary Theory|url=https://archive.org/details/structureofevolu00goul|publisher=Belknap Press of [[Harvard University Press]]|year=2002|isbn=0-674-00613-5|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Henderson|first=Jan-Andrew|title=The Emperor's Kilt: The Two Secret Histories of Scotland|publisher=Mainstream Publishing|year=2000|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Larson|first=Edward J.|authorlink=Edward Larson|title=Evolution: The Remarkable History of a Scientific Theory|url=https://archive.org/details/evolutionremarka0000lars|publisher=Modern Library|year=2004|isbn=0-679-64288-9|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Lovejoy|first=Arthur|authorlink=Arthur Oncken Lovejoy|title=The Great Chain of Being: A Study of the History of an Idea|url=https://archive.org/details/greatchainofbein0000love_b9m4|publisher=Harvard University Press|year=1936|isbn=0-674-36153-9|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Mayr|first=Ernst|authorlink=Ernst Mayr|title=The Growth of Biological Thought: Diversity, Evolution, and Inheritance|url=https://archive.org/details/growthofbiologic00mayr|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|year=1982|isbn=0-674-36445-7|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Mayr|first=Ernst|coauthors=W. B. Provine, eds.|title=The Evolutionary Synthesis: Perspectives on the Unification of Biology|publisher=Harvard University Press|year=1998|isbn=0-674-27225-0|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Needham|first=Joseph|authorlink=Joseph Needham|coauthors=Colin Alistair Ronan|title=The Shorter Science and Civilisation in China: An Abridgement of Joseph Needham's Original Text, Vol. 1|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1995|isbn=0521292867|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Sapp|first=Jan|title=Genesis: The Evolution of Biology|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2003|isbn=0-19-515618-8|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Secord|first=James A.|title=Victorian Sensation: The Extraordinary Publication, Reception, and Secret Authorship of Vestiges of the Natural History of Creation|url=https://archive.org/details/victoriansensati0000seco|publisher=University of Chicago Press|year=2000|isbn=0-226-74410-8|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Singer|first=Charles|authorlink=Charles Singer|title=A Short History of Biology|publisher=Clarendon Press|year=1931|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Smocovitis|first=Vassiliki Betty|title=Unifying Biology: The Evolutionary Synthesis and Evolutionary Biology|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1996|isbn=0-691-03343-9|ref=harv}}

== Vanjske veze ==
* [http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/history_01 UC Berkeley's History of Evolutionary Thought]
* [http://www.toarchive.org/faqs/darwin-precursors.html Darwin's precursors and influences by John Wilkins]. Dio mrežnih stranica [[TalkOrigins Archive]].
* [http://www.wku.edu/~smithch/index1.htm The Alfred Russel Wallace Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070405170132/http://www.wku.edu/~smithch/index1.htm |date=2007-04-05 }}

[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Historija nauke|Evolucija]]</text>
      <sha1>lrsbmbch9yxn3n0j2j6fdxidneqouw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe</title>
    <ns>3</ns>
    <id>106274</id>
    <revision>
      <id>42600888</id>
      <parentid>42600859</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:40:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eurohunter</username>
        <id>23571</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ +</comment>
      <origin>42600888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58504" sha1="d2m4yka9f5p23cnqn6c24bvrpjsk8yr" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)</text>
      <sha1>d2m4yka9f5p23cnqn6c24bvrpjsk8yr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600889</id>
      <parentid>42600888</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:47:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ odgovor</comment>
      <origin>42600889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59433" sha1="rl6qu4l62ukjibe0vnhm9h7ot21cwto" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)</text>
      <sha1>rl6qu4l62ukjibe0vnhm9h7ot21cwto</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600902</id>
      <parentid>42600889</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:34:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eurohunter</username>
        <id>23571</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ +</comment>
      <origin>42600902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59949" sha1="c4vadul8bwz2l66xvths0uilrznx1cq" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)
:::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST)</text>
      <sha1>c4vadul8bwz2l66xvths0uilrznx1cq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600903</id>
      <parentid>42600902</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:36:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ odgovor</comment>
      <origin>42600903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60706" sha1="43m8ng7wtwnozfpjpoibn8osu2z609b" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)
:::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: The Serbian is the same as the cyr version above, as for the standard Serbian latin ortography, here it is:
:::::::&quot;studijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;kompilacijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;pesma koju izvode Kerije i Bejshanter&quot;
:::::::&quot;singl Kerije i Bejshantera&quot;
:::::::&quot;promotivni singl Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot s tekstom Bejshantera&quot;
:::::::&quot;diskografija Bejshantera&quot;
:::::::&quot;videografija Bejshantera&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 18:36 (CEST)</text>
      <sha1>43m8ng7wtwnozfpjpoibn8osu2z609b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600918</id>
      <parentid>42600903</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T18:23:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eurohunter</username>
        <id>23571</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpskohrvatski / српскохрватски */ +</comment>
      <origin>42600918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60847" sha1="ttlvn4d8xa3nsfy0sl6lub5e92wi63z" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)
:::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: The Serbian is the same as the cyr version above, as for the standard Serbian latin ortography, here it is:
:::::::&quot;studijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;kompilacijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;pesma koju izvode Kerije i Bejshanter&quot;
:::::::&quot;singl Kerije i Bejshantera&quot;
:::::::&quot;promotivni singl Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot s tekstom Bejshantera&quot;
:::::::&quot;diskografija Bejshantera&quot;
:::::::&quot;videografija Bejshantera&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 18:36 (CEST)
:::::::: Thanks. All added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 20:23 (CEST)</text>
      <sha1>ttlvn4d8xa3nsfy0sl6lub5e92wi63z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rukometna reprezentacija Francuske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>108982</id>
    <revision>
      <id>42600893</id>
      <parentid>42582732</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:52:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126560" sha1="f0p5wyjf0e9fiva7fc9m2edlmo3u6s8" xml:space="preserve">{{Rukometna reprezentacija
| ime                = {{flagicon|FRA}} Francuska
| grb                = Equipe_de_France_de_handball_masculin_logo_2017.svg
| Img_size           = 200px
| nadimak            = Bronzés, Barjots, Costauds, Euros,&lt;br /&gt;Experts, Les Bleus, Indestructibles 
| savez              = [[Fédération Française de Handball]]
| izbornik           = {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| kapetan            = [[Ludovic Fabregas]]
| najviše nastupa    = [[Jackson Richardson]] (417)
| najbolji strijelac = [[Jérôme Fernandez]] (1,456)

| pattern_la1        =_France21h
| pattern_b1         =_France21h
| pattern_ra1        =_France21h
| pattern_sh1        =_France21h
| leftarm1           = 
| body1              = 
| rightarm1          = 
| shorts1            = white
| socks1             = white
| pattern_la2        =_France21a
| pattern_b2         =_France21a
| pattern_ra2        =_France21a
| pattern_sh2        =_France21a
| leftarm2           = 
| body2              = 
| rightarm2          = 
| shorts2            = FFFFFF
| socks2             = FFFFFF

| prva utakmica   ={{flagicon|FRA|1830}} Francuska 7:28 [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačka]] {{flagicon|Njemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Pariz]], [[Francuska]]; [[30. ožujka]] [[1952.]])&lt;/small&gt;
| najveća pobjeda = {{flagicon|Francuska}} Francuska 58:4 [[Albanska rukometna reprezentacija|Albanija]] {{flagicon|Albanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Pescara]], [[Italija]]; [[29. lipnja]] [[2009.]])&lt;/small&gt;
| najveći poraz   =

| Nastupi na SP           = 21
| Prvi put na SP          = 1954.
| Najbolji rezultat na SP = '''Prvaci'''&lt;br&gt;([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]])

| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europska prvenstva u rukometu|Europsko prvenstvo u rukometu]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 17
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = '''Prvaci''' ([[Europsko prvenstvo u rukometu - Švicarska 2006.|2006.]], [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]], [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]], [[EHF Euro 2024.|2024.]])

| Nastupi na OI           = 8
| Prvi put na OI          = 1992.
| Najbolji rezultat na OI = '''Zlato''' ([[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]], [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]], [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020.]])

| medalje =
}}
{{MedalTableTop}}
{{MedalSport | [[Rukomet]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|FRA}} }}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{medalje bronca |  [[OI 1992.|Barcelona 1992.]]|}}
{{Medalje zlato |  [[OI 2008.|Peking 2008.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[OI 2012.|London 2012.]] | }}
{{Medalje srebro |  [[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[OI 2020.|Tokyo 2020.]] | }}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje srebro |  [[Rukometno SP 1993.|Švedska 1993.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 1995.|Island 1995.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 1997.|Japan 1997.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2001.|Francuska 2001.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2003.|Portugal 2003.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2009.|Hrvatska 2009.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2011.|Švedska 2011.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2015.|Katar 2015.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2017.|Francuska 2017.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2019.|Danska i Njemačka 2019.]] | }}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno EP 2006.|Švicarska 2006.]] | }} 
{{Medalje bronca|  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|Norveška 2008.]] | }} 
{{Medalje zlato |  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|Austrija 2010.]] | }} 
{{Medalje zlato |  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|Danska 2014.]] | }} 
{{Medalje bronca|  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|Hrvatska 2018.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[EHF Euro 2024.|Njemačka 2024.]] | }}  
{{MedalBottom}}
'''Rukometna reprezentacija Francuske''' predstavlja [[Francuska|Republiku Francusku]] na međunarodnim [[rukomet]]nim natjecanjima, a pod ingerencijom je [[Fédération Française de Handball|Francuskog rukometnog saveza]]. Mada je savez osnovan [[1950-ih]] godina, razvoj i uspon francuskog rukometa započinje nakon osvajanja brončane medalje u [[Barcelona|Barceloni]] [[1992.]] pod vodstvom [[Daniel Costantini|Daniela Costantinija]]. Costantinijeva era donijet će reprezentaciji nekoliko medalja, a kulminirat će dvama svjetskim zlatima - [[Island]] [[1995.]] i [[Francuska]] [[2001.]] Nakon osvajanja potonjeg, Costantini odlazi iz reprezentacije, a nasljeđuje ga [[Claude Onesta]] koji će, nakon nekoliko bronci i europskog zlata [[2006.]], osvojiti zlato na Olimpijadi u [[Peking]]u [[2008.]] i tako započeti četverogodišnji period u kojem će biti stvorena najbolja rukometna generacija u povijesti. U tom razdoblju, Francuska osvaja dva svjetska prvenstva ([[2009.]] i [[2011.]]), pridruživši se Švedskoj i Rumunjskoj kao zemlja koja je uspješno obranila titulu svjetskog prvaka, a ujedno je postala, uz iste dvije zemlje, najuspješnija zemlja u povijesti svjetskih prvenstava s 4 zlata. Godine [[2010.]], Onesta osvaja i europsko prvenstvo, čime je Francuska postala prva zemlja u povijesti rukometa koja je istovremeno bila i olimpijski ([[2008.]]) i svjetski ([[2009.]]) i europski ([[2010.]]) prvak. Već je samim tim činom, Onestina momčad ušla u povijest, ali tu nije bio kraj priči. Osvajanjem zlata u Švedskoj [[2011.]] uspjeli su nanizati čak četiri zlata na međunarodnim natjecanjima za redom. Niz je prekinut u [[Srbija|Srbiji]] [[2012.]] kad nisu obranili titulu prvaka Europe, ali u na Olimpijadi [[2012.]] u [[London]]u učinili ono što im je definitnivno donijelo status najbolje generacije u povijesti rukometa. Osvajanjem zlata, pridružila se Francuska tako Hrvatskoj, Sovjetskom Savezu, Rusiji i Jugoslaviji kao zemlja s dva olimpijska zlata, ali se istovremeno izdigla iznad svih jer je postigla povijesni uspjeh - obranila je olimpijsko zlato. To nije uspjelo nijednoj reprezentaciji prije Francuske, mada je bilo mogućnosti, te je ova momčad, osvojivši 5 od 6 velikih natjecanja od ljeta [[2008.]] do ljeta [[2012.]] i obranivši olimpijsko zlato, ispisala rukometnu povijest kao najbolja generacija ikada.

==Razvoj rukometa u Francuskoj i skromni počeci (1952. - 1992.)==
[[File:Handball France.svg|thumb|left|200px|Grb Francuskog rukometnog saveza]]
Unatoč kasnijim uspjesima, počeci igranja [[rukomet]]a u Francuskoj bili su vrlo polagani. Krajem [[1930e|1930-ih]] godina, postojalo je nekoliko pokušaja da se rukometna igra usustavi i podredi jasnom pravilniku te da se stavi pod ingerenciju jedinstvenog saveza. Ipak, trebalo je čekati do [[1941.]] godine, kada je u [[Višijevska Francuska|Višijevskoj Francuskoj]] utemeljen prvi Rukometni savez Francuske ([[francuski|fra.]] ''Fédération Française de Handball''). Djelovanje ratnog FFHB-a bilo je, dakako, ograničeno, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] isti je ukinut jer su poratne vlasti smatrale kako nema zakonskog legitimiteta. Tako je rukomet u Francuskoj ponovo ostao bez krovne organizacije, a trebalo je čekati čak sedam godina, sve do [[11. srpnja]] [[1952.]] godine, da dođe do ponovnog osnivanja [[Rukometni savez Francuske|Rukometnog saveza Francuske]].

Rukomet se, iznenađujuće, razvijao jako brzo i broj izdanih licenci za članove je s 25,000 tokom [[1965.]] godine do [[1982.]] godine skočio na 160,000. Ipak, ova dinamika, iako je dovela do popularizacije sporta, imala je negativan učinak na kvalitetu tako da se francuska reprezentacija desetljećima borila da bude kompetitivna na međunarodnim natjecanjima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Histoire de la FFHB |url=http://www.ff-handball.org/ffhb/presentation/histoire/histoire-de-la-ffhb.html |access-date=2016-08-20 |archivedate=2013-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130509142728/http://www.ff-handball.org/ffhb/presentation/histoire/histoire-de-la-ffhb.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Bez ikakvih velikih uspjeha sve do kraja 80-ih godina, Francuska je [[1985.]] godine ispala u C kategoriju reprezentacija što je natjrealo savez da reagira. Te je godine reprezentaciju preuzeo [[Daniel Costantini]], koji je imao za zadatak potpuno transformirati način rada u reprezentaciji i vratiti Francusku među svjetsku elitu. Costantini je objasnio kako će mu trebati i vremena i novca (rukomet je u to doba dobivao jako malo financijskih sredstava) da izgradi uspješan kolektiv sastavljen igrača koji imaju potencijal biti svjetske klase. Kada je objavljeno da će [[Barcelona]] biti domaćin [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]] godine, Francuzi su se nadali izboriti nastup na tom turniru tako da je Costantini, uz odobrenje saveza, započeo s provođenjem rigoroznih reformi. Posljedica tih promjena bila je vidljiva već na [[Rukometno SP 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990.]] godine u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], kada je Francuska ponovo vraćena u elitnu skupinu. Predvođena mladim [[Jackson Richardson|Jacksonom Richardsonom]], činilo se kako je Francuska konačno dobila momčad s kojom bi mogla napraviti značajan rezultat na globalnoj sceni. Iako je u prvoj grupi porazila samo [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]], koji nije bio svjetska reprezentacija, Francuska je pružila dobar otpor etabliranim reprezentacijama [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]] i [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] i uspjela izboriti drugi krug natjecanja. Tamo su izgubili protiv [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]], koja će ići do trećeg mjesta, remizirali s [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačkom]] i pobijedili [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]] te su u utakmici za 9. mjesto porazili [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] i tako ostvarili svoj najbolji plasman dotad, ali i direktan plasman na Olimpijske igre, čime je Costantinijev inicijalni plan ostvaren.&lt;ref name=&quot;SportVox&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sportvox.fr/article.php3?id_article=15769 |title=L'épopée des Barjots|source=sportvox.fr|date=8 août 2007}}&lt;/ref&gt;

== ''Les Bronzés'' (1992.) ==
'''''Les Bronzés''''' ([[francuski]]: ''brončani'') bio je nadimak Francuske rukometne reprezentacije u periodu od [[1992.]] godine do [[1995.]] godine. Ova generacija reprezentacije značajna je po tome što je bila prva koja je Francuskoj donijela medalje sa velikih natjecanja. Te medalje bile su:
* [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[OI 1992.|Olimpijskim igrama 1992.]] u [[Barcelona|Barceloni]]
* [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[Rukometno SP 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u [[Švedska|Švedskoj]]

Tadašnji brončani i srebrni sastav reprezentacije sačinjavali su: [[Philippe Médard]], [[Pascal Mahé]], [[Philippe Debureau]], [[Denis Lathoud]], [[Denis Tristant]], [[Gaël Monthurel]], [[Éric Quintin]], [[Jean-Luc Thiébaut]], [[Philippe Gardent]], [[Thierry Perreux]], [[Laurent Munier]], [[Frédéric Perez]], [[Jackson Richardson]], [[Stéphane Stoecklin]], [[Frédéric Volle]] i [[Alain Portes]].

== ''Les Barjots'' (1993. - 2001.) ==
{{main|Les Barjots}}
'''''Les Barjots''''' ([[francuski]]: ''Luđaci'' - u pozitivnoj konotaciji) bio je nadimak reprezentacije u periodu od [[1995.]] do [[2001.]] kada su reprezentaciju predvodili [[Denis Lathoud]], [[Jackson Richardson]] i [[Frédéric Volle]], te kada je došlo do smjene generacija. U ovom je periodu Francuska osvojila čak dva svjetska zlata i jednu broncu, i imala zapažen nastup na Olimpijskim igrama. U ovom su periodu Francuzi osvojili:
* [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[Rukometno SP 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u [[Švedska|Švedskoj]]
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 1995.|Svjetskom prvenstvu 1995.]] na [[Island]]u
* '''4. mjesto''' na [[OI 1996.|Olimpijskim igrama 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]]
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 1997.|Svjetskom prvenstvu 1997.]] u [[Japan]]u
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2001.|Svjetskom prvenstvu 2001.]] u [[Francuska|Francuskoj]]

Prvo mjesto na [[Rukometno SP 1995.|Svjetskom rukometnom prvensvtu]] [[1995.]] na [[Island]]u bio je rezultat višegodišnjeg rada s reprezentacijom i prva titula svjetskog prvaka za ovu reprezentaciju. U finalu su poprilično uvjerljivo (5 razlike na poluvremenu, 4 na kraju utakmice) porazili jaku [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatsku rukometnu reprezentaciju]] sa rezultatom 23:19.

Nadimak ''Les Barjots'' dobili su zbog općeg stila igre i atmosfere u momčadi zbog koje su loše odigrali utakmice na početku turnira protiv slabijih momčadi (čak 2 poraza u prvome krugu na SP 1995.), a kasnije se sve više dizali u formi i pobjeđivali iznimno jake reprezentacije (Njemačka, Španjolska i Hrvatska). Igrači su također imali običaj slaviti uspjehe i medalje na prvenstvima posebnim frizurama, što nije bila praksa u to doba.

Tadašnji izbornik, stručnjak [[Daniel Costantini]] (koji danas radi kao novinar specijaliziran za analize rukometnih momčadi i utakmica), nije se zaustavio samo na zlatu s Islanda, bronci iz [[Japan]]a, te dobrom 4. mjestu iz [[Atlanta|Atlante]] (gdje su u polufinalu poraženi od Hrvatske, a za broncu od Španjolske), već je i [[2001.]] godine donio još jedan uspjeh svojoj momčadi. Te je godine organizirano [[Rukometno SP 2001.|svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Francuska je kao domaćin bila i automatski favorit, a imala je i snažnu momčad u kojoj su još uvijek igrale rukometne legende ([[Jackson Richardson]]), ali su se pojavili i novi igrači koji će kasnije sačinjavati legendarnu francuski generaciju ([[Thierry Omeyer]], [[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille|braća]] [[Bertrand Gille|Gille]]). Francuska je ovo prvenstvo završila na prvom mjestu porazivši Švedsku 34:31 nakon produžetaka, time završivši turnir bez ijedne izgubljene ili remizirane utakmice. Tada mladi vratar [[Thierry Omeyer]] proglašen je za vratara turnira, a [[Bertrand Gille]] za pivota turnira.

''Barjot'' period završio je upravo osvajanjem tog drugog svjetskog zlata, a nakon njega je uslijedio novi, ''Costauds'' period, koju je Francuskoj donio još velikih uspjeha.

== ''Costauds'' (2001. - 2008.) ==
Nakon uspjeha na SP u Francuskoj, većina igrača iz ''Barjots'' generacije povukla se iz nacionalne vrste, a s njima i proslavljeni trener [[Daniel Costantini]]. Došlo je vrijeme za obnovu reprezentacije. Na mjesto izbornika došao je [[Claude Onesta]] koji je u igračkom kadru imao mlade i snažne (''Costauds'' - [[francuski]]: ''snažan''), ali iznimno talentirane igrače, među kojima su bili najbolji svjetski vratar [[Thierry Omeyer]] i jedan od najboljih igrača na svijetu, [[Nikola Karabatić]]. Francuska je i u ovih 7 godina ostvarila značajne uspjehe na međunarodnim natjecanjima: 
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 2003.|Svjetskom prvenstvu 2003.]] u [[Portugal]]u
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 2005.|Svjetskom prvenstvu 2005.]] u [[Tunis]]u
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2006.|Europskom prvenstvu 2006.]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]
* [[Datoteka:Bronze medal europe.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno EP 2008.|Europskom prvenstvu 2008.]] u [[Norveška|Norveškoj]]

Na sljedeća dva svjetska prvenstva ([[Rukometno SP 2003.|Portugal 2003.]] i [[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]]) Onestina momčad starta sa dvije bronce, gubivši u polufinalima od [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]] (2003.) i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatske]] (2005.), a pobjedivši [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolsku]] (2003.) i [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunis]] (2005.) u borbi za broncu. Nakon završetka SP 2005., legendarni kapetan momčadi, [[Jackson Richardson]], povukao se iz nacionalne vrste.

Sljedeća godina donijela je prvi veliki uspjeh i prvu veliku nagradu za Onestin trud. Na [[Rukometno EP 2006.|Europskom prvenstvu 2006.]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], Francuska je, nakon samo jednog poraza prije finalnog kruga (od Španjolske), sa velikih 6 razlike pobijedila Hrvatsku u polufinalu i otišla u finale gdje ih je čekala Španjolska, jedina momčad koja ih je porazila do finala. Francuzi su u finalu, predvođeni s 11 golova [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]], uvjerljivo pobijedili Španjolsku sa 8 razlike (31:23) i tako osvojili svoje prvo europsko zlato. Na ovom su se turniru pojavjavili još neki mladi talenti, među kojima je najbolje desno krilo današnjice, [[Luc Abalo]].

Trud reprezentacije trebao je biti nagrađen i na predstojećem [[Rukometno SP 2007.|svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je Onestina momčad proglašena za favorite turnira. No, nakon što su uspješno došli do polufinala, Francuzi su upali u njemačku zamku domaćeg terena i u teškoj utakmici, nakon produžetaka, izgubili 32:31. Demoralizirani i razočarani Francuzi nisu imali snage za još jednu broncu, te su poraženi od [[Danska rukometna reprezentacija|Danaca]] 34:27. No, Francuzi su posebno ljuti na ovaj poraz zbog suđenja, koje je očito bilo na strani domaćina Nijemaca i koje je uzrokovalo da se pogodak [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]] 30 sekunda prije kraja utakmice poništi, što je onemogućilo Francuzima povratak u utakmicu.

Sljedeća godina donosi [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo]] u [[Norveška|Norveškoj]] koje Francuzi startaju jako dobro. U prvom krugu nisu imali nijedan poraz, dok su u drugom završili na prvom mjestu sa samo jednim porazom (od [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarske]]). U polufinalu ih je dočekala Hrvatska koja ih je, predvođena [[Petar Metličić|Metličićem]], porazila 24:23 i poslala u borbu za broncu. Tamo ih je čekala Njemačka, koja je također s jedan razlike (26:25), poražena od Danaca. Francuska se u utakmici za broncu osvetila Nijemcima za poraz na prošlogodišnjem SP-u i porazila ih sa više nego uvjerljivih 10 razlike (36:26) i tako osvojila novu medalju na europskim prvenstvima.

Sljedeći cilj bile su kvalifikacije na [[OI 2008.|Olimpijski turnir]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Kako nisu imali direktan plasman, u [[Pariz]]u su morali igrati protiv [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]], [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunisa]] i [[Norveška rukometna reprezentacija|Norveške]]. Skupina u kojoj su prolazile samo prve dvije momčadi činila se dosta teškom jer su svi protivnici bili jake rukometne momčadi, no Francuzi su još jednom pokazali svoju klasu i, pobijedivši sve tri momčadi, otišli u Peking sa stopostotnim učinkom.

== ''Experts'' (2008. - 2014.) ==
=== Olimpijske igre 2008. ===
[[Datoteka:Handball podium08.jpg|thumb|350px|center|Francuska rukometna reprzentacija na postolju nakon dodijele zlatnih medalja na Olimpijskim igrama u Pekingu. Ovo je bilo prvo francusko zlato na Olimpijskim igrama.]]
* [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u
[[Datoteka:2008 Summer Olympics handball - France victory.jpg|thumb|right|220px|Francuska rukometna reprezentacija slavi pobjedu nad Hrvatskom (25:23) u polufinalu Olimpijskih igara]]
[[Datoteka:2008 Summer Olympics handball - France victory2.jpg|thumb|right|220px|Francuska rukometna reprzentacija slavi osvajanje olimpijskog zlata nakon pobjede nad Islandom u finalu (28:23)]]
Nakon što su u dodatnim kvalifikacijama zajedno sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]] izborili sudjelovanje na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]], Francuzi su, predvođeni kapetanom [[Olivier Girault|Olivierom Giraultom]], imenovani za glavne favorite turnira. Nakon početnog ždrijeba, ždrijebani su u skupinu A sa svjetskim prvacima iz [[2005.]], Španjolskom, aktualnim olimpijskim prvacima, [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskom]], svjetskim vice-prvacima, [[Poljska rukometna reprezentacija|Poljskom]], [[Brazilska rukometna reprezentacija|Brazilom]] i domaćinima [[Kineska rukometna reprezentacija|Kinom]]. Francuska je status favorita opravdala već u prvom krugu, pobijedivši sve momčadi osim Poljske, s kojom je odigrala 30:30. Francuska je tako završila na prvom mjestu u skupini i izborila prolaz u četvrt-finale. Tijekom prvog kruga ozlijedio se [[Jérôme Fernandez]], kojeg je do kraja turnira zamijenio [[Cédric Burdet]].

Francuska je i na prošlim Olimpijskim igrama izborila četvrt finale, ali tu su zaustavljeni. Ove godine ih u četvrt finalu dočekuje oslabljena [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusija]], koju Francuzi, predvođeni s [[Daniel Narcisse|Narcisseovih]] 9 pogodaka, pobjeđuju 27:24.

U polufinalu Francuska ponovo dočekuje Hrvatska. Iako su Francuzi odnijeli pobjedu u prvom krugu, ova utakmica nije bila nimalo slična. Jedna od ključnih razlika bio je povratak ozlijeđenog [[Ivano Balić|Ivana Balića]]. Utakmica je bila iznimno teška, no Francuszi su, predvođeni izvrsnim [[Thierry Omeyer|Thierryjem Omeyerom]] i njegovih 17 obrana, te odličnom igrom Cédrica Burdeta u prvom, i Daniela Narcissea u drugom poluvremenu, pobijedili sa 25:23 i tako izborili svoje prvo olimpijsko finale.

U finalu ih je dočekao [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]], iznenađenje turnira. Islanđani su u finale došli preko Poljske (32:30) i Španjolske (36:30), ali u finalu ipak nisu imali status favorita. Francuzi su svoj status uvjerljivo opravdali i već je prije samoga kraja bilo izvjesno da će Francuzi pobijediti. Konačni rezultat bio je 28:23 za Francuze, koji su bili predvođeni s 8 pogodaka [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]].

Francuzi su tako 2008. godine prvi put u povijesti postali olimipijski prvaci i tako s još jednim zlatom okrunili svoju najbolju generaciju. Francuska je i statistički bila najbolja reprezentacija. [[Thierry Omeyer]] proglašen je za najboljeg vratara, [[Bertrand Gille]] za najboljeg pivota, a [[Daniel Narcisse]] za najboljeg lijevog vanjskog turnira. Najbolji francuski strijelac a turniru bio je [[Nikola Karabatić]] sa 37 pogodaka (ukupno 6.), dok su ga sa 35 pogodaka pratili [[Daniel Narcisse]] i [[Bertrand Gille]], koju su na ukupnom poretku dijelili osmo mjesto.

==== Olimpijska momčad iz 2008. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vrarati||[[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači|| [[Cédric Burdet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Christophe Kempé]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Olivier Girault]], [[Michaël Guigou]], [[Joël Abati]], [[Cédric Paty]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2009. ===
[[Datoteka:Francuska rukometna reprezentacija 22. siječanj 09.JPG|thumb|350px|center|Francuska rukometna reprzentacija tijekom Svjetskog prvenstva 2009. godine u Hrvatskoj. Francuska je pobjedom u finalu nad domaćinom Hrvatskom osvojila svoje treće svjetsko zlato.]]
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2009.|Svjetskom prvenstvu 2009.]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
[[Datoteka:Francehandball2.JPG|thumb|220px|Francuska rukometna reprezentacija izlazi tijekom polufinalne utakmice protiv Danske u Spaladium Arenu. Francuzi će ovu utakmicu rutinski pobijediti sa 27:22]]
[[Datoteka:Handball WC2009 Final.jpg|thumb|220px|Finalna utakmica između Francuske i Hrvatske u zagrebačkoj Areni. Fotografija je napravljena u 59. minuti kada su Francuzi imali 22:19. Do kraja, ta će se prednost povećati na 24:19]]
Nakon iznimnog uspjeha na Olimpijskim igrama uslijedile su kvalifikacije za [[Kvalifikacije za Europsko rukometno prvenstvo 2010.|kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2010.]] i pripreme za [[Rukometno SP 2009.|svjetsko prvenstvo]] [[2009.]] godine. Francuska se također suočila i sa još jednom promjenom postave jer su se dugogodišnji kapetan [[Olivier Girault]], te desni vanjski [[Joël Abati]] i [[Cédric Burdet]] otišli u mirovinu. Kao nove nade pojavili su se Chambéyjev [[Bertrand Roine]], izvrsni pivot [[Cédric Sorhaindo]] i lijevi vanjski [[Sébastien Ostertag]], a u reprezentaciju se vraćaju [[Sébastien Bosquet]] i [[Fabrice Guilbert]].

Francuska je kvalifikacije startala loše, pobijedivši slabašni [[Luksemburg]] 30:21, ali izgubivši od [[Češka|Češke]] 32:29. Ovaj je rezultat podigao malo prašine pred svjetsko prvenstvo jer se smatralo da Francuzi neće moći zadržati formu s Olimpijskih igara. Nakon prve dvije kvalifikacijske utakmice, Francuska je odigrala pripremni turnir u Bercyju gdje je ponovo demonstrirala dobru igru, ali i odlučivala o konačnim putnicima za Hrvatsku. Među novijim igračima koji su ušli u konkurenciju bili su [[Grégoire Detrez]], [[Guillaume Joli]], [[Franck Junillon]] i [[Sébastien Bosquet]]. Nakon odigranog turnira, izbornik Onesta je u Bercyju obznanio popis igrača koji idu na svjetsko prvenstvo u [[Hrvatska|Hrvastku]], gdje je Francuska imala direktan plasman zahvaljujući europskoj bronci od prošle godine. 
[[Datoteka:Thierry Omeyer.jpg|thumb|left|220px|[[Thierry Omeyer]], francuski vratar. Omeyer se smatra najboljim rukometnim vratarom današnjice, a tu je titulu dobivao i na Olimpijskim igrama i na svjetskim, te na europskim prenstvima. Godine [[2009.]] [[IHF]] ga je proglasio najboljim rukometašem godine, a već [[2010.]] izabran je za najboljeg rukometnog vratara svih vremena s čak 93% glasova, čime je samo potvrđena Omeyerova kvaliteta i status najboljeg svjetskog vratara. ]]
Svjetsko prvenstvo održalo se od [[16. siječnja]] do [[1. veljače]] [[2009.]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Francuska je u prvom krugu ždrijebana u skupinu A zajedno sa [[Slovačka rukometna reprezentacija|Slovačkom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]], [[Rumunjska rukometna reprezentacija|Rumunjskom]], [[Argentinska rukometna reprezentacija|Argentinom]] i [[Australska rukometna reprezentacija|Australijom]]. Skupina A odigrala se u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|dvorani Gradski vrt]], a Francuska je skupinu završila na prvom mjestu sa stopostotnim učinkom. Igrama u prvom krugu posebno su se istakli [[Nikola Karabatić]] i desno krilo [[Michaël Guigou]].

Ždrijeb drugog kruga vodi Francuze u [[zagreb]]ačku [[Arena Zagreb|Arenu]] gdje ih čekaju domaćin [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]], [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]] i [[Južnokorejska rukometna reprezentacija|Južna Koreja]]. Nakon dvaju uvjerljivih pobjeda protiv Švedske i Južne Koreje i osiguravanja polufinala, Francuzi u &quot;finale prije finala&quot; s Hrvatskom šalju rezervnu postavu i odmaraju većinu igrača. Hrvatska, koja je objektivno imala bolji sastav, pobijedila je s 22:19 i, predvođena s 8 pogodaka [[Igor Vori|Igora Vorija]], osigurala prvo mjesto, još jedan stopostoni učinak i polufinalni ogled s [[Poljska|Poljskom]].

Francuzi su skupinu završili na drugom mjestu s jedim porazom, no i to je bilo dovoljno za polufinale. Utakmica se odigrala u [[split]]skoj [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]], a francuski protivnik bila je [[Danska rukometna reprezentacija|Danska]]. Unatoč činjenici da je Danska bila aktualni europski prvak, Francuzi su bez većih problema i sa poprilično uvjerljivih 27:22 porazili Dance i tako izborili finale gdje ih je ponovo čekala Hrvatska. Najbolji strijelac polufinala bio je [[Luc Abalo]], koji je u istoj utakmici zaradio i crveni karton zbog nenamjernog gađanja danskog vratara u glavu prilikom izvođenja sedmerca.

Hrvatska je u svom polufinalu jednako uvjerljivo porazila Poljsku s 29:23 i tako izborila nastup u finalu. Iako je Hrvatska, zbog domaćeg terena i pune zagrebačke Arene, bila blagi favorit, Francuzi su istrčali s najboljom postavom i nisu pokazivali da nemaju status favorita. Hrvatska je na poluvremenu imala prednost od 12:11, no u drugom su poluvremenu Francuzi pokazali silu i nakon nezivjesnih 15-ak minuta preuzeli vodstvo. Francuska 6-0 obrana bila je toliko dobro postavljena da hrvatski igrači nisu neko vrijeme uspjeli uputiti kvalitetan udarac prema golu, a i kad bi uspjeli, to bi bez većih problema uglavnom obranio vratar Omeyer. Francuzi su svoje vodstvo povećavali preko kontri koje su uglavnom realizirala brza krila [[Luc Abalo]] i [[Michaël Guigou]]. Konačni rezultat bio je 24:19 za Francusku i tako je Francuska po treći put postala svjetski prvak. Najbolji strijelac utakmice bio je [[Michaël Guigou]] koji je realizirao svih 7 sedmeraca koje je izvodio, te uz to dodao još 3 gola iz igre.

Po završetku turnira Francuzi su dobili fair-play nagradu zbog najmanje prekršaja, kartona i isključenja. Najbolje desno krilo postao je [[Michaël Guigou]], najbolji srednji vanjski [[Nikola Karabatić]], a najbolji vratar (koji je također uvršten u dream-team) postao je [[Thierry Omeyer]]. Najbolji strijelac Francuske na turniru bio je Guigou sa 52 pogotka, a na ukupnom je poretku zauzeo 6. mjesto, koje je djelio sa srpskim reprezentativcem [[Momir Ilić|Momirom Ilićem]]. Francuska je tako osvojila drugo uzastopno zlato na velikim natjecanjima.

==== Momčad svjetskih prvaka iz 2009. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari||[[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Franck Junillon]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Christophe Kempé]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Sébastien Ostertag]], [[Guillaume Joli]], [[Joël Abati]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Europsko prvenstvo 2010. ===
[[Datoteka:France is jubilant (04) - 2010 European Men's Handball Championship.jpg|thumb|350px|center|Francuski rukometaši slave osvajanje Europskog prvensta 2010. godine. Ovo je bilo drugo europsko zlato, ali su osvajanjem istog postali prva reprezentacija u povijesti rukometa koja je istovremeno bila i svjetski i europski i olimpijski prvak.]]
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2010.|Europskom prvenstvu 2010.]] u [[Austrija|Austriji]]
[[Datoteka:CRO - FRA (03) - 2010 European Men's Handball Championship.jpg|thumb|220px|Pivot [[Cédric Sorhaindo]] prolazi kraj [[Manuel Štrlek|Manuela Štrleka]] tijekom finalne utakmice prvenstva. Francuska je ovu utakmicu pobijedila 25:21]]
Nakon osvajanja trećeg svjetskog zlata uslijedio je nastavak kvalifikacija. Nakon poraza od Češke, Francuzi su suvereno odradili ostatak kvalifikacija, izgubivši samo od Latvije u posljednjoj utakmici, u kojoj su igrali s rezevrnom momčadi, te tako izborili odlazak na Europsko prvenstvo kao prvi u skupini. Nakon ždrijeba u [[Beč]]u, Francuska je ždrijebana u skupinu D zajedo sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] i [[Češka rukometna reprezentacija|Češkom]]. U grupi koja se igrala u [[Wiener Neustadt]]u, Francuzi nisu odigrali impresivno. Iako u najboljem sastavu, imali su dosta problema sa svojim protivnicima u skupini. U prvoj utakmici protiv Mađara izvukli su 29:29 i to tako što su se posljednjih 5 minuta vraćali sa 4 gola razlike. U sljedećoj utakmici protiv Češke Francuzi dominantno započinju utakmicu, no pred kraj gube svoje dominantnu vodstvo i pobjeđuju sa minimalnih 21:20. Ovakva igra, u kojoj su prokockali vodstvo od nekoliko golova razlike, dogodila se i protiv Španjolske gdje im je bod donio sedmerac [[Guillaume Joli|Guillaumea Jolija]] nekoliko sekunda prije kraja. Utakmica je završila 24:24. Francuska je skupinu završila na drugom mjestu sa 4 boda, od kojih je 3 prenijela u drugi krug zahvaljujući Češkoj pobjedi nad Mađarskom. 
[[Datoteka:Nikola Karabatić (Montpellier HB) - Handball player of France (5).jpg|thumb|220px|left|[[Nikola Karabatić]], srednji vanjski Francuske reprezentacije. Karabatić je proglašen za najboljeg srednjeg vanjskog turnira, te se danas smatra najboljim igračem na toj poziciji u svijetu. Na ovom je prvenstvu bio i najbolji francuski strijelac, te treći sveukupno na cijelome prvenstvu]]
U drugom krugu sele se u [[Innsbruck]] gdje ih čekaju jake reprezentacije [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]], [[Slovenska rukometna reprezentacija|Slovenije]] i [[Poljska rukometna reprezentacija|Poljske]]. Iako na samom početku turnira glavni favorit, Francuska je zbog slabije igre polako gubila status uvjerljivog favorita turnira, te se čak, prvi put, govorilo o njihovom odlasku u finale s upitnikom. Prva utakmica, protiv Njemačke, donijela je isti stil igre kao u prvom krugu. Uvjerljivo vodstvo na samom početku koje su pred sam kraj umalo izgubili. Francuzi su se, predvođeni s Jolijevih 7 pogodaka, ipak spasili i pobijedili s 24:22. Utakmica protiv Slovenije donijela je malo bolju igru, iako je ponovo izostajala ona stara forma. Poluvrijeme je završilo s neriješenim rezultatom, no u drugom su poluvremenu Francuzi pokazali svoju klasu i utakmicu završili s uvjerljivih 28:37. Posljednja utakmica, protiv Poljske, bila je ujedno i borba za prvo mjesto. U ovoj su utakmici Francuzi prvi put uvjerljivo demonstrirali silu i od samog početka najavili pobjednika. Utakmica je završila Francuskom pobjedom od 29:24 i time su Francuzi osvojili prvo mjesto u skupini. 
{{Dvostruka slika|right|Luc Abalo (BM Ciudad Real) - Handball player of France (5).jpg|180|Michaël Guigou (Montpellier HB) - Handball player of France (3).jpg|180|Desno krilo [[Luc Abalo]]. Abalo je bio jedan od najboljih igrača Francuske na ovom prvenstvu, te je i proglašen za najbolje desno krilo turnira. Abaloa se smatra najboljim desnim krilom na svijetu. Posebno je efikasan u brzim kontrama, jer zbog svoje brzine može efikasno odigrati i napadačke i obrambene uloge, te u svojim slavnim pogotcima iz zraka, zbog čega je i dobio nadimak &quot;leteći&quot;|[[Michaël Guigou]], lijevo krilo francuske reprezentacije. Guigou je bio dugogodišnji francuski izvođač sedmeraca, no na ovom prvenstvu ga je znao mijenjati [[Guillaume Joli]]. Također vrlo efikasan u kontra napadima, no iako igra na lijevom krilu, smatraju ga univerzalistom jer je svojom igrom dokazao da može igrati na skoro svim pozicijama.}}
Polufinale donijelo im je snažni Island i reprizu olimpijskog finala iz Pekinga. Iako se Island pokazao kao iznimno snažan, Francuzi su uhvatili pravu formu i bez većih problema, već na samom početku, pobjegli na +5 razlike i to su vodstvo, uz male promjene, zadržali do samoga kraja. Predvođeni s 9 pogodaka izvrsnog [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]], Francuzi su suvereno porazili Islanđane s 36:28 i tako izborili još jedno finale i šansu za drugo europsko zlato.

Finale je bilo još jedna repriza. Dvoboj dvaju najboljih rukometnih reprezentacija, Francuske i Hrvatske. Hrvatska je u finale došla preko Poljske, koju su pobijedili s 24:21. Hrvatska je, prema mnogima, imala puno veću šansu jer je tijekom turnira pokazala puno bolju igru nego Francuska i veći kontinuitet rezultata, pobijedivši sve utakmice osim one s Islandom, koju su remizirali. Obje momčadi startale su u najboljim sastavima, a tijek igre bio je jednak kao i u finalu svjetskog prvenstva prošle godine. U prvom poluvremenu neznatna dominacija Hrvatske i čvrsta i usporena francuska igra. Hrvatska je pred sam kraj poluvremena imala 2 razlike, no dva brza gola Nikole Karabatića vratila su Francuze u igru i tako je poluvrijeme završilo neriješeno. U drugom poluvremenu također jednaka priča. Francuzi u prvom dijelu nastavljaju sa čvrstom igrom, da bi izvrsno postavljenom obranom, obranama vratara Omeyera i brzim kontrama Abaloa i Guigoua vrlo brzo došli u vodstvo. Konačni rezultat bio je 25:21 za Francuze i tako su Francuzi u vitrinu dodali svoje drugo europsko zlato. Ovo je također bila druga uzastopna pobjeda Francuza nad Hrvatskom u finalu jednof velikog natjecanja.

Osvajanjem ovog zlata, Francuzi su postali prva rukometna reprezentacija u povijesti sporta koja je istovremeno bila i svjetski, i europski i olimpijski prvak. Najbolji srednji vanjski postao je [[Nikola Karabatić]], koji je ujedno bio i najbolji francuski i treći sveukupni strijelac prvenstva sa 40 pogotaka, a najbolje desno krilo postao je &quot;leteći&quot; [[Luc Abalo]].

==== Momčad europskih prvaka iz 2010. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Franck Junillon]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Grégoire Detrez]], [[Cédric Sorhaindo]], [[Bertrand Gille]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Sébastien Ostertag]], [[Guillaume Joli]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2011. ===
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2011.|Svjetskom prvenstvu 2011.]] u [[Švedska|Švedskoj]]

Kao branitelji naslova, Francuzi su imali direktan plasman na svjetsko prvenstvo u [[Švedska|Švedskoj]]. Prije odlaska na prvenstvo, Onestina je momčad odigrala tradicionalni turnir u [[pariz|pariškom]] [[Bercy]]ju gdje su ove godine gostovali [[Južnokorejska rukometna reprezentacija|Južna Koreja]], [[Argentinska rukometna reprezentacija|Argentina]] i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]. Ždrijeb je za prvog protivnika dodijelio neugodnu Argentinu. U drugoj utakmici dana (Hrvatska je ranije porazila Koreju 27:24), domaćini su bez većih poteškoća svladali ''Gauchose'' 30:27 i izborili finalni ogled s Hrvatskom, svojim tradicionalnim protivnikom. Ranije, Južna Koreja je osvojila treće mjesto pobjedom protiv 32:25, a onda je u 16:30 odigrano finale. Iako je utakmica tekla u prijateljskom tonu, obje momčadi su pokazale dobru igru, s tim da je Onesta nešto više mijenjao u igri. Momčad je u tim trenutcima bila bez [[Daniel Narcisse|Daniela Narcissea]] i [[Guillaume Gille|Guillaumea Gillea]], ali se momčadi (nakon ozljede) vratio [[Bertrand Gille]]. Usprkos nedostatku dvojice važnih igrača i hrvatskom vodstvu do posljednjih minuta, Francuska je preko kontre [[Luc Abalo|Luca Abaloa]] i dobre igre [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]] preokrenula u posljednjih nekoliko minuta i odnijela pobjedu rezultatom 28:27. Unatoč francuskoj pobjedi, bio je to jedan od najneizvjesnijih dvoboja ovih dvaju momčadi u posljednjih nekoliko godina. 
[[Datoteka:Bertrand Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg|thumb|left|200px|Najbolji pivot turnira [[Bertrand Gille]] vratio se u reprezentaciju nakon ozljede. Iako se Sorhaindo pokazao kao solidna zamjena, Gille je izvrsnom igrom i u obrani i u napadu još jednom dokazao da je jedan od najboljih pivota na svijetu i ključna karika reprezentacije.]] [[Datoteka:Jérôme Fernandez (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|thumb|left|200px|Kapetan [[Jérôme Fernandez]] pokazao se kao jedna od ključnih karika i produžena ruka izbornika Oneste na terenu. Uspješno je koordinirao igru, a kada bi situacija bila tijesna, Fernandez je svojim ulaskom i besprijekornim izvođenjem sedmeraca donio prevagu na francusku stranu.]]
Ždrijeb svjetskog prvenstva, koje je otpočelo [[13. siječnja]] [[2011.]], smjestio je branitelje naslova u skupinu A, zajedno s jakim reprezentacijama [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] i [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]], uvijek neugodnim [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunižanima]] i [[Egipatska rukometna reprezentacija|Egipćanima]] i ''outsiderom'' [[Bahreinska rukometna reprezentacija|Bahreinom]]. Utakmice su se igrale u [[Kristianstad]]u i [[Lund]]u. Prve tri utakmice bile su više zagrijavanje za daljnji tijek natjecanja, tako da je Francuska bez većih problema porazila Tunis (32:19), Egipat (28:19) i Bahrein (41:17). Uslijedile su utakmice protiv dvaju jakih europskih momčadi. Unatoč najavama o mogućem iznenađenju, njemačka momčad [[Heiner Brandt|Heinera Brandta]] nije imala prevelike šanse protiv Onestinih igrača. Predvođena [[William Accambray|Williamom Accambrayjem]], Francuska je vodstvo 13:10 s poluvremena do kraja povisila na 30:23 i tako riješila pitanje prolaska, zajedno sa Španjolskom. Utakmica protiv Španjolske, koja je odlučivala o pobjedniku skupine, počela je dobro i završila s francuskih +5 na poluvremenu. Do kraja je ta prednost rasla, ali se u posljednjih deset minuta Onestina momčad opustila. Unatoč svim očekivanja, španjolska je momčad uspjela u 10 minuta nadoknaditi -6 kojih je imala i doći do izjednačenja 28:28 pred posljednji napad. Iako je Onestina momčad pokušala postići pogodak, [[Arpad Šterbik|Šterbik]] je sretno obranio udarac Luca Abaloa, tako da je utakmica završila bez pobjednika. Francuska je s 9 bodova, od kojih je 3 prenijela u drugi krug, zasjela na prvo mjesto, ispred Španjolske i Njemačke.

Drugi krug u [[Jönköping]]u donosi [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarsku]], [[Norveška rukometna reprezentacija|Norvešku]] i [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]]. Iako su Mađari uvijek bili neugodan protivnik, posebice Francuzima, uvjerljivih +5 na poluvremeno do kraja se pretvorilo u 37:24 i tako samo potvrdilo uvjerljivu francusku pobjedu. Sedam pogodaka postigao je Karabatić i tako bio najbolji strijelac. Protiv Norveške su se također očekivala 2 boda, iako je utakmica bila znatno žilavija. Francuska je na poluvremenu imala +3 da bi, predvođena s po 5 Gilleorvih, Abaloovih i Accambrayjevih pogodaka, do kraja po povisila na +5 i pobijedila s 31:26. Island je bio najteži protivnik i porazom bi Francuska dovela u pitanje prolaz u polufinale. Ipak, aktualni prvaci nisu imali prevelikih problema s momčadi koja je u drugom krugu pokazivala znatno slabiju igru. Vodstvo od 16:13 na poluvremenu popelo se do 34:28 do kraja i tako je Francuska izborila nova 2 boda, prvo mjesto i još jednu važnu pobjedu protiv Islanda.
[[Datoteka:Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (3).jpg|thumb|350px|Legendarni [[Didier Dinart]] ponovo je briljirao u obrani tijekom prvenstva. Pokazao se kao ključ francuske obrane zbog čega je i nagrađen titulom najboljeg obrambenog igrača turnira.]]
Polufinale u [[Malmö]]u donijelo im je domaćina [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedsku]]. Iako nije briljirala igrom, skadinavska je momčad ostvarivala odlične rezultate, a imala je i iznimnu podršku publike u najvećoj dvorani ovogodišnjeg prvenstva. Francuzi su, kao i uvijek, ušli u utakmicu kao blagi favoriti, što su i iskoristili na poluvremenu i poveli s 15:12. U nastavku se ritam utakmice nije mijenjao - Francuzi vode i povećavaju vodstvo, a Šveđani love rezultat. Na samom kraju je Francuska imala +5 i tada je bilo jasno kako su branitelji naslova ponovo u finalu. Ritam utakmice je usporio, a do kraja su Šveđani uspjeli tek smanjiti na +3 i tako završiti utakmicu s 29:26. Za najboljeg igrača proglašen je pivot Bertrand Gille koji je, zajedno s [[Michaël Guigou|Guigouom]], postigao 8 pogodaka.

Finale, ponovo u [[Malmö]]u, donosi [[Danska rukometna reprezentacija|Dansku]], momčad koja je po mnogima pokazala najveći napredak na ovom prvenstvu i koja je imala stopostotni učinak do finalne utakmice. Dok je danski izbornik [[Ulrik Wilbek|Wilbek]] najavljivao najbolje finale ikad, izbornik Onesta je u svom stilu rekao ''&quot;dovedite mi te Dance&quot;''. Francuska je opet imala blagi favoritski status, ali razlika između nje i njezinog protivnika nikada nije bila manja. U igračkom se smislu, u prvom poluvremenu, to nije vidjelo. Danski stroj je blokiran, a Francuska je igrala bez ijedne pogreške u igri i suvereno odigrala poluvrijeme, završivši ga s 15:12. [[Thierry Omeyer]] obranio je nekoliko ključnih lopti, a Karabatić se pokazao kao najbolji individualac. Ipak, u drugom poluvremenu dolazi do obrata. Danci nastavljaju u svom ritmu, dok Francuzi postepeno padaju u igri i počinju raditi sve više pogrešaka. Danci koriste to i smanjuju rezultat. Francuzima je poluvrijeme otežao i danski vratar [[Niklas Landin|Landin]], dok je Omeyer imao jedno od najlošijih poluvremena na turniru. Danci su pred sam kraj čak i poveli, da bi u zadnjem napadu to iznimno zanimljivog finala, Danci morali hvatati rezultat. S igračem manje, Francuzi su postavili čvrstu obranu, ali [[Bo Spellerberg]] uspijeva postići pogodak preko obrane i dovesti utakmicu do produžetaka. Počinjući s rezultatom 31:31, Francuzi su, s igračem manje, dobro otvorili produžetke. Iako je uglavim padao gol za golom, Francuzima se vratila sigurnost u igri i njihova slavna hladnokrvnost ponovo je prijetila Dancima. Nakon 33:33, Francuzi s dva pogotka Karabatića i Guigoua bježe na +2 i taj su rezultat zadržali do kraja. [[Lars Christiansen]] uspijeva smanjiti na 35:34, ali dva pogotka kapetana [[Jérôme Fernandez|Fernandeza]], najsigurnijeg igrača uz Karabatića, i nekoliko ključnih obrana Thierryja Omeyera (koji se ponovo razbranio) doveli su Francusku do zlata. [[Mikkel Hansen]] uspijeva smanjiti na 36:35, a u posljednjem napadu, Guigou nekoliko sekunda prije kraja utakmice uspijeva postići pogodak za 37:35 i tako je konačno riješeno pitanje pobjednika. Francuska je obranila još jedan naslov svjetskog prvaka i tako ostvarila svoje četvrto zlato za redom. Izboren je direktan nastup na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama]] u [[London]]u i na SP-u [[2013.]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Onestina momčad još je jednom pokazala briljantnost svoje igra i uspjela je ostvariti još jedan veliki podvig i tako ispisati povijest kao jedina momčad kojoj je to pošlo za rukom.

Najbolji strijelac momčadi bio je Nikola Karabatić s 51 pogotkom (ukupno na 7. mjestu), a proglašen je i za najboljeg igrača prvenstva. Najbolji vratar još jednom postao je [[Thierry Omeyer]], najbolji pivot [[Bertrand Gille]], a legendarni [[Didier Dinart]] proglašen je najboljim obrambenim igračem turnira.

==== Momčad svjetskih prvaka iz 2011. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Kadar
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Daouda Karaboué]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Franck Junillon]], [[Nikola Karabatić]], [[Bertrand Roine]] 
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Arnaud Bingo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Europsko prvenstvo 2012. ===
{{Multiple_image
|align=right
|width= 300
|direction=vertical
|image1=Daniel Narcisse (THW Kiel) - Handball player of France (2).jpg
|alt1=
|caption1=
|image2=Guillaume Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg
|alt2=
|caption2=[[Daniel Narcisse]] (gore) i [[Guillaume Gille]] (dolje) vratili su se, nakon problema s ozljeda, u sastav Francuske reprezentacije, ali još uvijek nisi bili na razini na kakvoj su inače igrali, što je također doprinijelo slabom rezultatu na prvenstvu.
|image3=
|alt3=
|caption3=
|image4=
|alt4=
|caption4=
|image5=
|alt5=
|caption5=
|image6=
|alt6=
|caption6=
|image7=
|alt7=
|caption7=
|image8=
|alt8=
|caption8=
|image9=
|alt9=
|caption9=
|image10=
|alt10=
|caption10=
}}
Iako su već tijekom proljeća i ljeta odigrali dva prijateljska turnira (u ožujku protiv [[Srbija|Srbije]] i u lipnju protiv [[Argentina|Argentine]]), prvi pretpripremni turnir Francuska nije statrala najbolje. U [[Francuska|Francuskoj]] su bili domaćini [[Slovačka|Slovačkoj]] u dvije utakmice tijekom studenog [[2011.]] Iako se, uz mala zakašnjenja, momčad okupila, u prvoj utakmici nije igralo nekoliko standardnih prvotimaca (među kojima su bili Guigou i Karabatić), što je bio jedan od glavnih uzroka poraza Francuske 28:30. Bio je to prvi poraz Onestine momčadi nakon dugo vremena i pokazao je određene slabosti momčadi u ovom pripremnom ciklusu. Ipak, dva dana kasnije, momčad je u istom sastavu pregazila tu istu Slovačku rezultatom 37:18 i još jednom pokazala svoju dominaciju. Nakon ovog turnira, gosti su bili neugodni [[Norveška rukometna reprezentacija|Norvežani]], koje su Francuzi ipak svladali u dvije utakmice. U tom je razdoblju objavljen i povratak [[William Accambray|Williama Accambrayja]] i [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]], koji nisu igrali zbog ozljeda. Francuska je tako, samo 4 dana prije svoje prve utakmice na [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|Europskom prvenstvu]] u [[Srbija|Srbiji]], završila svoje pripreme relativno uspješno, ali je bilo upitno koliko su kratkotrajne primjene mogle uhodati momčad, kojoj se dogodilo to da je nekoliko ključnih igrača zbog ozljeda bilo izvan forme (Guigou, Accambray, [[Nikola Karabatić|Karabatić]], [[Daniel Narcisse|Narcisse]]).

Ždrijeb je Francusku smjetsio u grupu C, već ranije nazvanu skupinom smrti, zajedno sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] i [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusijom]]. Prvu utakmicu, [[16. siječnja]] [[2012.]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], igrali su upravo protiv Španjolske, momčadi koja im je na posljednja dva prvenstva zadavala najviše problema (dva remija u dvije utakmice), a pokazala je značajna poboljšanja u igri. Iako su igrali u najjačem sastavu, Francuzi su imali jasne probleme u igri. Na poluvremenu su gubili s dva gola razlike (13:15), što nije bilo toliko alarmantno kao činjenica da u drugom poluvremenu ne uspijevaju poboljšati igru. Španjolska je odigrala sigurno i uvjerljivo i u obrani i u napadu te na kraju odnijela dva boda s rezultatom 26:29. Kako su Rusija i Mađarska odigrale neriješeno, situacija nije bila toliko alarmantna, a kako je Francuska uvijek pokazivala tendenciju slabijeg starta na turnirima, nije bilo mjesta prevelikim uzbunama. Drugu utakmicu, protiv Rusije, odrađuju suvereno i bez velikih poteškoća. Pet golova prednosti s poluvremena oscilirano je na utakmici između +3 i +8 (inače, utakmicu su otvorili sa serijom 5:0), da bi na kraju završilo uvjerljivom pobjedom 24:28 u korist branitelja naslova. Francuska je tako upisala svoje prve pobjede, a remi Mađarske i Španjolske dodatno je išao na ruku braniteljima naslova. Očekivani poraz Rusije od Španjolske osigurao im je prolaz u drugi krug, tako da je utakmica protiv Mađarske bila za prijenos bodova u drugi krug. Dok je Španjolska sigurno nosila 3, a Mađarska imala barem 1, Francuska bi pobjednom prenijela 2 boda i bila u solidnoj situaciji u drugom krugu. Utakmica je, uz neke manje poteškoće, počela očekivano dobro za Francuze te im donijela prednost od 14:12 na poluvremenu. Ipak, što će pokazati i kasnije na turniru, drugo poluvrijeme su odigrali znatno lošije, posebice napadački, što je bila i zasluga mađarskog vratara [[Nándor Fazekas|Fazekasa]]. To je omogućilo Mađarima da preuzmu vodstvo i odnesu iznenađujuću i neočekivanu pobjedu 23:26. Branitelji naslova su, dakle, uspijeli proći u drugi krug, ali bez ijednog boda, što ih je stavilo u izrazito tešku poziciju za prolaz, a svemu tome doprinosila je i jako slaba igra Onestine momčadi koja, iako u istom sastavu (čak i ojačana povratcima [[Daniel Narcisse|Narcissea]] i [[Guillaume Gille|Guillaumea Gillea]]), nije uspijevala pronaći pravu formu. Prije drugog kruga, svoj odlazak s prvenstva najavio je oporavljeni Guigou, koji je zbog nedostatka kondicije i slabog zdravlja, odlučio napustiti Srbiju kako ne bi riskirao pogoršanje i kako bi se bolje pripremio za [[London]]. Onesta je kao zamjenu zovnuo [[Samuel Honrubia|Samuela Honrubiju]].

U drugom krugu su ih čekale [[Slovenska rukometna reprezentacija|Slovenija]], [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]] i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]. Francuska nije smjela prosuti nijedan bod i ovisila je, prvi put nakon dugo godina, o ishodu drugih utakmica. Iako je neugodna Slovenija na poluvremenu imala prednost od 14:15, Onesina momčad pokazala je znatno bolju igru u drugom poluvremenu, što je, uz nekoliko ključnih obrana [[Thierry Omeyer|Therryja Omeyera]], dovelo do pobjede od 28:26. Na kraju utakmice, kapetan [[Jérôme Fernandez|Fernandez]] plakao je slaveći sa svojim igračima. Kasnije je objavljeno kako je razlog tomu bilo pogoršanje zdravstvenog stanja njegove majke, koja se borila s [[karcinom]]om (kao i njegov otac, 3 godine ranije). Isto tako, otac Nikole Karabatića (koji je tijekom cijelog turnira bio u izrazito lošoj formi), umro je nekoliko mjeseci ranije od posljedica karcinoma. Ipak, ova pobjeda te pobjede Islanda (nad Mađarskom) i Španjolske (nad Hrvatskom), dale su Francuskoj odličnu osnovu za mogući prolazak u polufinale. Ipak, sljedeći pritotivnik bila je Hrvatska, tradicionalno najveći rival Francuske reprezentacija te momčad koja do poraza od Španjolske (24:22) nije imala nijedan izgubljen bod. Nakon dugo vremena, Hrvatska je ušla kao favorit u utakmicu, s obzirom na igru i okolnosti vezane uz stanje francuske momčadi. Hrvatska je startala dobro, ali su Francuzi uvjerljivo zaključili poluvrijeme i, predvođeni Omeyerovim obranama i dobrom igrom u napadu (posebice [[Xavier Barachet|Baracheta]] i dva pivotmena, [[Bertrand Gille|Bertranda Gillea]] i oporavljenog [[Cédric Sorhaindo|Cédrica Sorhaindoa]], koji je pozvan naknadno kako bi popunio slobodno mjesto nastalo Guigouovim odlaskom) imali prednost 12:11. Oko desetak minuta se igralo gol za golom tako da je Francuska uspijevala držati vodstvo, ali početak slabe realizacije i nekoliko nepotrebnih pogrešaka (tehničke greške i isključenja) omogućio je Hrvatskoj da izjednači i prezume vodstvo. Hrvatska je igrala sigurnije i kapitalizirala na svim francuskim greškama, što je omogućilo povećanje vodstva na +4, a to je bilo nedostižno za Francusku u posljednjih 8 minuta. Na kraju se vodstvo povećalo na +7 (22:29), čime su sve nade Francuske za prolazak ugašene. Posljednja utakmica, protiv Islanda, mogla im je donijeti igranje za 5. mjesto, ali je remi (29:29) onemogućio i taj ishod. Francuska je tako završila grupu II na posljednjem mjestu, sa samo 3 boda (kupno na turniru imali su 2 pobjede, 1 remi i 3 poraza), što ju je stavilo na 11. mjesto na ukupnom ragniranju momčadi.

Bio je to najlošiji rezultat Francuske u posljednjih nekoliko godina i prvi put, nakon dugo vremena, da se polufinale velikih natjecanja igralo bez Francuske. Ipak, momčad je najavila poboljšanje igre do početka [[OI|Olimpijade]] u [[London]]u, koju su i trener i igrači još prije početka Europskog prvenstva označili kao svoj primarni cilj.

=== Olimpijske igre 2012. ===

[[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|350px|thumb|center|Legendarni ''Les Experts'' u [[Pariz]]u nakon povratka iz [[London]]a gdje su ostvarili povijesni uspjeh i postali najbolja momčad u povijesti rukometa.]]

* [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama 2012.]] u [[London]]u

Mada je reprezentacija još davno kao primarni cilj označila obranu zlata u [[London]]u, mediji su bili puni kritika uperenih prema &quot;starim i nemoćnim&quot; igračima nakon debakla u [[Srbija|Srbiji]], koje je bilo prvo natjecanje pod Onestom u kojem Francuska nije bila u polufinalu. Pripreme za Olimpijadu počele su u [[travanj|travnju]] dvama uvjerljivim pobjedama protiv [[Rukometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] da bi se nastavile u [[srpanj|srpnju]], nekoliko dana prije odlaska u [[London]]. Na dosta jakom prijateljskom turniru kojemu je bila domaćin, Francuska je uvjerljivo slavila protiv [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] i [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolske]] u [[Strasbourg]]u sa 31:24 i tako uspješno odradila prvi dio priprema. Tjedan dana kasnije, odigrali su prijateljsku utakmicu protiv [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarske]] u [[Dunkerque]]u gdje su izgubili s minimalnih 22:23, ali to nije poljuljalo nade o obrani zlata. 
[[Datoteka:Thierry Omeyer (THW Kiel) - Handball player of France (4).jpg|thumb|left|300px|Mada već član &quot;stare garde&quot;, [[Thierry Omeyer]] se još jednom pokazao kao ključna i nezamjenjiva karika francuske reprezentacije te je svojim briljatnim partijama doprinio konačnoj pobjedi u [[London]]u. Također, još je jednom proglašen za najboljeg golmana turnira i uvršen u momčad istog.]]
Skupina u [[London]]u nije bila pretjerano teška - autsajder [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]], kontinentalni prvaci Tunis i [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] te snažne skandinavske momčadi [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] i [[Rukometna reprezentacija Islanda|Islanda]]. Onestina momčad prve je tri utakmice odradila bez većih poteškoća. Britaniju su pregazili 44:15, Argentinu 32:20 i Tunis pobijedili s 25:19 nakon što je Omeyer u posljednjih 15 minuta zaključao gol. Osiguravši si prolaz, Onesta je protiv Islanda mogao malo eksperimentirati s vanjskom linijom, što ga je koštalo pobjede u toj utakmici. Mada je Francuska imala napad i igrača više u polju posljednjih 10 sekunda, islandski vratar obranio je [[Daniel Narcisse|Narcisseov]] udarac i utakmica je završila 30:29 u korist Islanda. Islanđani su tako osigurali prvo mjesto u skupini, a Francuska se u zadnjem kolu borila za drugo mjesto sa Švedskom. Furiozno prvo poluvrijeme i prednost od 18:12 omogućili su Francuskoj da odigra lakše drugo poluvrijeme te je utakmica završila s 29:26, kao i dvije godine ranije u [[Rukometno SP 2011.|polufinalu svjetskog prvenstva]]. Francuska je skupinu završila na drugom mjestu, što joj je donijelo Španjolsku, koja je bila trećeplasirana u težoj, grupi B. 
[[Datoteka:William Accambray 01.jpg|thumb|220px|[[William Accambray]] dolazi iz sportske obitelji te je na ovom turniru ostvario svoje prvo olimpijsko zlato. Mada prvi dio turnira nije ni igrao, Onesta ga je kasnije zamijenio za Jolija što mu se višestruko isplatilo - praktički je sam pobijedio Španjolsku i potvrdio je pobjedu protiv Hrvatske.]]
Četvrtfinalna utakmica bila je, nakon dvostrukih produžetaka Islanda i Mađarske nešto ranije istog dana, drugi triler u sklopu zanimljivog četvrtfinalnog dana. Španjolska je odlično otvorila utakmicu, dok je Francuska izgledala potpuno izgubljeno - u prvih desetak minuta imali su jedan postignut i promašen sedmerac te šut ispod 50%, što je Španjolcima omogućilo solidnu +4-5 prednost. Izgledalo je kao da su branitelji zlata iscrpljeni s obzirom da je napad djelovao potpuno bezidejno pored razbranjenog [[Arpad Šterbik|Šterbika]], a jedini golovi dolazili su, povremeno, s crte. Poluvrijeme je završilo sa solidnih 12:9 u korist Španjolske, a vidjelo se kako se Francuska, postepeno diže. Ipak, veliko pitanje je može li se i vratiti. U drugom poluvremenu, Onesta na lijevog vanjskog uvodi [[William Accambray|Williama Accambrayja]], kojemu je to bila prva utakmica na igrama. Naime, Accambray je u London doputovao kao petnaesti igrač te ga je Onesta, nakon prvog kruga, odlučio zamijeniti s [[Guillaume Joli|Jolijem]] što mu se pokazalo kao pogodak. Francuska se počela vraćati, a glavni pokretač bio je upravo Accambray, koji je do posljednje minute postigao čak 6 golova. Francuska je u tijeku poluvremena imala i vodstvo, ali se u posljednju minutu ušlo s rezultatom 26:26 i posljednjim napadom za Francusku. Logično, Onestini igrači vukli su dugi napad do nekih 6-7 sekundi pred kraj kada je [[Nikola Karabatić|Karabatić]] opalio iz velike daljine i pogodio Šterbika, ali se lopta odbila na crtu gdje je čekao Accambray i zabio gol za vodstvo 27:26, tri sekunde prije kraja. Francuska je tako, nakon napete utakmice, osigurala polufinale, a Španjolsku poslala na 7. mjesto.

U polufinalu ih je dočekala [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]], koja se pošteno namučila s Tunisom u četvrtfinalu. Francuski problemi sa Španjolskom i stopostotan učinak Hrvatske u dotadašnjem tijeku turnira stavili su Golužinu momčad u cipele favorita, što nije bilo baš često u ogledu ovih dvaju reprezentacija. Dok se Francuska mučila, Hrvatska je prikazivala najljepšu igru na turniru te je najavila pohod na treće zlato. Ipak, dogodilo se nešto potpuno (ne)očekivano. Od prve minute, Francuska je preuzela nevjerojatnu incijativu i igrala bez ikakve pogreške. [[Thierry Omeyer]] je u prvih desetak minuta imao gotovo 90% obrana, francuskih 6-0 funkcioniralo je perfektno, a Hrvatska je djelovala bezidejno i nemoćno. Prednost Francuza samo je rasla, a tek je ulaskom [[Ivano Balić|Balića]], Hrvatska pokazala nekakvu inicijativu, mada je to bilo dovoljno samo za smanjenje prednosti na 12:10 na poluvremenu. Početkom drugog poluvremena, Hrvatska je ipak dobila priliku za povratak, ali niz tehničkih pogrešaka i obrane Omeyera omogućile su Francuskoj da prednost digne na nedostižnih 18:13. Do kraja utakmice, prednost je varirala, Goluža se koprcao na klupi, a vrijeme je radilo za Onestu. Bilo je jasno kako je Hrvatska slomljena i psihički i fizički, igra i taktika su im razbijeni i bilo je samo pitanje razlike s kojom će Francuska pobijediti. Na kraju je ta razlika bila 25:22 i Francuska je mogla mirno planirati obranu zlata. Bila je to prva utakmica ove dvije momčadi u kojoj je Francuska (Hrvatskoj to nije uspjelo nijednom od [[2005.]]) imala potpunu dominaciju i kontrolu igre, u kojoj je držala Hrvatsku na distanci i nije joj omogućila ne da povede, već niti da izjednači. Od početnik 3:0, Francuska je država vodstvo do kraja utakmica i Hrvatska nije niti izjednačila.

U finalu ih je, ponovo, čekala Švedska, koja se poprilično teško obračunala s Mađarima. Francuska je bila očiti favorit i švedski ulazak u finale gledao se kao povratak Švedske na rukometnu scenu nakon legendarne generacije iz 90-ih. Ipak, Francuzi su dosta nesigurno otvorili utakmicu tako da su Šveđani, sa svojom čvrstom obranom i opreznim golmanom, čak imali +2 pri samom početku. Ipak, Francuska je vrlo brzo reagirala, iskoristila tehničke pogreške i isključenja te do kraja poluvremena navukla 10:12 u svoju korist. Drugo poluvrijeme opet je teklo u znaku Francuske koja je držala prednost (od +1 do +3), ali se ipak nije uspjela ozbiljnije odlijepiti unatoč nekoliko dobrih prilika. Posljednjih pet minuta igre, Šveđani su malo više pritisli te su, nakon što je, minutu i pol prije kraja, isključen Karabatić, nakon sedmerca došli na samo -1 s igračem više. Ipak, [[Luc Abalo|Abalo]], koji je kriv za sedmerac (koji je nastao nakon vrlo sumnjivo dodijeljene lopte Šveđanima nakon što je [[Xavier Barachet|Barachet]] prsjekao loptu), uspio je s 9 metara, kad je Francuska imala igrača manje, zabiti svoj 4. pogodak i dignuti rezultat na +2 i tako rijšiti utakmicu. U posljednjoj minuti, Šveđani opet vraćaju na +1 Francuske, ali nakon time-outa [[Claude Onesta|Claudea Oneste]], Francuska je izborila prekršaj i oprezno odigrala posljednjih 10 sekundi i tako si osigurala obranu zlata.

Bilanca Onestine momčadi postala je nevjerojatna. Oni su službeno postali najbolja rukometna generacija u povijesti, generacija koja je u razdovlju od 11 godina osvojila sve što se dalo osvojiti. Dva su puta zaredom osvojili svjetsko zlato, bili su istovremeno i svjetski i europski i olimpijski pobjednici, dva puta europski prvaci i sada prva momčad koja je obranila naslov olimpijskog prvaka. Ujedno, pridružili su se elitnoj skupini momčadi koje su 2 puta osvajale olimpijsko zlato.

;''Les Experts''

{| border=0 cellspacing=1 cellpadding=0 style=&quot;font-size: 90%;&quot; width=100%
|width=25%|
|width=25%|
|width=25%|
|width=25%|
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Jérôme Fernandez (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Xavier Barachet bei einem Spiel.jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Guillaume Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|2 '''[[Jérôme Fernandez]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, desni, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|3 '''[[Didier Dinart]]'''&lt;br /&gt;
pivot&lt;br /&gt;
|4 '''[[Xavier Barachet]]'''&lt;br /&gt;
desni vanjski
|5 '''[[Guillaume Gille]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, desni vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Bertrand Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Daniel Narcisse (THW Kiel) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Guillaume Joli (Chambéry Savoie HB) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Samuel Honrubia 01.jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|6 '''[[Bertrand Gille]]'''&lt;br /&gt;
pivot
|8 '''[[Daniel Narcisse]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|9 '''[[Guillaume Joli]]'''&lt;br /&gt;
desno krilo
|11 '''[[Samuel Honrubia]]'''&lt;br /&gt;
lijevo krilo
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Daouda Karaboué (Montpellier HB) - Handball player of France (3).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Nikola Karabatic, Montpellier HB - Handball France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Thierry Omeyer (THW Kiel) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:William Accambray 01.jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|12 '''[[Daouda Karaboué]]'''&lt;br /&gt;
golman
|13 '''[[Nikola Karabatić]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|16 '''[[Thierry Omeyer]]'''&lt;br /&gt;
golman
|18 '''[[William Accambray]]'''&lt;br /&gt;
lijevi vanjski
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Luc Abalo (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Cédric Sorhaindo (Paris HB) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Michaël Guigou (Montpellier HB) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Claude Onesta - Handball-Teamchef France (5).jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|19 '''[[Luc Abalo]]'''&lt;br /&gt;
desno krilo
|20 '''[[Cédric Sorhaindo‎]]'''&lt;br /&gt;
pivot
|21 '''[[Michaël Guigou]]'''&lt;br /&gt;
lijevo krilo
|'''[[Claude Onesta]]'''&lt;br /&gt;
izbornik
|}

==== Momčad olimpijskih prvaka iz 2012. ====

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Kadar
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Daouda Karaboué]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Nikola Karabatić]], [[Guillaume Gille]], [[Daniel Narcisse]] 
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2013. ===
{{Multiple_image
|align=left
|width= 300
|direction=vertical 
|image1=Daouda Karaboué (Montpellier HB) - Handball player of France (1).jpg
|alt1=
|caption1=Nakon 9 godina u reprezentaciji, [[Daouda Karaboué]] je, nakon prvenstva, odlučio napustiti reprezentaciju u dobi od 37 godina. 
|image2=Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg
|alt2=
|caption2=Obrambena legenda, jedan od najboljih obrambenih igrača u povijesti, [[Didier Dinart]] je, nakon 17 godina igranja za Francusku, odlučio otići u reprezentativno umirovljenje.
|image3=
|alt3=
|caption3=
|image4=
|alt4=
|caption4=
|image5=
|alt5=
|caption5=
|image6=
|alt6=
|caption6=
|image7=
|alt7=
|caption7=
|image8=
|alt8=
|caption8=
|image9=
|alt9=
|caption9=
|image10=
|alt10=
|caption10=
}}
Francuska je, nakon nevjerojatnog uspjeha u [[London]]u, mogla započeti pripreme za svjetsko prvenstvo u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Ipak, u jeku rukometne sezone, francuski rukomet pogodio je težak kladioničarski skandal koji je sumnjičio braću [[Luka Karabatić|Luku]] i [[Nikola Karabatić|Nikolu Karabatića]] te [[Samuel Honrubia|Samuela Honrubiju]], igrače [[Montpellier HB|Montpelliera]] koji su, prema pisanjima medija, namjestili poraz svog kluba protiv znatno slabije momčadi. Honrubija je brzo oslobođen optužbi, ali su kao glavni osumnjičenici i dalje ostala braća Karabatić. Mada je i vodstvo kluba, kao i izbornik Onesta, stao u njihovu podršku, situacija je bila neizvjesna, da bi se kao glavni osumnjičeni na kraju pojavio Luka, dok je Nikola mogao nastaviti s rukometom.

Ta afera nije toliko omela reprezentativne dužnosti tako da je Francuska tokom siječnja [[2013.]] odradila dvije pripremne utakmice protiv Argentine, gdje je odnijela dvije uvjerljive pobjede. Ipak, kadar momčadi za svjetsko prvenstvo bio je nešto drugačiji nego do sada. [[Guillaume Gille]] se umirovio, [[Bertrand Gille]] je bio ozlijeđen, a izbornik Onesta je odlučio izostaviti [[Guillaume Joli|Guillaumea Jolija]]. U reprezentaciju su, tako, vraćeni [[Sébastien Bosquet]] i [[Grégoire Detrez]], a priliku za premijerni nastup dobili su mladi [[Timothey N'Guessan]] i [[Valentin Porte]].

Francuska je ždrijebana u skupinu A, zajedno s [[Argentina|Argentinom]], [[Brazil]]om, [[Crna Gora|Crnom Gorom]], [[Tunis]]om i [[Njemačka|Njemačkom]]. U prvom ogledu, onom s Tunižanima, Francuzi su odradili posao, ali ih je Tunis držao u egalu sve do posljednjih 5-10 minuta, kada im se igra slomila. Uslijedile su i više nego uvjerljive pobjede protiv Argentine, Brazila i Crne Gore, a onda ogled s Njemačkom za prvo mjesto. Njemačka je igrala brzo i hrabro, iznenadila je Francusku sa 6-0 obranom tako da je Onestina momčad na momente djelovala bezidejno. Ipak, rezultat se svo vrijeme držao u egalu, mada je Njemačka nekoliko puta ispustila prednost i od 3-4 gola razlike. U posljednjim trenucima utakmice, Njemački napad za +2 Francuzi uspijevaju presječi te, samo par sekundi prije kraja, kreću u kontranapad za izjednačenje i prvo mjesto, ali gube loptu što Nijemci koriste i postavljaju konačnih 32:30 i odlaze na prvo mjesto. Velik doprinos ovom porazu dali su i francuski golmani, koji su, zajedno, obranili tek 7 od 39 udaraca, što je samo 17% ukupnih obrana.

Francuska je tako išla u gornji dio ždrijeba, koji je ujedno postao i teži, gdje ih je čekao [[Island]]. Radilo se tu o susretu dvaju čvrstih ekipa koje su se već susrele u [[London]]u, gdje je Island slavio s jednim golom. Ipak, Island je bio u fazi podmlađivanja, a ostali su bez najboljeg igrača, [[Ólafur Stefánsson|Ólafura Stefánssona]], kao i izbornika. Bila je to čvrsta utakmica u kojoj je Francuska ipak imala kontrolu, mada je Island nekoliko puta mogao preuzeti vodstvo. Omeyer je konačno bio na razini, ali ne i na uobičajenoj svjetskoj klasi kakvu je prikazivao. Oba poluvremena završila su identičnim rezultatom, 14:15, tako da je Francuska na kraju odnijela pobjedu 28:30 i izborila četvrtfinale.

U četvrtfinalu ih čeka [[Hrvatska]], koja je uvjerljivo porazila [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] u osmini finala i u četvrtfinale došla sa stopostotnim učinkom. Posljednji meč protiv Španjolske, Hrvatska je ipak pobijedila i tako otišla u gornji, teži dio ždrijeba, gdje su bile i Francuska i Danska. Utakmica je započela čvrsto, kao i sve do sada, te je [[Drago Vuković]] već nakon 40-ak sekundi igre dobio direktan crveni karton zbog agresivnog starta na glavu [[Xavier Barachet|Baracheta]]. Iako je Francuska imala 2:0 vodstvo, to nije uspjela kapitalizirati tako da je Hrvatska ekspresno došla do 3:2 i nakon toga više nije ispuštala vodstvo. Ipak, utakmica nije bila toliko jednostavna. Hrvatska je nekoliko puta imala priliku odvojiti se na +5, ali bi se Francuska svaki puta vraćala te se na poluvrijeme otišlo s 13:12 na poluvremenu. Takav ritam nastavio se i u prvih 15 minuta drugog poluvremena gdje su obje momčadi propustile prilike - Francuska za povratak, Hrvatska za odljepljenje. Ipak, ključni trenutak dogodio se u posljednjih 10 minuta kada Hrvatska uspijeva slomiti Francusku i povisiti to na nedostižnih +5, koji su na kraju postali 23:30 za Hrvatsku. Ponovila se tako razlika iz [[Srbija|Srbije]] [[2012.]], a Hrvatska je izborila polufinale s Danskom.

Svjetsko prvenstvo u Španjolskoj označilo je službeni kraj ''Expertsa'', s obzirom na to da je velik broj igrača najavio skoro umirovljenje. Najbolja momčad u povijesti rukometa već je ostala bez Guillaumea Gillea, a reprezentativnu mirovinu nakon prvenstva najavili su i rezervni golman [[Daouda Karaboué]] i obrambena legenda [[Didier Dinart]], koji je u reprezentaciji igrao čak 17 godina. Umirovljenje očekuje i kapetana [[Jérôme Fernandez|Jérômea Fernandeza]] kao i najboljeg vratara svih vremena, [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]], koji to ipak nisu najavili nakon prvenstva 2013. godine. Francuska je tako ušla u nužnu fazu restrukturiranja i podmlađivanja momčadi, čiji će predvodnici postati [[William Accambray]] i [[Xavier Barachet]], uz već provjerene Karabatića, Guigoua, Abaloa i Narcissea, nakon što je ostvarila povijesni uspjeh o ovome sportu.

== Postepena smjena generacija i ''Indestructibles'' (2014. - 2016.) ==

=== Europsko prvenstvo 2014. ===
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2014.|Europskom prvenstvu 2014.]] u [[Danska|Danskoj]]
[[File:2014 European Men's Handball Championship, 2014-01-22, Group II, France-Sweden1.jpg|350px|thumb|Iako je Francuska svoju utakmicu protiv [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] izgubila, ona nije imala nikakvog učinka na francuski plasman te je služila kao dobrodošao odmor za prvu momčad pred polufinalni ogled.]]
Iako je bila aktualni olimpijski pobjednik, Francuska je nakon lošeg plasmana na [[Rukometno EP 2012.|prethodnom europskom prvenstvu]] i neuvjerljivog nastupa na [[Rukometno SP 2013.|svjetskom prvenstvu u Španjolskoj]] u [[Danska|Dansku]] došla bez statusa favorita. Iako je bez ikakvih poteškoća prošla kvalifikacije, dva poraza od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], domaćina prvenstva, na pripremnim turnirima nisu ulijevali pretjeranu nadu, unatoč pobjedi nad [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskom]] u pripremnoj fazi.

Onesta je imao i problema s ozljedama. [[Thierry Omeyer]] se još oporavljao te je, iako je otputovao s reprezentacijom, bio izvan pogona tokom prvog dijela turnira, a kako se Karaboué već ranije oprostio, golmanski duo činili su [[Cyril Dumoulin]] i [[Vincent Gérard]]. Zbog ozljeda su nastup otkazali i [[Xavier Barachet]] te [[Bertrand Gille]], dok su se [[Didier Dinart]] i [[Guillaume Gille]] već ranije oprostili od reprezentacije. Onesta je tako kombinirao nove igrače s jezgrom koja je još uvijek, većinski, bila na okupu. Francuska je ždrijebana u relativno jednostavnu grupu s [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljskom]], [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusijom]] i [[Rukometna reprezentacija Srbije|Srbijom]] te je, nakon uvjerljivih pobjeda nad Rusijom i Srbijom te tijesne pobjede nad Poljskom, drugi krug izborila sa stopostotnim učinkom. Protivnici u drugom krugu bili su [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]]. Prva utakmica drugog kruga odmah je donijela vječni derbi i utakmicu koju su svi označili onom koja će odrediti prvoplasiranog u skupini. Iznenađujuće dobra Francuska loše je otvorila utakmicu te je Hrvatska tokom poluvremena imala nekoliko golova prednosti, što se, ipak, rastopilo do odmora. U drugom poluvremenu, Francuska diže igru i gotovo rutinski postvaruje pobjedu od 27:25 i tako zauzima prvo mjesto nakon prvog dana drugog kruga. Velikih +9 protiv Bjelorusije osiguralo im je prolazak u polufinale, a velika poljska pobjeda nad Švedskom i prvo mjesto u skupini. To je Onesti omogućilo da u posljednoj utakmici odmara igrače i igra s rezervnom ekipom, što je ovaj i učinio. Francuska je izgubila od Švedske i to će se pokazati kao njihov jedini poraz na turniru.

U polufinalu ih je čekala [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]], s kojom je Francuska imala problema na nekoliko posljednjih turnira. Španjolska se i ovdje pokazala kao tvrd protivnik te je Francuska poluvrijeme završila s -2 i bez neke jasne ideje kako poraziti svog protivnika. Ipak, u drugom poluvremenu Francuska ponovo diže igru i s osam golova [[Luc Abalo|Luca Abaloa]] pobjeđuje s 30:27 i osigurava finale protiv Danske, koja je u polufinalu izbacila Hrvatsku. Danska je u finalu bila favorit iz dva razloga - bili su branitelji naslova i domaćini turnira. Uz to, do finala nisu zabilježili nijedan poraz, a izbornik [[Ulrik Wilbek|Wilbek]] se od reprezentacije želio oprostiti sa zlatom na domaćem terenu. Ipak, Francuska je napravila nešto što je malotko očekivao. Čvrsta igra i briljantna taktika Oneste i Dinarta (koji je bio trener obrane) potpuno su ubile dansku igru, a serija Omeyerovih izvanrednih obrana na samom početku omogućila je Francuskoj da demontira Dance i već sredinom poluvremena ostvari nevjerojatnih +10 razlike. Utakmica je tada, ''de facto'', bila riješena. Poluvrijeme je Francuska završila s 23:16 i uspješno neutralizirala sve danske pokušaje povratka u drugom poluvremenu. Uz briljantnog Omeyera i [[Nikola Karabatić|Nikolu Karabatića]], koji je cijeli turnir odigrao na vrhunskoj razini, deset golova [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]] i enorman doprinos [[Valentin Porte|Valentina Portea]] na desnom vanjskom (Francuska je konačno imala ljevaka na toj poziciji) te seriju poteza za pamćenje (cepelin Gouigoua za Portea s kraja prvog poluvremena proglašen je najboljim trenutkom utakmice), Francuska je s 41:32 porazila Dansku s najuvjerljivijim rezultatom u povijesti europskih prvenstava. [[Luc Abalo]] je izabran za najbolje desno krilo, dok je [[Nikola Karabatić]] proglašen najboljim igračem turnira.

Francuska je u Danskoj osvojila svoju treću titulu europskog prvaka i tako došla na drugo mjesto vječne tablice, iza Švedske (4). Pobjeda nad Danskom oborila je nekoliko rekorda; bila je to finalna utakmica s najviše golova u dotadašnjoj povijesti EHF Eura, finalna utakmica u kojoj je pobjednik postigao najviše golova te najbolji francuski rezultat u finalima. Uz to, radi se o drugoj najboljoj razlici u povijesti finala, odmah iza +13 Švedske u pobjedi protiv Rusije [[1994.]] godine. Francuska je tako ponovo spojila olimpijsko zlato s titulom prvaka svijeta i samo dodatno potvrdila svoj status najbolje generacije u povijesti rukometa, a dotadašnji nadimak ''Experts'' zamijenjen je s ''Indestructibles'' (sh. ''Neuništivi''). Također, Francska si je otvorila mogućnost da sljedeće godine ponovo objedini sve tri velike titule i tako postane jedina momčad u povijesti kojoj je to za rukom pošlo ne jednom, nego čak dva puta.

==== Momčad europskih prvaka iz 2014. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Cyril Dumoulin]], [[Thierry Omeyer]], [[Vincent Gérard]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Mathieu Grébille]], [[Nikola Karabatić]], [[William Accambray]], [[Alix Nyokas]], [[Valentin Porte]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Igor Anić]], [[Luka Karabatić]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]], [[Didier Dinart]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2015. ===
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] u [[Katar]]u
[[File:Thierry Omeyer-20160110.jpg|180px|thumb|180px|[[Thierry Omeyer]] je u [[Katar]]u postao prvi golman koji je istovremeno proglašen i najboljim igračem Svjetskog prvenstva.]]
Francuska je u [[Katar]], tek drugu [[Azija|azijsku]] zemlju koja je bila domaćin Svjetskog prvenstva (nakon [[Japan]]a [[1997.]]), došla kao aktualni [[EHF Euro|europski]] i [[Rukomet na Olimpijskim igrama|olimpijski]] prvak. Momčad koju je već polako preuzimao pomoćni trener [[Didier Dinart]], dok je Onesta bio zadužen za napadački dio, došla je na Svjetsko prvenstvo kao jedan od favorita, posebice jer se radilo o prvom izlučnom turniru za [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|olimpijski turnir]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]]. ''Indestructibles'', kako im je bio novi nadimak, ždrijebani su u grupu C sa [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedskom]], [[Rukometna reprezentacija Islanda|Islandom]], [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egiptom]], [[Rukometna reprezentacija Češke|Češkom]] i [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžirom]].

Nakon više rutinskih pobjeda nad Česima i Egipćanima, Francuzi su iščupali remi s Islanđanima u trećem kolu i tako pokazali prvi znak slabije igre protiv reprezentacije koja je u prva dva kola izgubila od Švedske s čak osam golova razlike (Island je postigao samo 16 golova u toj utakmici) i dobila Alžir. U četvrtom kolu, Francuzi potvrđuju prolazak u osminu finala pobjedom nad Alžirom da bi u posljednjem kolu s +3 protiv Švedske izborili prvo mjesto i lakšeg protivnika. Ždrijeb u drugoj fazi turnira bio je izrazito blagonaklon prema Francuzima, koji su do polufinala uspješno eliminirali [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] (+13) i [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] (+9). U polufinalu je čekala jaka [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]], s kojom je Francuska tradicionalno igrala teške utakmice. Međutim, ova polufinalna utakmica bila je osjetno drugačija - Francuska je dominirala susretom od sredine poluvremena te su napravili razliku od +4 gola koju su uspješno držali sve do kraja utakmice, ne davši Španjolcima pravu šansu da se vrate.

U drugom dijelu ždrijeba, domaćin [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] je, uz velike kontroverze oko sudačkog favoriziranja u utakmicama protiv [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljske]], uspio izboriti finale s Francuzima. Iako su Francuzi bili jasni favoriti, Katar se pokazao prilično žilavim protivnikom. Francuska je otišla s +3 na poluvrijeme te je uspješno održala tu prednost do kraja, međutim Katar je u nekoliko navrata bio vrlo blizu izjednačenju. [[Nikola Karabatić]] je s 5 golova bio najbolji francuski strijelac, dok je istu ulogu s druge strane imao [[Žarko Marković]], koji je postigao 7 golova. Francuska je tako osvojila rekordno peto zlato na Svjetskim prvenstvima, dok je Katar postao prva neeuropska zemlja s medaljom na Svjetskom prvenstvu.

Francuski golman, legendarni [[Thierry Omeyer]], proglašen je i za najboljeg golmana i igrača turnira, što je bio prvi takav slučaj u historiji Svjetskog prvenstva, dok je [[Nikola Karabatić]] ušao u najbolju momčad turnira kao srednji vanjski. Francuska je na ovaj način osigurala direktan plasman na [[Olimpijske igre]] i ponovo je istovremeno bila svjetski, europski i olimpijski prvak.
{{-}}
==== Momčad svjetskih prvaka iz 2015. godine ====

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Cyril Dumoulin]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]], [[Kévynn Nyokas]], [[Mathieu Grébille]]
|-
|Pivoti||[[Cédric Sorhaindo]], [[Igor Anić]], [[Luka Karabatić]]
|-
|Krila||[[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]], [[Valentin Porte]], [[Kentin Mahé]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Didier Dinart]], [[Sylvain Nouet]]
|}

===Europsko prvenstvo 2016.===

Kao što je bio slučaj četiri godine ranije, Francuska je na [[EHF Euro|Europsko prvenstvo]] došla kao aktualni svjetski, europski i olimpijski prvak. Međutim, isto kao i u [[Srbija|Srbiji]] [[2012.]], Francuzi su kao glavni cilj za [[2016.]] godinu postavili obranu olimpijskog zlata, što je značilo da turnir u [[Poljska|Poljskoj]] neće biti odigran na najvišoj razini. Tomu je svjedočio i osjetno pomlađeni sastav, u kojem su se pojavili debitantni poput [[Ludovic Fabregas|Ludovica Fabregasa]], [[Benoît Kounkoud|Benoîta Kounkouda]] i [[Nedim Remili|Nedima Remilija]], sve mladi igrači koji su ostvarili velike uspjehe u juniorskim selekcijama, ali bez iskustva na seniorskim natjecanjima.

Francuska je ždrijebana u grupu A s domaćinom [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljskom]], [[Rukometna reprezentacija Srbije|Srbijom]] i [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonijom]]. Nakon uvjerljivih pobjeda protiv Makedonije (+7) i Srbije (+10), Francuska je u zadnjem kolu izgubila od domaćina i tako završila grupu na drugom mjestu, prenoseći dva boda u drugu fazu. Tamo su čekale [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]], koju je Francuska pregazila s +11 (na poluvremenu je bilo čak 20:5), rival [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], protiv koje je Francuska ostvarila rekordnu pobjedu od +8, te [[Rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], koja je igrala izvanredan turnir. Francuska je nakon dva kola bila u dobroj poziciji i bila joj je potrebna pobjeda protiv Norveške, međutim Francuzi u toj utakmici nisu imali rješenje za norveške igrače tako da su Skandinavci slavili s 29:24. Ipak, Francuska je i s tim rezultatom imala šansu za polufinale ukoliko bi Hrvatska pobijedila Poljsku s dovoljno razlike, međutim u toj se utakmici dogodila jedna od najvećih senzacija posljednjih godina - Hrvatska je u odlučujućoj utakmici pregazila Poljsku s +14 i tako, iako je imala minimalne šanse, izborila drugo mjesto i polufinale protiv [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolske]].

Koo trećeplasirana u drugom krugu, Francuska je igrala za peto mjesto protiv [[Rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koju je, u praktički prijateljskoj utakmici, pobijedila s 29:26.

===Olimpijske igre 2016.===
* [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[OI 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]]

Onestina reprezentacija je na [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|olimpijski turnir]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]] došla s namjerom da drugi put obrani olimpijsko zlato i tako po treći put postane olimpijski prvak, što bi bio historijski uspjeh. Momčad u kojoj ponovo nije bilo zvijezda poput [[William Accambray|Accambrayja]] ili [[Xavier Barachet|Baracheta]], koji su izostali zbog ozljeda, ždrijebana je u grupu A s [[Rukometna reprezentacija Katara|Katarom]], [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunisom]] te rivalima [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danskom]]. Nakon početnih pobjeda protiv Katara, Tunisa i Argentine, Francuska je bila prva momčad koja je osigurala četvrtfinale te je u zadnje dvije utakmica ušla s određenim rasterećenjem. U četvrtom kolu izgubili su od Hrvatske (29:28) i to nakon što je [[Michaël Guigou|Guigou]] promašio sedmerac u posljednjim sekundama utakmice, dok su u posljednjem kolu pobijedili Dansku i tako izborili drugo mjesto u skupini, iza Hrvatske.

U četvrtfinalu su Francuzi išli na domaćine, [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]], koje su, nakon dobre borbe u prvih 40 minuta, ipak svladali sa +7 razlike i tako išli u polufinalni ogled s aktualnim europskim prvacima, [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačkom]]. Iako je Francuska u jednom trenutku imala visokih +7, Njemačka se uspjela vratiti te se u posljednju minutu išlo s rezultatom 28:28. Francuska je imala posljednji napad, kojega je uspjela držati do samoga kraja, kada je [[Daniel Narcisse]] u solo prodoru tri sekunde prije kraja izborio priliku za udarac i postigao gol za finalni ogled, gdje ih je čekala Danska. Danska je loše startala olimpijski turnir, s dva poraza u skupini, međutim u fazi na izbacivanje su pružili odlične partije protiv [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljske]] te tako došli u finale.

Finale je, zapravo, bila repriza posljednjeg kola grupe A, gdje je Francuska slavila 33:30. Ipak, finalna utakmica bila je nešto drugačija. Nakon početnih 15-ak minuta izjednačene igre, Danska je uspjela ostvariti prednost te na poluvrijeme otići s +2. Iako je Francuska na početku drugog poluvremena vratila razliku, rupa u francuskoj igri sredinom drugog poluvremena omogućila je Dancima da odu na visokih +5, što se pokazalo nedostižnim za olimpijske prvake. Iako se Francuska grčevito borila i uspjela smanjiti dansku prednost na samo dva gola, nekoliko tehničkih pogrešaka i slaba realizacija omogućili su Dancima da s 28:26 osvoje svoje prvo olimpijsko zlato.

Francuska je tako osvojila svoju treću olimpijsku medalju za redom i prvo srebro; s ukupno četiri medalje, Francuska se trenutno nalazi na prvom mjestu najuspješnijih zemalja na olimpijskim turnirima. Uz sve to, bilo je ovo prvo finale nekog turnira koje je Francuska izgubila još od [[1993.]] godine, ujedno i drugo općenito; sva finala u kojima su igrali od te [[1993.]] godine, Francuzi su pobjeđivali. Najbolji strijelac Francuske na turniru bio je [[Michaël Guigou]], s 39 golova, dok su [[Nikola Karabatić]], [[Valentin Porte]] i [[Cédric Sorhaindo]] uvršteni u idealnu momčad turnira.

== Francuska nakon Oneste (2016. - ) ==

== Statistikа ==
{|border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin-left:1em;&quot;
|-
!colspan=3|Najviše nastupa
|- bgcolor=&quot;#00209F&quot;
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| '''[[Jackson Richardson]]'''
| 1990. – 2005.
| '''417'''
|----- 
| [[Jérôme Fernandez]]
| 1997. – 2015.
| '''390'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Didier Dinart]]
| 1996. – 2013.
| '''379'''
|----- 
| [[Thierry Omeyer]]
| 1999. – 2017.
| '''347'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Gille]]
| 1996. – 2012.
| '''308'''
|----- 
| [[Daniel Narcisse]]
| 2000. – 2017.
| '''300'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Pascal Mahé]]
| 1984. – 1996.
| '''297'''
|----- 
| [[Philippe Gardent]]
| 1980. – 1995.
| '''283'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Bertrand Gille]]
| 1997. – 2015.
| '''268'''
|----- 
| [[Nikola Karabatić]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''264'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Gaël Monthurel]]
| 1987. – 1996.
| '''253'''
|----- 
| [[Olivier Girault]]
| 1997. – 2008.
| '''248'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Thierry Perreux]]
| 1984. – 1995.
| '''244'''
|----- 
| [[Christian Gaudin]]
| 1992. – 2002.
| '''242'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Frédéric Volle]]
| 1987. – 1996.
| '''241'''
|----- 
| [[Stéphane Stoecklin]]
| 1990. – 1999.
| '''238'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Michaël Guigou]]
| 2002. – {{0|0000}} 
| '''230'''
|----- 
| [[Cédric Burdet]]
| 1997. – 2008. 
| '''227'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guéric Kervadec]]
| 1993. – 2005.
| '''217'''
|----- 
| [[Eric Quintin]]
| 1988. – 1996.
| '''216'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Alain Portes]]
| 1983. – 1992.
| '''212'''
|-----
| [[Luc Abalo]]
| 2005. – {{0|0000}} 
| '''208'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Joël Abati]]
| 1995. – 2009.
| '''203'''
|-----
| [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]
| 1990. – 2007.
| '''202'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Philippe Médard]]
| 1979. – 1992.
| '''183'''
|-----
| [[Christophe Kempé]]
| 1996. – 2009.
| '''178'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Philippe Debureau]]
| 1985. – 1992.
| '''177'''
|-----
| [[Patrick Cazal]]
| 1994. – 2003.
| '''171'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Grégory Anquetil]]
| 1995. – 2005.
| '''169'''
|-----
| [[Gilles Derot]]
| 1984. – 1992.
| '''167'''
|}
|width=&quot;30&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin-left:1em;&quot;
|-
!colspan=3|Najbolji strijelci
|- bgcolor=&quot;#00209F&quot;
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Golovi&lt;/font&gt;'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| '''[[Jérôme Fernandez]]'''
| 1997. – 2015.
| '''1,456'''
|----- 
| [[Nikola Karabatić]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''1,125'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Frédéric Volle]]
| 1987. – 1996.
| '''1,016'''
|-----
| [[Daniel Narcisse]]
| 2000. – 2017.
| '''912'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Stéphane Stoecklin]]
| 1990. – 1999.
| '''898'''
|----- 
| [[Michaël Guigou]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''814'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Bertrand Gille]]
| 1997. – 2015.
| '''806'''
|----- 
| [[Jackson Richardson]]
| 1990. – 2005.
| '''787'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Pascal Mahé]]
| 1984. – 1996.
| '''739'''
|-----
| [[Luc Abalo]]
| 2005. – {{0|0000}}
| '''688'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Gille]]
| 1996. – 2012.
| '''678'''
|-----
| [[Philippe Gardent]]
| 1980. – 1995.
| '''638'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Joël Abati]]
| 1995. – 2009.
| '''586'''
|-----
| [[Philippe Debureau]]
| 1985. – 1992.
| '''574'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Olivier Girault]]
| 1997. – 2008.
| '''573'''
|-----
| [[Guéric Kervadec]]
| 1993. – 2005.
| '''517'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Alain Portes]]
| 1983. – 1992.
| '''500'''
|-----
| [[Cédric Burdet]]
| 1997. – 2008.
| '''491'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Patrick Cazal]]
| 1994. – 2003.
| '''482'''
|-----
| [[Thierry Perreux]]
| 1984. – 1995.
| '''476'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Denis Lathoud]]
| 1987. – 1996.
| '''463'''
|-----
| [[Andrej Golić]]
| 1998. – 2004.
| '''368'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Joli]]
| 2006. – {{0|0000}} 
| '''346'''
|-----
| [[Stéphane Joulin]]
| 1996. – 2002.
| '''344'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Cédric Sorhaindo]]
| 2005. – {{0|0000}} 
| '''338'''
|-----
| [[Laurent Munier]]
| 1987. – 1995.
| '''305'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Gaël Monthurel]]
| 1987. – 1996.
| '''292'''
|-----
| [[Eric Quintin]]
| 1988. – 1996.
| '''277'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Christophe Kempé]]
| 1996. – 2009.
| '''267'''
|---------
|colspan=&quot;3&quot;|&lt;small&gt;Zaključno s utakmicom: Francuska - Norveška, 2017.&lt;/small&gt;
|}
|}

== Poznate utakmice ==
:''Vidi i: [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]]''

{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot;| Datum
! scope=&quot;col&quot;| Lokacija
! scope=&quot;col&quot;| {{abbr|Sta.|Radi se o tome je li Francuska u toj utakmici imala status domaćina (D) ili gosta (G)}}
! scope=&quot;col&quot;| Protivnik
! scope=&quot;col&quot;| Rezultat
! scope=&quot;col&quot;| Turnir/Napomene
|-
|[[30. ožujka]] [[1952.]]
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|7:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Prijateljska utakmica
* Prva službena utakmica francuske reprezentacije
&lt;/div&gt;
|-
|{{nowrap|[[13. prosinca]] [[1953.]]}}
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Nantes]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Rukometna reprezentacija Španije|Španjolska]]
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''23''':11}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Kvalifikacije za [[Rukometno SP 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]]
* Prva utakmica Francuske u sklopu međunarodnog natjecanja
&lt;/div&gt;
|-
|[[13. siječnja]] [[1954.]]
|{{nowrap|{{flagicon|ŠVE}} [[Kristianstad]], [[Švedska]]}}
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''27''':4}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] (grupna faza)
* Prva utakmica na međunarodnom natjecanju
&lt;/div&gt;
|-
|[[8. kolovoza]] [[1992.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ISL}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''24''':20}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Utakmica za broncu na [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|Olimpijskim igrama 1992.]]
* Prvo međunarodno odličje za Francusku
&lt;/div&gt;
|-
|[[20. ožujka]] [[1993.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{flagicon|RUS|1991}} [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|19:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1993.|Svjetsko prvenstvo 1993.]] (finale)
* Prvo finale i prvo srebro za Francusku na međunarodnim natjecanjima
&lt;/div&gt;
|-
|[[3. lipnja]] [[1994.]]
|{{flagicon|POR}} [[Almada]], [[Portugal]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''27''':25}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 1994.|Europsko prvenstvo 1994.]] (grupna faza)
* Prva [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|utakmica protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[21. svibnja]] [[1995.]]
|{{flagicon|ISL}} [[Reykjavík]], [[Island]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''23''':19}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1995.|Svjetsko prvenstvo 1995.]] (finale)
* Prvi naslov svjetskog prvaka i prvo zlato na međunarodnim natjecanjima
&lt;/div&gt;
|-
|[[2. kolovoza]] [[1996.]]
|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta, Georgia|Atlanta]], [[Georgia|GA]], [[Sjedinjene Države]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|20:'''24'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|Olimpijskih igara 1996.]]
* Prvi [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. lipnja]] [[1997.]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokijo]], [[Japan]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|MAĐ}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|27:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1997.|Svjetsko prvenstvo 1997.]] (utakmica za broncu)
* Prva brončana medalja na Svjetskim prvenstvima (treća ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[4. veljače]] [[2001.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ŠVE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''28''':25&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2001.|Svjetsko prvenstvo 2001.]] (finale)
* Druga zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (četvrta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[5. veljače]] [[2005.]]
|{{flagicon|TUN}} [[Radès]], [[Tunis]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|32:'''35'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2005.|Svjetsko prvenstvo 2005.]] (finale)
* [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|Utakmica protiv Hrvatske]] s najviše golova
&lt;/div&gt;
|-
|[[6. veljače]] [[2005.]]
|{{flagicon|TUN}} [[Radès]], [[Tunis]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|TUN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|25:'''26'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2005.|Svjetsko prvenstvo 2005.]] (utakmica za broncu)
* Druga brončana medalja na Svjetskim prvenstvima (peta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[5. veljače]] [[2006.]]
|{{flagicon|ŠVI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠPA}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|23:'''31'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2006.|Europsko prvenstvo 2006.]] (finale)
* Prva zlatna medalja na Europskim prvenstvima (šesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2007.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Köln]], [[Njemačka]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|NJE}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''32''':31&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2007.|Svjetsko prvenstvo 2007.]] (polufinale)
* 
&lt;/div&gt;
|-
|[[26. siječnja]] [[2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]], [[Norveška]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''24''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] (polufinale)
* Prvi [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz od Hrvatske]] na Europskim prvenstvima
&lt;/div&gt;
|-
|[[27. siječnja]] [[2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]], [[Norveška]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|NJE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|26:'''36'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] (utakmica za broncu)
* Prva brončana medalja na Europskim prvenstvima (sedma ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[22. kolovoza]] [[2008.]]
|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Olimpijskih igara 2008.]]
* Druga [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda nad Hrvatskom]] na istom turniru
&lt;/div&gt;
|-
|[[24. kolovoza]] [[2008.]]
|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ISL}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''28''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Olimpijskih igara 2008.]]
* Prva zlatna medalja na Olimpijskim igrama (osma ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2009.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''24''':19}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2009.|Svjetsko prvenstvo 2009.]] (finale)
* Treća zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (deveta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[31. siječnja]] [[2010.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Beč]], [[Austrija]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':21}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2010.|Europsko prvenstvo 2010.]] (finale)
* Francuska prva zemlja koja je istovremeno svjetski, europski i olimpijski prvak
&lt;/div&gt;
|-
|[[30. siječnja]] [[2011.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Malmö]], [[Švedska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''37''':35&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2011.|Svjetsko prvenstvo 2011.]] (finale)
* Četvrta zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (jedanaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[24. siječnja]] [[2012.]]
|{{flagicon|SRB}} [[Novi Sad]], [[Srbija]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|22:'''29'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2012.|Europsko prvenstvo 2012.]] (drugi krug)
* Najveći [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[8. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠPA}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|22:'''23'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Četvrtfinale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Šesta pobjeda nad Španjolskom na Olimpijadi
&lt;/div&gt;
|-
|[[10. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':22}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Druga [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda nad Hrvatskom]] u polufinalu Olimpijade
&lt;/div&gt;
|-
|[[12. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠVE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|21:'''22'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Druga zlatna medalja na Olimpijskim igrama (dvanaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[23. siječnja]] [[2013.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Zaragoza]], [[Španjolska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|23:'''30'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2013.|Svjetsko prvenstvo 2013.]] (četvtfinale)
* Izjednačen najveći [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[26. siječnja]] [[2014.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Herning]], [[Danska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|32:'''41'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2014.|Europsko prvenstvo 2014.]] (finale)
* Treća zlatna medalja na Europskim prvenstvima (trinaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2015.]]
|{{flagicon|KAT}} [[Lusail]], [[Katar]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|KAT}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|22:'''25'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2015.|Svjetsko prvenstvo 2015.]] (finale)
* Francuska ponovo istovremeno svjetski, europski i olimpijski prvak
&lt;/div&gt;
|-
|[[23. siječnja]] [[2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Kraków]], [[Poljska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''32''':24}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2016.|Europsko prvenstvo 2016.]] (drugi krug)
* Najveća [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[21. kolovoza]] [[2016.]]
|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''28''':26}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|Olimpijskih igara 2016.]]
* Prva srebrna medalja na Olimpijskim igrama (petnaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[29. siječnja]] [[2017.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|NOR}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''33''':26}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukometno SP 2017.|Svjetskog prvenstva 2017.]]
* Šesta zlatna medalja na svjetskim prvenstvima
&lt;/div&gt;
|}

== Trenutni sastav ==
Izbornik: {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]

{{Nat fs g start|fs=95}}
{{Nat fs g player|no=5|pos=SV|name=[[Nedim Remili]]|age={{Birth date and age|1995|7|18|df=y}}|height=1.95 m|apps=84|goals=253|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=7|pos=LV|name=[[Romain Lagarde]]|age={{Birth date and age|1997|3|5|df=y}}|height=1.94 m|apps=51|goals=66|club=[[Pays d'Aix Université Club]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=9|pos=DV|name=[[Melvyn Richardson]]|age={{Birth date and age|1997|1|31|df=y}}|height=1.90 m|apps=33|goals=72|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=10|pos=DV|name=[[Dika Mem]]|age={{Birth date and age|1997|8|31|df=y}}|height=1.94 m|apps=67|goals=181|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=11|pos=P|name=[[Nicolas Tournat]]|age={{Birth date and age|1994|4|5|df=y}}|height=2.00 m|apps=47|goals=66|club=[[Vive Kielce|Łomża Vive Kielce]]|clubnat=POL}}
{{Nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[Vincent Gérard]]|age={{Birth date and age|1986|12|16|df=y}}|height=1.89 m|apps=112|goals=16|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=13|pos=LV|name=[[Nikola Karabatić]]|age={{Birth date and age|1984|4|11|df=y}}|height=1.96 m|apps=313|goals=1210|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=14|pos=SV|name=[[Kentin Mahé]]|age={{Birth date and age|1991|5|22|df=y}}|height=1.86 m|apps=124|goals=408|club=[[Veszprém KC|Telekom Veszprém]]|clubnat=HUN}}
{{Nat fs g player|no=16|pos=G|name=[[Yann Genty]]|age={{Birth date and age|1981|12|26|df=y}}|height=1.85 m|apps=16|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=17|pos=LV|name=[[Timothey N'Guessan]]|age={{Birth date and age|1992|9|18|df=y}}|height=1.96 m|apps=87|goals=175|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=19|pos=DK|name=[[Luc Abalo]]|age={{Birth date and age|1984|9|6|df=y}}|height=1.82 m|apps=278|goals=836|club=Bez kluba|clubnat=}}
{{Nat fs g player|no=21|pos=LK|name=[[Michaël Guigou]]|age={{Birth date and age|1982|1|28|df=y}}|height=1.80 m|apps=298|goals=1001|club=[[USAM Nîmes Gard]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=22|pos=P|name=[[Luka Karabatić]]|age={{Birth date and age|1988|4|19|df=y}}|height=2.02 m|apps=112|goals=131|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=23|pos=P|name=[[Ludovic Fabregas]]|age={{Birth date and age|1996|7|1|df=y}}|height=1.98 m|apps=87|goals=177|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=25|pos=LK|name=[[Hugo Descat]]|age={{Birth date and age|1992|8|16|df=y}}|height=1.82 m|apps=17|goals=66|club=[[Montpellier Handball]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=28|pos=DK|name=[[Valentin Porte]]|age={{Birth date and age|1990|9|7|df=y}}|height=1.90 m|apps=140|goals=342|club=[[Montpellier Handball]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g end}}

== Poznati igrači i treneri ==
[[Datoteka:Claude Onesta - Handball-Teamchef France (5).jpg|thumb|220px|right|[[Claude Onesta]], trenutni francuski izbornik. Rođen je [[1957.]], a prije reprezentacije trenirao je rukometni klub Toulouse. Nakon što je [[2001.]] slavni [[Daniel Costantini]] odstupio sa izborničke pozicije, Onesta je preuzeo reprezentaciju i od nje, u 9 godina rada, uspio stvoriti najbolju i najuspješniju rukometnu reprezentaciju u povijesti, uspjevši, prvi put, biti istovremeno i svjetski i europski i olimpijski prvak.]]
* '''1950-e:''' [[Maurice Chastanier]] (53), [[Marcel Gaudion]] (prvi reprezentativni kapetan)
* '''1960-e:''' [[Jean-Pierre Etcheverry]] (89), [[Jean Férignac]] (101), [[René Richard (handball)|René Richard]] (83), [[Jean-Louis Silvestro]] (52)
* '''1970-e:''' [[Jospeh Alaimo]] (52), [[Guy Channen]] (80), [[Claude Galland]] (75), [[Jean-Louis Legrand]] (77), [[Gilles Meyer]] (79), [[Alain Nicaise]] (90), [[Gérard Roussel (handballeur)|Gérard Roussel]] (74), [[André Sellenet]] (100), [[Bernard Sellenet]] (104), [[Francis Varinot]] (121)
* '''1980-e:''' [[Patrick Boullé]] (117), [[Éric Cailleaux]] (114), [[Michel Cicut]] (82), [[Eddie Couriol]] (75), [[Philippe Debureau]] (177), [[Gilles Derot]] (167), [[Dominique Deschamps]] (141), [[Michel Destombes]] (141), [[Bernard Gaffet]] (111), [[Philippe Gardent]] (283), [[Jean-Michel Geoffroy]] (150), [[Daniel Hager]] (158), [[Philippe Médard]] (183), [[Frédéric Perez]] (130), [[Thierry Perreux]] (244), [[Alain Portes]] (212), [[Jean-Michel Serinet]] (150), [[Jean-Luc Thiébaut]] (144), [[Denis Tristant]] (141)
* '''1990-e:''' [[Grégory Anquetil]] (169), [[Patrick Cazal]] (171), [[Stéphane Cordinier]] (72), [[Yohann Delattre]] (74), [[Christian Gaudin]] (242), [[Philippe Gardent]] (283), [[Guéric Kervadec]] (180), [[Denis Lathoud]] (164), [[Pascal Mahé]] (297), [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]] (202), [[Gaël Monthurel]] (253), [[Laurent Munier]] (149), [[Éric Quintin]] (216), [[Jackson Richardson]] (417), [[Philippe Schaaf]] (140), [[Stéphane Stoecklin]] (238), [[Frédéric Volle]] (241), [[Marc Wiltberger]] (148)
* '''2000-e:''' [[Nikola Karabatić]], [[Thierry Omeyer]], [[Bertrand Gille]] (268), [[Guillaume Gille]] (308), [[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Daniel Narcisse]], [[Jérôme Fernandez]], [[Didier Dinart]] (378), [[Joël Abati]] (204), [[Grégory Anquetil]] (169), [[Olivier Girault]] (235)
* '''2010-e:''' [[Guillaume Joli]], [[Cédric Sorhaindo]], [[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Samuel Honrubia]], [[Arnaud Bingo]], [[Valentin Porte]], [[Kentin Mahé]], [[Mathieu Grébille]], [[Alix Nyokas]]
* '''Treneri:''' [[Daniel Costantini]], [[Claude Onesta]]

==Uspjeh na natjecanjima==

=== [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;31&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Njemačka|Nazi}} [[Rukometno SP 1938.|1938.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''Bez kvalifikacija''}}
|-   
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1954.|1954.]]||Prvi krug||6.||3||0||1||2||26||61||1||1||0||0||23||11
|-   
|{{flagicon|Istočna Njemačka}} [[Rukometno SP 1958.|1958.]]||Prvi krug||9.||3||1||0||2||66||57||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''Bez kvalifikacija (prijavnica)''}}     
|-   
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 1961.|1961.]]||Drugi krug||8.||6||1||0||5||70||75||4||3||1||0||55||37
|-   
|{{flagicon|Čehoslovačka}} [[Rukometno SP 1964.|1964.]]||Prvi krug||13.||3||0||0||3||41||64||2||1||0||1||29||24  
|-   
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1967.|1967.]]||Prvi krug||10.||3||1||0||2||34||41||4||1||2||1||63||67   
|-   
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|FRA|1958}} [[Rukometno SP 1970.|1970.]]||Prvi krug||12.||6||1||0||5||80||105||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|-   
|{{flagicon|Istočna Njemačka}} [[Rukometno SP 1974.|1974.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||3||2||0||1||56||46
|-   
|{{flagicon|Danska}} [[Rukometno SP 1978.|1978.]]||Prvi krug||16.||3||0||0||3||54||97||5||1||0||4||83||102 
|-   
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 1982.|1982.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||11||6||0||5||243||199
|-   
|{{flagicon|Švicarska}} [[Rukometno SP 1986.|1986.]]||9||2||1||6||208||225
|-   
|{{flagicon|Čehoslovačka}} [[Rukometno SP 1990.|1990.]]||Drugi krug||9.||7||3||1||3||161||158||9||6||0||3||198||163   
|- style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1993.|1993.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''7'''||'''5'''||'''0'''||'''2'''||'''155'''||'''151'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirali se temeljem plasmana'' 
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Island}} [[Rukometno SP 1995.|1995.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''218'''||'''185'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani temeljem plasmana''   
|- style=&quot;background:#c96;&quot;  
|{{flagicon|Japan}} [[Rukometno SP 1997.|1997.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''223'''||'''206'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao branitelji naslova''   
|-   
|{{flagicon|Egipat}} [[Rukometno SP 1999.|1999.]]||Četvrtfinale||6.||9||6||0||3||242||211||6||6||0||0||153||116   
|- bgcolor=gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Francuska}} [[Rukometno SP 2001.|2001.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''9'''||'''0'''||'''0'''||'''233'''||'''172'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Portugal}} [[Rukometno SP 2003.|2003.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''257'''||'''194'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}} 
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Tunis}} [[Rukometno SP 2005.|2005.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''10'''||'''7'''||'''1'''||'''2'''||'''300'''||'''263'''||2||2||0||0||55||44
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 2007.|2007.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''10'''||'''6'''||'''0'''||'''4'''||'''300'''||'''243'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao europski prvaci''
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno SP 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''10'''||'''9'''||'''0'''||'''1'''||'''296'''||'''211'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plasmana (EP)''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 2011.|2011.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''10'''||'''9'''||'''1'''||'''0'''||'''327'''||'''245'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- 
|{{flagicon|Španjolska}}  [[Rukometno SP 2013.|2013.]]||Četvrtfinale||6.||7||5||0||2||207||182||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Katar}} [[Rukometno SP 2015.|2015.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''8'''||'''1'''||'''0'''||'''259'''||'''215'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao europski prvaci''
|- bgcolor=gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Rukometno SP 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''9'''||'''0'''||'''0'''||'''282'''||'''218'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|DAN}}{{flagicon|NJE}} [[Rukometno SP 2019.|2019.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''10'''||'''7'''||'''1'''||'''2'''||'''278'''||'''251'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- 
|{{flagicon|EGI}} [[Rukometno SP 2021.|2021.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''Kvalificirani''}}||colspan=&quot;6&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}}
|- 
|{{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[Rukometno SP 2023.|2023.]]
|-   
|'''Ukupno'''||24/28||'''6 naslova'''||161||108||6||47||4109||3605||56||31||4||21||1166||1034     
|}

=== [[EHF Euro]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[EHF Euro]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;19&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Portugal}} [[Rukometno EP 1994.|1994.]]||Prvi krug||6.||6||2||1||3||148||148||8||7||1||2||236||199
|- 
|{{flagicon|Španjolska}} [[Rukometno EP 1996.|1996.]]||Prvi krug||7.||6||4||0||2||154||141||6||3||0||3||139||132   
|- 
|{{flagicon|Italija}} [[Rukometno EP 1998.|1998.]]||Prvi krug||7.||6||2||1||3||140||153||6||5||1||0||158||124   
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno EP 2000.|2000.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''7'''||'''4'''||'''1'''||'''2'''||'''173'''||'''154'''||2||2||0||0||41||33   
|- 
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno EP 2002.|2002.]]||Drugi krug||6.||6||3||2||1||152||136||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani temeljem plasmana''
|- 
|{{flagicon|Slovenija}} [[Rukometno EP 2004.|2004.]]||Drugi krug||6.||7||3||1||3||189||182||2||2||0||0||53||36
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Švicarska}} [[Rukometno EP 2006.|2006.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''243'''||'''192'''||2||2||0||0||63||37 
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Norveška}} [[Rukometno EP 2008.|2008.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''8'''||'''6'''||'''0'''||'''2'''||'''231'''||'''207'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Austrija}} [[Rukometno EP 2010.|2010.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''6'''||'''2'''||'''0'''||'''225'''||'''196'''||8||6||0||2||251||192
|- 
|{{flagicon|Srbija}} [[Rukometno EP 2012.|2012.]]||Drugi krug||11.||6||2||1||3||156||163||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Danska}} [[Rukometno EP 2014.|2014.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''259'''||'''227'''||6||6||0||0||177||134
|- 
|{{flagicon|Poljska}} [[Rukometno EP 2016.|2016.]]||Drugi krug||5.||7||5||0||2||210||182||6||6||0||0||201||145
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno EP 2018.|2018.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''244'''||'''212'''||6||5||0||1||191||169
|- 
|{{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[Rukometno EP 2020.|2020.]]||Prvi krug||14.||3||1||0||2||82||79|| 6 || 5 || 0 || 1 || 204 || 147
|- 
|{{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[Rukometno EP 2022.|2022.]]|| colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}} || colspan=&quot;6&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}}
|- 
|{{flagicon|NJE}} [[Rukometno EP 2024.|2024.]]
|-   
|'''Ukupno'''||14/16||'''3 naslova'''||114||61||9||26||2606||2272||56||45||2||9||1639||1291
|}

=== [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;16&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;5&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}|||5||3||0||2||75||62
|- 
|{{flagicon|Kanada}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976.]]||4||2||0||2||68||98
|-   
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980.]]||5||1||0||4||89||110
|- 
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984.]]||7||3||1||3||140||141
|- 
|{{flagicon|Južna Koreja}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988.]]||8||3||1||4||175||204
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Španjolska}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''7'''||'''5'''||'''0'''||'''2'''||'''157'''||'''143'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''7'''||'''4'''||'''0'''||'''3'''||'''190'''||'''165'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci''
|- 
|{{flagicon|Australija}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]||Četvrtfinale||6.||8||4||1||3||192||182||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- 
|{{flagicon|Grčka}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]||Četvrtfinale||5.||8||7||0||1||221||176||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Kina}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''1'''||'''0'''||'''228'''||'''185'''||3||3||0||0||90||72 
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|VB}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''229'''||'''175'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci'' 
|- bgcolor=silver
|{{flagicon|Brazil}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''8'''||'''6'''||'''0'''||'''2'''||'''241'''||'''209'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci''
|- 
|{{flagicon|Japan}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''TBD''}}||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''TBD''}}
|-   
|'''Ukupno'''||7/14||'''2 naslova'''||54||40||2||12||1458||1235||32||15||2||15||637||687    
|}

== Sastavi ==

{{Sastav Francuska 2001 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2008 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2009 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2010 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2011 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2012 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2012 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2013 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2014 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2015 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2016 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2016 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2017 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2020 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2024 EP rukomet}}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Handball in France}}
* [http://www.ff-handball.org/ Francuski rukometni savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060831231410/http://www.ff-handball.org/ |date=2006-08-31 }}

{{Europske rukometne reprezentacije}}
{{Svjetski prvaci u rukometu}}
{{Europski prvaci u rukometu}}
{{Olimpijski prvaci u rukometu}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Rukometne reprezentacije|Francuska]]
[[Kategorija:Rukomet u Francuskoj| ]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]</text>
      <sha1>f0p5wyjf0e9fiva7fc9m2edlmo3u6s8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600896</id>
      <parentid>42600893</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:54:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126538" sha1="69lpywg1u3qkzfw9y7b5bv7ucw5se6s" xml:space="preserve">{{Rukometna reprezentacija
| ime                = {{flagicon|FRA}} Francuska
| grb                = Equipe_de_France_de_handball_masculin_logo_2017.svg
| Img_size           = 200px
| nadimak            = Bronzés, Barjots, Costauds, Euros,&lt;br /&gt;Experts, Les Bleus, Indestructibles 
| savez              = {{nowrap|[[Fédération Française de Handball]]}}
| izbornik           = {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| kapetan            = [[Ludovic Fabregas]]
| najviše nastupa    = [[Jackson Richardson]] (417)
| najbolji strijelac = [[Jérôme Fernandez]] (1,456)

| pattern_la1        =_France21h
| pattern_b1         =_France21h
| pattern_ra1        =_France21h
| pattern_sh1        =_France21h
| leftarm1           = 
| body1              = 
| rightarm1          = 
| shorts1            = white
| socks1             = white
| pattern_la2        =_France21a
| pattern_b2         =_France21a
| pattern_ra2        =_France21a
| pattern_sh2        =_France21a
| leftarm2           = 
| body2              = 
| rightarm2          = 
| shorts2            = FFFFFF
| socks2             = FFFFFF

| prva utakmica   ={{flagicon|FRA|1830}} Francuska 7:28 [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačka]] {{flagicon|Njemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Pariz]], [[Francuska]]; [[30. ožujka]] [[1952.]])&lt;/small&gt;
| najveća pobjeda = {{flagicon|Francuska}} Francuska 58:4 [[Albanska rukometna reprezentacija|Albanija]] {{flagicon|Albanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Pescara]], [[Italija]]; [[29. lipnja]] [[2009.]])&lt;/small&gt;
| najveći poraz   =

| Nastupi na SP           = 21
| Prvi put na SP          = 1954.
| Najbolji rezultat na SP = '''Prvaci'''&lt;br&gt;([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]])

| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europska prvenstva u rukometu|Europsko prvenstvo u rukometu]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 17
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = '''Prvaci''' ([[Europsko prvenstvo u rukometu - Švicarska 2006.|2006.]], [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]], [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]], [[EHF Euro 2024.|2024.]])

| Nastupi na OI           = 8
| Prvi put na OI          = 1992.
| Najbolji rezultat na OI = '''Zlato''' ([[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]], [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]], [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020.]])

| medalje = 
{{MedalSport | [[Rukomet]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|FRA}} }}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{medalje bronca |  [[OI 1992.|Barcelona 1992.]]|}}
{{Medalje zlato |  [[OI 2008.|Peking 2008.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[OI 2012.|London 2012.]] | }}
{{Medalje srebro |  [[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[OI 2020.|Tokyo 2020.]] | }}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje srebro |  [[Rukometno SP 1993.|Švedska 1993.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 1995.|Island 1995.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 1997.|Japan 1997.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2001.|Francuska 2001.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2003.|Portugal 2003.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2009.|Hrvatska 2009.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2011.|Švedska 2011.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2015.|Katar 2015.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2017.|Francuska 2017.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2019.|Danska i Njemačka 2019.]] | }}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno EP 2006.|Švicarska 2006.]] | }} 
{{Medalje bronca|  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|Norveška 2008.]] | }} 
{{Medalje zlato |  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|Austrija 2010.]] | }} 
{{Medalje zlato |  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|Danska 2014.]] | }} 
{{Medalje bronca|  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|Hrvatska 2018.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[EHF Euro 2024.|Njemačka 2024.]] | }}  
}}
'''Rukometna reprezentacija Francuske''' predstavlja [[Francuska|Republiku Francusku]] na međunarodnim [[rukomet]]nim natjecanjima, a pod ingerencijom je [[Fédération Française de Handball|Francuskog rukometnog saveza]]. Mada je savez osnovan [[1950-ih]] godina, razvoj i uspon francuskog rukometa započinje nakon osvajanja brončane medalje u [[Barcelona|Barceloni]] [[1992.]] pod vodstvom [[Daniel Costantini|Daniela Costantinija]]. Costantinijeva era donijet će reprezentaciji nekoliko medalja, a kulminirat će dvama svjetskim zlatima - [[Island]] [[1995.]] i [[Francuska]] [[2001.]] Nakon osvajanja potonjeg, Costantini odlazi iz reprezentacije, a nasljeđuje ga [[Claude Onesta]] koji će, nakon nekoliko bronci i europskog zlata [[2006.]], osvojiti zlato na Olimpijadi u [[Peking]]u [[2008.]] i tako započeti četverogodišnji period u kojem će biti stvorena najbolja rukometna generacija u povijesti. U tom razdoblju, Francuska osvaja dva svjetska prvenstva ([[2009.]] i [[2011.]]), pridruživši se Švedskoj i Rumunjskoj kao zemlja koja je uspješno obranila titulu svjetskog prvaka, a ujedno je postala, uz iste dvije zemlje, najuspješnija zemlja u povijesti svjetskih prvenstava s 4 zlata. Godine [[2010.]], Onesta osvaja i europsko prvenstvo, čime je Francuska postala prva zemlja u povijesti rukometa koja je istovremeno bila i olimpijski ([[2008.]]) i svjetski ([[2009.]]) i europski ([[2010.]]) prvak. Već je samim tim činom, Onestina momčad ušla u povijest, ali tu nije bio kraj priči. Osvajanjem zlata u Švedskoj [[2011.]] uspjeli su nanizati čak četiri zlata na međunarodnim natjecanjima za redom. Niz je prekinut u [[Srbija|Srbiji]] [[2012.]] kad nisu obranili titulu prvaka Europe, ali u na Olimpijadi [[2012.]] u [[London]]u učinili ono što im je definitnivno donijelo status najbolje generacije u povijesti rukometa. Osvajanjem zlata, pridružila se Francuska tako Hrvatskoj, Sovjetskom Savezu, Rusiji i Jugoslaviji kao zemlja s dva olimpijska zlata, ali se istovremeno izdigla iznad svih jer je postigla povijesni uspjeh - obranila je olimpijsko zlato. To nije uspjelo nijednoj reprezentaciji prije Francuske, mada je bilo mogućnosti, te je ova momčad, osvojivši 5 od 6 velikih natjecanja od ljeta [[2008.]] do ljeta [[2012.]] i obranivši olimpijsko zlato, ispisala rukometnu povijest kao najbolja generacija ikada.

==Razvoj rukometa u Francuskoj i skromni počeci (1952. - 1992.)==
[[File:Handball France.svg|thumb|left|200px|Grb Francuskog rukometnog saveza]]
Unatoč kasnijim uspjesima, počeci igranja [[rukomet]]a u Francuskoj bili su vrlo polagani. Krajem [[1930e|1930-ih]] godina, postojalo je nekoliko pokušaja da se rukometna igra usustavi i podredi jasnom pravilniku te da se stavi pod ingerenciju jedinstvenog saveza. Ipak, trebalo je čekati do [[1941.]] godine, kada je u [[Višijevska Francuska|Višijevskoj Francuskoj]] utemeljen prvi Rukometni savez Francuske ([[francuski|fra.]] ''Fédération Française de Handball''). Djelovanje ratnog FFHB-a bilo je, dakako, ograničeno, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] isti je ukinut jer su poratne vlasti smatrale kako nema zakonskog legitimiteta. Tako je rukomet u Francuskoj ponovo ostao bez krovne organizacije, a trebalo je čekati čak sedam godina, sve do [[11. srpnja]] [[1952.]] godine, da dođe do ponovnog osnivanja [[Rukometni savez Francuske|Rukometnog saveza Francuske]].

Rukomet se, iznenađujuće, razvijao jako brzo i broj izdanih licenci za članove je s 25,000 tokom [[1965.]] godine do [[1982.]] godine skočio na 160,000. Ipak, ova dinamika, iako je dovela do popularizacije sporta, imala je negativan učinak na kvalitetu tako da se francuska reprezentacija desetljećima borila da bude kompetitivna na međunarodnim natjecanjima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Histoire de la FFHB |url=http://www.ff-handball.org/ffhb/presentation/histoire/histoire-de-la-ffhb.html |access-date=2016-08-20 |archivedate=2013-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130509142728/http://www.ff-handball.org/ffhb/presentation/histoire/histoire-de-la-ffhb.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Bez ikakvih velikih uspjeha sve do kraja 80-ih godina, Francuska je [[1985.]] godine ispala u C kategoriju reprezentacija što je natjrealo savez da reagira. Te je godine reprezentaciju preuzeo [[Daniel Costantini]], koji je imao za zadatak potpuno transformirati način rada u reprezentaciji i vratiti Francusku među svjetsku elitu. Costantini je objasnio kako će mu trebati i vremena i novca (rukomet je u to doba dobivao jako malo financijskih sredstava) da izgradi uspješan kolektiv sastavljen igrača koji imaju potencijal biti svjetske klase. Kada je objavljeno da će [[Barcelona]] biti domaćin [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]] godine, Francuzi su se nadali izboriti nastup na tom turniru tako da je Costantini, uz odobrenje saveza, započeo s provođenjem rigoroznih reformi. Posljedica tih promjena bila je vidljiva već na [[Rukometno SP 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990.]] godine u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], kada je Francuska ponovo vraćena u elitnu skupinu. Predvođena mladim [[Jackson Richardson|Jacksonom Richardsonom]], činilo se kako je Francuska konačno dobila momčad s kojom bi mogla napraviti značajan rezultat na globalnoj sceni. Iako je u prvoj grupi porazila samo [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]], koji nije bio svjetska reprezentacija, Francuska je pružila dobar otpor etabliranim reprezentacijama [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]] i [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] i uspjela izboriti drugi krug natjecanja. Tamo su izgubili protiv [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]], koja će ići do trećeg mjesta, remizirali s [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačkom]] i pobijedili [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]] te su u utakmici za 9. mjesto porazili [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] i tako ostvarili svoj najbolji plasman dotad, ali i direktan plasman na Olimpijske igre, čime je Costantinijev inicijalni plan ostvaren.&lt;ref name=&quot;SportVox&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sportvox.fr/article.php3?id_article=15769 |title=L'épopée des Barjots|source=sportvox.fr|date=8 août 2007}}&lt;/ref&gt;

== ''Les Bronzés'' (1992.) ==
'''''Les Bronzés''''' ([[francuski]]: ''brončani'') bio je nadimak Francuske rukometne reprezentacije u periodu od [[1992.]] godine do [[1995.]] godine. Ova generacija reprezentacije značajna je po tome što je bila prva koja je Francuskoj donijela medalje sa velikih natjecanja. Te medalje bile su:
* [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[OI 1992.|Olimpijskim igrama 1992.]] u [[Barcelona|Barceloni]]
* [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[Rukometno SP 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u [[Švedska|Švedskoj]]

Tadašnji brončani i srebrni sastav reprezentacije sačinjavali su: [[Philippe Médard]], [[Pascal Mahé]], [[Philippe Debureau]], [[Denis Lathoud]], [[Denis Tristant]], [[Gaël Monthurel]], [[Éric Quintin]], [[Jean-Luc Thiébaut]], [[Philippe Gardent]], [[Thierry Perreux]], [[Laurent Munier]], [[Frédéric Perez]], [[Jackson Richardson]], [[Stéphane Stoecklin]], [[Frédéric Volle]] i [[Alain Portes]].

== ''Les Barjots'' (1993. - 2001.) ==
{{main|Les Barjots}}
'''''Les Barjots''''' ([[francuski]]: ''Luđaci'' - u pozitivnoj konotaciji) bio je nadimak reprezentacije u periodu od [[1995.]] do [[2001.]] kada su reprezentaciju predvodili [[Denis Lathoud]], [[Jackson Richardson]] i [[Frédéric Volle]], te kada je došlo do smjene generacija. U ovom je periodu Francuska osvojila čak dva svjetska zlata i jednu broncu, i imala zapažen nastup na Olimpijskim igrama. U ovom su periodu Francuzi osvojili:
* [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[Rukometno SP 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u [[Švedska|Švedskoj]]
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 1995.|Svjetskom prvenstvu 1995.]] na [[Island]]u
* '''4. mjesto''' na [[OI 1996.|Olimpijskim igrama 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]]
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 1997.|Svjetskom prvenstvu 1997.]] u [[Japan]]u
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2001.|Svjetskom prvenstvu 2001.]] u [[Francuska|Francuskoj]]

Prvo mjesto na [[Rukometno SP 1995.|Svjetskom rukometnom prvensvtu]] [[1995.]] na [[Island]]u bio je rezultat višegodišnjeg rada s reprezentacijom i prva titula svjetskog prvaka za ovu reprezentaciju. U finalu su poprilično uvjerljivo (5 razlike na poluvremenu, 4 na kraju utakmice) porazili jaku [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatsku rukometnu reprezentaciju]] sa rezultatom 23:19.

Nadimak ''Les Barjots'' dobili su zbog općeg stila igre i atmosfere u momčadi zbog koje su loše odigrali utakmice na početku turnira protiv slabijih momčadi (čak 2 poraza u prvome krugu na SP 1995.), a kasnije se sve više dizali u formi i pobjeđivali iznimno jake reprezentacije (Njemačka, Španjolska i Hrvatska). Igrači su također imali običaj slaviti uspjehe i medalje na prvenstvima posebnim frizurama, što nije bila praksa u to doba.

Tadašnji izbornik, stručnjak [[Daniel Costantini]] (koji danas radi kao novinar specijaliziran za analize rukometnih momčadi i utakmica), nije se zaustavio samo na zlatu s Islanda, bronci iz [[Japan]]a, te dobrom 4. mjestu iz [[Atlanta|Atlante]] (gdje su u polufinalu poraženi od Hrvatske, a za broncu od Španjolske), već je i [[2001.]] godine donio još jedan uspjeh svojoj momčadi. Te je godine organizirano [[Rukometno SP 2001.|svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Francuska je kao domaćin bila i automatski favorit, a imala je i snažnu momčad u kojoj su još uvijek igrale rukometne legende ([[Jackson Richardson]]), ali su se pojavili i novi igrači koji će kasnije sačinjavati legendarnu francuski generaciju ([[Thierry Omeyer]], [[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille|braća]] [[Bertrand Gille|Gille]]). Francuska je ovo prvenstvo završila na prvom mjestu porazivši Švedsku 34:31 nakon produžetaka, time završivši turnir bez ijedne izgubljene ili remizirane utakmice. Tada mladi vratar [[Thierry Omeyer]] proglašen je za vratara turnira, a [[Bertrand Gille]] za pivota turnira.

''Barjot'' period završio je upravo osvajanjem tog drugog svjetskog zlata, a nakon njega je uslijedio novi, ''Costauds'' period, koju je Francuskoj donio još velikih uspjeha.

== ''Costauds'' (2001. - 2008.) ==
Nakon uspjeha na SP u Francuskoj, većina igrača iz ''Barjots'' generacije povukla se iz nacionalne vrste, a s njima i proslavljeni trener [[Daniel Costantini]]. Došlo je vrijeme za obnovu reprezentacije. Na mjesto izbornika došao je [[Claude Onesta]] koji je u igračkom kadru imao mlade i snažne (''Costauds'' - [[francuski]]: ''snažan''), ali iznimno talentirane igrače, među kojima su bili najbolji svjetski vratar [[Thierry Omeyer]] i jedan od najboljih igrača na svijetu, [[Nikola Karabatić]]. Francuska je i u ovih 7 godina ostvarila značajne uspjehe na međunarodnim natjecanjima: 
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 2003.|Svjetskom prvenstvu 2003.]] u [[Portugal]]u
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 2005.|Svjetskom prvenstvu 2005.]] u [[Tunis]]u
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2006.|Europskom prvenstvu 2006.]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]
* [[Datoteka:Bronze medal europe.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno EP 2008.|Europskom prvenstvu 2008.]] u [[Norveška|Norveškoj]]

Na sljedeća dva svjetska prvenstva ([[Rukometno SP 2003.|Portugal 2003.]] i [[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]]) Onestina momčad starta sa dvije bronce, gubivši u polufinalima od [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]] (2003.) i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatske]] (2005.), a pobjedivši [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolsku]] (2003.) i [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunis]] (2005.) u borbi za broncu. Nakon završetka SP 2005., legendarni kapetan momčadi, [[Jackson Richardson]], povukao se iz nacionalne vrste.

Sljedeća godina donijela je prvi veliki uspjeh i prvu veliku nagradu za Onestin trud. Na [[Rukometno EP 2006.|Europskom prvenstvu 2006.]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], Francuska je, nakon samo jednog poraza prije finalnog kruga (od Španjolske), sa velikih 6 razlike pobijedila Hrvatsku u polufinalu i otišla u finale gdje ih je čekala Španjolska, jedina momčad koja ih je porazila do finala. Francuzi su u finalu, predvođeni s 11 golova [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]], uvjerljivo pobijedili Španjolsku sa 8 razlike (31:23) i tako osvojili svoje prvo europsko zlato. Na ovom su se turniru pojavjavili još neki mladi talenti, među kojima je najbolje desno krilo današnjice, [[Luc Abalo]].

Trud reprezentacije trebao je biti nagrađen i na predstojećem [[Rukometno SP 2007.|svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je Onestina momčad proglašena za favorite turnira. No, nakon što su uspješno došli do polufinala, Francuzi su upali u njemačku zamku domaćeg terena i u teškoj utakmici, nakon produžetaka, izgubili 32:31. Demoralizirani i razočarani Francuzi nisu imali snage za još jednu broncu, te su poraženi od [[Danska rukometna reprezentacija|Danaca]] 34:27. No, Francuzi su posebno ljuti na ovaj poraz zbog suđenja, koje je očito bilo na strani domaćina Nijemaca i koje je uzrokovalo da se pogodak [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]] 30 sekunda prije kraja utakmice poništi, što je onemogućilo Francuzima povratak u utakmicu.

Sljedeća godina donosi [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo]] u [[Norveška|Norveškoj]] koje Francuzi startaju jako dobro. U prvom krugu nisu imali nijedan poraz, dok su u drugom završili na prvom mjestu sa samo jednim porazom (od [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarske]]). U polufinalu ih je dočekala Hrvatska koja ih je, predvođena [[Petar Metličić|Metličićem]], porazila 24:23 i poslala u borbu za broncu. Tamo ih je čekala Njemačka, koja je također s jedan razlike (26:25), poražena od Danaca. Francuska se u utakmici za broncu osvetila Nijemcima za poraz na prošlogodišnjem SP-u i porazila ih sa više nego uvjerljivih 10 razlike (36:26) i tako osvojila novu medalju na europskim prvenstvima.

Sljedeći cilj bile su kvalifikacije na [[OI 2008.|Olimpijski turnir]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Kako nisu imali direktan plasman, u [[Pariz]]u su morali igrati protiv [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]], [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunisa]] i [[Norveška rukometna reprezentacija|Norveške]]. Skupina u kojoj su prolazile samo prve dvije momčadi činila se dosta teškom jer su svi protivnici bili jake rukometne momčadi, no Francuzi su još jednom pokazali svoju klasu i, pobijedivši sve tri momčadi, otišli u Peking sa stopostotnim učinkom.

== ''Experts'' (2008. - 2014.) ==
=== Olimpijske igre 2008. ===
[[Datoteka:Handball podium08.jpg|thumb|350px|center|Francuska rukometna reprzentacija na postolju nakon dodijele zlatnih medalja na Olimpijskim igrama u Pekingu. Ovo je bilo prvo francusko zlato na Olimpijskim igrama.]]
* [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u
[[Datoteka:2008 Summer Olympics handball - France victory.jpg|thumb|right|220px|Francuska rukometna reprezentacija slavi pobjedu nad Hrvatskom (25:23) u polufinalu Olimpijskih igara]]
[[Datoteka:2008 Summer Olympics handball - France victory2.jpg|thumb|right|220px|Francuska rukometna reprzentacija slavi osvajanje olimpijskog zlata nakon pobjede nad Islandom u finalu (28:23)]]
Nakon što su u dodatnim kvalifikacijama zajedno sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]] izborili sudjelovanje na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]], Francuzi su, predvođeni kapetanom [[Olivier Girault|Olivierom Giraultom]], imenovani za glavne favorite turnira. Nakon početnog ždrijeba, ždrijebani su u skupinu A sa svjetskim prvacima iz [[2005.]], Španjolskom, aktualnim olimpijskim prvacima, [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskom]], svjetskim vice-prvacima, [[Poljska rukometna reprezentacija|Poljskom]], [[Brazilska rukometna reprezentacija|Brazilom]] i domaćinima [[Kineska rukometna reprezentacija|Kinom]]. Francuska je status favorita opravdala već u prvom krugu, pobijedivši sve momčadi osim Poljske, s kojom je odigrala 30:30. Francuska je tako završila na prvom mjestu u skupini i izborila prolaz u četvrt-finale. Tijekom prvog kruga ozlijedio se [[Jérôme Fernandez]], kojeg je do kraja turnira zamijenio [[Cédric Burdet]].

Francuska je i na prošlim Olimpijskim igrama izborila četvrt finale, ali tu su zaustavljeni. Ove godine ih u četvrt finalu dočekuje oslabljena [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusija]], koju Francuzi, predvođeni s [[Daniel Narcisse|Narcisseovih]] 9 pogodaka, pobjeđuju 27:24.

U polufinalu Francuska ponovo dočekuje Hrvatska. Iako su Francuzi odnijeli pobjedu u prvom krugu, ova utakmica nije bila nimalo slična. Jedna od ključnih razlika bio je povratak ozlijeđenog [[Ivano Balić|Ivana Balića]]. Utakmica je bila iznimno teška, no Francuszi su, predvođeni izvrsnim [[Thierry Omeyer|Thierryjem Omeyerom]] i njegovih 17 obrana, te odličnom igrom Cédrica Burdeta u prvom, i Daniela Narcissea u drugom poluvremenu, pobijedili sa 25:23 i tako izborili svoje prvo olimpijsko finale.

U finalu ih je dočekao [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]], iznenađenje turnira. Islanđani su u finale došli preko Poljske (32:30) i Španjolske (36:30), ali u finalu ipak nisu imali status favorita. Francuzi su svoj status uvjerljivo opravdali i već je prije samoga kraja bilo izvjesno da će Francuzi pobijediti. Konačni rezultat bio je 28:23 za Francuze, koji su bili predvođeni s 8 pogodaka [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]].

Francuzi su tako 2008. godine prvi put u povijesti postali olimipijski prvaci i tako s još jednim zlatom okrunili svoju najbolju generaciju. Francuska je i statistički bila najbolja reprezentacija. [[Thierry Omeyer]] proglašen je za najboljeg vratara, [[Bertrand Gille]] za najboljeg pivota, a [[Daniel Narcisse]] za najboljeg lijevog vanjskog turnira. Najbolji francuski strijelac a turniru bio je [[Nikola Karabatić]] sa 37 pogodaka (ukupno 6.), dok su ga sa 35 pogodaka pratili [[Daniel Narcisse]] i [[Bertrand Gille]], koju su na ukupnom poretku dijelili osmo mjesto.

==== Olimpijska momčad iz 2008. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vrarati||[[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači|| [[Cédric Burdet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Christophe Kempé]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Olivier Girault]], [[Michaël Guigou]], [[Joël Abati]], [[Cédric Paty]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2009. ===
[[Datoteka:Francuska rukometna reprezentacija 22. siječanj 09.JPG|thumb|350px|center|Francuska rukometna reprzentacija tijekom Svjetskog prvenstva 2009. godine u Hrvatskoj. Francuska je pobjedom u finalu nad domaćinom Hrvatskom osvojila svoje treće svjetsko zlato.]]
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2009.|Svjetskom prvenstvu 2009.]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
[[Datoteka:Francehandball2.JPG|thumb|220px|Francuska rukometna reprezentacija izlazi tijekom polufinalne utakmice protiv Danske u Spaladium Arenu. Francuzi će ovu utakmicu rutinski pobijediti sa 27:22]]
[[Datoteka:Handball WC2009 Final.jpg|thumb|220px|Finalna utakmica između Francuske i Hrvatske u zagrebačkoj Areni. Fotografija je napravljena u 59. minuti kada su Francuzi imali 22:19. Do kraja, ta će se prednost povećati na 24:19]]
Nakon iznimnog uspjeha na Olimpijskim igrama uslijedile su kvalifikacije za [[Kvalifikacije za Europsko rukometno prvenstvo 2010.|kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2010.]] i pripreme za [[Rukometno SP 2009.|svjetsko prvenstvo]] [[2009.]] godine. Francuska se također suočila i sa još jednom promjenom postave jer su se dugogodišnji kapetan [[Olivier Girault]], te desni vanjski [[Joël Abati]] i [[Cédric Burdet]] otišli u mirovinu. Kao nove nade pojavili su se Chambéyjev [[Bertrand Roine]], izvrsni pivot [[Cédric Sorhaindo]] i lijevi vanjski [[Sébastien Ostertag]], a u reprezentaciju se vraćaju [[Sébastien Bosquet]] i [[Fabrice Guilbert]].

Francuska je kvalifikacije startala loše, pobijedivši slabašni [[Luksemburg]] 30:21, ali izgubivši od [[Češka|Češke]] 32:29. Ovaj je rezultat podigao malo prašine pred svjetsko prvenstvo jer se smatralo da Francuzi neće moći zadržati formu s Olimpijskih igara. Nakon prve dvije kvalifikacijske utakmice, Francuska je odigrala pripremni turnir u Bercyju gdje je ponovo demonstrirala dobru igru, ali i odlučivala o konačnim putnicima za Hrvatsku. Među novijim igračima koji su ušli u konkurenciju bili su [[Grégoire Detrez]], [[Guillaume Joli]], [[Franck Junillon]] i [[Sébastien Bosquet]]. Nakon odigranog turnira, izbornik Onesta je u Bercyju obznanio popis igrača koji idu na svjetsko prvenstvo u [[Hrvatska|Hrvastku]], gdje je Francuska imala direktan plasman zahvaljujući europskoj bronci od prošle godine. 
[[Datoteka:Thierry Omeyer.jpg|thumb|left|220px|[[Thierry Omeyer]], francuski vratar. Omeyer se smatra najboljim rukometnim vratarom današnjice, a tu je titulu dobivao i na Olimpijskim igrama i na svjetskim, te na europskim prenstvima. Godine [[2009.]] [[IHF]] ga je proglasio najboljim rukometašem godine, a već [[2010.]] izabran je za najboljeg rukometnog vratara svih vremena s čak 93% glasova, čime je samo potvrđena Omeyerova kvaliteta i status najboljeg svjetskog vratara. ]]
Svjetsko prvenstvo održalo se od [[16. siječnja]] do [[1. veljače]] [[2009.]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Francuska je u prvom krugu ždrijebana u skupinu A zajedno sa [[Slovačka rukometna reprezentacija|Slovačkom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]], [[Rumunjska rukometna reprezentacija|Rumunjskom]], [[Argentinska rukometna reprezentacija|Argentinom]] i [[Australska rukometna reprezentacija|Australijom]]. Skupina A odigrala se u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|dvorani Gradski vrt]], a Francuska je skupinu završila na prvom mjestu sa stopostotnim učinkom. Igrama u prvom krugu posebno su se istakli [[Nikola Karabatić]] i desno krilo [[Michaël Guigou]].

Ždrijeb drugog kruga vodi Francuze u [[zagreb]]ačku [[Arena Zagreb|Arenu]] gdje ih čekaju domaćin [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]], [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]] i [[Južnokorejska rukometna reprezentacija|Južna Koreja]]. Nakon dvaju uvjerljivih pobjeda protiv Švedske i Južne Koreje i osiguravanja polufinala, Francuzi u &quot;finale prije finala&quot; s Hrvatskom šalju rezervnu postavu i odmaraju većinu igrača. Hrvatska, koja je objektivno imala bolji sastav, pobijedila je s 22:19 i, predvođena s 8 pogodaka [[Igor Vori|Igora Vorija]], osigurala prvo mjesto, još jedan stopostoni učinak i polufinalni ogled s [[Poljska|Poljskom]].

Francuzi su skupinu završili na drugom mjestu s jedim porazom, no i to je bilo dovoljno za polufinale. Utakmica se odigrala u [[split]]skoj [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]], a francuski protivnik bila je [[Danska rukometna reprezentacija|Danska]]. Unatoč činjenici da je Danska bila aktualni europski prvak, Francuzi su bez većih problema i sa poprilično uvjerljivih 27:22 porazili Dance i tako izborili finale gdje ih je ponovo čekala Hrvatska. Najbolji strijelac polufinala bio je [[Luc Abalo]], koji je u istoj utakmici zaradio i crveni karton zbog nenamjernog gađanja danskog vratara u glavu prilikom izvođenja sedmerca.

Hrvatska je u svom polufinalu jednako uvjerljivo porazila Poljsku s 29:23 i tako izborila nastup u finalu. Iako je Hrvatska, zbog domaćeg terena i pune zagrebačke Arene, bila blagi favorit, Francuzi su istrčali s najboljom postavom i nisu pokazivali da nemaju status favorita. Hrvatska je na poluvremenu imala prednost od 12:11, no u drugom su poluvremenu Francuzi pokazali silu i nakon nezivjesnih 15-ak minuta preuzeli vodstvo. Francuska 6-0 obrana bila je toliko dobro postavljena da hrvatski igrači nisu neko vrijeme uspjeli uputiti kvalitetan udarac prema golu, a i kad bi uspjeli, to bi bez većih problema uglavnom obranio vratar Omeyer. Francuzi su svoje vodstvo povećavali preko kontri koje su uglavnom realizirala brza krila [[Luc Abalo]] i [[Michaël Guigou]]. Konačni rezultat bio je 24:19 za Francusku i tako je Francuska po treći put postala svjetski prvak. Najbolji strijelac utakmice bio je [[Michaël Guigou]] koji je realizirao svih 7 sedmeraca koje je izvodio, te uz to dodao još 3 gola iz igre.

Po završetku turnira Francuzi su dobili fair-play nagradu zbog najmanje prekršaja, kartona i isključenja. Najbolje desno krilo postao je [[Michaël Guigou]], najbolji srednji vanjski [[Nikola Karabatić]], a najbolji vratar (koji je također uvršten u dream-team) postao je [[Thierry Omeyer]]. Najbolji strijelac Francuske na turniru bio je Guigou sa 52 pogotka, a na ukupnom je poretku zauzeo 6. mjesto, koje je djelio sa srpskim reprezentativcem [[Momir Ilić|Momirom Ilićem]]. Francuska je tako osvojila drugo uzastopno zlato na velikim natjecanjima.

==== Momčad svjetskih prvaka iz 2009. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari||[[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Franck Junillon]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Christophe Kempé]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Sébastien Ostertag]], [[Guillaume Joli]], [[Joël Abati]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Europsko prvenstvo 2010. ===
[[Datoteka:France is jubilant (04) - 2010 European Men's Handball Championship.jpg|thumb|350px|center|Francuski rukometaši slave osvajanje Europskog prvensta 2010. godine. Ovo je bilo drugo europsko zlato, ali su osvajanjem istog postali prva reprezentacija u povijesti rukometa koja je istovremeno bila i svjetski i europski i olimpijski prvak.]]
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2010.|Europskom prvenstvu 2010.]] u [[Austrija|Austriji]]
[[Datoteka:CRO - FRA (03) - 2010 European Men's Handball Championship.jpg|thumb|220px|Pivot [[Cédric Sorhaindo]] prolazi kraj [[Manuel Štrlek|Manuela Štrleka]] tijekom finalne utakmice prvenstva. Francuska je ovu utakmicu pobijedila 25:21]]
Nakon osvajanja trećeg svjetskog zlata uslijedio je nastavak kvalifikacija. Nakon poraza od Češke, Francuzi su suvereno odradili ostatak kvalifikacija, izgubivši samo od Latvije u posljednjoj utakmici, u kojoj su igrali s rezevrnom momčadi, te tako izborili odlazak na Europsko prvenstvo kao prvi u skupini. Nakon ždrijeba u [[Beč]]u, Francuska je ždrijebana u skupinu D zajedo sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] i [[Češka rukometna reprezentacija|Češkom]]. U grupi koja se igrala u [[Wiener Neustadt]]u, Francuzi nisu odigrali impresivno. Iako u najboljem sastavu, imali su dosta problema sa svojim protivnicima u skupini. U prvoj utakmici protiv Mađara izvukli su 29:29 i to tako što su se posljednjih 5 minuta vraćali sa 4 gola razlike. U sljedećoj utakmici protiv Češke Francuzi dominantno započinju utakmicu, no pred kraj gube svoje dominantnu vodstvo i pobjeđuju sa minimalnih 21:20. Ovakva igra, u kojoj su prokockali vodstvo od nekoliko golova razlike, dogodila se i protiv Španjolske gdje im je bod donio sedmerac [[Guillaume Joli|Guillaumea Jolija]] nekoliko sekunda prije kraja. Utakmica je završila 24:24. Francuska je skupinu završila na drugom mjestu sa 4 boda, od kojih je 3 prenijela u drugi krug zahvaljujući Češkoj pobjedi nad Mađarskom. 
[[Datoteka:Nikola Karabatić (Montpellier HB) - Handball player of France (5).jpg|thumb|220px|left|[[Nikola Karabatić]], srednji vanjski Francuske reprezentacije. Karabatić je proglašen za najboljeg srednjeg vanjskog turnira, te se danas smatra najboljim igračem na toj poziciji u svijetu. Na ovom je prvenstvu bio i najbolji francuski strijelac, te treći sveukupno na cijelome prvenstvu]]
U drugom krugu sele se u [[Innsbruck]] gdje ih čekaju jake reprezentacije [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]], [[Slovenska rukometna reprezentacija|Slovenije]] i [[Poljska rukometna reprezentacija|Poljske]]. Iako na samom početku turnira glavni favorit, Francuska je zbog slabije igre polako gubila status uvjerljivog favorita turnira, te se čak, prvi put, govorilo o njihovom odlasku u finale s upitnikom. Prva utakmica, protiv Njemačke, donijela je isti stil igre kao u prvom krugu. Uvjerljivo vodstvo na samom početku koje su pred sam kraj umalo izgubili. Francuzi su se, predvođeni s Jolijevih 7 pogodaka, ipak spasili i pobijedili s 24:22. Utakmica protiv Slovenije donijela je malo bolju igru, iako je ponovo izostajala ona stara forma. Poluvrijeme je završilo s neriješenim rezultatom, no u drugom su poluvremenu Francuzi pokazali svoju klasu i utakmicu završili s uvjerljivih 28:37. Posljednja utakmica, protiv Poljske, bila je ujedno i borba za prvo mjesto. U ovoj su utakmici Francuzi prvi put uvjerljivo demonstrirali silu i od samog početka najavili pobjednika. Utakmica je završila Francuskom pobjedom od 29:24 i time su Francuzi osvojili prvo mjesto u skupini. 
{{Dvostruka slika|right|Luc Abalo (BM Ciudad Real) - Handball player of France (5).jpg|180|Michaël Guigou (Montpellier HB) - Handball player of France (3).jpg|180|Desno krilo [[Luc Abalo]]. Abalo je bio jedan od najboljih igrača Francuske na ovom prvenstvu, te je i proglašen za najbolje desno krilo turnira. Abaloa se smatra najboljim desnim krilom na svijetu. Posebno je efikasan u brzim kontrama, jer zbog svoje brzine može efikasno odigrati i napadačke i obrambene uloge, te u svojim slavnim pogotcima iz zraka, zbog čega je i dobio nadimak &quot;leteći&quot;|[[Michaël Guigou]], lijevo krilo francuske reprezentacije. Guigou je bio dugogodišnji francuski izvođač sedmeraca, no na ovom prvenstvu ga je znao mijenjati [[Guillaume Joli]]. Također vrlo efikasan u kontra napadima, no iako igra na lijevom krilu, smatraju ga univerzalistom jer je svojom igrom dokazao da može igrati na skoro svim pozicijama.}}
Polufinale donijelo im je snažni Island i reprizu olimpijskog finala iz Pekinga. Iako se Island pokazao kao iznimno snažan, Francuzi su uhvatili pravu formu i bez većih problema, već na samom početku, pobjegli na +5 razlike i to su vodstvo, uz male promjene, zadržali do samoga kraja. Predvođeni s 9 pogodaka izvrsnog [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]], Francuzi su suvereno porazili Islanđane s 36:28 i tako izborili još jedno finale i šansu za drugo europsko zlato.

Finale je bilo još jedna repriza. Dvoboj dvaju najboljih rukometnih reprezentacija, Francuske i Hrvatske. Hrvatska je u finale došla preko Poljske, koju su pobijedili s 24:21. Hrvatska je, prema mnogima, imala puno veću šansu jer je tijekom turnira pokazala puno bolju igru nego Francuska i veći kontinuitet rezultata, pobijedivši sve utakmice osim one s Islandom, koju su remizirali. Obje momčadi startale su u najboljim sastavima, a tijek igre bio je jednak kao i u finalu svjetskog prvenstva prošle godine. U prvom poluvremenu neznatna dominacija Hrvatske i čvrsta i usporena francuska igra. Hrvatska je pred sam kraj poluvremena imala 2 razlike, no dva brza gola Nikole Karabatića vratila su Francuze u igru i tako je poluvrijeme završilo neriješeno. U drugom poluvremenu također jednaka priča. Francuzi u prvom dijelu nastavljaju sa čvrstom igrom, da bi izvrsno postavljenom obranom, obranama vratara Omeyera i brzim kontrama Abaloa i Guigoua vrlo brzo došli u vodstvo. Konačni rezultat bio je 25:21 za Francuze i tako su Francuzi u vitrinu dodali svoje drugo europsko zlato. Ovo je također bila druga uzastopna pobjeda Francuza nad Hrvatskom u finalu jednof velikog natjecanja.

Osvajanjem ovog zlata, Francuzi su postali prva rukometna reprezentacija u povijesti sporta koja je istovremeno bila i svjetski, i europski i olimpijski prvak. Najbolji srednji vanjski postao je [[Nikola Karabatić]], koji je ujedno bio i najbolji francuski i treći sveukupni strijelac prvenstva sa 40 pogotaka, a najbolje desno krilo postao je &quot;leteći&quot; [[Luc Abalo]].

==== Momčad europskih prvaka iz 2010. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Franck Junillon]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Grégoire Detrez]], [[Cédric Sorhaindo]], [[Bertrand Gille]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Sébastien Ostertag]], [[Guillaume Joli]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2011. ===
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2011.|Svjetskom prvenstvu 2011.]] u [[Švedska|Švedskoj]]

Kao branitelji naslova, Francuzi su imali direktan plasman na svjetsko prvenstvo u [[Švedska|Švedskoj]]. Prije odlaska na prvenstvo, Onestina je momčad odigrala tradicionalni turnir u [[pariz|pariškom]] [[Bercy]]ju gdje su ove godine gostovali [[Južnokorejska rukometna reprezentacija|Južna Koreja]], [[Argentinska rukometna reprezentacija|Argentina]] i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]. Ždrijeb je za prvog protivnika dodijelio neugodnu Argentinu. U drugoj utakmici dana (Hrvatska je ranije porazila Koreju 27:24), domaćini su bez većih poteškoća svladali ''Gauchose'' 30:27 i izborili finalni ogled s Hrvatskom, svojim tradicionalnim protivnikom. Ranije, Južna Koreja je osvojila treće mjesto pobjedom protiv 32:25, a onda je u 16:30 odigrano finale. Iako je utakmica tekla u prijateljskom tonu, obje momčadi su pokazale dobru igru, s tim da je Onesta nešto više mijenjao u igri. Momčad je u tim trenutcima bila bez [[Daniel Narcisse|Daniela Narcissea]] i [[Guillaume Gille|Guillaumea Gillea]], ali se momčadi (nakon ozljede) vratio [[Bertrand Gille]]. Usprkos nedostatku dvojice važnih igrača i hrvatskom vodstvu do posljednjih minuta, Francuska je preko kontre [[Luc Abalo|Luca Abaloa]] i dobre igre [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]] preokrenula u posljednjih nekoliko minuta i odnijela pobjedu rezultatom 28:27. Unatoč francuskoj pobjedi, bio je to jedan od najneizvjesnijih dvoboja ovih dvaju momčadi u posljednjih nekoliko godina. 
[[Datoteka:Bertrand Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg|thumb|left|200px|Najbolji pivot turnira [[Bertrand Gille]] vratio se u reprezentaciju nakon ozljede. Iako se Sorhaindo pokazao kao solidna zamjena, Gille je izvrsnom igrom i u obrani i u napadu još jednom dokazao da je jedan od najboljih pivota na svijetu i ključna karika reprezentacije.]] [[Datoteka:Jérôme Fernandez (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|thumb|left|200px|Kapetan [[Jérôme Fernandez]] pokazao se kao jedna od ključnih karika i produžena ruka izbornika Oneste na terenu. Uspješno je koordinirao igru, a kada bi situacija bila tijesna, Fernandez je svojim ulaskom i besprijekornim izvođenjem sedmeraca donio prevagu na francusku stranu.]]
Ždrijeb svjetskog prvenstva, koje je otpočelo [[13. siječnja]] [[2011.]], smjestio je branitelje naslova u skupinu A, zajedno s jakim reprezentacijama [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] i [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]], uvijek neugodnim [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunižanima]] i [[Egipatska rukometna reprezentacija|Egipćanima]] i ''outsiderom'' [[Bahreinska rukometna reprezentacija|Bahreinom]]. Utakmice su se igrale u [[Kristianstad]]u i [[Lund]]u. Prve tri utakmice bile su više zagrijavanje za daljnji tijek natjecanja, tako da je Francuska bez većih problema porazila Tunis (32:19), Egipat (28:19) i Bahrein (41:17). Uslijedile su utakmice protiv dvaju jakih europskih momčadi. Unatoč najavama o mogućem iznenađenju, njemačka momčad [[Heiner Brandt|Heinera Brandta]] nije imala prevelike šanse protiv Onestinih igrača. Predvođena [[William Accambray|Williamom Accambrayjem]], Francuska je vodstvo 13:10 s poluvremena do kraja povisila na 30:23 i tako riješila pitanje prolaska, zajedno sa Španjolskom. Utakmica protiv Španjolske, koja je odlučivala o pobjedniku skupine, počela je dobro i završila s francuskih +5 na poluvremenu. Do kraja je ta prednost rasla, ali se u posljednjih deset minuta Onestina momčad opustila. Unatoč svim očekivanja, španjolska je momčad uspjela u 10 minuta nadoknaditi -6 kojih je imala i doći do izjednačenja 28:28 pred posljednji napad. Iako je Onestina momčad pokušala postići pogodak, [[Arpad Šterbik|Šterbik]] je sretno obranio udarac Luca Abaloa, tako da je utakmica završila bez pobjednika. Francuska je s 9 bodova, od kojih je 3 prenijela u drugi krug, zasjela na prvo mjesto, ispred Španjolske i Njemačke.

Drugi krug u [[Jönköping]]u donosi [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarsku]], [[Norveška rukometna reprezentacija|Norvešku]] i [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]]. Iako su Mađari uvijek bili neugodan protivnik, posebice Francuzima, uvjerljivih +5 na poluvremeno do kraja se pretvorilo u 37:24 i tako samo potvrdilo uvjerljivu francusku pobjedu. Sedam pogodaka postigao je Karabatić i tako bio najbolji strijelac. Protiv Norveške su se također očekivala 2 boda, iako je utakmica bila znatno žilavija. Francuska je na poluvremenu imala +3 da bi, predvođena s po 5 Gilleorvih, Abaloovih i Accambrayjevih pogodaka, do kraja po povisila na +5 i pobijedila s 31:26. Island je bio najteži protivnik i porazom bi Francuska dovela u pitanje prolaz u polufinale. Ipak, aktualni prvaci nisu imali prevelikih problema s momčadi koja je u drugom krugu pokazivala znatno slabiju igru. Vodstvo od 16:13 na poluvremenu popelo se do 34:28 do kraja i tako je Francuska izborila nova 2 boda, prvo mjesto i još jednu važnu pobjedu protiv Islanda.
[[Datoteka:Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (3).jpg|thumb|350px|Legendarni [[Didier Dinart]] ponovo je briljirao u obrani tijekom prvenstva. Pokazao se kao ključ francuske obrane zbog čega je i nagrađen titulom najboljeg obrambenog igrača turnira.]]
Polufinale u [[Malmö]]u donijelo im je domaćina [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedsku]]. Iako nije briljirala igrom, skadinavska je momčad ostvarivala odlične rezultate, a imala je i iznimnu podršku publike u najvećoj dvorani ovogodišnjeg prvenstva. Francuzi su, kao i uvijek, ušli u utakmicu kao blagi favoriti, što su i iskoristili na poluvremenu i poveli s 15:12. U nastavku se ritam utakmice nije mijenjao - Francuzi vode i povećavaju vodstvo, a Šveđani love rezultat. Na samom kraju je Francuska imala +5 i tada je bilo jasno kako su branitelji naslova ponovo u finalu. Ritam utakmice je usporio, a do kraja su Šveđani uspjeli tek smanjiti na +3 i tako završiti utakmicu s 29:26. Za najboljeg igrača proglašen je pivot Bertrand Gille koji je, zajedno s [[Michaël Guigou|Guigouom]], postigao 8 pogodaka.

Finale, ponovo u [[Malmö]]u, donosi [[Danska rukometna reprezentacija|Dansku]], momčad koja je po mnogima pokazala najveći napredak na ovom prvenstvu i koja je imala stopostotni učinak do finalne utakmice. Dok je danski izbornik [[Ulrik Wilbek|Wilbek]] najavljivao najbolje finale ikad, izbornik Onesta je u svom stilu rekao ''&quot;dovedite mi te Dance&quot;''. Francuska je opet imala blagi favoritski status, ali razlika između nje i njezinog protivnika nikada nije bila manja. U igračkom se smislu, u prvom poluvremenu, to nije vidjelo. Danski stroj je blokiran, a Francuska je igrala bez ijedne pogreške u igri i suvereno odigrala poluvrijeme, završivši ga s 15:12. [[Thierry Omeyer]] obranio je nekoliko ključnih lopti, a Karabatić se pokazao kao najbolji individualac. Ipak, u drugom poluvremenu dolazi do obrata. Danci nastavljaju u svom ritmu, dok Francuzi postepeno padaju u igri i počinju raditi sve više pogrešaka. Danci koriste to i smanjuju rezultat. Francuzima je poluvrijeme otežao i danski vratar [[Niklas Landin|Landin]], dok je Omeyer imao jedno od najlošijih poluvremena na turniru. Danci su pred sam kraj čak i poveli, da bi u zadnjem napadu to iznimno zanimljivog finala, Danci morali hvatati rezultat. S igračem manje, Francuzi su postavili čvrstu obranu, ali [[Bo Spellerberg]] uspijeva postići pogodak preko obrane i dovesti utakmicu do produžetaka. Počinjući s rezultatom 31:31, Francuzi su, s igračem manje, dobro otvorili produžetke. Iako je uglavim padao gol za golom, Francuzima se vratila sigurnost u igri i njihova slavna hladnokrvnost ponovo je prijetila Dancima. Nakon 33:33, Francuzi s dva pogotka Karabatića i Guigoua bježe na +2 i taj su rezultat zadržali do kraja. [[Lars Christiansen]] uspijeva smanjiti na 35:34, ali dva pogotka kapetana [[Jérôme Fernandez|Fernandeza]], najsigurnijeg igrača uz Karabatića, i nekoliko ključnih obrana Thierryja Omeyera (koji se ponovo razbranio) doveli su Francusku do zlata. [[Mikkel Hansen]] uspijeva smanjiti na 36:35, a u posljednjem napadu, Guigou nekoliko sekunda prije kraja utakmice uspijeva postići pogodak za 37:35 i tako je konačno riješeno pitanje pobjednika. Francuska je obranila još jedan naslov svjetskog prvaka i tako ostvarila svoje četvrto zlato za redom. Izboren je direktan nastup na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama]] u [[London]]u i na SP-u [[2013.]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Onestina momčad još je jednom pokazala briljantnost svoje igra i uspjela je ostvariti još jedan veliki podvig i tako ispisati povijest kao jedina momčad kojoj je to pošlo za rukom.

Najbolji strijelac momčadi bio je Nikola Karabatić s 51 pogotkom (ukupno na 7. mjestu), a proglašen je i za najboljeg igrača prvenstva. Najbolji vratar još jednom postao je [[Thierry Omeyer]], najbolji pivot [[Bertrand Gille]], a legendarni [[Didier Dinart]] proglašen je najboljim obrambenim igračem turnira.

==== Momčad svjetskih prvaka iz 2011. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Kadar
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Daouda Karaboué]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Franck Junillon]], [[Nikola Karabatić]], [[Bertrand Roine]] 
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Arnaud Bingo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Europsko prvenstvo 2012. ===
{{Multiple_image
|align=right
|width= 300
|direction=vertical
|image1=Daniel Narcisse (THW Kiel) - Handball player of France (2).jpg
|alt1=
|caption1=
|image2=Guillaume Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg
|alt2=
|caption2=[[Daniel Narcisse]] (gore) i [[Guillaume Gille]] (dolje) vratili su se, nakon problema s ozljeda, u sastav Francuske reprezentacije, ali još uvijek nisi bili na razini na kakvoj su inače igrali, što je također doprinijelo slabom rezultatu na prvenstvu.
|image3=
|alt3=
|caption3=
|image4=
|alt4=
|caption4=
|image5=
|alt5=
|caption5=
|image6=
|alt6=
|caption6=
|image7=
|alt7=
|caption7=
|image8=
|alt8=
|caption8=
|image9=
|alt9=
|caption9=
|image10=
|alt10=
|caption10=
}}
Iako su već tijekom proljeća i ljeta odigrali dva prijateljska turnira (u ožujku protiv [[Srbija|Srbije]] i u lipnju protiv [[Argentina|Argentine]]), prvi pretpripremni turnir Francuska nije statrala najbolje. U [[Francuska|Francuskoj]] su bili domaćini [[Slovačka|Slovačkoj]] u dvije utakmice tijekom studenog [[2011.]] Iako se, uz mala zakašnjenja, momčad okupila, u prvoj utakmici nije igralo nekoliko standardnih prvotimaca (među kojima su bili Guigou i Karabatić), što je bio jedan od glavnih uzroka poraza Francuske 28:30. Bio je to prvi poraz Onestine momčadi nakon dugo vremena i pokazao je određene slabosti momčadi u ovom pripremnom ciklusu. Ipak, dva dana kasnije, momčad je u istom sastavu pregazila tu istu Slovačku rezultatom 37:18 i još jednom pokazala svoju dominaciju. Nakon ovog turnira, gosti su bili neugodni [[Norveška rukometna reprezentacija|Norvežani]], koje su Francuzi ipak svladali u dvije utakmice. U tom je razdoblju objavljen i povratak [[William Accambray|Williama Accambrayja]] i [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]], koji nisu igrali zbog ozljeda. Francuska je tako, samo 4 dana prije svoje prve utakmice na [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|Europskom prvenstvu]] u [[Srbija|Srbiji]], završila svoje pripreme relativno uspješno, ali je bilo upitno koliko su kratkotrajne primjene mogle uhodati momčad, kojoj se dogodilo to da je nekoliko ključnih igrača zbog ozljeda bilo izvan forme (Guigou, Accambray, [[Nikola Karabatić|Karabatić]], [[Daniel Narcisse|Narcisse]]).

Ždrijeb je Francusku smjetsio u grupu C, već ranije nazvanu skupinom smrti, zajedno sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] i [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusijom]]. Prvu utakmicu, [[16. siječnja]] [[2012.]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], igrali su upravo protiv Španjolske, momčadi koja im je na posljednja dva prvenstva zadavala najviše problema (dva remija u dvije utakmice), a pokazala je značajna poboljšanja u igri. Iako su igrali u najjačem sastavu, Francuzi su imali jasne probleme u igri. Na poluvremenu su gubili s dva gola razlike (13:15), što nije bilo toliko alarmantno kao činjenica da u drugom poluvremenu ne uspijevaju poboljšati igru. Španjolska je odigrala sigurno i uvjerljivo i u obrani i u napadu te na kraju odnijela dva boda s rezultatom 26:29. Kako su Rusija i Mađarska odigrale neriješeno, situacija nije bila toliko alarmantna, a kako je Francuska uvijek pokazivala tendenciju slabijeg starta na turnirima, nije bilo mjesta prevelikim uzbunama. Drugu utakmicu, protiv Rusije, odrađuju suvereno i bez velikih poteškoća. Pet golova prednosti s poluvremena oscilirano je na utakmici između +3 i +8 (inače, utakmicu su otvorili sa serijom 5:0), da bi na kraju završilo uvjerljivom pobjedom 24:28 u korist branitelja naslova. Francuska je tako upisala svoje prve pobjede, a remi Mađarske i Španjolske dodatno je išao na ruku braniteljima naslova. Očekivani poraz Rusije od Španjolske osigurao im je prolaz u drugi krug, tako da je utakmica protiv Mađarske bila za prijenos bodova u drugi krug. Dok je Španjolska sigurno nosila 3, a Mađarska imala barem 1, Francuska bi pobjednom prenijela 2 boda i bila u solidnoj situaciji u drugom krugu. Utakmica je, uz neke manje poteškoće, počela očekivano dobro za Francuze te im donijela prednost od 14:12 na poluvremenu. Ipak, što će pokazati i kasnije na turniru, drugo poluvrijeme su odigrali znatno lošije, posebice napadački, što je bila i zasluga mađarskog vratara [[Nándor Fazekas|Fazekasa]]. To je omogućilo Mađarima da preuzmu vodstvo i odnesu iznenađujuću i neočekivanu pobjedu 23:26. Branitelji naslova su, dakle, uspijeli proći u drugi krug, ali bez ijednog boda, što ih je stavilo u izrazito tešku poziciju za prolaz, a svemu tome doprinosila je i jako slaba igra Onestine momčadi koja, iako u istom sastavu (čak i ojačana povratcima [[Daniel Narcisse|Narcissea]] i [[Guillaume Gille|Guillaumea Gillea]]), nije uspijevala pronaći pravu formu. Prije drugog kruga, svoj odlazak s prvenstva najavio je oporavljeni Guigou, koji je zbog nedostatka kondicije i slabog zdravlja, odlučio napustiti Srbiju kako ne bi riskirao pogoršanje i kako bi se bolje pripremio za [[London]]. Onesta je kao zamjenu zovnuo [[Samuel Honrubia|Samuela Honrubiju]].

U drugom krugu su ih čekale [[Slovenska rukometna reprezentacija|Slovenija]], [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]] i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]. Francuska nije smjela prosuti nijedan bod i ovisila je, prvi put nakon dugo godina, o ishodu drugih utakmica. Iako je neugodna Slovenija na poluvremenu imala prednost od 14:15, Onesina momčad pokazala je znatno bolju igru u drugom poluvremenu, što je, uz nekoliko ključnih obrana [[Thierry Omeyer|Therryja Omeyera]], dovelo do pobjede od 28:26. Na kraju utakmice, kapetan [[Jérôme Fernandez|Fernandez]] plakao je slaveći sa svojim igračima. Kasnije je objavljeno kako je razlog tomu bilo pogoršanje zdravstvenog stanja njegove majke, koja se borila s [[karcinom]]om (kao i njegov otac, 3 godine ranije). Isto tako, otac Nikole Karabatića (koji je tijekom cijelog turnira bio u izrazito lošoj formi), umro je nekoliko mjeseci ranije od posljedica karcinoma. Ipak, ova pobjeda te pobjede Islanda (nad Mađarskom) i Španjolske (nad Hrvatskom), dale su Francuskoj odličnu osnovu za mogući prolazak u polufinale. Ipak, sljedeći pritotivnik bila je Hrvatska, tradicionalno najveći rival Francuske reprezentacija te momčad koja do poraza od Španjolske (24:22) nije imala nijedan izgubljen bod. Nakon dugo vremena, Hrvatska je ušla kao favorit u utakmicu, s obzirom na igru i okolnosti vezane uz stanje francuske momčadi. Hrvatska je startala dobro, ali su Francuzi uvjerljivo zaključili poluvrijeme i, predvođeni Omeyerovim obranama i dobrom igrom u napadu (posebice [[Xavier Barachet|Baracheta]] i dva pivotmena, [[Bertrand Gille|Bertranda Gillea]] i oporavljenog [[Cédric Sorhaindo|Cédrica Sorhaindoa]], koji je pozvan naknadno kako bi popunio slobodno mjesto nastalo Guigouovim odlaskom) imali prednost 12:11. Oko desetak minuta se igralo gol za golom tako da je Francuska uspijevala držati vodstvo, ali početak slabe realizacije i nekoliko nepotrebnih pogrešaka (tehničke greške i isključenja) omogućio je Hrvatskoj da izjednači i prezume vodstvo. Hrvatska je igrala sigurnije i kapitalizirala na svim francuskim greškama, što je omogućilo povećanje vodstva na +4, a to je bilo nedostižno za Francusku u posljednjih 8 minuta. Na kraju se vodstvo povećalo na +7 (22:29), čime su sve nade Francuske za prolazak ugašene. Posljednja utakmica, protiv Islanda, mogla im je donijeti igranje za 5. mjesto, ali je remi (29:29) onemogućio i taj ishod. Francuska je tako završila grupu II na posljednjem mjestu, sa samo 3 boda (kupno na turniru imali su 2 pobjede, 1 remi i 3 poraza), što ju je stavilo na 11. mjesto na ukupnom ragniranju momčadi.

Bio je to najlošiji rezultat Francuske u posljednjih nekoliko godina i prvi put, nakon dugo vremena, da se polufinale velikih natjecanja igralo bez Francuske. Ipak, momčad je najavila poboljšanje igre do početka [[OI|Olimpijade]] u [[London]]u, koju su i trener i igrači još prije početka Europskog prvenstva označili kao svoj primarni cilj.

=== Olimpijske igre 2012. ===

[[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|350px|thumb|center|Legendarni ''Les Experts'' u [[Pariz]]u nakon povratka iz [[London]]a gdje su ostvarili povijesni uspjeh i postali najbolja momčad u povijesti rukometa.]]

* [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama 2012.]] u [[London]]u

Mada je reprezentacija još davno kao primarni cilj označila obranu zlata u [[London]]u, mediji su bili puni kritika uperenih prema &quot;starim i nemoćnim&quot; igračima nakon debakla u [[Srbija|Srbiji]], koje je bilo prvo natjecanje pod Onestom u kojem Francuska nije bila u polufinalu. Pripreme za Olimpijadu počele su u [[travanj|travnju]] dvama uvjerljivim pobjedama protiv [[Rukometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] da bi se nastavile u [[srpanj|srpnju]], nekoliko dana prije odlaska u [[London]]. Na dosta jakom prijateljskom turniru kojemu je bila domaćin, Francuska je uvjerljivo slavila protiv [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] i [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolske]] u [[Strasbourg]]u sa 31:24 i tako uspješno odradila prvi dio priprema. Tjedan dana kasnije, odigrali su prijateljsku utakmicu protiv [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarske]] u [[Dunkerque]]u gdje su izgubili s minimalnih 22:23, ali to nije poljuljalo nade o obrani zlata. 
[[Datoteka:Thierry Omeyer (THW Kiel) - Handball player of France (4).jpg|thumb|left|300px|Mada već član &quot;stare garde&quot;, [[Thierry Omeyer]] se još jednom pokazao kao ključna i nezamjenjiva karika francuske reprezentacije te je svojim briljatnim partijama doprinio konačnoj pobjedi u [[London]]u. Također, još je jednom proglašen za najboljeg golmana turnira i uvršen u momčad istog.]]
Skupina u [[London]]u nije bila pretjerano teška - autsajder [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]], kontinentalni prvaci Tunis i [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] te snažne skandinavske momčadi [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] i [[Rukometna reprezentacija Islanda|Islanda]]. Onestina momčad prve je tri utakmice odradila bez većih poteškoća. Britaniju su pregazili 44:15, Argentinu 32:20 i Tunis pobijedili s 25:19 nakon što je Omeyer u posljednjih 15 minuta zaključao gol. Osiguravši si prolaz, Onesta je protiv Islanda mogao malo eksperimentirati s vanjskom linijom, što ga je koštalo pobjede u toj utakmici. Mada je Francuska imala napad i igrača više u polju posljednjih 10 sekunda, islandski vratar obranio je [[Daniel Narcisse|Narcisseov]] udarac i utakmica je završila 30:29 u korist Islanda. Islanđani su tako osigurali prvo mjesto u skupini, a Francuska se u zadnjem kolu borila za drugo mjesto sa Švedskom. Furiozno prvo poluvrijeme i prednost od 18:12 omogućili su Francuskoj da odigra lakše drugo poluvrijeme te je utakmica završila s 29:26, kao i dvije godine ranije u [[Rukometno SP 2011.|polufinalu svjetskog prvenstva]]. Francuska je skupinu završila na drugom mjestu, što joj je donijelo Španjolsku, koja je bila trećeplasirana u težoj, grupi B. 
[[Datoteka:William Accambray 01.jpg|thumb|220px|[[William Accambray]] dolazi iz sportske obitelji te je na ovom turniru ostvario svoje prvo olimpijsko zlato. Mada prvi dio turnira nije ni igrao, Onesta ga je kasnije zamijenio za Jolija što mu se višestruko isplatilo - praktički je sam pobijedio Španjolsku i potvrdio je pobjedu protiv Hrvatske.]]
Četvrtfinalna utakmica bila je, nakon dvostrukih produžetaka Islanda i Mađarske nešto ranije istog dana, drugi triler u sklopu zanimljivog četvrtfinalnog dana. Španjolska je odlično otvorila utakmicu, dok je Francuska izgledala potpuno izgubljeno - u prvih desetak minuta imali su jedan postignut i promašen sedmerac te šut ispod 50%, što je Španjolcima omogućilo solidnu +4-5 prednost. Izgledalo je kao da su branitelji zlata iscrpljeni s obzirom da je napad djelovao potpuno bezidejno pored razbranjenog [[Arpad Šterbik|Šterbika]], a jedini golovi dolazili su, povremeno, s crte. Poluvrijeme je završilo sa solidnih 12:9 u korist Španjolske, a vidjelo se kako se Francuska, postepeno diže. Ipak, veliko pitanje je može li se i vratiti. U drugom poluvremenu, Onesta na lijevog vanjskog uvodi [[William Accambray|Williama Accambrayja]], kojemu je to bila prva utakmica na igrama. Naime, Accambray je u London doputovao kao petnaesti igrač te ga je Onesta, nakon prvog kruga, odlučio zamijeniti s [[Guillaume Joli|Jolijem]] što mu se pokazalo kao pogodak. Francuska se počela vraćati, a glavni pokretač bio je upravo Accambray, koji je do posljednje minute postigao čak 6 golova. Francuska je u tijeku poluvremena imala i vodstvo, ali se u posljednju minutu ušlo s rezultatom 26:26 i posljednjim napadom za Francusku. Logično, Onestini igrači vukli su dugi napad do nekih 6-7 sekundi pred kraj kada je [[Nikola Karabatić|Karabatić]] opalio iz velike daljine i pogodio Šterbika, ali se lopta odbila na crtu gdje je čekao Accambray i zabio gol za vodstvo 27:26, tri sekunde prije kraja. Francuska je tako, nakon napete utakmice, osigurala polufinale, a Španjolsku poslala na 7. mjesto.

U polufinalu ih je dočekala [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]], koja se pošteno namučila s Tunisom u četvrtfinalu. Francuski problemi sa Španjolskom i stopostotan učinak Hrvatske u dotadašnjem tijeku turnira stavili su Golužinu momčad u cipele favorita, što nije bilo baš često u ogledu ovih dvaju reprezentacija. Dok se Francuska mučila, Hrvatska je prikazivala najljepšu igru na turniru te je najavila pohod na treće zlato. Ipak, dogodilo se nešto potpuno (ne)očekivano. Od prve minute, Francuska je preuzela nevjerojatnu incijativu i igrala bez ikakve pogreške. [[Thierry Omeyer]] je u prvih desetak minuta imao gotovo 90% obrana, francuskih 6-0 funkcioniralo je perfektno, a Hrvatska je djelovala bezidejno i nemoćno. Prednost Francuza samo je rasla, a tek je ulaskom [[Ivano Balić|Balića]], Hrvatska pokazala nekakvu inicijativu, mada je to bilo dovoljno samo za smanjenje prednosti na 12:10 na poluvremenu. Početkom drugog poluvremena, Hrvatska je ipak dobila priliku za povratak, ali niz tehničkih pogrešaka i obrane Omeyera omogućile su Francuskoj da prednost digne na nedostižnih 18:13. Do kraja utakmice, prednost je varirala, Goluža se koprcao na klupi, a vrijeme je radilo za Onestu. Bilo je jasno kako je Hrvatska slomljena i psihički i fizički, igra i taktika su im razbijeni i bilo je samo pitanje razlike s kojom će Francuska pobijediti. Na kraju je ta razlika bila 25:22 i Francuska je mogla mirno planirati obranu zlata. Bila je to prva utakmica ove dvije momčadi u kojoj je Francuska (Hrvatskoj to nije uspjelo nijednom od [[2005.]]) imala potpunu dominaciju i kontrolu igre, u kojoj je držala Hrvatsku na distanci i nije joj omogućila ne da povede, već niti da izjednači. Od početnik 3:0, Francuska je država vodstvo do kraja utakmica i Hrvatska nije niti izjednačila.

U finalu ih je, ponovo, čekala Švedska, koja se poprilično teško obračunala s Mađarima. Francuska je bila očiti favorit i švedski ulazak u finale gledao se kao povratak Švedske na rukometnu scenu nakon legendarne generacije iz 90-ih. Ipak, Francuzi su dosta nesigurno otvorili utakmicu tako da su Šveđani, sa svojom čvrstom obranom i opreznim golmanom, čak imali +2 pri samom početku. Ipak, Francuska je vrlo brzo reagirala, iskoristila tehničke pogreške i isključenja te do kraja poluvremena navukla 10:12 u svoju korist. Drugo poluvrijeme opet je teklo u znaku Francuske koja je držala prednost (od +1 do +3), ali se ipak nije uspjela ozbiljnije odlijepiti unatoč nekoliko dobrih prilika. Posljednjih pet minuta igre, Šveđani su malo više pritisli te su, nakon što je, minutu i pol prije kraja, isključen Karabatić, nakon sedmerca došli na samo -1 s igračem više. Ipak, [[Luc Abalo|Abalo]], koji je kriv za sedmerac (koji je nastao nakon vrlo sumnjivo dodijeljene lopte Šveđanima nakon što je [[Xavier Barachet|Barachet]] prsjekao loptu), uspio je s 9 metara, kad je Francuska imala igrača manje, zabiti svoj 4. pogodak i dignuti rezultat na +2 i tako rijšiti utakmicu. U posljednjoj minuti, Šveđani opet vraćaju na +1 Francuske, ali nakon time-outa [[Claude Onesta|Claudea Oneste]], Francuska je izborila prekršaj i oprezno odigrala posljednjih 10 sekundi i tako si osigurala obranu zlata.

Bilanca Onestine momčadi postala je nevjerojatna. Oni su službeno postali najbolja rukometna generacija u povijesti, generacija koja je u razdovlju od 11 godina osvojila sve što se dalo osvojiti. Dva su puta zaredom osvojili svjetsko zlato, bili su istovremeno i svjetski i europski i olimpijski pobjednici, dva puta europski prvaci i sada prva momčad koja je obranila naslov olimpijskog prvaka. Ujedno, pridružili su se elitnoj skupini momčadi koje su 2 puta osvajale olimpijsko zlato.

;''Les Experts''

{| border=0 cellspacing=1 cellpadding=0 style=&quot;font-size: 90%;&quot; width=100%
|width=25%|
|width=25%|
|width=25%|
|width=25%|
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Jérôme Fernandez (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Xavier Barachet bei einem Spiel.jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Guillaume Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|2 '''[[Jérôme Fernandez]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, desni, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|3 '''[[Didier Dinart]]'''&lt;br /&gt;
pivot&lt;br /&gt;
|4 '''[[Xavier Barachet]]'''&lt;br /&gt;
desni vanjski
|5 '''[[Guillaume Gille]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, desni vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Bertrand Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Daniel Narcisse (THW Kiel) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Guillaume Joli (Chambéry Savoie HB) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Samuel Honrubia 01.jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|6 '''[[Bertrand Gille]]'''&lt;br /&gt;
pivot
|8 '''[[Daniel Narcisse]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|9 '''[[Guillaume Joli]]'''&lt;br /&gt;
desno krilo
|11 '''[[Samuel Honrubia]]'''&lt;br /&gt;
lijevo krilo
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Daouda Karaboué (Montpellier HB) - Handball player of France (3).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Nikola Karabatic, Montpellier HB - Handball France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Thierry Omeyer (THW Kiel) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:William Accambray 01.jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|12 '''[[Daouda Karaboué]]'''&lt;br /&gt;
golman
|13 '''[[Nikola Karabatić]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|16 '''[[Thierry Omeyer]]'''&lt;br /&gt;
golman
|18 '''[[William Accambray]]'''&lt;br /&gt;
lijevi vanjski
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Luc Abalo (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Cédric Sorhaindo (Paris HB) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Michaël Guigou (Montpellier HB) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Claude Onesta - Handball-Teamchef France (5).jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|19 '''[[Luc Abalo]]'''&lt;br /&gt;
desno krilo
|20 '''[[Cédric Sorhaindo‎]]'''&lt;br /&gt;
pivot
|21 '''[[Michaël Guigou]]'''&lt;br /&gt;
lijevo krilo
|'''[[Claude Onesta]]'''&lt;br /&gt;
izbornik
|}

==== Momčad olimpijskih prvaka iz 2012. ====

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Kadar
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Daouda Karaboué]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Nikola Karabatić]], [[Guillaume Gille]], [[Daniel Narcisse]] 
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2013. ===
{{Multiple_image
|align=left
|width= 300
|direction=vertical 
|image1=Daouda Karaboué (Montpellier HB) - Handball player of France (1).jpg
|alt1=
|caption1=Nakon 9 godina u reprezentaciji, [[Daouda Karaboué]] je, nakon prvenstva, odlučio napustiti reprezentaciju u dobi od 37 godina. 
|image2=Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg
|alt2=
|caption2=Obrambena legenda, jedan od najboljih obrambenih igrača u povijesti, [[Didier Dinart]] je, nakon 17 godina igranja za Francusku, odlučio otići u reprezentativno umirovljenje.
|image3=
|alt3=
|caption3=
|image4=
|alt4=
|caption4=
|image5=
|alt5=
|caption5=
|image6=
|alt6=
|caption6=
|image7=
|alt7=
|caption7=
|image8=
|alt8=
|caption8=
|image9=
|alt9=
|caption9=
|image10=
|alt10=
|caption10=
}}
Francuska je, nakon nevjerojatnog uspjeha u [[London]]u, mogla započeti pripreme za svjetsko prvenstvo u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Ipak, u jeku rukometne sezone, francuski rukomet pogodio je težak kladioničarski skandal koji je sumnjičio braću [[Luka Karabatić|Luku]] i [[Nikola Karabatić|Nikolu Karabatića]] te [[Samuel Honrubia|Samuela Honrubiju]], igrače [[Montpellier HB|Montpelliera]] koji su, prema pisanjima medija, namjestili poraz svog kluba protiv znatno slabije momčadi. Honrubija je brzo oslobođen optužbi, ali su kao glavni osumnjičenici i dalje ostala braća Karabatić. Mada je i vodstvo kluba, kao i izbornik Onesta, stao u njihovu podršku, situacija je bila neizvjesna, da bi se kao glavni osumnjičeni na kraju pojavio Luka, dok je Nikola mogao nastaviti s rukometom.

Ta afera nije toliko omela reprezentativne dužnosti tako da je Francuska tokom siječnja [[2013.]] odradila dvije pripremne utakmice protiv Argentine, gdje je odnijela dvije uvjerljive pobjede. Ipak, kadar momčadi za svjetsko prvenstvo bio je nešto drugačiji nego do sada. [[Guillaume Gille]] se umirovio, [[Bertrand Gille]] je bio ozlijeđen, a izbornik Onesta je odlučio izostaviti [[Guillaume Joli|Guillaumea Jolija]]. U reprezentaciju su, tako, vraćeni [[Sébastien Bosquet]] i [[Grégoire Detrez]], a priliku za premijerni nastup dobili su mladi [[Timothey N'Guessan]] i [[Valentin Porte]].

Francuska je ždrijebana u skupinu A, zajedno s [[Argentina|Argentinom]], [[Brazil]]om, [[Crna Gora|Crnom Gorom]], [[Tunis]]om i [[Njemačka|Njemačkom]]. U prvom ogledu, onom s Tunižanima, Francuzi su odradili posao, ali ih je Tunis držao u egalu sve do posljednjih 5-10 minuta, kada im se igra slomila. Uslijedile su i više nego uvjerljive pobjede protiv Argentine, Brazila i Crne Gore, a onda ogled s Njemačkom za prvo mjesto. Njemačka je igrala brzo i hrabro, iznenadila je Francusku sa 6-0 obranom tako da je Onestina momčad na momente djelovala bezidejno. Ipak, rezultat se svo vrijeme držao u egalu, mada je Njemačka nekoliko puta ispustila prednost i od 3-4 gola razlike. U posljednjim trenucima utakmice, Njemački napad za +2 Francuzi uspijevaju presječi te, samo par sekundi prije kraja, kreću u kontranapad za izjednačenje i prvo mjesto, ali gube loptu što Nijemci koriste i postavljaju konačnih 32:30 i odlaze na prvo mjesto. Velik doprinos ovom porazu dali su i francuski golmani, koji su, zajedno, obranili tek 7 od 39 udaraca, što je samo 17% ukupnih obrana.

Francuska je tako išla u gornji dio ždrijeba, koji je ujedno postao i teži, gdje ih je čekao [[Island]]. Radilo se tu o susretu dvaju čvrstih ekipa koje su se već susrele u [[London]]u, gdje je Island slavio s jednim golom. Ipak, Island je bio u fazi podmlađivanja, a ostali su bez najboljeg igrača, [[Ólafur Stefánsson|Ólafura Stefánssona]], kao i izbornika. Bila je to čvrsta utakmica u kojoj je Francuska ipak imala kontrolu, mada je Island nekoliko puta mogao preuzeti vodstvo. Omeyer je konačno bio na razini, ali ne i na uobičajenoj svjetskoj klasi kakvu je prikazivao. Oba poluvremena završila su identičnim rezultatom, 14:15, tako da je Francuska na kraju odnijela pobjedu 28:30 i izborila četvrtfinale.

U četvrtfinalu ih čeka [[Hrvatska]], koja je uvjerljivo porazila [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] u osmini finala i u četvrtfinale došla sa stopostotnim učinkom. Posljednji meč protiv Španjolske, Hrvatska je ipak pobijedila i tako otišla u gornji, teži dio ždrijeba, gdje su bile i Francuska i Danska. Utakmica je započela čvrsto, kao i sve do sada, te je [[Drago Vuković]] već nakon 40-ak sekundi igre dobio direktan crveni karton zbog agresivnog starta na glavu [[Xavier Barachet|Baracheta]]. Iako je Francuska imala 2:0 vodstvo, to nije uspjela kapitalizirati tako da je Hrvatska ekspresno došla do 3:2 i nakon toga više nije ispuštala vodstvo. Ipak, utakmica nije bila toliko jednostavna. Hrvatska je nekoliko puta imala priliku odvojiti se na +5, ali bi se Francuska svaki puta vraćala te se na poluvrijeme otišlo s 13:12 na poluvremenu. Takav ritam nastavio se i u prvih 15 minuta drugog poluvremena gdje su obje momčadi propustile prilike - Francuska za povratak, Hrvatska za odljepljenje. Ipak, ključni trenutak dogodio se u posljednjih 10 minuta kada Hrvatska uspijeva slomiti Francusku i povisiti to na nedostižnih +5, koji su na kraju postali 23:30 za Hrvatsku. Ponovila se tako razlika iz [[Srbija|Srbije]] [[2012.]], a Hrvatska je izborila polufinale s Danskom.

Svjetsko prvenstvo u Španjolskoj označilo je službeni kraj ''Expertsa'', s obzirom na to da je velik broj igrača najavio skoro umirovljenje. Najbolja momčad u povijesti rukometa već je ostala bez Guillaumea Gillea, a reprezentativnu mirovinu nakon prvenstva najavili su i rezervni golman [[Daouda Karaboué]] i obrambena legenda [[Didier Dinart]], koji je u reprezentaciji igrao čak 17 godina. Umirovljenje očekuje i kapetana [[Jérôme Fernandez|Jérômea Fernandeza]] kao i najboljeg vratara svih vremena, [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]], koji to ipak nisu najavili nakon prvenstva 2013. godine. Francuska je tako ušla u nužnu fazu restrukturiranja i podmlađivanja momčadi, čiji će predvodnici postati [[William Accambray]] i [[Xavier Barachet]], uz već provjerene Karabatića, Guigoua, Abaloa i Narcissea, nakon što je ostvarila povijesni uspjeh o ovome sportu.

== Postepena smjena generacija i ''Indestructibles'' (2014. - 2016.) ==

=== Europsko prvenstvo 2014. ===
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2014.|Europskom prvenstvu 2014.]] u [[Danska|Danskoj]]
[[File:2014 European Men's Handball Championship, 2014-01-22, Group II, France-Sweden1.jpg|350px|thumb|Iako je Francuska svoju utakmicu protiv [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] izgubila, ona nije imala nikakvog učinka na francuski plasman te je služila kao dobrodošao odmor za prvu momčad pred polufinalni ogled.]]
Iako je bila aktualni olimpijski pobjednik, Francuska je nakon lošeg plasmana na [[Rukometno EP 2012.|prethodnom europskom prvenstvu]] i neuvjerljivog nastupa na [[Rukometno SP 2013.|svjetskom prvenstvu u Španjolskoj]] u [[Danska|Dansku]] došla bez statusa favorita. Iako je bez ikakvih poteškoća prošla kvalifikacije, dva poraza od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], domaćina prvenstva, na pripremnim turnirima nisu ulijevali pretjeranu nadu, unatoč pobjedi nad [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskom]] u pripremnoj fazi.

Onesta je imao i problema s ozljedama. [[Thierry Omeyer]] se još oporavljao te je, iako je otputovao s reprezentacijom, bio izvan pogona tokom prvog dijela turnira, a kako se Karaboué već ranije oprostio, golmanski duo činili su [[Cyril Dumoulin]] i [[Vincent Gérard]]. Zbog ozljeda su nastup otkazali i [[Xavier Barachet]] te [[Bertrand Gille]], dok su se [[Didier Dinart]] i [[Guillaume Gille]] već ranije oprostili od reprezentacije. Onesta je tako kombinirao nove igrače s jezgrom koja je još uvijek, većinski, bila na okupu. Francuska je ždrijebana u relativno jednostavnu grupu s [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljskom]], [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusijom]] i [[Rukometna reprezentacija Srbije|Srbijom]] te je, nakon uvjerljivih pobjeda nad Rusijom i Srbijom te tijesne pobjede nad Poljskom, drugi krug izborila sa stopostotnim učinkom. Protivnici u drugom krugu bili su [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]]. Prva utakmica drugog kruga odmah je donijela vječni derbi i utakmicu koju su svi označili onom koja će odrediti prvoplasiranog u skupini. Iznenađujuće dobra Francuska loše je otvorila utakmicu te je Hrvatska tokom poluvremena imala nekoliko golova prednosti, što se, ipak, rastopilo do odmora. U drugom poluvremenu, Francuska diže igru i gotovo rutinski postvaruje pobjedu od 27:25 i tako zauzima prvo mjesto nakon prvog dana drugog kruga. Velikih +9 protiv Bjelorusije osiguralo im je prolazak u polufinale, a velika poljska pobjeda nad Švedskom i prvo mjesto u skupini. To je Onesti omogućilo da u posljednoj utakmici odmara igrače i igra s rezervnom ekipom, što je ovaj i učinio. Francuska je izgubila od Švedske i to će se pokazati kao njihov jedini poraz na turniru.

U polufinalu ih je čekala [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]], s kojom je Francuska imala problema na nekoliko posljednjih turnira. Španjolska se i ovdje pokazala kao tvrd protivnik te je Francuska poluvrijeme završila s -2 i bez neke jasne ideje kako poraziti svog protivnika. Ipak, u drugom poluvremenu Francuska ponovo diže igru i s osam golova [[Luc Abalo|Luca Abaloa]] pobjeđuje s 30:27 i osigurava finale protiv Danske, koja je u polufinalu izbacila Hrvatsku. Danska je u finalu bila favorit iz dva razloga - bili su branitelji naslova i domaćini turnira. Uz to, do finala nisu zabilježili nijedan poraz, a izbornik [[Ulrik Wilbek|Wilbek]] se od reprezentacije želio oprostiti sa zlatom na domaćem terenu. Ipak, Francuska je napravila nešto što je malotko očekivao. Čvrsta igra i briljantna taktika Oneste i Dinarta (koji je bio trener obrane) potpuno su ubile dansku igru, a serija Omeyerovih izvanrednih obrana na samom početku omogućila je Francuskoj da demontira Dance i već sredinom poluvremena ostvari nevjerojatnih +10 razlike. Utakmica je tada, ''de facto'', bila riješena. Poluvrijeme je Francuska završila s 23:16 i uspješno neutralizirala sve danske pokušaje povratka u drugom poluvremenu. Uz briljantnog Omeyera i [[Nikola Karabatić|Nikolu Karabatića]], koji je cijeli turnir odigrao na vrhunskoj razini, deset golova [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]] i enorman doprinos [[Valentin Porte|Valentina Portea]] na desnom vanjskom (Francuska je konačno imala ljevaka na toj poziciji) te seriju poteza za pamćenje (cepelin Gouigoua za Portea s kraja prvog poluvremena proglašen je najboljim trenutkom utakmice), Francuska je s 41:32 porazila Dansku s najuvjerljivijim rezultatom u povijesti europskih prvenstava. [[Luc Abalo]] je izabran za najbolje desno krilo, dok je [[Nikola Karabatić]] proglašen najboljim igračem turnira.

Francuska je u Danskoj osvojila svoju treću titulu europskog prvaka i tako došla na drugo mjesto vječne tablice, iza Švedske (4). Pobjeda nad Danskom oborila je nekoliko rekorda; bila je to finalna utakmica s najviše golova u dotadašnjoj povijesti EHF Eura, finalna utakmica u kojoj je pobjednik postigao najviše golova te najbolji francuski rezultat u finalima. Uz to, radi se o drugoj najboljoj razlici u povijesti finala, odmah iza +13 Švedske u pobjedi protiv Rusije [[1994.]] godine. Francuska je tako ponovo spojila olimpijsko zlato s titulom prvaka svijeta i samo dodatno potvrdila svoj status najbolje generacije u povijesti rukometa, a dotadašnji nadimak ''Experts'' zamijenjen je s ''Indestructibles'' (sh. ''Neuništivi''). Također, Francska si je otvorila mogućnost da sljedeće godine ponovo objedini sve tri velike titule i tako postane jedina momčad u povijesti kojoj je to za rukom pošlo ne jednom, nego čak dva puta.

==== Momčad europskih prvaka iz 2014. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Cyril Dumoulin]], [[Thierry Omeyer]], [[Vincent Gérard]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Mathieu Grébille]], [[Nikola Karabatić]], [[William Accambray]], [[Alix Nyokas]], [[Valentin Porte]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Igor Anić]], [[Luka Karabatić]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]], [[Didier Dinart]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2015. ===
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] u [[Katar]]u
[[File:Thierry Omeyer-20160110.jpg|180px|thumb|180px|[[Thierry Omeyer]] je u [[Katar]]u postao prvi golman koji je istovremeno proglašen i najboljim igračem Svjetskog prvenstva.]]
Francuska je u [[Katar]], tek drugu [[Azija|azijsku]] zemlju koja je bila domaćin Svjetskog prvenstva (nakon [[Japan]]a [[1997.]]), došla kao aktualni [[EHF Euro|europski]] i [[Rukomet na Olimpijskim igrama|olimpijski]] prvak. Momčad koju je već polako preuzimao pomoćni trener [[Didier Dinart]], dok je Onesta bio zadužen za napadački dio, došla je na Svjetsko prvenstvo kao jedan od favorita, posebice jer se radilo o prvom izlučnom turniru za [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|olimpijski turnir]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]]. ''Indestructibles'', kako im je bio novi nadimak, ždrijebani su u grupu C sa [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedskom]], [[Rukometna reprezentacija Islanda|Islandom]], [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egiptom]], [[Rukometna reprezentacija Češke|Češkom]] i [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžirom]].

Nakon više rutinskih pobjeda nad Česima i Egipćanima, Francuzi su iščupali remi s Islanđanima u trećem kolu i tako pokazali prvi znak slabije igre protiv reprezentacije koja je u prva dva kola izgubila od Švedske s čak osam golova razlike (Island je postigao samo 16 golova u toj utakmici) i dobila Alžir. U četvrtom kolu, Francuzi potvrđuju prolazak u osminu finala pobjedom nad Alžirom da bi u posljednjem kolu s +3 protiv Švedske izborili prvo mjesto i lakšeg protivnika. Ždrijeb u drugoj fazi turnira bio je izrazito blagonaklon prema Francuzima, koji su do polufinala uspješno eliminirali [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] (+13) i [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] (+9). U polufinalu je čekala jaka [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]], s kojom je Francuska tradicionalno igrala teške utakmice. Međutim, ova polufinalna utakmica bila je osjetno drugačija - Francuska je dominirala susretom od sredine poluvremena te su napravili razliku od +4 gola koju su uspješno držali sve do kraja utakmice, ne davši Španjolcima pravu šansu da se vrate.

U drugom dijelu ždrijeba, domaćin [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] je, uz velike kontroverze oko sudačkog favoriziranja u utakmicama protiv [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljske]], uspio izboriti finale s Francuzima. Iako su Francuzi bili jasni favoriti, Katar se pokazao prilično žilavim protivnikom. Francuska je otišla s +3 na poluvrijeme te je uspješno održala tu prednost do kraja, međutim Katar je u nekoliko navrata bio vrlo blizu izjednačenju. [[Nikola Karabatić]] je s 5 golova bio najbolji francuski strijelac, dok je istu ulogu s druge strane imao [[Žarko Marković]], koji je postigao 7 golova. Francuska je tako osvojila rekordno peto zlato na Svjetskim prvenstvima, dok je Katar postao prva neeuropska zemlja s medaljom na Svjetskom prvenstvu.

Francuski golman, legendarni [[Thierry Omeyer]], proglašen je i za najboljeg golmana i igrača turnira, što je bio prvi takav slučaj u historiji Svjetskog prvenstva, dok je [[Nikola Karabatić]] ušao u najbolju momčad turnira kao srednji vanjski. Francuska je na ovaj način osigurala direktan plasman na [[Olimpijske igre]] i ponovo je istovremeno bila svjetski, europski i olimpijski prvak.
{{-}}
==== Momčad svjetskih prvaka iz 2015. godine ====

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Cyril Dumoulin]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]], [[Kévynn Nyokas]], [[Mathieu Grébille]]
|-
|Pivoti||[[Cédric Sorhaindo]], [[Igor Anić]], [[Luka Karabatić]]
|-
|Krila||[[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]], [[Valentin Porte]], [[Kentin Mahé]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Didier Dinart]], [[Sylvain Nouet]]
|}

===Europsko prvenstvo 2016.===

Kao što je bio slučaj četiri godine ranije, Francuska je na [[EHF Euro|Europsko prvenstvo]] došla kao aktualni svjetski, europski i olimpijski prvak. Međutim, isto kao i u [[Srbija|Srbiji]] [[2012.]], Francuzi su kao glavni cilj za [[2016.]] godinu postavili obranu olimpijskog zlata, što je značilo da turnir u [[Poljska|Poljskoj]] neće biti odigran na najvišoj razini. Tomu je svjedočio i osjetno pomlađeni sastav, u kojem su se pojavili debitantni poput [[Ludovic Fabregas|Ludovica Fabregasa]], [[Benoît Kounkoud|Benoîta Kounkouda]] i [[Nedim Remili|Nedima Remilija]], sve mladi igrači koji su ostvarili velike uspjehe u juniorskim selekcijama, ali bez iskustva na seniorskim natjecanjima.

Francuska je ždrijebana u grupu A s domaćinom [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljskom]], [[Rukometna reprezentacija Srbije|Srbijom]] i [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonijom]]. Nakon uvjerljivih pobjeda protiv Makedonije (+7) i Srbije (+10), Francuska je u zadnjem kolu izgubila od domaćina i tako završila grupu na drugom mjestu, prenoseći dva boda u drugu fazu. Tamo su čekale [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]], koju je Francuska pregazila s +11 (na poluvremenu je bilo čak 20:5), rival [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], protiv koje je Francuska ostvarila rekordnu pobjedu od +8, te [[Rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], koja je igrala izvanredan turnir. Francuska je nakon dva kola bila u dobroj poziciji i bila joj je potrebna pobjeda protiv Norveške, međutim Francuzi u toj utakmici nisu imali rješenje za norveške igrače tako da su Skandinavci slavili s 29:24. Ipak, Francuska je i s tim rezultatom imala šansu za polufinale ukoliko bi Hrvatska pobijedila Poljsku s dovoljno razlike, međutim u toj se utakmici dogodila jedna od najvećih senzacija posljednjih godina - Hrvatska je u odlučujućoj utakmici pregazila Poljsku s +14 i tako, iako je imala minimalne šanse, izborila drugo mjesto i polufinale protiv [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolske]].

Koo trećeplasirana u drugom krugu, Francuska je igrala za peto mjesto protiv [[Rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koju je, u praktički prijateljskoj utakmici, pobijedila s 29:26.

===Olimpijske igre 2016.===
* [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[OI 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]]

Onestina reprezentacija je na [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|olimpijski turnir]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]] došla s namjerom da drugi put obrani olimpijsko zlato i tako po treći put postane olimpijski prvak, što bi bio historijski uspjeh. Momčad u kojoj ponovo nije bilo zvijezda poput [[William Accambray|Accambrayja]] ili [[Xavier Barachet|Baracheta]], koji su izostali zbog ozljeda, ždrijebana je u grupu A s [[Rukometna reprezentacija Katara|Katarom]], [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunisom]] te rivalima [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danskom]]. Nakon početnih pobjeda protiv Katara, Tunisa i Argentine, Francuska je bila prva momčad koja je osigurala četvrtfinale te je u zadnje dvije utakmica ušla s određenim rasterećenjem. U četvrtom kolu izgubili su od Hrvatske (29:28) i to nakon što je [[Michaël Guigou|Guigou]] promašio sedmerac u posljednjim sekundama utakmice, dok su u posljednjem kolu pobijedili Dansku i tako izborili drugo mjesto u skupini, iza Hrvatske.

U četvrtfinalu su Francuzi išli na domaćine, [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]], koje su, nakon dobre borbe u prvih 40 minuta, ipak svladali sa +7 razlike i tako išli u polufinalni ogled s aktualnim europskim prvacima, [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačkom]]. Iako je Francuska u jednom trenutku imala visokih +7, Njemačka se uspjela vratiti te se u posljednju minutu išlo s rezultatom 28:28. Francuska je imala posljednji napad, kojega je uspjela držati do samoga kraja, kada je [[Daniel Narcisse]] u solo prodoru tri sekunde prije kraja izborio priliku za udarac i postigao gol za finalni ogled, gdje ih je čekala Danska. Danska je loše startala olimpijski turnir, s dva poraza u skupini, međutim u fazi na izbacivanje su pružili odlične partije protiv [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljske]] te tako došli u finale.

Finale je, zapravo, bila repriza posljednjeg kola grupe A, gdje je Francuska slavila 33:30. Ipak, finalna utakmica bila je nešto drugačija. Nakon početnih 15-ak minuta izjednačene igre, Danska je uspjela ostvariti prednost te na poluvrijeme otići s +2. Iako je Francuska na početku drugog poluvremena vratila razliku, rupa u francuskoj igri sredinom drugog poluvremena omogućila je Dancima da odu na visokih +5, što se pokazalo nedostižnim za olimpijske prvake. Iako se Francuska grčevito borila i uspjela smanjiti dansku prednost na samo dva gola, nekoliko tehničkih pogrešaka i slaba realizacija omogućili su Dancima da s 28:26 osvoje svoje prvo olimpijsko zlato.

Francuska je tako osvojila svoju treću olimpijsku medalju za redom i prvo srebro; s ukupno četiri medalje, Francuska se trenutno nalazi na prvom mjestu najuspješnijih zemalja na olimpijskim turnirima. Uz sve to, bilo je ovo prvo finale nekog turnira koje je Francuska izgubila još od [[1993.]] godine, ujedno i drugo općenito; sva finala u kojima su igrali od te [[1993.]] godine, Francuzi su pobjeđivali. Najbolji strijelac Francuske na turniru bio je [[Michaël Guigou]], s 39 golova, dok su [[Nikola Karabatić]], [[Valentin Porte]] i [[Cédric Sorhaindo]] uvršteni u idealnu momčad turnira.

== Francuska nakon Oneste (2016. - ) ==

== Statistikа ==
{|border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin-left:1em;&quot;
|-
!colspan=3|Najviše nastupa
|- bgcolor=&quot;#00209F&quot;
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| '''[[Jackson Richardson]]'''
| 1990. – 2005.
| '''417'''
|----- 
| [[Jérôme Fernandez]]
| 1997. – 2015.
| '''390'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Didier Dinart]]
| 1996. – 2013.
| '''379'''
|----- 
| [[Thierry Omeyer]]
| 1999. – 2017.
| '''347'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Gille]]
| 1996. – 2012.
| '''308'''
|----- 
| [[Daniel Narcisse]]
| 2000. – 2017.
| '''300'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Pascal Mahé]]
| 1984. – 1996.
| '''297'''
|----- 
| [[Philippe Gardent]]
| 1980. – 1995.
| '''283'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Bertrand Gille]]
| 1997. – 2015.
| '''268'''
|----- 
| [[Nikola Karabatić]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''264'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Gaël Monthurel]]
| 1987. – 1996.
| '''253'''
|----- 
| [[Olivier Girault]]
| 1997. – 2008.
| '''248'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Thierry Perreux]]
| 1984. – 1995.
| '''244'''
|----- 
| [[Christian Gaudin]]
| 1992. – 2002.
| '''242'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Frédéric Volle]]
| 1987. – 1996.
| '''241'''
|----- 
| [[Stéphane Stoecklin]]
| 1990. – 1999.
| '''238'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Michaël Guigou]]
| 2002. – {{0|0000}} 
| '''230'''
|----- 
| [[Cédric Burdet]]
| 1997. – 2008. 
| '''227'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guéric Kervadec]]
| 1993. – 2005.
| '''217'''
|----- 
| [[Eric Quintin]]
| 1988. – 1996.
| '''216'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Alain Portes]]
| 1983. – 1992.
| '''212'''
|-----
| [[Luc Abalo]]
| 2005. – {{0|0000}} 
| '''208'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Joël Abati]]
| 1995. – 2009.
| '''203'''
|-----
| [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]
| 1990. – 2007.
| '''202'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Philippe Médard]]
| 1979. – 1992.
| '''183'''
|-----
| [[Christophe Kempé]]
| 1996. – 2009.
| '''178'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Philippe Debureau]]
| 1985. – 1992.
| '''177'''
|-----
| [[Patrick Cazal]]
| 1994. – 2003.
| '''171'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Grégory Anquetil]]
| 1995. – 2005.
| '''169'''
|-----
| [[Gilles Derot]]
| 1984. – 1992.
| '''167'''
|}
|width=&quot;30&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin-left:1em;&quot;
|-
!colspan=3|Najbolji strijelci
|- bgcolor=&quot;#00209F&quot;
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Golovi&lt;/font&gt;'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| '''[[Jérôme Fernandez]]'''
| 1997. – 2015.
| '''1,456'''
|----- 
| [[Nikola Karabatić]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''1,125'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Frédéric Volle]]
| 1987. – 1996.
| '''1,016'''
|-----
| [[Daniel Narcisse]]
| 2000. – 2017.
| '''912'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Stéphane Stoecklin]]
| 1990. – 1999.
| '''898'''
|----- 
| [[Michaël Guigou]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''814'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Bertrand Gille]]
| 1997. – 2015.
| '''806'''
|----- 
| [[Jackson Richardson]]
| 1990. – 2005.
| '''787'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Pascal Mahé]]
| 1984. – 1996.
| '''739'''
|-----
| [[Luc Abalo]]
| 2005. – {{0|0000}}
| '''688'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Gille]]
| 1996. – 2012.
| '''678'''
|-----
| [[Philippe Gardent]]
| 1980. – 1995.
| '''638'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Joël Abati]]
| 1995. – 2009.
| '''586'''
|-----
| [[Philippe Debureau]]
| 1985. – 1992.
| '''574'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Olivier Girault]]
| 1997. – 2008.
| '''573'''
|-----
| [[Guéric Kervadec]]
| 1993. – 2005.
| '''517'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Alain Portes]]
| 1983. – 1992.
| '''500'''
|-----
| [[Cédric Burdet]]
| 1997. – 2008.
| '''491'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Patrick Cazal]]
| 1994. – 2003.
| '''482'''
|-----
| [[Thierry Perreux]]
| 1984. – 1995.
| '''476'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Denis Lathoud]]
| 1987. – 1996.
| '''463'''
|-----
| [[Andrej Golić]]
| 1998. – 2004.
| '''368'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Joli]]
| 2006. – {{0|0000}} 
| '''346'''
|-----
| [[Stéphane Joulin]]
| 1996. – 2002.
| '''344'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Cédric Sorhaindo]]
| 2005. – {{0|0000}} 
| '''338'''
|-----
| [[Laurent Munier]]
| 1987. – 1995.
| '''305'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Gaël Monthurel]]
| 1987. – 1996.
| '''292'''
|-----
| [[Eric Quintin]]
| 1988. – 1996.
| '''277'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Christophe Kempé]]
| 1996. – 2009.
| '''267'''
|---------
|colspan=&quot;3&quot;|&lt;small&gt;Zaključno s utakmicom: Francuska - Norveška, 2017.&lt;/small&gt;
|}
|}

== Poznate utakmice ==
:''Vidi i: [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]]''

{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot;| Datum
! scope=&quot;col&quot;| Lokacija
! scope=&quot;col&quot;| {{abbr|Sta.|Radi se o tome je li Francuska u toj utakmici imala status domaćina (D) ili gosta (G)}}
! scope=&quot;col&quot;| Protivnik
! scope=&quot;col&quot;| Rezultat
! scope=&quot;col&quot;| Turnir/Napomene
|-
|[[30. ožujka]] [[1952.]]
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|7:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Prijateljska utakmica
* Prva službena utakmica francuske reprezentacije
&lt;/div&gt;
|-
|{{nowrap|[[13. prosinca]] [[1953.]]}}
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Nantes]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Rukometna reprezentacija Španije|Španjolska]]
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''23''':11}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Kvalifikacije za [[Rukometno SP 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]]
* Prva utakmica Francuske u sklopu međunarodnog natjecanja
&lt;/div&gt;
|-
|[[13. siječnja]] [[1954.]]
|{{nowrap|{{flagicon|ŠVE}} [[Kristianstad]], [[Švedska]]}}
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''27''':4}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] (grupna faza)
* Prva utakmica na međunarodnom natjecanju
&lt;/div&gt;
|-
|[[8. kolovoza]] [[1992.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ISL}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''24''':20}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Utakmica za broncu na [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|Olimpijskim igrama 1992.]]
* Prvo međunarodno odličje za Francusku
&lt;/div&gt;
|-
|[[20. ožujka]] [[1993.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{flagicon|RUS|1991}} [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|19:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1993.|Svjetsko prvenstvo 1993.]] (finale)
* Prvo finale i prvo srebro za Francusku na međunarodnim natjecanjima
&lt;/div&gt;
|-
|[[3. lipnja]] [[1994.]]
|{{flagicon|POR}} [[Almada]], [[Portugal]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''27''':25}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 1994.|Europsko prvenstvo 1994.]] (grupna faza)
* Prva [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|utakmica protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[21. svibnja]] [[1995.]]
|{{flagicon|ISL}} [[Reykjavík]], [[Island]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''23''':19}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1995.|Svjetsko prvenstvo 1995.]] (finale)
* Prvi naslov svjetskog prvaka i prvo zlato na međunarodnim natjecanjima
&lt;/div&gt;
|-
|[[2. kolovoza]] [[1996.]]
|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta, Georgia|Atlanta]], [[Georgia|GA]], [[Sjedinjene Države]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|20:'''24'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|Olimpijskih igara 1996.]]
* Prvi [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. lipnja]] [[1997.]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokijo]], [[Japan]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|MAĐ}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|27:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1997.|Svjetsko prvenstvo 1997.]] (utakmica za broncu)
* Prva brončana medalja na Svjetskim prvenstvima (treća ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[4. veljače]] [[2001.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ŠVE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''28''':25&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2001.|Svjetsko prvenstvo 2001.]] (finale)
* Druga zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (četvrta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[5. veljače]] [[2005.]]
|{{flagicon|TUN}} [[Radès]], [[Tunis]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|32:'''35'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2005.|Svjetsko prvenstvo 2005.]] (finale)
* [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|Utakmica protiv Hrvatske]] s najviše golova
&lt;/div&gt;
|-
|[[6. veljače]] [[2005.]]
|{{flagicon|TUN}} [[Radès]], [[Tunis]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|TUN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|25:'''26'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2005.|Svjetsko prvenstvo 2005.]] (utakmica za broncu)
* Druga brončana medalja na Svjetskim prvenstvima (peta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[5. veljače]] [[2006.]]
|{{flagicon|ŠVI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠPA}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|23:'''31'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2006.|Europsko prvenstvo 2006.]] (finale)
* Prva zlatna medalja na Europskim prvenstvima (šesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2007.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Köln]], [[Njemačka]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|NJE}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''32''':31&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2007.|Svjetsko prvenstvo 2007.]] (polufinale)
* 
&lt;/div&gt;
|-
|[[26. siječnja]] [[2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]], [[Norveška]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''24''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] (polufinale)
* Prvi [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz od Hrvatske]] na Europskim prvenstvima
&lt;/div&gt;
|-
|[[27. siječnja]] [[2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]], [[Norveška]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|NJE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|26:'''36'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] (utakmica za broncu)
* Prva brončana medalja na Europskim prvenstvima (sedma ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[22. kolovoza]] [[2008.]]
|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Olimpijskih igara 2008.]]
* Druga [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda nad Hrvatskom]] na istom turniru
&lt;/div&gt;
|-
|[[24. kolovoza]] [[2008.]]
|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ISL}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''28''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Olimpijskih igara 2008.]]
* Prva zlatna medalja na Olimpijskim igrama (osma ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2009.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''24''':19}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2009.|Svjetsko prvenstvo 2009.]] (finale)
* Treća zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (deveta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[31. siječnja]] [[2010.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Beč]], [[Austrija]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':21}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2010.|Europsko prvenstvo 2010.]] (finale)
* Francuska prva zemlja koja je istovremeno svjetski, europski i olimpijski prvak
&lt;/div&gt;
|-
|[[30. siječnja]] [[2011.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Malmö]], [[Švedska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''37''':35&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2011.|Svjetsko prvenstvo 2011.]] (finale)
* Četvrta zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (jedanaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[24. siječnja]] [[2012.]]
|{{flagicon|SRB}} [[Novi Sad]], [[Srbija]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|22:'''29'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2012.|Europsko prvenstvo 2012.]] (drugi krug)
* Najveći [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[8. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠPA}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|22:'''23'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Četvrtfinale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Šesta pobjeda nad Španjolskom na Olimpijadi
&lt;/div&gt;
|-
|[[10. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':22}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Druga [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda nad Hrvatskom]] u polufinalu Olimpijade
&lt;/div&gt;
|-
|[[12. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠVE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|21:'''22'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Druga zlatna medalja na Olimpijskim igrama (dvanaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[23. siječnja]] [[2013.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Zaragoza]], [[Španjolska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|23:'''30'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2013.|Svjetsko prvenstvo 2013.]] (četvtfinale)
* Izjednačen najveći [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[26. siječnja]] [[2014.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Herning]], [[Danska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|32:'''41'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2014.|Europsko prvenstvo 2014.]] (finale)
* Treća zlatna medalja na Europskim prvenstvima (trinaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2015.]]
|{{flagicon|KAT}} [[Lusail]], [[Katar]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|KAT}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|22:'''25'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2015.|Svjetsko prvenstvo 2015.]] (finale)
* Francuska ponovo istovremeno svjetski, europski i olimpijski prvak
&lt;/div&gt;
|-
|[[23. siječnja]] [[2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Kraków]], [[Poljska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''32''':24}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2016.|Europsko prvenstvo 2016.]] (drugi krug)
* Najveća [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[21. kolovoza]] [[2016.]]
|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''28''':26}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|Olimpijskih igara 2016.]]
* Prva srebrna medalja na Olimpijskim igrama (petnaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[29. siječnja]] [[2017.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|NOR}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''33''':26}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukometno SP 2017.|Svjetskog prvenstva 2017.]]
* Šesta zlatna medalja na svjetskim prvenstvima
&lt;/div&gt;
|}

== Trenutni sastav ==
Izbornik: {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]

{{Nat fs g start|fs=95}}
{{Nat fs g player|no=5|pos=SV|name=[[Nedim Remili]]|age={{Birth date and age|1995|7|18|df=y}}|height=1.95 m|apps=84|goals=253|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=7|pos=LV|name=[[Romain Lagarde]]|age={{Birth date and age|1997|3|5|df=y}}|height=1.94 m|apps=51|goals=66|club=[[Pays d'Aix Université Club]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=9|pos=DV|name=[[Melvyn Richardson]]|age={{Birth date and age|1997|1|31|df=y}}|height=1.90 m|apps=33|goals=72|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=10|pos=DV|name=[[Dika Mem]]|age={{Birth date and age|1997|8|31|df=y}}|height=1.94 m|apps=67|goals=181|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=11|pos=P|name=[[Nicolas Tournat]]|age={{Birth date and age|1994|4|5|df=y}}|height=2.00 m|apps=47|goals=66|club=[[Vive Kielce|Łomża Vive Kielce]]|clubnat=POL}}
{{Nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[Vincent Gérard]]|age={{Birth date and age|1986|12|16|df=y}}|height=1.89 m|apps=112|goals=16|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=13|pos=LV|name=[[Nikola Karabatić]]|age={{Birth date and age|1984|4|11|df=y}}|height=1.96 m|apps=313|goals=1210|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=14|pos=SV|name=[[Kentin Mahé]]|age={{Birth date and age|1991|5|22|df=y}}|height=1.86 m|apps=124|goals=408|club=[[Veszprém KC|Telekom Veszprém]]|clubnat=HUN}}
{{Nat fs g player|no=16|pos=G|name=[[Yann Genty]]|age={{Birth date and age|1981|12|26|df=y}}|height=1.85 m|apps=16|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=17|pos=LV|name=[[Timothey N'Guessan]]|age={{Birth date and age|1992|9|18|df=y}}|height=1.96 m|apps=87|goals=175|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=19|pos=DK|name=[[Luc Abalo]]|age={{Birth date and age|1984|9|6|df=y}}|height=1.82 m|apps=278|goals=836|club=Bez kluba|clubnat=}}
{{Nat fs g player|no=21|pos=LK|name=[[Michaël Guigou]]|age={{Birth date and age|1982|1|28|df=y}}|height=1.80 m|apps=298|goals=1001|club=[[USAM Nîmes Gard]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=22|pos=P|name=[[Luka Karabatić]]|age={{Birth date and age|1988|4|19|df=y}}|height=2.02 m|apps=112|goals=131|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=23|pos=P|name=[[Ludovic Fabregas]]|age={{Birth date and age|1996|7|1|df=y}}|height=1.98 m|apps=87|goals=177|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=25|pos=LK|name=[[Hugo Descat]]|age={{Birth date and age|1992|8|16|df=y}}|height=1.82 m|apps=17|goals=66|club=[[Montpellier Handball]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=28|pos=DK|name=[[Valentin Porte]]|age={{Birth date and age|1990|9|7|df=y}}|height=1.90 m|apps=140|goals=342|club=[[Montpellier Handball]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g end}}

== Poznati igrači i treneri ==
[[Datoteka:Claude Onesta - Handball-Teamchef France (5).jpg|thumb|220px|right|[[Claude Onesta]], trenutni francuski izbornik. Rođen je [[1957.]], a prije reprezentacije trenirao je rukometni klub Toulouse. Nakon što je [[2001.]] slavni [[Daniel Costantini]] odstupio sa izborničke pozicije, Onesta je preuzeo reprezentaciju i od nje, u 9 godina rada, uspio stvoriti najbolju i najuspješniju rukometnu reprezentaciju u povijesti, uspjevši, prvi put, biti istovremeno i svjetski i europski i olimpijski prvak.]]
* '''1950-e:''' [[Maurice Chastanier]] (53), [[Marcel Gaudion]] (prvi reprezentativni kapetan)
* '''1960-e:''' [[Jean-Pierre Etcheverry]] (89), [[Jean Férignac]] (101), [[René Richard (handball)|René Richard]] (83), [[Jean-Louis Silvestro]] (52)
* '''1970-e:''' [[Jospeh Alaimo]] (52), [[Guy Channen]] (80), [[Claude Galland]] (75), [[Jean-Louis Legrand]] (77), [[Gilles Meyer]] (79), [[Alain Nicaise]] (90), [[Gérard Roussel (handballeur)|Gérard Roussel]] (74), [[André Sellenet]] (100), [[Bernard Sellenet]] (104), [[Francis Varinot]] (121)
* '''1980-e:''' [[Patrick Boullé]] (117), [[Éric Cailleaux]] (114), [[Michel Cicut]] (82), [[Eddie Couriol]] (75), [[Philippe Debureau]] (177), [[Gilles Derot]] (167), [[Dominique Deschamps]] (141), [[Michel Destombes]] (141), [[Bernard Gaffet]] (111), [[Philippe Gardent]] (283), [[Jean-Michel Geoffroy]] (150), [[Daniel Hager]] (158), [[Philippe Médard]] (183), [[Frédéric Perez]] (130), [[Thierry Perreux]] (244), [[Alain Portes]] (212), [[Jean-Michel Serinet]] (150), [[Jean-Luc Thiébaut]] (144), [[Denis Tristant]] (141)
* '''1990-e:''' [[Grégory Anquetil]] (169), [[Patrick Cazal]] (171), [[Stéphane Cordinier]] (72), [[Yohann Delattre]] (74), [[Christian Gaudin]] (242), [[Philippe Gardent]] (283), [[Guéric Kervadec]] (180), [[Denis Lathoud]] (164), [[Pascal Mahé]] (297), [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]] (202), [[Gaël Monthurel]] (253), [[Laurent Munier]] (149), [[Éric Quintin]] (216), [[Jackson Richardson]] (417), [[Philippe Schaaf]] (140), [[Stéphane Stoecklin]] (238), [[Frédéric Volle]] (241), [[Marc Wiltberger]] (148)
* '''2000-e:''' [[Nikola Karabatić]], [[Thierry Omeyer]], [[Bertrand Gille]] (268), [[Guillaume Gille]] (308), [[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Daniel Narcisse]], [[Jérôme Fernandez]], [[Didier Dinart]] (378), [[Joël Abati]] (204), [[Grégory Anquetil]] (169), [[Olivier Girault]] (235)
* '''2010-e:''' [[Guillaume Joli]], [[Cédric Sorhaindo]], [[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Samuel Honrubia]], [[Arnaud Bingo]], [[Valentin Porte]], [[Kentin Mahé]], [[Mathieu Grébille]], [[Alix Nyokas]]
* '''Treneri:''' [[Daniel Costantini]], [[Claude Onesta]]

==Uspjeh na natjecanjima==

=== [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;31&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Njemačka|Nazi}} [[Rukometno SP 1938.|1938.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''Bez kvalifikacija''}}
|-   
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1954.|1954.]]||Prvi krug||6.||3||0||1||2||26||61||1||1||0||0||23||11
|-   
|{{flagicon|Istočna Njemačka}} [[Rukometno SP 1958.|1958.]]||Prvi krug||9.||3||1||0||2||66||57||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''Bez kvalifikacija (prijavnica)''}}     
|-   
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 1961.|1961.]]||Drugi krug||8.||6||1||0||5||70||75||4||3||1||0||55||37
|-   
|{{flagicon|Čehoslovačka}} [[Rukometno SP 1964.|1964.]]||Prvi krug||13.||3||0||0||3||41||64||2||1||0||1||29||24  
|-   
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1967.|1967.]]||Prvi krug||10.||3||1||0||2||34||41||4||1||2||1||63||67   
|-   
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|FRA|1958}} [[Rukometno SP 1970.|1970.]]||Prvi krug||12.||6||1||0||5||80||105||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|-   
|{{flagicon|Istočna Njemačka}} [[Rukometno SP 1974.|1974.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||3||2||0||1||56||46
|-   
|{{flagicon|Danska}} [[Rukometno SP 1978.|1978.]]||Prvi krug||16.||3||0||0||3||54||97||5||1||0||4||83||102 
|-   
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 1982.|1982.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||11||6||0||5||243||199
|-   
|{{flagicon|Švicarska}} [[Rukometno SP 1986.|1986.]]||9||2||1||6||208||225
|-   
|{{flagicon|Čehoslovačka}} [[Rukometno SP 1990.|1990.]]||Drugi krug||9.||7||3||1||3||161||158||9||6||0||3||198||163   
|- style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1993.|1993.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''7'''||'''5'''||'''0'''||'''2'''||'''155'''||'''151'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirali se temeljem plasmana'' 
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Island}} [[Rukometno SP 1995.|1995.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''218'''||'''185'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani temeljem plasmana''   
|- style=&quot;background:#c96;&quot;  
|{{flagicon|Japan}} [[Rukometno SP 1997.|1997.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''223'''||'''206'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao branitelji naslova''   
|-   
|{{flagicon|Egipat}} [[Rukometno SP 1999.|1999.]]||Četvrtfinale||6.||9||6||0||3||242||211||6||6||0||0||153||116   
|- bgcolor=gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Francuska}} [[Rukometno SP 2001.|2001.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''9'''||'''0'''||'''0'''||'''233'''||'''172'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Portugal}} [[Rukometno SP 2003.|2003.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''257'''||'''194'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}} 
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Tunis}} [[Rukometno SP 2005.|2005.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''10'''||'''7'''||'''1'''||'''2'''||'''300'''||'''263'''||2||2||0||0||55||44
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 2007.|2007.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''10'''||'''6'''||'''0'''||'''4'''||'''300'''||'''243'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao europski prvaci''
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno SP 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''10'''||'''9'''||'''0'''||'''1'''||'''296'''||'''211'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plasmana (EP)''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 2011.|2011.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''10'''||'''9'''||'''1'''||'''0'''||'''327'''||'''245'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- 
|{{flagicon|Španjolska}}  [[Rukometno SP 2013.|2013.]]||Četvrtfinale||6.||7||5||0||2||207||182||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Katar}} [[Rukometno SP 2015.|2015.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''8'''||'''1'''||'''0'''||'''259'''||'''215'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao europski prvaci''
|- bgcolor=gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Rukometno SP 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''9'''||'''0'''||'''0'''||'''282'''||'''218'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|DAN}}{{flagicon|NJE}} [[Rukometno SP 2019.|2019.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''10'''||'''7'''||'''1'''||'''2'''||'''278'''||'''251'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- 
|{{flagicon|EGI}} [[Rukometno SP 2021.|2021.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''Kvalificirani''}}||colspan=&quot;6&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}}
|- 
|{{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[Rukometno SP 2023.|2023.]]
|-   
|'''Ukupno'''||24/28||'''6 naslova'''||161||108||6||47||4109||3605||56||31||4||21||1166||1034     
|}

=== [[EHF Euro]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[EHF Euro]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;19&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Portugal}} [[Rukometno EP 1994.|1994.]]||Prvi krug||6.||6||2||1||3||148||148||8||7||1||2||236||199
|- 
|{{flagicon|Španjolska}} [[Rukometno EP 1996.|1996.]]||Prvi krug||7.||6||4||0||2||154||141||6||3||0||3||139||132   
|- 
|{{flagicon|Italija}} [[Rukometno EP 1998.|1998.]]||Prvi krug||7.||6||2||1||3||140||153||6||5||1||0||158||124   
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno EP 2000.|2000.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''7'''||'''4'''||'''1'''||'''2'''||'''173'''||'''154'''||2||2||0||0||41||33   
|- 
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno EP 2002.|2002.]]||Drugi krug||6.||6||3||2||1||152||136||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani temeljem plasmana''
|- 
|{{flagicon|Slovenija}} [[Rukometno EP 2004.|2004.]]||Drugi krug||6.||7||3||1||3||189||182||2||2||0||0||53||36
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Švicarska}} [[Rukometno EP 2006.|2006.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''243'''||'''192'''||2||2||0||0||63||37 
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Norveška}} [[Rukometno EP 2008.|2008.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''8'''||'''6'''||'''0'''||'''2'''||'''231'''||'''207'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Austrija}} [[Rukometno EP 2010.|2010.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''6'''||'''2'''||'''0'''||'''225'''||'''196'''||8||6||0||2||251||192
|- 
|{{flagicon|Srbija}} [[Rukometno EP 2012.|2012.]]||Drugi krug||11.||6||2||1||3||156||163||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Danska}} [[Rukometno EP 2014.|2014.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''259'''||'''227'''||6||6||0||0||177||134
|- 
|{{flagicon|Poljska}} [[Rukometno EP 2016.|2016.]]||Drugi krug||5.||7||5||0||2||210||182||6||6||0||0||201||145
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno EP 2018.|2018.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''244'''||'''212'''||6||5||0||1||191||169
|- 
|{{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[Rukometno EP 2020.|2020.]]||Prvi krug||14.||3||1||0||2||82||79|| 6 || 5 || 0 || 1 || 204 || 147
|- 
|{{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[Rukometno EP 2022.|2022.]]|| colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}} || colspan=&quot;6&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}}
|- 
|{{flagicon|NJE}} [[Rukometno EP 2024.|2024.]]
|-   
|'''Ukupno'''||14/16||'''3 naslova'''||114||61||9||26||2606||2272||56||45||2||9||1639||1291
|}

=== [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;16&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;5&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}|||5||3||0||2||75||62
|- 
|{{flagicon|Kanada}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976.]]||4||2||0||2||68||98
|-   
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980.]]||5||1||0||4||89||110
|- 
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984.]]||7||3||1||3||140||141
|- 
|{{flagicon|Južna Koreja}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988.]]||8||3||1||4||175||204
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Španjolska}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''7'''||'''5'''||'''0'''||'''2'''||'''157'''||'''143'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''7'''||'''4'''||'''0'''||'''3'''||'''190'''||'''165'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci''
|- 
|{{flagicon|Australija}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]||Četvrtfinale||6.||8||4||1||3||192||182||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- 
|{{flagicon|Grčka}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]||Četvrtfinale||5.||8||7||0||1||221||176||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Kina}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''1'''||'''0'''||'''228'''||'''185'''||3||3||0||0||90||72 
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|VB}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''229'''||'''175'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci'' 
|- bgcolor=silver
|{{flagicon|Brazil}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''8'''||'''6'''||'''0'''||'''2'''||'''241'''||'''209'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci''
|- 
|{{flagicon|Japan}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''TBD''}}||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''TBD''}}
|-   
|'''Ukupno'''||7/14||'''2 naslova'''||54||40||2||12||1458||1235||32||15||2||15||637||687    
|}

== Sastavi ==

{{Sastav Francuska 2001 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2008 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2009 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2010 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2011 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2012 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2012 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2013 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2014 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2015 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2016 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2016 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2017 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2020 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2024 EP rukomet}}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Handball in France}}
* [http://www.ff-handball.org/ Francuski rukometni savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060831231410/http://www.ff-handball.org/ |date=2006-08-31 }}

{{Europske rukometne reprezentacije}}
{{Svjetski prvaci u rukometu}}
{{Europski prvaci u rukometu}}
{{Olimpijski prvaci u rukometu}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Rukometne reprezentacije|Francuska]]
[[Kategorija:Rukomet u Francuskoj| ]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]</text>
      <sha1>69lpywg1u3qkzfw9y7b5bv7ucw5se6s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600900</id>
      <parentid>42600896</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:34:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126415" sha1="g0wrvrzda1k1fv9og442q2mvg1u7kxx" xml:space="preserve">{{Rukometna reprezentacija
| ime                = {{flagicon|FRA}} Francuska
| grb                = Equipe_de_France_de_handball_masculin_logo_2017.svg
| Img_size           = 200px
| nadimak            = ''Bronzés, Barjots, Costauds, Euros, Experts, Les Bleus, Indestructibles''
| savez              = {{nowrap|[[Fédération Française de Handball]]}}
| izbornik           = {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| kapetan            = [[Ludovic Fabregas]]
| najviše nastupa    = [[Jackson Richardson]] (417)
| najbolji strijelac = [[Jérôme Fernandez]] (1,456)

| pattern_la1        =_France21h
| pattern_b1         =_France21h
| pattern_ra1        =_France21h
| pattern_sh1        =_France21h
| leftarm1           = 
| body1              = 
| rightarm1          = 
| shorts1            = white
| socks1             = white
| pattern_la2        =_France21a
| pattern_b2         =_France21a
| pattern_ra2        =_France21a
| pattern_sh2        =_France21a
| leftarm2           = 
| body2              = 
| rightarm2          = 
| shorts2            = FFFFFF
| socks2             = FFFFFF

| prva utakmica   ={{flagicon|FRA|1830}} Francuska 7:28 [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačka]] {{flagicon|Njemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Pariz]], [[Francuska]]; [[30. ožujka]] [[1952.]])&lt;/small&gt;
| najveća pobjeda = {{flagicon|Francuska}} Francuska 58:4 [[Albanska rukometna reprezentacija|Albanija]] {{flagicon|Albanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Pescara]], [[Italija]]; [[29. lipnja]] [[2009.]])&lt;/small&gt;
| najveći poraz   =

| Nastupi na SP           = 21
| Prvi put na SP          = 1954.
| Najbolji rezultat na SP = '''Prvaci''' ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]])

| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[EHF Euro]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 17
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = '''Prvaci''' ([[Europsko prvenstvo u rukometu - Švicarska 2006.|2006.]], [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]], [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]], [[EHF Euro 2024.|2024.]])

| Nastupi na OI           = 8
| Prvi put na OI          = 1992.
| Najbolji rezultat na OI = '''Zlato''' ([[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]], [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]], [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020.]])

| medalje = 
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{medalje bronca |  [[OI 1992.|Barcelona 1992.]]|}}
{{Medalje zlato |  [[OI 2008.|Peking 2008.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[OI 2012.|London 2012.]] | }}
{{Medalje srebro |  [[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[OI 2020.|Tokyo 2020.]] | }}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje srebro |  [[Rukometno SP 1993.|Švedska 1993.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 1995.|Island 1995.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 1997.|Japan 1997.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2001.|Francuska 2001.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2003.|Portugal 2003.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2009.|Hrvatska 2009.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2011.|Švedska 2011.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2015.|Katar 2015.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno SP 2017.|Francuska 2017.]] | }}
{{Medalje bronca |  [[Rukometno SP 2019.|Danska i Njemačka 2019.]] | }}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje zlato |  [[Rukometno EP 2006.|Švicarska 2006.]] | }} 
{{Medalje bronca|  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|Norveška 2008.]] | }} 
{{Medalje zlato |  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|Austrija 2010.]] | }} 
{{Medalje zlato |  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|Danska 2014.]] | }} 
{{Medalje bronca|  [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|Hrvatska 2018.]] | }}
{{Medalje zlato |  [[EHF Euro 2024.|Njemačka 2024.]] | }}  
}}
'''Rukometna reprezentacija Francuske''' predstavlja [[Francuska|Republiku Francusku]] na međunarodnim [[rukomet]]nim natjecanjima, a pod ingerencijom je [[Fédération Française de Handball|Francuskog rukometnog saveza]]. Mada je savez osnovan [[1950-ih]] godina, razvoj i uspon francuskog rukometa započinje nakon osvajanja brončane medalje u [[Barcelona|Barceloni]] [[1992.]] pod vodstvom [[Daniel Costantini|Daniela Costantinija]]. Costantinijeva era donijet će reprezentaciji nekoliko medalja, a kulminirat će dvama svjetskim zlatima - [[Island]] [[1995.]] i [[Francuska]] [[2001.]] Nakon osvajanja potonjeg, Costantini odlazi iz reprezentacije, a nasljeđuje ga [[Claude Onesta]] koji će, nakon nekoliko bronci i europskog zlata [[2006.]], osvojiti zlato na Olimpijadi u [[Peking]]u [[2008.]] i tako započeti četverogodišnji period u kojem će biti stvorena najbolja rukometna generacija u povijesti. U tom razdoblju, Francuska osvaja dva svjetska prvenstva ([[2009.]] i [[2011.]]), pridruživši se Švedskoj i Rumunjskoj kao zemlja koja je uspješno obranila titulu svjetskog prvaka, a ujedno je postala, uz iste dvije zemlje, najuspješnija zemlja u povijesti svjetskih prvenstava s 4 zlata. Godine [[2010.]], Onesta osvaja i europsko prvenstvo, čime je Francuska postala prva zemlja u povijesti rukometa koja je istovremeno bila i olimpijski ([[2008.]]) i svjetski ([[2009.]]) i europski ([[2010.]]) prvak. Već je samim tim činom, Onestina momčad ušla u povijest, ali tu nije bio kraj priči. Osvajanjem zlata u Švedskoj [[2011.]] uspjeli su nanizati čak četiri zlata na međunarodnim natjecanjima za redom. Niz je prekinut u [[Srbija|Srbiji]] [[2012.]] kad nisu obranili titulu prvaka Europe, ali u na Olimpijadi [[2012.]] u [[London]]u učinili ono što im je definitnivno donijelo status najbolje generacije u povijesti rukometa. Osvajanjem zlata, pridružila se Francuska tako Hrvatskoj, Sovjetskom Savezu, Rusiji i Jugoslaviji kao zemlja s dva olimpijska zlata, ali se istovremeno izdigla iznad svih jer je postigla povijesni uspjeh - obranila je olimpijsko zlato. To nije uspjelo nijednoj reprezentaciji prije Francuske, mada je bilo mogućnosti, te je ova momčad, osvojivši 5 od 6 velikih natjecanja od ljeta [[2008.]] do ljeta [[2012.]] i obranivši olimpijsko zlato, ispisala rukometnu povijest kao najbolja generacija ikada.

==Razvoj rukometa u Francuskoj i skromni počeci (1952. - 1992.)==
[[File:Handball France.svg|thumb|left|200px|Grb Francuskog rukometnog saveza]]
Unatoč kasnijim uspjesima, počeci igranja [[rukomet]]a u Francuskoj bili su vrlo polagani. Krajem [[1930e|1930-ih]] godina, postojalo je nekoliko pokušaja da se rukometna igra usustavi i podredi jasnom pravilniku te da se stavi pod ingerenciju jedinstvenog saveza. Ipak, trebalo je čekati do [[1941.]] godine, kada je u [[Višijevska Francuska|Višijevskoj Francuskoj]] utemeljen prvi Rukometni savez Francuske ([[francuski|fra.]] ''Fédération Française de Handball''). Djelovanje ratnog FFHB-a bilo je, dakako, ograničeno, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] isti je ukinut jer su poratne vlasti smatrale kako nema zakonskog legitimiteta. Tako je rukomet u Francuskoj ponovo ostao bez krovne organizacije, a trebalo je čekati čak sedam godina, sve do [[11. srpnja]] [[1952.]] godine, da dođe do ponovnog osnivanja [[Rukometni savez Francuske|Rukometnog saveza Francuske]].

Rukomet se, iznenađujuće, razvijao jako brzo i broj izdanih licenci za članove je s 25,000 tokom [[1965.]] godine do [[1982.]] godine skočio na 160,000. Ipak, ova dinamika, iako je dovela do popularizacije sporta, imala je negativan učinak na kvalitetu tako da se francuska reprezentacija desetljećima borila da bude kompetitivna na međunarodnim natjecanjima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Histoire de la FFHB |url=http://www.ff-handball.org/ffhb/presentation/histoire/histoire-de-la-ffhb.html |access-date=2016-08-20 |archivedate=2013-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130509142728/http://www.ff-handball.org/ffhb/presentation/histoire/histoire-de-la-ffhb.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Bez ikakvih velikih uspjeha sve do kraja 80-ih godina, Francuska je [[1985.]] godine ispala u C kategoriju reprezentacija što je natjrealo savez da reagira. Te je godine reprezentaciju preuzeo [[Daniel Costantini]], koji je imao za zadatak potpuno transformirati način rada u reprezentaciji i vratiti Francusku među svjetsku elitu. Costantini je objasnio kako će mu trebati i vremena i novca (rukomet je u to doba dobivao jako malo financijskih sredstava) da izgradi uspješan kolektiv sastavljen igrača koji imaju potencijal biti svjetske klase. Kada je objavljeno da će [[Barcelona]] biti domaćin [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]] godine, Francuzi su se nadali izboriti nastup na tom turniru tako da je Costantini, uz odobrenje saveza, započeo s provođenjem rigoroznih reformi. Posljedica tih promjena bila je vidljiva već na [[Rukometno SP 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990.]] godine u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], kada je Francuska ponovo vraćena u elitnu skupinu. Predvođena mladim [[Jackson Richardson|Jacksonom Richardsonom]], činilo se kako je Francuska konačno dobila momčad s kojom bi mogla napraviti značajan rezultat na globalnoj sceni. Iako je u prvoj grupi porazila samo [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]], koji nije bio svjetska reprezentacija, Francuska je pružila dobar otpor etabliranim reprezentacijama [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]] i [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] i uspjela izboriti drugi krug natjecanja. Tamo su izgubili protiv [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]], koja će ići do trećeg mjesta, remizirali s [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačkom]] i pobijedili [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]] te su u utakmici za 9. mjesto porazili [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] i tako ostvarili svoj najbolji plasman dotad, ali i direktan plasman na Olimpijske igre, čime je Costantinijev inicijalni plan ostvaren.&lt;ref name=&quot;SportVox&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sportvox.fr/article.php3?id_article=15769 |title=L'épopée des Barjots|source=sportvox.fr|date=8 août 2007}}&lt;/ref&gt;

== ''Les Bronzés'' (1992.) ==
'''''Les Bronzés''''' ([[francuski]]: ''brončani'') bio je nadimak Francuske rukometne reprezentacije u periodu od [[1992.]] godine do [[1995.]] godine. Ova generacija reprezentacije značajna je po tome što je bila prva koja je Francuskoj donijela medalje sa velikih natjecanja. Te medalje bile su:
* [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[OI 1992.|Olimpijskim igrama 1992.]] u [[Barcelona|Barceloni]]
* [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[Rukometno SP 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u [[Švedska|Švedskoj]]

Tadašnji brončani i srebrni sastav reprezentacije sačinjavali su: [[Philippe Médard]], [[Pascal Mahé]], [[Philippe Debureau]], [[Denis Lathoud]], [[Denis Tristant]], [[Gaël Monthurel]], [[Éric Quintin]], [[Jean-Luc Thiébaut]], [[Philippe Gardent]], [[Thierry Perreux]], [[Laurent Munier]], [[Frédéric Perez]], [[Jackson Richardson]], [[Stéphane Stoecklin]], [[Frédéric Volle]] i [[Alain Portes]].

== ''Les Barjots'' (1993. - 2001.) ==
{{main|Les Barjots}}
'''''Les Barjots''''' ([[francuski]]: ''Luđaci'' - u pozitivnoj konotaciji) bio je nadimak reprezentacije u periodu od [[1995.]] do [[2001.]] kada su reprezentaciju predvodili [[Denis Lathoud]], [[Jackson Richardson]] i [[Frédéric Volle]], te kada je došlo do smjene generacija. U ovom je periodu Francuska osvojila čak dva svjetska zlata i jednu broncu, i imala zapažen nastup na Olimpijskim igrama. U ovom su periodu Francuzi osvojili:
* [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[Rukometno SP 1993.|Svjetskom prvenstvu 1993.]] u [[Švedska|Švedskoj]]
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 1995.|Svjetskom prvenstvu 1995.]] na [[Island]]u
* '''4. mjesto''' na [[OI 1996.|Olimpijskim igrama 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]]
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 1997.|Svjetskom prvenstvu 1997.]] u [[Japan]]u
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2001.|Svjetskom prvenstvu 2001.]] u [[Francuska|Francuskoj]]

Prvo mjesto na [[Rukometno SP 1995.|Svjetskom rukometnom prvensvtu]] [[1995.]] na [[Island]]u bio je rezultat višegodišnjeg rada s reprezentacijom i prva titula svjetskog prvaka za ovu reprezentaciju. U finalu su poprilično uvjerljivo (5 razlike na poluvremenu, 4 na kraju utakmice) porazili jaku [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatsku rukometnu reprezentaciju]] sa rezultatom 23:19.

Nadimak ''Les Barjots'' dobili su zbog općeg stila igre i atmosfere u momčadi zbog koje su loše odigrali utakmice na početku turnira protiv slabijih momčadi (čak 2 poraza u prvome krugu na SP 1995.), a kasnije se sve više dizali u formi i pobjeđivali iznimno jake reprezentacije (Njemačka, Španjolska i Hrvatska). Igrači su također imali običaj slaviti uspjehe i medalje na prvenstvima posebnim frizurama, što nije bila praksa u to doba.

Tadašnji izbornik, stručnjak [[Daniel Costantini]] (koji danas radi kao novinar specijaliziran za analize rukometnih momčadi i utakmica), nije se zaustavio samo na zlatu s Islanda, bronci iz [[Japan]]a, te dobrom 4. mjestu iz [[Atlanta|Atlante]] (gdje su u polufinalu poraženi od Hrvatske, a za broncu od Španjolske), već je i [[2001.]] godine donio još jedan uspjeh svojoj momčadi. Te je godine organizirano [[Rukometno SP 2001.|svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Francuska je kao domaćin bila i automatski favorit, a imala je i snažnu momčad u kojoj su još uvijek igrale rukometne legende ([[Jackson Richardson]]), ali su se pojavili i novi igrači koji će kasnije sačinjavati legendarnu francuski generaciju ([[Thierry Omeyer]], [[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille|braća]] [[Bertrand Gille|Gille]]). Francuska je ovo prvenstvo završila na prvom mjestu porazivši Švedsku 34:31 nakon produžetaka, time završivši turnir bez ijedne izgubljene ili remizirane utakmice. Tada mladi vratar [[Thierry Omeyer]] proglašen je za vratara turnira, a [[Bertrand Gille]] za pivota turnira.

''Barjot'' period završio je upravo osvajanjem tog drugog svjetskog zlata, a nakon njega je uslijedio novi, ''Costauds'' period, koju je Francuskoj donio još velikih uspjeha.

== ''Costauds'' (2001. - 2008.) ==
Nakon uspjeha na SP u Francuskoj, većina igrača iz ''Barjots'' generacije povukla se iz nacionalne vrste, a s njima i proslavljeni trener [[Daniel Costantini]]. Došlo je vrijeme za obnovu reprezentacije. Na mjesto izbornika došao je [[Claude Onesta]] koji je u igračkom kadru imao mlade i snažne (''Costauds'' - [[francuski]]: ''snažan''), ali iznimno talentirane igrače, među kojima su bili najbolji svjetski vratar [[Thierry Omeyer]] i jedan od najboljih igrača na svijetu, [[Nikola Karabatić]]. Francuska je i u ovih 7 godina ostvarila značajne uspjehe na međunarodnim natjecanjima: 
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 2003.|Svjetskom prvenstvu 2003.]] u [[Portugal]]u
* [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno SP 2005.|Svjetskom prvenstvu 2005.]] u [[Tunis]]u
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2006.|Europskom prvenstvu 2006.]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]
* [[Datoteka:Bronze medal europe.svg|22px]] '''Brončana medalja''' na [[Rukometno EP 2008.|Europskom prvenstvu 2008.]] u [[Norveška|Norveškoj]]

Na sljedeća dva svjetska prvenstva ([[Rukometno SP 2003.|Portugal 2003.]] i [[Rukometno SP 2005.|Tunis 2005.]]) Onestina momčad starta sa dvije bronce, gubivši u polufinalima od [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]] (2003.) i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatske]] (2005.), a pobjedivši [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolsku]] (2003.) i [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunis]] (2005.) u borbi za broncu. Nakon završetka SP 2005., legendarni kapetan momčadi, [[Jackson Richardson]], povukao se iz nacionalne vrste.

Sljedeća godina donijela je prvi veliki uspjeh i prvu veliku nagradu za Onestin trud. Na [[Rukometno EP 2006.|Europskom prvenstvu 2006.]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], Francuska je, nakon samo jednog poraza prije finalnog kruga (od Španjolske), sa velikih 6 razlike pobijedila Hrvatsku u polufinalu i otišla u finale gdje ih je čekala Španjolska, jedina momčad koja ih je porazila do finala. Francuzi su u finalu, predvođeni s 11 golova [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]], uvjerljivo pobijedili Španjolsku sa 8 razlike (31:23) i tako osvojili svoje prvo europsko zlato. Na ovom su se turniru pojavjavili još neki mladi talenti, među kojima je najbolje desno krilo današnjice, [[Luc Abalo]].

Trud reprezentacije trebao je biti nagrađen i na predstojećem [[Rukometno SP 2007.|svjetskom prvenstvu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je Onestina momčad proglašena za favorite turnira. No, nakon što su uspješno došli do polufinala, Francuzi su upali u njemačku zamku domaćeg terena i u teškoj utakmici, nakon produžetaka, izgubili 32:31. Demoralizirani i razočarani Francuzi nisu imali snage za još jednu broncu, te su poraženi od [[Danska rukometna reprezentacija|Danaca]] 34:27. No, Francuzi su posebno ljuti na ovaj poraz zbog suđenja, koje je očito bilo na strani domaćina Nijemaca i koje je uzrokovalo da se pogodak [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]] 30 sekunda prije kraja utakmice poništi, što je onemogućilo Francuzima povratak u utakmicu.

Sljedeća godina donosi [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo]] u [[Norveška|Norveškoj]] koje Francuzi startaju jako dobro. U prvom krugu nisu imali nijedan poraz, dok su u drugom završili na prvom mjestu sa samo jednim porazom (od [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarske]]). U polufinalu ih je dočekala Hrvatska koja ih je, predvođena [[Petar Metličić|Metličićem]], porazila 24:23 i poslala u borbu za broncu. Tamo ih je čekala Njemačka, koja je također s jedan razlike (26:25), poražena od Danaca. Francuska se u utakmici za broncu osvetila Nijemcima za poraz na prošlogodišnjem SP-u i porazila ih sa više nego uvjerljivih 10 razlike (36:26) i tako osvojila novu medalju na europskim prvenstvima.

Sljedeći cilj bile su kvalifikacije na [[OI 2008.|Olimpijski turnir]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Kako nisu imali direktan plasman, u [[Pariz]]u su morali igrati protiv [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]], [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunisa]] i [[Norveška rukometna reprezentacija|Norveške]]. Skupina u kojoj su prolazile samo prve dvije momčadi činila se dosta teškom jer su svi protivnici bili jake rukometne momčadi, no Francuzi su još jednom pokazali svoju klasu i, pobijedivši sve tri momčadi, otišli u Peking sa stopostotnim učinkom.

== ''Experts'' (2008. - 2014.) ==
=== Olimpijske igre 2008. ===
[[Datoteka:Handball podium08.jpg|thumb|350px|center|Francuska rukometna reprzentacija na postolju nakon dodijele zlatnih medalja na Olimpijskim igrama u Pekingu. Ovo je bilo prvo francusko zlato na Olimpijskim igrama.]]
* [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u
[[Datoteka:2008 Summer Olympics handball - France victory.jpg|thumb|right|220px|Francuska rukometna reprezentacija slavi pobjedu nad Hrvatskom (25:23) u polufinalu Olimpijskih igara]]
[[Datoteka:2008 Summer Olympics handball - France victory2.jpg|thumb|right|220px|Francuska rukometna reprzentacija slavi osvajanje olimpijskog zlata nakon pobjede nad Islandom u finalu (28:23)]]
Nakon što su u dodatnim kvalifikacijama zajedno sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]] izborili sudjelovanje na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]], Francuzi su, predvođeni kapetanom [[Olivier Girault|Olivierom Giraultom]], imenovani za glavne favorite turnira. Nakon početnog ždrijeba, ždrijebani su u skupinu A sa svjetskim prvacima iz [[2005.]], Španjolskom, aktualnim olimpijskim prvacima, [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskom]], svjetskim vice-prvacima, [[Poljska rukometna reprezentacija|Poljskom]], [[Brazilska rukometna reprezentacija|Brazilom]] i domaćinima [[Kineska rukometna reprezentacija|Kinom]]. Francuska je status favorita opravdala već u prvom krugu, pobijedivši sve momčadi osim Poljske, s kojom je odigrala 30:30. Francuska je tako završila na prvom mjestu u skupini i izborila prolaz u četvrt-finale. Tijekom prvog kruga ozlijedio se [[Jérôme Fernandez]], kojeg je do kraja turnira zamijenio [[Cédric Burdet]].

Francuska je i na prošlim Olimpijskim igrama izborila četvrt finale, ali tu su zaustavljeni. Ove godine ih u četvrt finalu dočekuje oslabljena [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusija]], koju Francuzi, predvođeni s [[Daniel Narcisse|Narcisseovih]] 9 pogodaka, pobjeđuju 27:24.

U polufinalu Francuska ponovo dočekuje Hrvatska. Iako su Francuzi odnijeli pobjedu u prvom krugu, ova utakmica nije bila nimalo slična. Jedna od ključnih razlika bio je povratak ozlijeđenog [[Ivano Balić|Ivana Balića]]. Utakmica je bila iznimno teška, no Francuszi su, predvođeni izvrsnim [[Thierry Omeyer|Thierryjem Omeyerom]] i njegovih 17 obrana, te odličnom igrom Cédrica Burdeta u prvom, i Daniela Narcissea u drugom poluvremenu, pobijedili sa 25:23 i tako izborili svoje prvo olimpijsko finale.

U finalu ih je dočekao [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]], iznenađenje turnira. Islanđani su u finale došli preko Poljske (32:30) i Španjolske (36:30), ali u finalu ipak nisu imali status favorita. Francuzi su svoj status uvjerljivo opravdali i već je prije samoga kraja bilo izvjesno da će Francuzi pobijediti. Konačni rezultat bio je 28:23 za Francuze, koji su bili predvođeni s 8 pogodaka [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]].

Francuzi su tako 2008. godine prvi put u povijesti postali olimipijski prvaci i tako s još jednim zlatom okrunili svoju najbolju generaciju. Francuska je i statistički bila najbolja reprezentacija. [[Thierry Omeyer]] proglašen je za najboljeg vratara, [[Bertrand Gille]] za najboljeg pivota, a [[Daniel Narcisse]] za najboljeg lijevog vanjskog turnira. Najbolji francuski strijelac a turniru bio je [[Nikola Karabatić]] sa 37 pogodaka (ukupno 6.), dok su ga sa 35 pogodaka pratili [[Daniel Narcisse]] i [[Bertrand Gille]], koju su na ukupnom poretku dijelili osmo mjesto.

==== Olimpijska momčad iz 2008. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vrarati||[[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači|| [[Cédric Burdet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Christophe Kempé]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Olivier Girault]], [[Michaël Guigou]], [[Joël Abati]], [[Cédric Paty]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2009. ===
[[Datoteka:Francuska rukometna reprezentacija 22. siječanj 09.JPG|thumb|350px|center|Francuska rukometna reprzentacija tijekom Svjetskog prvenstva 2009. godine u Hrvatskoj. Francuska je pobjedom u finalu nad domaćinom Hrvatskom osvojila svoje treće svjetsko zlato.]]
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2009.|Svjetskom prvenstvu 2009.]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
[[Datoteka:Francehandball2.JPG|thumb|220px|Francuska rukometna reprezentacija izlazi tijekom polufinalne utakmice protiv Danske u Spaladium Arenu. Francuzi će ovu utakmicu rutinski pobijediti sa 27:22]]
[[Datoteka:Handball WC2009 Final.jpg|thumb|220px|Finalna utakmica između Francuske i Hrvatske u zagrebačkoj Areni. Fotografija je napravljena u 59. minuti kada su Francuzi imali 22:19. Do kraja, ta će se prednost povećati na 24:19]]
Nakon iznimnog uspjeha na Olimpijskim igrama uslijedile su kvalifikacije za [[Kvalifikacije za Europsko rukometno prvenstvo 2010.|kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2010.]] i pripreme za [[Rukometno SP 2009.|svjetsko prvenstvo]] [[2009.]] godine. Francuska se također suočila i sa još jednom promjenom postave jer su se dugogodišnji kapetan [[Olivier Girault]], te desni vanjski [[Joël Abati]] i [[Cédric Burdet]] otišli u mirovinu. Kao nove nade pojavili su se Chambéyjev [[Bertrand Roine]], izvrsni pivot [[Cédric Sorhaindo]] i lijevi vanjski [[Sébastien Ostertag]], a u reprezentaciju se vraćaju [[Sébastien Bosquet]] i [[Fabrice Guilbert]].

Francuska je kvalifikacije startala loše, pobijedivši slabašni [[Luksemburg]] 30:21, ali izgubivši od [[Češka|Češke]] 32:29. Ovaj je rezultat podigao malo prašine pred svjetsko prvenstvo jer se smatralo da Francuzi neće moći zadržati formu s Olimpijskih igara. Nakon prve dvije kvalifikacijske utakmice, Francuska je odigrala pripremni turnir u Bercyju gdje je ponovo demonstrirala dobru igru, ali i odlučivala o konačnim putnicima za Hrvatsku. Među novijim igračima koji su ušli u konkurenciju bili su [[Grégoire Detrez]], [[Guillaume Joli]], [[Franck Junillon]] i [[Sébastien Bosquet]]. Nakon odigranog turnira, izbornik Onesta je u Bercyju obznanio popis igrača koji idu na svjetsko prvenstvo u [[Hrvatska|Hrvastku]], gdje je Francuska imala direktan plasman zahvaljujući europskoj bronci od prošle godine. 
[[Datoteka:Thierry Omeyer.jpg|thumb|left|220px|[[Thierry Omeyer]], francuski vratar. Omeyer se smatra najboljim rukometnim vratarom današnjice, a tu je titulu dobivao i na Olimpijskim igrama i na svjetskim, te na europskim prenstvima. Godine [[2009.]] [[IHF]] ga je proglasio najboljim rukometašem godine, a već [[2010.]] izabran je za najboljeg rukometnog vratara svih vremena s čak 93% glasova, čime je samo potvrđena Omeyerova kvaliteta i status najboljeg svjetskog vratara. ]]
Svjetsko prvenstvo održalo se od [[16. siječnja]] do [[1. veljače]] [[2009.]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Francuska je u prvom krugu ždrijebana u skupinu A zajedno sa [[Slovačka rukometna reprezentacija|Slovačkom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]], [[Rumunjska rukometna reprezentacija|Rumunjskom]], [[Argentinska rukometna reprezentacija|Argentinom]] i [[Australska rukometna reprezentacija|Australijom]]. Skupina A odigrala se u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|dvorani Gradski vrt]], a Francuska je skupinu završila na prvom mjestu sa stopostotnim učinkom. Igrama u prvom krugu posebno su se istakli [[Nikola Karabatić]] i desno krilo [[Michaël Guigou]].

Ždrijeb drugog kruga vodi Francuze u [[zagreb]]ačku [[Arena Zagreb|Arenu]] gdje ih čekaju domaćin [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]], [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]] i [[Južnokorejska rukometna reprezentacija|Južna Koreja]]. Nakon dvaju uvjerljivih pobjeda protiv Švedske i Južne Koreje i osiguravanja polufinala, Francuzi u &quot;finale prije finala&quot; s Hrvatskom šalju rezervnu postavu i odmaraju većinu igrača. Hrvatska, koja je objektivno imala bolji sastav, pobijedila je s 22:19 i, predvođena s 8 pogodaka [[Igor Vori|Igora Vorija]], osigurala prvo mjesto, još jedan stopostoni učinak i polufinalni ogled s [[Poljska|Poljskom]].

Francuzi su skupinu završili na drugom mjestu s jedim porazom, no i to je bilo dovoljno za polufinale. Utakmica se odigrala u [[split]]skoj [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]], a francuski protivnik bila je [[Danska rukometna reprezentacija|Danska]]. Unatoč činjenici da je Danska bila aktualni europski prvak, Francuzi su bez većih problema i sa poprilično uvjerljivih 27:22 porazili Dance i tako izborili finale gdje ih je ponovo čekala Hrvatska. Najbolji strijelac polufinala bio je [[Luc Abalo]], koji je u istoj utakmici zaradio i crveni karton zbog nenamjernog gađanja danskog vratara u glavu prilikom izvođenja sedmerca.

Hrvatska je u svom polufinalu jednako uvjerljivo porazila Poljsku s 29:23 i tako izborila nastup u finalu. Iako je Hrvatska, zbog domaćeg terena i pune zagrebačke Arene, bila blagi favorit, Francuzi su istrčali s najboljom postavom i nisu pokazivali da nemaju status favorita. Hrvatska je na poluvremenu imala prednost od 12:11, no u drugom su poluvremenu Francuzi pokazali silu i nakon nezivjesnih 15-ak minuta preuzeli vodstvo. Francuska 6-0 obrana bila je toliko dobro postavljena da hrvatski igrači nisu neko vrijeme uspjeli uputiti kvalitetan udarac prema golu, a i kad bi uspjeli, to bi bez većih problema uglavnom obranio vratar Omeyer. Francuzi su svoje vodstvo povećavali preko kontri koje su uglavnom realizirala brza krila [[Luc Abalo]] i [[Michaël Guigou]]. Konačni rezultat bio je 24:19 za Francusku i tako je Francuska po treći put postala svjetski prvak. Najbolji strijelac utakmice bio je [[Michaël Guigou]] koji je realizirao svih 7 sedmeraca koje je izvodio, te uz to dodao još 3 gola iz igre.

Po završetku turnira Francuzi su dobili fair-play nagradu zbog najmanje prekršaja, kartona i isključenja. Najbolje desno krilo postao je [[Michaël Guigou]], najbolji srednji vanjski [[Nikola Karabatić]], a najbolji vratar (koji je također uvršten u dream-team) postao je [[Thierry Omeyer]]. Najbolji strijelac Francuske na turniru bio je Guigou sa 52 pogotka, a na ukupnom je poretku zauzeo 6. mjesto, koje je djelio sa srpskim reprezentativcem [[Momir Ilić|Momirom Ilićem]]. Francuska je tako osvojila drugo uzastopno zlato na velikim natjecanjima.

==== Momčad svjetskih prvaka iz 2009. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari||[[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Franck Junillon]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Christophe Kempé]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Sébastien Ostertag]], [[Guillaume Joli]], [[Joël Abati]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Europsko prvenstvo 2010. ===
[[Datoteka:France is jubilant (04) - 2010 European Men's Handball Championship.jpg|thumb|350px|center|Francuski rukometaši slave osvajanje Europskog prvensta 2010. godine. Ovo je bilo drugo europsko zlato, ali su osvajanjem istog postali prva reprezentacija u povijesti rukometa koja je istovremeno bila i svjetski i europski i olimpijski prvak.]]
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2010.|Europskom prvenstvu 2010.]] u [[Austrija|Austriji]]
[[Datoteka:CRO - FRA (03) - 2010 European Men's Handball Championship.jpg|thumb|220px|Pivot [[Cédric Sorhaindo]] prolazi kraj [[Manuel Štrlek|Manuela Štrleka]] tijekom finalne utakmice prvenstva. Francuska je ovu utakmicu pobijedila 25:21]]
Nakon osvajanja trećeg svjetskog zlata uslijedio je nastavak kvalifikacija. Nakon poraza od Češke, Francuzi su suvereno odradili ostatak kvalifikacija, izgubivši samo od Latvije u posljednjoj utakmici, u kojoj su igrali s rezevrnom momčadi, te tako izborili odlazak na Europsko prvenstvo kao prvi u skupini. Nakon ždrijeba u [[Beč]]u, Francuska je ždrijebana u skupinu D zajedo sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] i [[Češka rukometna reprezentacija|Češkom]]. U grupi koja se igrala u [[Wiener Neustadt]]u, Francuzi nisu odigrali impresivno. Iako u najboljem sastavu, imali su dosta problema sa svojim protivnicima u skupini. U prvoj utakmici protiv Mađara izvukli su 29:29 i to tako što su se posljednjih 5 minuta vraćali sa 4 gola razlike. U sljedećoj utakmici protiv Češke Francuzi dominantno započinju utakmicu, no pred kraj gube svoje dominantnu vodstvo i pobjeđuju sa minimalnih 21:20. Ovakva igra, u kojoj su prokockali vodstvo od nekoliko golova razlike, dogodila se i protiv Španjolske gdje im je bod donio sedmerac [[Guillaume Joli|Guillaumea Jolija]] nekoliko sekunda prije kraja. Utakmica je završila 24:24. Francuska je skupinu završila na drugom mjestu sa 4 boda, od kojih je 3 prenijela u drugi krug zahvaljujući Češkoj pobjedi nad Mađarskom. 
[[Datoteka:Nikola Karabatić (Montpellier HB) - Handball player of France (5).jpg|thumb|220px|left|[[Nikola Karabatić]], srednji vanjski Francuske reprezentacije. Karabatić je proglašen za najboljeg srednjeg vanjskog turnira, te se danas smatra najboljim igračem na toj poziciji u svijetu. Na ovom je prvenstvu bio i najbolji francuski strijelac, te treći sveukupno na cijelome prvenstvu]]
U drugom krugu sele se u [[Innsbruck]] gdje ih čekaju jake reprezentacije [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]], [[Slovenska rukometna reprezentacija|Slovenije]] i [[Poljska rukometna reprezentacija|Poljske]]. Iako na samom početku turnira glavni favorit, Francuska je zbog slabije igre polako gubila status uvjerljivog favorita turnira, te se čak, prvi put, govorilo o njihovom odlasku u finale s upitnikom. Prva utakmica, protiv Njemačke, donijela je isti stil igre kao u prvom krugu. Uvjerljivo vodstvo na samom početku koje su pred sam kraj umalo izgubili. Francuzi su se, predvođeni s Jolijevih 7 pogodaka, ipak spasili i pobijedili s 24:22. Utakmica protiv Slovenije donijela je malo bolju igru, iako je ponovo izostajala ona stara forma. Poluvrijeme je završilo s neriješenim rezultatom, no u drugom su poluvremenu Francuzi pokazali svoju klasu i utakmicu završili s uvjerljivih 28:37. Posljednja utakmica, protiv Poljske, bila je ujedno i borba za prvo mjesto. U ovoj su utakmici Francuzi prvi put uvjerljivo demonstrirali silu i od samog početka najavili pobjednika. Utakmica je završila Francuskom pobjedom od 29:24 i time su Francuzi osvojili prvo mjesto u skupini. 
{{Dvostruka slika|right|Luc Abalo (BM Ciudad Real) - Handball player of France (5).jpg|180|Michaël Guigou (Montpellier HB) - Handball player of France (3).jpg|180|Desno krilo [[Luc Abalo]]. Abalo je bio jedan od najboljih igrača Francuske na ovom prvenstvu, te je i proglašen za najbolje desno krilo turnira. Abaloa se smatra najboljim desnim krilom na svijetu. Posebno je efikasan u brzim kontrama, jer zbog svoje brzine može efikasno odigrati i napadačke i obrambene uloge, te u svojim slavnim pogotcima iz zraka, zbog čega je i dobio nadimak &quot;leteći&quot;|[[Michaël Guigou]], lijevo krilo francuske reprezentacije. Guigou je bio dugogodišnji francuski izvođač sedmeraca, no na ovom prvenstvu ga je znao mijenjati [[Guillaume Joli]]. Također vrlo efikasan u kontra napadima, no iako igra na lijevom krilu, smatraju ga univerzalistom jer je svojom igrom dokazao da može igrati na skoro svim pozicijama.}}
Polufinale donijelo im je snažni Island i reprizu olimpijskog finala iz Pekinga. Iako se Island pokazao kao iznimno snažan, Francuzi su uhvatili pravu formu i bez većih problema, već na samom početku, pobjegli na +5 razlike i to su vodstvo, uz male promjene, zadržali do samoga kraja. Predvođeni s 9 pogodaka izvrsnog [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]], Francuzi su suvereno porazili Islanđane s 36:28 i tako izborili još jedno finale i šansu za drugo europsko zlato.

Finale je bilo još jedna repriza. Dvoboj dvaju najboljih rukometnih reprezentacija, Francuske i Hrvatske. Hrvatska je u finale došla preko Poljske, koju su pobijedili s 24:21. Hrvatska je, prema mnogima, imala puno veću šansu jer je tijekom turnira pokazala puno bolju igru nego Francuska i veći kontinuitet rezultata, pobijedivši sve utakmice osim one s Islandom, koju su remizirali. Obje momčadi startale su u najboljim sastavima, a tijek igre bio je jednak kao i u finalu svjetskog prvenstva prošle godine. U prvom poluvremenu neznatna dominacija Hrvatske i čvrsta i usporena francuska igra. Hrvatska je pred sam kraj poluvremena imala 2 razlike, no dva brza gola Nikole Karabatića vratila su Francuze u igru i tako je poluvrijeme završilo neriješeno. U drugom poluvremenu također jednaka priča. Francuzi u prvom dijelu nastavljaju sa čvrstom igrom, da bi izvrsno postavljenom obranom, obranama vratara Omeyera i brzim kontrama Abaloa i Guigoua vrlo brzo došli u vodstvo. Konačni rezultat bio je 25:21 za Francuze i tako su Francuzi u vitrinu dodali svoje drugo europsko zlato. Ovo je također bila druga uzastopna pobjeda Francuza nad Hrvatskom u finalu jednof velikog natjecanja.

Osvajanjem ovog zlata, Francuzi su postali prva rukometna reprezentacija u povijesti sporta koja je istovremeno bila i svjetski, i europski i olimpijski prvak. Najbolji srednji vanjski postao je [[Nikola Karabatić]], koji je ujedno bio i najbolji francuski i treći sveukupni strijelac prvenstva sa 40 pogotaka, a najbolje desno krilo postao je &quot;leteći&quot; [[Luc Abalo]].

==== Momčad europskih prvaka iz 2010. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Daouda Karaboué]], [[Thierry Omeyer]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Guillaume Gille]], [[Nikola Karabatić]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Franck Junillon]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Grégoire Detrez]], [[Cédric Sorhaindo]], [[Bertrand Gille]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Sébastien Ostertag]], [[Guillaume Joli]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2011. ===
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2011.|Svjetskom prvenstvu 2011.]] u [[Švedska|Švedskoj]]

Kao branitelji naslova, Francuzi su imali direktan plasman na svjetsko prvenstvo u [[Švedska|Švedskoj]]. Prije odlaska na prvenstvo, Onestina je momčad odigrala tradicionalni turnir u [[pariz|pariškom]] [[Bercy]]ju gdje su ove godine gostovali [[Južnokorejska rukometna reprezentacija|Južna Koreja]], [[Argentinska rukometna reprezentacija|Argentina]] i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]. Ždrijeb je za prvog protivnika dodijelio neugodnu Argentinu. U drugoj utakmici dana (Hrvatska je ranije porazila Koreju 27:24), domaćini su bez većih poteškoća svladali ''Gauchose'' 30:27 i izborili finalni ogled s Hrvatskom, svojim tradicionalnim protivnikom. Ranije, Južna Koreja je osvojila treće mjesto pobjedom protiv 32:25, a onda je u 16:30 odigrano finale. Iako je utakmica tekla u prijateljskom tonu, obje momčadi su pokazale dobru igru, s tim da je Onesta nešto više mijenjao u igri. Momčad je u tim trenutcima bila bez [[Daniel Narcisse|Daniela Narcissea]] i [[Guillaume Gille|Guillaumea Gillea]], ali se momčadi (nakon ozljede) vratio [[Bertrand Gille]]. Usprkos nedostatku dvojice važnih igrača i hrvatskom vodstvu do posljednjih minuta, Francuska je preko kontre [[Luc Abalo|Luca Abaloa]] i dobre igre [[Nikola Karabatić|Nikole Karabatića]] preokrenula u posljednjih nekoliko minuta i odnijela pobjedu rezultatom 28:27. Unatoč francuskoj pobjedi, bio je to jedan od najneizvjesnijih dvoboja ovih dvaju momčadi u posljednjih nekoliko godina. 
[[Datoteka:Bertrand Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg|thumb|left|200px|Najbolji pivot turnira [[Bertrand Gille]] vratio se u reprezentaciju nakon ozljede. Iako se Sorhaindo pokazao kao solidna zamjena, Gille je izvrsnom igrom i u obrani i u napadu još jednom dokazao da je jedan od najboljih pivota na svijetu i ključna karika reprezentacije.]] [[Datoteka:Jérôme Fernandez (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|thumb|left|200px|Kapetan [[Jérôme Fernandez]] pokazao se kao jedna od ključnih karika i produžena ruka izbornika Oneste na terenu. Uspješno je koordinirao igru, a kada bi situacija bila tijesna, Fernandez je svojim ulaskom i besprijekornim izvođenjem sedmeraca donio prevagu na francusku stranu.]]
Ždrijeb svjetskog prvenstva, koje je otpočelo [[13. siječnja]] [[2011.]], smjestio je branitelje naslova u skupinu A, zajedno s jakim reprezentacijama [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] i [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačke]], uvijek neugodnim [[Tuniška rukometna reprezentacija|Tunižanima]] i [[Egipatska rukometna reprezentacija|Egipćanima]] i ''outsiderom'' [[Bahreinska rukometna reprezentacija|Bahreinom]]. Utakmice su se igrale u [[Kristianstad]]u i [[Lund]]u. Prve tri utakmice bile su više zagrijavanje za daljnji tijek natjecanja, tako da je Francuska bez većih problema porazila Tunis (32:19), Egipat (28:19) i Bahrein (41:17). Uslijedile su utakmice protiv dvaju jakih europskih momčadi. Unatoč najavama o mogućem iznenađenju, njemačka momčad [[Heiner Brandt|Heinera Brandta]] nije imala prevelike šanse protiv Onestinih igrača. Predvođena [[William Accambray|Williamom Accambrayjem]], Francuska je vodstvo 13:10 s poluvremena do kraja povisila na 30:23 i tako riješila pitanje prolaska, zajedno sa Španjolskom. Utakmica protiv Španjolske, koja je odlučivala o pobjedniku skupine, počela je dobro i završila s francuskih +5 na poluvremenu. Do kraja je ta prednost rasla, ali se u posljednjih deset minuta Onestina momčad opustila. Unatoč svim očekivanja, španjolska je momčad uspjela u 10 minuta nadoknaditi -6 kojih je imala i doći do izjednačenja 28:28 pred posljednji napad. Iako je Onestina momčad pokušala postići pogodak, [[Arpad Šterbik|Šterbik]] je sretno obranio udarac Luca Abaloa, tako da je utakmica završila bez pobjednika. Francuska je s 9 bodova, od kojih je 3 prenijela u drugi krug, zasjela na prvo mjesto, ispred Španjolske i Njemačke.

Drugi krug u [[Jönköping]]u donosi [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarsku]], [[Norveška rukometna reprezentacija|Norvešku]] i [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]]. Iako su Mađari uvijek bili neugodan protivnik, posebice Francuzima, uvjerljivih +5 na poluvremeno do kraja se pretvorilo u 37:24 i tako samo potvrdilo uvjerljivu francusku pobjedu. Sedam pogodaka postigao je Karabatić i tako bio najbolji strijelac. Protiv Norveške su se također očekivala 2 boda, iako je utakmica bila znatno žilavija. Francuska je na poluvremenu imala +3 da bi, predvođena s po 5 Gilleorvih, Abaloovih i Accambrayjevih pogodaka, do kraja po povisila na +5 i pobijedila s 31:26. Island je bio najteži protivnik i porazom bi Francuska dovela u pitanje prolaz u polufinale. Ipak, aktualni prvaci nisu imali prevelikih problema s momčadi koja je u drugom krugu pokazivala znatno slabiju igru. Vodstvo od 16:13 na poluvremenu popelo se do 34:28 do kraja i tako je Francuska izborila nova 2 boda, prvo mjesto i još jednu važnu pobjedu protiv Islanda.
[[Datoteka:Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (3).jpg|thumb|350px|Legendarni [[Didier Dinart]] ponovo je briljirao u obrani tijekom prvenstva. Pokazao se kao ključ francuske obrane zbog čega je i nagrađen titulom najboljeg obrambenog igrača turnira.]]
Polufinale u [[Malmö]]u donijelo im je domaćina [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedsku]]. Iako nije briljirala igrom, skadinavska je momčad ostvarivala odlične rezultate, a imala je i iznimnu podršku publike u najvećoj dvorani ovogodišnjeg prvenstva. Francuzi su, kao i uvijek, ušli u utakmicu kao blagi favoriti, što su i iskoristili na poluvremenu i poveli s 15:12. U nastavku se ritam utakmice nije mijenjao - Francuzi vode i povećavaju vodstvo, a Šveđani love rezultat. Na samom kraju je Francuska imala +5 i tada je bilo jasno kako su branitelji naslova ponovo u finalu. Ritam utakmice je usporio, a do kraja su Šveđani uspjeli tek smanjiti na +3 i tako završiti utakmicu s 29:26. Za najboljeg igrača proglašen je pivot Bertrand Gille koji je, zajedno s [[Michaël Guigou|Guigouom]], postigao 8 pogodaka.

Finale, ponovo u [[Malmö]]u, donosi [[Danska rukometna reprezentacija|Dansku]], momčad koja je po mnogima pokazala najveći napredak na ovom prvenstvu i koja je imala stopostotni učinak do finalne utakmice. Dok je danski izbornik [[Ulrik Wilbek|Wilbek]] najavljivao najbolje finale ikad, izbornik Onesta je u svom stilu rekao ''&quot;dovedite mi te Dance&quot;''. Francuska je opet imala blagi favoritski status, ali razlika između nje i njezinog protivnika nikada nije bila manja. U igračkom se smislu, u prvom poluvremenu, to nije vidjelo. Danski stroj je blokiran, a Francuska je igrala bez ijedne pogreške u igri i suvereno odigrala poluvrijeme, završivši ga s 15:12. [[Thierry Omeyer]] obranio je nekoliko ključnih lopti, a Karabatić se pokazao kao najbolji individualac. Ipak, u drugom poluvremenu dolazi do obrata. Danci nastavljaju u svom ritmu, dok Francuzi postepeno padaju u igri i počinju raditi sve više pogrešaka. Danci koriste to i smanjuju rezultat. Francuzima je poluvrijeme otežao i danski vratar [[Niklas Landin|Landin]], dok je Omeyer imao jedno od najlošijih poluvremena na turniru. Danci su pred sam kraj čak i poveli, da bi u zadnjem napadu to iznimno zanimljivog finala, Danci morali hvatati rezultat. S igračem manje, Francuzi su postavili čvrstu obranu, ali [[Bo Spellerberg]] uspijeva postići pogodak preko obrane i dovesti utakmicu do produžetaka. Počinjući s rezultatom 31:31, Francuzi su, s igračem manje, dobro otvorili produžetke. Iako je uglavim padao gol za golom, Francuzima se vratila sigurnost u igri i njihova slavna hladnokrvnost ponovo je prijetila Dancima. Nakon 33:33, Francuzi s dva pogotka Karabatića i Guigoua bježe na +2 i taj su rezultat zadržali do kraja. [[Lars Christiansen]] uspijeva smanjiti na 35:34, ali dva pogotka kapetana [[Jérôme Fernandez|Fernandeza]], najsigurnijeg igrača uz Karabatića, i nekoliko ključnih obrana Thierryja Omeyera (koji se ponovo razbranio) doveli su Francusku do zlata. [[Mikkel Hansen]] uspijeva smanjiti na 36:35, a u posljednjem napadu, Guigou nekoliko sekunda prije kraja utakmice uspijeva postići pogodak za 37:35 i tako je konačno riješeno pitanje pobjednika. Francuska je obranila još jedan naslov svjetskog prvaka i tako ostvarila svoje četvrto zlato za redom. Izboren je direktan nastup na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama]] u [[London]]u i na SP-u [[2013.]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Onestina momčad još je jednom pokazala briljantnost svoje igra i uspjela je ostvariti još jedan veliki podvig i tako ispisati povijest kao jedina momčad kojoj je to pošlo za rukom.

Najbolji strijelac momčadi bio je Nikola Karabatić s 51 pogotkom (ukupno na 7. mjestu), a proglašen je i za najboljeg igrača prvenstva. Najbolji vratar još jednom postao je [[Thierry Omeyer]], najbolji pivot [[Bertrand Gille]], a legendarni [[Didier Dinart]] proglašen je najboljim obrambenim igračem turnira.

==== Momčad svjetskih prvaka iz 2011. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Kadar
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Daouda Karaboué]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Sébastien Bosquet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Franck Junillon]], [[Nikola Karabatić]], [[Bertrand Roine]] 
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Arnaud Bingo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Europsko prvenstvo 2012. ===
{{Multiple_image
|align=right
|width= 300
|direction=vertical
|image1=Daniel Narcisse (THW Kiel) - Handball player of France (2).jpg
|alt1=
|caption1=
|image2=Guillaume Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg
|alt2=
|caption2=[[Daniel Narcisse]] (gore) i [[Guillaume Gille]] (dolje) vratili su se, nakon problema s ozljeda, u sastav Francuske reprezentacije, ali još uvijek nisi bili na razini na kakvoj su inače igrali, što je također doprinijelo slabom rezultatu na prvenstvu.
|image3=
|alt3=
|caption3=
|image4=
|alt4=
|caption4=
|image5=
|alt5=
|caption5=
|image6=
|alt6=
|caption6=
|image7=
|alt7=
|caption7=
|image8=
|alt8=
|caption8=
|image9=
|alt9=
|caption9=
|image10=
|alt10=
|caption10=
}}
Iako su već tijekom proljeća i ljeta odigrali dva prijateljska turnira (u ožujku protiv [[Srbija|Srbije]] i u lipnju protiv [[Argentina|Argentine]]), prvi pretpripremni turnir Francuska nije statrala najbolje. U [[Francuska|Francuskoj]] su bili domaćini [[Slovačka|Slovačkoj]] u dvije utakmice tijekom studenog [[2011.]] Iako se, uz mala zakašnjenja, momčad okupila, u prvoj utakmici nije igralo nekoliko standardnih prvotimaca (među kojima su bili Guigou i Karabatić), što je bio jedan od glavnih uzroka poraza Francuske 28:30. Bio je to prvi poraz Onestine momčadi nakon dugo vremena i pokazao je određene slabosti momčadi u ovom pripremnom ciklusu. Ipak, dva dana kasnije, momčad je u istom sastavu pregazila tu istu Slovačku rezultatom 37:18 i još jednom pokazala svoju dominaciju. Nakon ovog turnira, gosti su bili neugodni [[Norveška rukometna reprezentacija|Norvežani]], koje su Francuzi ipak svladali u dvije utakmice. U tom je razdoblju objavljen i povratak [[William Accambray|Williama Accambrayja]] i [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]], koji nisu igrali zbog ozljeda. Francuska je tako, samo 4 dana prije svoje prve utakmice na [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|Europskom prvenstvu]] u [[Srbija|Srbiji]], završila svoje pripreme relativno uspješno, ali je bilo upitno koliko su kratkotrajne primjene mogle uhodati momčad, kojoj se dogodilo to da je nekoliko ključnih igrača zbog ozljeda bilo izvan forme (Guigou, Accambray, [[Nikola Karabatić|Karabatić]], [[Daniel Narcisse|Narcisse]]).

Ždrijeb je Francusku smjetsio u grupu C, već ranije nazvanu skupinom smrti, zajedno sa [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolskom]], [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] i [[Ruska rukometna reprezentacija|Rusijom]]. Prvu utakmicu, [[16. siječnja]] [[2012.]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], igrali su upravo protiv Španjolske, momčadi koja im je na posljednja dva prvenstva zadavala najviše problema (dva remija u dvije utakmice), a pokazala je značajna poboljšanja u igri. Iako su igrali u najjačem sastavu, Francuzi su imali jasne probleme u igri. Na poluvremenu su gubili s dva gola razlike (13:15), što nije bilo toliko alarmantno kao činjenica da u drugom poluvremenu ne uspijevaju poboljšati igru. Španjolska je odigrala sigurno i uvjerljivo i u obrani i u napadu te na kraju odnijela dva boda s rezultatom 26:29. Kako su Rusija i Mađarska odigrale neriješeno, situacija nije bila toliko alarmantna, a kako je Francuska uvijek pokazivala tendenciju slabijeg starta na turnirima, nije bilo mjesta prevelikim uzbunama. Drugu utakmicu, protiv Rusije, odrađuju suvereno i bez velikih poteškoća. Pet golova prednosti s poluvremena oscilirano je na utakmici između +3 i +8 (inače, utakmicu su otvorili sa serijom 5:0), da bi na kraju završilo uvjerljivom pobjedom 24:28 u korist branitelja naslova. Francuska je tako upisala svoje prve pobjede, a remi Mađarske i Španjolske dodatno je išao na ruku braniteljima naslova. Očekivani poraz Rusije od Španjolske osigurao im je prolaz u drugi krug, tako da je utakmica protiv Mađarske bila za prijenos bodova u drugi krug. Dok je Španjolska sigurno nosila 3, a Mađarska imala barem 1, Francuska bi pobjednom prenijela 2 boda i bila u solidnoj situaciji u drugom krugu. Utakmica je, uz neke manje poteškoće, počela očekivano dobro za Francuze te im donijela prednost od 14:12 na poluvremenu. Ipak, što će pokazati i kasnije na turniru, drugo poluvrijeme su odigrali znatno lošije, posebice napadački, što je bila i zasluga mađarskog vratara [[Nándor Fazekas|Fazekasa]]. To je omogućilo Mađarima da preuzmu vodstvo i odnesu iznenađujuću i neočekivanu pobjedu 23:26. Branitelji naslova su, dakle, uspijeli proći u drugi krug, ali bez ijednog boda, što ih je stavilo u izrazito tešku poziciju za prolaz, a svemu tome doprinosila je i jako slaba igra Onestine momčadi koja, iako u istom sastavu (čak i ojačana povratcima [[Daniel Narcisse|Narcissea]] i [[Guillaume Gille|Guillaumea Gillea]]), nije uspijevala pronaći pravu formu. Prije drugog kruga, svoj odlazak s prvenstva najavio je oporavljeni Guigou, koji je zbog nedostatka kondicije i slabog zdravlja, odlučio napustiti Srbiju kako ne bi riskirao pogoršanje i kako bi se bolje pripremio za [[London]]. Onesta je kao zamjenu zovnuo [[Samuel Honrubia|Samuela Honrubiju]].

U drugom krugu su ih čekale [[Slovenska rukometna reprezentacija|Slovenija]], [[Islandska rukometna reprezentacija|Island]] i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]. Francuska nije smjela prosuti nijedan bod i ovisila je, prvi put nakon dugo godina, o ishodu drugih utakmica. Iako je neugodna Slovenija na poluvremenu imala prednost od 14:15, Onesina momčad pokazala je znatno bolju igru u drugom poluvremenu, što je, uz nekoliko ključnih obrana [[Thierry Omeyer|Therryja Omeyera]], dovelo do pobjede od 28:26. Na kraju utakmice, kapetan [[Jérôme Fernandez|Fernandez]] plakao je slaveći sa svojim igračima. Kasnije je objavljeno kako je razlog tomu bilo pogoršanje zdravstvenog stanja njegove majke, koja se borila s [[karcinom]]om (kao i njegov otac, 3 godine ranije). Isto tako, otac Nikole Karabatića (koji je tijekom cijelog turnira bio u izrazito lošoj formi), umro je nekoliko mjeseci ranije od posljedica karcinoma. Ipak, ova pobjeda te pobjede Islanda (nad Mađarskom) i Španjolske (nad Hrvatskom), dale su Francuskoj odličnu osnovu za mogući prolazak u polufinale. Ipak, sljedeći pritotivnik bila je Hrvatska, tradicionalno najveći rival Francuske reprezentacija te momčad koja do poraza od Španjolske (24:22) nije imala nijedan izgubljen bod. Nakon dugo vremena, Hrvatska je ušla kao favorit u utakmicu, s obzirom na igru i okolnosti vezane uz stanje francuske momčadi. Hrvatska je startala dobro, ali su Francuzi uvjerljivo zaključili poluvrijeme i, predvođeni Omeyerovim obranama i dobrom igrom u napadu (posebice [[Xavier Barachet|Baracheta]] i dva pivotmena, [[Bertrand Gille|Bertranda Gillea]] i oporavljenog [[Cédric Sorhaindo|Cédrica Sorhaindoa]], koji je pozvan naknadno kako bi popunio slobodno mjesto nastalo Guigouovim odlaskom) imali prednost 12:11. Oko desetak minuta se igralo gol za golom tako da je Francuska uspijevala držati vodstvo, ali početak slabe realizacije i nekoliko nepotrebnih pogrešaka (tehničke greške i isključenja) omogućio je Hrvatskoj da izjednači i prezume vodstvo. Hrvatska je igrala sigurnije i kapitalizirala na svim francuskim greškama, što je omogućilo povećanje vodstva na +4, a to je bilo nedostižno za Francusku u posljednjih 8 minuta. Na kraju se vodstvo povećalo na +7 (22:29), čime su sve nade Francuske za prolazak ugašene. Posljednja utakmica, protiv Islanda, mogla im je donijeti igranje za 5. mjesto, ali je remi (29:29) onemogućio i taj ishod. Francuska je tako završila grupu II na posljednjem mjestu, sa samo 3 boda (kupno na turniru imali su 2 pobjede, 1 remi i 3 poraza), što ju je stavilo na 11. mjesto na ukupnom ragniranju momčadi.

Bio je to najlošiji rezultat Francuske u posljednjih nekoliko godina i prvi put, nakon dugo vremena, da se polufinale velikih natjecanja igralo bez Francuske. Ipak, momčad je najavila poboljšanje igre do početka [[OI|Olimpijade]] u [[London]]u, koju su i trener i igrači još prije početka Europskog prvenstva označili kao svoj primarni cilj.

=== Olimpijske igre 2012. ===

[[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|350px|thumb|center|Legendarni ''Les Experts'' u [[Pariz]]u nakon povratka iz [[London]]a gdje su ostvarili povijesni uspjeh i postali najbolja momčad u povijesti rukometa.]]

* [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama 2012.]] u [[London]]u

Mada je reprezentacija još davno kao primarni cilj označila obranu zlata u [[London]]u, mediji su bili puni kritika uperenih prema &quot;starim i nemoćnim&quot; igračima nakon debakla u [[Srbija|Srbiji]], koje je bilo prvo natjecanje pod Onestom u kojem Francuska nije bila u polufinalu. Pripreme za Olimpijadu počele su u [[travanj|travnju]] dvama uvjerljivim pobjedama protiv [[Rukometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] da bi se nastavile u [[srpanj|srpnju]], nekoliko dana prije odlaska u [[London]]. Na dosta jakom prijateljskom turniru kojemu je bila domaćin, Francuska je uvjerljivo slavila protiv [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] i [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolske]] u [[Strasbourg]]u sa 31:24 i tako uspješno odradila prvi dio priprema. Tjedan dana kasnije, odigrali su prijateljsku utakmicu protiv [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarske]] u [[Dunkerque]]u gdje su izgubili s minimalnih 22:23, ali to nije poljuljalo nade o obrani zlata. 
[[Datoteka:Thierry Omeyer (THW Kiel) - Handball player of France (4).jpg|thumb|left|300px|Mada već član &quot;stare garde&quot;, [[Thierry Omeyer]] se još jednom pokazao kao ključna i nezamjenjiva karika francuske reprezentacije te je svojim briljatnim partijama doprinio konačnoj pobjedi u [[London]]u. Također, još je jednom proglašen za najboljeg golmana turnira i uvršen u momčad istog.]]
Skupina u [[London]]u nije bila pretjerano teška - autsajder [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]], kontinentalni prvaci Tunis i [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] te snažne skandinavske momčadi [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] i [[Rukometna reprezentacija Islanda|Islanda]]. Onestina momčad prve je tri utakmice odradila bez većih poteškoća. Britaniju su pregazili 44:15, Argentinu 32:20 i Tunis pobijedili s 25:19 nakon što je Omeyer u posljednjih 15 minuta zaključao gol. Osiguravši si prolaz, Onesta je protiv Islanda mogao malo eksperimentirati s vanjskom linijom, što ga je koštalo pobjede u toj utakmici. Mada je Francuska imala napad i igrača više u polju posljednjih 10 sekunda, islandski vratar obranio je [[Daniel Narcisse|Narcisseov]] udarac i utakmica je završila 30:29 u korist Islanda. Islanđani su tako osigurali prvo mjesto u skupini, a Francuska se u zadnjem kolu borila za drugo mjesto sa Švedskom. Furiozno prvo poluvrijeme i prednost od 18:12 omogućili su Francuskoj da odigra lakše drugo poluvrijeme te je utakmica završila s 29:26, kao i dvije godine ranije u [[Rukometno SP 2011.|polufinalu svjetskog prvenstva]]. Francuska je skupinu završila na drugom mjestu, što joj je donijelo Španjolsku, koja je bila trećeplasirana u težoj, grupi B. 
[[Datoteka:William Accambray 01.jpg|thumb|220px|[[William Accambray]] dolazi iz sportske obitelji te je na ovom turniru ostvario svoje prvo olimpijsko zlato. Mada prvi dio turnira nije ni igrao, Onesta ga je kasnije zamijenio za Jolija što mu se višestruko isplatilo - praktički je sam pobijedio Španjolsku i potvrdio je pobjedu protiv Hrvatske.]]
Četvrtfinalna utakmica bila je, nakon dvostrukih produžetaka Islanda i Mađarske nešto ranije istog dana, drugi triler u sklopu zanimljivog četvrtfinalnog dana. Španjolska je odlično otvorila utakmicu, dok je Francuska izgledala potpuno izgubljeno - u prvih desetak minuta imali su jedan postignut i promašen sedmerac te šut ispod 50%, što je Španjolcima omogućilo solidnu +4-5 prednost. Izgledalo je kao da su branitelji zlata iscrpljeni s obzirom da je napad djelovao potpuno bezidejno pored razbranjenog [[Arpad Šterbik|Šterbika]], a jedini golovi dolazili su, povremeno, s crte. Poluvrijeme je završilo sa solidnih 12:9 u korist Španjolske, a vidjelo se kako se Francuska, postepeno diže. Ipak, veliko pitanje je može li se i vratiti. U drugom poluvremenu, Onesta na lijevog vanjskog uvodi [[William Accambray|Williama Accambrayja]], kojemu je to bila prva utakmica na igrama. Naime, Accambray je u London doputovao kao petnaesti igrač te ga je Onesta, nakon prvog kruga, odlučio zamijeniti s [[Guillaume Joli|Jolijem]] što mu se pokazalo kao pogodak. Francuska se počela vraćati, a glavni pokretač bio je upravo Accambray, koji je do posljednje minute postigao čak 6 golova. Francuska je u tijeku poluvremena imala i vodstvo, ali se u posljednju minutu ušlo s rezultatom 26:26 i posljednjim napadom za Francusku. Logično, Onestini igrači vukli su dugi napad do nekih 6-7 sekundi pred kraj kada je [[Nikola Karabatić|Karabatić]] opalio iz velike daljine i pogodio Šterbika, ali se lopta odbila na crtu gdje je čekao Accambray i zabio gol za vodstvo 27:26, tri sekunde prije kraja. Francuska je tako, nakon napete utakmice, osigurala polufinale, a Španjolsku poslala na 7. mjesto.

U polufinalu ih je dočekala [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]], koja se pošteno namučila s Tunisom u četvrtfinalu. Francuski problemi sa Španjolskom i stopostotan učinak Hrvatske u dotadašnjem tijeku turnira stavili su Golužinu momčad u cipele favorita, što nije bilo baš često u ogledu ovih dvaju reprezentacija. Dok se Francuska mučila, Hrvatska je prikazivala najljepšu igru na turniru te je najavila pohod na treće zlato. Ipak, dogodilo se nešto potpuno (ne)očekivano. Od prve minute, Francuska je preuzela nevjerojatnu incijativu i igrala bez ikakve pogreške. [[Thierry Omeyer]] je u prvih desetak minuta imao gotovo 90% obrana, francuskih 6-0 funkcioniralo je perfektno, a Hrvatska je djelovala bezidejno i nemoćno. Prednost Francuza samo je rasla, a tek je ulaskom [[Ivano Balić|Balića]], Hrvatska pokazala nekakvu inicijativu, mada je to bilo dovoljno samo za smanjenje prednosti na 12:10 na poluvremenu. Početkom drugog poluvremena, Hrvatska je ipak dobila priliku za povratak, ali niz tehničkih pogrešaka i obrane Omeyera omogućile su Francuskoj da prednost digne na nedostižnih 18:13. Do kraja utakmice, prednost je varirala, Goluža se koprcao na klupi, a vrijeme je radilo za Onestu. Bilo je jasno kako je Hrvatska slomljena i psihički i fizički, igra i taktika su im razbijeni i bilo je samo pitanje razlike s kojom će Francuska pobijediti. Na kraju je ta razlika bila 25:22 i Francuska je mogla mirno planirati obranu zlata. Bila je to prva utakmica ove dvije momčadi u kojoj je Francuska (Hrvatskoj to nije uspjelo nijednom od [[2005.]]) imala potpunu dominaciju i kontrolu igre, u kojoj je držala Hrvatsku na distanci i nije joj omogućila ne da povede, već niti da izjednači. Od početnik 3:0, Francuska je država vodstvo do kraja utakmica i Hrvatska nije niti izjednačila.

U finalu ih je, ponovo, čekala Švedska, koja se poprilično teško obračunala s Mađarima. Francuska je bila očiti favorit i švedski ulazak u finale gledao se kao povratak Švedske na rukometnu scenu nakon legendarne generacije iz 90-ih. Ipak, Francuzi su dosta nesigurno otvorili utakmicu tako da su Šveđani, sa svojom čvrstom obranom i opreznim golmanom, čak imali +2 pri samom početku. Ipak, Francuska je vrlo brzo reagirala, iskoristila tehničke pogreške i isključenja te do kraja poluvremena navukla 10:12 u svoju korist. Drugo poluvrijeme opet je teklo u znaku Francuske koja je držala prednost (od +1 do +3), ali se ipak nije uspjela ozbiljnije odlijepiti unatoč nekoliko dobrih prilika. Posljednjih pet minuta igre, Šveđani su malo više pritisli te su, nakon što je, minutu i pol prije kraja, isključen Karabatić, nakon sedmerca došli na samo -1 s igračem više. Ipak, [[Luc Abalo|Abalo]], koji je kriv za sedmerac (koji je nastao nakon vrlo sumnjivo dodijeljene lopte Šveđanima nakon što je [[Xavier Barachet|Barachet]] prsjekao loptu), uspio je s 9 metara, kad je Francuska imala igrača manje, zabiti svoj 4. pogodak i dignuti rezultat na +2 i tako rijšiti utakmicu. U posljednjoj minuti, Šveđani opet vraćaju na +1 Francuske, ali nakon time-outa [[Claude Onesta|Claudea Oneste]], Francuska je izborila prekršaj i oprezno odigrala posljednjih 10 sekundi i tako si osigurala obranu zlata.

Bilanca Onestine momčadi postala je nevjerojatna. Oni su službeno postali najbolja rukometna generacija u povijesti, generacija koja je u razdovlju od 11 godina osvojila sve što se dalo osvojiti. Dva su puta zaredom osvojili svjetsko zlato, bili su istovremeno i svjetski i europski i olimpijski pobjednici, dva puta europski prvaci i sada prva momčad koja je obranila naslov olimpijskog prvaka. Ujedno, pridružili su se elitnoj skupini momčadi koje su 2 puta osvajale olimpijsko zlato.

;''Les Experts''

{| border=0 cellspacing=1 cellpadding=0 style=&quot;font-size: 90%;&quot; width=100%
|width=25%|
|width=25%|
|width=25%|
|width=25%|
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Jérôme Fernandez (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Xavier Barachet bei einem Spiel.jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Guillaume Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|2 '''[[Jérôme Fernandez]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, desni, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|3 '''[[Didier Dinart]]'''&lt;br /&gt;
pivot&lt;br /&gt;
|4 '''[[Xavier Barachet]]'''&lt;br /&gt;
desni vanjski
|5 '''[[Guillaume Gille]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, desni vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Bertrand Gille (HSV Hamburg) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Daniel Narcisse (THW Kiel) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Guillaume Joli (Chambéry Savoie HB) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Samuel Honrubia 01.jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|6 '''[[Bertrand Gille]]'''&lt;br /&gt;
pivot
|8 '''[[Daniel Narcisse]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|9 '''[[Guillaume Joli]]'''&lt;br /&gt;
desno krilo
|11 '''[[Samuel Honrubia]]'''&lt;br /&gt;
lijevo krilo
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Daouda Karaboué (Montpellier HB) - Handball player of France (3).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Nikola Karabatic, Montpellier HB - Handball France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Thierry Omeyer (THW Kiel) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:William Accambray 01.jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|12 '''[[Daouda Karaboué]]'''&lt;br /&gt;
golman
|13 '''[[Nikola Karabatić]]'''&lt;br /&gt;
vanjski igrač&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(srednji, lijevi vanjski)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|16 '''[[Thierry Omeyer]]'''&lt;br /&gt;
golman
|18 '''[[William Accambray]]'''&lt;br /&gt;
lijevi vanjski
|- align=&quot;center&quot;
|[[Datoteka:Luc Abalo (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Cédric Sorhaindo (Paris HB) - Handball player of France (2).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Michaël Guigou (Montpellier HB) - Handball player of France (1).jpg|border|x180px]]
|[[Datoteka:Claude Onesta - Handball-Teamchef France (5).jpg|border|x180px]]
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#f4f4f4&quot; style=&quot;border:1px solid #aaa;&quot;
|19 '''[[Luc Abalo]]'''&lt;br /&gt;
desno krilo
|20 '''[[Cédric Sorhaindo‎]]'''&lt;br /&gt;
pivot
|21 '''[[Michaël Guigou]]'''&lt;br /&gt;
lijevo krilo
|'''[[Claude Onesta]]'''&lt;br /&gt;
izbornik
|}

==== Momčad olimpijskih prvaka iz 2012. ====

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Kadar
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Daouda Karaboué]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Nikola Karabatić]], [[Guillaume Gille]], [[Daniel Narcisse]] 
|-
|Pivoti||[[Didier Dinart]], [[Bertrand Gille]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2013. ===
{{Multiple_image
|align=left
|width= 300
|direction=vertical 
|image1=Daouda Karaboué (Montpellier HB) - Handball player of France (1).jpg
|alt1=
|caption1=Nakon 9 godina u reprezentaciji, [[Daouda Karaboué]] je, nakon prvenstva, odlučio napustiti reprezentaciju u dobi od 37 godina. 
|image2=Didier Dinart (BM Ciudad Real) - Handball player of France (2).jpg
|alt2=
|caption2=Obrambena legenda, jedan od najboljih obrambenih igrača u povijesti, [[Didier Dinart]] je, nakon 17 godina igranja za Francusku, odlučio otići u reprezentativno umirovljenje.
|image3=
|alt3=
|caption3=
|image4=
|alt4=
|caption4=
|image5=
|alt5=
|caption5=
|image6=
|alt6=
|caption6=
|image7=
|alt7=
|caption7=
|image8=
|alt8=
|caption8=
|image9=
|alt9=
|caption9=
|image10=
|alt10=
|caption10=
}}
Francuska je, nakon nevjerojatnog uspjeha u [[London]]u, mogla započeti pripreme za svjetsko prvenstvo u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Ipak, u jeku rukometne sezone, francuski rukomet pogodio je težak kladioničarski skandal koji je sumnjičio braću [[Luka Karabatić|Luku]] i [[Nikola Karabatić|Nikolu Karabatića]] te [[Samuel Honrubia|Samuela Honrubiju]], igrače [[Montpellier HB|Montpelliera]] koji su, prema pisanjima medija, namjestili poraz svog kluba protiv znatno slabije momčadi. Honrubija je brzo oslobođen optužbi, ali su kao glavni osumnjičenici i dalje ostala braća Karabatić. Mada je i vodstvo kluba, kao i izbornik Onesta, stao u njihovu podršku, situacija je bila neizvjesna, da bi se kao glavni osumnjičeni na kraju pojavio Luka, dok je Nikola mogao nastaviti s rukometom.

Ta afera nije toliko omela reprezentativne dužnosti tako da je Francuska tokom siječnja [[2013.]] odradila dvije pripremne utakmice protiv Argentine, gdje je odnijela dvije uvjerljive pobjede. Ipak, kadar momčadi za svjetsko prvenstvo bio je nešto drugačiji nego do sada. [[Guillaume Gille]] se umirovio, [[Bertrand Gille]] je bio ozlijeđen, a izbornik Onesta je odlučio izostaviti [[Guillaume Joli|Guillaumea Jolija]]. U reprezentaciju su, tako, vraćeni [[Sébastien Bosquet]] i [[Grégoire Detrez]], a priliku za premijerni nastup dobili su mladi [[Timothey N'Guessan]] i [[Valentin Porte]].

Francuska je ždrijebana u skupinu A, zajedno s [[Argentina|Argentinom]], [[Brazil]]om, [[Crna Gora|Crnom Gorom]], [[Tunis]]om i [[Njemačka|Njemačkom]]. U prvom ogledu, onom s Tunižanima, Francuzi su odradili posao, ali ih je Tunis držao u egalu sve do posljednjih 5-10 minuta, kada im se igra slomila. Uslijedile su i više nego uvjerljive pobjede protiv Argentine, Brazila i Crne Gore, a onda ogled s Njemačkom za prvo mjesto. Njemačka je igrala brzo i hrabro, iznenadila je Francusku sa 6-0 obranom tako da je Onestina momčad na momente djelovala bezidejno. Ipak, rezultat se svo vrijeme držao u egalu, mada je Njemačka nekoliko puta ispustila prednost i od 3-4 gola razlike. U posljednjim trenucima utakmice, Njemački napad za +2 Francuzi uspijevaju presječi te, samo par sekundi prije kraja, kreću u kontranapad za izjednačenje i prvo mjesto, ali gube loptu što Nijemci koriste i postavljaju konačnih 32:30 i odlaze na prvo mjesto. Velik doprinos ovom porazu dali su i francuski golmani, koji su, zajedno, obranili tek 7 od 39 udaraca, što je samo 17% ukupnih obrana.

Francuska je tako išla u gornji dio ždrijeba, koji je ujedno postao i teži, gdje ih je čekao [[Island]]. Radilo se tu o susretu dvaju čvrstih ekipa koje su se već susrele u [[London]]u, gdje je Island slavio s jednim golom. Ipak, Island je bio u fazi podmlađivanja, a ostali su bez najboljeg igrača, [[Ólafur Stefánsson|Ólafura Stefánssona]], kao i izbornika. Bila je to čvrsta utakmica u kojoj je Francuska ipak imala kontrolu, mada je Island nekoliko puta mogao preuzeti vodstvo. Omeyer je konačno bio na razini, ali ne i na uobičajenoj svjetskoj klasi kakvu je prikazivao. Oba poluvremena završila su identičnim rezultatom, 14:15, tako da je Francuska na kraju odnijela pobjedu 28:30 i izborila četvrtfinale.

U četvrtfinalu ih čeka [[Hrvatska]], koja je uvjerljivo porazila [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] u osmini finala i u četvrtfinale došla sa stopostotnim učinkom. Posljednji meč protiv Španjolske, Hrvatska je ipak pobijedila i tako otišla u gornji, teži dio ždrijeba, gdje su bile i Francuska i Danska. Utakmica je započela čvrsto, kao i sve do sada, te je [[Drago Vuković]] već nakon 40-ak sekundi igre dobio direktan crveni karton zbog agresivnog starta na glavu [[Xavier Barachet|Baracheta]]. Iako je Francuska imala 2:0 vodstvo, to nije uspjela kapitalizirati tako da je Hrvatska ekspresno došla do 3:2 i nakon toga više nije ispuštala vodstvo. Ipak, utakmica nije bila toliko jednostavna. Hrvatska je nekoliko puta imala priliku odvojiti se na +5, ali bi se Francuska svaki puta vraćala te se na poluvrijeme otišlo s 13:12 na poluvremenu. Takav ritam nastavio se i u prvih 15 minuta drugog poluvremena gdje su obje momčadi propustile prilike - Francuska za povratak, Hrvatska za odljepljenje. Ipak, ključni trenutak dogodio se u posljednjih 10 minuta kada Hrvatska uspijeva slomiti Francusku i povisiti to na nedostižnih +5, koji su na kraju postali 23:30 za Hrvatsku. Ponovila se tako razlika iz [[Srbija|Srbije]] [[2012.]], a Hrvatska je izborila polufinale s Danskom.

Svjetsko prvenstvo u Španjolskoj označilo je službeni kraj ''Expertsa'', s obzirom na to da je velik broj igrača najavio skoro umirovljenje. Najbolja momčad u povijesti rukometa već je ostala bez Guillaumea Gillea, a reprezentativnu mirovinu nakon prvenstva najavili su i rezervni golman [[Daouda Karaboué]] i obrambena legenda [[Didier Dinart]], koji je u reprezentaciji igrao čak 17 godina. Umirovljenje očekuje i kapetana [[Jérôme Fernandez|Jérômea Fernandeza]] kao i najboljeg vratara svih vremena, [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]], koji to ipak nisu najavili nakon prvenstva 2013. godine. Francuska je tako ušla u nužnu fazu restrukturiranja i podmlađivanja momčadi, čiji će predvodnici postati [[William Accambray]] i [[Xavier Barachet]], uz već provjerene Karabatića, Guigoua, Abaloa i Narcissea, nakon što je ostvarila povijesni uspjeh o ovome sportu.

== Postepena smjena generacija i ''Indestructibles'' (2014. - 2016.) ==

=== Europsko prvenstvo 2014. ===
* [[Datoteka:Gold medal europe.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno EP 2014.|Europskom prvenstvu 2014.]] u [[Danska|Danskoj]]
[[File:2014 European Men's Handball Championship, 2014-01-22, Group II, France-Sweden1.jpg|350px|thumb|Iako je Francuska svoju utakmicu protiv [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]] izgubila, ona nije imala nikakvog učinka na francuski plasman te je služila kao dobrodošao odmor za prvu momčad pred polufinalni ogled.]]
Iako je bila aktualni olimpijski pobjednik, Francuska je nakon lošeg plasmana na [[Rukometno EP 2012.|prethodnom europskom prvenstvu]] i neuvjerljivog nastupa na [[Rukometno SP 2013.|svjetskom prvenstvu u Španjolskoj]] u [[Danska|Dansku]] došla bez statusa favorita. Iako je bez ikakvih poteškoća prošla kvalifikacije, dva poraza od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], domaćina prvenstva, na pripremnim turnirima nisu ulijevali pretjeranu nadu, unatoč pobjedi nad [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskom]] u pripremnoj fazi.

Onesta je imao i problema s ozljedama. [[Thierry Omeyer]] se još oporavljao te je, iako je otputovao s reprezentacijom, bio izvan pogona tokom prvog dijela turnira, a kako se Karaboué već ranije oprostio, golmanski duo činili su [[Cyril Dumoulin]] i [[Vincent Gérard]]. Zbog ozljeda su nastup otkazali i [[Xavier Barachet]] te [[Bertrand Gille]], dok su se [[Didier Dinart]] i [[Guillaume Gille]] već ranije oprostili od reprezentacije. Onesta je tako kombinirao nove igrače s jezgrom koja je još uvijek, većinski, bila na okupu. Francuska je ždrijebana u relativno jednostavnu grupu s [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljskom]], [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusijom]] i [[Rukometna reprezentacija Srbije|Srbijom]] te je, nakon uvjerljivih pobjeda nad Rusijom i Srbijom te tijesne pobjede nad Poljskom, drugi krug izborila sa stopostotnim učinkom. Protivnici u drugom krugu bili su [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]]. Prva utakmica drugog kruga odmah je donijela vječni derbi i utakmicu koju su svi označili onom koja će odrediti prvoplasiranog u skupini. Iznenađujuće dobra Francuska loše je otvorila utakmicu te je Hrvatska tokom poluvremena imala nekoliko golova prednosti, što se, ipak, rastopilo do odmora. U drugom poluvremenu, Francuska diže igru i gotovo rutinski postvaruje pobjedu od 27:25 i tako zauzima prvo mjesto nakon prvog dana drugog kruga. Velikih +9 protiv Bjelorusije osiguralo im je prolazak u polufinale, a velika poljska pobjeda nad Švedskom i prvo mjesto u skupini. To je Onesti omogućilo da u posljednoj utakmici odmara igrače i igra s rezervnom ekipom, što je ovaj i učinio. Francuska je izgubila od Švedske i to će se pokazati kao njihov jedini poraz na turniru.

U polufinalu ih je čekala [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]], s kojom je Francuska imala problema na nekoliko posljednjih turnira. Španjolska se i ovdje pokazala kao tvrd protivnik te je Francuska poluvrijeme završila s -2 i bez neke jasne ideje kako poraziti svog protivnika. Ipak, u drugom poluvremenu Francuska ponovo diže igru i s osam golova [[Luc Abalo|Luca Abaloa]] pobjeđuje s 30:27 i osigurava finale protiv Danske, koja je u polufinalu izbacila Hrvatsku. Danska je u finalu bila favorit iz dva razloga - bili su branitelji naslova i domaćini turnira. Uz to, do finala nisu zabilježili nijedan poraz, a izbornik [[Ulrik Wilbek|Wilbek]] se od reprezentacije želio oprostiti sa zlatom na domaćem terenu. Ipak, Francuska je napravila nešto što je malotko očekivao. Čvrsta igra i briljantna taktika Oneste i Dinarta (koji je bio trener obrane) potpuno su ubile dansku igru, a serija Omeyerovih izvanrednih obrana na samom početku omogućila je Francuskoj da demontira Dance i već sredinom poluvremena ostvari nevjerojatnih +10 razlike. Utakmica je tada, ''de facto'', bila riješena. Poluvrijeme je Francuska završila s 23:16 i uspješno neutralizirala sve danske pokušaje povratka u drugom poluvremenu. Uz briljantnog Omeyera i [[Nikola Karabatić|Nikolu Karabatića]], koji je cijeli turnir odigrao na vrhunskoj razini, deset golova [[Michaël Guigou|Michaëla Guigoua]] i enorman doprinos [[Valentin Porte|Valentina Portea]] na desnom vanjskom (Francuska je konačno imala ljevaka na toj poziciji) te seriju poteza za pamćenje (cepelin Gouigoua za Portea s kraja prvog poluvremena proglašen je najboljim trenutkom utakmice), Francuska je s 41:32 porazila Dansku s najuvjerljivijim rezultatom u povijesti europskih prvenstava. [[Luc Abalo]] je izabran za najbolje desno krilo, dok je [[Nikola Karabatić]] proglašen najboljim igračem turnira.

Francuska je u Danskoj osvojila svoju treću titulu europskog prvaka i tako došla na drugo mjesto vječne tablice, iza Švedske (4). Pobjeda nad Danskom oborila je nekoliko rekorda; bila je to finalna utakmica s najviše golova u dotadašnjoj povijesti EHF Eura, finalna utakmica u kojoj je pobjednik postigao najviše golova te najbolji francuski rezultat u finalima. Uz to, radi se o drugoj najboljoj razlici u povijesti finala, odmah iza +13 Švedske u pobjedi protiv Rusije [[1994.]] godine. Francuska je tako ponovo spojila olimpijsko zlato s titulom prvaka svijeta i samo dodatno potvrdila svoj status najbolje generacije u povijesti rukometa, a dotadašnji nadimak ''Experts'' zamijenjen je s ''Indestructibles'' (sh. ''Neuništivi''). Također, Francska si je otvorila mogućnost da sljedeće godine ponovo objedini sve tri velike titule i tako postane jedina momčad u povijesti kojoj je to za rukom pošlo ne jednom, nego čak dva puta.

==== Momčad europskih prvaka iz 2014. godine ====
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Cyril Dumoulin]], [[Thierry Omeyer]], [[Vincent Gérard]]
|-
|Vanjski igrači||[[Jérôme Fernandez]], [[Mathieu Grébille]], [[Nikola Karabatić]], [[William Accambray]], [[Alix Nyokas]], [[Valentin Porte]], [[Daniel Narcisse]]
|-
|Pivoti||[[Igor Anić]], [[Luka Karabatić]], [[Cédric Sorhaindo]]
|-
|Krila||[[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Sylvain Nouet]], [[Didier Dinart]]
|}

=== Svjetsko prvenstvo 2015. ===
* [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|22px]] '''Zlatna medalja''' na [[Rukometno SP 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] u [[Katar]]u
[[File:Thierry Omeyer-20160110.jpg|180px|thumb|180px|[[Thierry Omeyer]] je u [[Katar]]u postao prvi golman koji je istovremeno proglašen i najboljim igračem Svjetskog prvenstva.]]
Francuska je u [[Katar]], tek drugu [[Azija|azijsku]] zemlju koja je bila domaćin Svjetskog prvenstva (nakon [[Japan]]a [[1997.]]), došla kao aktualni [[EHF Euro|europski]] i [[Rukomet na Olimpijskim igrama|olimpijski]] prvak. Momčad koju je već polako preuzimao pomoćni trener [[Didier Dinart]], dok je Onesta bio zadužen za napadački dio, došla je na Svjetsko prvenstvo kao jedan od favorita, posebice jer se radilo o prvom izlučnom turniru za [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|olimpijski turnir]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]]. ''Indestructibles'', kako im je bio novi nadimak, ždrijebani su u grupu C sa [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedskom]], [[Rukometna reprezentacija Islanda|Islandom]], [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egiptom]], [[Rukometna reprezentacija Češke|Češkom]] i [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžirom]].

Nakon više rutinskih pobjeda nad Česima i Egipćanima, Francuzi su iščupali remi s Islanđanima u trećem kolu i tako pokazali prvi znak slabije igre protiv reprezentacije koja je u prva dva kola izgubila od Švedske s čak osam golova razlike (Island je postigao samo 16 golova u toj utakmici) i dobila Alžir. U četvrtom kolu, Francuzi potvrđuju prolazak u osminu finala pobjedom nad Alžirom da bi u posljednjem kolu s +3 protiv Švedske izborili prvo mjesto i lakšeg protivnika. Ždrijeb u drugoj fazi turnira bio je izrazito blagonaklon prema Francuzima, koji su do polufinala uspješno eliminirali [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] (+13) i [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] (+9). U polufinalu je čekala jaka [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]], s kojom je Francuska tradicionalno igrala teške utakmice. Međutim, ova polufinalna utakmica bila je osjetno drugačija - Francuska je dominirala susretom od sredine poluvremena te su napravili razliku od +4 gola koju su uspješno držali sve do kraja utakmice, ne davši Španjolcima pravu šansu da se vrate.

U drugom dijelu ždrijeba, domaćin [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] je, uz velike kontroverze oko sudačkog favoriziranja u utakmicama protiv [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljske]], uspio izboriti finale s Francuzima. Iako su Francuzi bili jasni favoriti, Katar se pokazao prilično žilavim protivnikom. Francuska je otišla s +3 na poluvrijeme te je uspješno održala tu prednost do kraja, međutim Katar je u nekoliko navrata bio vrlo blizu izjednačenju. [[Nikola Karabatić]] je s 5 golova bio najbolji francuski strijelac, dok je istu ulogu s druge strane imao [[Žarko Marković]], koji je postigao 7 golova. Francuska je tako osvojila rekordno peto zlato na Svjetskim prvenstvima, dok je Katar postao prva neeuropska zemlja s medaljom na Svjetskom prvenstvu.

Francuski golman, legendarni [[Thierry Omeyer]], proglašen je i za najboljeg golmana i igrača turnira, što je bio prvi takav slučaj u historiji Svjetskog prvenstva, dok je [[Nikola Karabatić]] ušao u najbolju momčad turnira kao srednji vanjski. Francuska je na ovaj način osigurala direktan plasman na [[Olimpijske igre]] i ponovo je istovremeno bila svjetski, europski i olimpijski prvak.
{{-}}
==== Momčad svjetskih prvaka iz 2015. godine ====

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!width=&quot;10%&quot;|Pozicija
!width=&quot;30%&quot;|Igrači
|-
|Vratari|| [[Thierry Omeyer]], [[Cyril Dumoulin]]
|-
|Vanjski igrači||[[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Jérôme Fernandez]], [[Nikola Karabatić]], [[Daniel Narcisse]], [[Kévynn Nyokas]], [[Mathieu Grébille]]
|-
|Pivoti||[[Cédric Sorhaindo]], [[Igor Anić]], [[Luka Karabatić]]
|-
|Krila||[[Michaël Guigou]], [[Guillaume Joli]], [[Samuel Honrubia]], [[Valentin Porte]], [[Kentin Mahé]]
|-
|Stručni stožer||[[Claude Onesta]], [[Didier Dinart]], [[Sylvain Nouet]]
|}

===Europsko prvenstvo 2016.===

Kao što je bio slučaj četiri godine ranije, Francuska je na [[EHF Euro|Europsko prvenstvo]] došla kao aktualni svjetski, europski i olimpijski prvak. Međutim, isto kao i u [[Srbija|Srbiji]] [[2012.]], Francuzi su kao glavni cilj za [[2016.]] godinu postavili obranu olimpijskog zlata, što je značilo da turnir u [[Poljska|Poljskoj]] neće biti odigran na najvišoj razini. Tomu je svjedočio i osjetno pomlađeni sastav, u kojem su se pojavili debitantni poput [[Ludovic Fabregas|Ludovica Fabregasa]], [[Benoît Kounkoud|Benoîta Kounkouda]] i [[Nedim Remili|Nedima Remilija]], sve mladi igrači koji su ostvarili velike uspjehe u juniorskim selekcijama, ali bez iskustva na seniorskim natjecanjima.

Francuska je ždrijebana u grupu A s domaćinom [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljskom]], [[Rukometna reprezentacija Srbije|Srbijom]] i [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonijom]]. Nakon uvjerljivih pobjeda protiv Makedonije (+7) i Srbije (+10), Francuska je u zadnjem kolu izgubila od domaćina i tako završila grupu na drugom mjestu, prenoseći dva boda u drugu fazu. Tamo su čekale [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]], koju je Francuska pregazila s +11 (na poluvremenu je bilo čak 20:5), rival [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], protiv koje je Francuska ostvarila rekordnu pobjedu od +8, te [[Rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], koja je igrala izvanredan turnir. Francuska je nakon dva kola bila u dobroj poziciji i bila joj je potrebna pobjeda protiv Norveške, međutim Francuzi u toj utakmici nisu imali rješenje za norveške igrače tako da su Skandinavci slavili s 29:24. Ipak, Francuska je i s tim rezultatom imala šansu za polufinale ukoliko bi Hrvatska pobijedila Poljsku s dovoljno razlike, međutim u toj se utakmici dogodila jedna od najvećih senzacija posljednjih godina - Hrvatska je u odlučujućoj utakmici pregazila Poljsku s +14 i tako, iako je imala minimalne šanse, izborila drugo mjesto i polufinale protiv [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolske]].

Koo trećeplasirana u drugom krugu, Francuska je igrala za peto mjesto protiv [[Rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koju je, u praktički prijateljskoj utakmici, pobijedila s 29:26.

===Olimpijske igre 2016.===
* [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|22px]] '''Srebrna medalja''' na [[OI 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]]

Onestina reprezentacija je na [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|olimpijski turnir]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]] došla s namjerom da drugi put obrani olimpijsko zlato i tako po treći put postane olimpijski prvak, što bi bio historijski uspjeh. Momčad u kojoj ponovo nije bilo zvijezda poput [[William Accambray|Accambrayja]] ili [[Xavier Barachet|Baracheta]], koji su izostali zbog ozljeda, ždrijebana je u grupu A s [[Rukometna reprezentacija Katara|Katarom]], [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunisom]] te rivalima [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danskom]]. Nakon početnih pobjeda protiv Katara, Tunisa i Argentine, Francuska je bila prva momčad koja je osigurala četvrtfinale te je u zadnje dvije utakmica ušla s određenim rasterećenjem. U četvrtom kolu izgubili su od Hrvatske (29:28) i to nakon što je [[Michaël Guigou|Guigou]] promašio sedmerac u posljednjim sekundama utakmice, dok su u posljednjem kolu pobijedili Dansku i tako izborili drugo mjesto u skupini, iza Hrvatske.

U četvrtfinalu su Francuzi išli na domaćine, [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]], koje su, nakon dobre borbe u prvih 40 minuta, ipak svladali sa +7 razlike i tako išli u polufinalni ogled s aktualnim europskim prvacima, [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačkom]]. Iako je Francuska u jednom trenutku imala visokih +7, Njemačka se uspjela vratiti te se u posljednju minutu išlo s rezultatom 28:28. Francuska je imala posljednji napad, kojega je uspjela držati do samoga kraja, kada je [[Daniel Narcisse]] u solo prodoru tri sekunde prije kraja izborio priliku za udarac i postigao gol za finalni ogled, gdje ih je čekala Danska. Danska je loše startala olimpijski turnir, s dva poraza u skupini, međutim u fazi na izbacivanje su pružili odlične partije protiv [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i [[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljske]] te tako došli u finale.

Finale je, zapravo, bila repriza posljednjeg kola grupe A, gdje je Francuska slavila 33:30. Ipak, finalna utakmica bila je nešto drugačija. Nakon početnih 15-ak minuta izjednačene igre, Danska je uspjela ostvariti prednost te na poluvrijeme otići s +2. Iako je Francuska na početku drugog poluvremena vratila razliku, rupa u francuskoj igri sredinom drugog poluvremena omogućila je Dancima da odu na visokih +5, što se pokazalo nedostižnim za olimpijske prvake. Iako se Francuska grčevito borila i uspjela smanjiti dansku prednost na samo dva gola, nekoliko tehničkih pogrešaka i slaba realizacija omogućili su Dancima da s 28:26 osvoje svoje prvo olimpijsko zlato.

Francuska je tako osvojila svoju treću olimpijsku medalju za redom i prvo srebro; s ukupno četiri medalje, Francuska se trenutno nalazi na prvom mjestu najuspješnijih zemalja na olimpijskim turnirima. Uz sve to, bilo je ovo prvo finale nekog turnira koje je Francuska izgubila još od [[1993.]] godine, ujedno i drugo općenito; sva finala u kojima su igrali od te [[1993.]] godine, Francuzi su pobjeđivali. Najbolji strijelac Francuske na turniru bio je [[Michaël Guigou]], s 39 golova, dok su [[Nikola Karabatić]], [[Valentin Porte]] i [[Cédric Sorhaindo]] uvršteni u idealnu momčad turnira.

== Francuska nakon Oneste (2016. - ) ==

== Statistikа ==
{|border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin-left:1em;&quot;
|-
!colspan=3|Najviše nastupa
|- bgcolor=&quot;#00209F&quot;
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| '''[[Jackson Richardson]]'''
| 1990. – 2005.
| '''417'''
|----- 
| [[Jérôme Fernandez]]
| 1997. – 2015.
| '''390'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Didier Dinart]]
| 1996. – 2013.
| '''379'''
|----- 
| [[Thierry Omeyer]]
| 1999. – 2017.
| '''347'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Gille]]
| 1996. – 2012.
| '''308'''
|----- 
| [[Daniel Narcisse]]
| 2000. – 2017.
| '''300'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Pascal Mahé]]
| 1984. – 1996.
| '''297'''
|----- 
| [[Philippe Gardent]]
| 1980. – 1995.
| '''283'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Bertrand Gille]]
| 1997. – 2015.
| '''268'''
|----- 
| [[Nikola Karabatić]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''264'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Gaël Monthurel]]
| 1987. – 1996.
| '''253'''
|----- 
| [[Olivier Girault]]
| 1997. – 2008.
| '''248'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Thierry Perreux]]
| 1984. – 1995.
| '''244'''
|----- 
| [[Christian Gaudin]]
| 1992. – 2002.
| '''242'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Frédéric Volle]]
| 1987. – 1996.
| '''241'''
|----- 
| [[Stéphane Stoecklin]]
| 1990. – 1999.
| '''238'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Michaël Guigou]]
| 2002. – {{0|0000}} 
| '''230'''
|----- 
| [[Cédric Burdet]]
| 1997. – 2008. 
| '''227'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guéric Kervadec]]
| 1993. – 2005.
| '''217'''
|----- 
| [[Eric Quintin]]
| 1988. – 1996.
| '''216'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Alain Portes]]
| 1983. – 1992.
| '''212'''
|-----
| [[Luc Abalo]]
| 2005. – {{0|0000}} 
| '''208'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Joël Abati]]
| 1995. – 2009.
| '''203'''
|-----
| [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]
| 1990. – 2007.
| '''202'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Philippe Médard]]
| 1979. – 1992.
| '''183'''
|-----
| [[Christophe Kempé]]
| 1996. – 2009.
| '''178'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Philippe Debureau]]
| 1985. – 1992.
| '''177'''
|-----
| [[Patrick Cazal]]
| 1994. – 2003.
| '''171'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Grégory Anquetil]]
| 1995. – 2005.
| '''169'''
|-----
| [[Gilles Derot]]
| 1984. – 1992.
| '''167'''
|}
|width=&quot;30&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin-left:1em;&quot;
|-
!colspan=3|Najbolji strijelci
|- bgcolor=&quot;#00209F&quot;
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Nastupi&lt;/font&gt;'''
| '''&lt;font color=&quot;white&quot;&gt;Golovi&lt;/font&gt;'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| '''[[Jérôme Fernandez]]'''
| 1997. – 2015.
| '''1,456'''
|----- 
| [[Nikola Karabatić]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''1,125'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Frédéric Volle]]
| 1987. – 1996.
| '''1,016'''
|-----
| [[Daniel Narcisse]]
| 2000. – 2017.
| '''912'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Stéphane Stoecklin]]
| 1990. – 1999.
| '''898'''
|----- 
| [[Michaël Guigou]]
| 2002. – {{0|0000}}
| '''814'''
|----- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Bertrand Gille]]
| 1997. – 2015.
| '''806'''
|----- 
| [[Jackson Richardson]]
| 1990. – 2005.
| '''787'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Pascal Mahé]]
| 1984. – 1996.
| '''739'''
|-----
| [[Luc Abalo]]
| 2005. – {{0|0000}}
| '''688'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Gille]]
| 1996. – 2012.
| '''678'''
|-----
| [[Philippe Gardent]]
| 1980. – 1995.
| '''638'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Joël Abati]]
| 1995. – 2009.
| '''586'''
|-----
| [[Philippe Debureau]]
| 1985. – 1992.
| '''574'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Olivier Girault]]
| 1997. – 2008.
| '''573'''
|-----
| [[Guéric Kervadec]]
| 1993. – 2005.
| '''517'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Alain Portes]]
| 1983. – 1992.
| '''500'''
|-----
| [[Cédric Burdet]]
| 1997. – 2008.
| '''491'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Patrick Cazal]]
| 1994. – 2003.
| '''482'''
|-----
| [[Thierry Perreux]]
| 1984. – 1995.
| '''476'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Denis Lathoud]]
| 1987. – 1996.
| '''463'''
|-----
| [[Andrej Golić]]
| 1998. – 2004.
| '''368'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Guillaume Joli]]
| 2006. – {{0|0000}} 
| '''346'''
|-----
| [[Stéphane Joulin]]
| 1996. – 2002.
| '''344'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Cédric Sorhaindo]]
| 2005. – {{0|0000}} 
| '''338'''
|-----
| [[Laurent Munier]]
| 1987. – 1995.
| '''305'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Gaël Monthurel]]
| 1987. – 1996.
| '''292'''
|-----
| [[Eric Quintin]]
| 1988. – 1996.
| '''277'''
|-----bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[Christophe Kempé]]
| 1996. – 2009.
| '''267'''
|---------
|colspan=&quot;3&quot;|&lt;small&gt;Zaključno s utakmicom: Francuska - Norveška, 2017.&lt;/small&gt;
|}
|}

== Poznate utakmice ==
:''Vidi i: [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]]''

{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot;| Datum
! scope=&quot;col&quot;| Lokacija
! scope=&quot;col&quot;| {{abbr|Sta.|Radi se o tome je li Francuska u toj utakmici imala status domaćina (D) ili gosta (G)}}
! scope=&quot;col&quot;| Protivnik
! scope=&quot;col&quot;| Rezultat
! scope=&quot;col&quot;| Turnir/Napomene
|-
|[[30. ožujka]] [[1952.]]
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|7:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Prijateljska utakmica
* Prva službena utakmica francuske reprezentacije
&lt;/div&gt;
|-
|{{nowrap|[[13. prosinca]] [[1953.]]}}
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Nantes]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Rukometna reprezentacija Španije|Španjolska]]
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''23''':11}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Kvalifikacije za [[Rukometno SP 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]]
* Prva utakmica Francuske u sklopu međunarodnog natjecanja
&lt;/div&gt;
|-
|[[13. siječnja]] [[1954.]]
|{{nowrap|{{flagicon|ŠVE}} [[Kristianstad]], [[Švedska]]}}
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''27''':4}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] (grupna faza)
* Prva utakmica na međunarodnom natjecanju
&lt;/div&gt;
|-
|[[8. kolovoza]] [[1992.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ISL}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''24''':20}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Utakmica za broncu na [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|Olimpijskim igrama 1992.]]
* Prvo međunarodno odličje za Francusku
&lt;/div&gt;
|-
|[[20. ožujka]] [[1993.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{flagicon|RUS|1991}} [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|19:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1993.|Svjetsko prvenstvo 1993.]] (finale)
* Prvo finale i prvo srebro za Francusku na međunarodnim natjecanjima
&lt;/div&gt;
|-
|[[3. lipnja]] [[1994.]]
|{{flagicon|POR}} [[Almada]], [[Portugal]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''27''':25}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 1994.|Europsko prvenstvo 1994.]] (grupna faza)
* Prva [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|utakmica protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[21. svibnja]] [[1995.]]
|{{flagicon|ISL}} [[Reykjavík]], [[Island]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''23''':19}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1995.|Svjetsko prvenstvo 1995.]] (finale)
* Prvi naslov svjetskog prvaka i prvo zlato na međunarodnim natjecanjima
&lt;/div&gt;
|-
|[[2. kolovoza]] [[1996.]]
|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta, Georgia|Atlanta]], [[Georgia|GA]], [[Sjedinjene Države]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|20:'''24'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|Olimpijskih igara 1996.]]
* Prvi [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. lipnja]] [[1997.]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokijo]], [[Japan]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|MAĐ}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|27:'''28'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 1997.|Svjetsko prvenstvo 1997.]] (utakmica za broncu)
* Prva brončana medalja na Svjetskim prvenstvima (treća ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[4. veljače]] [[2001.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ŠVE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''28''':25&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2001.|Svjetsko prvenstvo 2001.]] (finale)
* Druga zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (četvrta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[5. veljače]] [[2005.]]
|{{flagicon|TUN}} [[Radès]], [[Tunis]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|32:'''35'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2005.|Svjetsko prvenstvo 2005.]] (finale)
* [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|Utakmica protiv Hrvatske]] s najviše golova
&lt;/div&gt;
|-
|[[6. veljače]] [[2005.]]
|{{flagicon|TUN}} [[Radès]], [[Tunis]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|TUN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|25:'''26'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2005.|Svjetsko prvenstvo 2005.]] (utakmica za broncu)
* Druga brončana medalja na Svjetskim prvenstvima (peta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[5. veljače]] [[2006.]]
|{{flagicon|ŠVI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠPA}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|23:'''31'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2006.|Europsko prvenstvo 2006.]] (finale)
* Prva zlatna medalja na Europskim prvenstvima (šesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2007.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Köln]], [[Njemačka]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|NJE}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''32''':31&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2007.|Svjetsko prvenstvo 2007.]] (polufinale)
* 
&lt;/div&gt;
|-
|[[26. siječnja]] [[2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]], [[Norveška]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''24''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] (polufinale)
* Prvi [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz od Hrvatske]] na Europskim prvenstvima
&lt;/div&gt;
|-
|[[27. siječnja]] [[2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]], [[Norveška]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|NJE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|26:'''36'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] (utakmica za broncu)
* Prva brončana medalja na Europskim prvenstvima (sedma ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[22. kolovoza]] [[2008.]]
|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Olimpijskih igara 2008.]]
* Druga [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda nad Hrvatskom]] na istom turniru
&lt;/div&gt;
|-
|[[24. kolovoza]] [[2008.]]
|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|ISL}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''28''':23}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Olimpijskih igara 2008.]]
* Prva zlatna medalja na Olimpijskim igrama (osma ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2009.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''24''':19}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2009.|Svjetsko prvenstvo 2009.]] (finale)
* Treća zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (deveta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[31. siječnja]] [[2010.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Beč]], [[Austrija]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':21}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2010.|Europsko prvenstvo 2010.]] (finale)
* Francuska prva zemlja koja je istovremeno svjetski, europski i olimpijski prvak
&lt;/div&gt;
|-
|[[30. siječnja]] [[2011.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Malmö]], [[Švedska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''37''':35&lt;br&gt;{{small|(produžeci)}}}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2011.|Svjetsko prvenstvo 2011.]] (finale)
* Četvrta zlatna medalja na Svjetskim prvenstvima (jedanaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[24. siječnja]] [[2012.]]
|{{flagicon|SRB}} [[Novi Sad]], [[Srbija]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|22:'''29'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2012.|Europsko prvenstvo 2012.]] (drugi krug)
* Najveći [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[8. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠPA}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|22:'''23'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Četvrtfinale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Šesta pobjeda nad Španjolskom na Olimpijadi
&lt;/div&gt;
|-
|[[10. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''25''':22}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Polufinale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Druga [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda nad Hrvatskom]] u polufinalu Olimpijade
&lt;/div&gt;
|-
|[[12. kolovoza]] [[2012.]]
|{{flagicon|GBR}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|ŠVE}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|21:'''22'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|Olimpijskih igara 2012.]]
* Druga zlatna medalja na Olimpijskim igrama (dvanaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[23. siječnja]] [[2013.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Zaragoza]], [[Španjolska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|23:'''30'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2013.|Svjetsko prvenstvo 2013.]] (četvtfinale)
* Izjednačen najveći [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|poraz protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[26. siječnja]] [[2014.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Herning]], [[Danska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|32:'''41'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2014.|Europsko prvenstvo 2014.]] (finale)
* Treća zlatna medalja na Europskim prvenstvima (trinaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[1. veljače]] [[2015.]]
|{{flagicon|KAT}} [[Lusail]], [[Katar]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|KAT}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|22:'''25'''}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno SP 2015.|Svjetsko prvenstvo 2015.]] (finale)
* Francuska ponovo istovremeno svjetski, europski i olimpijski prvak
&lt;/div&gt;
|-
|[[23. siječnja]] [[2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Kraków]], [[Poljska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|HRV}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''32''':24}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* [[Rukometno EP 2016.|Europsko prvenstvo 2016.]] (drugi krug)
* Najveća [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu|pobjeda protiv Hrvatske]]
&lt;/div&gt;
|-
|[[21. kolovoza]] [[2016.]]
|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|G}}
|{{RukRep|DAN}}
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|{{center|'''28''':26}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|Olimpijskih igara 2016.]]
* Prva srebrna medalja na Olimpijskim igrama (petnaesta ukupno)
&lt;/div&gt;
|-
|[[29. siječnja]] [[2017.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|style=&quot;background:#ffffcc;&quot;|{{center|D}}
|{{RukRep|NOR}}
|style=&quot;background:#cfc;&quot;|{{center|'''33''':26}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div&gt;
* Finale [[Rukometno SP 2017.|Svjetskog prvenstva 2017.]]
* Šesta zlatna medalja na svjetskim prvenstvima
&lt;/div&gt;
|}

== Trenutni sastav ==
Izbornik: {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]

{{Nat fs g start|fs=95}}
{{Nat fs g player|no=5|pos=SV|name=[[Nedim Remili]]|age={{Birth date and age|1995|7|18|df=y}}|height=1.95 m|apps=84|goals=253|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=7|pos=LV|name=[[Romain Lagarde]]|age={{Birth date and age|1997|3|5|df=y}}|height=1.94 m|apps=51|goals=66|club=[[Pays d'Aix Université Club]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=9|pos=DV|name=[[Melvyn Richardson]]|age={{Birth date and age|1997|1|31|df=y}}|height=1.90 m|apps=33|goals=72|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=10|pos=DV|name=[[Dika Mem]]|age={{Birth date and age|1997|8|31|df=y}}|height=1.94 m|apps=67|goals=181|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=11|pos=P|name=[[Nicolas Tournat]]|age={{Birth date and age|1994|4|5|df=y}}|height=2.00 m|apps=47|goals=66|club=[[Vive Kielce|Łomża Vive Kielce]]|clubnat=POL}}
{{Nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[Vincent Gérard]]|age={{Birth date and age|1986|12|16|df=y}}|height=1.89 m|apps=112|goals=16|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=13|pos=LV|name=[[Nikola Karabatić]]|age={{Birth date and age|1984|4|11|df=y}}|height=1.96 m|apps=313|goals=1210|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=14|pos=SV|name=[[Kentin Mahé]]|age={{Birth date and age|1991|5|22|df=y}}|height=1.86 m|apps=124|goals=408|club=[[Veszprém KC|Telekom Veszprém]]|clubnat=HUN}}
{{Nat fs g player|no=16|pos=G|name=[[Yann Genty]]|age={{Birth date and age|1981|12|26|df=y}}|height=1.85 m|apps=16|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=17|pos=LV|name=[[Timothey N'Guessan]]|age={{Birth date and age|1992|9|18|df=y}}|height=1.96 m|apps=87|goals=175|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=19|pos=DK|name=[[Luc Abalo]]|age={{Birth date and age|1984|9|6|df=y}}|height=1.82 m|apps=278|goals=836|club=Bez kluba|clubnat=}}
{{Nat fs g player|no=21|pos=LK|name=[[Michaël Guigou]]|age={{Birth date and age|1982|1|28|df=y}}|height=1.80 m|apps=298|goals=1001|club=[[USAM Nîmes Gard]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=22|pos=P|name=[[Luka Karabatić]]|age={{Birth date and age|1988|4|19|df=y}}|height=2.02 m|apps=112|goals=131|club=[[Paris Saint-Germain Handball|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=23|pos=P|name=[[Ludovic Fabregas]]|age={{Birth date and age|1996|7|1|df=y}}|height=1.98 m|apps=87|goals=177|club=[[FC Barcelona Handbol|FC Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{Nat fs g player|no=25|pos=LK|name=[[Hugo Descat]]|age={{Birth date and age|1992|8|16|df=y}}|height=1.82 m|apps=17|goals=66|club=[[Montpellier Handball]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g player|no=28|pos=DK|name=[[Valentin Porte]]|age={{Birth date and age|1990|9|7|df=y}}|height=1.90 m|apps=140|goals=342|club=[[Montpellier Handball]]|clubnat=FRA}}
{{Nat fs g end}}

== Poznati igrači i treneri ==
[[Datoteka:Claude Onesta - Handball-Teamchef France (5).jpg|thumb|220px|right|[[Claude Onesta]], trenutni francuski izbornik. Rođen je [[1957.]], a prije reprezentacije trenirao je rukometni klub Toulouse. Nakon što je [[2001.]] slavni [[Daniel Costantini]] odstupio sa izborničke pozicije, Onesta je preuzeo reprezentaciju i od nje, u 9 godina rada, uspio stvoriti najbolju i najuspješniju rukometnu reprezentaciju u povijesti, uspjevši, prvi put, biti istovremeno i svjetski i europski i olimpijski prvak.]]
* '''1950-e:''' [[Maurice Chastanier]] (53), [[Marcel Gaudion]] (prvi reprezentativni kapetan)
* '''1960-e:''' [[Jean-Pierre Etcheverry]] (89), [[Jean Férignac]] (101), [[René Richard (handball)|René Richard]] (83), [[Jean-Louis Silvestro]] (52)
* '''1970-e:''' [[Jospeh Alaimo]] (52), [[Guy Channen]] (80), [[Claude Galland]] (75), [[Jean-Louis Legrand]] (77), [[Gilles Meyer]] (79), [[Alain Nicaise]] (90), [[Gérard Roussel (handballeur)|Gérard Roussel]] (74), [[André Sellenet]] (100), [[Bernard Sellenet]] (104), [[Francis Varinot]] (121)
* '''1980-e:''' [[Patrick Boullé]] (117), [[Éric Cailleaux]] (114), [[Michel Cicut]] (82), [[Eddie Couriol]] (75), [[Philippe Debureau]] (177), [[Gilles Derot]] (167), [[Dominique Deschamps]] (141), [[Michel Destombes]] (141), [[Bernard Gaffet]] (111), [[Philippe Gardent]] (283), [[Jean-Michel Geoffroy]] (150), [[Daniel Hager]] (158), [[Philippe Médard]] (183), [[Frédéric Perez]] (130), [[Thierry Perreux]] (244), [[Alain Portes]] (212), [[Jean-Michel Serinet]] (150), [[Jean-Luc Thiébaut]] (144), [[Denis Tristant]] (141)
* '''1990-e:''' [[Grégory Anquetil]] (169), [[Patrick Cazal]] (171), [[Stéphane Cordinier]] (72), [[Yohann Delattre]] (74), [[Christian Gaudin]] (242), [[Philippe Gardent]] (283), [[Guéric Kervadec]] (180), [[Denis Lathoud]] (164), [[Pascal Mahé]] (297), [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]] (202), [[Gaël Monthurel]] (253), [[Laurent Munier]] (149), [[Éric Quintin]] (216), [[Jackson Richardson]] (417), [[Philippe Schaaf]] (140), [[Stéphane Stoecklin]] (238), [[Frédéric Volle]] (241), [[Marc Wiltberger]] (148)
* '''2000-e:''' [[Nikola Karabatić]], [[Thierry Omeyer]], [[Bertrand Gille]] (268), [[Guillaume Gille]] (308), [[Luc Abalo]], [[Michaël Guigou]], [[Daniel Narcisse]], [[Jérôme Fernandez]], [[Didier Dinart]] (378), [[Joël Abati]] (204), [[Grégory Anquetil]] (169), [[Olivier Girault]] (235)
* '''2010-e:''' [[Guillaume Joli]], [[Cédric Sorhaindo]], [[William Accambray]], [[Xavier Barachet]], [[Samuel Honrubia]], [[Arnaud Bingo]], [[Valentin Porte]], [[Kentin Mahé]], [[Mathieu Grébille]], [[Alix Nyokas]]
* '''Treneri:''' [[Daniel Costantini]], [[Claude Onesta]]

==Uspjeh na natjecanjima==

=== [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;31&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Njemačka|Nazi}} [[Rukometno SP 1938.|1938.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''Bez kvalifikacija''}}
|-   
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1954.|1954.]]||Prvi krug||6.||3||0||1||2||26||61||1||1||0||0||23||11
|-   
|{{flagicon|Istočna Njemačka}} [[Rukometno SP 1958.|1958.]]||Prvi krug||9.||3||1||0||2||66||57||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''Bez kvalifikacija (prijavnica)''}}     
|-   
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 1961.|1961.]]||Drugi krug||8.||6||1||0||5||70||75||4||3||1||0||55||37
|-   
|{{flagicon|Čehoslovačka}} [[Rukometno SP 1964.|1964.]]||Prvi krug||13.||3||0||0||3||41||64||2||1||0||1||29||24  
|-   
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1967.|1967.]]||Prvi krug||10.||3||1||0||2||34||41||4||1||2||1||63||67   
|-   
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|FRA|1958}} [[Rukometno SP 1970.|1970.]]||Prvi krug||12.||6||1||0||5||80||105||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|-   
|{{flagicon|Istočna Njemačka}} [[Rukometno SP 1974.|1974.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||3||2||0||1||56||46
|-   
|{{flagicon|Danska}} [[Rukometno SP 1978.|1978.]]||Prvi krug||16.||3||0||0||3||54||97||5||1||0||4||83||102 
|-   
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 1982.|1982.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||11||6||0||5||243||199
|-   
|{{flagicon|Švicarska}} [[Rukometno SP 1986.|1986.]]||9||2||1||6||208||225
|-   
|{{flagicon|Čehoslovačka}} [[Rukometno SP 1990.|1990.]]||Drugi krug||9.||7||3||1||3||161||158||9||6||0||3||198||163   
|- style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 1993.|1993.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''7'''||'''5'''||'''0'''||'''2'''||'''155'''||'''151'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirali se temeljem plasmana'' 
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Island}} [[Rukometno SP 1995.|1995.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''218'''||'''185'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani temeljem plasmana''   
|- style=&quot;background:#c96;&quot;  
|{{flagicon|Japan}} [[Rukometno SP 1997.|1997.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''223'''||'''206'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao branitelji naslova''   
|-   
|{{flagicon|Egipat}} [[Rukometno SP 1999.|1999.]]||Četvrtfinale||6.||9||6||0||3||242||211||6||6||0||0||153||116   
|- bgcolor=gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Francuska}} [[Rukometno SP 2001.|2001.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''9'''||'''0'''||'''0'''||'''233'''||'''172'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Portugal}} [[Rukometno SP 2003.|2003.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''9'''||'''7'''||'''0'''||'''2'''||'''257'''||'''194'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}} 
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Tunis}} [[Rukometno SP 2005.|2005.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''10'''||'''7'''||'''1'''||'''2'''||'''300'''||'''263'''||2||2||0||0||55||44
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukometno SP 2007.|2007.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''10'''||'''6'''||'''0'''||'''4'''||'''300'''||'''243'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao europski prvaci''
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno SP 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''10'''||'''9'''||'''0'''||'''1'''||'''296'''||'''211'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plasmana (EP)''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno SP 2011.|2011.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''10'''||'''9'''||'''1'''||'''0'''||'''327'''||'''245'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- 
|{{flagicon|Španjolska}}  [[Rukometno SP 2013.|2013.]]||Četvrtfinale||6.||7||5||0||2||207||182||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Katar}} [[Rukometno SP 2015.|2015.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''8'''||'''1'''||'''0'''||'''259'''||'''215'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao europski prvaci''
|- bgcolor=gold
|style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Rukometno SP 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''9'''||'''9'''||'''0'''||'''0'''||'''282'''||'''218'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao domaćini''
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|DAN}}{{flagicon|NJE}} [[Rukometno SP 2019.|2019.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''10'''||'''7'''||'''1'''||'''2'''||'''278'''||'''251'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- 
|{{flagicon|EGI}} [[Rukometno SP 2021.|2021.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''Kvalificirani''}}||colspan=&quot;6&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}}
|- 
|{{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[Rukometno SP 2023.|2023.]]
|-   
|'''Ukupno'''||24/28||'''6 naslova'''||161||108||6||47||4109||3605||56||31||4||21||1166||1034     
|}

=== [[EHF Euro]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[EHF Euro]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;19&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Portugal}} [[Rukometno EP 1994.|1994.]]||Prvi krug||6.||6||2||1||3||148||148||8||7||1||2||236||199
|- 
|{{flagicon|Španjolska}} [[Rukometno EP 1996.|1996.]]||Prvi krug||7.||6||4||0||2||154||141||6||3||0||3||139||132   
|- 
|{{flagicon|Italija}} [[Rukometno EP 1998.|1998.]]||Prvi krug||7.||6||2||1||3||140||153||6||5||1||0||158||124   
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno EP 2000.|2000.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''7'''||'''4'''||'''1'''||'''2'''||'''173'''||'''154'''||2||2||0||0||41||33   
|- 
|{{flagicon|Švedska}} [[Rukometno EP 2002.|2002.]]||Drugi krug||6.||6||3||2||1||152||136||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani temeljem plasmana''
|- 
|{{flagicon|Slovenija}} [[Rukometno EP 2004.|2004.]]||Drugi krug||6.||7||3||1||3||189||182||2||2||0||0||53||36
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Švicarska}} [[Rukometno EP 2006.|2006.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''243'''||'''192'''||2||2||0||0||63||37 
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Norveška}} [[Rukometno EP 2008.|2008.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''8'''||'''6'''||'''0'''||'''2'''||'''231'''||'''207'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Austrija}} [[Rukometno EP 2010.|2010.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''6'''||'''2'''||'''0'''||'''225'''||'''196'''||8||6||0||2||251||192
|- 
|{{flagicon|Srbija}} [[Rukometno EP 2012.|2012.]]||Drugi krug||11.||6||2||1||3||156||163||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani kao branitelji naslova''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Danska}} [[Rukometno EP 2014.|2014.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''259'''||'''227'''||6||6||0||0||177||134
|- 
|{{flagicon|Poljska}} [[Rukometno EP 2016.|2016.]]||Drugi krug||5.||7||5||0||2||210||182||6||6||0||0||201||145
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rukometno EP 2018.|2018.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''244'''||'''212'''||6||5||0||1||191||169
|- 
|{{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[Rukometno EP 2020.|2020.]]||Prvi krug||14.||3||1||0||2||82||79|| 6 || 5 || 0 || 1 || 204 || 147
|- 
|{{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[Rukometno EP 2022.|2022.]]|| colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}} || colspan=&quot;6&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{N/A|''TBD''}}
|- 
|{{flagicon|NJE}} [[Rukometno EP 2024.|2024.]]
|-   
|'''Ukupno'''||14/16||'''3 naslova'''||114||61||9||26||2606||2272||56||45||2||9||1639||1291
|}

=== [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;16&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|Njemačka}} [[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]||colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;5&quot; {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}|||5||3||0||2||75||62
|- 
|{{flagicon|Kanada}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976.]]||4||2||0||2||68||98
|-   
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980.]]||5||1||0||4||89||110
|- 
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984.]]||7||3||1||3||140||141
|- 
|{{flagicon|Južna Koreja}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988.]]||8||3||1||4||175||204
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Španjolska}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]||'''Treće mjesto'''||'''3.'''||'''7'''||'''5'''||'''0'''||'''2'''||'''157'''||'''143'''||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]||'''Treće mjesto'''||'''4.'''||'''7'''||'''4'''||'''0'''||'''3'''||'''190'''||'''165'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci''
|- 
|{{flagicon|Australija}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]||Četvrtfinale||6.||8||4||1||3||192||182||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- 
|{{flagicon|Grčka}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]||Četvrtfinale||5.||8||7||0||1||221||176||colspan=&quot;6&quot;|{{nowrap|''Kvalificirani temeljem plsamana (SP)''}}
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|Kina}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''1'''||'''0'''||'''228'''||'''185'''||3||3||0||0||90||72 
|- bgcolor=gold
|{{flagicon|VB}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''8'''||'''7'''||'''0'''||'''1'''||'''229'''||'''175'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci'' 
|- bgcolor=silver
|{{flagicon|Brazil}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''8'''||'''6'''||'''0'''||'''2'''||'''241'''||'''209'''||colspan=&quot;6&quot;|''Kvalificirani kao svjetski prvaci''
|- 
|{{flagicon|Japan}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]||colspan=&quot;8&quot; {{N/A|''TBD''}}||colspan=&quot;6&quot; {{N/A|''TBD''}}
|-   
|'''Ukupno'''||7/14||'''2 naslova'''||54||40||2||12||1458||1235||32||15||2||15||637||687    
|}

== Sastavi ==

{{Sastav Francuska 2001 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2008 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2009 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2010 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2011 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2012 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2012 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2013 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2014 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2015 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2016 EP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2016 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2017 SP rukomet}}
{{Sastav Francuska 2020 OI rukomet}}
{{Sastav Francuska 2024 EP rukomet}}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Handball in France}}
* [http://www.ff-handball.org/ Francuski rukometni savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060831231410/http://www.ff-handball.org/ |date=2006-08-31 }}

{{Europske rukometne reprezentacije}}
{{Svjetski prvaci u rukometu}}
{{Europski prvaci u rukometu}}
{{Olimpijski prvaci u rukometu}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Rukometne reprezentacije|Francuska]]
[[Kategorija:Rukomet u Francuskoj| ]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u rukometu (reprezentacije)|Francuska]]</text>
      <sha1>g0wrvrzda1k1fv9og442q2mvg1u7kxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42600912</id>
      <parentid>42600852</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:14:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biološka pravila */</comment>
      <origin>42600912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19166" sha1="ejq1m10cvip29uqktoake5c2bpmy2qx" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
{{div col end}}</text>
      <sha1>ejq1m10cvip29uqktoake5c2bpmy2qx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600949</id>
      <parentid>42600912</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T11:29:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekologija */</comment>
      <origin>42600949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19196" sha1="cbtiqjdd22watsoxw42p23rmv70xp0b" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
{{div col end}}</text>
      <sha1>cbtiqjdd22watsoxw42p23rmv70xp0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>S.L. Benfica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115153</id>
    <revision>
      <id>42600879</id>
      <parentid>42394806</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T14:46:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>111789</id>
      </contributor>
      <origin>42600879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8658" sha1="gfkkmhcta6cstl67nlnvzzn628qoaa4" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
:''V. članak '''[[Benfica Lisabon]]''' za općenite informacije o sportskom društvu '''SL Benfica'''''
{{Nogometni klub (HR)|
  ime kluba = Benfica |
  slika    = SL Benfica.gif |
  puno ime = Sport Lisboa e Benfica |
  nadimak = ''O Glorioso''&lt;br /&gt;''Águias'' (orli)&lt;br /&gt;''Encarnados'' |
  godina osnivanja  = 28. veljače 1894. |
  igralište   = [[Estádio da Luz]] |
  kapacitet stadiona = 65.657 |
  direktor = Luís Filipe Vieira&lt;!--  (predsjednik) --&gt; |
  trener   = [[Jorge Jesus]] |
  liga     = [[Portugalska SuperLiga|Liga betandwin.com]] |
  sezona   = 2025/26 |
  plasman  = 3. |
  pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=|
  leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=FFFFFF|socks1=FF0000|
  pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
  leftarm2=000000|body2=000000|rightarm2=000000|shorts2=000000|socks2=000000|
|}
&lt;!-- bijeli detalji na pričuvnom dresu --&gt;

slika=

}}
'''Sport Lisboa e Benfica''' ili kraće, '''Benfica''' je [[nogometni klub]] iz [[Lisabon]]a. Član je istoimenog športskog društva, koje je po njegovom nogometnom odjelu i najpoznatije u svijetu.

Benfica je dvostruki prvak Europe, a 31 puta je bila i prvak [[Portugal]]a. Njezini najveći rivali su [[Sporting Lisabon]] i [[Porto]].

== Uspjesi ==
'''Kup Latina''' '''(1)''': 
* Pobjednik: 1950. 
* Finalist: 1957.

'''[[Liga prvaka UEFA|Kup prvaka]]''' '''(2)''': 
* Pobjednik: 1961., 1962. 
* Finalist: 1963., 1965., 1968., 1988., 1990.

'''Iberijski kup:''' '''(1)''': :
* 1984.

'''[[Kup UEFA]]''': 
* Finalist: 1983.
'''[[Interkontinentalni kup]]''': 
* Finalist: 1961., 1962.

'''[[SuperLiga|Prvenstvo Portugala:]]''' '''(32)''': 
* Prvak: 1936., 1937., 1938., 1942., 1943., 1945., 1950., 1955., 1957., 1960., 1961., 1963., 1964., 1965., 1967., 1968., 1969., 1971., 1972., 1973., 1975., 1976., 1977., 1981., 1983., 1984., 1987., 1989., 1991., 1994., 2005., 2010. 
* Doprvak: 1944., 1946., 1947., 1948., 1949., 1952., 1953., 1959., 1966., 1970., 1974., 1978., 1979., 1982., 1986., 1988., 1990., 1992., 1993., 1996., 1998., 2003., 2004., 2011., 2012. 
* Trećeplasirani: 1935., 1939., 1951., 1954., 1958., 1962., 1980., 1985., 1995., 1997., 1999., 1900., 2006.

'''Kup Portugala:''' '''(27)''': 
* Pobjednik: 1930., 1931., 1935., 1940., 1943., 1944., 1949., 1951., 1952., 1953., 1955., 1957., 1959., 1962., 1964., 1969., 1970., 1972., 1980., 1981., 1983., 1985., 1986., 1987., 1993., 1996., 2004. 
* Finalist: 1938., 1939., 1958., 1965., 1971., 1974., 1975., 1989., 1997., 2005.

'''Superkup Portugala:''' '''(4)''': 
* Pobjednik: 1980., 1985., 1989., 2005. 
* Finalist: 1981., 1983,., 1984., 1986., 1987., 1991., 1993., 1994., 1996., 2004.

== Međunarodna finala ==
'''[[Liga prvaka UEFA|Kup prvaka]]''' &lt;br /&gt;
{| {{prettytable}}
|| 1960/61. || '''Benfica''' || 3-2 || Barcelona
|-
|| 1961/62. || '''Benfica''' || 5-3 || Real Madrid
|-
|| 1962/63. || Benfica || 1-2 || '''Milan'''
|-
|| 1964/65. || Benfica || 0-1 || '''Internazionale Milano'''
|-
|| 1967/68. || Benfica || 1-4 || '''Manchester United'''
|-
|| 1987/88. || Benfica || 0-0 (5-6 11-m) || '''PSV Eindhoven'''
|-
|| 1989/90. || Benfica || 0-1 || '''Milan'''
|}

'''[[Kup UEFA]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1982/83. || Benfica || 0-1, 1-1 || '''Anderlecht Bruxelles''' 
|}

'''[[Interkontinentalni kup]]'''
{| {{prettytable}}
|| 1961. || Benfica || 1-0, 0-5, 1-2 || '''Penarol Montevideo'''
|-
|| 1962. || Benfica || 2-3, 2-5 || '''Santos'''
|}

== Trenutačna momčad ==
{{Updated|31. 8. 2021.}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slbenfica.pt/en-us/futebol/sl-benfica|title=First team squad information|website=S.L. Benfica|access-date=2021-11-05|archive-date=2018-07-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20180711142449/https://www.slbenfica.pt/en-us/futebol/sl-benfica}}&lt;/ref&gt;
{{Fs start}}
{{Fs player| no=1  | nat=SRB | pos=GK | name=[[Mile Svilar]]}}
{{Fs player| no=2  | nat=BRA | pos=DF | name=[[Gilberto]]}}
{{Fs player| no=3  | nat=ESP | pos=DF | name=[[Álex Grimaldo]]}}
{{Fs player| no=4  | nat=BRA | pos=DF | name=[[Lucas Veríssimo]]}}
{{Fs player| no=5  | nat=BEL | pos=DF | name=[[Jan Vertonghen]]}}
{{Fs player| no=7  | nat=BRA | pos=MF | name=[[Everton Soares|Everton]]}}
{{Fs player| no=9  | nat=URU | pos=FW | name=[[Darwin Núñez]]}}
{{Fs player| no=11 | nat=FRA | pos=MF | name=[[Soualiho Meïté]]}}
{{Fs player| no=14 | nat=SUI | pos=FW | name=[[Haris Seferović]]}}
{{Fs player| no=15 | nat=UKR | pos=FW | name=[[Roman Yaremchuk]]}}
{{Fs player| no=17 | nat=POR | pos=MF | name=[[Diogo Gonçalves]]}}
{{Fs player| no=18 | nat=BRA | pos=FW | name=[[Rodrigo Pinho]]}}
{{Fs player| no=20 | nat=POR | pos=MF | name=[[João Mário]]}}
{{Fs player| no=21 | nat=POR | pos=MF | name=[[Pizzi]]}}
{{Fs mid}}
{{Fs player| no=22 | nat=AUT | pos=MF | name=[[Valentino Lazaro]]}}
{{Fs player| no=23 | nat=SRB | pos=MF | name=[[Nemanja Radonjić]]}}
{{Fs player| no=27 | nat=POR | pos=MF | name=[[Rafa Silva]]}}
{{Fs player| no=28 | nat=GER | pos=MF | name=[[Julian Weigl]]}}
{{Fs player| no=30 | nat=ARG | pos=DF | name=[[Nicolás Otamendi]]}}
{{Fs player| no=31 | nat=POR | pos=MF | name=[[Gil Dias]]}}
{{Fs player| no=34 | nat=POR | pos=DF | name=[[André Almeida]]}}
{{Fs player| no=49 | nat=MAR | pos=MF | name=[[Adel Taarabt]]}}
{{Fs player| no=77 | nat=BRA | pos=GK | name=[[Helton Leite]]}}
{{Fs player| no=83 | nat=POR | pos=MF | name=[[Gedson Fernandes]]}}
{{Fs player| no=88 | nat=POR | pos=FW | name=[[Gonçalo Ramos]]}}
{{Fs player| no=91 | nat=BRA | pos=DF | name=[[Morato]]}}
{{Fs player| no=97 | nat=POR | pos=DF | name=[[Ferro]]}}
{{Fs player| no=99 | nat=GRE | pos=GK | name=[[Odysseas Vlachodimos]]}}
{{Fs end}}

== Najpoznatiji igrači ==
Najveći i najpoznatiji portugalski igrač svih vremena, a koji je igrao i za '''Benficu''' je [[Eusébio]], dok su ostali poznati igrači ''Benfice'':
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Fernando Chalana]]
* [[Mário Coluna]]
* [[Germano]]
* [[Costa Pereira]]
* [[Valdo Filho]]
* [[Humberto Coelho]]
* [[José Augusto Torres]]
* [[António Simoes]]
* [[José Águas]]
* [[José Augusto]]
|valign=&quot;top&quot; style=&quot;border-left:1px #ddd solid&quot;|
* [[Jaime Graça]]
* [[José Henrique]]
* [[Toni]]
* [[Artur Jorge]]
* [[Shéu Han]]
* [[Michel Preud'Homme]]
* [[Rui Costa]]
* [[Fernando Cruz]]
* [[Paulo Sousa]]
* [[João Pinto]]
* [[Vítor Paneira]]
* [[Karel Poborský]]
* [[Rui Águas]]
|valign=&quot;top&quot; style=&quot;border-left:1px #ddd solid&quot;|
* [[Jonas Thern]]
* [[Stefan Schwarz]]
* [[António Veloso]]
* [[Zoran Filipović]]
* [[Manuel Bento]]
* [[João Resende Alves]]
* [[Dimas Teixeira]]
* [[Domiciano Cávem]]
* [[Carlos Mozer]]
* [[Elzo]]
* [[Ricardo Gomes]]
* [[Hugo Leal]]
* [[Minervino Pietra]]
* [[Tamagnini Nené]]
* [[Paulo Bento]]
* [[Simão Sabrosa]]
* [[Abel Xavier]]
* [[Paulo Futre]]
* [[Eduardo Salvio]]
* [[Cristian Rodríguez]]
* [[Mantorras]]
* [[Maxi Pereira]]
* [[Petit]]
* [[Zvonko Živković]]
* [[Nuno Assis]]
* [[Nuno Gomes]]
* [[Kostas Katsouranis]]
* [[Tiago Mendes]]
* [[João Manuel Pinto]]
* [[Quim]]

|valign=&quot;top&quot; style=&quot;border-left:1px #ddd solid&quot;|
* [[Mats Magnusson]]
* [[Álvaro Magalhaes]]
* [[Vítor Baptista]]
* [[Diamantino Miranda]]
* [[Carlos Manuel]]
* [[Fábio Coentrão]]
* [[Óscar Cardozo]]
* [[Ángel di María]]
* [[Pablo Aimar]]
* [[Ramires]]
* [[Lima]]
* [[David Luiz]]
* [[Luisão]]
* [[Pierre van Hooijdonk]]
* [[Maniche]]
* [[Nemanja Matić]]
* [[Javier Saviola]]
* [[Javi García]]
* [[Aleksandr Mostovoi]] 
* [[Ezequiel Garay]]
* [[Nicolás Gaitán]]
* [[Alan Kardec]]
* [[Renato Sanches]]
* [[Carlos Marchena]]
* [[Fabrizio Miccoli]]
* [[Ederson Moraes]]
* [[André Gomes]]
* [[Victor Lindelöf]]
* [[Gustavo Manduca]]
* [[David Suazo]]
* [[Edgaras Jankauskas]]
* [[Nélson Semedo]]
* [[Glenn Helder]] 
* [[Konstantinos &quot;Kostas&quot; Mitroglou|Kostas Mitroglou]]
* [[Giorgos Karagounis]]
* [[Fernando Meira]]
* [[Bernardo Silva]]
* [[Michael Thomas]]
* [[Marco Caneira]]
* [[Mile Svilar]]
* [[Ivan Dudić]]
* [[Anđelko Đuričić]]
* [[Ljubomir Fejsa]]
* [[Lazar Marković]]
* [[Miralem Sulejmani]]
* [[Jovica &quot;Jovo&quot; Simanić]]
* [[Hugo Vieira]]
* [[Luka Jović]]
* [[Ranko Despotović]]
* [[Andrija Delibašić]]
* [[Axel Witsel]]
* [[Eliseu]]
* [[Freddy Adu]]
* [[Andrija Živković]]
* [[Anderson]]
* [[Odisseas Vlachodimos]]
* [[Hans-Jörg Butt]]
* [[Laurent Robert]]
* [[Yannick Djaló]]
* [[Nolito]]
* [[Gonçalo Guedes]]
* [[Fernando Bassard]]
* [[Marcelo Moretto]]
|}

== Poznati treneri ==
* [[José Antonio Camacho]]
* [[Béla Guttmann]]
* [[Tomislav Ivić]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Commonscat|Sport Lisboa e Benfica}}
{{Pobjednici UEFA Lige prvaka}}

{{Mrva-sport}}

[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Portugalu|Benfica, Lisabon]]
[[Kategorija:Lisabon|Benfica]]</text>
      <sha1>gfkkmhcta6cstl67nlnvzzn628qoaa4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Srpske pravoslavne crkve</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121641</id>
    <revision>
      <id>42600872</id>
      <parentid>42558698</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47512" sha1="9m9fhez6iltqwhs11qhuhy0zy635ip9" xml:space="preserve">'''Historija Srpske pravoslavne crkve''' datira od [[1219]]. godine kada je [[Srpska pravoslavna crkva|srpska crkva]] (odnosno [[žičko-pećka arhiepiskopija|žička arhiepiskopija]]) postala [[autokefalna crkva|autokefalna]]. Dotada je pravoslavna crkva u [[Srbija|Srbiji]] deo [[Vaseljenska patrijaršija|Vaseljenske patrijaršije]] u [[Istanbul|Carigradu]].

Sadašnji naziv, [[Srpska pravoslavna crkva]] nosi tek od [[1920]]. godine, kada su objedinjene sve pokajinske pravoslavne crkve na teritoriji [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]]. Srpska pravoslavna crkva kao svoju preteču, na koju se poziva, navodi i [[Pećka patrijaršija|Pećku patrijaršija]], [[autokefalna crkva|autokefalnu]] pravoslavnu crkvu sa sedištem u [[Peć (grad)|Peći]], koja je postojala u periodu između [[1346]]-[[1463]] i [[1557]]-[[1766]] godine.

Srpska crkva je, pored duhovnog rada, često vodila i [[političko delovanje Srpske pravoslavne crkve|nacionalnu politiku]], naročito za vreme turske vladavine.&lt;ref name=&quot;Memoari II&quot;&gt;[http://www.27mart.com/images/File/Memoari%20patrijarha%20Gavrila%20II%20deo.pdf MEMOARI PATRIJARHA SPRSKOG GAVRILA II]&lt;/ref&gt; Tokom povesti Srpske crkve, među duhovnim vođama postojala je napetost između dve struje - oni koji su bili za saradnju sa [[Istanbul|Carigradom]] (&quot;svaka vlast je od Boga&quot;) i oni koji su zagovarali oružanu pobunu protiv Turskog carstva.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;&gt;[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ]&lt;/ref&gt;

== Pokrštavanje Srba ==
{{main|Pokrštavanje Slovena}}
[[Srbi]] su izvorno, kao i svi [[Slaveni]], bili sledbenici [[slavenska mitologija|stare slovenske vere]]. Dolaskom na Balkansko poluostrvo u [[5. vijek]]u, Srbi su, kao i ostali [[Južni Slaveni|Južni Sloveni]], zatekli razvijene crkvene organizacije.&lt;ref name=&quot;Istorijat&quot;&gt;{{Cite web |title=Istorijat SPC |url=http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |access-date=2011-09-19 |archivedate=2010-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100612213057/http://www.inecco.net/spc-bl/Istorijat.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U početku je prihvatanje hrišćanstva teklo spontano, i Sloveni prvo prihvataju hrišćanstvo na mestima starih crkvenih zajednica u Makedoniji, Dalmaciji i Bosni.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Entry of Slavs Into Christendom |url=http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf |access-date=2011-09-19 |archive-date=2004-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041111084219/http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/entry_of_slavs_into_christendom.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Prvo masovno krštavanje Srba zbilo se u [[7. vijek|7. veku]], u vreme cara [[Iraklije|Iraklija]] ([[610]]-[[641]]).&lt;ref name=&quot;Istorijat&quot;/&gt; 
{{izdvojeni citat|Budući da ono što je sada Srbija i Paganija i takozvana zemlja Zahumlje i Travunija i zemlja Kanalita, bilo pod upravom imperatora Bizantinaca, i budući da su te zemlje bile opustošene od Avara, stoga je imperator naselio Srbe u naznačene zemlje i oni su postali podložnici imperatoru Bizantinaca, a imperator je doveo svećenike iz Rima i njih krstio, i naučio ih da pravilno obavljaju pobožnosti, i poučio ih u kršćanskom nauku.&lt;ref&gt;http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/de_administrando_imperio.htm&lt;/ref&gt;|[[Konstantin Porfirogenit]], ''[[O upravljanju carstvom]]''}}

[[Rim]] je redovno slao misionare na prostore Balkana, te su mnogi Srbi prihvatili [[западно хришћанство|latinsko hrišćanstvo]] u [[8. vijek|8. veku]].&lt;ref name=&quot;Catholic Encyclopedia&quot;&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Servia, Catholic Encyclopedia]&lt;/ref&gt; Srpska crkva je bila pod nadležnošću [[Splitske nadbiskupije]], a kasnije [[barska nadbiskupija|Barske nadbiskupije]], sve do prelaska pod kontrolu grčke crkve.&lt;ref name=&quot;Catholic Encyclopedia&quot;/&gt;

[[Datoteka:Delegation of Croats and Serbs to Emperor Basil I, Skylitzes.jpg|thumb|right|Izaslanstvo Srba i Hrvata caru [[Vasilije I Makedonac|Vasiliju I]]]]
Sredinom [[9. vijek|9. veka]] je usledio period snažne misionarske delatnosti [[Istanbul|Carigrada]]. Oko [[840]]. knez [[Vlastimir]] je u oblastima oko Tare, Lima i Drine, u vreme kada je još uvek bila živa [[slavenska mitologija|stara slovenska vera]], digao ustanak i proterao Vizantijce i propovednike hrišćanstva iz tih oblasti. No, već za njegovog naslednika, kneza [[Mutimir]]a (851-891), u Srbiji niču prve [[eparhija|eparhije]].&lt;ref name=&quot;Istorijat&quot;/&gt; U to vreme deluju i vizantijski misionari [[Kiril i Metod|Ćirilo i Metodije]], koji prevode [[Biblija|Sveto pismo]] na [[Staroslavenski jezik|slovenski jezik]]. Krajem 9. veka, vizantijski car [[Vasilije I Makedonac|Vasilije]] je osvojio Neretvljansku kneževinu [[Paganija|Paganiju]], koja se poslednja opirala pokrštavanju, i uništio staroslovenska svetilišta. [[Srbi]] i [[Hrvati]], videći šta se zbiva u Dalmaciji, šalju izaslanstvo Vasiliju I i podrvrgavaju se [[византијско царство|romejskoj]] vlasti.&lt;ref&gt;John Skylitzes: A Synopsis of Byzantine History, 811-1057: Translation and Notes, p. 143&lt;/ref&gt;

Od [[10. vijek|10. veka]] među balkanskim Slovenima se razvija poseban oblik hrišćanstva, [[bogumili|bogomilstvo]], koje karakteriše protivljenje rimskoj i bizantskoj vlasti i upotreba slovenskog jezika u bogosluženju.&lt;ref&gt;[http://www.kroraina.com/varia/kaluzh/cdhfins.pdf Christian Dualist Heresies in the Byzantine World C.650-C.1450]&lt;/ref&gt; Moguće je da su niži slojevi prvo dolazili u dodir sa bogomilima nego sa [[ortodoksija|pravoverjem]] rimske i romejske crkve, koje su prvo prihvatali viši slojevi.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Balkan Slavs: Bosnia &amp; the Bogomil Heresy |url=http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml |access-date=2011-09-19 |archive-date=2002-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20021014073141/http://www.serbianna.com/features/entry_of_slavs/bosnia.shtml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Učenje bogumila je u [[Raška|Raškoj]] za kratko vreme steklo veoma mnogo pristalica.&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html Željko Fajfrić, Sveta loza Stefana Nemanje]&lt;/ref&gt;

U [[Stari Ras|Rasu]] je, kroz cijeli XII vijek, i u početku XIII vijeka, stolovao grčki episkop.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;/&gt;

== Uspostavljanje pravovjerja ==
{{main|Progoni bogumila u Raškoj}}
Krajem [[12. vijek|12. veka]], veliki župan [[Stefan Nemanja]] definitivno zavodi hrišćansko [[ortodoksija|pravoverje]] u [[Raška|Raškoj državi]]. Iako je [[Hrišćanska crkva]] već podeljena na istočnu i zapadnu, podele još nisu toliko izražene, pa on balansira između istočnog i zapadnog hrišćanstva, sarađujući, po potrebi, sa [[rim]]skim [[papa|Papom]] i sa [[Византијско царство|Vizantijom]].&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Catholic Encyclopedia&quot;/&gt;

Oko [[1170]]. godine u [[Stari Ras|Rasu]] Nemanja saziva [[Sabor protiv bogumila u Raškoj|crkveno-državni sabor]], kojim započinju surovi [[bogumili u Raškoj|verski progoni]] [[bogumili|bogumila]], koji su uključivali telesne kazne, [[spaljivanje na lomači|spaljivanja na lomači]], žigosanja po licu, [[progoni|progone]] iz zemlje, oduzimanje imanja i druge drakonske mere.&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Simeona&quot;&gt;{{Cite web |title=Stefan Prvovenčani, Žitije Svetog Simeona |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |access-date=2011-09-19 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304100019/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_03_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Tada je u Rasu stolovao grčki [[episkopos|episkop]], saradnik Stefana Nemanje u progonjenju bogumila.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]&lt;/ref&gt; U to vreme bogumili imaju uporište ne samo među običnim [[puk]]om, već i među samim velmožama.&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;/&gt; Nemanjina vojna akcija se pretvorila u pravi [[građanski rat]] koji je besneo jedno vreme po Raškoj.&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;/&gt; Nakon što je vojska Stefana Nemanje u Raškoj istrebila bogumile, među Srbima je učvršćeno vizantijsko [[ortodoksija|pravoverje]], vremenom odomaćeno kao [[pravoslavlje]].

== Žičko-pećka arhiepiskopija (1219-1337) ==
{{main|Žičko-pećka arhiepiskopija}}
[[Datoteka:Žiča Monastery, overview. Near Kraljevo, Serbia.jpg|thumb|[[Manastir Žiča]], sedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|arhiepiskopije]].]]
U Savino vreme, raška crkva je bila podređena [[ohridska arhiepiskopija|ohridskoj arhiepiskopiji]], i imala je samo tri eparhije ([[Stari Ras|Ras]], [[Lipljan]] i [[Prizren]]) u kojima su vladike bili [[Grci]]. Nakon što mu je brat [[Stefan Nemanjić]] [[1217]]. od [[papa|pape]] dobio kraljevsku krunu, [[Sveti Sava|Sava Nemanjić]] odlazi u maloazijski grad [[İznik|Nikeju]], gde se nalazila prestonica vizantijskog cara i carigradskoga patrijarha u egzilu (od kako su Latini osvojili Carigrad), te od njih isposlova da raška crkva postane [[arhiepiskopija]] [[1219]]. godine. Sedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|nove arhiepiskopija]] je smešteno u novoizgrađeni [[Manastir Žiča]].

Po povrtaku u Rašku, Sava [[1221]]. saziva državno-crkveni sabor u [[Manastir Žiča|Žiči]] na kom kruniše svog brata za kralja, i organizuje [[bogumili u Raškoj|nove verske progona]]. Tom prilikom, Sabor proklinje ne samo bogumile, već i poglavare [[crkva bosanska|bosanske crkve]], koja je pružala utočište prognanih hrišćanima.&lt;ref name=&quot;Žitije Svetog Save&quot;&gt;{{Cite web |title=Teodosije, Žitije Svetog Save |url=http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |access-date=2011-09-19 |archivedate=2016-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160719093612/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/liturgicka/teodosije-zitije_sv_save_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon sabora one koji nisu pristali da se odreknu svoje vere i pređu na pravoslavlje, &quot;''s velikim beščašćem iz cele svoje zemlje izgonjahu''.&quot;&lt;ref name=&quot;Fajfrić&quot;/&gt;

Crkva je naročito ojačala i obogatila za [[milutin Nemanjić|kralja Milutina]], koji je mnogo izdvajao za podizanje novih crkvi i manastira, zbog čega je, uprkos nemoralnom životu, proglašen za sveca.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt; Zajedno sa velikim [[Feud|feudalnim posedima]], kralj Milutin je crkvi poklanjao i ljude ([[Sebri|zemljoradnike i robove]]), koji su postajali „crkveni ljudi”.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Andra Nikolić, EKONOMSKO STANjE SRBIJE U XIV VEKU |url=http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 |access-date=2014-05-06 |archive-date=2014-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140411141054/http://rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 }}&lt;/ref&gt;

== Prvi period Pećke patrijaršije (1346-1463) ==
{{main|Pećka patrijaršija}}
[[Datoteka:Patriarcat de Peć église de la Vierge Hogeditria.jpg|thumb|[[Manastir Pećka patrijaršija]].]]

Kada je kralj [[Dušan Nemanjić|Dušan]] iskoristio nemire u Vizantiji, osvojio neke teritorije i proglasio se za [[car]]a [[1346]]. godine, [[arhiepiskopija]] je proglašena [[patrijaršija|patrijaršijom]], mimo volje [[Istanbul|Carigrada]]. Dušan je svojega dvorjanina proglasio patrijarhom, da bi mu on stavio carsku krunu na glavu.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;/&gt; Dušanovim ukazom njegov [[logotet]] [[Joanikije II|Joanikije]] postaje prvi [[pećka patrijaršija|pećki patrijarh]].&lt;ref name=&quot;vesti&quot;&gt;{{Cite web |title=Prvi patrijarh |url=https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- |access-date=2011-09-19 |archivedate=2021-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210308012258/https://www.vesti-online.com/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju [[Dušanovo carstvo|Carstva]] od strane [[Dušan Nemanjić|Stefana Uroša IV Dušana Nemanjića]] a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile potčinjene carigrdskom patrijarhu.&lt;ref name=&quot;McDaniel&quot;&gt;Proglašenju carstva na čelu sa srpskom dinastijom Nemanjića... naišlo je na podršku svih slojeva društva... među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.&lt;/ref&gt; U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta Gora|Sveta gora]], do tada pod nadležnošću [[vaseljenska patrijaršija|vaseljenske patrijaršije]]. Tada vaseljenski patrijarh [[Kalist I Carigradski|Kalist]] baca anatemu na Dušana, Joanikija i srpsko sveštenstvo.&lt;ref name=&quot;vesti&quot;/&gt; Glas o prokletstvu učinio je u narodu i u nižem sveštenstvu mučan i bolan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesrećama, koje posle smrti patrijarhove ([[1354]]) i Dušanove ([[1355]]) počeše da snalaze srpski narod.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;/&gt;

Crkva je imala niz povlastica i kao verska institucija i kao najveći feudalac u Srbiji. Država je štitila crkvu u svakom pogledu, a crkva je svojim uticajem na vernike osiguravala poslušnost državnoj vlasti, kojoj je pripisivala božansko poreklo.&lt;ref name=&quot;Marković&quot;&gt;{{Cite web |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |url=http://guskova.ru/q?a=l&amp;doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |access-date=2021-08-29 |archivedate=2014-09-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&amp;doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Odnosi crkve i države u srednjevekovnoj Srbiji su sledili vizantijski model podređenosti crkve državi, koji se u crkvenim krugovima naziva [[cezaropapizam|simfonija]], a u nauci [[cezaropapizam]].&lt;ref&gt;[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]&lt;/ref&gt;

Knez [[Lazar Hrebeljanović]] je 1370-ih okončao [[šizma|šizmu]] sa Carigradom (iz vremena cara Dušana) i stekao priznanje sa srpsku crkvu od strane Vizantije.&lt;ref&gt;[http://www.press.umich.edu/pdf/9780472082605-ch7.pdf John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 389), 2009]&lt;/ref&gt;

Nakon turskog osvajanja [[Smederevo|Smedereva]] i [[Srpska Despotovina|Srpske despotovine]] ([[1459]]), pećka patrijaršija prestaje da postoji, odnosno biva pripojena [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]] ([[1463]]), čiji deo ostaje narednih sto godina.

== Obnova Pećke patrijaršije u Otomanskom carstvu (1557-1766) ==
{{main|Pećka patrijaršija}}
[[Datoteka:Patriarchate of Peć in the 16th and 17th century.png|thumb|Područje nadležnosti obnovljene [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] u 16-17 veku.]] 
{{izdvojeni citat|Kada Pećka patrijaršija 1557. dobija od Carigrada povlastice ona stiče i svoju teritoriju... pored starih oblasti nekadanje pećke partijaršije pre turske najezde, nova Pećka patrijaršija dobila je nove dijeceze u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji sa Sremom i u Ugarskoj, čak tamo do Budima. Prema tome Pećka patrijaršija je posle 1557. proširila svoju jurisdikciju nad pravoslavnima u svim zemljama, gde se srpski narod naselio u XV i XVI veku. Ovako proširena Pećka patrijaršija daleko je prelazila pod Turcima granice Patrijaršije iz doba Nemanjića.&lt;ref&gt;Vasa Čubilović. &quot;Odabrani istorijski radovi &quot;. Beograd. &quot;Nova knjiga&quot;. 1983. str. 95.&lt;/ref&gt;|[[Vaso Čubrilović|Vasa Čubrilović]]}}
[[1577]]. godine [[Mehmed-paša Sokolović]], [[veliki vezir]] (premijer) Osmanlijskog carstva poreklom iz pravoslavne [[Hercegovina|hercegovačke]] porodice, je ponovo ustanovio Pećku patrijaršiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvatalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijaršijski presto je postavio svoga brata [[Patrijarh srpski Makarije|Makarija Sokolovićа]]. Posle obnovljenja Pećke Patrijaršije zaživeli su mnogi stari zapusteli manastiri. [[Turci]], koji su hteli da održe [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da lično sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obaveza prema turskoj blagajni. Zahvaljujući ovim velikim povlasticama, patrijarh Makarije je smatran &quot;[[etnarh]]om srpskog naroda&quot;, a savremenici su ga nazivali &quot;patrijarhom cele srpske zemlje i pomorskih i severnih krajeva i ostalih&quot;.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;

[[1592]]. na patrijaršijski presto je došao [[Jovan Kantul]] koji napušta makarijevsku politiku i postaje učesnik u akciji zapadnih država za oslobođenje balkanskih naroda od Turaka. Po izbijanju [[Dugi rat (1593-1606)|austro-turskog rata (1593-1606)]] vršački episkop [[Teodor Nestorović]] predvodi [[Banatski ustanak]] protiv Turaka ([[1594]]). Srpski ustanici su noslili zastave sa likom [[Sveti Sava|svetog Save]]. Posle prvih uspeha, turska vojska je savladala otpor Srba. Zbog ovog ustanka, Turci oštro kažnjavaju Pećku patrijaršiju. Još iste 1594. godine episkop Teodor je ubijen, a [[relikvija|mošti]] svetog Save su prenete iz Mileševa u Beograd i demonstrativno spaljene na [[Vračar]]u. Pećki patrijarh Jovan je 14. oktobra [[1613]]. godine obešen u [[Istanbul|Carigradu]] i sahranjen kod Jeni-kapije.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;

Posle Jovana Kantula na čelo patrijaršije je došao [[Pajsije Janjevac]] od [[1614]]. do [[1647]]. godine. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Turaka i vratio makarijevskom duhu. Tokom njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašćeno tokom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa sa Turskom. Njegova uprava pećkom patrijaršijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa sa turskom vlašću, dok je pozna srpska umetnost u srednjevekovnim tradicijama doživela tada svoj drugi i poslednji procvat.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;

[[Datoteka:Seoba Srba.jpg|thumb|[[Velika seoba Srba]] sa [[Kosovo|Kosova]] pod vodstvom patrijarha [[Arsenije III Crnojević|Arsenija Crnojevića]].]]
Pećki patrijarh [[Arsenije III Crnojević|Arsenije III Čarnojević]] (stolovao od [[1674]]-[[1690]]) je bio izuzetno angažovan u [[veliki turski rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[patrijarh srpski Makarije|makarijevskoj]] politici i saradnji sa [[Istanbul|Carigradom]], čak je pretio [[ekskomunikacija|izopštenjem]] iz Crkve svima koji su u vezi sa Turcima.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]&lt;/ref&gt; Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Turaka, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u [[Velika seoba Srba|Veliku seobu]] ka Ugarskoj. Posle velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko-metohijsko stanovništvo je vrlo razređeno.&lt;ref name=&quot;Cvijić&quot;&gt;[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]&lt;/ref&gt;

Par decenija kasnije, njegov naslednik [[Arsenije IV Jovanović]] (patrijarh od [[1725]]-[[1737]]) se povodi za istom politikom pomaganja Austriji u borbi protiv Otomanske države. Godine [[1737]]. izbija novi [[rusko-turski rat 1735.-1739.|austrijsko-turski rat]] ([[1737]]-[[1739]]), tokom kojeg se kosovski Srbi na poziv pećkog patrijarha ponovo dižu na ustanak, u želji da se priključe austrijskoj [[Kraljevina Srbija (1718-39)|pokrajini Srbiji]]. Ali, kao i u slučaju njegovog prethodnika, Austrija ubrzo doživljava poraz te Arsenije IV predvodi drugu [[velika seoba Srba|veliku seobu Srba]] na sever, u [[Ugarska|Ugarsku]]. Usled ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem [[18. vijek|18. veka]] postaje manjinsko.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Političko angažovanje pećke patrijaršije u [[Austrijsko-turski rat|Austro-Turskim ratovima]] je ubrzalo odluku [[Visoka Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Patrijaršija je ukinuta [[1766]], a sledeće godine je isto učinjeno sa ohridskom arhiepiskopijom [[1767]]. Eparhije i celokupnu imovinu ovih crkava preuzela je [[vaseljenska patrijaršija|carigradska patrijaršija]].&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |access-date=2011-08-19 |archive-date=2011-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131025058/http://kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Crkvu su od tada vodili episkopi Grci ([[fanarioti]]).&lt;ref name=&quot;Mikić&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]&lt;/ref&gt;

Uprkos teškom položaju, mnogi srpski manastiri sačuvali su i umnožili su svoja imanja pod turskom vlašću.&lt;ref&gt;Rajko L. Veselinović &quot;Istorija srpske pravoslavne crkve sa narodnom islorijom&quot;. Udžbenik za V razred srpske pravoslavne bogoslovlje, knj. 2. Begrad 1966. str. 6.&lt;/ref&gt; Mitropolija raško-prizrenska je za vreme turske vladavine ubirala obavezan porez od svih pripadnika srpskog naroda.&lt;ref&gt;Istorija srpskog naroda&quot;. Šesta knjiga, prvi tom. 1878-1918, Beograd. 1983., str. 280.&lt;/ref&gt; Mitropoliti i vladike, kao i patrijarsi imali su pravo nošenja oružja i držanja oružane pratnje koja im pomaže pri sabiranju crkvenih prihoda.&lt;ref&gt;Vasa Čubilović. &quot;Odabrani istorijski radovi&quot;. Beograd 1983. str. 91.&lt;/ref&gt;

== Period postojanja zasebnih pravoslavnih crkava ==
=== Karlovačka mitropolija (1690-1848) te patrijaršija (1848-1920) ===
{{main|Karlovačka mitropolija|Karlovačka patrijaršija}}
[[Datoteka:Patrijarsija sremski karlovci 1890.jpg|thumb|Patrijaršijski dvor u [[Sremski Karlovci|Karlovcima]]]]

[[Karlovačka mitropolija]] je bila pravoslavna crkvena organizacija [[Srbi|Srba]] u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Zahvaljujući carskim privilegijama sve do [[19. vijek|19. veka]], karlovački mitropoliti bili su najznačajniji predstavnici srpskog naroda u [[Habsburška Monarhija|Habzburškoj monarhiji]]. Srpske crkve građene su u stilu tadašnjeg [[barok]]a.

[[1848]]. godine na [[Majska skupština|Majskoj skupštini]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]], Srbi na prostoru [[Habsburška Monarhija|Habzburške monarhije]] su proglasili stvaranje autonomne [[Srpska Vojvodina|Srpske Vojvodine]], mitropolit karlovački, [[Josif Rajačić]], proglašen je za [[patrijarh]]a, a [[Karlovačka mitropolija]] je uzdignuta na rang [[Patrijaršija|patrijaršije]]. U sastavu Karlovačke patrijaršije je bilo sedam eparhija. Na prostoru [[Ugarska|Ugarske]] postojala je [[Vršačka eparhija|Vršačka]], [[Temišvarska eparhija|Temišvarska]], [[Eparhija budimska|Budimska]] i [[Eparhija bačka|Bačka eparhija]], a na prostoru [[Srem]]a, [[Slavonija|Slavonije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] bile su Karlovačka, Pakračka i Plašćanska ili [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačka]].

Sjedište Karlovačke patrijaršije je bilo u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Karlovačka patrijaršija je postojala sve do [[1920]]. godine kada se ujedinila s [[Beogradska mitropolija|Beogradskom mitropolijom]] u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu crkvu.

=== Beogradska mitropolija (1831-1920) ===
{{main|Beogradska mitropolija}}
[[Beogradska mitropolija]] je bila [[mjesna crkva|pomjesna]] autonomna (od [[1831]].) te [[autokefalna crkva]] (od [[1879]]. do [[1920]]. godine). Prije toga je bila [[eparhija]] [[Vaseljenska patrijaršija|Vaseljenske patrijaršije]] u Otomanskom carstvu pod nadležnošću grčkih [[fanarioti|fanariota]].

Nakon što je [[1830]]. godine [[sultan]] priznao Srbiji samostalnu unutrašnju upravu, carigradski patrijarh je pristao da mu knez predlaže episkope, a da ih on potvrđuje. [[1832]]. g. je Srbija sklopila sa carigradskom patrijaršijom sporazum o samoupravi srpske Crkve.&lt;ref name=&quot;Mikić&quot;/&gt; Mitropolija je bila umešana u međudinastičke borbe u Srbiji, pa je prvi [[mitropolit beogradski Petar|mitropolit Petar Jovanović]], kao protiv Obrenovićevac, nakon povratka kneza Miloša na vlast bio prinuđen da podnese ostavku [[1859]]. godine, nakon čega je otišao u [[karlovačka mitropolija|karlovačku mitropoliju]] i postao je episkop gornjokarlovački.&lt;ref name=&quot;Mikić&quot;/&gt;

Godine [[1878]]. priznata je nezavisnost Srbije, a godinu dana, [[1879]]. godine je Beogradska mitropolija dobila [[autokefalna crkva|autokefalnost]]. Početkom [[20. vijek]]a Beogradska mitropolija je imala nadležnost na čitavom području tadašnje Kraljevine Srbije, sa upravnom podjelom na sljedeće eparhije: [[Beogradska eparhija|Beogradska]], [[Šabačka eparhija|Šabačka]], [[Eparhija žička|Žička]], [[Niška eparhija|Niška]] i [[Timočka eparhija|Timočka]]. Beogradski episkop je bio arhiepiskop i mitropolit Srbije.

[[Patrijarh srpski Dimitrije|Dimitrije Pavlović]] je bio posljednji [[beogradska mitropolija|beogradski mitropolit]] ([[1905]]-[[1920]]) i prvi [[patrijarh]] ujedinjene Srpske pravoslavne crkve ([[1920]]-[[1930]]).

=== Pravoslavna crkva u Crnoj Gori ===
{{main|Pravoslavna crkva u Crnoj Gori|Cetinjska mitropolija}}
[[Datoteka:Cetinje monastery.jpg|thumb|desno|[[Cetinjski manastir]]]]
Sa ukidanjem [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] ([[1766]]), obrazovana u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] samostalna ''[[Cetinjska mitropolija|Mitropolija cetinjska]]''. Crnogorski crkveni poglavari ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije [[Dinastija Petrović-Njegoš|Petrovića]]. U Crnoj Gori je postojala neka vrsta pravoslavne [[teokracija|teokratske]] vladavine, sa jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. Tek [[Danilo I]] (1851—1860) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne.

Opisujući istoriju Crkve u Crnoj Gori, protojerej dr [[Radoslav Grujić]] kaže da je ona često bila uključena u borbe protiv Turaka:

{{izdvojeni citat|Crkava je bilo uvek dosta od tesana kamena, te su često služile kao kule za obranu od Turaka. Ali je u njima bilo vrlo malo ikona i drugih crkvenih stvari, te je često vešano oružje po crkvenim zidovima. Parohijskih sveštenika bilo je uvek dosta, ali je većina jedva znala čitati i pisati. Sveštenici su nosili oružje, brijali bradu i često išli u boj kao vođe; pa su pod oružjem i bogosluženja obavljali u crkvama.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;}}

[[Valtazar Bogišić]] je pisao da je &quot;Crnogorska crkva posve avtokefalna i osobenu jerarhiju ima, a nema nikakvijeh zvaničnih odnošaja s drugijem avtokefalnim crkvama, nego mir i ljubav&quot;. U zvaničnom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, &quot;Avtokefalna mitropolija crnogorska&quot; je bila navedena pod rednijem brojem 9, a [[Beogradska mitropolija|srpska]] pod 14.&lt;ref&gt;dr [[Nikodim Milaš]], Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237&lt;/ref&gt;

Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]], Crnogorska mitropolija je [[1920]]. godine postala deo ujedinjene Srpske pravoslavne crkve.

=== Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini ===
{{main|Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini}}
Nakon ukidanja [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]], od kraja [[1760]]-ih do [[1880]], Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini je bila pod direktnom nadležnošću [[Vaseljenska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]]. Nju su vodili [[fanarioti]], grčki sveštenici iz [[Istanbul]]a. Godine [[1920]], posle Prvog svetskog rata i stvaranja Kraljevine SHS, Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini dolazi pod verski autoritet novo-uspostavljene [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske patrijaršije]], pod [[patrijarh srpski Dimitrije|patrijarhom Dimitrijem]].

== Srpska pravoslavna crkva (1920-) ==
[[Datoteka:Димитрије (Павловић).jpg|thumb|175px|[[Patrijarh srpski Dimitrije|Dimitrije Pavlović]], posljednji [[beogradska mitropolija|beogradski mitropolit]] i prvi [[patrijarh]] ujedinjene [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].]]

Ujedinjenje pravoslavnih crkava sa područja novoformirane Kraljevine SHS je dogovarano na četiri preliminarne konferencije, održane od [[1918]]. do [[1920]]. godine. Značajnu ulogu u ujedinjenju srpskih pravoslavnih crkava imao je regent Aleksandar.&lt;ref name=&quot;Ujedinjenje&quot;&gt;{{Cite web |title=Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine |url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |access-date=2011-09-19 |archivedate=2012-01-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120120175952/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Prva konferencija pravoslavnih episkopa održana je 18/31. decembra [[1918]]. godine u Sremskim Karlovcima. Tom prilikom zaključeno je da postoji volja za ujedinjenjem i da se očekuje da će i crkva u Crnoj Gori pristati na ujedinjenje, koja nije bila zastupljena na ovom zboru [[episkopos|episkopa]]. Druga konferencija održana je od 11/24. do 15/28. maja [[1919]]. u Beogradu. Tada je proglašeno &quot;duhovno, moralno i administrativno jedinstvo svih srpskih pravoslavnih crkvenih oblasti&quot;, koje će se definisati kada se ceo Arhijerejski sabor &quot;Ujedinjene Srpske Crkve&quot; sastane pod predsedništvom svoga Patrijarha. Formiran je i privremeni odbor od pet članova („Središnji Arhijerejski Sabor Ujedinjene Srpske Crkve”). Na Trećoj konferenciji, održanoj od 20. novembra/3. decembra do 2/15. decembra u Sremskim Karlovcima, usvojen je &quot;Nacrt zakona o proglašenju i vaspostavljanju Srpske Patrijaršije&quot;. Pregovori sa Carigradskom patrijaršijom trajali su više od šest meseci. Okončani su tek kada je plaćeno 1,5 milion franaka naknade. Nakon toga je [[Vaseljenska patrijaršija|Carigradska patrijaršija]] [[19. 3.|19. marta]] [[1920]]. priznala i blagoslovila ujedinjenje.&lt;ref name=&quot;Ujedinjenje&quot;/&gt;

Sjedinjenje pokrajinskih pravoslavnih Crkava u jednu Srpsku Crkvu proglasio je Kralj Aleksandar I. svojim aktom od. [[17. 6.|17. juna]] [[1920]]. Četvrta konferencija, održana 27. avgusta/9. septembra [[1920]]. godine, proglasila se [[Sveti arhijerejski sabor|Svetim arhijerejskim Saborom]] Srpske Pravoslavne Crkve.&lt;ref name=&quot;Ujedinjenje&quot;/&gt; Za patrijarha izabran [[Patrijarh srpski Dimitrije|Dimitrije Pavlović]], dotadanji arhiepiskop Srbije i [[beogradska mitropolija|mitropolit beogradski]].&lt;ref name=&quot;Mikić6&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Ujedinjenje Srpske Crkve i obnova Patrijaršije]&lt;/ref&gt;

Uspostavljanje Srpske patrijaršije izvršeno je 12. septembra 1920. u Sabornoj crkvi svetog Nikole u Karlovcima, na ceremonijalan način prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]]. Srpski patrijarh je svečano ustoličen u [[Peć (grad)|Peći]] 28. avgusta [[1924]]. godine.&lt;ref name=&quot;Folić&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: KOSOVSKI MIT U PROJEKCIJAMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE]&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
{{main|Srpska pravoslavna crkva u Kraljevini Jugoslaviji}}

U razdoblju od [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|nastanka Jugoslavije]] [[1918]]. do [[1935]]. SPC je bila &quot;državotvorna&quot; verska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala [[frankofilija|frankofilski]] državni kurs i [[integralno jugoslovenstvo]] kralja Aleksandra, i ispoljavala &quot;klerikalni legitimizam&quot;. Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo [[patrijarh srpski Varnava|patrijarh Varnava]], bili su na poziciji ideologije jugoslovenskog nacionalizma i [[šestojanuarska diktatura|šestojanuarske diktature]], a SPC je sarađivala sa jugoslovenskim nacionalnim organizacijama kao što su [[Jugoslovenska nacionalna stranka]], [[Savez srpskih sokola|Sokoli]], Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.&lt;ref name=&quot;Žutić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm |title=Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva |access-date=2011-09-28 |archive-date=2015-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150522034721/http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na verskom planu, Srpska pravoslavna crkva je blisko sarađivala sa [[Anglikanska zajednica|Anglikanskom crkvom]] i [[starokatolička crkva|starokatoličkim crkvama]], protiveći se [[Katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]].

U namesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla]], po obrazovanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u julu [[1935]]. godine, dolazi do razlaza državnog vrha i SPC, prvenstveno zbog spoljnopolitičkog i unutrašnje političkog zaokreta. Srpska crkva je podržala [[vojni puč 27. marta 1941.]] godine.

=== Drugi svetski rat ===
{{main|Srpska pravoslavna crkva u Drugom svetskom ratu}}
[[Srpska pravoslavna crkva u Drugom svetskom ratu]] se ponašala ovisno o mjestu i prilikama. U [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] se nalazila u veoma teškoj situaciji zbog [[Genocid u NDH|masovnog progona srpskog življa]] od strane [[ustaše|ustaša]], koji je naročito pogodio prvake [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]]. Mnogi srpski sveštenici u NDH su pobijeni, među njima i nekoliko onih sa najvišim titulama (mitropolita, episkopa i sl.) a većina ih je zatvarana i odvođena u logore. Preostali su se većinom su se pridruživali [[četnici]]ma. Neki od njih postali su važni četnički komandanti, kao što je bio pop [[Momčilo Đujić]] u sjevernoj Dalmaciji, pop [[Savo Božić]] u sjevernoj Bosni ili pop [[Radojica Perišić]] u Hercegovini. U Crnoj Gori pravoslavna je crkva bila lojalna talijanskom [[ratna okupacija|okupatoru]], naročito sam mitropolit crnogorsko-primorski [[Joanikije Lipovac]], koji je do kraja ostao uz četnike, pa se sa njima na kraju rata i povukao iz Crne Gore. U Srbiji je vrh SPC uoči rata bio pro-engleski orjentisan, usled čega su ih Nemci tretirali kao podrivače. Crkva je nastojala da ostane &quot;neutralna&quot; ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]].&lt;ref name=&quot;leksikon&quot;/&gt;

Općenito, stav SPC je bio saradnja sa [[četnici]]ma i neprijateljstvo prema [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Postajali su i rijetki izuzeci, kao pop [[Vlado Zečević]], koji je postao vijećnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i visoka politička ličnost.&lt;ref name=&quot;leksikon&quot;&gt;[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=2007-08-12 }} (leksikon-yu-mitologije)&lt;/ref&gt;

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|Eparhije SPC na području [[SFRJ]]]] 
{{main|Srpska pravoslavna crkva u SFRJ}}
[[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ|Srpska pravoslavna crkva je u periodu SFRJ]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo versku instituciju, bez političkog autoriteta.&lt;ref name=&quot;Balkan bluz&quot;&gt;{{Cite web |title=Duhovni krov &quot;Velike Srbije&quot; |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |access-date=2011-09-28 |archivedate=2017-10-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Odnos crkve i države se u ovom razdoblju zasniva na [[sekularizacija|sekularizaciji]], [[ateizam|ateizaciji]] i izmeštanju religije u sferu privatnog.&lt;ref name=&quot;izvori&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]&lt;/ref&gt; U ovom razdoblju [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]] je najduže vodio [[patrijarh srpski German|patrijarh German]] od [[1958]]. do [[1990]]. godine. [[15. 4.|15. aprila]] [[1967]]. godine počinje da izlazi &quot;[[Pravoslavlje (novine)|Pravoslavlje]]&quot;, novine srpske patrijaršije, s blagoslovom [[Patrijarh srpski German|patrijarha srpskog Germana]].

Iako u periodu SFRJ Srpska pravoslavna crkva nije javno politički delovala, ona je služila kao nosilac i katalizator srpskog [[nacionalizam|nacionalizma]].&lt;ref name=&quot;izvori&quot;/&gt; U godinama nakon Titove smrti grupa nacionalistički orijentisanih ''[[justin Popović|justinovaca]]'' i ''[[Nikolaj Velimirović|nikolajevaca]]'' je preuzela vodeće svešteničke funkcije u SPC.&lt;ref name=&quot;izvori&quot;/&gt; Nakon toga, Srpska pravoslavna crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala aktivnosti njegovog rukovodstva na [[Antibirokratska revolucija|ukidanju]] [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Balkan bluz&quot;/&gt;

=== Jugoslovenski ratovi ===
{{main|Srpska pravoslavna crkva u jugoslovenskim ratovima}}
[[Srpska pravoslavna crkva u jugoslovenskim ratovima|Srpska pravoslavna crkva u jugoslavenskim ratovima]] je imala veoma izraženu ulogu. Tokom ovog razdoblja na čelu [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]] je bio [[patrijarh srpski Pavle|patrijarh Pavle]].

Tokom [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]] 1990-ih godina mnogi akteri su se pozivali na Srpsku pravoslavnu crkvu, tražili njenu podršku i često je dobijali.&lt;ref name=&quot;II deo&quot;&gt;{{Cite web |title=Zašto se u crkvi šapuće, II deo |url=http://www.pescanik.info/content/view/4028/171/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2021-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210305232330/http://ww38.pescanik.info/content/view/4028/171/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Među njima su bili mnogi srpski političari, vojnici, vojni komandanti, uključujući i komandante paravojnih formacija, novinari, pesnici, pisci, itd.&lt;ref name=&quot;II deo&quot;/&gt; Mnogi predstavnici SPC su javno podržavali srpske vojne i paravojne formacije.&lt;ref name=&quot;Sprega&quot;&gt;[http://www.koreni.net/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=924 Mirko Đorđević, O sprezi pravoslavne crkve sa strukturama političke moći]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Tokom 1990-ih, [[svetosavski nacionalizam]] je postao dominantna struja unutar crkve.&lt;ref name=&quot;Byford&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Petakov&quot;/&gt; Kao glasnogovornike nacionalizma unutar Crkve, kritičari navode četiri [[Justin Popović|Justinova]] učenika: [[Amfilohije Radović|Amfilohija Radovića]], [[Artemije Radosavljević|Artemija Radosavljevića]], [[Atanasije Jevtić|Atanasija Jevtića]] i [[Irinej Bulović|Irineja Bulovića]].&lt;ref name=&quot;Byford&quot;&gt;{{Cite web |title=Jovan Byford, Sećanje na vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi |url=http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf |access-date=2011-09-28 |archivedate=2008-11-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081121124233/http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Do 1991. godine, sva četvorica [[justin Popović|justinovaca]] su se našli u vrhu SPC, kao episkopi. Njih četvorica, uz patrijarha Pavla, predstavljali su &quot;idejni sinod&quot; SPC.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;

Srpska pravoslavna crkva je tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji odbacila sve [[mir]]ovne planove, uključujući [[Vensov plan]], [[Vens-Ovenov plan]], [[Plan Kontakt-grupe|Plan Kontakt grupe]] i [[Dejtonski mirovni sporazum]].

=== Savremeni period ===
{{main|Političko delovanje Srpske pravoslavne crkve}}
Nakon [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|petooktobarskih promena 2000. godine]], u Srbiji dolazi do jačanja pravoslavnog [[klerikalizam|klerikalizma]]&lt;ref name=&quot;Petakov&quot;/&gt;, a političko delovanje SPC karakteriše desekularizacija, anti-komunizam, i anti-evropejstvo.&lt;ref name=&quot;izvori&quot;/&gt; U novembru 2000. godine SPC zahteva da se [[veronauka]] uvede kao redovni predmet u državne škole, a javljaju se i zahtevi da se „pravoslavlje proglasi državnom religijom“.&lt;ref name=&quot;Petakov&quot;/&gt; Crkva je tada tražila i ukidanje republike i restauraciju monarhije. Početkom [[2001]]. godine Vlada je donela uredbu o uvođenju veronauke u škole, a ubrzo potom se uvodi prisustvo sveštenika u vojnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Petakov&quot;&gt;Zoran Petakov, Od desekularizacije ka klerikalizaciji (u zborniku [http://www.kuda.org/files/kuda/Kritika%20klerikalizacije%20Srbije_final.pdf Kritika klerikalizacije Srbije]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})&lt;/ref&gt;

Nakon [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata na premijera Zorana Đinđića]] [[2003]]. godine uspostavljen je takozvani ''[[cezaropapizam|simfonijski]]'' odnos Republike Srbije i SPC, koji je bio tipičan za [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]].&lt;ref name=&quot;izvori&quot;/&gt; [[19. 5.|19. maja]] [[2003]]. godine [[Sveti arhijerejski sabor|Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve]] [[kanonizacija|kanonizuje]] Nikolaja Velimirovića za [[svetac|sveca]], i pored brojnih kritika na račun njegovih političkih stavova. Maja [[2003]]. na saboru Srpske pravoslavne omladine usvojena je ''Studenička deklaracija'' [[Atanasije Jevtić|Atanasija Jeftića]], kojom se kritikuju evropske integracije i evropska kultura u celini, a oni koji se zalažu za Evropu se nazivaju evroslinavcima.&lt;ref name=&quot;III deo&quot;&gt;{{Cite web |title=Zašto se u crkvi šapuće, III deo |url=http://www.pescanik.info/content/view/4028/171/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2021-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210305232330/http://ww38.pescanik.info/content/view/4028/171/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U crkvenom političkom programu iz 2004. godine, nazvanom „Predlog načertanija za XXI vek“ (vidi: [[Načertanije]]), se kaže sledeće:

{{izdvojeni citat|Naša će se budućnost i buduće srpske države zasnivati na [[svetosavlje|svetosavlju]], [[kosovski mit|kosovskom zavetu]], preispitivanju dosadašnje ukupne srpske kulture, očuvanja srpskog jezika i ćirilice, obnovi srpskog sela, domaćinske porodice, parohijske zajednice, crkveno-narodnih sabora i monarhije, koji će o svemu odlučivati.&lt;ref name=&quot;I deo&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/4028/171/ Zašto se u crkvi šapuće, I deo]&lt;/ref&gt;|Predlog načertanija za XXI vek, [[2004]].}}

U Crnoj Gori, odnosi između mitropolita SPC [[Amfilohije Radović|Amfilohija]] i crnogorskih vlasti zahlađuju zbog njihovog opredeljenja za nezavisnost.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=535229 Ratnik u mantiji]&lt;/ref&gt; Uoči referenduma o nezavisnosti [[2006]]. godine, Amfilohije je o crnogorskom državnom projektu izjavio: “''Ne pravi se pita od onoga''.”&lt;ref name=&quot;Zvijer&quot;&gt;[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/32577-Zvijer-bezdana.html Zvijer iz bezdana]&lt;/ref&gt; [[2008]]. godine SPC stiče svoj pun uzlet nakon događaja [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|vezanih za proglašenje nezavisnost Kosova]]. U političkim zbivanjima na [[Kosovo|Kosovu]] SPC ponovo zauzima “tvrdu liniju”, o čemu dobro govori odluka [[Artemije Radosavljević|episkopa Artemija]] upućena svim manastirima na Kosovu i Metohiji:

{{izdvojeni citat|Sa predstavnicima prištinskih vlasti, misije EU u pokrajini, kao i sa predstavnicima zemalja koje su priznale Kosovo, ne treba održavati nikakve kontakte, razgovore o bilo čemu, ne primati ih u posetu, ne odazivati se i ne odlaziti na njihove pozive bilo kojim povodom. Nepoštovanje i ogrešenje o ovu našu odluku, u ma kom vidu, biće strogo sankcionisani.&lt;ref&gt;Večernje Novosti 03.03.2008.&lt;/ref&gt;|Naredba episkopa [[Artemije Radosavljević|Artemija]] manastirima na Kosovu i Metohiji, [[2008]].}}

Srpska pravoslavna crkva se zalaže za rehabilitaciju ne samo četničkog pokreta&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=158541 SPC prenosi tela četnika]&lt;/ref&gt;, već i srpskih kolaboracionista iz Drugog svetskog rata, [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i [[Milan Nedić|Milana Nedića]].&lt;ref name=&quot;Rajić&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/4078/1084/ Ljubiša Rajić, SPC ne prožima Sveti duh nego svete nekretnine]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[9. 5.|9. maja]] 2009. godine, na [[Dan pobede|Dan pobede nad fašizmom]], u Sabornoj crkvi u Beogradu je održan pomen saradnicima fašista [[Milan Nedić|Milanu Nediću]], Dimitriju Ljotiću i njihovim pristašama.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pomen mrtvim fašistima u Sabornoj crkvi u Beogradu |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=25832 |access-date=2011-09-28 |archivedate=2015-09-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923221422/http://www.e-novine.com/index.php?news=25832 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Početkom [[2009]]. godine SPC je stopirala [[Zakon o zabrani diskriminacije (Srbija)|Zakon o zabrani diskriminacije]], jer se u njemu zabranjuje [[diskriminacija]] na temelju seksualnog opredeljenja.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/12092/Srpska-crkva-stopirala-zakon-protiv-diskriminacije.html Srpska crkva stopirala zakon protiv diskriminacije]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Politika/81951/Crkva-protiv--zakona-o-diskriminaciji Crkva protiv zakona o diskriminaciji]&lt;/ref&gt; Uoči [[belgrade Pride|beogradske povorke ponosa]] 2009. godine, koja je otkazana, mitropolit [[Amfilohije Radović]] je nazvao homoseksualnu ljubav jalovom dodajući da „''drvo koje ploda ne rađa siječe se i u oganj baca''“.&lt;ref&gt;Srpska pravoslavna crkva - [http://www.spc.rs/sr/povorka_srama „Povorka srama“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090922170941/http://spc.rs/sr/povorka_srama |date=2009-09-22 }}, 16.9.2009.&lt;/ref&gt; Ovu izjavu, koja je kasnije prihvaćena kao zvanični stav Crkve, osudilo je više nevladinih organizacija kao [[govor mržnje]]&lt;ref&gt;B92 - [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=09&amp;dd=17&amp;nav_category=12&amp;nav_id=381865 „SPC o Povorci: Ljubav ili Sodoma“], 17.9.2009.&lt;/ref&gt;, a neki pravnici su u njoj pronašli elemente krivičnog dela&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Povorka ponosa podelila vladike |url=http://www.e-novine.com/srbija/vesti/30401-Povorka-ponosa-podelila-vladike.html |access-date=2011-09-28 |archivedate=2010-01-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100112095039/http://www.e-novine.com/srbija/vesti/30401-Povorka-ponosa-podelila-vladike.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, zbog čega su organizacije za ljudska prava najavile tužbu.&lt;ref&gt;[http://www.novinar.de/2009/09/24/skandalozno-amfilohiju-sude-zbog-gej-parade.html Skandalozno: Amfilohiju sude zbog gej parade?!]&lt;/ref&gt;

Leta [[2011]]. SPC je promovirala knjigu [[Milan Lukić|Milana Lukića]], Haškog zatvorenika osuđenog na doživotnu robiju zbog paljenja preko 100 Bošnjačkih žena i djece u [[Višegrad]]u.&lt;ref&gt;[http://hlc-rdc.org/index.php?show=Saopstenja&amp;part=details&amp;int_itemID=2067&amp;lid=sr Fond za Humanitarno Pravo, Beograd] U Parohijskom domu Hrama svetog Save veliča se ratni zločin&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Srpska pravoslavna crkva]]
* [[Političko delovanje Srpske pravoslavne crkve|Politika Srpske pravoslavne crkve]]

{{Srpska pravoslavna crkva}}

[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva]]
[[Kategorija:Istorija Srpske pravoslavne crkve]]</text>
      <sha1>9m9fhez6iltqwhs11qhuhy0zy635ip9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Huayanska škola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130623</id>
    <revision>
      <id>42600905</id>
      <parentid>42247871</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:42:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1945" sha1="d2yt20gflt3q4lis3vktgvsdmx5jv3y" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dazu.jpg|thumb|right|''Tri vrijedna čovjeka Huayana''. [[Reljefu u stijeni Dazu]], [[Chongqing]], [[NR Kina|Kina]]]]
'''Huayanska škola''' ({{zh|c=華嚴宗|p=Huáyán Zōng}}; {{lang-ja|Kegon}}; {{lang-ko|화엄종 (Hwaeom jong)}}; {{lang-sa|Avataṃsaka}}) ili '''Cvijetni vijenac''' je škola/tradicija [[Mahayana]] [[budizam|budističke]] [[filozofija|filozofije]] koja se razvila u [[Kina|Kini]] za vrijeme [[dinastija Tang|dinastije Tang]]. Temelji se na sanskritskoj [[Avatamsaka Sutra|Sutri cvijetnog vijenca]] (sans. ''Avataṃsaka Sūtra'', kin. ''Huayan Jing'') i njenom kineskom tumačenju poznatom kao [[Huayan Lun]]. Naziv &quot;Cvijetni vijenac&quot; sugerira slavu zbog dubokog razumijevanja.

== Literatura ==
* Wright, Dale S. (1983). Philosophy East and West '''32''' (3).
* Cleary, Thomas. The Flower Ornament Scripture (an almost complete translation of the sutra on which the Huayen School is based)
* Cleary, Thomas. Entry Into the Inconceivable (important essays by Tang Dynasty Huayen masters)
* Haiyun Jimeng. The Dawn of Enlightenment (commentary on the opening passage of the Avatamsaka Sutra by a present-day Huayen master)
* Cook, Francis H. (1977), Hua-Yen Buddhism: The Jewel Net of Indra, Penn State Press, {{ISBN|0-271-02190-X}}.

== Vanjske veze ==
* [http://www.huayenworld.org/hybfinal/HYB_main_index.htm Huayen webpage in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917042500/http://www.huayenworld.org/hybfinal/HYB_main_index.htm |date=2008-09-17 }}
* [http://www.cttbusa.org/avatamsaka/avatamsaka_contents.asp Flower Adornment Sutra - Hua Yan Jing - Avatamsaka Original Text]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://sites.google.com/site/huayanbuddhism/ Writings About Huayan Buddhism]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Budizam u Kini]]
[[Kategorija:Dinastija Tang]]
[[Kategorija:Mahajana]]</text>
      <sha1>d2yt20gflt3q4lis3vktgvsdmx5jv3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvati u Vojvodini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>160097</id>
    <revision>
      <id>42600890</id>
      <parentid>42459890</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:48:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29414" sha1="1qi9slrpwfxqzkbrdhsf3b6djhqmzk7" xml:space="preserve">'''[[Hrvati]] u Vojvodini''' su jedna od nacionalnih manjina u toj autonomnoj pokrajini [[Republika Srbija|Republike Srbije]].&lt;ref name=&quot;urlwww.srbija.gov.rs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.srbija.gov.rs/pages/article.php?id=41 |title=Vlada Republike Srbije; Nacionalne manjine |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131205000626/http://www.srbija.gov.rs/pages/article.php?id=41 |archivedate=2013-12-05 |quote= |accessdate=7. 2. 2012 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlVlada Autonomne Pokrajine Vojvodine - Upoznajte Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu, Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine - Upoznajte Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vojvodina.gov.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=100&amp;Itemid=68 |title=Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine - Upoznajte Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu, Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine - Upoznajte Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141129021933/http://www.vojvodina.gov.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=100&amp;Itemid=68 |archivedate=2014-11-29 |quote= |accessdate=12. 2. 2012. |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Prema [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|popisu iz 2002.]] godine, Hrvata je u Vojvodini bilo 56.546 i činili su 2,78% stanovništva ove pokrajine. Po veroispovesti, Hrvati u Vojvodini su uglavnom [[Katoličanstvo|katolici]], ali ima i drugih veroispovesti,&lt;ref name=&quot;urlStanovništvo Vojvodine&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.spriv.vojvodina.gov.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=53&amp;Itemid=60&amp;lang=rs |title=Stanovništvo Vojvodine |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=12. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt; dok je [[hrvatski jezik]] jedan od šest službenih jezika Vojvodine.&lt;ref name=&quot;urlPokrajinski sekretarijat za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.puma.vojvodina.gov.rs/etext.php?ID_mat=26&amp;PHPSESSID=tju8112fs7ail47v0270lvu714 |title=Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304200105/http://www.puma.vojvodina.gov.rs/etext.php?ID_mat=26&amp;PHPSESSID=tju8112fs7ail47v0270lvu714 |archivedate=2016-03-04 |quote= |accessdate=12. 2. 2012. |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlwww.hnv.org.rs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php |title=Službena uporaba hrvatskog jezika |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120317205109/http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php |archivedate=2012-03-17 |quote= |accessdate=12. 2. 2012. |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Naseljenost ==

U proteklom veku deo bunjevačke populacije sa prostora Vojvodine obuhvaćen je hrvatskom nacionalnom zajednicom.&lt;ref&gt;-{Aleksandar Raič. (februar 2010). „Nacionalna zajednica Bunjevaca i Statut AP Vojvodine“. ''Bunjevačke novine'', br. 56, str. 20.}-&lt;/ref&gt;
	 
Bunjevci su većinom koncentrisani na severu Bačke, u [[Subotica|Subotici]], [[Bikovo|Bikovu]], [[Gornji Tavankut|Gornjem]] i [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]], [[Đurđin]]u , [[Mala Bosna|Maloj Bosni]] i [[Stari Žednik|Starom Žedniku]].

Šokci su većinom koncentrisani u zapadnoj Bačkoj, u [[Sonta|Sonti]], u [[Apatin]]u, [[Bereg]]u i [[Monoštor]]u, te u [[Srem]]u.

Deo Hrvata u sremskim selima [[Hrtkovci]] i [[Nikinci]], u [[Opština Ruma|opštini Ruma]], vuku poreklo od katoličkih Albanaca, takozvanih [[Klimenti|Klimenata]], koji su se tamo naselili [[1737.]] godine,&lt;ref&gt;-{Borislav Jankulov, ''Pregled kolonizacije Vojvodine u 18. i 19. veku'', Novi Sad-Pančevo 2003, str. 61.}-&lt;/ref&gt; a deo ih je doseljen iz Like početkom 19. veka.
&lt;ref&gt;-{Hrvoje Salopek: Ogulinsko-modruški rodovi, Matica hrvatska Ogulin, Hrvatska matica iseljenika Zagreb, Hrvatsko rodoslovno društvo &quot;Pavao Ritter Vitezović&quot; Zagreb, Zagreb, 2007.}-&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Seoba bosanskih katolika u Podunavlje i Potisje ===

Sklanjajući se od teških nasilja ondašnjih turskih zavojevača, Bunjevci su krajem 17. veka napustili svoju staru postojbinu, negde na tromeđi Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Jedan manji deo Bunjevaca zadržao se u severnoj Dalmaciji i Lici, a znatno veći deo dospeo je u Panonsku niziju.

Bavarski knez Maksimilijan II Emanuel je 9. jula 1687. preporučio Bunjevce Vojnom savetu u Beču, da bi im, radi stanovanja, sagradio tri plota u Segedinu, Subotici i Baji.&lt;ref&gt;-{Bernardin Unji, ''Istorija Šokaca, Bunjevaca i bosanskih franjevaca'', Subotica 2001, str. 45.}-&lt;/ref&gt;

=== Pod habzburškom vlašću ===

=== Mađarizacija ===

Mađari su najveće uspehe u pomađarivanju nemađarskog naroda u Ugarskoj postigli u prvoj polovini 19. veka, i to bez državne vlasti, bez mađarskog zvaničnog jezika i bez mađarske obavezne nastave. To im je uspelo jedino zahvaljujući svojoj društvenoj i privrednoj prevazi nad izvesenim delom nacionalno neizgrađenih i privredno zaostalih naroda Ugarske. A pošto su dobili vlast u ruke, pokušali su da nasilnim putem ubrzaju odnarođivanje nemađarskog naroda u Ugarskoj. Međutim, ma kako se to činilo neverovatno, Mađari su do Revolucije 1848/9. (za vreme Marije Terezije, Josifa i Leopolda II, i Franje I) brojno napredovali srazmerno bolje nego posle [[Austro-ugarska nagodba|Nagodbe]] [[1867]].&lt;ref name=&quot;Jojkić, str. 83-89.&quot;&gt;-{Vladan Jojkić, ''Nacionalizacija Bačke i Banata. Etno-politička studija'', Novi Sad 1931, str. 83-89.}-&lt;/ref&gt;

Budući da nikoga nije bilo da im to zameri ili ih odvrati od toga, na desetine učenih Bunjevaca se mađarizovalo. Zna se npr. da se u periodu od [[1782]]. do [[1789]]. u [[Gimnazija Svetozar Marković (Subotica)|Subotičkoj gimnaziji]] veronauka predavala po „Starom katihizisu“ ({{jez-mađ|Öreg katekizmus}}), udžbeniku koji je bez sumnje bio na mađarskom. Godine 1820. propisuje „Sažetak za proučavanje gramatike mađarskog jezika u pet tomova za šest razreda“ ({{jez-lat|Epitome Institutionum Grammaticarum Linguae Hungaricae in quinque tomulis pro sex classibus}}). Tako se, eto, između ostalog, mađarizovalo u Subotičkoj gimnaziji, koju su pohađale desetine i desetine Antunovića, Vidakovića, Vilova, Vojnića, Vujkovića i Vukovića, Dulića, Kopunovića, Kujundžića, [[Malagurski]]h, Markovića, Milašina, Milodanovića, Mukića, Parčetića, Pijukovića, [[Prćić]]a, Rudića, Skenderovića, Stipića, [[Sudarević]]a, Tumbasa, i još mnogih i mnogih bunjevačkih porodica.&lt;ref&gt;-{Vasa Stajić, „Mađarizacija i demađarizacija Bunjevaca“, ''[[Letopis Matice srpske]]'', god. 104, knj. 325, sv. 1/3 (juli-avg.-sept. 1930), str. 167-169.}-&lt;/ref&gt;

Međutim, ne treba gubiti iz vida sledeće. Iako je osvajačka sposobnost škole i nastave u rukama vladajućeg elementa manja nego što se obično misli, ipak one kao oruđe manjinskih grupa imaju znatnu, odbrambenu snagu. U velikoj meri one mogu da pojačaju presudan uticaj kućevnog, porodičnog kruga na nacionalno opredeljivanje budućih naraštaja. Ovo konzervativno delovanje domaće sredine vrše u prvom redu žene i majke koje su najbliže deci i u najintimnijem dodiru sa njima. Pri tom je žena i majka i po svom društvenom položaju mnogo većma odvojena od kontakata i uticaja spoljašnjeg sveta. Otuda je ona najpouzdaniji nosilac i čuvar nacionalnih naslednih dobara. Poznato je npr. da su se Mađari stalno tužili na društvenu povučenost Bunjevki, „jer su — kako je ostalo zabeleženo u 84. broju ''Bačkog revizora'' ({{jez-mađ|Bácskai Ellenőr}}) — najveća smetnja mađarizaciji: žene i porodični krug“.&lt;ref name=&quot;Jojkić, str. 83-89.&quot;/&gt;&lt;ref&gt;-{Stajić, „Mađarizacija i demađarizacija Bunjevaca“, str. 170.}-&lt;/ref&gt;

=== Oslobođenje ===

[[Datoteka:Linguistic_map_of_Vojvodina,_Serbia_(based_on_1910_census).png|thumb|d|200px|Lingvistička mapa prema mađarskom popisu iz 1910. godine]]

Približavanjem [[Vojska Kraljevine Srbije (1914—1918)|srpske vojske]] granici monarhije, jačala je i politička aktivnost srpskog i bunjevačkog stanovništva u Vojvodini.&lt;ref&gt;-{Saša Marković (novembar 2008). „Dani oslobođenja (treći deo)“. ''Bunjevačke novine'', br. 41, str. 20}-&lt;/ref&gt;

Par dana pre dolaska srpske vojske u Suboticu, subotički prvaci su formirali Narodni odbor Bunjevaca i Srba (10. novembar).

Jedna grupa bunjevačkih omladinaca pronela je 10. novembra veliku [[Zastava Hrvatske|hrvatsku zastavu]] kroz glavne ulice u Subotici, kličući Jugoslaviji i pozivajući narod na veliki narodni zbor. Pojava nacionalne slovenske zastave po subotičkim ulicama izazvala je silno odušljevljenje u narodu. Predstavnici vlasti gledali su taj prizor sa rezignacijom.&lt;ref&gt;-{Spomenica oslobođenja i ujedinjenja grada Subotice'', Subotica 1938, str. 4.}-&lt;/ref&gt;

Oslobodilačka srpska vojska je najzad pristigla 13. novembra, a Blaško Rajić ih je pozdravio sledećim rečima:

{{izdvojeni citat|Gospodo! U ime bunjevačko-srpskog narodnog vića, u ime 70.000 Bunjevaca i Srba, koji u ovom gradu stanuju, čast mi je pozdraviti Vas, kao vođe pobedonosne srpske vojske, kao osloboditelje potlačenih naroda ispod teškog jarma... Dobro nam došli, živjeli!&lt;ref&gt;-{Nevenka Bašić Palković. (novembar 2006). „Spomenica oslobođenja i ujedinjenja grada Subotice“. ''Bunjevačke novine'', br. 16, str. 13}-&lt;/ref&gt;}}

=== U Kraljevini Jugoslaviji ===

U krugu istaknutih bunjevačkih javnih radnika osuđuju se ''oni'', koji su „odmah posle dolaska srpske vojske i posle Oslobođenja Subotice sa strane poslati da od Bunjevaca na silu naprave Hrvate i to one Hrvate, koji nisu hteli da čuju za srpsko-hrvatsko jedinstvo“. Bilo kako mu drago, naredni period je svakako obeležen po razbijanju istorijske srpsko-bunjevačke sloge, „koja je svoju kulminaciju bila dostigla u danima oslobođenja“.&lt;ref&gt;-{Alba M. Kuntić, ''Bunjevac Bunjevcima i o Bunjevcima'', Subotica 1930, str. 29.}-&lt;/ref&gt;

=== Drugi svetski rat ===

[[Datoteka:Leševi na Senćanskom putu.jpg|thumb|230px|Teror Hortijevog režima u Bačkoj. Leševi na Senćanskom putu u Subotici.]]

U Bačkoj je mađarska okupacija donela nove pritiske i progone, a revanšizam se usmerio prvo na Srbe pa onda i na ostale Slovene.&lt;ref&gt;-{Geza Tikvicki, ''Slike iz ustanka u Bačkoj'', Beograd 1989, str. 316-317.}-&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Jugoslavija ===

=== Pred i posle raspada SFRJ ===

=== Stanje danas ===

== Jezik ==
Poslovnikom Skupštine AP Vojvodine iz [[2002.]] godine hrvatski jezik ušao je u zvaničnu upotrebu.&lt;ref name=&quot;urlwww.hnv.org.rs&quot;/&gt; Tako je trebao da postane službeni jezik u Vojvodini, ali budući da to nije potvrdila [[Skupština Srbije]], odluka nije stupila na snagu&lt;ref name=&quot;urlHrvatski postaje službeni jezik u Vojvodini - Vijesti.net - Index.hr&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-postaje-sluzbeni-jezik-u-vojvodini/406962.aspx |title=Hrvatski postaje službeni jezik u Vojvodini - Vijesti.net - Index.hr |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=11. 3. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlRunje: Hrvatski - službeni jezik u Vojvodini! - RADIO-TELEVIZIJA VOJVODINE&quot;&gt;{{cite web |url=http://rtv.rs/sr_ci/vojvodina/runje:-hrvatski-sluzbeni-jezik-u-vojvodini!_89000.html |title=Runje: Hrvatski - službeni jezik u Vojvodini! - RADIO-TELEVIZIJA VOJVODINE |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=11. 3. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2009.]] Statutom AP Vojvodine hrvatski jezik i pismo uvedeni su kao jedan od službenih jezika i pisama u organima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine. Postoji prevodilac za hrvatski jezik u Službi za prevodilačke poslove pri pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice.&lt;ref name=&quot;urlwww.hnv.org.rs&quot;/&gt;

=== Hrvatski jezik u upravi i medijima ===
Na celoj teritoriji grada Subotice od [[1993.]] godine hrvatski je bio službeni, ali to je značajnije zaživelo tek kada je ustanovljena opštinska Služba za prevodilačke poslove na hrvatskom jeziku, što je bilo [[2004.]] godine.

Odlukom Skupštine [[opština Sremska Mitrovica|opštine Sremska Mitrovica]] od kraja [[2005.]] godine, hrvatski jezik je zvaničan u [[Stara Bingula|Staroj Binguli]]. [[Opština Apatin]] proglasila je [[2006.]] godine hrvatski jezik i pismo službenim u [[Sonta|Sonti]], dok je [[sombor]]ski statut iz [[2008.]] godine uveo hrvatski kao službeni u [[Monoštor]]u i [[Bereg]]u.&lt;ref name=&quot;urlHrvati u Vojvodini danas&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/6/6?start=7 |title=Hrvati u Vojvodini danas: 4.4. Službena uporaba hrvatskoga jezika i pisma |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305061301/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/6/6?start=7 |archivedate=2016-03-05 |quote= |accessdate=13. 3. 2012. |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Po stanju od novembra [[2009.]] godine, hrvatski jezik je službeni jezik na području Subotice, Sombora, Sremske Mitrovice, Šida i Apatina.&lt;ref name=&quot;urlŠid: Hrvatski - službeni | Srbija | Novosti.rs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:344013-Sid-Hrvatski---sluzbeni |title=Šid: Hrvatski - službeni &amp;#124; Srbija &amp;#124; Novosti.rs |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=13. 3. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlwww.suboticadanas.info&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=4402 |title=Radio Subotica: Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726121515/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=4402 |archivedate=2011-07-26 |quote= |accessdate=13. 3. 2012. |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Od jeseni [[2009.]] godine, hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture se uči u osnovnim školama u [[Plavna|Plavnoj]] i [[Vajska|Vajskoj]].&lt;ref name=&quot;urlŠkola u Vajskoj: Započelo izučavanje hrvatskoga jezika | Aktualno | Hrvatska Riječ&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hrvatskarijec.rs/vest/822/Skola-u-Vajskoj:-Zapocelo-izucavanje-hrvatskoga-jezika/ |title=Škola u Vajskoj: Započelo izučavanje hrvatskoga jezika &amp;#124; Aktualno &amp;#124; Hrvatska Riječ |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141209023431/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/822/Skola-u-Vajskoj:-Zapocelo-izucavanje-hrvatskoga-jezika/ |archivedate=2014-12-09 |quote= |accessdate=13. 3. 2012. |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; U Sremskoj Mitrovici se hrvatski jezik uči u školama takođe od jeseni [[2009.]] godine, ali kao fakultativni predmet.&lt;ref name=&quot;urlMitrovaÄki Ä‘aci uÄe hrvatski jezik&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vesti.rs/Drustvo/Mitrovacki-djaci-uce-hrvatski-jezik.html |title=MitrovaÄki Ä‘aci uÄe hrvatski jezik |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=13. 3. 2012.}}&lt;/ref&gt; Prema dogovoru od [[8. decembra]] [[2010.]] godine, u [[Bač]]u je u školama započeto sa sprovođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture.&lt;ref name=&quot;urlwww.suboticadanas.info&quot;/&gt;

Nakon što se to dugo najavljivalo, [[1. marta]] [[2010.]] drugi program [[Radio-televizija Vojvodine]] je započeo da emituje redovan program na hrvatskom jeziku. Veliku ulogu u ovom događaju je bilo donošenje Statuta Vojvodine koji je uveo i hrvatski jezik kao službeni jezik u Vojvodini. Na Trećem programu [[Radio Novi Sad|Radio Novog Sada]], namenjenom manjinskim nacionalnim zajednicama, RTV je započeo polučasovni radijski program na hrvatskom jeziku.&lt;ref name=&quot;urlRTV premašila standarde EU - RADIO-TELEVIZIJA VOJVODINE&quot;&gt;{{cite web |url=http://rtv.rs/sr_ci/vojvodina/rtv-pocinje-radijski-program-na-hrvatskom-jeziku_305366.html |title=RTV premašila standarde EU - RADIO-TELEVIZIJA VOJVODINE |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=13. 3. 2012.}}&lt;/ref&gt;
=== Dijalekti  ===
'''OSVRT NA ISTRAŽIVANJE  HRVATSKOG JEZIKA U VOJVODINI             '''

'''Mijo Lončarić                                  '''

'''          ''' Jezični pejzaž Vojvodine općenito je poznat: Vojvodina je  nacionalno veoma heterogena – 26 naroda, manjina i etničkih skupina.  Većina su Srbi,  a oko 40% su pripadnici drugih naroda:  Mađari, Slovaci, Hrvati, Rumuni, Rusini, Romi… Značajke su multietničnost, multikulturalizam, multikonfesionalizam i multijezičnost. Mješoviti brakovi česti su.  Konfesionalne, jezičke i etničke razlike pretežno se poklapaju, ali i preklapaju. Pojedinci su  gotovo svakodnevno u  kontaktu sa sugrađanima druge etničke ili vjerske pripadnosti. Različite kulture prožimaju se i utječu jedna na drugu. U javoj je upotrebi 12 jezika (srpski, hrvatski, mađarski, slovački, rumunski, rusinski, ukrajinski, bugarski, češki, makedonski, njemački i romski. Dosta je o tome pisano.

'''          '''              Skupine su hrvatskoga jezika u Vojvodini:

I.       govori  u Srijemu, autohtoni, novoštokavski ekavski, 

II.    šokački zabadnobački hrvatski  govori, staroštokavski  ikavski slavonskoga dijalekta, nastavak Srijema i Slavonije

III.  bunjevački

IV.  štokavci u Banatu

V.   kajkavci.

Općenito je najbolje poznat bunjevački dijalekt, a kajkavski govor u Banatu najslabije je zastupljen.

           Hrvatski su govori bili u interferenciji  s drugim jezicima, narodnim govorima, svuda sa srpskim narodnim govorima i srpskim književnim jezikom, manje s  mađarskim, njemačkim  i slovačkim narodnim govorima. 

          
'''I. O geolingvističkim istraživanjimna hrvatskoga jezika'''

           Ako se uzme naziv lingvistička, kao i dijalektološka geografija u širem značenju, gdje se govori o rasporedu  jezičnih elemenata na zemljištu,  onda je to za hrvatski jezik relativno rano.   Bartol Kašić u predgovoru  prve hrvatske gramatike  (1604) govori o hrvatskim narječjima. Nakon njega važan je Juraj Habedlić,  kajkavski književnik i autor prvoga kajkavskoga rječnika, za kojega Josip Vončina kaže: «Nije mi poznato da je ijedan književnik prije 19. stoljeća bolje opisao dijalekatsku situaciju našega jezika.» (Vončina) 

           Hrvatski jezik prikazivan je na kartama, tako i na kartama   slavenskih i europskih jezika, te na posebnim kartama, i to kartama  cijeloga jezika  i kartama njegovih dijelova.   karte.

           Najbolja slika stanja jezičnoga kontinuuma, pejzaža, raznolikosti narodnih govora na terenu, dobije se istraživanjima lingvističke geografije, tj. po ravnomjernoj koordinantnoj mreži punktova nas terenu, što može biti gušće ili rjeđe, porema koncepciji, kao i  drugim značajkama zemljišta, geografskih, vegetacijskih. (U dijalektologiji mreža nije pravilan koordinatni sustav zbog različite naseljenosti uvjetovane  terenom (more, jezera, planine). Rezultati istraživanja prikazuju se na kartama, a oni su osnova za sva druga jezikoslovna istraživanja nekoga jezika – dijalektološka, jezičnopovijesna, kontaktna, leksikografska; važna su za povijest jezika, naroda i zemlje, kontakte s drugim jezicima.                                                 Europski narodi i  zemlje vodeći u jezikoslovlju to su davno uradili   – krajem 19. stoljeća Francuzi i Nijemci obavili su ta istraživanja. Metodologija se razlikovala: Francuzi

rjeđa mreža, manje punktova – više građe (riječi i oblika), Nijemci gušća mreža govora, više punktova – manje građe. Tada je istražena i  Bosna i Hercegovina, naravno i s hrvatskim govorima.  Talijani – početkom 20. st., Rumunji pred II. svjetski rat, Slovaci,  Česi i Mađari nakon njega.  Za ''Njemački jezični atlas''  u 19. st.  podaci za više od  40.000 govora.  

Istraživanje  hrvatskoga jezika metodom lingvističke geografije, izrada atlasa,  prikupljanje građe za njega, znatno kasni. Hrvatski se jezik istraživao  u okviru sedam višejezičnih atlasa, to su: ''Lingvistički ''''atlas Mediterana'' (7 punktova)''''&lt;nowiki/&gt;''',''' ''Općeslavenski lingvistički atlas'' (OLA, 39),  ''Europski  lingvistički atlas'' (ALE),  atlas srednjojužnoslavenskih  jezika, dijasistema   (''Srpsko-hrvatski dijalektološki atlas,''  izrada napuštena), ''Karpatski atlas'' (1), ''Mali dijalektološki atlas balkanskih jezka'' (1);  ''Bosansko-hercegovački dijalektološki atlas'' (55).

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje prišlo se  1996. izradi hrvatskoga jezičnoga atlasa (koncepcija I voditelj M. Lončarić), najvažnijega hrvatskoga filološkog znanstvenoistraživačkoga prioriteta.  ''Atlas'' obuhvaća  i hrvatske  govore izvan Hrvatske. U drugoj fazi izrade treba obuhvatiti i jezike manjina u Hrvatskoj,

Uz istraživanje na terenu izrađuju se  fonološki opisi punktova  radi vjerodostojne fonološke interpretacije građe.  Polustoljetno razdoblje istraživanja za atlas  objektivno uvjetuje neusklađenost  građe. Stanje u nekim govorima promijenilo se  zbog migracija,  civilizacijskih promjena (opće školovanje, urbanizacija, agresivni javni mediji, radio, televizija). S vremenom se idiom mijenjaju i svojim organskim razvojem. Treba snimiti zvučni zapis (60 do 120 minuta) slobodnoga govora i za punkt. istražene ranije.

            Mreža ''za Hrvatski jezični atlas'' predviđa oko 410 hrvatskih punktova (odabranih mjesnih govora u mreži ''Atlasa''): u Hrvatskoj 289, u BiH 55, dijaspori 56 (Italija 2, Crna Gora 4, Kosovo 2, Češka 1, Slovačka 3, Austrija 10, Mađarska 18, Srbija 11, Rumunjska 5). Po narječjima: čak. 102  (Hr.  86, dijas. 16) ,  štok. 188 ( H112, BH 55, dijas.  32);    kajk. 111 (H 106, dijas. 5).

Trebalo je  terensko istraživanje završiti za 5-8 godina. Zbog izostanka financiranja istraživanje još nije završeno,  istraženo je ¾  punktova;   nisu istraženi  svi kajkavski  (20, petina) ni štokavski  (70  trećina), iako su većina Hrvata štokavci.

Građa je prikupljana od izvornih govornika po jedinstvenom upitniku (2098  pitanja), koji je  sastavljen po semantičkim cjelinama,  obuhvaća riječi i njihove oblike koji daju podatke o pojedinim razinama jezika (prozodiji, fonemima, izgovoru, morfologiji, tvorbi, sintaksi, ograničeno o leksiku). Uz njih je i dvadesetak dodatnih pitanja o mjestu te isto toliko o ispitaniku.

Zbog izostanka financiranja terenskih istraživanja prišlo se  intenzivnijoj izradi fonološćkih opisa.  Čakavski  punktovi  bili su uglavnom istraženi, izrađivani su najprije njihovi fonološki opisi, koji će se  objaviti kao jedan od triju svezaka fonoloških opisa,  druga dva sveska  obuhvatit će štokavske i kajkavske   punktove.

Građa upitnika nije potpuno sumjerljiva zbog razlike u vremenu istraživanja i iskustva istraživača; mogla se provjeriti  u nekoliko slučajeva. Kada su novija istraživanja pokazala  drukčije stanje,  prikazuje se stanje prema upitniku, u bilješci se iznose novija saznanja. U izradi je opisa najvažnija građa upitnika,  posao istraživača, koji je na terenu  bilježio i interpretirao građu – obrađeni upitnik originalno je znanstveno djelo, iako nije objavljeno. V. Zečević izradila je probni fonološki opis, i to na primjeru govora Pisarovine.  Opisi su  dijelom različiti, vidi  se i autorski pristup.

U međuvremenu građa je digitalizirana.

Govori  koji su punktovi  OLA također su i punktovi  HJA. Većina je   istražena po oba upitnika.  Upitnik za OLA  ne sadrži pitanja za neke osobine koje su karakteristične za hrvatski jezik. Odbor za dijalektologiju HAZU odlučio je da se za čakavski  svezak fonolooških  opisa HJA preuzmu  opisi iz FO OLA.

           Za  hrvatski jezik  može se  pretpostaviti jedan zajednički ishodišni fonološki sustav za vokalizam i konzonantizam (koji su jednaki ne samo za srednjojužnoslavenski dijasistem, srednjužnosolavenske jezike nego i za slovenski), ali ne može za prozodiju. Suponiraju se  tri,

i to dva za štokavsku   i čakavsku  akcentuaciju te jedan za kajkavsku.  

Redovno se polazi od pretpostavljenoga općehrvatskoga razvoja (ishodišnoga fonološkoga sustava), ali ako treba, donosi  se prasl. stanje. Pretpostavljeno općehrvatsko stanje nije uvijek u apsolutnoj kronologiji istodobno, važna je relativna kronologija, a polazi se od zadnje faze razvoja.

'''II. Istraživanja dijaspore'''

Za Bosnu i Hercegovinu mogu se uzeti istraživanja za ''Bosansko-hercegovački dijalektološki atlas'' (55 punktova). Od navedenih punktova za dijasporu većina je istražena; istraženi su svi čakavski punktovi. Najmanje je istraženo u Srbiji,  od predviđenih 14 punktova istražen je samo jedan, i to kajkavski (Boka kod Zrenjanina), što nije slučajno, jer je to bio najugroženiji govor, te u Crnoj Gori. Možda je istražen i koji drugi hrvatski govor, prema planu za  HSDA (npr. Kukujevci), ali o tome nema podataka.

Prema stanju na terenu, umjesto predviđenoga puncta može se istražiti koji drugi sličan (ako u predviđenom govoru nema dobroga informatora, a u sličnom susjednom ima  sl.). Također ako se utvrdi da postoji specifičan tip govora za kakav se nije znalo, nože se istražiti dodatni punkt.

U Srbiji, Vojvodini, predviđeni su kao punktovi ''Hrvatskoga jezičnoga atlasa'' govori:

403. Subotica, 403a.Tavankut, 403b. Bikovo, 404. Bački Monoštor, 404a. Svetozar Miletić (Lemeš), 405. Sonta, 406. Bač, 407. Kukujevci, 408. Beočin, 409. Hrtkovci, 410. Golubinci,

411. Surčin, 412. Starčevo (ili Opovo, štok., Banat), 413. Boka, kajkavski  (istražio M. Lončarić).

Apsurd je  što je nacionalni identitet deklarativno jedan od prioriteta znanstvenoga istraživanja, a kao da jezik nije najvažniji element identiteta.   To je ne samo važan posao nego i hitan – zbog stoljetnoga zaostatka, a narodni govori nestaju,   kroz vrijeme se mijenjaju – govor jednoga mjesta nije isti danas kao što je bio  krajem 19. stoljeća,  a to su i migracije (npr. i u domovinskom ratu), civilizacijske promjene (opće obrazovanje, agresija javnih medija, posebno radija i televizije), urbanizacija. Nestaju i mjesta u kojima su se govorili. Knjige koje se  izdaju u  ''Stoljećima'' mogu se izdati i koju godinu kasnije, rimsko kamenje  može se otkopati i za više godina nepromijenjeno, ali narodni govor od danas nije jednak kao sutra, ili posve nestaje.

           Nadam se da će ono što nismo za svoj jezik napravili u prošlom mileniju, ni u prvom desetljeću ovoga, ni za moga radnoga vijeka, čemu sam težio, napraviti realno brzo. 
&lt;br /&gt;
== Demografija ==

== Kultura ==
=== Manifestacije ===
=== Mediji ===

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Hrvati u Srbiji]]
* [[Etničke grupe Vojvodine]]
* [[Miting u Hrtkovcima]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2274 Hrvatska matica iseljenika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{hr}}
* [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2217913&amp;no=108 Hrvatska riječ - Denacionalizacija Hrvata u Bačkoj] {{hr}}
* [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=639&amp;no=38 Hrvatska riječ - Kompatibilnost bunjevačkog s hrvatskim] {{hr}}
* [http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/07-11-2002/Strane/pero.htm Dnevnik (Novi Sad) - Živeti zajedno: Nacionalne manjine u Vojvodini: Hrvati - Pravi test vojvođanske tolerancije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927194442/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/07-11-2002/Strane/pero.htm |date=2007-09-27 }}
* [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1719562&amp;no=65 Hrvatska riječ - Istraživanje identiteta bačkih Hrvata - lični i profesionalni izazov] {{hr}}
* [http://www.zvonik.rs/arhiva/901/ZV19.html Zvonik - Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{hr}}
* [http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD „Matija Gubec“ Tavankut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111216165804/http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm |date=2011-12-16 }} {{hr}}
* [http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/ Zajednica proteranih Hrvata iz Srema, Bačke i Banata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120323112349/http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/ |date=2012-03-23 }} {{hr}}
* [http://www.zkvh.org.rs/ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{hr}}

{{Etničke grupe Vojvodine}}

[[Kategorija:Etničke grupe Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvati]]</text>
      <sha1>1qi9slrpwfxqzkbrdhsf3b6djhqmzk7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragutin Keserović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174025</id>
    <revision>
      <id>42600942</id>
      <parentid>42589788</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T10:36:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <comment>/* Saradnja sa Nijemcima i kvislinškom vladom generala Milana Nedića */</comment>
      <origin>42600942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52644" sha1="7uu4vapey04yyc5h4dv33vo8massnqy" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Dragutin Keserović
| slika = Dragutin Keserovic.jpg
| opis_slike = Dragutin Keserović
| nadimak =Keser
| datum_rođenja =[[1896]]
| mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti =[[1945]]
| mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| država_smrti = 
|vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=[[1912]]. — [[1945]].
|čin= potpukovnik
|jedinica=
|bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896]]., [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945]]. kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]].

Za vreme ustanka u Srbiji [[1941]]. godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942]]. godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942]]. godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]].

[[1944]]. godine se povezuje sa [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinškom vladom Milana Nedića]], da bi se tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] stavio pod direktnu komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]].

== Predratna biografija ==

Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost &quot;Miloša Obilića&quot;.

Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka &quot;Car Lazar&quot;. Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici.

== Drugi svetski rat ==

=== Ustanak u Srbiji ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941]]. godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici.

U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu &quot;vojvoda Rasinski&quot;. Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora. Na suđenju 1945. godine, Keserović je kazao da je tom prilikom njemački krajskomandant od njega zahtijevao da se fotografiše: „Pristao sam, mada sam insistirao da se ne fotografišem. Na slici je bilo još, pored krajskomandanta, i nekoliko oficira...”&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo &quot;opšti ustanak&quot; u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}}

Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.&lt;ref name=&quot;A&quot;/&gt; Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]].

=== Operacija Kopaonik ===
{{main|Operacija Kopaonik}}
Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}}

Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija &quot;Princ Eugen&quot;]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao &quot;kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [https://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;], str. 45. &quot;Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci.&quot; ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}&lt;/ref&gt; Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;)], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.&lt;/ref&gt;

Izvještavajući svoje pretpostavljene o ovoj operaciji, [[Felix Benzler]], opunomoćeni predstavnik njemačkog Ministarstva spoljnih poslova u [[Beograd]]u, smatrao je za neophodno 11. oktobra 1942. da naglasi da Keserović „do sada nije protiv nemačke 
vojne sile preduzeo nikakve napadačke poduhvate”.&lt;ref&gt;NAW, MG — 2815.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb-Beograd, 1979, str. 327.&lt;/ref&gt;

7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti &quot;progna sve komuniste&quot; iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]):

{{izdvojeni citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_206.htm&lt;/ref&gt;}}

=== U pomoć Mihailoviću ===
{{main|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943]].)]]

Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943]]. Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.&lt;/ref&gt; Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943]]. godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima &quot;očistio&quot; od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]:
{{izdvojeni citat|Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== Povratak u Srbiju ===
{{main|Neil Selby}}
Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao &quot;nepouzdanog četničkog komandanta&quot; koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;/&gt; Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom &quot;i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku&quot; kod Keserovića.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE&lt;/ref&gt;

Tokom leta [[1943]]. godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv &quot;Štifelkneht&quot;.{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943]]. U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.&lt;ref&gt;Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)&lt;/ref&gt; Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943]]. kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.&lt;ref&gt;Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.&lt;/ref&gt;

Na nekoliko sjednica Ministarskog saveta tokom novembra i decembra 1943. analizirana je vojnopolitička situacija u Srbiji i date su veoma laskave ocjene na račun četničkog pokreta Draže Mihailovića. U zapisniku sa sjednice Nedićeve vlade od 19. novembra, konstatovano je sljedeće:
{{izdvojeni citat|U poslednje vreme oseća se da se ova akcija [odnosi se na aktivnost četnika Draže Mihailovića — prim.] sve više izvlači ispod uticaja strane propagande, pod kojom doskora je bila. Okreće se sve više protivu unutrašnjeg nacionalnog neprijatelja — komunizma i naročito u onim krajevima gde su odredi DM dobro organizovani i disciplinovani i gde stoje pod komandom dobrog starešinskog kadra, efikasno rade na likvidiranju komunista, njihovih pristalica i simpatizera.&lt;ref&gt;AVII, Nedićeva arhiva, kut. 1, reg. br. 5/1-7.&lt;/ref&gt;}}

Ovom prilikom je pomenut i major Keserović:
{{izdvojeni citat|Poslednjih dana u narodu putem letaka i govora na zborovima pristupili su otvorenoj propagandi protivu komunista i pozivaju sve sposobne i naoružane protivu komunista pod parolom ‛Za krst časni i slobodu zlatnu’, a major Keserović upućuje sa Kopaonika svoje odrede u srez studenički radi suzbijanja komunista u pokušaju prelaza iz Sandžaka i Bosne u Srbiju, i najzad na zborovima izjavljuje: ‛Ako naiđu boljševici, boriću se protivu njih na strani Nemaca’... Inače, odredi D. M. svuda izbegavaju da dođu u ma kakav sukob sa legalnim odredima srpskih vlasti, kao ni sa odredima okupatorske vojske.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/223—224.&lt;/ref&gt;}}

U novembru i decembru 1943. godine, i britanski oficiri za vezu pri Mihailovićevim snagama (potpukovnik Koup i kapetani Vejd i Mor) 
izvještavali su svoje pretpostavljene da četnici u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]] sarađuju sa oficirima [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|srpske kvislinške vlade]], kao i o njihovom nepomirljivom neprijateljstvu prema snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Takođe, britanski oficiri pišu o odbijanju generala Mihailovića da odobri sabotaže protiv njemačke okupacione sile. Kapetan Vejd je podnio raport i o majoru Dragutinu Keseroviću:
{{izdvojeni citat|''22. novembar'' &lt;br /&gt; Kapetan Vejd izveštava da ga je četnički vođa, major Keserović, obavestio da će se on boriti protiv partizana gde god ih sretne, pošto mu je tako naređeno od strane generala Mihailovića. Kapetan Vejd izveštava da je sada, posle odbijanja Mihailovićevih snaga da napadnu rudnik Trepču ili most kod Đunisa, uveren da su Mihailovićevim četnicima glavni neprijatelj partizanske snage i civilni pomagači partizana.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944.'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 83.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja sa Nijemcima i kvislinškom vladom generala Milana Nedića ===
{{main|Topličko-jablanička operacija}}

Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima:
{{izdvojeni citat|U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra“. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.&lt;/ref&gt;}}
{{izdvojeni citat|Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd 2005, strana 160.&lt;/ref&gt;}}

Početkom 1944. godine, major Dragutin Keserović se povezao i sa formacijama srpske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinške vlade]], o čemu je svjedočio, kako u istrazi, tako i na suđenju u ljeto 1945. Naime, Keserović je tada pomogao pukovniku [[Radovanu Kusovcu]] u formiranju 2. gvozdenog puka [[Srpska državna straža|SDS]]. Drugi gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbjeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]], tj. da spriječi partizane u vršenju diverzijâ. Puk je vršio upade u veći broj sela između [[Leskovac|Leskovca]] i [[Doljevac|Doljevca]]; prilikom ovih akcija počinjeni su brojni zločini nad nenaoružanim mještanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]].&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.&lt;/ref&gt; O formiranju 2. gvozdenog puka SDS, Keserović je na sudskom procesu izjavio:
{{izdvojeni citat|
''Pretsedavajući'': Jeste li tokom 1943. godine pomagali formiranje drugog gvozdenog puka [[Milan Nedić|Milana Nedića]]?

''Optuženi Keserović'': To je bilo početkom 1944. godine. Potpukovnik Kusovac, koji je bio u službi Nedića doneo je ovlašćenje Dražino da je on poverljiv kao Nedićev čovek i da mu ravnogorski pokret odobrava da može vrbovati ljudstvo u Toplici. Po naređenju Dražinom, on je imao da formira Drugi gvozdeni puk. On je rekao da Nedić za to ne zna, ali ja sam bio ubeđen da je Nedić znao. Pošto sam video naređenje od Draže, kao vojnik sam izvršio to naređenje.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]&lt;/ref&gt;|Pukovnik Dragutin Keserović}}

U depešama od 10. februara 1944. general [[Dragoljub Mihailović]] (pseudonim »Hans«) naređuje potčinjenim komandantima koncentraciju svih četničkih odreda u [[Toplica|Toplici]] i [[Jablanica|Jablanici]] za borbu protiv snaga NOVJ i stavljanje istih pod komandu majora Keserovića:
{{izdvojeni citat|Komunisti u Toplici i Jablanici čine nam stalne teškoće. Tamo nam je stalno nesigurna situacija. Krajnje je vreme da se ovo jednom raščisti kako bi smo sa te strane bili osigurani, pa da bi smo preduzeli nešto ozbiljnije na jug. U vezi sa ovim naredite hitno da Keserović produži energično započetu akciju. Sem toga, naredite da ovu akciju pomognu veliko-moravska grupa korpusa, deligradski, nišavski i čegarski korpus. Celu ovu akciju ima da objedini potpukovnik Keserović i to saopštite svima komandantima gore navedenih jedinica. Keseroviću naredite da izveštava V. K. što češće o razvoju i uspehu akcije u Toplici i Jablanici.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 28. III 1944. koji potpisuje general [[Hans Felber]], opunomoćeni komandant [[Wehrmacht]]a za Jugoistok, tvrdi se da je „DM–vođa Keserović tražio municiju od krajskomandanta u [[Kruševac|Kruševcu]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=366&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000362.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;DM–Führer Keserovic ist an K.Kdt.Krusevac wegen Mun.–Unterstützung herangetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt; U dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka za 30. mart 1944. zapisano je sljedeće:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Šreder izvještava da je Keserović preuzeo na sebe da blokira područje prema istoku kako bi, po mogućstvu, spriječio ujedinjenje komunista iz topličkog kraja sa [[Milutin Morača|grupom »Morača«]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=198&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000362.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Oberst Schröder meldet, daß Keserovic es übernommen habe, nach rückwärts nach Osten abzuriegeln, um möglichst eine Vereinigung der Kommunisten aus der Gegend Toplica mit der Moraca-Gruppe zu verhindern.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

28. marta, kapetan [[Milorad Mitić]] (komandant Zlatiborskog korpusa JVuO do juna 1943) obavještava generala Dražu Mihailovića o sprječavanju [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], kao i o Keserovićevoj ulozi u ovom poduhvatu:
{{izdvojeni citat|Zatvara se ibarska dolina, ali lično verujem da neće biti za [[Peko Dapčević|Peka]] (bez nas) zatvorena. Operacijama je rukovodio lično Načelnik štaba Vojnog zapovednika Jugoistok đeneral [[Kurt von Geitner|Gajtner]]. On je došao na ovaj sektor. Tražio je da mu dam uputna pisma za Keserovića i ostale komandante u ibarskoj zoni kako bi se uspostavila saradnja u borbi. Odgovorio sam da sa leve obale Ibra snage su angažovane već u borbi u okviru Štaba koji predstavljam. Ako bi druge sa neugovorene zone bile angažovane i postojala obostrana želja da se operacije koordiniraju, što ću ja ispitati, onda bi lično otišao na kraće vreme na lice mesta i uspostavio potrebne mere za koordinaciju... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 [šifra za Nijemce — prim.] i sve veći respekt prema crvenima.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

Na sastanku održanom 11. aprila 1944. godine u Beogradu na najvišem nivou, i to između generala Milana Nedića i specijalnog izaslanika Hermanna Neubachera, bilo je riječi i o kontaktima potpukovnika Dragutina Keserovića sa njemačkom okupacionom silom. Interesantna su Nedićeva opažanja i saznanja o potpukovniku Keseroviću. Naime, predsjednik kvislinške vlade je sumnjičio četničkog komandanta, moguće iz zazora pred [[Adolf Hitler|Hitler]]ovim izaslanikom, da pokazuje blagonaklon stav prema komunistima:
{{izdvojeni citat|II Predsjednik vlade Nedić ističe da je okružni komandant (Kruševac) pregovarao s Keserovićem. Postoji zabrinutost oko toga &lt;/br&gt; a) s obzirom na to da bi ovo moglo izazvati samo zabunu, jer je prethodna razmjena mišljenja bila samo informativnog karaktera, &lt;/br&gt; b) Nedić hitno upozorava na Keserovića, koji takođe ima dvojicu komunista u svom štabu i podložan je crvenima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Ministerpräsident Nedić macht darauf aufmerksam, dass ein Kreiskommandant (Kruševac) mit Keserović verhandelt habe. Hiergegen beständen Bedenken &lt;/br&gt; a) im Hinblick darauf, dass hierdurch lediglich Verwirrung entstehen könne, denn der bisherige Meinungsaustausch sei lediglich informativ, &lt;/br&gt; b) Nedić warnt dringend vor Keserović, der auch zwei Kommunisten in seinem Stab habe und rot anfällig sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, pomenuti krajskomandant obavijestio je Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] kako nije zadovoljan zalaganjem potpukovnika Keserovića u borbi protiv partizana:
{{izdvojeni citat|Komandant okruga Kruševac (major Kni) izveštava o svojim iskustvima sa Keserovićem, tvrdeći da je njegova borba protiv komunista do sada bila veoma mlaka. On ne veruje da je Keserović sklon da se svrsta uz komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=187&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000183.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kreiskommandant von Krusevac (Major Kny) berichtet über seine Erfahrungen mit Keserovic, und behauptet, daß dessen Kampf gegen die Kommunisten bisher nur sehr lau gewesen sei. Er glaube nicht an ein Hinneigen des Keserovic zu den Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 8. III 1944.}}

Po Mihailovićevom naređenju, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije.

{{izdvojeni citat|Grupe Keserovića i Markovića obezbjeđuju cestu Brus-Jošanička Banja od partizana koji se nalaze jugozapadno od linije Kruševac-Prokuplje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=428&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000424.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;DM–Gruppen Keserovic und Markovic sperren Strasse Brus–Josanica Banja gegen Rote im Raum SW Krusevac–Prokuplje.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj komandanta Jugoistoka za 5. april 1944.}}

„Južno od Kruševca Keserovićeve snage iznova došle u borbeni dodir sa komunističkim snagama“, navodi se u njemačkom izvještaju od 2. maja 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;S Krusevac sollen DM–Kräfte des Keserovic erneut in Gefechtsberührung mit komm. Kräften gekommen sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Četnici Dragutina Keserovića su [[maj]]a [[1944]]. godine na [[Jastrebac|Jastrepcu]] pronašli [[Partizanske bolnice|partizansku bolnicu]]. Tom prilikom su strijeljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

Brigadir [[Charles Douglas Armstrong]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojne misije pri Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini, obavještava 5. maja 1944. generala Dragoljuba Mihailovića da je zabrinut za bezbjednost [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] vojnog osoblja u zoni odgovornosti potpukovnika Dragutina Keserovića, usljed saradnje četničkih jedinica sa okupatorom:
{{izdvojeni citat|
Gospodine Ministre,

Dobio sam izveštaj da radi potpukovnik g. Keserović sa otprilike 2000 vojnika,
zajedno sa Nemcima, imajući za cilj napad na Partizane kod Ibra.

Ja sam obavešten da je jedan moj oficir sa svojim telegrafistom i nekoliko američkih aviatičara, na teritoriji potpukovnika g. Keserovića i da su telegrafist i aviatičari baš u njegovom štabu. Ja sam zbog toga duboko zbunjen da dobijem ovaj izveštaj. Ja Vas molim, što pre, da me uverite da su imenovani ljudi u sigurnosti i da neće oni pasti Nemcima u ruke.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 20, reg. br. 20/5 (VK-Y-840).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_257.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 5. maja 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;|[[Charles Douglas Armstrong]], general [[British Army|Britanske armije]]}}

Major Erih Vajel ({{jez-njem|Erich Weyel}}) bio je delegiran kao oficir za vezu u štabu Rasinskog korpusa pod Keserovićevom komandom. Saradnju četničkih jedinica i njemačkih trupa major Vajel je koordinirao ne samo na širem području [[Kopaonik]]a, već i na čitavoj teritoriji četničke Komande Južne Srbije.&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 357.&lt;/ref&gt; Dragutin Keserović je na svom suđenju priznao da je major Weyel došao u južnu Srbiju ljeti 1944. kao predstavnik njemačke komande u Srbiji te da je koordinirao operacije [[Dragoslav Račić|Račić]]evih, [[Nikola Kalabić|Kalabić]]evih i Keserovićevih četničkih jedinica s onima njemačkih, srpskih kvislinških i bugarskih jedinica protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]&lt;/ref&gt; Na suđenju&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt; se pukovnik Keserović o saradnji s okupatorom i kvislinzima ovako odredio:

{{izdvojeni citat|
''Pretsedavajući'': Da li su Račić i Kalabić odlazili u Kruševac?

''Optuženi Keserović'': Oni su odlazili i u Kruševac i Ražanj. Oni su imali u svome štabu nekog kapetana Nemca, Vajla, koji je bio delegat nemačke vrhovne komande u Srbiji radi koordinacije u toj akciji. Oni su s nama imali i radio-vezu. U toj akciji sam koordinirao, na žalost, i ja s njima. Tu su bili Nemci, Bugari, ljotićevci i nedićevci, cela kompanija.

''Pretsedavajući'': Kako se završila ta zajednička akcija?

''Optuženi Keserović'': Partizani su bili gonjeni i razbijeni. Prešli su preko Jablanice i doterani do zida — do albanske granice. Tu se skupilo do 8.000. Bilo ih je ranjenih, bolesnih i zdravih, i svi su pokušali da pređu granicu. Po dolasku u Jablanicu, Račić donosi odluku da imam da se vratim na teren. Ostao sam u Župi radi odmora i sada sam imao da idem na teren. Naredio mi je da produžim dalje borbu. Rekao je da su partizani razbijeni i tako dalje. Preko delegata ja dobijam sto hiljada metaka u Lebanu. To je bio Račićev delegat kod Nemaca.}}

U izvještajima Komande Jugoistoka iz maja 1944. pominje se sadjejstvo četničkih formacijâ, te snabdijevanje municijom Keserovićevog korpusa:
{{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i policija osiguravaju jugozapadnu granicu i zatvaraju cestu [[Nova Varoš]] — Bistrica. Usljed pritiska crvenih te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele pregovarati.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=771&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. &lt;/br&gt; Unter rotem Druck und wegen Mun.Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}}

{{izdvojeni citat|Oficir za vezu Keserovića i Ves[ov]ića stigao u Niš radi pregovora; iskazao principijelnu spremnost za učešće u jednom zajedničkom poduhvatu oko Jablanice i Jastrepca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=773&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000769.]&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj od 20. maja 1944. godine}}

{{izdvojeni citat|I pored saradnje jakih snaga četnika sa okupacionom silom, odobrene od strane DM-a, pokret je ostao neprijateljski nastrojen. [...] Keserović pomognut municijom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000780, 000784.]&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Na savjetovanju koje su krajem jula 1944. oficiri [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] održali sa [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], specijalnim izaslanikom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, konstatovano je:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: [...] Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović, itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu – i samo u ovom – povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalista i komunista, koja se ima odigrati tek u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;/br&gt; Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe F (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944 (31. juli 1944).}}

Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO se avgusta 1944. zvanično stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]:
{{izdvojeni citat|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta od 10. avgusta 1944. godine}}

[[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad &quot;sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića&quot; protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer &quot;narod nije hteo tu borbu&quot;.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

=== Zarobljavanje partizanskih ranjenika i njihovo izručenje njemačkom okupatoru ===

Tokom njemačko-kvislinške ofanzive u [[Toplica (rijeka)|Toplici]] i [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanici]], potpukovnik Dragutin Keserović, komandant Rasinsko-topličke grupe korpusa JVuO, 27. jula 1944. godine zarobio je 9 (devet) ranjenih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koje je potom predao lokalnom nadleštvu [[Gestapo]]a. Četnici pod njegovom komandom pronašli su ranjenike u privremenom skloništu [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu|partizanske bolnice]] na južnim obroncima planine [[Jastrebac]].

U izvještaju ispostave Gestapoa iz [[Kruševac|Kruševca]] od 31. jula 1944, navode se imena ranjenika, među kojima su bili [[politički komesar]] Dragan Stanisavljević (zvani „Bosnić“) i učenica Tamara Žuržul (16), čijeg je brata Aleksandra Žuržula, ranije uhapsila [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] i uputila najprije u [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]], a odatle u [[Logor Banjica|koncentracioni logor Banjica]]. Pored njih dvoje, Keserovićevi četnici zarobili su tog dana još i Nikolu Stojanovića, Vidosava Cakića, Miodraga Stojanovića, Miodraga Denića, Živojina Živkovića, Maru Stanković i Vukašina Anđelkovića. Šef Gestapoa u Kruševcu [[Schutzstaffel|SS]]–poručnik Šlut ({{jez-njem|Schlutt}}) obavještava centralu u [[Beograd]]u (BdS):
{{izdvojeni citat|Ovi su ranjeni pre otprilike 4 nedelje i negovani u raznim bolnicama komunista na južnom Jastrepcu, na kraju su bili u Bresnici (14/5/6), tamo se nalazilo nekoliko baraka u kojima je ležalo mnogo komunista. Kada su tamo započele borbe, preneseni su na planinu Đulicu (?). Tamo su smešteni u zemljanu pećinu, sa namirnicama za dva dana. Uz njih su bila još dva engleska lekara, jedan teško ranjeni Amerikanac i jedna bolničarka. Svima njima je obećano da će za tri dana doći neko po njih, međutim ostali su tamo 14 dana bez namirnica, dok ih nisu našli Keserovićevi četnici koji su ih kamionom dopremili ovamo. Šta se desilo sa Amerikancem i Englezima, komunisti ne mogu da objasne. (Verovatno je Keserović poveo lekare, pošto on sam u njima jako oskudeva). Komunisti su pripadali [[21. srpska divizija NOVJ|21. diviziji]]. Zbog svojih delom teških rana (gnoj i crvi u ranama) i svog do kostiju izgladnelog stanja mogli su biti saslušani samo ukratko. Iz zdravstvenih obzira prema našem logoru, oni su smešteni u zatvoru srpske policije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dok. br. 317, str. 929–931.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 351–352.&lt;/ref&gt;}}

Tokom avgusta 1944, centrala Gestapoa u Beogradu i ispostava u Kruševcu vodile su prepisku o sudbini devet zarobljenih partizanki i partizana. SS–kapetan Vineke ({{jez-njem|Wienecke}}), šef antikomunističkog odsjeka beogradskog Gestapoa, intervenisao je 16. avgusta kod nadleštva u Kruševcu kako bi se izvršilo »temeljno saslušavanje« političkog komesara Dragana Stanisavljevića, zbog eventualnih kontakata sa visokim vojnim i partijskim funkcionerima:
{{izdvojeni citat|Prema dostavljenom izveštaju predao je 27.7.44. Keserović nekoliko pripadnika komunističkih bandi tamošnjem nadleštvu, između ostalih gore navedenog politkomesara. Pošto se kod St.-a radi o važnom funkcioneru, molimo da se St. temeljno sasluša. Naročito se ima saslušati o višem funkcioneru sa pseudonimom »[[Svetozar Vukmanović|Tempo]]«. Provera u logoru Dedinje pokazala je da je brat Tamare Žuržul, Aleksandar Ž., ovde zatvoren još od 10.5.1943 od srp. Specijalne policije, zbog komunističke delatnosti.&lt;ref&gt;''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 318, str. 933.&lt;/ref&gt;}}

24. avgusta 1944. godine, poručnik Šlut odgovara kapetanu Vinekeu dopisom sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|Gore navedeni, kao i svi u dopisu od 31.7.44. imenovani komunisti i komunistkinje pogubljeni su iz nužde 1.8.44, pošto duže držanje u zatvoru nije bilo više moguće zbog stanja koje sam već opisao u svome dopisu. Rezultat saslušanja, koje je bilo moguće samo u ograničenoj meri, već sam dostavio navedenim dopisom. '''Nešto više se nije moglo izvući iz zatvorenika koji se više nisu mogli smatrati živim bićima'''.&lt;ref&gt;''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 319, str. 934.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352.&lt;/ref&gt;}}

Izraz “pogubljenje iz nužde” pripadnici Gestapoa su upotrebljavali u slučajevima egzekucije zatvorenika koji su prethodno mučenjem dovedeni na ivicu smrti i time postali beskorisni za dalju istragu. Zarobljeni partizanski ranjenici su već bili u takvom stanju kada su ih četnici potpukovnika Keserovića predali okupatoru, koji ih je likvidirao nakon četiri dana.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352, фус. 757.&lt;/ref&gt;

Slučaj predaje ranjenih partizana Nijemcima bio je pretresen i na sudskom procesu protiv Dragutina Keserovića u avgustu 1945. Pukovnik Keserović se pred sudskim vijećem branio tvrdnjom da je htio spasiti ranjenike, tako što ih je poslao u bolnicu na liječenje, tj. da ih nije izravno izručio okupatoru: 
{{izdvojeni citat|''Pretsedavajući'': Prilikom ofanzive u Toplici vaše jedinice pronašle su jednu grupu ranjenika u bunkeru na Jastrepcu i predale ih Nemcima u Kruševcu.

''Optuženi Keserović'': Nije tačno da sam ih ja predao Nemcima. Moje trupe našle su u zemunici jednoga engleskoga majora, jednog Amerikanca i 4 do 5 partizana, koji su bili pravi mrtvaci. Nisu jeli petnaest dana, a u ranama po telu bilo je i crvi. Kada sam to video uputio sam ih u bolnicu. Naredio sam da se upute po kuriru i da se kaže da su to naši ljudi, želeo sam da ih spasem. Ja sam hteo žive i zdrave da ih imam radi propagande. Hteo sam da ih spasem.

''Pretsedavajući'': Međutim, oni su streljani.

''Optuženi Keserović'': Ja sam naredio da se upute u bolnicu. Neko je prijavio Nemcima da se u bolnici nalaze partizani i oni su odvedeni, kako sam čuo. Ja sam dobio izveštaj da oni nisu streljani, nego da su internirani. To je moje mišljenje...&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]&lt;/ref&gt;}}

=== Završne operacije ===
{{main|Borbe za Kruševac 1944.}}
[[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]]

U vrijeme [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], zabilježeni su primjeri boravka visokih oficira JVuO u gradovima pod kontrolom Nijemaca. Štab pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta Rasinskog korpusa JVuO i štabovi pojedinih brigada Rasinskog korpusa, krajem septembra i početkom oktobra 1944. godine, nalazili su se u [[Kruševac|Kruševcu]] i njegovim predgrađima.&lt;ref&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]].

Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144&lt;/ref&gt; Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.&lt;ref&gt;Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)&lt;/ref&gt; Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane.

Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]].

Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]].

== Suđenje i smrt ==
[[File:Dragutin Keserović pred sudom 1945.jpg|thumb|Ulazak optuženog Dragutina Keserovića u sudnicu (jul/avgust 1945. godine).]]

Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik.

Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]].
:Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije?
:Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka.
:Pretsedavajući: Od koga?
:Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!'
:Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi?
:Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: 
{{izdvojeni citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti&quot;.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti.

Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno.

== Rehabilitacija ==

26. juna [[2021]]. godine, [[Viši sud u Beogradu]] rehabilitovao je pukovnika JVuO Dragutina Keserovića, koji je osuđen na kaznu smrti strijeljanjem 1945. godine. Sudsku odluku o rehabilitaciji pukovnika Keserovića pozdravio je Gradski odbor [[Monarhizam|monarhističkog]] i pročetničkog [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] u [[Kruševac|Kruševcu]].&lt;ref&gt;[https://www.rtk.rs/2021/06/26/rehabilitovan-dragutin-keserovic/ Radio-televizija Kruševac: Rehabilitovan Dragutin Keserović]&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==

Dragutin Keserović je odlikovan je ordenom &quot;Miloša Obilića&quot; i ordenom &quot;Albanske spomenice&quot;, dok ga je u Drugom svetskom ratu [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], na predlog Vrhovne Komande JVuO, odlikovao ordenom &quot;Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda&quot;, što je najviše odlikovanje u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Bitka za Kruševac]]
* [[Operacija Kopaonik]]
* [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija &quot;Trumpf&quot;]]
* [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]].
* [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]].
* [[Bitka na Zelengori]]

== Vanjske veze ==
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]
* [https://www.znaci.org/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenjem događaja]

{{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}}

[[Kategorija:Biografije, Obrenovac]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]
[[Kategorija:Solunski borci]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>7uu4vapey04yyc5h4dv33vo8massnqy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600943</id>
      <parentid>42600942</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T10:52:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-13681-46</username>
        <id>333099</id>
      </contributor>
      <origin>42600943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52646" sha1="g8cnodi1txhyx15uvaonzyjdq7brk4l" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Dragutin Keserović
| slika = Dragutin Keserovic.jpg
| opis_slike = Dragutin Keserović
| nadimak =Keser
| datum_rođenja =[[1896]]
| mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti =[[1945]]
| mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| država_smrti = 
|vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=[[1912]]. — [[1945]].
|čin= potpukovnik
|jedinica=
|bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896]]., [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945]]. kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]].

Za vreme ustanka u Srbiji [[1941]]. godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942]]. godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942]]. godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]].

[[1944]]. godine se povezuje sa [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinškom vladom Milana Nedića]], da bi se tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] stavio pod direktnu komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]].

== Predratna biografija ==

Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost &quot;Miloša Obilića&quot;.

Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka &quot;Car Lazar&quot;. Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici.

== Drugi svetski rat ==

=== Ustanak u Srbiji ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941]]. godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici.

U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu &quot;vojvoda Rasinski&quot;. Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora. Na suđenju 1945. godine, Keserović je kazao da je tom prilikom njemački krajskomandant od njega zahtijevao da se fotografiše: „Pristao sam, mada sam insistirao da se ne fotografišem. Na slici je bilo još, pored krajskomandanta, i nekoliko oficira...”&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo &quot;opšti ustanak&quot; u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}}

Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.&lt;ref name=&quot;A&quot;/&gt; Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]].

=== Operacija Kopaonik ===
{{main|Operacija Kopaonik}}
Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}}

Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija &quot;Princ Eugen&quot;]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao &quot;kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [https://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;], str. 45. &quot;Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci.&quot; ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}&lt;/ref&gt; Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;)], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.&lt;/ref&gt;

Izvještavajući svoje pretpostavljene o ovoj operaciji, [[Felix Benzler]], opunomoćeni predstavnik njemačkog Ministarstva spoljnih poslova u [[Beograd]]u, smatrao je za neophodno 11. oktobra 1942. da naglasi da Keserović „do sada nije protiv nemačke 
vojne sile preduzeo nikakve napadačke poduhvate”.&lt;ref&gt;NAW, MG — 2815.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb-Beograd, 1979, str. 327.&lt;/ref&gt;

7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti &quot;progna sve komuniste&quot; iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]):

{{izdvojeni citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_206.htm&lt;/ref&gt;}}

=== U pomoć Mihailoviću ===
{{main|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943]].)]]

Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943]]. Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.&lt;/ref&gt; Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943]]. godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima &quot;očistio&quot; od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]:
{{izdvojeni citat|Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== Povratak u Srbiju ===
{{main|Neil Selby}}
Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao &quot;nepouzdanog četničkog komandanta&quot; koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;/&gt; Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom &quot;i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku&quot; kod Keserovića.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE&lt;/ref&gt;

Tokom leta [[1943]]. godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv &quot;Štifelkneht&quot;.{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943]]. U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.&lt;ref&gt;Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)&lt;/ref&gt; Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943]]. kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.&lt;ref&gt;Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.&lt;/ref&gt;

Na nekoliko sjednica Ministarskog saveta tokom novembra i decembra 1943. analizirana je vojnopolitička situacija u Srbiji i date su veoma laskave ocjene na račun četničkog pokreta Draže Mihailovića. U zapisniku sa sjednice Nedićeve vlade od 19. novembra, konstatovano je sljedeće:
{{izdvojeni citat|U poslednje vreme oseća se da se ova akcija [odnosi se na aktivnost četnika Draže Mihailovića — prim.] sve više izvlači ispod uticaja strane propagande, pod kojom doskora je bila. Okreće se sve više protivu unutrašnjeg nacionalnog neprijatelja — komunizma i naročito u onim krajevima gde su odredi DM dobro organizovani i disciplinovani i gde stoje pod komandom dobrog starešinskog kadra, efikasno rade na likvidiranju komunista, njihovih pristalica i simpatizera.&lt;ref&gt;AVII, Nedićeva arhiva, kut. 1, reg. br. 5/1-7.&lt;/ref&gt;}}

Ovom prilikom je pomenut i major Keserović:
{{izdvojeni citat|Poslednjih dana u narodu putem letaka i govora na zborovima pristupili su otvorenoj propagandi protivu komunista i pozivaju sve sposobne i naoružane protivu komunista pod parolom ‛Za krst časni i slobodu zlatnu’, a major Keserović upućuje sa Kopaonika svoje odrede u srez studenički radi suzbijanja komunista u pokušaju prelaza iz Sandžaka i Bosne u Srbiju, i najzad na zborovima izjavljuje: ‛Ako naiđu boljševici, boriću se protivu njih na strani Nemaca’... Inače, odredi D. M. svuda izbegavaju da dođu u ma kakav sukob sa legalnim odredima srpskih vlasti, kao ni sa odredima okupatorske vojske.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/223—224.&lt;/ref&gt;}}

U novembru i decembru 1943. godine, i britanski oficiri za vezu pri Mihailovićevim snagama (potpukovnik Koup i kapetani Vejd i Mor) 
izvještavali su svoje pretpostavljene da četnici u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]] sarađuju sa oficirima [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|srpske kvislinške vlade]], kao i o njihovom nepomirljivom neprijateljstvu prema snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Takođe, britanski oficiri pišu o odbijanju generala Mihailovića da odobri sabotaže protiv njemačke okupacione sile. Kapetan Vejd je podnio raport i o majoru Dragutinu Keseroviću:
{{izdvojeni citat|''22. novembar'' &lt;br /&gt; Kapetan Vejd izveštava da ga je četnički vođa, major Keserović, obavestio da će se on boriti protiv partizana gde god ih sretne, pošto mu je tako naređeno od strane generala Mihailovića. Kapetan Vejd izveštava da je sada, posle odbijanja Mihailovićevih snaga da napadnu rudnik Trepču ili most kod Đunisa, uveren da su Mihailovićevim četnicima glavni neprijatelj partizanske snage i civilni pomagači partizana.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944.'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 83.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja sa Nijemcima i kvislinškom vladom generala Milana Nedića ===
{{main|Topličko-jablanička operacija}}

Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima:
{{izdvojeni citat|U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra“. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.&lt;/ref&gt;}}
{{izdvojeni citat|Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd 2005, strana 160.&lt;/ref&gt;}}

Početkom 1944. godine, major Dragutin Keserović se povezao i sa formacijama srpske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinške vlade]], o čemu je svjedočio, kako u istrazi, tako i na suđenju u ljeto 1945. Naime, Keserović je tada pomogao pukovniku [[Radovanu Kusovcu]] u formiranju 2. gvozdenog puka [[Srpska državna straža|SDS]]. Drugi gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbjeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]], tj. da spriječi partizane u vršenju diverzijâ. Puk je vršio upade u veći broj sela između [[Leskovac|Leskovca]] i [[Doljevac|Doljevca]]; prilikom ovih akcija počinjeni su brojni zločini nad nenaoružanim mještanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]].&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.&lt;/ref&gt; O formiranju 2. gvozdenog puka SDS, Keserović je na sudskom procesu izjavio:
{{izdvojeni citat|
''Pretsedavajući'': Jeste li tokom 1943. godine pomagali formiranje drugog gvozdenog puka [[Milan Nedić|Milana Nedića]]?

''Optuženi Keserović'': To je bilo početkom 1944. godine. Potpukovnik Kusovac, koji je bio u službi Nedića doneo je ovlašćenje Dražino da je on poverljiv kao Nedićev čovek i da mu ravnogorski pokret odobrava da može vrbovati ljudstvo u Toplici. Po naređenju Dražinom, on je imao da formira Drugi gvozdeni puk. On je rekao da Nedić za to ne zna, ali ja sam bio ubeđen da je Nedić znao. Pošto sam video naređenje od Draže, kao vojnik sam izvršio to naređenje.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]&lt;/ref&gt;|Pukovnik Dragutin Keserović}}

U depešama od 10. februara 1944. general [[Dragoljub Mihailović]] (pseudonim »Hans«) naređuje potčinjenim komandantima koncentraciju svih četničkih odreda u [[Toplica|Toplici]] i [[Jablanica|Jablanici]] za borbu protiv snaga NOVJ i stavljanje istih pod komandu majora Keserovića:
{{izdvojeni citat|Komunisti u Toplici i Jablanici čine nam stalne teškoće. Tamo nam je stalno nesigurna situacija. Krajnje je vreme da se ovo jednom raščisti kako bi smo sa te strane bili osigurani, pa da bi smo preduzeli nešto ozbiljnije na jug. U vezi sa ovim naredite hitno da Keserović produži energično započetu akciju. Sem toga, naredite da ovu akciju pomognu veliko-moravska grupa korpusa, deligradski, nišavski i čegarski korpus. Celu ovu akciju ima da objedini potpukovnik Keserović i to saopštite svima komandantima gore navedenih jedinica. Keseroviću naredite da izveštava V. K. što češće o razvoju i uspehu akcije u Toplici i Jablanici.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 28. III 1944. koji potpisuje general [[Hans Felber]], opunomoćeni komandant [[Wehrmacht]]a za Jugoistok, tvrdi se da je „DM–vođa Keserović tražio municiju od krajskomandanta u [[Kruševac|Kruševcu]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=366&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000362.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;DM–Führer Keserovic ist an K.Kdt.Krusevac wegen Mun.–Unterstützung herangetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt; U dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka za 30. mart 1944. zapisano je sljedeće:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Schröder izvještava da je Keserović preuzeo na sebe da blokira područje prema istoku kako bi, po mogućstvu, spriječio ujedinjenje komunista iz topličkog kraja sa [[Milutin Morača|grupom »Morača«]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=198&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000194.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Oberst Schröder meldet, daß Keserovic es übernommen habe, nach rückwärts nach Osten abzuriegeln, um möglichst eine Vereinigung der Kommunisten aus der Gegend Toplica mit der Moraca-Gruppe zu verhindern.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

28. marta, kapetan [[Milorad Mitić]] (komandant Zlatiborskog korpusa JVuO do juna 1943) obavještava generala Dražu Mihailovića o sprječavanju [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], kao i o Keserovićevoj ulozi u ovom poduhvatu:
{{izdvojeni citat|Zatvara se ibarska dolina, ali lično verujem da neće biti za [[Peko Dapčević|Peka]] (bez nas) zatvorena. Operacijama je rukovodio lično Načelnik štaba Vojnog zapovednika Jugoistok đeneral [[Kurt von Geitner|Gajtner]]. On je došao na ovaj sektor. Tražio je da mu dam uputna pisma za Keserovića i ostale komandante u ibarskoj zoni kako bi se uspostavila saradnja u borbi. Odgovorio sam da sa leve obale Ibra snage su angažovane već u borbi u okviru Štaba koji predstavljam. Ako bi druge sa neugovorene zone bile angažovane i postojala obostrana želja da se operacije koordiniraju, što ću ja ispitati, onda bi lično otišao na kraće vreme na lice mesta i uspostavio potrebne mere za koordinaciju... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 [šifra za Nijemce — prim.] i sve veći respekt prema crvenima.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

Na sastanku održanom 11. aprila 1944. godine u Beogradu na najvišem nivou, i to između generala Milana Nedića i specijalnog izaslanika Hermanna Neubachera, bilo je riječi i o kontaktima potpukovnika Dragutina Keserovića sa njemačkom okupacionom silom. Interesantna su Nedićeva opažanja i saznanja o potpukovniku Keseroviću. Naime, predsjednik kvislinške vlade je sumnjičio četničkog komandanta, moguće iz zazora pred [[Adolf Hitler|Hitler]]ovim izaslanikom, da pokazuje blagonaklon stav prema komunistima:
{{izdvojeni citat|II Predsjednik vlade Nedić ističe da je okružni komandant (Kruševac) pregovarao s Keserovićem. Postoji zabrinutost oko toga &lt;/br&gt; a) s obzirom na to da bi ovo moglo izazvati samo zabunu, jer je prethodna razmjena mišljenja bila samo informativnog karaktera, &lt;/br&gt; b) Nedić hitno upozorava na Keserovića, koji takođe ima dvojicu komunista u svom štabu i podložan je crvenima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Ministerpräsident Nedić macht darauf aufmerksam, dass ein Kreiskommandant (Kruševac) mit Keserović verhandelt habe. Hiergegen beständen Bedenken &lt;/br&gt; a) im Hinblick darauf, dass hierdurch lediglich Verwirrung entstehen könne, denn der bisherige Meinungsaustausch sei lediglich informativ, &lt;/br&gt; b) Nedić warnt dringend vor Keserović, der auch zwei Kommunisten in seinem Stab habe und rot anfällig sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, pomenuti krajskomandant obavijestio je Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] kako nije zadovoljan zalaganjem potpukovnika Keserovića u borbi protiv partizana:
{{izdvojeni citat|Komandant okruga Kruševac (major Kni) izveštava o svojim iskustvima sa Keserovićem, tvrdeći da je njegova borba protiv komunista do sada bila veoma mlaka. On ne veruje da je Keserović sklon da se svrsta uz komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=187&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000183.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kreiskommandant von Krusevac (Major Kny) berichtet über seine Erfahrungen mit Keserovic, und behauptet, daß dessen Kampf gegen die Kommunisten bisher nur sehr lau gewesen sei. Er glaube nicht an ein Hinneigen des Keserovic zu den Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 8. III 1944.}}

Po Mihailovićevom naređenju, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije.

{{izdvojeni citat|Grupe Keserovića i Markovića obezbjeđuju cestu Brus-Jošanička Banja od partizana koji se nalaze jugozapadno od linije Kruševac-Prokuplje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=428&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000424.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;DM–Gruppen Keserovic und Markovic sperren Strasse Brus–Josanica Banja gegen Rote im Raum SW Krusevac–Prokuplje.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj komandanta Jugoistoka za 5. april 1944.}}

„Južno od Kruševca Keserovićeve snage iznova došle u borbeni dodir sa komunističkim snagama“, navodi se u njemačkom izvještaju od 2. maja 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;S Krusevac sollen DM–Kräfte des Keserovic erneut in Gefechtsberührung mit komm. Kräften gekommen sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Četnici Dragutina Keserovića su [[maj]]a [[1944]]. godine na [[Jastrebac|Jastrepcu]] pronašli [[Partizanske bolnice|partizansku bolnicu]]. Tom prilikom su strijeljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

Brigadir [[Charles Douglas Armstrong]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojne misije pri Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini, obavještava 5. maja 1944. generala Dragoljuba Mihailovića da je zabrinut za bezbjednost [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] vojnog osoblja u zoni odgovornosti potpukovnika Dragutina Keserovića, usljed saradnje četničkih jedinica sa okupatorom:
{{izdvojeni citat|
Gospodine Ministre,

Dobio sam izveštaj da radi potpukovnik g. Keserović sa otprilike 2000 vojnika,
zajedno sa Nemcima, imajući za cilj napad na Partizane kod Ibra.

Ja sam obavešten da je jedan moj oficir sa svojim telegrafistom i nekoliko američkih aviatičara, na teritoriji potpukovnika g. Keserovića i da su telegrafist i aviatičari baš u njegovom štabu. Ja sam zbog toga duboko zbunjen da dobijem ovaj izveštaj. Ja Vas molim, što pre, da me uverite da su imenovani ljudi u sigurnosti i da neće oni pasti Nemcima u ruke.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 20, reg. br. 20/5 (VK-Y-840).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_257.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 5. maja 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;|[[Charles Douglas Armstrong]], general [[British Army|Britanske armije]]}}

Major Erih Vajel ({{jez-njem|Erich Weyel}}) bio je delegiran kao oficir za vezu u štabu Rasinskog korpusa pod Keserovićevom komandom. Saradnju četničkih jedinica i njemačkih trupa major Vajel je koordinirao ne samo na širem području [[Kopaonik]]a, već i na čitavoj teritoriji četničke Komande Južne Srbije.&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 357.&lt;/ref&gt; Dragutin Keserović je na svom suđenju priznao da je major Weyel došao u južnu Srbiju ljeti 1944. kao predstavnik njemačke komande u Srbiji te da je koordinirao operacije [[Dragoslav Račić|Račić]]evih, [[Nikola Kalabić|Kalabić]]evih i Keserovićevih četničkih jedinica s onima njemačkih, srpskih kvislinških i bugarskih jedinica protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]&lt;/ref&gt; Na suđenju&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt; se pukovnik Keserović o saradnji s okupatorom i kvislinzima ovako odredio:

{{izdvojeni citat|
''Pretsedavajući'': Da li su Račić i Kalabić odlazili u Kruševac?

''Optuženi Keserović'': Oni su odlazili i u Kruševac i Ražanj. Oni su imali u svome štabu nekog kapetana Nemca, Vajla, koji je bio delegat nemačke vrhovne komande u Srbiji radi koordinacije u toj akciji. Oni su s nama imali i radio-vezu. U toj akciji sam koordinirao, na žalost, i ja s njima. Tu su bili Nemci, Bugari, ljotićevci i nedićevci, cela kompanija.

''Pretsedavajući'': Kako se završila ta zajednička akcija?

''Optuženi Keserović'': Partizani su bili gonjeni i razbijeni. Prešli su preko Jablanice i doterani do zida — do albanske granice. Tu se skupilo do 8.000. Bilo ih je ranjenih, bolesnih i zdravih, i svi su pokušali da pređu granicu. Po dolasku u Jablanicu, Račić donosi odluku da imam da se vratim na teren. Ostao sam u Župi radi odmora i sada sam imao da idem na teren. Naredio mi je da produžim dalje borbu. Rekao je da su partizani razbijeni i tako dalje. Preko delegata ja dobijam sto hiljada metaka u Lebanu. To je bio Račićev delegat kod Nemaca.}}

U izvještajima Komande Jugoistoka iz maja 1944. pominje se sadjejstvo četničkih formacijâ, te snabdijevanje municijom Keserovićevog korpusa:
{{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i policija osiguravaju jugozapadnu granicu i zatvaraju cestu [[Nova Varoš]] — Bistrica. Usljed pritiska crvenih te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele pregovarati.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=771&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. &lt;/br&gt; Unter rotem Druck und wegen Mun.Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}}

{{izdvojeni citat|Oficir za vezu Keserovića i Ves[ov]ića stigao u Niš radi pregovora; iskazao principijelnu spremnost za učešće u jednom zajedničkom poduhvatu oko Jablanice i Jastrepca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=773&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000769.]&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj od 20. maja 1944. godine}}

{{izdvojeni citat|I pored saradnje jakih snaga četnika sa okupacionom silom, odobrene od strane DM-a, pokret je ostao neprijateljski nastrojen. [...] Keserović pomognut municijom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000780, 000784.]&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Na savjetovanju koje su krajem jula 1944. oficiri [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] održali sa [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], specijalnim izaslanikom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, konstatovano je:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: [...] Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović, itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu – i samo u ovom – povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalista i komunista, koja se ima odigrati tek u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;/br&gt; Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe F (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944 (31. juli 1944).}}

Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO se avgusta 1944. zvanično stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]:
{{izdvojeni citat|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta od 10. avgusta 1944. godine}}

[[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad &quot;sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića&quot; protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer &quot;narod nije hteo tu borbu&quot;.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

=== Zarobljavanje partizanskih ranjenika i njihovo izručenje njemačkom okupatoru ===

Tokom njemačko-kvislinške ofanzive u [[Toplica (rijeka)|Toplici]] i [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanici]], potpukovnik Dragutin Keserović, komandant Rasinsko-topličke grupe korpusa JVuO, 27. jula 1944. godine zarobio je 9 (devet) ranjenih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koje je potom predao lokalnom nadleštvu [[Gestapo]]a. Četnici pod njegovom komandom pronašli su ranjenike u privremenom skloništu [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu|partizanske bolnice]] na južnim obroncima planine [[Jastrebac]].

U izvještaju ispostave Gestapoa iz [[Kruševac|Kruševca]] od 31. jula 1944, navode se imena ranjenika, među kojima su bili [[politički komesar]] Dragan Stanisavljević (zvani „Bosnić“) i učenica Tamara Žuržul (16), čijeg je brata Aleksandra Žuržula, ranije uhapsila [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] i uputila najprije u [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]], a odatle u [[Logor Banjica|koncentracioni logor Banjica]]. Pored njih dvoje, Keserovićevi četnici zarobili su tog dana još i Nikolu Stojanovića, Vidosava Cakića, Miodraga Stojanovića, Miodraga Denića, Živojina Živkovića, Maru Stanković i Vukašina Anđelkovića. Šef Gestapoa u Kruševcu [[Schutzstaffel|SS]]–poručnik Šlut ({{jez-njem|Schlutt}}) obavještava centralu u [[Beograd]]u (BdS):
{{izdvojeni citat|Ovi su ranjeni pre otprilike 4 nedelje i negovani u raznim bolnicama komunista na južnom Jastrepcu, na kraju su bili u Bresnici (14/5/6), tamo se nalazilo nekoliko baraka u kojima je ležalo mnogo komunista. Kada su tamo započele borbe, preneseni su na planinu Đulicu (?). Tamo su smešteni u zemljanu pećinu, sa namirnicama za dva dana. Uz njih su bila još dva engleska lekara, jedan teško ranjeni Amerikanac i jedna bolničarka. Svima njima je obećano da će za tri dana doći neko po njih, međutim ostali su tamo 14 dana bez namirnica, dok ih nisu našli Keserovićevi četnici koji su ih kamionom dopremili ovamo. Šta se desilo sa Amerikancem i Englezima, komunisti ne mogu da objasne. (Verovatno je Keserović poveo lekare, pošto on sam u njima jako oskudeva). Komunisti su pripadali [[21. srpska divizija NOVJ|21. diviziji]]. Zbog svojih delom teških rana (gnoj i crvi u ranama) i svog do kostiju izgladnelog stanja mogli su biti saslušani samo ukratko. Iz zdravstvenih obzira prema našem logoru, oni su smešteni u zatvoru srpske policije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dok. br. 317, str. 929–931.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 351–352.&lt;/ref&gt;}}

Tokom avgusta 1944, centrala Gestapoa u Beogradu i ispostava u Kruševcu vodile su prepisku o sudbini devet zarobljenih partizanki i partizana. SS–kapetan Vineke ({{jez-njem|Wienecke}}), šef antikomunističkog odsjeka beogradskog Gestapoa, intervenisao je 16. avgusta kod nadleštva u Kruševcu kako bi se izvršilo »temeljno saslušavanje« političkog komesara Dragana Stanisavljevića, zbog eventualnih kontakata sa visokim vojnim i partijskim funkcionerima:
{{izdvojeni citat|Prema dostavljenom izveštaju predao je 27.7.44. Keserović nekoliko pripadnika komunističkih bandi tamošnjem nadleštvu, između ostalih gore navedenog politkomesara. Pošto se kod St.-a radi o važnom funkcioneru, molimo da se St. temeljno sasluša. Naročito se ima saslušati o višem funkcioneru sa pseudonimom »[[Svetozar Vukmanović|Tempo]]«. Provera u logoru Dedinje pokazala je da je brat Tamare Žuržul, Aleksandar Ž., ovde zatvoren još od 10.5.1943 od srp. Specijalne policije, zbog komunističke delatnosti.&lt;ref&gt;''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 318, str. 933.&lt;/ref&gt;}}

24. avgusta 1944. godine, poručnik Šlut odgovara kapetanu Vinekeu dopisom sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|Gore navedeni, kao i svi u dopisu od 31.7.44. imenovani komunisti i komunistkinje pogubljeni su iz nužde 1.8.44, pošto duže držanje u zatvoru nije bilo više moguće zbog stanja koje sam već opisao u svome dopisu. Rezultat saslušanja, koje je bilo moguće samo u ograničenoj meri, već sam dostavio navedenim dopisom. '''Nešto više se nije moglo izvući iz zatvorenika koji se više nisu mogli smatrati živim bićima'''.&lt;ref&gt;''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 319, str. 934.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352.&lt;/ref&gt;}}

Izraz “pogubljenje iz nužde” pripadnici Gestapoa su upotrebljavali u slučajevima egzekucije zatvorenika koji su prethodno mučenjem dovedeni na ivicu smrti i time postali beskorisni za dalju istragu. Zarobljeni partizanski ranjenici su već bili u takvom stanju kada su ih četnici potpukovnika Keserovića predali okupatoru, koji ih je likvidirao nakon četiri dana.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352, фус. 757.&lt;/ref&gt;

Slučaj predaje ranjenih partizana Nijemcima bio je pretresen i na sudskom procesu protiv Dragutina Keserovića u avgustu 1945. Pukovnik Keserović se pred sudskim vijećem branio tvrdnjom da je htio spasiti ranjenike, tako što ih je poslao u bolnicu na liječenje, tj. da ih nije izravno izručio okupatoru: 
{{izdvojeni citat|''Pretsedavajući'': Prilikom ofanzive u Toplici vaše jedinice pronašle su jednu grupu ranjenika u bunkeru na Jastrepcu i predale ih Nemcima u Kruševcu.

''Optuženi Keserović'': Nije tačno da sam ih ja predao Nemcima. Moje trupe našle su u zemunici jednoga engleskoga majora, jednog Amerikanca i 4 do 5 partizana, koji su bili pravi mrtvaci. Nisu jeli petnaest dana, a u ranama po telu bilo je i crvi. Kada sam to video uputio sam ih u bolnicu. Naredio sam da se upute po kuriru i da se kaže da su to naši ljudi, želeo sam da ih spasem. Ja sam hteo žive i zdrave da ih imam radi propagande. Hteo sam da ih spasem.

''Pretsedavajući'': Međutim, oni su streljani.

''Optuženi Keserović'': Ja sam naredio da se upute u bolnicu. Neko je prijavio Nemcima da se u bolnici nalaze partizani i oni su odvedeni, kako sam čuo. Ja sam dobio izveštaj da oni nisu streljani, nego da su internirani. To je moje mišljenje...&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]&lt;/ref&gt;}}

=== Završne operacije ===
{{main|Borbe za Kruševac 1944.}}
[[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]]

U vrijeme [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], zabilježeni su primjeri boravka visokih oficira JVuO u gradovima pod kontrolom Nijemaca. Štab pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta Rasinskog korpusa JVuO i štabovi pojedinih brigada Rasinskog korpusa, krajem septembra i početkom oktobra 1944. godine, nalazili su se u [[Kruševac|Kruševcu]] i njegovim predgrađima.&lt;ref&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]].

Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144&lt;/ref&gt; Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.&lt;ref&gt;Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)&lt;/ref&gt; Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane.

Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]].

Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]].

== Suđenje i smrt ==
[[File:Dragutin Keserović pred sudom 1945.jpg|thumb|Ulazak optuženog Dragutina Keserovića u sudnicu (jul/avgust 1945. godine).]]

Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik.

Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]].
:Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije?
:Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka.
:Pretsedavajući: Od koga?
:Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!'
:Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi?
:Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: 
{{izdvojeni citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti&quot;.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti.

Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno.

== Rehabilitacija ==

26. juna [[2021]]. godine, [[Viši sud u Beogradu]] rehabilitovao je pukovnika JVuO Dragutina Keserovića, koji je osuđen na kaznu smrti strijeljanjem 1945. godine. Sudsku odluku o rehabilitaciji pukovnika Keserovića pozdravio je Gradski odbor [[Monarhizam|monarhističkog]] i pročetničkog [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] u [[Kruševac|Kruševcu]].&lt;ref&gt;[https://www.rtk.rs/2021/06/26/rehabilitovan-dragutin-keserovic/ Radio-televizija Kruševac: Rehabilitovan Dragutin Keserović]&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==

Dragutin Keserović je odlikovan je ordenom &quot;Miloša Obilića&quot; i ordenom &quot;Albanske spomenice&quot;, dok ga je u Drugom svetskom ratu [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], na predlog Vrhovne Komande JVuO, odlikovao ordenom &quot;Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda&quot;, što je najviše odlikovanje u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Bitka za Kruševac]]
* [[Operacija Kopaonik]]
* [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija &quot;Trumpf&quot;]]
* [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]].
* [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]].
* [[Bitka na Zelengori]]

== Vanjske veze ==
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]
* [https://www.znaci.org/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenjem događaja]

{{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}}

[[Kategorija:Biografije, Obrenovac]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]
[[Kategorija:Solunski borci]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>g8cnodi1txhyx15uvaonzyjdq7brk4l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jean-Léon Gérôme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174224</id>
    <revision>
      <id>42600883</id>
      <parentid>42422682</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:09:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>JackyM59</username>
        <id>302290</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje fotografije</comment>
      <origin>42600883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1695" sha1="00dcasa02mrvy82gnz7qdd4z0tc181d" xml:space="preserve">{{redirect|Gerome}}
{{distinguish|Jean Leon Gerome Ferris}}
{{Infokutija02 umjetnik
| ime = Jean-Léon Gérôme
| slika = Jean-Leon Gerome.jpg
| opis = 
| datum_rođenja = {{birth date|1824|5|10|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Vesoul]] ([[Haute-Saône]]), Francuska
| datum_smrti = {{death date and age|1904|1|10|1824|5|10|df=y}}
| mjesto_smrti = Pariz
| nacionalnost = francuska
| polje = [[slikarstvo]], [[skulptura|kiparstvo]]
| obrazovanje = [[Paul Delaroche]], [[Charles Gleyre]]
| pokret = [[orijentalizam]]
}}
[[File:Jean-Léon Gérôme in his studio.jpg|thumb|Jean-Léon Gérôme]]
[[Datoteka:Jean-Leon Gerome Pollice Verso.jpg|thumb|250px|''[[Pollice Verso]]'' (1872), koja je popularizirala [[gesta|gestu]] &quot;[[palac dolje]]&quot; [[gesture]] . Vlasništvo [[Phoenix Art Museum|Umjetničkog muzeja u Phoenixu]].]]
'''Žan-Leon Žerom''' ({{jez-fra|Jean-Léon Gérôme}}; [[Vesul]], [[10. 5.|10. maj]] [[1824]] – [[Pariz]], [[10. 1.|10. januar]] [[1904]]) je bio [[Francuska|francuski]] slikar [[Žanr slikarstvo|žanr slikarstva]] i [[Akademizam|akademskog]] [[Neoklasicizam|neoklasicizma]]. Između ostalih bio je [[Žak Luj David|Davidov]] učenik. Osim prikaza scena iz klasične [[Mitologija|mitologije]] slikao je i scene orijenta. Od [[1856]]. više puta je boravio u [[Egipat|Egiptu]]. Od [[1878]]. istakao se i kao vajar. Suprostavljao se [[Impresionizam|impresionističkim]] strujanjima u slikarstvu [[Mone]]a i [[Mane]]a.
[[Datoteka:A vendre, esclaves au Caire par Jean-Léon Gérôme.jpg|centar|mini|Robovi na prodaju u Kairu, 1873.]]

{{Commonscat|Jean-Léon Gérôme}}

{{Lifetime|1824|1904|Gerome, Jean-Leon}}

[[Kategorija:Francuski slikari]]
[[Kategorija:Francuski skulptori]]</text>
      <sha1>00dcasa02mrvy82gnz7qdd4z0tc181d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hren</title>
    <ns>0</ns>
    <id>188643</id>
    <revision>
      <id>42600884</id>
      <parentid>41232136</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:11:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4148" sha1="9hsnxp5rihu02v7aczr0t83u5nxi56b" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = lightgreen
| naziv = Hren
| slika = Armoracia rusticana.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[cvijet|Cvjetovi]] hrena''
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Brassicales]]
| ordo = [[Brassicales]]
| familia = [[Brassicaceae]]
| genus = ''[[Armoracia]] ''
| species = ''''' Armoracia rusticana '''''
}}

'''Hren''' ili '''ren''' (''Armoracia rusticana'', sin. ''Cochlearia armoracia''), višegodišnja biljka iz porodice [[krstašice|krstašica]] (Brassicaceae).

== Karakteristike ==

[[Datoteka:CDC horseradish.jpg|mini|lijevo|Korijen hrena]]

Hren je grmasta biljka do 1,2 m visoka. Stabljika je 30 do 40 cm duga i do 6 cm široka. Cvjetne latice hrena su križno raspoređene. Korijen stabljike je bijele boje i koristi se kao [[povrće]] ili [[začin]]. Rezan ili riban, zbog [[enzim]]a koje sadrži, širi jak miris, koji izaziva suze. Upotrebljava se samo svjež korijen, no jestivo je i mlado lišće. Može se dugo sačuvati u podrumu zakopan u vlažan pijesak. Hren samonikao raste uz rijeke i jezera, te na vlažnim livadama i zapuštenim površinama.

== Rasprostranjenost ==
Prapostojbina hrena je [[istočna Evropa|istočna]] i [[južna Evropa]] (ime je slavenskog porijekla), gdje se danas može naći u divljoj formi. Odatle se raširio po Evropi. 
[[Japan]]ski hren, [[vasabi]], je po aromi sličan evropskom, ali se zelenom bojom razlikuje od njega.

== Upotreba ==
Prvobitno je hren služio kao ljekovita biljka. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] koristili su ga protiv [[trovanje|trovanja]], bolova u uhu, [[groznica|groznice]] itd. Danas se koristi da bi se poboljšala otpornost organizma i u zaštiti od [[prehlada|prehlade]]. Pospješuje isto tako krvotok, olakšava iskašljavanje, liječi od gripe i infekcije mokraćovoda. Kod vanjske upotrebe primjenjuje se kao oblog kod [[reuma|reume]], [[zglob]]obolje, uboda [[insekti|insekata]], [[išijas]]a i bolova nerava. Kod glavobolje treba udisati miris naribanog hrena. Pomaže kod teškoća probave. Sadrži [[bakterije|antibakterijske]] i [[rak (bolest)|antikarcinogene tvari]], kojih ima i [[bijeli luk]] (allicin, sinigrin). Hren nije podoban za osobe sa [[bubreg|bubrežnim]], [[želudac|želučanim]] i teškoćama [[štitnjača|štitnjače]].
Kao začin služi se najčešće nariban, kao dodatak kuhanom mesu ili kao dodatak [[umak|umacima]]. Kao lek se može koristiti u vidu sirupa, kuvan u vodi ili belom vinu, kao čaj.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.agrosaveti.rs/agrosaveti/gajenje-domaceg-rena-otporan-na-susu-lekovit-i-ne-trazi-puno-nege/|title=Gajenje domaćeg RENA: Otporan na sušu, lekovit i ne traži puno nege|access-date=2021-12-01|archive-date=2021-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20211201215823/https://www.agrosaveti.rs/agrosaveti/gajenje-domaceg-rena-otporan-na-susu-lekovit-i-ne-trazi-puno-nege/|url-status=dead}}''Agrosaveti.rs''&lt;/ref&gt;

== Hemijski sastav ==
Zbog svoje ljekovitosti bio je poznat još u [[Antika|antičko doba]]. Sadrži vitamine [[C vitamin|C]], [[Vitamin B1|B1]], [[Vitamin B2|B2]] i [[Vitamin B6|B6]], [[kalijum]], [[kalcijum]], [[magnezijum]], [[željezo]] i [[fosfor]]. Djeluje antibakterijski.

U hemijskom sastavu ima [[sinigrin]], koji se raspada na alil-izo-sulfocijanid, [[glikoza|glikozu]] i kalijum-hidrogensulfat. Sadrži i [[šećer]], [[asparagin]], [[glutamin]] i dr. Hren je omiljen narodni lijek i zdrav začin. Djelovanje mu je slično [[gorušica|gorušici]], koja se koristi za izradu [[senf]]a.

== Narodno vjerovanje ==
Hrenu se oduvijek pripisivala ljekovita moć, pa su ga zbog toga narezanog na kolutove i nanizanog na konac stavljali djeci oko vrata, kao [[amajlija|amajliju]]. Kriška hrena u novčaniku, po vjerovanju, čini da on nikada nije prazan.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Armoracia rusticana.jpg|Lišće i cvjetovi hrena. 
Datoteka:Kren Verkauf.jpg|Korijeni hrena.
Datoteka:Armoracia rusticana ies.jpg|Presjek stabljike hrena.
&lt;/gallery&gt;

{{Commonscat|Armoracia rusticana}}

== Референце ==
{{извори}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>9hsnxp5rihu02v7aczr0t83u5nxi56b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Héloïse d’Argenteuil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>205644</id>
    <revision>
      <id>42600915</id>
      <parentid>42563653</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:24:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2803" sha1="7pi8ss3iejum8qq82atb9dmhhnet8gl" xml:space="preserve">{{redirect|Heloise}}
[[Datoteka:Heloise World Noted Women.jpg|thumb|Prikaz Heloïse u graviri iz 19. vijeka]]
'''Héloïse d'Argenteuil''' ({{IPA-fr|elɔˈiz|lang}}; 1090?&lt;ref&gt;{{cite book|last=Clanchy|first=Michael|title=Abelard: A Medieval Life|year=1997|publisher=Blackwell|location=Oxford and Malden, MA|pages=173-74}}&lt;/ref&gt; &amp;ndash; 16. maj 1164) bila je [[francuska]] [[katolička crkva|katolička]] [[redovnica]], spisateljica, [[učenjak]]inja i [[opatica]], najpoznatija po tragičnoj ljubavnoj aferi te kasnijoj korespondenciji s [[Petar Abelard|Petrom Abélardom]].

== Povezano ==
* ''[[Stealing Heaven]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{cite book | first = Betty | last = Radice| authorlink = Betty_Radice | title = The Letters of Abelard and Heloise | url = https://archive.org/details/lettersofabelard0000unse_k7w1 | year = 1974 | publisher=[[Penguin Books]] | location = London | isbn = 0-14-044297-9 }}
* {{cite book | first = Étienne | last = Gilson | authorlink = Étienne_Gilson | title = Heloise and Abelard | url = https://archive.org/details/heloiseabelard0000gils_w8h4 | year = 1960 | publisher=[[The University of Michigan Press]] | location = [[Ann Arbor]] | isbn = 0-472-06038-4 }}
* {{cite book | first = James| last = Burge| title = Heloise &amp; Abelard: A New Biography | url = https://archive.org/details/heloiseabelardne00burg| url-access = registration| year = 2003| publisher=[[Harper Collins]] | location = New York | isbn = 978-0-06-081613-1 }}
* Abelard and Heloise. ''The Letters and Other Writings''. Translated, with an introduction and notes, by [[William Levitan]]. Selected songs and poems translated by Stanley Lombardo and Barbara Thorburn. Indianapolis and Cambridge: Hackett Publishing Co., 2007. p.&amp;nbsp;356.

== Vanjske veze ==
* [http://www.sacred-texts.com/chr/aah/index.htm The Letters of Abelard and Heloise]
* [http://classiclit.about.com/cs/articles/a/aa_abelard.htm About.com article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080920160936/http://classiclit.about.com/cs/articles/a/aa_abelard.htm |date=2008-09-20 }}
* [http://scholar76.tripod.com/abelard3.htm Short history of Abelard and Heloise with references.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230413210625/https://scholar76.tripod.com/abelard3.htm |date=2023-04-13 }}
* [http://www.abelardandheloise.com/Story.html Newer musical of the story of Abélard and Héloïse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605024105/http://www.abelardandheloise.com/Story.html |date=2023-06-05 }}
* [http://www.bbc.co.uk/radio4/history/inourtime/inourtime_20050505.shtml Abelard and Heloise] from [[In Our Time (BBC Radio 4)]]
* {{Find a Grave|1636}}

{{Lifetime|1101|1162|Heloise}}

[[Kategorija:Katoličke redovnice]]
[[Kategorija:Francuske spisateljice‎]]</text>
      <sha1>7pi8ss3iejum8qq82atb9dmhhnet8gl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvati u Makedoniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>239371</id>
    <revision>
      <id>42600887</id>
      <parentid>42457137</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:39:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6518" sha1="q5da4dxalregiuc66qs6b8cxkxjojw3" xml:space="preserve">'''Hrvati u Makedoniji''' su [[hrvatsko iseljeništvo|hrvatska iseljenička]] skupina u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]].

== Brojno stanje ==
'''Po popisu''' stanovništva provedenom [[1994.]], u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] je te godine živjelo 2.248 Hrvata.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=HIC |url=http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid4.htm |access-date=2013-08-20 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629121223/http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid4.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; odnosno 0,1% stanovnika Republike Makedonije, dok se je prema popisu iz 2002. godine 2686 osoba izjasnilo kao Hrvati.&lt;ref name=&quot;ZHRM&quot;&gt;[http://www.zhrm.org.mk/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;layout=blog&amp;id=9&amp;Itemid=49 ZHRM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021154723/http://www.zhrm.org.mk/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;layout=blog&amp;id=9&amp;Itemid=49 |date=2014-10-21 }} O nama&lt;/ref&gt;

== Zemljopisna distribucija ==
U Makedoniji je Hrvata najviše u Skopju, Štipu i Bitoli. Manje skupine žive i po ostalim gradovima središnje i istočne Makedonije.&lt;ref name=&quot;ZHRM&quot;/&gt;

== Pravni status ==
Status makedonskih Hrvata je reguliran dvama međudržavnim sporazumima: Programom kulturne suradnje između Ministarstava kulture Republike Hrvatske i Republike Makedonije iz 1999. i Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj iz 2007. godine.&lt;ref name=&quot;ZHRM&quot;/&gt;

== Školstvo ==
Od 1998. godine djeluje [[lektorat]] hrvatskog jezika [[Filološki fakultet Ćiril i Metodij u Skoplju|Filološkom fakultetu &quot;Ćiril i Metodij&quot;]] u Skopju.

Na zahtjev Zajednice Hrvata u Republici Makedonji, hrvatsko je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo je učitelja hrvatske nastave u Republiku Makedoniju. Nastava na hrvatskom djeluje od školske godine 2009./2010. Održava se u [[Skopje|Skopju]], [[Bitola|Bitoli]], [[Štip]]u i [[Kumanovo|Kumanovu]].

== Historija ==
Ulaskom Makedonije u Kraljevinu SHS, Hrvati se u Makedoniji pojavljuju u poslovnim ulogama. Ondje su slani učitelji, profesori, porezni, policijski i ini državni činovnici.

Brojka Hrvata u toj državi porasla je osobito u razdoblju od [[1946.]] do [[1980.]] godine, kad su brojni hrvatski časnici i dočasnici službovali u tadašnjoj [[SR Makedonija|socijalističkoj republici Makedoniji]] (u sastavu SFRJ).

Neki su tamo ostali trajno živjeti, a posljedica je i priličan broj sklopljenih mješovitih brakova, tako da je malo kompaktnih hrvatskih obitelji. No, nacionalna svijest Hrvata u Makedoniji je na visokoj razini, što svjedoči činjenica da su se u visokom postotku očitovali kao govornici hrvatskog jezika. Većina ih je [[katolici|katoličke]] vjeroispovijesti (oko 70 postotaka).

== Poznati Hrvati u Makedoniji ==
* Biskup [[Smiljan Čekada]] je Hrvat&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Hrvatska riječ - Hrvatski biskup spašavao Židove |url=http://www.hrvatska-rijec.com/2010/06/hrvatski-biskup-spasavao-zidove/ |access-date=2013-08-20 |archivedate=2012-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120719092414/http://www.hrvatska-rijec.com/2010/06/hrvatski-biskup-spasavao-zidove/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2917 Katolički tjednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305222626/http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2917 |date=2016-03-05 }} Politicki i vjerski celnici podržali otvaranje spomen-centra žrtvama holokausta&lt;/ref&gt; među makedonskim dobitnicima priznanja [[Pravednik među narodima|Pravednika među narodima]] (za vrijeme službe kao skopski biskup pod cijenu vlastitog života spašavao Židove iz logora).&lt;ref name=&quot;pravednik&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www1.yadvashem.org/yv/en/righteous/pdf/virtial_wall/macedonia.pdf Righteous Among the Nations Honored by Yad Vashem - Macedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120511200629/http://www1.yadvashem.org/yv/en/righteous/pdf/virtial_wall/macedonia.pdf |date=2012-05-11 }} Preuzeto 16. veljače 2012.&lt;/ref&gt;
* Hrvatski povjesničar i prevoditelj [[Milan Prelog (1879.)|Milan Prelog]] četiri je godine bio profesorom opće povijesti srednjeg vijeka na [[Filozofski fakultet u Skoplju|Filozofskom fakultetu]] u [[Skoplje|Skoplju]] od [[1927.]] do [[1931.]] godine.
* [[Ljerka Totch Naumova]], pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica, rođena u Daruvaru.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17749 Hrvati u Makedoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130413023627/http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17749 |date=2013-04-13 }} Tekst : mr.sc.Ljerka Totch Naumova, Hrvatski glas - Berlin&lt;/ref&gt;

== Nakladništvo ==
* [[Hrvatska riječ (Skopje)|Hrvatska riječ]], časopis iz [[Skoplje|Skoplja]],&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/pdf/HIZ_2010.pdf Hrvatski iseljenički zbornik 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120505221046/http://matis.hr/pdf/HIZ_2010.pdf|date=2012-05-05}} [[Sanja Vulić]]: Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 161.&lt;/ref&gt; glasilo Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji

== Hrvatska društva ==
Hrvatska društva:
* Zajednica Hrvata u Makedoniji, Skopje, od 1996. godine, ogranci u Bitoli, Kumanovu, Ohridu, Strugi i Štipu
* Zajednica Hrvata Libertas Štip 
Mješovita hrvatsko-makedonska društva:
* Društvo Marko Marulić, od 1993. 
* Udruga Hrvata Slavonije, 
* Hrvatsko nacionalno vijeće iz Štipa
* Makednosko hrvatsko društvo Tetovo
* Udruga građana Croatia – Kumanovo 
* Makedonsko-hrvatsko društvo Štip

== Povezano ==
* [[podrijetlo Hrvata]]
* [[Hrvatska zajednica u Makedoniji ogranak Kumanovo]]

== Izvori ==
* [http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatska-manjina-u-republici-makedoniji/10 Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616001949/http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatska-manjina-u-republici-makedoniji/10 |date=2013-06-16 }} Hrvatska manjina u Republici Makedoniji
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.zhrm.org.mk/ Zajednica Hrvata u Republici Makedoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515133349/http://www.zhrm.org.mk/ |date=2009-05-15 }}
* [http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17397 Naši pečalbari u Kumanovu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130413023455/http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17397 |date=2013-04-13 }}, Hrvatski glas - Berlin

{{Hrvati}}

[[Kategorija:Etničke grupe Makedonije]]</text>
      <sha1>q5da4dxalregiuc66qs6b8cxkxjojw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42600897</id>
      <parentid>42600854</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:01:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6274" sha1="in1nbqihce6tuxettq70r5u8fzlzs97" xml:space="preserve">[[File:Eublepharis macularius 2009 G6.jpg|300px|thumb|''[[Eublepharis macularius]]'']]
'''Carrierovo ograničenje''' je zapažanje da [[kičmenjaci]] koji dišu zrak s dva [[pluća|plućna]] krila i koji savijaju svoja tijela bočno tokom [[životinjsko kretanje|kretanja]] imaju poteškoća sa istovremenim kretanjem i disanjem, zato što bočno savijanje širi jedno plućno krilo i skuplja drugo, preusmjeravajući ustajali zrak iz pluća nazad u njih, umjesto da ga potpuno izbace kako bi napravili mjesta za svjež zrak.&lt;ref&gt;{{cite journal
  | last=Carrier
  | first=D.R.
  | title=The evolution of locomotor stamina in tetrapods: circumventing a mechanical constraint
  | journal=Paleobiology
  | issue=3
  | pages=326–341
  | year=1987
  | volume=13|doi=10.1017/s0094837300008903
| s2cid=83722453
 }}&lt;/ref&gt;

Ime mu je dao engleski paleontolog Richard Cowen po Davidu R. Carrieru, koji je svoja zapažanja o tom problemu napisao 1987. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Cowen|first= Richard |chapter= Locomotion and Respiration in Aquatic Air-Breathing Vertebrates |title= Evolutionary Paleobiology |editor= Jablonski, David |location= Chicago |publisher= University of Chicago Press |year= 1996 |page= 337+ |isbn= 0-226-38911-1|display-editors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &quot;Cowen&quot;&gt;{{cite web |url= http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |author= Cowen, Richard |date= 2003 |title= Respiration, Metabolism, and Locomotion |publisher= Richard Cowen, [[University of California, Davis]] |quote= If the animal is walking, it may be able to breathe between steps, but ''[[Terrestrial locomotion#Posture|sprawling]] vertebrates cannot run and breathe at the same time''. I shall call this problem Carrier's Constraint. |accessdate= October 21, 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141021212932/http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |archive-date= October 21, 2014 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |url= http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&amp;y=2008&amp;no=1&amp;page=4 |last= Shipman |first= Pat |title= Freed to Fly Again |journal= [[American Scientist]] |location= Research Triangle Park |publisher= Sigma Xi |volume= 96 |issue= 1 |date= January 2008 |page= 20 |doi= 10.1511/2008.69.20 |quote= Carrier's constraint is named for David R. Carrier at the University of Utah in Salt Lake City, who observed that the typical sprawling gait of a lizard restricts the animal's ability to breathe while running or walking. |accessdate= October 21, 2014 |archive-date= March 4, 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304055508/http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&amp;y=2008&amp;no=1&amp;page=4 |url-status= dead |url-access= subscription }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Većina guštera se kreće u kratkim naletima, s dugim pauzama za disanje. Otprilike u kasnom trijasu, životinje s Carrierovim ograničenjem bile su plijen dvonožnih vrsta koje su razvile efikasniji način hodanja.

== Rješenja ==
=== Zaobilazna rješenja ===
Većina [[zmija]] ima samo jedno plućno krilo, tako da se Carrierovo ograničenje ne može primijeniti na njih.

[[Varanus|Varani]] povećavaju svoju izdržljivost korištenjem kostiju i mišića u grlu i dnu usta kako bi &quot;gutali&quot; zrak putem [[Bukalno pumpanje|gularnog pumpanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |url= https://www.questia.com/read/1P3-635880221 |last= Summers |first= Adam |title= Monitor Marathons |journal= [[Natural History (magazine)|Natural History]] |volume= 112 |issue= 5 |date= 2003 |page= 32 |accessdate= October 21, 2014 }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Neki drugi gušteri, većinom [[Agamidae|agamidi]], koriste [[dvonožnost|dvonožno kretanje]] za trčanje i pri tome izbjegavaju bočno savijanje. Dvonožnost kod modernih guštera je rijetka, ali je efikasan način trčanja bez zastajanja za disanje i prednost je za hvatanje aktivnog plijena ili izbjegavanje predatora.

[[Krokodili]] koriste &quot;visoki hod&quot; s uspravnijim držanjem udova koje minimizira bočno savijanje kako bi prešli velike udaljenosti. Međutim, budući da su evoluirali od uspravnih hodača s ograničenom dvonožnošću, to bi jednostavno mogao biti ostatak ponašanja iz prošlosti, a ne specifična adaptacija za prevazilaženje ove poteškoće. Todd J. Uriona sa [[Univerzitet u Utahu|Univerziteta u Utahu]] pretpostavio je da je [[rebro|rebarna]] ventilacija možda pomogla uspravnom držanju u prevazilaženju tog ograničenja.&lt;ref&gt;{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=_WYGA8NXmbIC&amp;pg=PA38 |author= Uriona, Todd J. |date= 2008 |title= The Function of the Crocodilean Diaphragmaticus |isbn= 9780549977285 |accessdate= October 21, 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Izbjegavanje ograničenja ===
[[Ptice]] imaju uspravne udove i kruta tijela, te se stoga ne savijaju bočno prilikom kretanja. Osim toga, mnoge od njih imaju mehanizam koji pumpa oba plućna krila istovremeno kada ptice njišu kukovima.

Većina [[sisar]]a ima uspravne udove i fleksibilna tijela, što im omogućava da se njihova tijela savijaju vertikalno prilikom brzog kretanja. To pomaže disanju, jer istovremeno širi ili skuplja oba plućna krila.

== Dokazi za suprotno ==
Suprotno gore navedenom modelu, disanje se kod guštera odvija tokom kretanja, čak i iznad njihovog aerobnog opsega, a arterijska krv ostaje dobro oksigenirana.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia
  | last=Bennett
  | first=Albert F.
  | url=http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf
  | title=Exercise performance of reptiles
  | pages=113–138
  | encyclopedia=Comparative Vertebrate Exercise Physiology: Phyletic Adaptations
  | series=Advances in Veterinary Science and Comparative Medicine
  | volume=38B
  | editor1-last=Jones
  | editor1-first=James H.
  | editor2-last=Cornelius
  | editor2-first=Charles E.
  | editor3-last=Marshak
  | editor3-first=R. R.
  | publisher=Academic Press
  | location=New York
  | year=1994
  | isbn=0120392399
  | access-date=2009-12-03
  | archive-date=2010-06-10
  | archive-url=https://web.archive.org/web/20100610182449/http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf
  | url-status=dead
  }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Evolutivna fiziologija]]
* [[Kompromis]]

== Reference ==
{{reflist}}</text>
      <sha1>in1nbqihce6tuxettq70r5u8fzlzs97</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600914</id>
      <parentid>42600897</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:21:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17042" sha1="mnf5yuxzzuigcl45aih5wy0kb9u9j98" xml:space="preserve">[[File:The Horse in Motion.jpg|thumb|275px|Konji se mogu smatrati kurzorijalnim biljojedima]]
A '''cursorial''' organism is one that is adapted specifically to [[Running|run]]. An animal can be considered cursorial if it has the ability to run fast (e.g. [[cheetah]]) or if it can keep a constant speed for a long distance (high endurance). &quot;Cursorial&quot; is often used to categorize a certain locomotor mode, which is helpful for biologists who examine behaviors of different animals and the way they move in their environment. Cursorial adaptations can be identified by morphological characteristics (e.g. loss of lateral digits as in [[ungulate]] species), physiological characteristics, maximum speed, and how often running is used in life. Much debate exists over how to define a cursorial animal specifically.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Stein|first1=B. R.|last2=Casinos|first2=A.|date=1997|title=What is a cursorial mammal?|journal=Journal of Zoology|volume=242|issue=1|pages=185–192|doi=10.1111/j.1469-7998.1997.tb02939.x|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=Carrano|first=M. T.|date=1999|title=What, if anything, is a cursor? Categories versus continua for determining locomotor habit in mammals and dinosaurs|journal=Journal of Zoology|volume=247|issue=1|pages=29–42|doi=10.1111/j.1469-7998.1999.tb00190.x|issn=1469-7998|url=http://doc.rero.ch/record/16245/files/PAL_E3491.pdf }}&lt;/ref&gt; The most accepted definitions include that a cursorial organism could be considered adapted to long-distance running at high speeds or has the ability to accelerate quickly over short distances. Among vertebrates, animals under 1&amp;nbsp;kg of mass are rarely considered cursorial, and cursorial behaviors and morphology are thought to only occur at relatively large body masses in mammals.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steudel|first1=Karen|last2=Beattie|first2=Jeanne|date=1993|title=Scaling of cursoriality in mammals|journal=Journal of Morphology|volume=217|issue=1|pages=55–63|doi=10.1002/jmor.1052170105|pmid=8411186|bibcode=1993JMorp.217...55S |s2cid=23878485|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; A few mammals have been termed &quot;micro-cursors&quot; that are less than 1&amp;nbsp;kg in mass and have the ability to run faster than other small animals of similar sizes.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lovegrove|first1=Barry G.|last2=Mowoe|first2=Metobor O.|date=2014-04-15|title=The evolution of micro-cursoriality in mammals|journal=Journal of Experimental Biology|volume=217|issue=8|pages=1316–1325|doi=10.1242/jeb.095737|issn=0022-0949|pmid=24436375|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Some species of [[spider]]s are also considered cursorial, as they walk much of the day, looking for [[prey]].

== Adaptacije za kurzorijalnost ==
=== Kopneni kičmenjaci ===
Adaptations for cursorial locomotion in terrestrial vertebrates include:

*Increased stride length by:
**Increased limb bone length
**Adoption of [[digitigrade]] or [[unguligrade]] stance
**Loss of [[clavicle]] in mammals, which allows the scapula to move forwards and backwards with the limb and thereby increase stride length.
**Increased spinal flexion during galloping
*Decreased distal limb weight (in order to minimize [[moment of inertia]]):
**Increase in mass of proximal muscles with decrease in mass of distal muscles
**Increase in length of distal limb bones (the manus and pes) rather than proximal ones (the brachium or thigh).
**Longer tendons in distal limb
*Decreased ability to move limbs outside of the [[sagittal plane]], which increases stability.
*Reduction or loss of digits.
*Loss of ability to pronate and supinate the forearm (more specialized cursors)
*Hooves, hoof-like claws, or blunt claws for traction (as opposed to sharp claws for prey-capture or climbing)

Typically, cursors will have long, slender limbs, produced mostly by elongating distal limb elements (metatarsals/metacarpals), along with loss or reduction of lateral digits, and [[digitigrade]] or [[unguligrade]] foot posture.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;&gt;{{Cite journal|last=Coombs|first=Walter P.|date=1978|title=Theoretical Aspects of Cursorial Adaptations in Dinosaurs|journal=The Quarterly Review of Biology|volume=53|issue=4|pages=393–418|issn=0033-5770|jstor=2826581|doi=10.1086/410790|s2cid=84505681}}&lt;/ref&gt; These characteristics are understood to decrease weight in the distal portions of the limb, which allows the limb to swing faster (by minimizing its [[moment of inertia]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Hutchinson|first2=J. R.|last3=Robilliard|first3=J. J.|last4=Smith|first4=N. C.|last5=Wilson|first5=A. M.|date=2005|title=Functional specialisation of pelvic limb anatomy in horses (Equus caballus)|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=6|pages=557–574|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00420.x|issn=1469-7580|pmc=1571521|pmid=15960766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Veenman|first2=P.|last3=Wilson|first3=A. M.|date=2005|title=The role of the extrinsic thoracic limb muscles in equine locomotion|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=2|pages=193–204|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00353.x|issn=1469-7580|pmc=1571467|pmid=15730484}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) forelimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=375–385|doi=10.1111/j.1469-7580.2011.01344.x|issn=1469-7580|pmc=3077521|pmid=21332715}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) hindlimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=363–374|doi=10.1111/j.1469-7580.2010.01310.x|issn=1469-7580|pmc=3077520|pmid=21062282}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Wilson|first3=Alan M.|date=2012-07-15|title=High speed galloping in the cheetah (Acinonyx jubatus) and the racing greyhound (Canis familiaris): spatio-temporal and kinetic characteristics|journal=Journal of Experimental Biology|volume=215|issue=14|pages=2425–2434|doi=10.1242/jeb.066720|issn=0022-0949|pmid=22723482|bibcode=2012JExpB.215.2425H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Concentration of muscles at the pectoral and pelvic girdles, with progressively less muscle and more tendons farther along the limb, is typical of quadrupedal cursors (e.g. [[cheetah]], [[greyhound]], [[horse]]). There are non-cursorial mammals with very similar distribution of hindlimb muscles, as the [[Blesmol|blesmols]] ([[fossorial]] mammals) and even humans; this indicates that this cursorial anatomical adaptation is not a rule for hindlimbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Payne |first1=R. C. |last2=Crompton |first2=R. H. |last3=Isler |first3=K. |last4=Savage |first4=R. |last5=Vereecke |first5=E. E. |last6=Günther |first6=M. M. |last7=Thorpe |first7=S. K. S. |last8=D’Août |first8=K. |date=2006 |title=Morphological analysis of the hindlimb in apes and humans. I. Muscle architecture |journal=Journal of Anatomy |language=en |volume=208 |issue=6 |pages=709–724 |doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00433.x-i1 |pmid=16761973 |pmc=2100225 |issn=1469-7580}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sahd |first1=L. |last2=Bennett |first2=N. C. |last3=Kotzé |first3=S. H. |date=2021 |title=Hind Foot Drumming: Muscle Architecture of the Hind Limb in Three Bathyergidae Species |url=https://repository.up.ac.za/handle/2263/84516 |journal=Journal of Mammalian Evolution |language=en |volume=28 |issue=2 |pages=511–525 |doi=10.1007/s10914-020-09527-4 |hdl=2263/84516 |issn=1573-7055|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; All ungulates are considered cursorial based on these criteria, but in fact there are some ungulates that do not habitually run.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barr|first=W. Andrew|date=2014|title=Functional morphology of the bovid astragalus in relation to habitat: Controlling phylogenetic signal in ecomorphology|journal=Journal of Morphology|volume=275|issue=11|pages=1201–1216|doi=10.1002/jmor.20279|pmid=25042704|bibcode=2014JMorp.275.1201B |s2cid=19573938|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Elongation of the limbs does increase stride length, which has been suggested to be more correlated with larger home ranges and foraging patterns in ungulates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Janis|first1=Christine M.|last2=Wilhelm|first2=Patricia Brady|date=1993-06-01|title=Were there mammalian pursuit predators in the tertiary? Dances with wolf avatars|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=1|issue=2|pages=103–125|doi=10.1007/BF01041590|s2cid=22739360|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt; Stride length can also be lengthened by the mobility of the shoulder girdle. Some cursorial mammals have a reduced or absent clavicle, which allows the scapula to slide forward across the ribcage.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hildebrand|first=Milton|date=1960|title=HOW ANIMALS RUN|journal=Scientific American|volume=202|issue=5|pages=148–160|issn=0036-8733|jstor=24940484|doi=10.1038/scientificamerican0560-148|pmid=13852321 |bibcode=1960SciAm.202e.148H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Seckel|first1=Lauren|last2=Janis|first2=Christine|date=2008-05-30|title=Convergences in Scapula Morphology among Small Cursorial Mammals: An Osteological Correlate for Locomotory Specialization|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=15|issue=4|pages=261|doi=10.1007/s10914-008-9085-7|s2cid=22353187|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt;

Cursorial animals tend to have increased elastic storage in their [[Epaxial and hypaxial muscles|epaxial]] muscles, which allows them to store elastic energy while the spine flexes and extends in the dorso-ventral plane.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Galis|first1=Frietson|last2=Carrier|first2=David R.|last3=Alphen|first3=Joris van|last4=Mije|first4=Steven D. van der|last5=Dooren|first5=Tom J. M. Van|last6=Metz|first6=Johan A. J.|last7=Broek|first7=Clara M. A. ten|date=2014-08-05|title=Fast running restricts evolutionary change of the vertebral column in mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=111|issue=31|pages=11401–11406|doi=10.1073/pnas.1401392111|issn=0027-8424|pmid=25024205|pmc=4128151|bibcode=2014PNAS..11111401G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Furthermore, limbs in cursorially adapted mammals will tend to stay in the dorso-ventral (or [[Sagittal plane|sagittal]]) plane to increase stability when moving forward at high speeds, but this hinders the amount of lateral flexibility that limbs can have. Some [[Felidae|felids]] are special in that they can pronate and supinate their forearms and run fast, but this is not the case in most other quadrupedal cursors.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ungulates and [[Canidae|canids]] have restricted motion in their limbs and therefore could be considered more specialized for cursorial locomotion. Several [[rodent]]s are also considered cursorial (e.g. the mara, [[capybara]], and agouti) and have similar characters to other cursorial mammals such as reduced digits, more muscles in the proximal portion than distal portion of the limb, and straight, sagittally oriented limbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Elissamburu|first1=A.|last2=Vizcaíno|first2=S. F.|date=2004|title=Limb proportions and adaptations in caviomorph rodents (Rodentia: Caviomorpha)|journal=Journal of Zoology|volume=262|issue=2|pages=145–159|doi=10.1017/S0952836903004485|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt; Some rodents are bipedal and can hop quickly to move around, which is called ricochetal or [[saltatorial]] instead of cursorial.

There are also bipedal cursors. Humans are bipedal and considered to be built for [[Long-distance running|endurance running]]. Several species of birds are also cursorial, mainly those that have attained larger body sizes ([[ostrich]], [[greater rhea]], [[emu]]). Most of the stride length in birds comes from movements below the knee joint, because the femur is situated horizontally and the knee joint sits more towards the front of the body, placing the feet below the center of mass.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jones|first1=Terry D.|last2=Farlow|first2=James O.|last3=Ruben|first3=John A.|last4=Henderson|first4=Donald M.|last5=Hillenius|first5=Willem J.|date=August 2000|title=Cursoriality in bipedal archosaurs|journal=Nature|volume=406|issue=6797|pages=716–718|doi=10.1038/35021041|pmid=10963594|bibcode=2000Natur.406..716J |s2cid=4395244|issn=1476-4687|url=http://doc.rero.ch/record/13870/files/PAL_E797.pdf }}&lt;/ref&gt; Different birds will increase their speed in one of two ways: by increasing the frequency of footfalls or increasing the stride length.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Abourachid|first1=Anick|last2=Renous|first2=Sabine|date=2000|title=Bipedal locomotion in ratites (Paleognatiform): examples of cursorial birds|journal=Ibis|volume=142|issue=4|pages=538–549|doi=10.1111/j.1474-919X.2000.tb04455.x|issn=1474-919X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Abourachid|first=Anick|date=2000-11-01|title=Bipedal locomotion in birds: the importance of functional parameters in terrestrial adaptation in Anatidae|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=78|issue=11|pages=1994–1998|doi=10.1139/z00-112|bibcode=2000CaJZ...78.1994A |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt; Several studies have also found that many [[Theropoda|theropod]] dinosaurs (specifically [[Coelurosauria|coelurosaurs]]) were also cursorial to an extent.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;/&gt;

=== Pauci ===
Spiders maintain balance when walking, so that legs 1 and 3 on one side and 2 and 4 on the other side are moving, while the other four legs are on the surface. To run faster, spiders increase their stride frequency.&lt;ref name=&quot;Anderson1998Chelicerata&quot;&gt;{{cite book | last=Anderson| first=D. T. | title=Invertebrate Zoology | year=1998 | publisher=Oxford University Press Australia | isbn=0-19-553941-9 | edition=1 | editor=D. T. Anderson | chapter=The Chelicerata | page=328}}&lt;/ref&gt;

== Kursorijalni taksoni ==
Several notable taxa are cursorial, including some mammals (such as [[wolverines]] and [[wolves]], [[ungulates]], [[agouti]]s, and [[kangaroo]]s) , as well as some [[dinosaur]]s (such as [[theropod]]s, including [[bird]]s like the [[ostrich]]).  Several extinct [[archosaur]]s were also cursorial, including the [[crocodylomorph]]s ''[[Pristichampsus]]'', ''[[Hesperosuchus]]'', and several genera within [[Notosuchia]].

Jumping spiders and other non-web based [[spider]]s generally walk throughout the day, so that they maximize their chances of a catch,&lt;ref name=&quot;Forster1977Feed&quot;&gt;{{cite journal | last=Forster | first=Lyn M. | title=Some factors affecting feeding behaviour in young ''Trite auricoma'' spiderlings (Araneae: Salticidae) | journal=New Zealand Journal of Zoology |date=Nov 1977 | volume=4 | pages=435–442 | url=https://books.google.com/books?id=WWznrYjY53cC&amp;q=%22Phidippus+clarus%22&amp;pg=PA435 | accessdate=24 April 2011 | publisher=The Royal Society of New Zealand | doi=10.1080/03014223.1977.9517967 | issue=4| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; and web-based spiders run away if threatened.&lt;ref name=&quot;WilcoxJackson1998Cogn&quot;&gt;{{cite book | last1=Wilcox | first1=R. Stimson | last2=Jackson | first2=Robert R. | editor1-last=Balda |editor1-first=Russell P. | editor2-last=Pepperberg |editor2-first=Irene Maxine |editor2-link=Irene Pepperberg | editor3-last=Kamil |editor3-first=Alan C. | title=Animal cognition in nature: the convergence of psychology and biology in laboratory and field | year=1998 | publisher=Academic Press | isbn=978-0-12-077030-4 | chapter-url=https://books.google.com/books?id=504iRS01AK0C&amp;q=%22portia+fimbriata%22+%22sri+lanka%22&amp;pg=PA411 | accessdate=23 May 2011 |chapter=Cognitive Abilities of Araneophagic Jumping Spiders | page=418}}&lt;/ref&gt;

Many [[Blattodea]] have very sensitive cursorial legs, that can be so specialized they run away at the puff of wind, such as the [[American cockroach]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Camhi |first1=J.M |last2=Tom |first2=W. |year=1978 |title=The Escape Behavior of the Cockroach, ''Periplaneta americana'' |journal=Journal of Comparative Physiology |volume=128 |issue=3 |pages=193–201|doi=10.1007/BF00656852 |s2cid=6958840 }}&lt;/ref&gt;

== U evolutivnoj teoriji ==
The presumed cursorial nature of [[Theropoda|theropod dinosaurs]] is an important part of the [[Origin of birds#Cursorial (&quot;from the ground up&quot;) theory|ground-up theory]] of the [[evolution]] of bird [[animal flight|flight]] (also called the cursorial theory). It contrasts with the idea that the pre-flight ancestors of birds were [[arboreal]] species and proposes that the flight apparatus may have been adapted to improve hunting by lengthening leaps and improving maneuverability.{{citation needed|date=May 2017}}

== Povezano ==
* [[Arborealna životinja]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Lov iscrpljivanjem]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}</text>
      <sha1>mnf5yuxzzuigcl45aih5wy0kb9u9j98</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600919</id>
      <parentid>42600914</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T19:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42600919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17057" sha1="4rqxr4n8xu9mlec496kfu2z7h0mgl57" xml:space="preserve">[[File:The Horse in Motion.jpg|thumb|275px|Konji se mogu smatrati kurzorijalnim biljojedima]]
'''Kurzorijalni organizam''' je onaj koji je specifično prilagođen za [[trčanje]]. Životinja se može smatrati kurzorijalnom ukoliko ima sposobnost brzog trčanja (npr. [[gepard]]) ili održavanja konstantne brzine na velikim udaljenostima (visoka izdržljivost). Riječ &quot;kurzorijalan&quot; se često koristi za kategorizaciju određenog načina kretanja, što je korisno za biologe koji istražuju ponašanje različitih životinja i način na koji se one kreću u svom okruženju. Kurzorijalne adaptacije mogu se identificirati u vidu morfoloških osobina (npr. gubitak bočnih prstiju kao kod [[papkar]]a), fizioloških osobina, maksimalne brzine i toga koliko često životinja trči.

Postoje mnoge rasprave o tome kako tačno definirati kurzorijalnu životinju.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Stein|first1=B. R.|last2=Casinos|first2=A.|date=1997|title=What is a cursorial mammal?|journal=Journal of Zoology|volume=242|issue=1|pages=185–192|doi=10.1111/j.1469-7998.1997.tb02939.x|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=Carrano|first=M. T.|date=1999|title=What, if anything, is a cursor? Categories versus continua for determining locomotor habit in mammals and dinosaurs|journal=Journal of Zoology|volume=247|issue=1|pages=29–42|doi=10.1111/j.1469-7998.1999.tb00190.x|issn=1469-7998|url=http://doc.rero.ch/record/16245/files/PAL_E3491.pdf }}&lt;/ref&gt; Najprihvaćenije definicije uključuju da se kurzorijalni organizam može smatrati prilagođenim trčanju na duge staze velikim brzinama ili da ima sposobnost velikog ubrzanja na kratkim udaljenostima. Među kičmenjacima, životinje ispod 1 kg mase rijetko se smatraju kurzorijalnim, a smatra se da se takvo ponašanje i morfologija javljaju samo pri relativno velikim tjelesnim masama kod sisara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steudel|first1=Karen|last2=Beattie|first2=Jeanne|date=1993|title=Scaling of cursoriality in mammals|journal=Journal of Morphology|volume=217|issue=1|pages=55–63|doi=10.1002/jmor.1052170105|pmid=8411186|bibcode=1993JMorp.217...55S |s2cid=23878485|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Nekoliko sisara nazvano je &quot;mikro-kursorima&quot; koji imaju masu manju od 1 kg i sposobnost da trče brže od drugih malih životinja sličnih veličina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lovegrove|first1=Barry G.|last2=Mowoe|first2=Metobor O.|date=2014-04-15|title=The evolution of micro-cursoriality in mammals|journal=Journal of Experimental Biology|volume=217|issue=8|pages=1316–1325|doi=10.1242/jeb.095737|issn=0022-0949|pmid=24436375|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Neke vrste [[pauk]]a se također smatraju kurzorijalnima, jer veći dio dana hodaju tražeći [[plijen]].

== Adaptacije za kurzorijalnost ==
=== Kopneni kičmenjaci ===
Adaptations for cursorial locomotion in terrestrial vertebrates include:

*Increased stride length by:
**Increased limb bone length
**Adoption of [[digitigrade]] or [[unguligrade]] stance
**Loss of [[clavicle]] in mammals, which allows the scapula to move forwards and backwards with the limb and thereby increase stride length.
**Increased spinal flexion during galloping
*Decreased distal limb weight (in order to minimize [[moment of inertia]]):
**Increase in mass of proximal muscles with decrease in mass of distal muscles
**Increase in length of distal limb bones (the manus and pes) rather than proximal ones (the brachium or thigh).
**Longer tendons in distal limb
*Decreased ability to move limbs outside of the [[sagittal plane]], which increases stability.
*Reduction or loss of digits.
*Loss of ability to pronate and supinate the forearm (more specialized cursors)
*Hooves, hoof-like claws, or blunt claws for traction (as opposed to sharp claws for prey-capture or climbing)

Typically, cursors will have long, slender limbs, produced mostly by elongating distal limb elements (metatarsals/metacarpals), along with loss or reduction of lateral digits, and [[digitigrade]] or [[unguligrade]] foot posture.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;&gt;{{Cite journal|last=Coombs|first=Walter P.|date=1978|title=Theoretical Aspects of Cursorial Adaptations in Dinosaurs|journal=The Quarterly Review of Biology|volume=53|issue=4|pages=393–418|issn=0033-5770|jstor=2826581|doi=10.1086/410790|s2cid=84505681}}&lt;/ref&gt; These characteristics are understood to decrease weight in the distal portions of the limb, which allows the limb to swing faster (by minimizing its [[moment of inertia]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Hutchinson|first2=J. R.|last3=Robilliard|first3=J. J.|last4=Smith|first4=N. C.|last5=Wilson|first5=A. M.|date=2005|title=Functional specialisation of pelvic limb anatomy in horses (Equus caballus)|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=6|pages=557–574|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00420.x|issn=1469-7580|pmc=1571521|pmid=15960766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Veenman|first2=P.|last3=Wilson|first3=A. M.|date=2005|title=The role of the extrinsic thoracic limb muscles in equine locomotion|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=2|pages=193–204|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00353.x|issn=1469-7580|pmc=1571467|pmid=15730484}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) forelimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=375–385|doi=10.1111/j.1469-7580.2011.01344.x|issn=1469-7580|pmc=3077521|pmid=21332715}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) hindlimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=363–374|doi=10.1111/j.1469-7580.2010.01310.x|issn=1469-7580|pmc=3077520|pmid=21062282}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Wilson|first3=Alan M.|date=2012-07-15|title=High speed galloping in the cheetah (Acinonyx jubatus) and the racing greyhound (Canis familiaris): spatio-temporal and kinetic characteristics|journal=Journal of Experimental Biology|volume=215|issue=14|pages=2425–2434|doi=10.1242/jeb.066720|issn=0022-0949|pmid=22723482|bibcode=2012JExpB.215.2425H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Concentration of muscles at the pectoral and pelvic girdles, with progressively less muscle and more tendons farther along the limb, is typical of quadrupedal cursors (e.g. [[cheetah]], [[greyhound]], [[horse]]). There are non-cursorial mammals with very similar distribution of hindlimb muscles, as the [[Blesmol|blesmols]] ([[fossorial]] mammals) and even humans; this indicates that this cursorial anatomical adaptation is not a rule for hindlimbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Payne |first1=R. C. |last2=Crompton |first2=R. H. |last3=Isler |first3=K. |last4=Savage |first4=R. |last5=Vereecke |first5=E. E. |last6=Günther |first6=M. M. |last7=Thorpe |first7=S. K. S. |last8=D’Août |first8=K. |date=2006 |title=Morphological analysis of the hindlimb in apes and humans. I. Muscle architecture |journal=Journal of Anatomy |language=en |volume=208 |issue=6 |pages=709–724 |doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00433.x-i1 |pmid=16761973 |pmc=2100225 |issn=1469-7580}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sahd |first1=L. |last2=Bennett |first2=N. C. |last3=Kotzé |first3=S. H. |date=2021 |title=Hind Foot Drumming: Muscle Architecture of the Hind Limb in Three Bathyergidae Species |url=https://repository.up.ac.za/handle/2263/84516 |journal=Journal of Mammalian Evolution |language=en |volume=28 |issue=2 |pages=511–525 |doi=10.1007/s10914-020-09527-4 |hdl=2263/84516 |issn=1573-7055|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; All ungulates are considered cursorial based on these criteria, but in fact there are some ungulates that do not habitually run.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barr|first=W. Andrew|date=2014|title=Functional morphology of the bovid astragalus in relation to habitat: Controlling phylogenetic signal in ecomorphology|journal=Journal of Morphology|volume=275|issue=11|pages=1201–1216|doi=10.1002/jmor.20279|pmid=25042704|bibcode=2014JMorp.275.1201B |s2cid=19573938|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Elongation of the limbs does increase stride length, which has been suggested to be more correlated with larger home ranges and foraging patterns in ungulates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Janis|first1=Christine M.|last2=Wilhelm|first2=Patricia Brady|date=1993-06-01|title=Were there mammalian pursuit predators in the tertiary? Dances with wolf avatars|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=1|issue=2|pages=103–125|doi=10.1007/BF01041590|s2cid=22739360|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt; Stride length can also be lengthened by the mobility of the shoulder girdle. Some cursorial mammals have a reduced or absent clavicle, which allows the scapula to slide forward across the ribcage.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hildebrand|first=Milton|date=1960|title=HOW ANIMALS RUN|journal=Scientific American|volume=202|issue=5|pages=148–160|issn=0036-8733|jstor=24940484|doi=10.1038/scientificamerican0560-148|pmid=13852321 |bibcode=1960SciAm.202e.148H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Seckel|first1=Lauren|last2=Janis|first2=Christine|date=2008-05-30|title=Convergences in Scapula Morphology among Small Cursorial Mammals: An Osteological Correlate for Locomotory Specialization|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=15|issue=4|pages=261|doi=10.1007/s10914-008-9085-7|s2cid=22353187|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt;

Cursorial animals tend to have increased elastic storage in their [[Epaxial and hypaxial muscles|epaxial]] muscles, which allows them to store elastic energy while the spine flexes and extends in the dorso-ventral plane.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Galis|first1=Frietson|last2=Carrier|first2=David R.|last3=Alphen|first3=Joris van|last4=Mije|first4=Steven D. van der|last5=Dooren|first5=Tom J. M. Van|last6=Metz|first6=Johan A. J.|last7=Broek|first7=Clara M. A. ten|date=2014-08-05|title=Fast running restricts evolutionary change of the vertebral column in mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=111|issue=31|pages=11401–11406|doi=10.1073/pnas.1401392111|issn=0027-8424|pmid=25024205|pmc=4128151|bibcode=2014PNAS..11111401G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Furthermore, limbs in cursorially adapted mammals will tend to stay in the dorso-ventral (or [[Sagittal plane|sagittal]]) plane to increase stability when moving forward at high speeds, but this hinders the amount of lateral flexibility that limbs can have. Some [[Felidae|felids]] are special in that they can pronate and supinate their forearms and run fast, but this is not the case in most other quadrupedal cursors.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ungulates and [[Canidae|canids]] have restricted motion in their limbs and therefore could be considered more specialized for cursorial locomotion. Several [[rodent]]s are also considered cursorial (e.g. the mara, [[capybara]], and agouti) and have similar characters to other cursorial mammals such as reduced digits, more muscles in the proximal portion than distal portion of the limb, and straight, sagittally oriented limbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Elissamburu|first1=A.|last2=Vizcaíno|first2=S. F.|date=2004|title=Limb proportions and adaptations in caviomorph rodents (Rodentia: Caviomorpha)|journal=Journal of Zoology|volume=262|issue=2|pages=145–159|doi=10.1017/S0952836903004485|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt; Some rodents are bipedal and can hop quickly to move around, which is called ricochetal or [[saltatorial]] instead of cursorial.

There are also bipedal cursors. Humans are bipedal and considered to be built for [[Long-distance running|endurance running]]. Several species of birds are also cursorial, mainly those that have attained larger body sizes ([[ostrich]], [[greater rhea]], [[emu]]). Most of the stride length in birds comes from movements below the knee joint, because the femur is situated horizontally and the knee joint sits more towards the front of the body, placing the feet below the center of mass.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jones|first1=Terry D.|last2=Farlow|first2=James O.|last3=Ruben|first3=John A.|last4=Henderson|first4=Donald M.|last5=Hillenius|first5=Willem J.|date=August 2000|title=Cursoriality in bipedal archosaurs|journal=Nature|volume=406|issue=6797|pages=716–718|doi=10.1038/35021041|pmid=10963594|bibcode=2000Natur.406..716J |s2cid=4395244|issn=1476-4687|url=http://doc.rero.ch/record/13870/files/PAL_E797.pdf }}&lt;/ref&gt; Different birds will increase their speed in one of two ways: by increasing the frequency of footfalls or increasing the stride length.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Abourachid|first1=Anick|last2=Renous|first2=Sabine|date=2000|title=Bipedal locomotion in ratites (Paleognatiform): examples of cursorial birds|journal=Ibis|volume=142|issue=4|pages=538–549|doi=10.1111/j.1474-919X.2000.tb04455.x|issn=1474-919X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Abourachid|first=Anick|date=2000-11-01|title=Bipedal locomotion in birds: the importance of functional parameters in terrestrial adaptation in Anatidae|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=78|issue=11|pages=1994–1998|doi=10.1139/z00-112|bibcode=2000CaJZ...78.1994A |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt; Several studies have also found that many [[Theropoda|theropod]] dinosaurs (specifically [[Coelurosauria|coelurosaurs]]) were also cursorial to an extent.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;/&gt;

=== Pauci ===
Pauci održavaju ravnotežu prilikom hodanja, tako da se noge 1 i 3 s jedne strane, te 2 i 4 s druge strane kreću, dok ostale četiri noge dodiruju površinu. Da bi brže trčali, pauci povećavaju učestalost koraka.&lt;ref name=&quot;Anderson1998Chelicerata&quot;&gt;{{cite book | last=Anderson| first=D. T. | title=Invertebrate Zoology | year=1998 | publisher=Oxford University Press Australia | isbn=0-19-553941-9 | edition=1 | editor=D. T. Anderson | chapter=The Chelicerata | page=328}}&lt;/ref&gt;

== Kursorijalni taksoni ==
Several notable taxa are cursorial, including some mammals (such as [[wolverines]] and [[wolves]], [[ungulates]], [[agouti]]s, and [[kangaroo]]s) , as well as some [[dinosaur]]s (such as [[theropod]]s, including [[bird]]s like the [[ostrich]]).  Several extinct [[archosaur]]s were also cursorial, including the [[crocodylomorph]]s ''[[Pristichampsus]]'', ''[[Hesperosuchus]]'', and several genera within [[Notosuchia]].

Jumping spiders and other non-web based [[spider]]s generally walk throughout the day, so that they maximize their chances of a catch,&lt;ref name=&quot;Forster1977Feed&quot;&gt;{{cite journal | last=Forster | first=Lyn M. | title=Some factors affecting feeding behaviour in young ''Trite auricoma'' spiderlings (Araneae: Salticidae) | journal=New Zealand Journal of Zoology |date=Nov 1977 | volume=4 | pages=435–442 | url=https://books.google.com/books?id=WWznrYjY53cC&amp;q=%22Phidippus+clarus%22&amp;pg=PA435 | accessdate=24 April 2011 | publisher=The Royal Society of New Zealand | doi=10.1080/03014223.1977.9517967 | issue=4| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; and web-based spiders run away if threatened.&lt;ref name=&quot;WilcoxJackson1998Cogn&quot;&gt;{{cite book | last1=Wilcox | first1=R. Stimson | last2=Jackson | first2=Robert R. | editor1-last=Balda |editor1-first=Russell P. | editor2-last=Pepperberg |editor2-first=Irene Maxine |editor2-link=Irene Pepperberg | editor3-last=Kamil |editor3-first=Alan C. | title=Animal cognition in nature: the convergence of psychology and biology in laboratory and field | year=1998 | publisher=Academic Press | isbn=978-0-12-077030-4 | chapter-url=https://books.google.com/books?id=504iRS01AK0C&amp;q=%22portia+fimbriata%22+%22sri+lanka%22&amp;pg=PA411 | accessdate=23 May 2011 |chapter=Cognitive Abilities of Araneophagic Jumping Spiders | page=418}}&lt;/ref&gt;

Many [[Blattodea]] have very sensitive cursorial legs, that can be so specialized they run away at the puff of wind, such as the [[American cockroach]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Camhi |first1=J.M |last2=Tom |first2=W. |year=1978 |title=The Escape Behavior of the Cockroach, ''Periplaneta americana'' |journal=Journal of Comparative Physiology |volume=128 |issue=3 |pages=193–201|doi=10.1007/BF00656852 |s2cid=6958840 }}&lt;/ref&gt;

== U evolutivnoj teoriji ==
Pretpostavljena kurzorijalna priroda [[Theropoda|teropodnih dinosaura]] važan je dio [[porijeklo ptica|teorije]] o [[evolucija|evoluciji]] ptičjeg [[Životinje koje lete i jedre|leta]] (također zvane kurzorska teorija). Ona je u suprotnosti s idejom da su preci ptica prije leta bili vrste koje [[arborealno kretanje|žive na drveću]] i sugerira da je aparat za let možda bio prilagođen za poboljšanje lova produžavanjem skokova i poboljšanjem manevarske sposobnosti životinje.

== Povezano ==
* [[Arborealna životinja]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Lov iscrpljivanjem]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}</text>
      <sha1>4rqxr4n8xu9mlec496kfu2z7h0mgl57</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600936</id>
      <parentid>42600919</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T07:31:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kursorijalni taksoni */</comment>
      <origin>42600936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17183" sha1="rvy17w569ytpmcp8bxdgutsd8e7q61l" xml:space="preserve">[[File:The Horse in Motion.jpg|thumb|275px|Konji se mogu smatrati kurzorijalnim biljojedima]]
'''Kurzorijalni organizam''' je onaj koji je specifično prilagođen za [[trčanje]]. Životinja se može smatrati kurzorijalnom ukoliko ima sposobnost brzog trčanja (npr. [[gepard]]) ili održavanja konstantne brzine na velikim udaljenostima (visoka izdržljivost). Riječ &quot;kurzorijalan&quot; se često koristi za kategorizaciju određenog načina kretanja, što je korisno za biologe koji istražuju ponašanje različitih životinja i način na koji se one kreću u svom okruženju. Kurzorijalne adaptacije mogu se identificirati u vidu morfoloških osobina (npr. gubitak bočnih prstiju kao kod [[papkar]]a), fizioloških osobina, maksimalne brzine i toga koliko često životinja trči.

Postoje mnoge rasprave o tome kako tačno definirati kurzorijalnu životinju.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Stein|first1=B. R.|last2=Casinos|first2=A.|date=1997|title=What is a cursorial mammal?|journal=Journal of Zoology|volume=242|issue=1|pages=185–192|doi=10.1111/j.1469-7998.1997.tb02939.x|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=Carrano|first=M. T.|date=1999|title=What, if anything, is a cursor? Categories versus continua for determining locomotor habit in mammals and dinosaurs|journal=Journal of Zoology|volume=247|issue=1|pages=29–42|doi=10.1111/j.1469-7998.1999.tb00190.x|issn=1469-7998|url=http://doc.rero.ch/record/16245/files/PAL_E3491.pdf }}&lt;/ref&gt; Najprihvaćenije definicije uključuju da se kurzorijalni organizam može smatrati prilagođenim trčanju na duge staze velikim brzinama ili da ima sposobnost velikog ubrzanja na kratkim udaljenostima. Među kičmenjacima, životinje ispod 1 kg mase rijetko se smatraju kurzorijalnim, a smatra se da se takvo ponašanje i morfologija javljaju samo pri relativno velikim tjelesnim masama kod sisara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steudel|first1=Karen|last2=Beattie|first2=Jeanne|date=1993|title=Scaling of cursoriality in mammals|journal=Journal of Morphology|volume=217|issue=1|pages=55–63|doi=10.1002/jmor.1052170105|pmid=8411186|bibcode=1993JMorp.217...55S |s2cid=23878485|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Nekoliko sisara nazvano je &quot;mikro-kursorima&quot; koji imaju masu manju od 1 kg i sposobnost da trče brže od drugih malih životinja sličnih veličina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lovegrove|first1=Barry G.|last2=Mowoe|first2=Metobor O.|date=2014-04-15|title=The evolution of micro-cursoriality in mammals|journal=Journal of Experimental Biology|volume=217|issue=8|pages=1316–1325|doi=10.1242/jeb.095737|issn=0022-0949|pmid=24436375|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Neke vrste [[pauk]]a se također smatraju kurzorijalnima, jer veći dio dana hodaju tražeći [[plijen]].

== Adaptacije za kurzorijalnost ==
=== Kopneni kičmenjaci ===
Adaptations for cursorial locomotion in terrestrial vertebrates include:

*Increased stride length by:
**Increased limb bone length
**Adoption of [[digitigrade]] or [[unguligrade]] stance
**Loss of [[clavicle]] in mammals, which allows the scapula to move forwards and backwards with the limb and thereby increase stride length.
**Increased spinal flexion during galloping
*Decreased distal limb weight (in order to minimize [[moment of inertia]]):
**Increase in mass of proximal muscles with decrease in mass of distal muscles
**Increase in length of distal limb bones (the manus and pes) rather than proximal ones (the brachium or thigh).
**Longer tendons in distal limb
*Decreased ability to move limbs outside of the [[sagittal plane]], which increases stability.
*Reduction or loss of digits.
*Loss of ability to pronate and supinate the forearm (more specialized cursors)
*Hooves, hoof-like claws, or blunt claws for traction (as opposed to sharp claws for prey-capture or climbing)

Typically, cursors will have long, slender limbs, produced mostly by elongating distal limb elements (metatarsals/metacarpals), along with loss or reduction of lateral digits, and [[digitigrade]] or [[unguligrade]] foot posture.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;&gt;{{Cite journal|last=Coombs|first=Walter P.|date=1978|title=Theoretical Aspects of Cursorial Adaptations in Dinosaurs|journal=The Quarterly Review of Biology|volume=53|issue=4|pages=393–418|issn=0033-5770|jstor=2826581|doi=10.1086/410790|s2cid=84505681}}&lt;/ref&gt; These characteristics are understood to decrease weight in the distal portions of the limb, which allows the limb to swing faster (by minimizing its [[moment of inertia]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Hutchinson|first2=J. R.|last3=Robilliard|first3=J. J.|last4=Smith|first4=N. C.|last5=Wilson|first5=A. M.|date=2005|title=Functional specialisation of pelvic limb anatomy in horses (Equus caballus)|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=6|pages=557–574|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00420.x|issn=1469-7580|pmc=1571521|pmid=15960766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Veenman|first2=P.|last3=Wilson|first3=A. M.|date=2005|title=The role of the extrinsic thoracic limb muscles in equine locomotion|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=2|pages=193–204|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00353.x|issn=1469-7580|pmc=1571467|pmid=15730484}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) forelimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=375–385|doi=10.1111/j.1469-7580.2011.01344.x|issn=1469-7580|pmc=3077521|pmid=21332715}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) hindlimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=363–374|doi=10.1111/j.1469-7580.2010.01310.x|issn=1469-7580|pmc=3077520|pmid=21062282}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Wilson|first3=Alan M.|date=2012-07-15|title=High speed galloping in the cheetah (Acinonyx jubatus) and the racing greyhound (Canis familiaris): spatio-temporal and kinetic characteristics|journal=Journal of Experimental Biology|volume=215|issue=14|pages=2425–2434|doi=10.1242/jeb.066720|issn=0022-0949|pmid=22723482|bibcode=2012JExpB.215.2425H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Concentration of muscles at the pectoral and pelvic girdles, with progressively less muscle and more tendons farther along the limb, is typical of quadrupedal cursors (e.g. [[cheetah]], [[greyhound]], [[horse]]). There are non-cursorial mammals with very similar distribution of hindlimb muscles, as the [[Blesmol|blesmols]] ([[fossorial]] mammals) and even humans; this indicates that this cursorial anatomical adaptation is not a rule for hindlimbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Payne |first1=R. C. |last2=Crompton |first2=R. H. |last3=Isler |first3=K. |last4=Savage |first4=R. |last5=Vereecke |first5=E. E. |last6=Günther |first6=M. M. |last7=Thorpe |first7=S. K. S. |last8=D’Août |first8=K. |date=2006 |title=Morphological analysis of the hindlimb in apes and humans. I. Muscle architecture |journal=Journal of Anatomy |language=en |volume=208 |issue=6 |pages=709–724 |doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00433.x-i1 |pmid=16761973 |pmc=2100225 |issn=1469-7580}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sahd |first1=L. |last2=Bennett |first2=N. C. |last3=Kotzé |first3=S. H. |date=2021 |title=Hind Foot Drumming: Muscle Architecture of the Hind Limb in Three Bathyergidae Species |url=https://repository.up.ac.za/handle/2263/84516 |journal=Journal of Mammalian Evolution |language=en |volume=28 |issue=2 |pages=511–525 |doi=10.1007/s10914-020-09527-4 |hdl=2263/84516 |issn=1573-7055|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; All ungulates are considered cursorial based on these criteria, but in fact there are some ungulates that do not habitually run.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barr|first=W. Andrew|date=2014|title=Functional morphology of the bovid astragalus in relation to habitat: Controlling phylogenetic signal in ecomorphology|journal=Journal of Morphology|volume=275|issue=11|pages=1201–1216|doi=10.1002/jmor.20279|pmid=25042704|bibcode=2014JMorp.275.1201B |s2cid=19573938|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Elongation of the limbs does increase stride length, which has been suggested to be more correlated with larger home ranges and foraging patterns in ungulates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Janis|first1=Christine M.|last2=Wilhelm|first2=Patricia Brady|date=1993-06-01|title=Were there mammalian pursuit predators in the tertiary? Dances with wolf avatars|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=1|issue=2|pages=103–125|doi=10.1007/BF01041590|s2cid=22739360|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt; Stride length can also be lengthened by the mobility of the shoulder girdle. Some cursorial mammals have a reduced or absent clavicle, which allows the scapula to slide forward across the ribcage.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hildebrand|first=Milton|date=1960|title=HOW ANIMALS RUN|journal=Scientific American|volume=202|issue=5|pages=148–160|issn=0036-8733|jstor=24940484|doi=10.1038/scientificamerican0560-148|pmid=13852321 |bibcode=1960SciAm.202e.148H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Seckel|first1=Lauren|last2=Janis|first2=Christine|date=2008-05-30|title=Convergences in Scapula Morphology among Small Cursorial Mammals: An Osteological Correlate for Locomotory Specialization|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=15|issue=4|pages=261|doi=10.1007/s10914-008-9085-7|s2cid=22353187|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt;

Cursorial animals tend to have increased elastic storage in their [[Epaxial and hypaxial muscles|epaxial]] muscles, which allows them to store elastic energy while the spine flexes and extends in the dorso-ventral plane.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Galis|first1=Frietson|last2=Carrier|first2=David R.|last3=Alphen|first3=Joris van|last4=Mije|first4=Steven D. van der|last5=Dooren|first5=Tom J. M. Van|last6=Metz|first6=Johan A. J.|last7=Broek|first7=Clara M. A. ten|date=2014-08-05|title=Fast running restricts evolutionary change of the vertebral column in mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=111|issue=31|pages=11401–11406|doi=10.1073/pnas.1401392111|issn=0027-8424|pmid=25024205|pmc=4128151|bibcode=2014PNAS..11111401G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Furthermore, limbs in cursorially adapted mammals will tend to stay in the dorso-ventral (or [[Sagittal plane|sagittal]]) plane to increase stability when moving forward at high speeds, but this hinders the amount of lateral flexibility that limbs can have. Some [[Felidae|felids]] are special in that they can pronate and supinate their forearms and run fast, but this is not the case in most other quadrupedal cursors.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ungulates and [[Canidae|canids]] have restricted motion in their limbs and therefore could be considered more specialized for cursorial locomotion. Several [[rodent]]s are also considered cursorial (e.g. the mara, [[capybara]], and agouti) and have similar characters to other cursorial mammals such as reduced digits, more muscles in the proximal portion than distal portion of the limb, and straight, sagittally oriented limbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Elissamburu|first1=A.|last2=Vizcaíno|first2=S. F.|date=2004|title=Limb proportions and adaptations in caviomorph rodents (Rodentia: Caviomorpha)|journal=Journal of Zoology|volume=262|issue=2|pages=145–159|doi=10.1017/S0952836903004485|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt; Some rodents are bipedal and can hop quickly to move around, which is called ricochetal or [[saltatorial]] instead of cursorial.

There are also bipedal cursors. Humans are bipedal and considered to be built for [[Long-distance running|endurance running]]. Several species of birds are also cursorial, mainly those that have attained larger body sizes ([[ostrich]], [[greater rhea]], [[emu]]). Most of the stride length in birds comes from movements below the knee joint, because the femur is situated horizontally and the knee joint sits more towards the front of the body, placing the feet below the center of mass.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jones|first1=Terry D.|last2=Farlow|first2=James O.|last3=Ruben|first3=John A.|last4=Henderson|first4=Donald M.|last5=Hillenius|first5=Willem J.|date=August 2000|title=Cursoriality in bipedal archosaurs|journal=Nature|volume=406|issue=6797|pages=716–718|doi=10.1038/35021041|pmid=10963594|bibcode=2000Natur.406..716J |s2cid=4395244|issn=1476-4687|url=http://doc.rero.ch/record/13870/files/PAL_E797.pdf }}&lt;/ref&gt; Different birds will increase their speed in one of two ways: by increasing the frequency of footfalls or increasing the stride length.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Abourachid|first1=Anick|last2=Renous|first2=Sabine|date=2000|title=Bipedal locomotion in ratites (Paleognatiform): examples of cursorial birds|journal=Ibis|volume=142|issue=4|pages=538–549|doi=10.1111/j.1474-919X.2000.tb04455.x|issn=1474-919X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Abourachid|first=Anick|date=2000-11-01|title=Bipedal locomotion in birds: the importance of functional parameters in terrestrial adaptation in Anatidae|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=78|issue=11|pages=1994–1998|doi=10.1139/z00-112|bibcode=2000CaJZ...78.1994A |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt; Several studies have also found that many [[Theropoda|theropod]] dinosaurs (specifically [[Coelurosauria|coelurosaurs]]) were also cursorial to an extent.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;/&gt;

=== Pauci ===
Pauci održavaju ravnotežu prilikom hodanja, tako da se noge 1 i 3 s jedne strane, te 2 i 4 s druge strane kreću, dok ostale četiri noge dodiruju površinu. Da bi brže trčali, pauci povećavaju učestalost koraka.&lt;ref name=&quot;Anderson1998Chelicerata&quot;&gt;{{cite book | last=Anderson| first=D. T. | title=Invertebrate Zoology | year=1998 | publisher=Oxford University Press Australia | isbn=0-19-553941-9 | edition=1 | editor=D. T. Anderson | chapter=The Chelicerata | page=328}}&lt;/ref&gt;

== Kursorijalni taksoni ==
Nekoliko značajnih taksona su kurzorijalni, uključujući neke sisare (kao što su [[rosomah|žderavci]] i [[vuk]]ovi, [[papkari]], [[aguti]]ji i [[kengur]]i), kao i neke [[dinosaur]]e (kao što su [[teropodi]], uključujući [[ptice]] poput [[noj]]a). Nekoliko izumrlih [[arhosaur]]a također su bili kurzorijalni, uključujući [[Crocodylomorpha|krokodilomorfe]] ''[[Pristichampsus]]a'', ''[[Hesperosuchus]]a'' i nekoliko rodova unutar skupine [[Notosuchia]].

Pauci skakači i drugi [[pauci]] koji ne prave mrežu uglavnom hodaju tokom dana, kako bi maksimizirali svoje šanse za ulov,&lt;ref name=&quot;Forster1977Feed&quot;&gt;{{cite journal | last=Forster | first=Lyn M. | title=Some factors affecting feeding behaviour in young ''Trite auricoma'' spiderlings (Araneae: Salticidae) | journal=New Zealand Journal of Zoology |date=Nov 1977 | volume=4 | pages=435–442 | url=https://books.google.com/books?id=WWznrYjY53cC&amp;q=%22Phidippus+clarus%22&amp;pg=PA435 | accessdate=24 April 2011 | publisher=The Royal Society of New Zealand | doi=10.1080/03014223.1977.9517967 | issue=4| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; a pauci koji koriste mrežu bježe ako su ugroženi.&lt;ref name=&quot;WilcoxJackson1998Cogn&quot;&gt;{{cite book | last1=Wilcox | first1=R. Stimson | last2=Jackson | first2=Robert R. | editor1-last=Balda |editor1-first=Russell P. | editor2-last=Pepperberg |editor2-first=Irene Maxine |editor2-link=Irene Pepperberg | editor3-last=Kamil |editor3-first=Alan C. | title=Animal cognition in nature: the convergence of psychology and biology in laboratory and field | year=1998 | publisher=Academic Press | isbn=978-0-12-077030-4 | chapter-url=https://books.google.com/books?id=504iRS01AK0C&amp;q=%22portia+fimbriata%22+%22sri+lanka%22&amp;pg=PA411 | accessdate=23 May 2011 |chapter=Cognitive Abilities of Araneophagic Jumping Spiders | page=418}}&lt;/ref&gt;

Mnogi pripadnici [[Blattodea]] (bubašvabe) imaju vrlo osjetljive kurzorijalne noge, koje mogu biti toliko specijalizirane da insekt pobjegne na najblaži nalet vjetra, kao što je slučaj sa [[Periplaneta americana|američkim žoharom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Camhi |first1=J.M |last2=Tom |first2=W. |year=1978 |title=The Escape Behavior of the Cockroach, ''Periplaneta americana'' |journal=Journal of Comparative Physiology |volume=128 |issue=3 |pages=193–201|doi=10.1007/BF00656852 |s2cid=6958840 }}&lt;/ref&gt;

== U evolutivnoj teoriji ==
Pretpostavljena kurzorijalna priroda [[Theropoda|teropodnih dinosaura]] važan je dio [[porijeklo ptica|teorije]] o [[evolucija|evoluciji]] ptičjeg [[Životinje koje lete i jedre|leta]] (također zvane kurzorska teorija). Ona je u suprotnosti s idejom da su preci ptica prije leta bili vrste koje [[arborealno kretanje|žive na drveću]] i sugerira da je aparat za let možda bio prilagođen za poboljšanje lova produžavanjem skokova i poboljšanjem manevarske sposobnosti životinje.

== Povezano ==
* [[Arborealna životinja]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Lov iscrpljivanjem]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}</text>
      <sha1>rvy17w569ytpmcp8bxdgutsd8e7q61l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600937</id>
      <parentid>42600936</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T07:31:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kursorijalni taksoni */</comment>
      <origin>42600937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17183" sha1="5xa3cfy0nq4yi02faavzvwdexue8ph8" xml:space="preserve">[[File:The Horse in Motion.jpg|thumb|275px|Konji se mogu smatrati kurzorijalnim biljojedima]]
'''Kurzorijalni organizam''' je onaj koji je specifično prilagođen za [[trčanje]]. Životinja se može smatrati kurzorijalnom ukoliko ima sposobnost brzog trčanja (npr. [[gepard]]) ili održavanja konstantne brzine na velikim udaljenostima (visoka izdržljivost). Riječ &quot;kurzorijalan&quot; se često koristi za kategorizaciju određenog načina kretanja, što je korisno za biologe koji istražuju ponašanje različitih životinja i način na koji se one kreću u svom okruženju. Kurzorijalne adaptacije mogu se identificirati u vidu morfoloških osobina (npr. gubitak bočnih prstiju kao kod [[papkar]]a), fizioloških osobina, maksimalne brzine i toga koliko često životinja trči.

Postoje mnoge rasprave o tome kako tačno definirati kurzorijalnu životinju.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Stein|first1=B. R.|last2=Casinos|first2=A.|date=1997|title=What is a cursorial mammal?|journal=Journal of Zoology|volume=242|issue=1|pages=185–192|doi=10.1111/j.1469-7998.1997.tb02939.x|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=Carrano|first=M. T.|date=1999|title=What, if anything, is a cursor? Categories versus continua for determining locomotor habit in mammals and dinosaurs|journal=Journal of Zoology|volume=247|issue=1|pages=29–42|doi=10.1111/j.1469-7998.1999.tb00190.x|issn=1469-7998|url=http://doc.rero.ch/record/16245/files/PAL_E3491.pdf }}&lt;/ref&gt; Najprihvaćenije definicije uključuju da se kurzorijalni organizam može smatrati prilagođenim trčanju na duge staze velikim brzinama ili da ima sposobnost velikog ubrzanja na kratkim udaljenostima. Među kičmenjacima, životinje ispod 1 kg mase rijetko se smatraju kurzorijalnim, a smatra se da se takvo ponašanje i morfologija javljaju samo pri relativno velikim tjelesnim masama kod sisara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steudel|first1=Karen|last2=Beattie|first2=Jeanne|date=1993|title=Scaling of cursoriality in mammals|journal=Journal of Morphology|volume=217|issue=1|pages=55–63|doi=10.1002/jmor.1052170105|pmid=8411186|bibcode=1993JMorp.217...55S |s2cid=23878485|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Nekoliko sisara nazvano je &quot;mikro-kursorima&quot; koji imaju masu manju od 1 kg i sposobnost da trče brže od drugih malih životinja sličnih veličina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lovegrove|first1=Barry G.|last2=Mowoe|first2=Metobor O.|date=2014-04-15|title=The evolution of micro-cursoriality in mammals|journal=Journal of Experimental Biology|volume=217|issue=8|pages=1316–1325|doi=10.1242/jeb.095737|issn=0022-0949|pmid=24436375|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Neke vrste [[pauk]]a se također smatraju kurzorijalnima, jer veći dio dana hodaju tražeći [[plijen]].

== Adaptacije za kurzorijalnost ==
=== Kopneni kičmenjaci ===
Adaptations for cursorial locomotion in terrestrial vertebrates include:

*Increased stride length by:
**Increased limb bone length
**Adoption of [[digitigrade]] or [[unguligrade]] stance
**Loss of [[clavicle]] in mammals, which allows the scapula to move forwards and backwards with the limb and thereby increase stride length.
**Increased spinal flexion during galloping
*Decreased distal limb weight (in order to minimize [[moment of inertia]]):
**Increase in mass of proximal muscles with decrease in mass of distal muscles
**Increase in length of distal limb bones (the manus and pes) rather than proximal ones (the brachium or thigh).
**Longer tendons in distal limb
*Decreased ability to move limbs outside of the [[sagittal plane]], which increases stability.
*Reduction or loss of digits.
*Loss of ability to pronate and supinate the forearm (more specialized cursors)
*Hooves, hoof-like claws, or blunt claws for traction (as opposed to sharp claws for prey-capture or climbing)

Typically, cursors will have long, slender limbs, produced mostly by elongating distal limb elements (metatarsals/metacarpals), along with loss or reduction of lateral digits, and [[digitigrade]] or [[unguligrade]] foot posture.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;&gt;{{Cite journal|last=Coombs|first=Walter P.|date=1978|title=Theoretical Aspects of Cursorial Adaptations in Dinosaurs|journal=The Quarterly Review of Biology|volume=53|issue=4|pages=393–418|issn=0033-5770|jstor=2826581|doi=10.1086/410790|s2cid=84505681}}&lt;/ref&gt; These characteristics are understood to decrease weight in the distal portions of the limb, which allows the limb to swing faster (by minimizing its [[moment of inertia]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Hutchinson|first2=J. R.|last3=Robilliard|first3=J. J.|last4=Smith|first4=N. C.|last5=Wilson|first5=A. M.|date=2005|title=Functional specialisation of pelvic limb anatomy in horses (Equus caballus)|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=6|pages=557–574|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00420.x|issn=1469-7580|pmc=1571521|pmid=15960766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Veenman|first2=P.|last3=Wilson|first3=A. M.|date=2005|title=The role of the extrinsic thoracic limb muscles in equine locomotion|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=2|pages=193–204|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00353.x|issn=1469-7580|pmc=1571467|pmid=15730484}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) forelimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=375–385|doi=10.1111/j.1469-7580.2011.01344.x|issn=1469-7580|pmc=3077521|pmid=21332715}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) hindlimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=363–374|doi=10.1111/j.1469-7580.2010.01310.x|issn=1469-7580|pmc=3077520|pmid=21062282}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Wilson|first3=Alan M.|date=2012-07-15|title=High speed galloping in the cheetah (Acinonyx jubatus) and the racing greyhound (Canis familiaris): spatio-temporal and kinetic characteristics|journal=Journal of Experimental Biology|volume=215|issue=14|pages=2425–2434|doi=10.1242/jeb.066720|issn=0022-0949|pmid=22723482|bibcode=2012JExpB.215.2425H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Concentration of muscles at the pectoral and pelvic girdles, with progressively less muscle and more tendons farther along the limb, is typical of quadrupedal cursors (e.g. [[cheetah]], [[greyhound]], [[horse]]). There are non-cursorial mammals with very similar distribution of hindlimb muscles, as the [[Blesmol|blesmols]] ([[fossorial]] mammals) and even humans; this indicates that this cursorial anatomical adaptation is not a rule for hindlimbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Payne |first1=R. C. |last2=Crompton |first2=R. H. |last3=Isler |first3=K. |last4=Savage |first4=R. |last5=Vereecke |first5=E. E. |last6=Günther |first6=M. M. |last7=Thorpe |first7=S. K. S. |last8=D’Août |first8=K. |date=2006 |title=Morphological analysis of the hindlimb in apes and humans. I. Muscle architecture |journal=Journal of Anatomy |language=en |volume=208 |issue=6 |pages=709–724 |doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00433.x-i1 |pmid=16761973 |pmc=2100225 |issn=1469-7580}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sahd |first1=L. |last2=Bennett |first2=N. C. |last3=Kotzé |first3=S. H. |date=2021 |title=Hind Foot Drumming: Muscle Architecture of the Hind Limb in Three Bathyergidae Species |url=https://repository.up.ac.za/handle/2263/84516 |journal=Journal of Mammalian Evolution |language=en |volume=28 |issue=2 |pages=511–525 |doi=10.1007/s10914-020-09527-4 |hdl=2263/84516 |issn=1573-7055|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; All ungulates are considered cursorial based on these criteria, but in fact there are some ungulates that do not habitually run.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barr|first=W. Andrew|date=2014|title=Functional morphology of the bovid astragalus in relation to habitat: Controlling phylogenetic signal in ecomorphology|journal=Journal of Morphology|volume=275|issue=11|pages=1201–1216|doi=10.1002/jmor.20279|pmid=25042704|bibcode=2014JMorp.275.1201B |s2cid=19573938|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Elongation of the limbs does increase stride length, which has been suggested to be more correlated with larger home ranges and foraging patterns in ungulates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Janis|first1=Christine M.|last2=Wilhelm|first2=Patricia Brady|date=1993-06-01|title=Were there mammalian pursuit predators in the tertiary? Dances with wolf avatars|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=1|issue=2|pages=103–125|doi=10.1007/BF01041590|s2cid=22739360|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt; Stride length can also be lengthened by the mobility of the shoulder girdle. Some cursorial mammals have a reduced or absent clavicle, which allows the scapula to slide forward across the ribcage.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hildebrand|first=Milton|date=1960|title=HOW ANIMALS RUN|journal=Scientific American|volume=202|issue=5|pages=148–160|issn=0036-8733|jstor=24940484|doi=10.1038/scientificamerican0560-148|pmid=13852321 |bibcode=1960SciAm.202e.148H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Seckel|first1=Lauren|last2=Janis|first2=Christine|date=2008-05-30|title=Convergences in Scapula Morphology among Small Cursorial Mammals: An Osteological Correlate for Locomotory Specialization|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=15|issue=4|pages=261|doi=10.1007/s10914-008-9085-7|s2cid=22353187|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt;

Cursorial animals tend to have increased elastic storage in their [[Epaxial and hypaxial muscles|epaxial]] muscles, which allows them to store elastic energy while the spine flexes and extends in the dorso-ventral plane.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Galis|first1=Frietson|last2=Carrier|first2=David R.|last3=Alphen|first3=Joris van|last4=Mije|first4=Steven D. van der|last5=Dooren|first5=Tom J. M. Van|last6=Metz|first6=Johan A. J.|last7=Broek|first7=Clara M. A. ten|date=2014-08-05|title=Fast running restricts evolutionary change of the vertebral column in mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=111|issue=31|pages=11401–11406|doi=10.1073/pnas.1401392111|issn=0027-8424|pmid=25024205|pmc=4128151|bibcode=2014PNAS..11111401G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Furthermore, limbs in cursorially adapted mammals will tend to stay in the dorso-ventral (or [[Sagittal plane|sagittal]]) plane to increase stability when moving forward at high speeds, but this hinders the amount of lateral flexibility that limbs can have. Some [[Felidae|felids]] are special in that they can pronate and supinate their forearms and run fast, but this is not the case in most other quadrupedal cursors.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ungulates and [[Canidae|canids]] have restricted motion in their limbs and therefore could be considered more specialized for cursorial locomotion. Several [[rodent]]s are also considered cursorial (e.g. the mara, [[capybara]], and agouti) and have similar characters to other cursorial mammals such as reduced digits, more muscles in the proximal portion than distal portion of the limb, and straight, sagittally oriented limbs.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Elissamburu|first1=A.|last2=Vizcaíno|first2=S. F.|date=2004|title=Limb proportions and adaptations in caviomorph rodents (Rodentia: Caviomorpha)|journal=Journal of Zoology|volume=262|issue=2|pages=145–159|doi=10.1017/S0952836903004485|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt; Some rodents are bipedal and can hop quickly to move around, which is called ricochetal or [[saltatorial]] instead of cursorial.

There are also bipedal cursors. Humans are bipedal and considered to be built for [[Long-distance running|endurance running]]. Several species of birds are also cursorial, mainly those that have attained larger body sizes ([[ostrich]], [[greater rhea]], [[emu]]). Most of the stride length in birds comes from movements below the knee joint, because the femur is situated horizontally and the knee joint sits more towards the front of the body, placing the feet below the center of mass.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jones|first1=Terry D.|last2=Farlow|first2=James O.|last3=Ruben|first3=John A.|last4=Henderson|first4=Donald M.|last5=Hillenius|first5=Willem J.|date=August 2000|title=Cursoriality in bipedal archosaurs|journal=Nature|volume=406|issue=6797|pages=716–718|doi=10.1038/35021041|pmid=10963594|bibcode=2000Natur.406..716J |s2cid=4395244|issn=1476-4687|url=http://doc.rero.ch/record/13870/files/PAL_E797.pdf }}&lt;/ref&gt; Different birds will increase their speed in one of two ways: by increasing the frequency of footfalls or increasing the stride length.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Abourachid|first1=Anick|last2=Renous|first2=Sabine|date=2000|title=Bipedal locomotion in ratites (Paleognatiform): examples of cursorial birds|journal=Ibis|volume=142|issue=4|pages=538–549|doi=10.1111/j.1474-919X.2000.tb04455.x|issn=1474-919X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Abourachid|first=Anick|date=2000-11-01|title=Bipedal locomotion in birds: the importance of functional parameters in terrestrial adaptation in Anatidae|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=78|issue=11|pages=1994–1998|doi=10.1139/z00-112|bibcode=2000CaJZ...78.1994A |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt; Several studies have also found that many [[Theropoda|theropod]] dinosaurs (specifically [[Coelurosauria|coelurosaurs]]) were also cursorial to an extent.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;/&gt;

=== Pauci ===
Pauci održavaju ravnotežu prilikom hodanja, tako da se noge 1 i 3 s jedne strane, te 2 i 4 s druge strane kreću, dok ostale četiri noge dodiruju površinu. Da bi brže trčali, pauci povećavaju učestalost koraka.&lt;ref name=&quot;Anderson1998Chelicerata&quot;&gt;{{cite book | last=Anderson| first=D. T. | title=Invertebrate Zoology | year=1998 | publisher=Oxford University Press Australia | isbn=0-19-553941-9 | edition=1 | editor=D. T. Anderson | chapter=The Chelicerata | page=328}}&lt;/ref&gt;

== Kurzorijalni taksoni ==
Nekoliko značajnih taksona su kurzorijalni, uključujući neke sisare (kao što su [[rosomah|žderavci]] i [[vuk]]ovi, [[papkari]], [[aguti]]ji i [[kengur]]i), kao i neke [[dinosaur]]e (kao što su [[teropodi]], uključujući [[ptice]] poput [[noj]]a). Nekoliko izumrlih [[arhosaur]]a također su bili kurzorijalni, uključujući [[Crocodylomorpha|krokodilomorfe]] ''[[Pristichampsus]]a'', ''[[Hesperosuchus]]a'' i nekoliko rodova unutar skupine [[Notosuchia]].

Pauci skakači i drugi [[pauci]] koji ne prave mrežu uglavnom hodaju tokom dana, kako bi maksimizirali svoje šanse za ulov,&lt;ref name=&quot;Forster1977Feed&quot;&gt;{{cite journal | last=Forster | first=Lyn M. | title=Some factors affecting feeding behaviour in young ''Trite auricoma'' spiderlings (Araneae: Salticidae) | journal=New Zealand Journal of Zoology |date=Nov 1977 | volume=4 | pages=435–442 | url=https://books.google.com/books?id=WWznrYjY53cC&amp;q=%22Phidippus+clarus%22&amp;pg=PA435 | accessdate=24 April 2011 | publisher=The Royal Society of New Zealand | doi=10.1080/03014223.1977.9517967 | issue=4| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; a pauci koji koriste mrežu bježe ako su ugroženi.&lt;ref name=&quot;WilcoxJackson1998Cogn&quot;&gt;{{cite book | last1=Wilcox | first1=R. Stimson | last2=Jackson | first2=Robert R. | editor1-last=Balda |editor1-first=Russell P. | editor2-last=Pepperberg |editor2-first=Irene Maxine |editor2-link=Irene Pepperberg | editor3-last=Kamil |editor3-first=Alan C. | title=Animal cognition in nature: the convergence of psychology and biology in laboratory and field | year=1998 | publisher=Academic Press | isbn=978-0-12-077030-4 | chapter-url=https://books.google.com/books?id=504iRS01AK0C&amp;q=%22portia+fimbriata%22+%22sri+lanka%22&amp;pg=PA411 | accessdate=23 May 2011 |chapter=Cognitive Abilities of Araneophagic Jumping Spiders | page=418}}&lt;/ref&gt;

Mnogi pripadnici [[Blattodea]] (bubašvabe) imaju vrlo osjetljive kurzorijalne noge, koje mogu biti toliko specijalizirane da insekt pobjegne na najblaži nalet vjetra, kao što je slučaj sa [[Periplaneta americana|američkim žoharom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Camhi |first1=J.M |last2=Tom |first2=W. |year=1978 |title=The Escape Behavior of the Cockroach, ''Periplaneta americana'' |journal=Journal of Comparative Physiology |volume=128 |issue=3 |pages=193–201|doi=10.1007/BF00656852 |s2cid=6958840 }}&lt;/ref&gt;

== U evolutivnoj teoriji ==
Pretpostavljena kurzorijalna priroda [[Theropoda|teropodnih dinosaura]] važan je dio [[porijeklo ptica|teorije]] o [[evolucija|evoluciji]] ptičjeg [[Životinje koje lete i jedre|leta]] (također zvane kurzorska teorija). Ona je u suprotnosti s idejom da su preci ptica prije leta bili vrste koje [[arborealno kretanje|žive na drveću]] i sugerira da je aparat za let možda bio prilagođen za poboljšanje lova produžavanjem skokova i poboljšanjem manevarske sposobnosti životinje.

== Povezano ==
* [[Arborealna životinja]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Lov iscrpljivanjem]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}</text>
      <sha1>5xa3cfy0nq4yi02faavzvwdexue8ph8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600945</id>
      <parentid>42600937</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T11:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kopneni kičmenjaci */</comment>
      <origin>42600945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17476" sha1="8razv501d4s7i5t58jw60pvu6al8501" xml:space="preserve">[[File:The Horse in Motion.jpg|thumb|275px|Konji se mogu smatrati kurzorijalnim biljojedima]]
'''Kurzorijalni organizam''' je onaj koji je specifično prilagođen za [[trčanje]]. Životinja se može smatrati kurzorijalnom ukoliko ima sposobnost brzog trčanja (npr. [[gepard]]) ili održavanja konstantne brzine na velikim udaljenostima (visoka izdržljivost). Riječ &quot;kurzorijalan&quot; se često koristi za kategorizaciju određenog načina kretanja, što je korisno za biologe koji istražuju ponašanje različitih životinja i način na koji se one kreću u svom okruženju. Kurzorijalne adaptacije mogu se identificirati u vidu morfoloških osobina (npr. gubitak bočnih prstiju kao kod [[papkar]]a), fizioloških osobina, maksimalne brzine i toga koliko često životinja trči.

Postoje mnoge rasprave o tome kako tačno definirati kurzorijalnu životinju.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Stein|first1=B. R.|last2=Casinos|first2=A.|date=1997|title=What is a cursorial mammal?|journal=Journal of Zoology|volume=242|issue=1|pages=185–192|doi=10.1111/j.1469-7998.1997.tb02939.x|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=Carrano|first=M. T.|date=1999|title=What, if anything, is a cursor? Categories versus continua for determining locomotor habit in mammals and dinosaurs|journal=Journal of Zoology|volume=247|issue=1|pages=29–42|doi=10.1111/j.1469-7998.1999.tb00190.x|issn=1469-7998|url=http://doc.rero.ch/record/16245/files/PAL_E3491.pdf }}&lt;/ref&gt; Najprihvaćenije definicije uključuju da se kurzorijalni organizam može smatrati prilagođenim trčanju na duge staze velikim brzinama ili da ima sposobnost velikog ubrzanja na kratkim udaljenostima. Među kičmenjacima, životinje ispod 1 kg mase rijetko se smatraju kurzorijalnim, a smatra se da se takvo ponašanje i morfologija javljaju samo pri relativno velikim tjelesnim masama kod sisara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steudel|first1=Karen|last2=Beattie|first2=Jeanne|date=1993|title=Scaling of cursoriality in mammals|journal=Journal of Morphology|volume=217|issue=1|pages=55–63|doi=10.1002/jmor.1052170105|pmid=8411186|bibcode=1993JMorp.217...55S |s2cid=23878485|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Nekoliko sisara nazvano je &quot;mikro-kursorima&quot; koji imaju masu manju od 1 kg i sposobnost da trče brže od drugih malih životinja sličnih veličina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lovegrove|first1=Barry G.|last2=Mowoe|first2=Metobor O.|date=2014-04-15|title=The evolution of micro-cursoriality in mammals|journal=Journal of Experimental Biology|volume=217|issue=8|pages=1316–1325|doi=10.1242/jeb.095737|issn=0022-0949|pmid=24436375|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Neke vrste [[pauk]]a se također smatraju kurzorijalnima, jer veći dio dana hodaju tražeći [[plijen]].

== Adaptacije za kurzorijalnost ==
=== Kopneni kičmenjaci ===
Adaptacije za kretanje u pokretu kod kopnenih kičmenjaka uključuju:
* Povećanje dužine koraka:
** Povećanjem dužine kostiju udova
** Usvajanjem [[digitigradno kretanje|digitigradnog]] ili [[kopitari|unguligradnog]] kretanja
** Gubitkom [[ključna kost|ključne kosti]] kod sisara, što omogućava lopatici da se kreće naprijed i nazad s udom i time povećava dužinu koraka
** Povećanom fleksijom kičme tokom galopiranja
* Smanjenjem težine distalnih udova (kako bi se minimizirao [[moment inercije]]):
** Povećanjem mase proksimalnih mišića sa smanjenjem mase distalnih mišića
** Povećanjem dužine distalnih kostiju udova (ruka i noga) u odnosu na proksimalne (brahijum ili bedro)
** Dužim tetivama u distalnim udovima
* Smanjenjem sposobnosti pomicanja udova izvan [[sagitalna ravan|sagitalne ravni]], što povećava stabilnost
* Smanjenjem ili gubitkom prstiju
* Gubitkom sposobnosti pronacije i supinacije podlaktice (specijaliziranije kurzorijalne životinje)
* Kopita, kandže slične kopitu ili tupe kandže za vuču (za razliku od oštrih kandži za hvatanje plijena ili penjanje)

Kurzorijalne životinje obično imaju duge, vitke udove, nastale uglavnom izduživanjem distalnih elemenata udova (metatarzalnih/metakarpalnih kostiju), zajedno s gubitkom ili smanjenjem bočnih prstiju, te [[digitigradno kretanje|digitigradnim]] ili [[kopitari|unguligradnim]] držanjem stopala.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;&gt;{{Cite journal|last=Coombs|first=Walter P.|date=1978|title=Theoretical Aspects of Cursorial Adaptations in Dinosaurs|journal=The Quarterly Review of Biology|volume=53|issue=4|pages=393–418|issn=0033-5770|jstor=2826581|doi=10.1086/410790|s2cid=84505681}}&lt;/ref&gt; Smatra se da te osobine smanjuju težinu u distalnim dijelovima uda, što omogućava udu da brže zamahuje (minimiziranjem [[moment inercije|momenta inercije]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Hutchinson|first2=J. R.|last3=Robilliard|first3=J. J.|last4=Smith|first4=N. C.|last5=Wilson|first5=A. M.|date=2005|title=Functional specialisation of pelvic limb anatomy in horses (Equus caballus)|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=6|pages=557–574|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00420.x|issn=1469-7580|pmc=1571521|pmid=15960766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Veenman|first2=P.|last3=Wilson|first3=A. M.|date=2005|title=The role of the extrinsic thoracic limb muscles in equine locomotion|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=2|pages=193–204|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00353.x|issn=1469-7580|pmc=1571467|pmid=15730484}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) forelimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=375–385|doi=10.1111/j.1469-7580.2011.01344.x|issn=1469-7580|pmc=3077521|pmid=21332715}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) hindlimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=363–374|doi=10.1111/j.1469-7580.2010.01310.x|issn=1469-7580|pmc=3077520|pmid=21062282}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Wilson|first3=Alan M.|date=2012-07-15|title=High speed galloping in the cheetah (Acinonyx jubatus) and the racing greyhound (Canis familiaris): spatio-temporal and kinetic characteristics|journal=Journal of Experimental Biology|volume=215|issue=14|pages=2425–2434|doi=10.1242/jeb.066720|issn=0022-0949|pmid=22723482|bibcode=2012JExpB.215.2425H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Koncentracija mišića na prsnom i karličnom pojasu, s progresivno manje mišića i više tetiva dalje duž uda, tipična je za četveronožne kurzorijalne životinje (npr. [[gepard]], [[hrt]], [[konj]]). Postoje nekurzorijalni sisari s vrlo sličnom distribucijom mišića zadnjih udova, kao što su [[Bathyergidae|blesmoli]] ([[fosorijalna životinja|fosorijalni]] sisari) pa čak i ljudi; to ukazuje na to da ova kurzorijalna anatomska adaptacija nije pravilo za stražnje udove.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Payne |first1=R. C. |last2=Crompton |first2=R. H. |last3=Isler |first3=K. |last4=Savage |first4=R. |last5=Vereecke |first5=E. E. |last6=Günther |first6=M. M. |last7=Thorpe |first7=S. K. S. |last8=D’Août |first8=K. |date=2006 |title=Morphological analysis of the hindlimb in apes and humans. I. Muscle architecture |journal=Journal of Anatomy |language=en |volume=208 |issue=6 |pages=709–724 |doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00433.x-i1 |pmid=16761973 |pmc=2100225 |issn=1469-7580}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sahd |first1=L. |last2=Bennett |first2=N. C. |last3=Kotzé |first3=S. H. |date=2021 |title=Hind Foot Drumming: Muscle Architecture of the Hind Limb in Three Bathyergidae Species |url=https://repository.up.ac.za/handle/2263/84516 |journal=Journal of Mammalian Evolution |language=en |volume=28 |issue=2 |pages=511–525 |doi=10.1007/s10914-020-09527-4 |hdl=2263/84516 |issn=1573-7055|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Svi papkari se smatraju kurzorijalnim na osnovu ovih kriterija, ali u stvari postoje neki papkari koji ne trče često.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barr|first=W. Andrew|date=2014|title=Functional morphology of the bovid astragalus in relation to habitat: Controlling phylogenetic signal in ecomorphology|journal=Journal of Morphology|volume=275|issue=11|pages=1201–1216|doi=10.1002/jmor.20279|pmid=25042704|bibcode=2014JMorp.275.1201B |s2cid=19573938|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Izduživanje udova zaista povećava dužinu koraka, što je, prema pretpostavkama, više povezano s većim arealima kretanja i obrascima ishrane kod papkara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Janis|first1=Christine M.|last2=Wilhelm|first2=Patricia Brady|date=1993-06-01|title=Were there mammalian pursuit predators in the tertiary? Dances with wolf avatars|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=1|issue=2|pages=103–125|doi=10.1007/BF01041590|s2cid=22739360|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt; Dužina koraka se također može produžiti pokretljivošću ramenog pojasa. Neki kurzorijalni imaju smanjenu ili odsutnu ključnu kost, što omogućava lopatici da klizi naprijed preko grudnog koša.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hildebrand|first=Milton|date=1960|title=HOW ANIMALS RUN|journal=Scientific American|volume=202|issue=5|pages=148–160|issn=0036-8733|jstor=24940484|doi=10.1038/scientificamerican0560-148|pmid=13852321 |bibcode=1960SciAm.202e.148H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Seckel|first1=Lauren|last2=Janis|first2=Christine|date=2008-05-30|title=Convergences in Scapula Morphology among Small Cursorial Mammals: An Osteological Correlate for Locomotory Specialization|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=15|issue=4|pages=261|doi=10.1007/s10914-008-9085-7|s2cid=22353187|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt;

Kurzorijalne životinje imaju tendenciju povećane elastične pohrane u svojim [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići|epaksijalnim]] mišićima, što im omogućava skladištenje elastične energije dok se kičma savija i ispruža u dorzoventralnoj ravni.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Galis|first1=Frietson|last2=Carrier|first2=David R.|last3=Alphen|first3=Joris van|last4=Mije|first4=Steven D. van der|last5=Dooren|first5=Tom J. M. Van|last6=Metz|first6=Johan A. J.|last7=Broek|first7=Clara M. A. ten|date=2014-08-05|title=Fast running restricts evolutionary change of the vertebral column in mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=111|issue=31|pages=11401–11406|doi=10.1073/pnas.1401392111|issn=0027-8424|pmid=25024205|pmc=4128151|bibcode=2014PNAS..11111401G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nadalje, udovi kod sisara prilagođenih kurzorijalnom kretanju težit će ostati u dorzoventralnoj (ili [[sagitalna ravan|sagitalnoj]]) ravni kako bi povećali stabilnost pri kretanju naprijed velikim brzinama, ali to ograničava količinu lateralne fleksibilnosti koju udovi mogu imati. Neke [[felidae|mačke]] su posebne po tome što mogu pronirati i supinirati podlaktice i brzo trčati, ali to nije slučaj kod većine drugih četveronožnih kurzorijalnih organizama.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Papkari i [[canidae|psi]] imaju ograničeno kretanje svojih udova i stoga se mogu smatrati specijaliziranijima za kurzorijalno kretanje. Nekoliko [[glodar]]a se također smatra kurzorijalnim (npr. mara, [[kapibara]] i aguti) i imaju slične osobine kao i drugi takvi sisari: smanjeni prsti, više mišića u proksimalnom nego u distalnom dijelu uda i ravni, sagitalno orijentirani udovi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Elissamburu|first1=A.|last2=Vizcaíno|first2=S. F.|date=2004|title=Limb proportions and adaptations in caviomorph rodents (Rodentia: Caviomorpha)|journal=Journal of Zoology|volume=262|issue=2|pages=145–159|doi=10.1017/S0952836903004485|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt; Neki glodari su dvonožni i mogu brzo skakati kako bi se kretali, što se naziva rikošetalnim ili [[Glosar entomoloških termina|saltatorijalnim]] umjesto kurzorijalnim kretanjem.

Postoje i dvonožni kurzorijalni organizmi. Ljudi su dvonožni i smatra se da su građeni za [[trčanje na duge staze]]. Nekoliko vrsta ptica su također kurzorijalne, većinom one koje su dostigle veće veličine tijela ([[noj]], [[veliki nandu]], [[emu]]). Veći dio dužine koraka kod ptica dolazi od pokreta ispod koljenskog zgloba, jer je femur smješten horizontalno, a koljenski zglob se nalazi više prema prednjem dijelu tijela, smještajući stopala ispod centra mase.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jones|first1=Terry D.|last2=Farlow|first2=James O.|last3=Ruben|first3=John A.|last4=Henderson|first4=Donald M.|last5=Hillenius|first5=Willem J.|date=August 2000|title=Cursoriality in bipedal archosaurs|journal=Nature|volume=406|issue=6797|pages=716–718|doi=10.1038/35021041|pmid=10963594|bibcode=2000Natur.406..716J |s2cid=4395244|issn=1476-4687|url=http://doc.rero.ch/record/13870/files/PAL_E797.pdf }}&lt;/ref&gt; Ptice mogu povećati svoju brzinu na jedan od dva načina: povećanjem učestalosti koraka ili povećanjem dužine koraka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Abourachid|first1=Anick|last2=Renous|first2=Sabine|date=2000|title=Bipedal locomotion in ratites (Paleognatiform): examples of cursorial birds|journal=Ibis|volume=142|issue=4|pages=538–549|doi=10.1111/j.1474-919X.2000.tb04455.x|issn=1474-919X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Abourachid|first=Anick|date=2000-11-01|title=Bipedal locomotion in birds: the importance of functional parameters in terrestrial adaptation in Anatidae|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=78|issue=11|pages=1994–1998|doi=10.1139/z00-112|bibcode=2000CaJZ...78.1994A |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt; Nekoliko istraživanja je također otkrilo da su mnogi [[Theropoda|teropodni]] dinosauri (posebno [[Coelurosauria|celurosauri]]) također bili u određenoj mjeri kurzorijalni.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;/&gt;

=== Pauci ===
Pauci održavaju ravnotežu prilikom hodanja, tako da se noge 1 i 3 s jedne strane, te 2 i 4 s druge strane kreću, dok ostale četiri noge dodiruju površinu. Da bi brže trčali, pauci povećavaju učestalost koraka.&lt;ref name=&quot;Anderson1998Chelicerata&quot;&gt;{{cite book | last=Anderson| first=D. T. | title=Invertebrate Zoology | year=1998 | publisher=Oxford University Press Australia | isbn=0-19-553941-9 | edition=1 | editor=D. T. Anderson | chapter=The Chelicerata | page=328}}&lt;/ref&gt;

== Kurzorijalni taksoni ==
Nekoliko značajnih taksona su kurzorijalni, uključujući neke sisare (kao što su [[rosomah|žderavci]] i [[vuk]]ovi, [[papkari]], [[aguti]]ji i [[kengur]]i), kao i neke [[dinosaur]]e (kao što su [[teropodi]], uključujući [[ptice]] poput [[noj]]a). Nekoliko izumrlih [[arhosaur]]a također su bili kurzorijalni, uključujući [[Crocodylomorpha|krokodilomorfe]] ''[[Pristichampsus]]a'', ''[[Hesperosuchus]]a'' i nekoliko rodova unutar skupine [[Notosuchia]].

Pauci skakači i drugi [[pauci]] koji ne prave mrežu uglavnom hodaju tokom dana, kako bi maksimizirali svoje šanse za ulov,&lt;ref name=&quot;Forster1977Feed&quot;&gt;{{cite journal | last=Forster | first=Lyn M. | title=Some factors affecting feeding behaviour in young ''Trite auricoma'' spiderlings (Araneae: Salticidae) | journal=New Zealand Journal of Zoology |date=Nov 1977 | volume=4 | pages=435–442 | url=https://books.google.com/books?id=WWznrYjY53cC&amp;q=%22Phidippus+clarus%22&amp;pg=PA435 | accessdate=24 April 2011 | publisher=The Royal Society of New Zealand | doi=10.1080/03014223.1977.9517967 | issue=4| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; a pauci koji koriste mrežu bježe ako su ugroženi.&lt;ref name=&quot;WilcoxJackson1998Cogn&quot;&gt;{{cite book | last1=Wilcox | first1=R. Stimson | last2=Jackson | first2=Robert R. | editor1-last=Balda |editor1-first=Russell P. | editor2-last=Pepperberg |editor2-first=Irene Maxine |editor2-link=Irene Pepperberg | editor3-last=Kamil |editor3-first=Alan C. | title=Animal cognition in nature: the convergence of psychology and biology in laboratory and field | year=1998 | publisher=Academic Press | isbn=978-0-12-077030-4 | chapter-url=https://books.google.com/books?id=504iRS01AK0C&amp;q=%22portia+fimbriata%22+%22sri+lanka%22&amp;pg=PA411 | accessdate=23 May 2011 |chapter=Cognitive Abilities of Araneophagic Jumping Spiders | page=418}}&lt;/ref&gt;

Mnogi pripadnici [[Blattodea]] (bubašvabe) imaju vrlo osjetljive kurzorijalne noge, koje mogu biti toliko specijalizirane da insekt pobjegne na najblaži nalet vjetra, kao što je slučaj sa [[Periplaneta americana|američkim žoharom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Camhi |first1=J.M |last2=Tom |first2=W. |year=1978 |title=The Escape Behavior of the Cockroach, ''Periplaneta americana'' |journal=Journal of Comparative Physiology |volume=128 |issue=3 |pages=193–201|doi=10.1007/BF00656852 |s2cid=6958840 }}&lt;/ref&gt;

== U evolutivnoj teoriji ==
Pretpostavljena kurzorijalna priroda [[Theropoda|teropodnih dinosaura]] važan je dio [[porijeklo ptica|teorije]] o [[evolucija|evoluciji]] ptičjeg [[Životinje koje lete i jedre|leta]] (također zvane kurzorska teorija). Ona je u suprotnosti s idejom da su preci ptica prije leta bili vrste koje [[arborealno kretanje|žive na drveću]] i sugerira da je aparat za let možda bio prilagođen za poboljšanje lova produžavanjem skokova i poboljšanjem manevarske sposobnosti životinje.

== Povezano ==
* [[Arborealna životinja]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Lov iscrpljivanjem]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}</text>
      <sha1>8razv501d4s7i5t58jw60pvu6al8501</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hiperkinetički poremećaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>274280</id>
    <revision>
      <id>42600869</id>
      <parentid>42453652</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:10:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10581" sha1="kzbnoyriwubtti4xkeijlc3a0utlplz" xml:space="preserve">{{Infobox Bolest
| Name = Hiperaktivni poremećaj
| Image=Adhdbrain.png
| Caption= [[Pozitronska emisiona tomografija|PET]] sken: upoređenje neurotipičnog i ADHD mozga
| DiseasesDB = 6158
| ICD10 = {{ICD10|F|90||f|90}}
| ICD9 = {{ICD9|314.00}}, {{ICD9|314.01}}
| OMIM = 143465
| MedlinePlus = 001551
| eMedicineSubj = med
| eMedicineTopic = 3103
| eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|177}}
| MeshID = D001289
}}

'''Hiperkinetički poremećaj''' ili '''poremećaj pažnje s hiperaktivnošću''' (''Hiperaktivni poremećaj'', ADHD, {{jez-eng|attention deficit hyperactivity disorder}}, ''AD/HD'', ''ADD'', [[Neurološki poremećaj|neurorazvojni je poremećaj]] koji karakterišu problemi s koncentracijom&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/adhd/adhd.htm |title=NINDS Attention Deficit-Hyperactivity Disorder Information Page. |author=National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS/NIH) |accessdate=9. 2. 2007.  Retrieved on 2007-08-13 |archive-date=2016-12-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161202230225/http://www.ninds.nih.gov/disorders/adhd/adhd.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, [[hiperaktivnost]] i impulsivno [[ponašanje]]. ADHD je uobičajeno stanje koje je uzrokovano razlikama u mozgu. Kod ljudi sa ovim poremećajem postoji potreba za stalnim kretanjem i fizičkim [[aktivnost]]ima, a čest je pratilac stanja frustracije i nespretnosti. Ono može izazvati međusobne [[problem]]e i uopšte probleme u socijalnom funkcionisanju.&lt;ref&gt;{{RSR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Biederman J |title=Attention-deficit/hyperactivity disorder: a life-span perspective |journal=The Journal of Clinical Psychiatry |volume=59 Suppl 7 |issue= |pages=4–16 |year=1998 |pmid=9680048}}&lt;/ref&gt;

Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću je povezan sa drugim neurorazvojnim i [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]], kao i nekim nepsihijatrijskim poremećajima, koji mogu izazvati dodatne probleme, posebno u savremenom društvu.&lt;ref&gt;[https://www.additudemag.com/category/adhd-add/related-conditions/#:~:text=ADHD%20Comorbidities%20%26%20Related%20Conditions&amp;text=The%20most%20common%20ADHD%20comorbidities,conditions%20related%20to%20ADHD%20here. https://www.additudemag.com/category/adhd-add/related-conditions/#:~:text=ADHD%20Comorbidities%20%26%20Related%20Conditions&amp;text=The%20most%20common%20ADHD%20comorbidities,conditions%20related%20to%20ADHD%20here.]&lt;/ref&gt; Iako se ljudi sa ovim poremećajem bore da se usredsrede na zadatke za koje nisu posebno zainteresovani da završe, često su u stanju da održe neuobičajeno produžen i intenzivan nivo pažnje za zadatke koje smatraju zanimljivim; ovo se često naziva hiperfokus.&lt;ref&gt;https://www.understood.org/en/articles/adhd-and-hyperfocus&lt;/ref&gt;

&lt;small&gt;'''Simptomi'''&lt;/small&gt;

Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću se deli na tri tipa u zavisnosti od simptoma:&lt;ref&gt;[https://www.understood.org/en/articles/the-3-types-of-adhd]&lt;/ref&gt;

&lt;big&gt;1. &lt;u&gt;Pretežno nepažljivi tip&lt;/u&gt;&lt;/big&gt; uključuje simptome:

- poteškoće u održavanju pažnje na zadacima koji ne pružaju visok nivo stimulacije ili zahtevaju trajni mentalni napor;

- nedostatak pažnje na detalje;

- pravljenje nepažljivih grešaka u školskim ili radnim zadacima;

- teškoće u planiranju i organizovanju vremena i aktivnosti;

- često se čini da ne sluša kada se sa njim/njom direktno razgovara i da sanjari ili je u mislima negde drugde;

- gubljenje stvari;

- zaboravnost u svakodnevnim aktivnostima;

- ima poteškoća da se seti da završi predstojeće dnevne zadatke.&lt;ref&gt;https://www.psychiatry.org/patients-families/adhd/what-is-adhd&lt;/ref&gt;

2. &lt;u&gt;Pretežno hiperaktivni/impulsivni tip,&lt;/u&gt; uključuje simptome:

- prekomerna motorna aktivnost koja ne odgovara uzrastu;

- često trči okolo, ima poteškoća da mirno sedi, a da se ne pomera (deca);

- osećaj fizičkog nemira, osećaj nelagodnosti zbog tišine ili mirnog sedenja (odrasli);

- vrpoljenje ili tapkanje rukama ili nogama;

- tendencija da se reaguje bez promišljanja ili razmatranja rizika i posledica (impulsivne odluke);

- preterano pričanje; poteškoće sa čekanjem na red u razgovoru i upadanje u reč sagovornicima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f821852937 |access-date=2023-01-21 |archive-date=2018-08-01 |archive-url=https://archive.today/20180801205234/https://icd.who.int/browse11/l-m/en%23/http://id.who.int/icd/entity/294762853#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f821852937 }}&lt;/ref&gt;

3. &lt;u&gt;Kombinovani tip&lt;/u&gt; uključuje simptome oba prethodna tipa s tim da ni jedan od njih jasno ne preovladava. Ovaj tip hiperkinetičkog poremećaja se smatra najčešćim.

Simptomi se mogu na menjati tokom vremena pa se tako i tipovi mogu menjati. Kada odrastu većina ljudi pokazuje manje simptoma ili nauče da se nose s njima, ali su kod većine ljudi još uvijek prisutni bar neki od simptoma.&lt;ref&gt;https://www.understood.org/en/articles/video-does-adhd-ever-just-go-away&lt;/ref&gt;

'''Dijagnoza i terapija'''

Dijagnozu poremećaja pažnje može postaviti [[Psihologija|psiholog]], [[Psihijatrija|psihijatar]] ili [[Pedijatrija|pedijatar]]. Za ADHD nema leka jer nije bolest, ali se osobi može pružiti medicinska i psihološka pomoć pri regulisanju simptoma. Najčešće se starijoj deci i odraslima propisuji stimulantski lekovi (npr concerta, adderall, ritalin i dr.), ali postoje i nestimulantske opcije koje su ređe propisuju.&lt;ref&gt;https://chadd.org/about-adhd/treatment-of-adhd/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.additudemag.com/adhd-medication-for-adults-and-children/&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Barkley, Russell A |title=Take Charge of ADHD: The Complete Authoritative Guide for Parents |year=2005 |location=New York |publisher=Guilford Publications}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Conrad|first=Peter|title=Identifying Hyperactive Children |publisher=Ashgate |year=2006}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Crawford|first=Teresa|title=I'm Not Stupid! I'm ADHD!}}
* {{Cite book |ref= harv|last= Faraone|first= Stephen V. |year=2005 |title=The scientific foundation for understanding attention-deficit/hyperactivity disorder as a valid psychiatric disorder |journal=Eur Child Adolesc Psychiatry |volume=14 |pages=1-10}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Faraone, Stephen, V.  |title=Straight Talk about Your Child's Mental Health: What to Do When Something Seems Wrong |year=2003 |location=New York |publisher=Guilford Press}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Green, Christopher, Kit Chee  |title=Understanding ADD |publisher=Doubleday |year=1994 | isbn = 0-86824-587-9}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Hanna, Mohab. |year=2006  |title=Making the Connection: A Parent's Guide to Medication in ADHD |location=Washington D.C. |publisher=Ladner-Drysdale}}
* {{Cite book |ref=harv |last=Hartmann |first=Thom |title=The Edison gene: ADHD and the gift of the hunter child |url=https://archive.org/details/edisongeneadhdgi0000hart |publisher=Park Street Press |location=Rochester, Vt |year=2003 |isbn=0-89281-128-5 |oclc= }}
* {{Cite book |ref=harv |author=Matlen, Terry. |year=2005 |title=Survival Tips for Women with AD/HD |url=https://archive.org/details/survivaltipsforw0000matl |isbn=1-886941-59-9 }}
* {{Cite book|ref=harv|last=Mellor|first=Nigel|url=http://www.nmellor.com/articles/ADHDorAttentionSeeking-WaysOfDistinguishingTwoCommonChildhoodProblems.pdf|title=ADHD or Attention Seeking? Ways of Distinguishing Two Common Childhood Problems|year=2008|access-date=2014-02-19|archive-date=2016-02-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20160222070723/http://www.nmellor.com/articles/ADHDorAttentionSeeking-WaysOfDistinguishingTwoCommonChildhoodProblems.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite book |ref= harv|author= |title=Attention Deficit Hyperactivity Disorder Handbook: A Physician's Guide to ADHD |publisher=Springer |location=Berlin |year=2009 | isbn = 1-4419-1396-3 |oclc=}}
* {{cite journal |author=Ninivaggi, F.J. |title=Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder in Children and Adolescents: Rethinking Diagnosis and Treatment Implications for Complicated Cases |publisher=Connecticut Medicine |year=September 1999 |volume=63 |issue=9 |pages=515-521 |pmid=10531701}}
* {{Cite book |ref=harv |title=The Other Side of ADHD:Attention Deficit Hyperactivity Disorder Exposed and Explained |last=Southall |first=Angela |year=2007 |publisher=Radcliffe Publishing Ltd |location= |isbn=1-84619-068-1 |url=http://books.google.com/?id=AKXhThWgvyYC&amp;pg=PA41&amp;lpg=PA41&amp;dq=barkley+drug+company+funding |accessdate=2. 5. 2009. }}
* {{cite journal |last= Alqahtani|first=Mohammed M.|title=The Comorbidity of ADHD in the General Population of Saudi Arabian School-Age Children. |journal=J Atten Disord. |date=2009-09-22 |doi=10.1177/1087054709347195}} 
* {{cite journal |author=Mohammed M.J. Alqahtani |title=Attention-deficit hyperactive disorder in school-aged children in Saudi Arabia. |journal=Eur J Pediatr. |year=2010-03-27 |doi=10.1007/s00431-010-1190-y}}
* {{cite web |url=http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/ADHDFullGuideline.pdf |format=PDF |title=CG72 Attention deficit hyperactivity disorder (ADHD): full guideline |accessdate=2009-01-08 |work= |publisher=NHS |date=2009-03-09 |archive-date=2010-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100331095410/http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/ADHDFullGuideline.pdf |dead-url=yes }}

'''ADHD kod odraslih'''
* {{Cite book |ref= harv|author=Kelly, Kate, Peggy Ramundo |year=1993 |title=You Mean I'm Not Lazy, Stupid or Crazy?! A Self-Help Book for Adults with Attention deficit Disorder |isbn=978-0-684-81531-2}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Ratey|first=Nancy|year=2008 |title=The Disorganized Mind: Coaching Your ADHD Brain to Take Control of Your Time, Tasks, and Talents |isbn=978-0-312-35533-3}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Sarkis|first=Stephanie|year=2006 |title=10 Simple Solutions to Adult ADD: How to Overcome Chronic Distraction &amp; Accomplish Your Goals |isbn=978-1-57224-434-4}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Weiss|first=Lynn|year=2005 |title=Attention Deficit Disorder in Adults |edition=4th Edition: A Different Way of Thinking |isbn=978-1-58979-237-1}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Attention Deficit Hyperactivity Disorder}}
* [http://www.nimh.nih.gov/publicat/adhd.cfm ADHD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080829112940/http://www.nimh.nih.gov/Publicat/ADHD.cfm |date=2008-08-29 }}

[[Kategorija:Hiperkinetički poremećaj]]
[[Kategorija:Psihijatrijske dijagnoze]]</text>
      <sha1>kzbnoyriwubtti4xkeijlc3a0utlplz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Höfuðborgarsvæðið</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287354</id>
    <revision>
      <id>42600916</id>
      <parentid>42397297</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3088" sha1="6j33tvx6rx29a74rqdtej3x4t3dd5xe" xml:space="preserve">{{Regija (HR)
| ime = Höfuðborgarsvæðið
| ime_genitiv                    = 
| slika = Höfuðborgarsvæðið in Iceland.svg
| slika_opis= Regija Höfuðborgarsvæðið na karti Islanda
| nalazi_se_u_sastavu = [[Island]]a
| upravni_oblik                  =  
| službeni_jezik                 = [[islandski jezik|islandski]]
| glavni_grad                    = [[Reykjavík]]
| vladar                         = 
| titula_vladara                 = 
| površina                       = 1.062
| stanovnika                     =205.675
| pozivni_broj                   = 
| web                            =
| komentar                       = 
|}}
'''Höfuðborgarsvæðið''' (prevedeno sa [[islandski jezik|islandskog]]: '''Okrug glavnog grada''') je jedna od 8 [[island]]skih [[Islandske regije|regija]]. Najveći i [[glavni grad]] regije je [[Reykjavík]] od 118 918 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt;
== Karakteristike ==
Ta regija ima površinu od 1 062 [[km²]] i prema procjeni iz [[2013]]. - 205 675 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/Iceland-UA.html
 | title =Iceland: Municipalites and Urban Settlements
 | accessdate = 24. 02. 2014
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; što je preko 2/3 ukupnog stanovništva Islanda&lt;ref name=brit/&gt;, i to na površini od 1% ukupne površine zemlje.
Ta regija se prostire se duž [[zaljev]]a [[Faxaflói]] sve do [[poluotok]]a [[Reykjanesskagi]], na zapadu zemlje. To je teritorij [[metropola|metropolitanskog]] Rejkjavika, glavnog [[politika|političkog]], [[ekonomija|ekonomskog]] i [[kultura|kulturnog]] centra zemlje.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/reykjavik
 | title =''Reykjavik''
 | accessdate =24. 02. 2014
 | language =engleski
 | publisher =Iceland On The Web
 | archive-date =2015-09-26
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20150926214642/http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/reykjavik
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;
== Lista najvećih urbanih centara ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Općine
!align=&quot;left&quot; | Stanovnika&lt;ref name=mam/&gt;
!align=&quot;left&quot; | Površina u [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
|-
!align=&quot;left&quot; | [[Reykjavík]] 
|align=&quot;right&quot; | 118 918
|align=&quot;right&quot; | 277.10
|-
!align=&quot;left&quot; | [[Kópavogur]] 
|align=&quot;right&quot; | 31 719
|align=&quot;right&quot; | 83.7
|-
!align=&quot;left&quot; | [[Hafnarfjörður]] 
|align=&quot;right&quot; | 26 800
|align=&quot;right&quot; | 143.3
|-
!align=&quot;left&quot; | [[Garðabær]] 
|align=&quot;right&quot; | 11 421
|align=&quot;right&quot; | 74.4
|-
!align=&quot;left&quot; | [[Mosfellsbær]] 
|align=&quot;right&quot; | 8 651
|align=&quot;right&quot; | 193.7
|-
!align=&quot;left&quot; | [[Seltjarnarnes]] 
|align=&quot;right&quot; | 4 322
|align=&quot;right&quot; | 2.3
|}
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/reykjavik Iceland regions: Reykjavik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150926214642/http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/reykjavik |date=2015-09-26 }} {{en icon}}{{en icon}}
{{Islandske regije}}

[[Kategorija:Regije Islanda]]</text>
      <sha1>6j33tvx6rx29a74rqdtej3x4t3dd5xe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domžale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1305853</id>
    <revision>
      <id>42600944</id>
      <parentid>42390861</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T11:01:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Obradov</username>
        <id>329474</id>
      </contributor>
      <origin>42600944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6794" sha1="cp8fc45rpswommgzclq6gibbohv7zmg" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Domžale
| ime_genitiv =Domžala
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama =Grad Krumperk.JPG
| veličina_slike =260px
| opis_slike=Dvorac Krumperk
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Slovenija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =46
| širina-minute =08
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi =14
| dužina-minute = 36
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Slovenija}}
| lokacija1_ime  =[[Slovenske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info = [[Gorenjska]]
| lokacija2_ime  =[[Statističke regije Slovenije|Statistička regija]]
| lokacija2_info =[[Središnja Slovenija (regija)|Centralna Slovenija]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 5.2 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 302
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2013]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže  =12 614&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =2 425.8 stan./[[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire   =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj = 1230
| pozivni_broj       = 	
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.domzale.si/ www.domzale]
| bilješke =
}}
'''Domžale''' ([[njemački]]: ''Domschale'' ili ''Domseldorf'') je [[grad]] od 12 614 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/slovenia-osrednjeslovenska.php
 | title =Slovenia: Osrednjeslovenska
 | accessdate = 20. 04. 2014
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, [[glavni grad|administrativni centar]] istoimene [[Domžale (općina)|općine]] u sredini [[Slovenija|Slovenije]].
== Geografija ==
Domžale leže u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Kamniška Bistrica|Kamniške Bistrice]], udaljene oko 15 [[km]] sjeverozapadno od [[Ljubljana|Ljubljane]].&lt;ref name=os&gt;{{cite web
   |url      = http://www.domzale.si/s1a5515/vizitka/osnovne-informacije.html
   |title      = ''Osnovne informacije''
   |publisher      = Občina Domžale
   |language      = slovenski
   |accessdate      = 20. 04. 2014
   |archivedate      = 2014-05-16
   |archiveurl      = https://web.archive.org/web/20140516070253/http://www.domzale.si/s1a5515/vizitka/osnovne-informacije.html
   |deadurl      = yes
   }}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Najstariji pisani izvori o naseljema u tom kraju sežu do [[12. vijek|12.]] - [[13. vijek]]a. Same Domžale se prvi put spominju u dokumentu koji je nastao između [[1220]]. - [[1230]]., a [[Dob, Domžale|Dob]] - [[1223]]. i [[Ihan]] - [[1228]].&lt;ref name=zgo/&gt; Za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je bio kraj u kom je bilo puno [[vodenica]], koje nisu samo služile za pokretanje [[mlin]]ova već i [[pilana]] i [[kovač]]nica.&lt;ref name=zgo/&gt;

Od polovice [[19. vijek]]a tu je niknulo puno [[manufaktura]] koje su se bavile slamarstvom (izradom predmeta od [[pšenica|pšenične]] [[slama|slame]]), njihov zenit bio je do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kad se tim poslom bavilo oko 12 000 ljudi.&lt;ref name=zgo&gt;{{cite web
   |url      = http://www.domzale.si/s1a147/zgodovina/kratek-zgodovinski-kulturni-in-gospodarski-oris.html
   |title      = ''Kratek zgodovinski, kulturni in gospodarski oris''
   |publisher      = Občina Domžale
   |language      = slovenski
   |accessdate      = 20. 04. 2014
   |archivedate      = 2014-01-12
   |archiveurl      = https://web.archive.org/web/20140112011202/http://www.domzale.si/s1a147/zgodovina/kratek-zgodovinski-kulturni-in-gospodarski-oris.html
   |deadurl      = yes
   }}&lt;/ref&gt;
Nakon izgradnje [[Željeznička pruga]] prema [[Kamnik]]u - [[1891]]. tu su se počeli podizati i [[industrija|industrijski]] pogoni.&lt;ref name=zgo/&gt; Na taj način su se Domžale oblikovale kao satelitsko naselje na ulazu u Ljubljanu, status grada dobile su [[1952]].
== Znamenitosti ==
Najveće atrakcije Domžala su [[dvorac]] Krumperk koji je podignut još u [[14. vijek]]u, a kasnije često obnavljan kako je prelazio iz ruke u ruku i [[crkva]] sv. Mohorja i Fortunata (Ermagoro i Fortunato mučenici iz [[Akvileja|Akvileje]]) sa [[freska]]ma [[Franc Jelovšek|Franca Jelovšeka]] naslikanima između [[1759]]. - [[1761]].
== Privreda i transport ==
Domžale su i danas poznate po [[Tvornica|tvornici]] [[boje|boja]] '''Helios''' i tvornici [[papir]]a Količevo, a i po nekad velikoj i snažnoj tvornici [[tekstil]]a ''Prebold'', koja je završila u [[bankrot]]u.

Pored Domžala prolazi glavni slovenski [[autoput]].A1 (Slovenika).
== Poznati sugrađani ==
* [[Franc Rode]] ([[1934]]. - ) [[Slovenci|slovenski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]], [[nadbiskup]] i [[metropolit]] [[Ljubljana|ljubljanski]]
* Velimir Vulikić, primarij, doktor stomatoloških znanosti, pisatelj in publicist, * 9. april 1931, Vitomirica, Peć, Kosovo, † november 2020
== Gradovi prijatelji ==
* {{Flag|Hrvatska}}, [[Koprivnica]]&lt;ref name=os/&gt;
* {{Flag|SAD}}, [[Euclid, Ohio|Euclid]]&lt;ref name=os/&gt;
* {{Flag|Švicarska}}, [[Ruti]]&lt;ref name=os/&gt;
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Domžale}}
* [http://www.domzale.si/ Službene stranice Općine Domžale] {{sl icon}}
{{Gradovi u Sloveniji}}

[[Kategorija:Gradovi u Sloveniji]]</text>
      <sha1>cp8fc45rpswommgzclq6gibbohv7zmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hudinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1405825</id>
    <revision>
      <id>42600906</id>
      <parentid>42402444</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:46:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2037" sha1="omz0hyc880cx705532e8xfs27jmdig1" xml:space="preserve">{{Rijeka
| ime= Hudinja
| slika =Postcard of Vojnik (8).jpg
| opis_slike = 
| mapa =
| opis_m =
| Duljina= 32&lt;ref name=brit/&gt;
| Nadmorska visina izvora =1150			
| Nadmorska visina ušća=234 &lt;ref name=brit/&gt;
| Prosječni istjek  = 
| Površina porječja=207	
| Izvor= [[Rogla]] ([[Pohorje]])
| Ušće=[[Celje]] 
| Tip ušća =
| Pritoke=
| Države kroz koje protječe  = {{flag|Slovenija}}
| Gradovi kroz koje protječe=[[Vitanje]], [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]], [[Celje]]
| Sliv= [[Crno more|crnomorski]]
| Ulijeva se u=[[Voglajna (rijeka)|Voglajnu]]
| Plovna od - do= 
}}
'''Hudinja''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na sjeveroistoku [[Slovenija|Slovenije]] duga 32 [[km]]&lt;ref name=brit/&gt;, desna [[pritoka]] rijeke [[Voglajna (rijeka)|Voglajne]].
== Geografija ==
Rijeka Hudinja [[izvor|izvire]] iz više izvora iznad sela [[Vitanje]], ispod [[Rogla|Rogle]] na [[Pohorje|Pohorju]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1380 [[metar]]a.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.stat.si/letopis/1998/01_98/01-10-98.asp?jezik=en
 | title =''Reke dolge''
 | accessdate =19. 05. 2014
 | language =slovenski
 | publisher =Statistički Ured Republike Slovenije
 | archive-date =2007-10-20
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20071020155040/http://www.stat.si/letopis/1998/01_98/01-10-98.asp?jezik=en
 }}&lt;/ref&gt; Od izvora Hudinja teče prema jugu do [[Vojnik (Slovenija)|Vojnika]] i dalje do svog [[ušće|ušća]] u [[Voglajna (rijeka)|Voglajnu]] na periferiji [[Celje|Celja]] kod kompleksa Cinkarna Celje i groblja Teharje.

[[Sliv]] Hudinje velik je oko 207 [[km²]], i proteže se najvećim dijelom po brdovitom kraju a manjim dijelom po Celjskoj ravnici.
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Hudinja}}
* [http://www.ribiskekarte.si/rd-celje/hudinja-4 ''Reka Hudinja'' na portalu Ribiške karte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140904052546/http://www.ribiskekarte.si/rd-celje/hudinja-4 |date=2014-09-04 }} {{sl icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Porječje Save]]</text>
      <sha1>omz0hyc880cx705532e8xfs27jmdig1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Horatio Hornblower</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1408400</id>
    <revision>
      <id>42600878</id>
      <parentid>41912654</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T14:43:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2929" sha1="8zfqv7nnzw2aak01y3i5z2aijq8yie0" xml:space="preserve">{{Infokutija lik
| ime = Horatio Hornblower
| prvo = ''[[The Happy Return]]'' (1937)
| zadnje = ''[[The Last Encounter]]'' (1967)
| nadimak = Horry &lt;small&gt;(od strane prve supruge)&lt;/small&gt;
| spol = muški
| zanimanje = mornarički oficir
| nacionalnost = [[UK|britanska]]
| supružnik = Maria Mason &lt;small&gt;(†)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Lady Barbara Wellesley
| djeca = Horatio Hornblower &lt;small&gt;(†)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Maria Hornblower &lt;small&gt;(†)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Richard Hornblower
| rođenje =
| porodica =
| partner =
| prebivalište =
| religija = 
| portretirao = [[Gregory Peck]]&lt;br /&gt;[[Michael Redgrave]]&lt;br /&gt;[[Ioan Gruffudd]]
| kreator = [[C. S. Forester]]
}}

'''Horatio Hornblower''' je izmišljeni lik oficira [[UK|britanske]] [[Royal Navy|Kraljevske mornarice]] iz doba [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], koga je stvorio britanski književnik [[C. S. Forester]] kao protagonista serije historijsko-pustolovnih romana. Hornblower se prvi put pojavio godine 1937. u romanu ''[[The Happy Return]]'' koji ga opisuje kao mladog kapetana broda na tajnoj misiji u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]]. Knjiga je postigla veliki uspjeh, potakla brojne nastavke, a Hornblower stekao poklonike među uglednim književnim imenima kao što su [[Ernest Hemingway]] i [[Winston Churchill]]. Forester je kasnije u svojim romanima obradio kako prošlost svog junaka, odnosno opisao kao boležljivog mornaričkog kadeta na početku [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]], ali i kako postepeno napreduje u službi te na kraju dobija [[admiral]]ski čin i [[plemstvo|plemićku]] titulu. Horatio Hornblower se 1951. godine pojavio kao protagonist britansko-američkog filma [[Captain Horatio Hornblower]] gdje ga je tumačio [[Gregory Peck]], odnosno britanske TV-serije ''[[Hornblower (TV serija)|Hornblower]]'' gdje ga je tumačio [[Ioan Gruffudd]]. Romani o Hornloweru su također poznati kao inspiracija za brojna popularna književna djela, kako historijsko-pustolovnog žanra (među kojima se ističe [[Bernard Cornwell]] sa serijom o [[Richard Sharpe (fiktivni lik)|Richardu Sharpeu]]), tako i [[science fiction]]a (gdje je najpoznatiji primjer serija o [[Honor Harrington|Honoru Harringtonu]] [[David Weber|Davida Webera]]).

== Izvori ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.scaryfangirl.com/ Scaryfangirl - a Hornblower fan site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080131141139/http://www.scaryfangirl.com/ |date=2008-01-31 }}
* [http://CSforester.eu/ C. S. Forester Society, dedicated to the author and his works] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720154723/http://csforester.eu/ |date=2011-07-20 }}

{{Hornblower}}
{{C. S. Forester}}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Hornblower, Horatio}}

[[Kategorija:Britanska književnost]]
[[Kategorija:Književni likovi]]
[[Kategorija:Filmski likovi]]
[[Kategorija:Likovi iz TV-serija]]
[[Kategorija:Fiktivni oficiri]]</text>
      <sha1>8zfqv7nnzw2aak01y3i5z2aijq8yie0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Huamachuco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1502559</id>
    <revision>
      <id>42600899</id>
      <parentid>42269003</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:28:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1563" sha1="kxvmuesdl4rtfesdidlvx073nvp1aot" xml:space="preserve">'''Huamachuco''' (pl. Huamachucos), stari indijanski narod nastanjen u pred-konkvistadorsko doba na [[Kordiljeri]]ma nešto južnije od [[Cajamarca|Cajamarce]], [[Peru]]. Huamachucose je za [[Pachacutec]]ove vladavine u XV stoljeću savladao princ [[Tupac Yupanqui]], nakon čega napada i Cajamarcu. Za Huamachucose se kaže da su obožavali kamene idole (kojima su prinosili ljudske žrtve), [[zmije]] i [[jelen]]e, kojima su odsijecali rogove i od njih izrađivali ukrase. Od njihovih bogova spominje se [[Ataguju]], stvoritelj svih stvari.

Provincija Huamachuco slična je onoj što se naziva Cajamarca. Govorio se jedan jezik, a i odjeća je bila ista. [[Silva Santisteban]] (1985; 1986; 1986) i Castro (1992) kazuju da Cajamarca i Huamachucos predstavljaju jednu etničku grupu, ili u najmanju ruku, blisko srodne etničke grupe.

jezik Huamachucosa pripadao je porodici [[culli]] (culle)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.munihuamachuco.gob.pe/milenario/huamachuco/1998%284%29.html |title=Unity of Language or Dialect |access-date=2014-08-06 |archive-date=2007-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070525145935/http://www.munihuamachuco.gob.pe/milenario/huamachuco/1998(4).html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.deperu.com/arqueologia/wamachuko/1993(6).html Huamachuco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110914220732/http://www.deperu.com/arqueologia/wamachuko/1993(6).html |date=2011-09-14 }}

[[Kategorija:Peruanski Indijanci]]
[[Kategorija:Culli]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>kxvmuesdl4rtfesdidlvx073nvp1aot</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hinkutesu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503561</id>
    <revision>
      <id>42600868</id>
      <parentid>5820190</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:06:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="678" sha1="rhnt2vrz08qs98yssa2ed363d0rqmv9" xml:space="preserve">'''Hinkutesu''', jedna od tri skupine [[Manduka]] Indijanaca, šire grupe [[Nambikwara do Sul]], sa rezervata Terra Indígena Pirineus de Souza u [[Brazil]]skoj državi [[Mato Grosso]]. Njima srodne ostale dvije skupine su [[Siwaisu]] i [[Niyahlosu]] govore srodnim manduka dijalektima.

Kod [[Leo Wetzels]]a spominje se naziv Hunkutesu&lt;ref&gt;[http://www2.let.vu.nl/amazonianlinguistics/project_1.pdf An investigation into the language and cultural identity of the Nambikwara]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Nambikwara do Sul]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>rhnt2vrz08qs98yssa2ed363d0rqmv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Huis clos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3558719</id>
    <revision>
      <id>42600907</id>
      <parentid>42415505</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:52:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2621" sha1="gll4p5m9kdg36ktw8gfx2r0lf71s48w" xml:space="preserve">{{Infokutija02 drama
|naslov=Huis clos
|slika=Huis clos Jean-Paul Sartre.jpg
|opis=fotografija sa premijere 
|autor=[[Jean-Paul Sartre]]
|žanr=[[drama]]
|činova=1
|datum_premijere_original={{datum|27|5|1944|god=ne}}
|mjesto_premijere_original=[[Théâtre du Vieux-Colombier]], [[Pariz]]
|jezik=[[francuski]]
|likovi=  Joseph Garcin&lt;br&gt;Inès Serrano&lt;br&gt;Estelle Rigault
|adaptacije=[[Huis clos (film, 1954)|igrani film iz 1954.]]&lt;br&gt;[[No Exit (film, 1962)|igrani film iz 1962.]]&lt;br&gt;[[Huis clos (film, 2006)|igrani film iz 2006.]]&lt;br&gt;[[No Exit (film, 2014)|igrani film iz 2014.]]
}}

'''''Huis clos''''' ({{jez-sh|Iza zatvorenih vrata}} &lt;ref&gt;Izraz huis clos u [[francuski jezik|francuskom]] originalno označava [[pravo|pravni]] termin, odnosno privatnu komunikaciju ili sudski postupak bez javnosti.&lt;/ref&gt;), također poznat i pod [[engleski jezik|engleskim]] naslovom '''''No Exit''''' ({{jez-sh|Bez izlaza}}) je [[drama]] francuskog književnika [[Jean-Paul Sartre]]a praizvedena u [[Pariz]]u 1944. godine, danas poznata kao njegovo najpopularnije djelo, odnosno jedan od najuticajnijih dramskih tekstova 20. vijeka.

Protagonisti su muškarac po imenu Joseph Serrano i dvije žene - Inès Serrano i Estelle Rigault - koji se nalaze u tajanstvenoj sobi iz koje se, čini se, nema nikakvog izlaza. Radnja prikazuje kako se ispostavlja da su sve troje mrtvi, odnosno duše koje su zbog svojih grijehova osuđeni na [[Pakao]], a da to predstavlja upravo soba u kojoj će jedni druge vlastitim prisutsvom vječno mučiti.

''Huis clos'', koja je poslužila kao podloga za znameniti Sartreov citat &quot;Pakao, to su drugi&quot;, je kasnije bila predmetom brojnih filmskih i televizijskih adaptacija.

== Reference ==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
* [http://www.alalettre.com/sartre-oeuvres-huis-clos.php La naissance de ''Huis Clos'', par Jean-Paul Sartre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150313154619/http://www.alalettre.com/sartre-oeuvres-huis-clos.php |date=2015-03-13 }}
* [http://stp.ling.uu.se/~mikaela/sprak/franska/huisclos.html Comment les autres forment l'enfer dans ''Huis Clos''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418154011/http://stp.ling.uu.se/~mikaela/sprak/franska/huisclos.html |date=2010-04-18 }}
* ''[http://www.sparknotes.com/lit/noexit No Exit]'' at Sparknotes.com
* {{IMDb title|0432894|In Camera}}
* ''[http://www.americanrepertorytheater.org/events/show/no-exit No Exit at A.R.T.]'' 2006 production of No Exit at the American Repertory Theater
* {{ibdb show|6571}}

{{Jean-Paul Sartre}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Drame 1944.]]
[[Kategorija:Djela Jean-Paula Sartrea]]</text>
      <sha1>gll4p5m9kdg36ktw8gfx2r0lf71s48w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tršćanska operacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4028810</id>
    <revision>
      <id>42600951</id>
      <parentid>42221166</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T11:55:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aleksandar1008</username>
        <id>356028</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42600951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19773" sha1="if9733s0y07g63222g9bto1wpp45ce6" xml:space="preserve">{{Bitka
|bitka= &lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;'''Tršćanska operacija'''
|deo= [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]
|slika=Tanka IV. armade prodirata v Trst.jpg
|opis_slike = ''Tenkovi četvrte jugoslovenske armije prodiru ka Trstu''
|datum = [[29. april]] – [[2. maj]] [[1945]].
|mesto = [[Trst]] i šira okolica
|uzrok= 
|teritorija= 
|rezultat = Pobeda [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]], poraz i predaja [[Vermaht|nemačkih snaga]]
|strana1={{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenska armija]] &lt;br /&gt;{{zas|Trst}} antifašistički raspoloženi [[Trst|Tršćani]]
|strana2= {{zas|Treći rajh}} Nemački [[Vermaht]] &lt;br /&gt;{{zas slika|Chetniks Flag.svg}} [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četnici]] &lt;br /&gt; [[Srpski dobrovoljački korpus (Drugi svetski rat)|Srpski dobrovoljački korpus]]&lt;ref name=Vojska&gt;[http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/trieste-1945/ Trieste operation]&lt;/ref&gt;
|jedinice1 ={{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Četvrta jugoslovenska armija|4. armija JA]]&lt;br /&gt;{{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Deveti slovenački korpus NOVJ|9. korpus JA]] &lt;br /&gt;{{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Sedmi slovenački korpus NOVJ|7. korpus JA]]
|jedinice2= {{zas|Treći rajh}} [[97. korpus (Nemačka)|97. korpus Armijske grupe E]] &lt;br /&gt;{{zas slika|Chetniks Flag.svg}} [[Dinarska divizija]]
|komandant1= [[Petar Drapšin]]
|komandant2= {{zas|Treći rajh}} [[Odilo Globocnik]]&lt;br&gt;[[Herman Linkenbah]]&lt;br&gt;[[Momčilo Đujić]]
|jačina1= {{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} 110,000 vojnika&lt;ref&gt;''Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije'', 529. str.&lt;/ref&gt;
|jačina2 = {{zas|Treći rajh}} + 20,000 vojnika
|gubici1 = .
|gubici2 = {{zas|Treći rajh}} 5,200 zarobljenih &lt;small&gt;(do 2. maja)&lt;/small&gt;&lt;ref name=Vojska/&gt; &lt;br /&gt;{{zas|Treći rajh}} 16,000 položilo oružje &lt;small&gt;(7. maja)&lt;/small&gt;
|civilne žrtve = 
}}
'''Tršćanska operacija''' je bio vojni poduhvat [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]] s ciljem oslobođenja [[Trst]]a i okoline od nemačkih snaga. Operacija je trajala [[29. april]]a do [[3. maj|3. maja]] [[1945]]. godine. Bila je deo [[Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1945.|operacija Jugoslovenske armije za konačno oslobođenje Jugoslavije]].

Pred sam kraj bitke četnički vođa [[Momčilo Đujić]] je napustio dotadašnje saveznike Nemce i sa svojih 13.000 boraca [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije]] predao se novopridošlim Novozelandskim snagama.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Binder |first=David |date=13 September 1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/09/13/world/momcilo-djujic-serbian-priest-and-warrior-dies-at-92.html |work=The New York Times |access-date=10 Mar 2020 |title=Momcilo Djujic, Serbian Priest and Warrior, Dies at 92}}&lt;/ref&gt; 

== Pipreme za oslobođenje Trsta ==
U toku završnih operacija Jugoslovenske armije za oslobođenje Jugoslavije, [[Četvrta jugoslovenska armija]] krenula je u [[Ličko-primorska operacija|ofanzivu]] [[20. april]]a kroz [[Lika|Liku]], [[Gorski kotar]] i [[Hrvatsko primorje|Primorje]] i do [[20. april]]a izbila pred [[Rijeka (grad)|Rijeku]], na [[Rječina|Rječinu]], kojom je išla stara jugoslovensko-italijanska granica. Sporazumom između Generalštaba Jugoslovenske armije i savezničke komande u Italiji bilo je posebno predviđeno da će jugoslovenske trupe prodorom duž primorskog pojasa nastojati da privuku nemačke snage, kako bi olakšale [[Italijanski front (Drugi svetski rat)|nadiranje Saveznika u Italiju]]. Svojim dejstvovanjem Četvrta armija je došla u sukob sa svim snagama koje su Nemci imali u Trstu i okolini, među njima i 97. korpus koji je bio u sastavu [[Armijska grupa C|Armijske grupe „C“]]. Vrhovni komandant JA [[Josip Broz Tito]] posebnom je depešom od [[27. april]]a naredio da se iz sastava 4. armije stvori posebna grupa divizija koja će nadirati prema Trstu, a da se Rijeka, koju su Nemci [[Riječka operacija|uporno branili]] da bi sprečili upad u [[Istra|Istru]], blokira drugim snagama. Radi izvršenja tog zadataka 4. armiji je na raspolaganje bio stavljen [[Deveti slovenački korpus NOVJ|Deveti korpus JA]], koji je dejstvovao u pozadini neprijatelja, u Slovenačkom primorju.&lt;ref name=EJ&gt;''Enciklopedija Jugoslavije''.&lt;/ref&gt;

== Tok operacije ==
Dana 27. aprila ujutru 4. armija JA prešla je u ofanzivu, pa su sledećeg dana oslobođeni [[Ilirska Bistrica]] i Sv. Peter na Krasu (danas [[Pivka]]), a na jugu [[Opatija (grad)|Opatija]]. Štab 9. korpusa je uputio Komandi grada Trsta, kojoj je bio nadređen, radio-depešu za početak ustanka. Uveče [[28. april]]a, [[20. dalmatinska divizija NOVJ|20. divizija]] je formirala pokretnu grupu, sastavljenu od tenkova, motorizovane pešadije i artilerije, koja se preko [[Divača|Divače]] usmerila ka Trstu. Iste večeri je sa ruba Trnovskog gozda krenula u pravcu Trsta najpre [[30. slovenačka divizija NOVJ|Trideseta]], a u drugom ešalonu sledeće večeri [[31. slovenačka divizija NOVJ|31. divizija 9. korpusa]]. Dok su se putom [[Ajdovščina]]—[[Gorica (grad)|Gorica]] [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničke kolone]] užurbano povlačile u pravcu [[Soča|Soče]], brigade JA su se prebacile preko nje na [[Kras (geografija)|Kras]]. Napad [[Druga istarska brigada|Druge brigade]] [[43. istarska divizija NOVJ|43. divizije JA]], ubačene u neprijateljsku pozadinu, na uporište Landol u podnožju [[Nanos]]a, prodor 20. divizije do Divače i delova [[29. hercegovačka divizija NOVJ|29. divizije]] do [[Postojna|Postojne]], kao i dolazak 30. divizije na Kras, stvorili su paniku u neprijateljskoj pozadini. Nemačke jedinice su se brzo prikupljale i povlačile u Trst ili prema Soči. Saveznici su istog dana ušli u [[Milano]] i [[Venecija|Veneciju]]. U Trstu se za to vreme širio ustanak stanovništva. Radnički bataljoni su razoružavali okupatora i njegove saradnike i opkoljavali njihove otporne tačke.&lt;ref name=NOR&gt;''Narodnooslobodilački rat u Sloveniji 1911–1945'', 355. str.&lt;/ref&gt; Nemci su već 27. aprila formalno predali vlast italijanskoj profašističkoj Civilnoj gardi, koja je, međutim, donela proglas da kvislinške jedinice zadrže oružje i obezbede javne objekte. Sa druge strane, Komanda grada Trsta izdala je naređenje da se razoružaju sve jedinice koje su ranije sarađivale sa okupatorom, čemu se većina povinovala. Ostali su se povukli prema centru grada pod zaštitu Nemaca.&lt;ref name=EJ/&gt;

[[Datoteka:Enote 4. armade napredujejo proti Trstu.jpg|levo|mini|200p|Jedinice 4. armije JA u napredovanju prema Trstu aprila 1945.]]
Uveče [[29. april]]a 30. divizija se približila Trstu na liniju [[Repentabor]]—[[Dutovlje]], 31. divizija se posle proboja preko [[Vipavska dolina|Vipavske doline]] nalazila na liniji Planina—Štanjel—Erzelj, dok je 20. divizija oslobodila Divaču.&lt;ref name=Hronologija1&gt;[https://www.znaci.org/00001/53_52.pdf Hronologija], 1103. str.&lt;/ref&gt; Sledećeg dana se 31. divizija usmerila prema donjem toku Soče, a njena [[Sedma slovenačka udarna brigada|Sedma brigada „France Prešern“]] prema Gorici, dok je [[Škofjeloški partizanski odred]] već bio u Solkanu severno od nje. Kod Trsta je 30. divizija napala uporište [[Opčine]] ({{jez-ita|Opicina}}) i presekla komunikacije između Trsta i [[Monfalkone|Tržiča]]. Istog dana, kod Opčina, uspostavila je dodir sa 20. divizijom, koja je oslobodila [[Sežana|Sežanu]]. Za to vreme, u Trstu su jedinice Komande grada prešle u opšti napad i za dva dana, do večeri [[30. april]]a, kada su brojale već 15,000 ljudi, oslobodile grad osim nekoliko objekata koje su Nemci uporno držali. Noću uoči [[1. maj]]a [[Devetnaesta slovenačka brigada|Devetnaesta brigada „Srečko Kosovel“]] probila se kroz neprijateljske položaje u tršćansko predgrađe Rojan i do jutra 1. maja stigla do železničke stanice i pristaništa.&lt;ref name=NOR/&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;Završne operacije ѕa oslobođenje Jugoslavije, 652. str.&lt;/ref&gt;

=== Borbe za grad ===
[[Datoteka:Titova armija osvobodila je Trst 1948 (cropped).jpg|mini|desno|250p|Tenkovi Jugoslovenske armije u Trstu.]]
[[Datoteka:Borci 29. hercegovačke divizije na ulici u oslobođenom Trstu, maja 1945..jpg|mini|desno|250p|Borci 29. hercegovačke divizije JA na ulicama Trsta.]]
[[Datoteka:4. armada v Trstu.jpg|mini|desno|250p|Četvrta armija JA na ulicama Trsta.]]
Prvog maja, 20. divizija je produžila napad na Trst. Štab [[Deseta dalmatinska brigada|10. brigade]], čije su jedinice bile koncentrisane prema centralnom delu grada, uvidevši još prethodnog dana da bi napad na neprijateljska uporišta između mesta Opčine i Bazovica iziskivao dosta vremena i velike žrtve, rešio je da na frontu zadrži samo slabije delove, da jakom vatrom i demonstrativnim napadima veže neprijatelja, a da glavninu uputi u napad na sam grad, između otpornih tačaka Kal i Gabrov Hrib. On je u tom cilju formirao dve kolone. Prva kolona je imala zadatak da zauzme Univerzitet, a zatim da produži napad prema Vojnoj bolnici i preko Trga Dalmacija izbije na obalu u rejonu Trg Slobode, Trg Abruci, s tim da delom snaga napadne palatu Suda. Druga kolona je imala zadatak da nastupa prema Narodnom parku i odatle da uputi jedan deo snaga ulicom Dvadesetog septembra, a drugi deo Ulicom Batista, s tim da takođe odvoji jedan deo snaga za napad prema palati Suda. Ostatak snaga imao je da izbije u Ulicu Karduči i uhvati vezu sa delovima 8. brigade i jedinicama 9. divizije. Ovaj plan je potpuno uspeo. Treći bataljon se još noću između 30. aprila i 1. maja opustio preko Gvardijele prema Univerzitetu, gde je posle kraće borbe savladao neprijateljski otpor, a zatim rano uzoru produžio prema Vojnoj bolnici, ostavivši manje delove radi osiguranja južno od Skorklja, jer se neprijatelj tu još držao na položajima. Ovladavši Vojnom bolnicom, gde je zarobljeno oko 400 ranjenika, i 60 oficira, bataljon je naišao na vrlo jak otpor iz palate Suda i iz sudskog zatvora, te mu je, kao ojačanje, upućena jedna tenkovska četa. Prvi bataljon, koji je nadirao preko Skoljete prema Narodnom parku, obezbeđivao je pravac od stare tvrđave Sv. Justin i kontrolisao zauzete ulice. Na pravcu napada 2. bataljona, od sela [[Lonjer]], neprijatelj je pržao otpor na M. Kaćatore i u vili Revoltela, koja je dominirala ovim delom grada. Otpor na M. Kaćatore bio je brzo savladan, dok je kod vile Revoltela ostavljena jedna četa radi blokiranja ovog uporišta, a bataljon je produžio nastupanje preko Univerziteta za Konkonel. Osma brigada je takođe sa 1. i 3. bataljonom, preko kote 405 i Gvardijele, produžila napad na Trst. Njen 1. bataljon je uz vrlo jak otpor neprijatelja uspeo da do 9 časova ovlada centrom grada, blokirajući uporište Sv. Justin koje je neprijatelj uporno branio. Treći bataljon je preko sela Lonjer i kroz predgrađe Rocol upao u grad sa zadatkom da uhvati vezu desno sa jedinicama 10. brigade, a levo sa jedinicama 9. divizije. Ovaj bataljon je vodio naročito žestoke borbe oko kasarne „Etore Emuti“, koju je zauzeo oko 18 časova, a zatim je produžio borbu prema središtu grada, zauzimajući mestimično kuću po kuću. Kad je prispeo na Trg Garibaldi, ovaj bataljon je dočekala slovenačko-italijanska dobrovoljačka milicija, koja je zajedno sa 1. bataljonom već učestvovala u borbi kod uporišta Sv. Justin. U sadejstvu sa dobrovoljačkom milicijom, kojoj se stanovništvo Trsta sve više i više priključivalo, bataljon je produžio nadiranje prema obali. Savladavši žestok otpor u Ulici San Mikele i u Ulici Fontana, on je izbio na Bersaljerski molo, gde je prisilio nekoliko motornih čamaca sa nemačkim vojnicima da se vrate u luku. Zatim je produžio napredovanje obalom Riva Mandrakio prema pristaništu i magacinima u Slobodnoj luci, gde je posle jednočasovne borbe savladao neprijateljski otpor i očistio od neprijatelja utvrđene zgrade i železničku stanicu na obali. [[Jedanaesta dalmatinska brigada|Jedanaesta brigada]] 26. divizije (bez 3. bataljona, koji je ostao na [[Riječka operacija|riječkom frontu]]) izvršila je u zoru pokret iz sela Famlje do predgrađa Katinara, sa zadatkom da preko Montebela izbije kod brodogradilišta na morsku obalu. Njen 4. bataljon se spustio u grad i duž železničke pruge izbio do kasarni Montebelo, gde je naišao na vrlo jak otpor, koji je posle žestokih borbi savladao oko 19 časova. U 18 časova je bio ubačen u grad i 1. bataljon, sa zadatkom da preko Ulice Fiume izbije na obalu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

Napad sa južne strane Trsta vršile su jedinice 9. divizije. Treća brigada se pre podne zadržala na položajima dostignutim prethodnog dana, čekajući dok ne pristignu i ostale jedinice. Po dolasku 4 brigade, divizijske artiljerije i [[Treća istarska brigada|3. brigade]] 43. divizije, koja je dobila zadatak da oslobodi poluostrvo [[Milje]], jedinice 9 divizije su krenule u napad na utvrđene položaje na liniju Monte d'Oro, Sveti Rok, koji su zatvarali prilaze gradu. Posle dvočasovne borbe 3. brigada je zauzela otpornu tačku na koti 158, pa se zajedno sa 4. brigadom do sumraka probila u grad (4 brigada ka centru, pravcem Sv. Marija Magdalena—Hipodrom, a 3. brigada u više kolona uz obalu do groblja Svete Ane). U daljem nastupanju 3. brigada je naišla na jak otpor oko igrališta S. Saba i u fabrici „Elba“, koju je neprijatelj uporno branio. Uprkos jakom i energičnom napadu, ona ovog dana, nije uspela da zauzme ovo uporište.&lt;ref&gt;Završne operacije ѕa oslobođenje Jugoslavije, 653. str.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Smotra jedinica NOVJ koje su oslobodile Trst.jpg|mini|desno|250p|Smotra jedinica Jugoslovenske armije koje su oslobodile Trst, maj 1945.]]
[[Datoteka:Slavnostna parada enot JA v Trstu.jpg|mini|desno|250p|Parada Jugoslovenske armije u oslobođenom Trstu.]]
Drugog maja su 8. i 10. brigada 20. divizije kršile poslednji otpor neprijatelja u Trstu, u uporištima: palata Suda, tvrđava Sv. Justin, vila Revoltela i Konkonelj. Borbe su vođene ceo dan. Za vreme ovih borbi, posle podne, u Trst su obalskim putem preko Miramara ušli delovi 2. novozelandske divizije i krenuli prema luci i tvrđavi Sv. Justin. U momentu kada su Nemci u palati Suda, u 16 časova, istakli belu zastavu radi predaje, pojavilo se 7—8 britanskih tenkova, te je posada produžila borbu u nameri da se preda engleskim trupama. Zbog toga je 10 brigada, uz podršku jake tenkovske i pešadiske vatre, produžila napad i oko 17 časova prodrla u zgradu. Deo posade koji nije uništen povukao se u podrume, gde je davao otpor do 19,30 časova, kada se predao. Ubrzo zatim je zauzeta i vila Revoltela. Posada uporišta Sv. Justin, koje je napadala 8 brigada sa delovima 3. i 4. brigade 9. divizije, predala se engleskim snagama u 17 časova. Naime, u 12 časova su povedeni pregovori za predaju ovog uporišta, koji su uspešno završeni, s tim da se neprijatelj preda jugoslovenskim jedinicama u 17 časova. U to vreme su do tog uporišta stigle novozelandske jedinice, prodrevši sa tenkovima do samog ulaza u tvrđavu. Saveznički oficiri, bez sporazuma sa nama, ušli su u tvrđavu, te se posada od oko 150 ljudi predala njima. Uporište Konkonelj palo je u naše ruke noću 2/3. maja. Jedanaesta brigada 26. divizije stupila je rano izjutra u dodir sa neprijateljem kod brodogradilišta San Marko, i u neprekidnim borbama do 18 časova očistila od neprijatelja ovaj prostor, zauzevši lučke magacine. Deveta divizija, pošto je u toku noći izvršila sređivanje i popunu municijom, produžila je nadiranje u grad. Njena 3. brigada je rano izjutra, podržana vatrom protivtenkovskih topova i teških bacača, krenula ponovo u napad na fabriku „Elba“ i nakon žestoke borbe, oko 9 časova, prisilila neprijatelja na predaju. Po zauzeću fabrike, ona je produžila napredovanje kroz grad i na obali Mandrakio došla u vezu sa 11. brigadom 26. divizije, dok je jedan njen deo oko 11 časova izbio do uporišta Sv. Justin, gde se pridružio jedinicama koje su blokirale ovo uporište. U nadiranju kroz grad, jedinice 3. brigade morale su mestimično da savlađuju otpor manjih neprijateljskih grupa iz pojedinih utvrđenih kuća. Najjači otpor je pružila grupa od 250 [[SS|esesovaca]] u zgradi transportnog preduzeća „Beltrome“, koja se predala tek u 17 časova. Desno od 3. brigade je nadirala 4. brigada, koja je delom snaga pomagala napad 3. brigade na fabriku „Elba“, dok je drugim delom prodrla do železničke stanice Sv. Ana i u sadejstvu sa delovima 8. brigade 20. divizije ovladala stanicom i okolnim visovima. U daljem nadiranju, čisteći pojedine zgrade od manjih neprijateljskih grupa, ove snage 4. brigade su oko 11 časova zajedno sa delovima 3. brigade izbile do tvrđave Sv. Justin i učestvovale u napadu na to uporište.&lt;ref&gt;Završne operacije ѕa oslobođenje Jugoslavije, 655. str.&lt;/ref&gt;

U borbama u Trstu, pored slovenačko-italijanske dobrovoljačke milicije, jedinice JA je pomagalo i naoružano građanstvo. Njihovo zalaganje je umnogome doprinelo da grad na kraju dana bude očišćen od neprijatelja.

=== Oslobođenje okolnih mesta ===
Prvog maja su snage Jugoslovenske armije oslobodile Tržič, Goricu, Postojnu i, dejstvom bataljona Operativnog štaba za zapadnu Sloveniju, [[Čedad]] ({{jez-ita|Cividale}}) u [[Beneška Slovenija|Beneškoj Sloveniji]], čime je bila slobodna sva slovenačka etnička teritorija, sem Goriških Brda, gde su se neko vreme još zadržali četnici. Istog dana, između sela Zagrad ob Soči i Ronki došlo je do susreta bataljona [[Treća slovenačka udarna brigada|Treće brigade „Ivan Gradnik“]] i prethodnice novozelandske 2. divizije [[8. armija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|britanske 8. armije]], koja je sledećeg dana, [[2. maj]]a oko 14 časova, ušla u već oslobođeni Trst.&lt;ref name=Hronologija2&gt;[https://www.znaci.org/00001/53_53.pdf Hronologija], 1110. str.&lt;/ref&gt; Poslednje grupe neprijatelja uništene su istog dana, a [[3. maj]]a i najjače uporište u Opčinama kod Trsta, gde se u 18 časova predalo preko 3,000 neprijateljskih vojnika i oficira. Istog dana bili su oslobođeni [[Pula]] i [[Pazin]], a nemački 97. korpus se predao [[7. maj]]a sa 16,000 ljudi.&lt;ref name=EJ/&gt;

== Povezano ==
* [[Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1945.]]
* [[Riječka operacija]]
* [[Slobodna teritorija Trsta]]
* [[Tršćanska kriza]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* [https://www.znaci.org/00003/534.htm Dr Uroš Kostić: Oslobođenje Istre, Slovenačkog primorja i Trsta 1945.]
* [https://www.znaci.org/00002/418.htm Zdravko Klanjšček: Narodnooslobodilački rat u Sloveniji 1941–1945.]
* [https://www.znaci.org/00003/523.htm Vojno istorijski institut: Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944—1945.]
* [https://www.znaci.org/00001/53.htm Hronologija Narodnooslobodilačkog rata 1944—1945.] (april i maj 1945)
* [https://www.znaci.org/00003/523.htm Nikola Anić, Sekula Joksimović, Mirko Gutić: Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]
* ''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'' (knjiga osma). „Jugoslavenski leksikografski zavod“ Zagreb 1971. godina.

{{Drugi svetski rat u Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Operacije NOVJ]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i Nemaca]]
[[Kategorija:Zajedničke operacije NOVJ i Saveznika]]
[[Kategorija:Slovenija u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:NOB u 1945.]]
[[Kategorija:Historija Trsta|Operacija]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i JVUO]]
[[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]]
[[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata na jugoslavenskom ratištu]]
[[Kategorija:Operativna zona Jadransko primorje]]</text>
      <sha1>if9733s0y07g63222g9bto1wpp45ce6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600952</id>
      <parentid>42600951</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T11:57:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aleksandar1008</username>
        <id>356028</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42600952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19773" sha1="pv7hf0qxp67npkcq3u8ma89ixi9e9l1" xml:space="preserve">{{Bitka
|bitka= &lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;'''Tršćanska operacija'''
|deo= [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]
|slika=Tanka IV. armade prodirata v Trst.jpg
|opis_slike = ''Tenkovi četvrte jugoslovenske armije prodiru ka Trstu''
|datum = [[29. april]] – [[3. maj]] [[1945]].
|mesto = [[Trst]] i šira okolica
|uzrok= 
|teritorija= 
|rezultat = Pobeda [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]], poraz i predaja [[Vermaht|nemačkih snaga]]
|strana1={{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenska armija]] &lt;br /&gt;{{zas|Trst}} antifašistički raspoloženi [[Trst|Tršćani]]
|strana2= {{zas|Treći rajh}} Nemački [[Vermaht]] &lt;br /&gt;{{zas slika|Chetniks Flag.svg}} [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četnici]] &lt;br /&gt; [[Srpski dobrovoljački korpus (Drugi svetski rat)|Srpski dobrovoljački korpus]]&lt;ref name=Vojska&gt;[http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/trieste-1945/ Trieste operation]&lt;/ref&gt;
|jedinice1 ={{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Četvrta jugoslovenska armija|4. armija JA]]&lt;br /&gt;{{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Deveti slovenački korpus NOVJ|9. korpus JA]] &lt;br /&gt;{{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} [[Sedmi slovenački korpus NOVJ|7. korpus JA]]
|jedinice2= {{zas|Treći rajh}} [[97. korpus (Nemačka)|97. korpus Armijske grupe E]] &lt;br /&gt;{{zas slika|Chetniks Flag.svg}} [[Dinarska divizija]]
|komandant1= [[Petar Drapšin]]
|komandant2= {{zas|Treći rajh}} [[Odilo Globocnik]]&lt;br&gt;[[Herman Linkenbah]]&lt;br&gt;[[Momčilo Đujić]]
|jačina1= {{zas slika|Yugoslav Partisans flag (1942-1945).svg}} 110,000 vojnika&lt;ref&gt;''Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije'', 529. str.&lt;/ref&gt;
|jačina2 = {{zas|Treći rajh}} + 20,000 vojnika
|gubici1 = .
|gubici2 = {{zas|Treći rajh}} 5,200 zarobljenih &lt;small&gt;(do 2. maja)&lt;/small&gt;&lt;ref name=Vojska/&gt; &lt;br /&gt;{{zas|Treći rajh}} 16,000 položilo oružje &lt;small&gt;(7. maja)&lt;/small&gt;
|civilne žrtve = 
}}
'''Tršćanska operacija''' je bio vojni poduhvat [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]] s ciljem oslobođenja [[Trst]]a i okoline od nemačkih snaga. Operacija je trajala [[29. april]]a do [[3. maj|3. maja]] [[1945]]. godine. Bila je deo [[Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1945.|operacija Jugoslovenske armije za konačno oslobođenje Jugoslavije]].

Pred sam kraj bitke četnički vođa [[Momčilo Đujić]] je napustio dotadašnje saveznike Nemce i sa svojih 13.000 boraca [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije]] predao se novopridošlim Novozelandskim snagama.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Binder |first=David |date=13 September 1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/09/13/world/momcilo-djujic-serbian-priest-and-warrior-dies-at-92.html |work=The New York Times |access-date=10 Mar 2020 |title=Momcilo Djujic, Serbian Priest and Warrior, Dies at 92}}&lt;/ref&gt; 

== Pipreme za oslobođenje Trsta ==
U toku završnih operacija Jugoslovenske armije za oslobođenje Jugoslavije, [[Četvrta jugoslovenska armija]] krenula je u [[Ličko-primorska operacija|ofanzivu]] [[20. april]]a kroz [[Lika|Liku]], [[Gorski kotar]] i [[Hrvatsko primorje|Primorje]] i do [[20. april]]a izbila pred [[Rijeka (grad)|Rijeku]], na [[Rječina|Rječinu]], kojom je išla stara jugoslovensko-italijanska granica. Sporazumom između Generalštaba Jugoslovenske armije i savezničke komande u Italiji bilo je posebno predviđeno da će jugoslovenske trupe prodorom duž primorskog pojasa nastojati da privuku nemačke snage, kako bi olakšale [[Italijanski front (Drugi svetski rat)|nadiranje Saveznika u Italiju]]. Svojim dejstvovanjem Četvrta armija je došla u sukob sa svim snagama koje su Nemci imali u Trstu i okolini, među njima i 97. korpus koji je bio u sastavu [[Armijska grupa C|Armijske grupe „C“]]. Vrhovni komandant JA [[Josip Broz Tito]] posebnom je depešom od [[27. april]]a naredio da se iz sastava 4. armije stvori posebna grupa divizija koja će nadirati prema Trstu, a da se Rijeka, koju su Nemci [[Riječka operacija|uporno branili]] da bi sprečili upad u [[Istra|Istru]], blokira drugim snagama. Radi izvršenja tog zadataka 4. armiji je na raspolaganje bio stavljen [[Deveti slovenački korpus NOVJ|Deveti korpus JA]], koji je dejstvovao u pozadini neprijatelja, u Slovenačkom primorju.&lt;ref name=EJ&gt;''Enciklopedija Jugoslavije''.&lt;/ref&gt;

== Tok operacije ==
Dana 27. aprila ujutru 4. armija JA prešla je u ofanzivu, pa su sledećeg dana oslobođeni [[Ilirska Bistrica]] i Sv. Peter na Krasu (danas [[Pivka]]), a na jugu [[Opatija (grad)|Opatija]]. Štab 9. korpusa je uputio Komandi grada Trsta, kojoj je bio nadređen, radio-depešu za početak ustanka. Uveče [[28. april]]a, [[20. dalmatinska divizija NOVJ|20. divizija]] je formirala pokretnu grupu, sastavljenu od tenkova, motorizovane pešadije i artilerije, koja se preko [[Divača|Divače]] usmerila ka Trstu. Iste večeri je sa ruba Trnovskog gozda krenula u pravcu Trsta najpre [[30. slovenačka divizija NOVJ|Trideseta]], a u drugom ešalonu sledeće večeri [[31. slovenačka divizija NOVJ|31. divizija 9. korpusa]]. Dok su se putom [[Ajdovščina]]—[[Gorica (grad)|Gorica]] [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničke kolone]] užurbano povlačile u pravcu [[Soča|Soče]], brigade JA su se prebacile preko nje na [[Kras (geografija)|Kras]]. Napad [[Druga istarska brigada|Druge brigade]] [[43. istarska divizija NOVJ|43. divizije JA]], ubačene u neprijateljsku pozadinu, na uporište Landol u podnožju [[Nanos]]a, prodor 20. divizije do Divače i delova [[29. hercegovačka divizija NOVJ|29. divizije]] do [[Postojna|Postojne]], kao i dolazak 30. divizije na Kras, stvorili su paniku u neprijateljskoj pozadini. Nemačke jedinice su se brzo prikupljale i povlačile u Trst ili prema Soči. Saveznici su istog dana ušli u [[Milano]] i [[Venecija|Veneciju]]. U Trstu se za to vreme širio ustanak stanovništva. Radnički bataljoni su razoružavali okupatora i njegove saradnike i opkoljavali njihove otporne tačke.&lt;ref name=NOR&gt;''Narodnooslobodilački rat u Sloveniji 1911–1945'', 355. str.&lt;/ref&gt; Nemci su već 27. aprila formalno predali vlast italijanskoj profašističkoj Civilnoj gardi, koja je, međutim, donela proglas da kvislinške jedinice zadrže oružje i obezbede javne objekte. Sa druge strane, Komanda grada Trsta izdala je naređenje da se razoružaju sve jedinice koje su ranije sarađivale sa okupatorom, čemu se većina povinovala. Ostali su se povukli prema centru grada pod zaštitu Nemaca.&lt;ref name=EJ/&gt;

[[Datoteka:Enote 4. armade napredujejo proti Trstu.jpg|levo|mini|200p|Jedinice 4. armije JA u napredovanju prema Trstu aprila 1945.]]
Uveče [[29. april]]a 30. divizija se približila Trstu na liniju [[Repentabor]]—[[Dutovlje]], 31. divizija se posle proboja preko [[Vipavska dolina|Vipavske doline]] nalazila na liniji Planina—Štanjel—Erzelj, dok je 20. divizija oslobodila Divaču.&lt;ref name=Hronologija1&gt;[https://www.znaci.org/00001/53_52.pdf Hronologija], 1103. str.&lt;/ref&gt; Sledećeg dana se 31. divizija usmerila prema donjem toku Soče, a njena [[Sedma slovenačka udarna brigada|Sedma brigada „France Prešern“]] prema Gorici, dok je [[Škofjeloški partizanski odred]] već bio u Solkanu severno od nje. Kod Trsta je 30. divizija napala uporište [[Opčine]] ({{jez-ita|Opicina}}) i presekla komunikacije između Trsta i [[Monfalkone|Tržiča]]. Istog dana, kod Opčina, uspostavila je dodir sa 20. divizijom, koja je oslobodila [[Sežana|Sežanu]]. Za to vreme, u Trstu su jedinice Komande grada prešle u opšti napad i za dva dana, do večeri [[30. april]]a, kada su brojale već 15,000 ljudi, oslobodile grad osim nekoliko objekata koje su Nemci uporno držali. Noću uoči [[1. maj]]a [[Devetnaesta slovenačka brigada|Devetnaesta brigada „Srečko Kosovel“]] probila se kroz neprijateljske položaje u tršćansko predgrađe Rojan i do jutra 1. maja stigla do železničke stanice i pristaništa.&lt;ref name=NOR/&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;Završne operacije ѕa oslobođenje Jugoslavije, 652. str.&lt;/ref&gt;

=== Borbe za grad ===
[[Datoteka:Titova armija osvobodila je Trst 1948 (cropped).jpg|mini|desno|250p|Tenkovi Jugoslovenske armije u Trstu.]]
[[Datoteka:Borci 29. hercegovačke divizije na ulici u oslobođenom Trstu, maja 1945..jpg|mini|desno|250p|Borci 29. hercegovačke divizije JA na ulicama Trsta.]]
[[Datoteka:4. armada v Trstu.jpg|mini|desno|250p|Četvrta armija JA na ulicama Trsta.]]
Prvog maja, 20. divizija je produžila napad na Trst. Štab [[Deseta dalmatinska brigada|10. brigade]], čije su jedinice bile koncentrisane prema centralnom delu grada, uvidevši još prethodnog dana da bi napad na neprijateljska uporišta između mesta Opčine i Bazovica iziskivao dosta vremena i velike žrtve, rešio je da na frontu zadrži samo slabije delove, da jakom vatrom i demonstrativnim napadima veže neprijatelja, a da glavninu uputi u napad na sam grad, između otpornih tačaka Kal i Gabrov Hrib. On je u tom cilju formirao dve kolone. Prva kolona je imala zadatak da zauzme Univerzitet, a zatim da produži napad prema Vojnoj bolnici i preko Trga Dalmacija izbije na obalu u rejonu Trg Slobode, Trg Abruci, s tim da delom snaga napadne palatu Suda. Druga kolona je imala zadatak da nastupa prema Narodnom parku i odatle da uputi jedan deo snaga ulicom Dvadesetog septembra, a drugi deo Ulicom Batista, s tim da takođe odvoji jedan deo snaga za napad prema palati Suda. Ostatak snaga imao je da izbije u Ulicu Karduči i uhvati vezu sa delovima 8. brigade i jedinicama 9. divizije. Ovaj plan je potpuno uspeo. Treći bataljon se još noću između 30. aprila i 1. maja opustio preko Gvardijele prema Univerzitetu, gde je posle kraće borbe savladao neprijateljski otpor, a zatim rano uzoru produžio prema Vojnoj bolnici, ostavivši manje delove radi osiguranja južno od Skorklja, jer se neprijatelj tu još držao na položajima. Ovladavši Vojnom bolnicom, gde je zarobljeno oko 400 ranjenika, i 60 oficira, bataljon je naišao na vrlo jak otpor iz palate Suda i iz sudskog zatvora, te mu je, kao ojačanje, upućena jedna tenkovska četa. Prvi bataljon, koji je nadirao preko Skoljete prema Narodnom parku, obezbeđivao je pravac od stare tvrđave Sv. Justin i kontrolisao zauzete ulice. Na pravcu napada 2. bataljona, od sela [[Lonjer]], neprijatelj je pržao otpor na M. Kaćatore i u vili Revoltela, koja je dominirala ovim delom grada. Otpor na M. Kaćatore bio je brzo savladan, dok je kod vile Revoltela ostavljena jedna četa radi blokiranja ovog uporišta, a bataljon je produžio nastupanje preko Univerziteta za Konkonel. Osma brigada je takođe sa 1. i 3. bataljonom, preko kote 405 i Gvardijele, produžila napad na Trst. Njen 1. bataljon je uz vrlo jak otpor neprijatelja uspeo da do 9 časova ovlada centrom grada, blokirajući uporište Sv. Justin koje je neprijatelj uporno branio. Treći bataljon je preko sela Lonjer i kroz predgrađe Rocol upao u grad sa zadatkom da uhvati vezu desno sa jedinicama 10. brigade, a levo sa jedinicama 9. divizije. Ovaj bataljon je vodio naročito žestoke borbe oko kasarne „Etore Emuti“, koju je zauzeo oko 18 časova, a zatim je produžio borbu prema središtu grada, zauzimajući mestimično kuću po kuću. Kad je prispeo na Trg Garibaldi, ovaj bataljon je dočekala slovenačko-italijanska dobrovoljačka milicija, koja je zajedno sa 1. bataljonom već učestvovala u borbi kod uporišta Sv. Justin. U sadejstvu sa dobrovoljačkom milicijom, kojoj se stanovništvo Trsta sve više i više priključivalo, bataljon je produžio nadiranje prema obali. Savladavši žestok otpor u Ulici San Mikele i u Ulici Fontana, on je izbio na Bersaljerski molo, gde je prisilio nekoliko motornih čamaca sa nemačkim vojnicima da se vrate u luku. Zatim je produžio napredovanje obalom Riva Mandrakio prema pristaništu i magacinima u Slobodnoj luci, gde je posle jednočasovne borbe savladao neprijateljski otpor i očistio od neprijatelja utvrđene zgrade i železničku stanicu na obali. [[Jedanaesta dalmatinska brigada|Jedanaesta brigada]] 26. divizije (bez 3. bataljona, koji je ostao na [[Riječka operacija|riječkom frontu]]) izvršila je u zoru pokret iz sela Famlje do predgrađa Katinara, sa zadatkom da preko Montebela izbije kod brodogradilišta na morsku obalu. Njen 4. bataljon se spustio u grad i duž železničke pruge izbio do kasarni Montebelo, gde je naišao na vrlo jak otpor, koji je posle žestokih borbi savladao oko 19 časova. U 18 časova je bio ubačen u grad i 1. bataljon, sa zadatkom da preko Ulice Fiume izbije na obalu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

Napad sa južne strane Trsta vršile su jedinice 9. divizije. Treća brigada se pre podne zadržala na položajima dostignutim prethodnog dana, čekajući dok ne pristignu i ostale jedinice. Po dolasku 4 brigade, divizijske artiljerije i [[Treća istarska brigada|3. brigade]] 43. divizije, koja je dobila zadatak da oslobodi poluostrvo [[Milje]], jedinice 9 divizije su krenule u napad na utvrđene položaje na liniju Monte d'Oro, Sveti Rok, koji su zatvarali prilaze gradu. Posle dvočasovne borbe 3. brigada je zauzela otpornu tačku na koti 158, pa se zajedno sa 4. brigadom do sumraka probila u grad (4 brigada ka centru, pravcem Sv. Marija Magdalena—Hipodrom, a 3. brigada u više kolona uz obalu do groblja Svete Ane). U daljem nastupanju 3. brigada je naišla na jak otpor oko igrališta S. Saba i u fabrici „Elba“, koju je neprijatelj uporno branio. Uprkos jakom i energičnom napadu, ona ovog dana, nije uspela da zauzme ovo uporište.&lt;ref&gt;Završne operacije ѕa oslobođenje Jugoslavije, 653. str.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Smotra jedinica NOVJ koje su oslobodile Trst.jpg|mini|desno|250p|Smotra jedinica Jugoslovenske armije koje su oslobodile Trst, maj 1945.]]
[[Datoteka:Slavnostna parada enot JA v Trstu.jpg|mini|desno|250p|Parada Jugoslovenske armije u oslobođenom Trstu.]]
Drugog maja su 8. i 10. brigada 20. divizije kršile poslednji otpor neprijatelja u Trstu, u uporištima: palata Suda, tvrđava Sv. Justin, vila Revoltela i Konkonelj. Borbe su vođene ceo dan. Za vreme ovih borbi, posle podne, u Trst su obalskim putem preko Miramara ušli delovi 2. novozelandske divizije i krenuli prema luci i tvrđavi Sv. Justin. U momentu kada su Nemci u palati Suda, u 16 časova, istakli belu zastavu radi predaje, pojavilo se 7—8 britanskih tenkova, te je posada produžila borbu u nameri da se preda engleskim trupama. Zbog toga je 10 brigada, uz podršku jake tenkovske i pešadiske vatre, produžila napad i oko 17 časova prodrla u zgradu. Deo posade koji nije uništen povukao se u podrume, gde je davao otpor do 19,30 časova, kada se predao. Ubrzo zatim je zauzeta i vila Revoltela. Posada uporišta Sv. Justin, koje je napadala 8 brigada sa delovima 3. i 4. brigade 9. divizije, predala se engleskim snagama u 17 časova. Naime, u 12 časova su povedeni pregovori za predaju ovog uporišta, koji su uspešno završeni, s tim da se neprijatelj preda jugoslovenskim jedinicama u 17 časova. U to vreme su do tog uporišta stigle novozelandske jedinice, prodrevši sa tenkovima do samog ulaza u tvrđavu. Saveznički oficiri, bez sporazuma sa nama, ušli su u tvrđavu, te se posada od oko 150 ljudi predala njima. Uporište Konkonelj palo je u naše ruke noću 2/3. maja. Jedanaesta brigada 26. divizije stupila je rano izjutra u dodir sa neprijateljem kod brodogradilišta San Marko, i u neprekidnim borbama do 18 časova očistila od neprijatelja ovaj prostor, zauzevši lučke magacine. Deveta divizija, pošto je u toku noći izvršila sređivanje i popunu municijom, produžila je nadiranje u grad. Njena 3. brigada je rano izjutra, podržana vatrom protivtenkovskih topova i teških bacača, krenula ponovo u napad na fabriku „Elba“ i nakon žestoke borbe, oko 9 časova, prisilila neprijatelja na predaju. Po zauzeću fabrike, ona je produžila napredovanje kroz grad i na obali Mandrakio došla u vezu sa 11. brigadom 26. divizije, dok je jedan njen deo oko 11 časova izbio do uporišta Sv. Justin, gde se pridružio jedinicama koje su blokirale ovo uporište. U nadiranju kroz grad, jedinice 3. brigade morale su mestimično da savlađuju otpor manjih neprijateljskih grupa iz pojedinih utvrđenih kuća. Najjači otpor je pružila grupa od 250 [[SS|esesovaca]] u zgradi transportnog preduzeća „Beltrome“, koja se predala tek u 17 časova. Desno od 3. brigade je nadirala 4. brigada, koja je delom snaga pomagala napad 3. brigade na fabriku „Elba“, dok je drugim delom prodrla do železničke stanice Sv. Ana i u sadejstvu sa delovima 8. brigade 20. divizije ovladala stanicom i okolnim visovima. U daljem nadiranju, čisteći pojedine zgrade od manjih neprijateljskih grupa, ove snage 4. brigade su oko 11 časova zajedno sa delovima 3. brigade izbile do tvrđave Sv. Justin i učestvovale u napadu na to uporište.&lt;ref&gt;Završne operacije ѕa oslobođenje Jugoslavije, 655. str.&lt;/ref&gt;

U borbama u Trstu, pored slovenačko-italijanske dobrovoljačke milicije, jedinice JA je pomagalo i naoružano građanstvo. Njihovo zalaganje je umnogome doprinelo da grad na kraju dana bude očišćen od neprijatelja.

=== Oslobođenje okolnih mesta ===
Prvog maja su snage Jugoslovenske armije oslobodile Tržič, Goricu, Postojnu i, dejstvom bataljona Operativnog štaba za zapadnu Sloveniju, [[Čedad]] ({{jez-ita|Cividale}}) u [[Beneška Slovenija|Beneškoj Sloveniji]], čime je bila slobodna sva slovenačka etnička teritorija, sem Goriških Brda, gde su se neko vreme još zadržali četnici. Istog dana, između sela Zagrad ob Soči i Ronki došlo je do susreta bataljona [[Treća slovenačka udarna brigada|Treće brigade „Ivan Gradnik“]] i prethodnice novozelandske 2. divizije [[8. armija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|britanske 8. armije]], koja je sledećeg dana, [[2. maj]]a oko 14 časova, ušla u već oslobođeni Trst.&lt;ref name=Hronologija2&gt;[https://www.znaci.org/00001/53_53.pdf Hronologija], 1110. str.&lt;/ref&gt; Poslednje grupe neprijatelja uništene su istog dana, a [[3. maj]]a i najjače uporište u Opčinama kod Trsta, gde se u 18 časova predalo preko 3,000 neprijateljskih vojnika i oficira. Istog dana bili su oslobođeni [[Pula]] i [[Pazin]], a nemački 97. korpus se predao [[7. maj]]a sa 16,000 ljudi.&lt;ref name=EJ/&gt;

== Povezano ==
* [[Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1945.]]
* [[Riječka operacija]]
* [[Slobodna teritorija Trsta]]
* [[Tršćanska kriza]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* [https://www.znaci.org/00003/534.htm Dr Uroš Kostić: Oslobođenje Istre, Slovenačkog primorja i Trsta 1945.]
* [https://www.znaci.org/00002/418.htm Zdravko Klanjšček: Narodnooslobodilački rat u Sloveniji 1941–1945.]
* [https://www.znaci.org/00003/523.htm Vojno istorijski institut: Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944—1945.]
* [https://www.znaci.org/00001/53.htm Hronologija Narodnooslobodilačkog rata 1944—1945.] (april i maj 1945)
* [https://www.znaci.org/00003/523.htm Nikola Anić, Sekula Joksimović, Mirko Gutić: Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]
* ''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'' (knjiga osma). „Jugoslavenski leksikografski zavod“ Zagreb 1971. godina.

{{Drugi svetski rat u Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Operacije NOVJ]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i Nemaca]]
[[Kategorija:Zajedničke operacije NOVJ i Saveznika]]
[[Kategorija:Slovenija u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:NOB u 1945.]]
[[Kategorija:Historija Trsta|Operacija]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i JVUO]]
[[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]]
[[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata na jugoslavenskom ratištu]]
[[Kategorija:Operativna zona Jadransko primorje]]</text>
      <sha1>pv7hf0qxp67npkcq3u8ma89ixi9e9l1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hultsfred</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4476451</id>
    <revision>
      <id>42600909</id>
      <parentid>42402450</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5160" sha1="b5zk5q9vedeld8qgd8d6vo6jgluvv9a" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Hultsfred
| ime_genitiv =Hultsfreda
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Kommunhuset i Hultsfred, invid Stora torget.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike=Centar grada
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Švedska
| širina-stupnjevi =57
| širina-minute =29
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =15
| dužina-minute  =50
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Småland]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Kalmar (grofovija)|Kalmar]]
| lokacija3_ime  =[[Švedske općine|Općina]] 
| lokacija3_info =[[Hultsfred (općina)|Hultsfred]]
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =6.09 [[km²]]
| površina_šira     =1,127.17 [[km²]]
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =5,143&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =844.5 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =13,696&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =12.2  stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.hultsfred.se/ www.hultsfred]
| bilješke =
}}
'''Hultsfred''' je [[grad]] od 5,143 stanovnika&lt;ref name=mam/&gt; na [[jugoistok]]u [[Švedska|Švedske]], on je i 
[[državna uprava|administrativni centar]] [[Hultsfred (općina)|Općine Hultsfred]] od 13,696 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-kalmar.php
 | title =Sweden: Kalmar
 | accessdate = 22. 05. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Hultsfred leži u unutrašnjosti [[Kalmar (grofovija)|Grofovije Kalmar]], na [[sjeveroistok|sjeveroistočnoj]] obali [[jezero|jezera]] [[Hulingen]], 
udaljen oko 116 [[km]] [[sjeverozapad]]no od [[glavni grad|administrativnog centra]] grofovije -[[Kalmar]]a i oko 70 od [[Västervik]]a i 
[[Baltičko more|Baltičkog mora]].
==Historija==
U [[13. vijek]]u taj kraj je vjerojatno pripadao mužu sv. Brigite Ulfu Gudmarssonu Hjorthuvudu.&lt;ref name=his/&gt;

[[Hulingen|Jezero Hulingen]] u svojoj prošlosti bilo je bogato [[ribe|ribom]], a to je bio dobar razlog da uz njegove obale nikne naselje. 
Drugi razlog bilo je obilje [[željezni oksidi|željezne rude]], koja je korištena kao sirovina za [[visoka peć|visoke peći]].
Hultsfred se prvi put spominje [[1320]]. i to kao '''Huluszfarahult'''.&lt;ref name=his/&gt;

Za razvoj mjesta bila je značajna [[vojska]], jer se još od [[1630]]. tu se okupljala i trenirala ''Kalmarska [[regimenta]]'', od [[1687]]. uređen je poligon i zgrade, pa je odtad sve do svog uništenja [[1709]]. u [[Bitka kod Poltave|Bitci kod Poltave]] tamo uvježbavana.&lt;ref name=his/&gt;

Nakon njezine obnove, od [[1796]]. do [[1918]]. bila je trajno smještena u Hultsfredu, ona je snažno utjecala na razvitak mjesta.

Do Hultsfreda je stigla [[željeznička pruga]] [[1874]]., njen dolazak ubrzao je rast i [[industrija|industrijski]] razvoj mjesta.
Prvi industrijski pogon bila je [[pivo]]vara, usljedile su [[pilana|pilane]], [[livnica|livnice]], a [[1898]]. počela je sa radom [[tvornica]] 
[[namještaj]]a.&lt;ref name=his/&gt;

Sve do [[1926]], Hultsfred je bio dio općine zvane ''Vena Skate'', od [[1. januar]]a [[1927]]. ima status [[trgovište|trgovišta]] kao naselje od 1750 stanovnika. Prvi gradski urbanistički plan usvojen je [[1929]]. on je osigurao rast naselja.&lt;ref name=his/&gt;

Hultsfred je izgradio svoju crkvu tek [[1936]]. pa je bio najveće naselje sa tako novom crkvom.&lt;ref name=his/&gt;

Od [[1950e|1950-ih]] [[drvna industrija|drvnoprerađivačka industrija]] grada se specijalizirala za proizvodnju montažnih kuća, pa je grad postao poznat po njima.&lt;ref name=his/&gt;

Od [[1958]]. grad ima i vlastiti [[aerodrom]] sa redovnim letovima.&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://www.hultsfred.se/artikel/kommunens-historia/
 | title =''Kommunens historia''
 | accessdate =22. 05. 2015
 | language =švedski
 | publisher =Hultsfreds kommun
 | archive-date =2019-08-20
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190820230403/http://www.hultsfred.se/artikel/kommunens-historia/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Hultsfred}}
* [http://www.hultsfred.se/ ''Službene stranice općine Hultsfred''] {{sv icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]]</text>
      <sha1>b5zk5q9vedeld8qgd8d6vo6jgluvv9a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hultsfred (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4476452</id>
    <revision>
      <id>42600910</id>
      <parentid>42402451</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:00:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3743" sha1="c9anxyt47lpk7t0uy0xdf3nkb8y1pa2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Općina Hultsfred
| ime_genitiv =Općine Hultsfreda
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Hultsfred kommun&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Hultsfred_Municipality_in_Kalmar_County.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Karta]] [[Kalmar (grofovija)|Grofovije Kalmar]] sa pozicijom Općine Hultsfred
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =
| širina-stupnjevi =57
| širina-minute =29
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =15
| dužina-minute  =50
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Småland]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Kalmar (grofovija)|Kalmar]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =1,127.17 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =13,696&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =12.2  stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.hultsfred.se/ www.hultsfred.se]
| bilješke =
}}
'''Općina Hultsfred''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Hultsfred kommun'')  je jedna od 
[[Švedske općine|švedskih općina]] od 13,696 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-kalmar.php
 | title =Sweden: Kalmar
 | accessdate = 22. 05. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[jugoistok]]u [[Švedska|Švedske]].

[[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Hultsfred]] od 5,143 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt;

== Geografija ==
Općina Hultsfred prostire se u [[Kalmar (grofovija)|Grofoviji Kalmar]], na površini od 1,127.17 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt; po 
unutrašnjosti bogatom [[jezero|jezerima]].

==Historija==
Općina Hultsfred nastala je spajanjem grada [[Hultsfred]]a i okolnih općina Vena, Lönneberga, Målilla, Gårdveda, Tveta, Mörlunda, 
Järeda i Virserum.
Prvo su se još [[1951]]. ujedinile općine Gårdveda, Tveta i Järeda, i s druge strane Målilla, Mörlunda i Virserum.

Današnja Općina Hultsfred formirana je [[1. januar]]a [[1971]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://www.hultsfred.se/artikel/kommunens-historia/
 | title =''Kommunens historia''
 | accessdate =22. 05. 2015
 | language =švedski
 | publisher =Hultsfreds kommun
 | archive-date =2019-08-20
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190820230403/http://www.hultsfred.se/artikel/kommunens-historia/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;, nakon [[državna uprava|administrativne]] [[reforma|reforme]] zemlje.

== Gradovi prijatelji ==

* {{flag|Poljska}}, [[Rumia]]

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Hultsfred Municipality}}
* [http://www.hultsfred.se/ ''Službene stranice Općine Hultsfred''] {{sv icon}}

[[Kategorija:Općine Švedske]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>c9anxyt47lpk7t0uy0xdf3nkb8y1pa2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Byen som kunne ofres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4536746</id>
    <revision>
      <id>42600864</id>
      <parentid>42600863</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T11:59:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42600864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7361" sha1="f2e7pqkqeu32ldlryqxk3z9gc34vo36" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Grad koji se mogao žrtvovati''''' ({{Jez-no|Byen som kunne ofres}}) ili '''''Srebrenica: Izdani grad''''' ({{Jez-en|Srebrenica: A Town Betrayed}}) jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum ({{jez-no|Ola Flyum}}). Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmene stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori osporavaju da su događaji u Srebrenici predstavljali genocid; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali regularnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među snagama bosanskih Srba. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA]]-e u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>f2e7pqkqeu32ldlryqxk3z9gc34vo36</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600866</id>
      <parentid>42600864</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T12:05:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42600866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7368" sha1="6daqfe5f2e0x4ct92vckfbpqe1l444z" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
 | naslov        = Byen som kunne ofres
 | slika        = 
 | veličina     = 
 | onaziv       = 
 | godina       = {{Filmdate|2011|4|26|df=y}}
 | zemlja        = {{flagcountry|NOR}}
 | jezik        = norveški&lt;br /&gt;engleski&lt;br /&gt;srpskohrvatski
 | žanr         = dokumentarni film
 | režija       = [[Ola Flyum|Ola Flijum]]&lt;br /&gt;[[David Hebditch|Dejvid Hebdič]]
 | scenario     = 
 | muzika       = 
 | uloge        = 
 | producent    = Fenris film
 | kompanija    = 
 | trajanje      = 
 | montaža      = 
 | snimatelj     = 
 | scenografija = 
 | nagrade      = 
 | budžet        = 
 | zarada       = 
 | prethodni    = 
 | sledeći      = 
 | vebsajt      = 
 | imdb         = 
}}
'''''Grad koji se mogao žrtvovati''''' ({{Jez-no|Byen som kunne ofres}}) ili '''''Srebrenica: Izdani grad''''' ({{Jez-en|Srebrenica: A Town Betrayed}}) jeste norveški dokumentarni film iz 2011. godine. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flijum (norveški: ''Ola Flyum''). Radnja prati novinara-istraživača i vojnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Mirzada Fazlića Fazlu, koji tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] istražuje događaje povezane s [[Genocid u Srebrenici|genocidom u Srebrenici]].

== Sadržaj filma ==
Film daje pregled probranih događaja, uključujući [[napad na Kravicu]], [[napad na Višnjicu]], krijumčarenje oružja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, pregovore oko razmene stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva te tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.

Autori osporavaju da su događaji u Srebrenici predstavljali genocid; film iznosi tvrdnju da su sukobi predstavljali regularnu vojnu operaciju protiv bošnjačkih snaga, koje autori filma opisuju kao &quot;muslimanske odmetnike&quot;. Osim toga, film sugeriše da je napad snaga Nasera Orića na Kravicu doprineo želji za osvetom među snagama bosanskih Srba. Film osporava široko prihvaćenu procenu od preko 8.000 ubijenih Bošnjaka i iznosi niže procene broja žrtava.

U filmu se tvrdi da je [[Bil Klinton]] navodno predložio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] scenario u kojem bi stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici izazvalo međunarodnu intervenciju. Tvrdi se da su humanitarni konvoji propuštani od strane Srba u Srebrenicu, ali ih je [[Naser Orić]] prodavao na [[Crno tržište|crnom tržištu]]. Takođe se tvrdi da je general [[Ratko Mladić]] imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice, ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;[http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Učesnici ==
U filmu su govorili: [[Sefer Halilović]] (general i komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine), Ratko Nikolić (borac [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj [[TV Beograd|TV-a Beograd]]), [[Zoran Stanković]], Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini), [[Muhamed Filipović]] (jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir Armije Republike Bosne i Hercegovine), Džon Šindler (glavni analitičar [[CIA|Cije]] u Bosni i Hercegovini 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i [[Torvald Stoltenberg]] (bivši pregovarač [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]).

== Reakcije ==
Film je osporio pravni i istorijski konsenzus o genocidu u Srebrenici; prikazuje događaje u Srebrenici kao haotičnu vojnu operaciju, a ne kao unapred planirani čin genocida, zbog čega su autori optuženi za [[istorijski revizionizam]].

[[Norveška komisija za žalbe na štampu]] navela je da film ignoriše presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]], koji su masakr pravno klasifikovali kao genocid na osnovu iscrpnih dokaza o predumišljaju. Verodostojnost izvora se takođe dovodi u pitanje jer se film oslanjao na izvore čije su tvrdnje bile u suprotnosti s utvrđenim sudskim činjenicama, ali su te tvrdnje predstavljene bez neophodnog konteksta ili provere koju nalaže novinarska etika.

Reakcije su bile oštre i izazvale su diplomatske tenzije, uključujući zvanične proteste vlade Bosne i Hercegovine i organizacija za ljudska prava poput [[Norveški helsinški odbor|Norveškog helsinškog odbora]] te bošnjačke zajednice u Norveškoj. Oni su autore optužili za istorijski revizionizam i [[poricanje genocida]]. Nekoliko meseci nakon premijere filma, Norveška komisija za žalbe na štampu donela je zaključak da su autori filma, ne spominjući presude MKSJ-a po kojima se u Srebrenici dogodio genocid, povredili [[Vær Varsom-plakaten|etički kodeks norveških medija]].&lt;ref&gt;[http://journalisten.no/node/35956 «NRK fikk omfattende kritikk av PFU»], ''journalisten.no'', 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://presse.no/Saker/Sak-107-11 Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120013708/http://presse.no/Saker/Sak-107-11 |date=2012-01-20 }}, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.&lt;/ref&gt; Film je nedugo potom prikazan u Švedskoj na programu [[Sveriges Radio|tamošnje državne televizije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27|title=Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments|date=2 Dec 2011|accessdate=14. VII 2015|language=engleski|publisher=Balkan Insight|author=Sigrid Sollie}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Tragovi iz Sarajeva]]''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-03-09-2011/svedski-dokumentarac-vojska-rs-branila-se-u-srebrenici Glas javnosti: Švedski dokumentarac: Vojska RS branila se u Srebrenici, 03.09.2011.] {{sr}}
* [http://www.europesworld.org/NewEnglish/Home_old/CommunityPosts/tabid/809/language/en-US/Default.aspx?PostID=2728&amp;CurrentPage=0&amp;filter=4 &quot;Srebrenica: A Town Betrayed&quot; – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.juliagorin.com/wordpress/?p=2665 Commemorate Srebrenica with these Rare and Important Videos]

== Vanjske veze ==
*[https://tv.nrk.no/serie/brennpunkt/MDUP11000711/26-04-2011 Profil] na portalu [[NRK]] {{no icon}}
*[http://www.balkaninsight.com/en/article/hague-srebrenica-film-undermines-judgments/1422/27 Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments] na portalu Balkan Insight {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RUuhSGnLvv8&amp; film na engleskom jeziku] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Norveški filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>6daqfe5f2e0x4ct92vckfbpqe1l444z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija poratnog Japana ispričana od barske hostese</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4561444</id>
    <revision>
      <id>42600874</id>
      <parentid>42317781</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:41:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2878" sha1="a49zjzedfyiq2dygbmfh3g0x8xrg5u6" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = doku
  | naslov = にっぽん戦後史　マダムおんぼろの生活
  | director = [[Shohei Imamura]]
  | producer = [[Masanori Yamanoi]]
  | writer =  [[Shohei Imamura]]
  | starring = Chieko Akaza &lt;br&gt; Etsuko Akaza &lt;br&gt; Tami Akaza &lt;br&gt; Fukumi Kuroda &lt;br&gt; [[Rikiya Yasuoka]]
  | music = 
  | cinematography = [[Masao Tochizawa]]
  | editing = 
  | distributor = [[Nihon Eiga Shinsha]]
| released = {{Film date|1970|7|3}}
  | runtime = 105 min.
  | language = japanski
  | zemlja = {{flag|Japan}}
  |  awards = 
}}

{{nihongo|'''''Historija poratnog Japana ispričana od barske hostese'''''|にっぽん戦後史　マダムおんぼろの生活|Nippon Sengoshi – Madamu onboro no Seikatsu}} je [[japan]]nski crno-bijeli [[dokumentarni film]] snimljen 1970. godine u režiji [[Shohei Imamura|Shoheija Imamure]]. Film se sastoji u obliku intervjua sa 40-godišnjom vlasnicom jednog lokala u kome ona opisuje svoje odrastanje na dnu japanskog društva, kao i brojne neuspjele i traumatične veze sa lokalnim muškarcima, nakon kojih je utjehu našla u pripadnicima [[SAD|američkih]] oružanih snag stacioniranih u Japanu poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]; intervju paralelno prati [[historija Japana|japansku historiju]] od [[Kapitulacija Japana|kapitulacije]] 1945. godine, [[Američka okupacija Japana|američke okupacije]], [[Japansko ekonomsko čudo|ekonomskog čuda]] 1950-ih, pa sve do burnih političkih zbivanja krajem 1960-ih, uključujući reakciju japanske javnosti na američke zločine u tada aktualnom [[vijetnamski rat|vijetnamskom ratu]]. Imamura je film snimio nakon neuspjeha svog ambicioznog filma ''[[Duboka čežnja bogova]]'', poslije koga se sljedećih desetak godina posvetio isključivo dokumentarcima.

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|id=0066153|title= Nippon Sengoshi – Madamu onboro no Seikatsu}}
* {{cite web |url=http://www.citwf.com/film244391.htm|title=NIPPON SENGOSHI -MADAMU ONBORO NO SEIKATSU|accessdate=2007-11-28|publisher=[http://www.citwf.com/ The Complete Index to World Film]}}
* {{cite web|url=http://www.jmdb.ne.jp/1970/ct001420.htm|title=にっぽん戦後史　マダムおんぼろの生活 (''Nippon Sengoshi: Madamu onboro no Seikatsu'')|accessdate=2007-11-28|language=Japanese|publisher=[[Japanese Movie Database]]|archive-date=2007-12-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20071218065857/http://www.jmdb.ne.jp/1970/ct001420.htm|url-status=dead}} 
* Sharp, Jasper. [http://www.midnighteye.com/reviews/hijabaho.shtml History of Postwar Japan as Told by a Bar Hostess] (film review) at [http://www.midnighteye.com/index.php midnighteye.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060612194809/http://www.midnighteye.com/index.php |date=2006-06-12 }}

{{Shōhei Imamura}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]</text>
      <sha1>a49zjzedfyiq2dygbmfh3g0x8xrg5u6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Stones</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4620485</id>
    <revision>
      <id>42600865</id>
      <parentid>42461816</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T12:01:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15798" sha1="o7s2y8xswtmt7iwes23vjwcv8a77bpd" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = John Stones
| slika                     = 1 john stones 2015 (cropped).jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[28. svibnja]] [[1994.]]
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Barnsley]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Englezi|Englez]]
| državljanstvo             = {{flagicon|UK}} [[UK|britansko]]
| visina                    = 1.88 m

| pozicija                  = stoper
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| brojnadresu               = 5

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          =

| godine1                    = 2011 – 2013
| klubovi1                   = {{flagicon|ENG}} [[Barnsley F.C.|Barnsley]]
| nastupi(golovi)1           = 24 (0)
| godine2                    = 2013 – 2016
| klubovi2                   = {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
| nastupi(golovi)2           = 77 (1)
| godine3                    = 2016 – 2026 
| klubovi3                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)3           = 179 (10)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          =

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2014 – 
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ENG}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 28 (2)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 =

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 25.6.2018
}}
'''John Stones''' ([[Barnsley]], [[28. svibnja]] [[1994.]]) je [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]aš, koji trenutačno igra za [[Engleska|engleski]] nogometni klub [[Manchester City F.C.|Manchester City]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|englesku nogometnu reprezentaciju]]. Stones igra većinom kao [[Branič (nogomet)#Središnji branič|središnji branič]], ali može i igrati kao [[Branič (nogomet)#Krilni braniči (krila)|desni bek]].

Započeo je svoju karijeru u [[Barsnley F.C.|Barnsleyju]], gdje je u [[Football League Championship|Championshipu]] profesionalno debitirao u ožujku [[2012.]] godine. Zatim je prešao u [[Everton F.C.|Everton]] za tri milijuna [[euro|eura]] u siječnju [[2013.]] godine. Sa svojim transferom u [[Manchester City F.C.|Manchester City]] je Stones postao drugi najskuplji nogometni branič u povijesti.

Stones je debitirao za englesku nogometnu reprezentaciju u [[2014.]] i predstavljao je svoju domovinu na [[Europsko prvenstvo u nogometu - Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u 2016. godini]].

== Klupska karijera ==
=== Barnsley ===
Stones je rođen u [[Barnsley]]ju, gdje je počeo trenirati [[nogomet]] u juniorskoj školi [[Barnsley F.C.]] U prosincu [[2011.]] godine je potpisao profesionalni ugovor sa prvom momčadi tog kluba. Debitirao je u [[Football League Championship|Championshipu]] u ožujku [[2012.]] godine protiv [[Reading F.C.|Readinga]], gdje su ''Redsi'' izgubili sa 0:4.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/17323945|title= Reading maintained their promotion charge with an emphatic win at Oakwell to secure their ninth win in 10 games|work= bbc.com|day= 17. ožujka 2012.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Zabio je svoj jedini gol za Barnsley u kolovozu [[2012.]] protiv Rochdalea.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/19123950|title= Rochdale 3-4 Barnsley|work= bbc.com|day= 11. kolovoza 2012.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

=== Everton ===  
U ožujku [[2013.]] godine, Stones je prešao iz Barnsleyja u [[Everton F.C.|Everton]] za tri milijuna [[euro|eura]]. Branič je potpisao pet i pol godišnji ugovor sa [[FA Premier liga|engeskim prvoligašem]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/21286890|title= Everton sign defender John Stones from Barnsley|work= bbc.com|day= 1. veljače 2013.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Te [[FA Premier liga 2013./14.|sezone]] ga trener u tri utakmice nije uveo u igru s klupe, počevši sa porazom protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] u veljači te godine.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/21311607|title= Man Utd 2- Everton|work= bbc.com|day= 10. veljače 2013.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

==== 2013./14. sezona ====
Za Everton je odigrao svoju prvu utakmicu [[28. kolovoza]] iste godine protiv Stevenagea u drugom kolu [[Engleski Liga kup|Lige kupa]] na [[Goodison Park]]u.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/23776650|title= Everton 2-1 Stevenage|work= bbc.com|day= 28. kolovoza 2013.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Stones je debitirao u [[FA Premier liga|Premier ligi]] u 1:0 pobjedi protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] u rujnu [[2013.]] godini. U domaćoj utakmici je ušao kao zamjena za [[Steven Naismith|Stevena Naismitha]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/23999387|title= Everton 1-0 Chelsea|work= bbc.com|day= 16. rujna 2013.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Stones je prvi put bio u udarnoj postavi u Premier ligi protiv [[Stoke City F.C.|Stoke Cityja]], [[1. siječnja]] [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/25513272|title= Stoke City 1-1 Everton|work= bbc.com|day= 1. siječnja 2014.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

==== 2014./15. ====
[[Datoteka:Chelsea 1 Everton 0 (16325064577).jpg|220px|thumb|left|Stones (desni) zajedno sa [[Séamus Coleman|Séamusom Colemanom]] brane boje Evertona protiv [[Belgija]]nca [[Eden Hazard|Edena Hazarda]].]]
U kolovozu [[2014.]] godine je Stones potpisao novi petogodišnji ugovor do [[2019.]]&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2719053/John-Stones-pens-new-Everton-contract-worth-30-000-week-Roberto-Martinez-rewards-defender.html|title= John Stones pens new Everton contract worth £30,000-a-week as Roberto Martinez rewards defender|work= dailymail.co.uk|day= 7. kolovoza 2014.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; U listopadu je Stones protiv Manchester Uniteda ozlijedio gležanj te bio izvan terena između 10 i 14 tjedana.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/29552025|title= Everton: John Stones could miss rest of 2014 with ankle injury|work= bbc.com|day= 9. listopada 2014.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Ipak je engleski branič bio nominiran za ''Golden Boy'', nagrada za najboljeg mladog nogometaša koji igra u [[Europa|Europi]]. [[Raheem Sterling]] je na kraju dobio nagradu.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= https://www.theguardian.com/football/2014/dec/20/liverpool-raheem-sterling-wins-golden-boy-award|title= Liverpool’s Raheem Sterling wins Europe’s Golden Boy award for 2014|work= theguardian.com|day= 20. prosinca 2014.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

U [[UEFA Europska liga 2014./15.|Europskoj ligi]] protiv [[BSC Young Boys]]a je Stones dobio crveni karton zbog prekršaja na [[Guillaume Hoarau|Guillaumea Hoaraua]] u kaznenom prostoru. Everton je tu utakmicu pobijedila sa 1:4 sa igračem manjem.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/31523676|title= BSC Young Boys 1-4 Everton|work= bbc.com|day= 19. veljače 2015.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Branič je zabio svoj prvi pogodak za ''The Toffees'' u 3:0 pobjedi protiv Uniteda iz [[Manchester]]a u travnju [[2015.]] godine.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/32371018|title= Everton 3-0 Manchester United|work= bbc.com|day= 26. travnja 2015.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

==== 2015./16. ====
U srpnju i kolovozu [[2015.]] godine je Stones navodno bio dio ponuda od strane [[Chelsea F.C.|Chelseaja]], koje Everton nije prihvatio.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/33584857|title= Chelsea's John Stones bid angers Everton boss Roberto Martinez|work= bbc.com|day= 19. srpnja 2015.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.espnfc.com/story/2540960/chelsea-john-stones-bid-of-26m-rejected-by-everton--sources|title= Chelsea John Stones bid of £26 million rejected by Everton, say sources|work= espnfc.com|day= 29. srpnja 2015.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/33977836|title= John Stones: Everton defender not for sale despite '£30m Chelsea bid'|work= bbc.com|day= 18. kolovoza 2015.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; U prosincu iste godine je Stones u produžetku utakmice napravio prekršaj na [[Marko Arnautović|Marka Arnautovića]] protiv Stoke Cityja na Goodison Parku, koji su na kraju zabili [[jedanaesterac]] za konačnih 3:4.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/35148469|title= Everton 3-4 Stoke City|work= bbc.com|day= 28. prosinca 2015.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

=== Manchester Ciy ===
Stones potpisao je ugovor na šest godina vrijedan 55 milijuna eura s [[Manchester City F.C.|Manchester Cityjem]], objavila je najprije [[UEFA]], a onda potvrdio na svojim stranicama i [[FA Premier liga|engleski prvoligaš]] u kolovozu [[2016.]] Stones je postao tako drugi najskuplji [[Branič (nogomet)|obrambeni igrač]] na svijetu nakon [[Brazil]]ca [[David Luiz|Davida Luiza]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.eurosport.com/football/premier-league/2016-2017/manchester-city-sign-everton-defender-john-stones-for-47.5m_sto5714067/story.shtml|title= Manchester City sign Everton defender John Stones for £47.5m|work= eurosport.com|day= 9. kolovoza 2016.|access-date= 9. kolovoza 2016.}}&lt;/ref&gt; Stones je debitirao za ''City'' u ligaškoj pobjedi protiv [[Sunderland A.F.C.|Sunderlanda]] u kolovozu [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/36994521|title= Manchester City 2-1 Sunderland|work= bbc.com|day= 13. kolovoza 2016.|access-date= 22. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
U kolovozu [[2014.]] godine je debitirao za [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] protiv [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]]. Stones je bio na širem popisu engleskih reprezentativaca za nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo u Brazilu]],&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.mirror.co.uk/sport/football/world-cup-2014/england-squad-john-stones-named-3531492|title= England squad: John Stones named as standby - and will make full squad if Phil Jones is injured|work= mirror.co.uk|day= 12. svibnja 2014.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; međutim izbornik ga je izostavio sa konačnog popisa.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.thefa.com/news/england/2014/may/england-world-cup-squad-2014-confirmed|title= Roy Hodgson names his squad for 2014 FIFA World Cup|work= thefa.com|day= 12. svibnja 2014.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Engleski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu - Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio Stones.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.bbc.com/sport/football/36417368|title= Euro 2016: Full squads for every country|work= bbc.com|day= 8. lipnja 2016.|access-date= 19. srpnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Stones nije nastupao na Europskom prvenstvu u 2016. godini.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url= http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/england-not-starting-john-stones-8157541|title= England not starting John Stones at Euro 2016 is a &quot;travesty&quot;, says Danny Murphy|work= mirror.co.uk|day= 10. lipnja 2016.|access-date= 28. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Sa porazom protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]], Engleska se nije uspjela plasirati u četvrtfinale Europskog prvenstva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.hrsport.net/vijesti/495737/nogomet-euro-2016/video-kakva-utakmica-kakvi-islandjani-englezi-idu-kuci/|title= VIDEO: Kakva utakmica, kakvi Islanđani - Englezi idu kući!|work= hrsport.net|day= 27. lipnja 2016.|access-date= 28. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

Sudjelovao je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine, gdje je postigao svoja prva dva reprezentativna gola u rekordnoj pobjedi (6:1) protiv [[Panamska nogometna reprezentacija|Paname]].

=== Reprezentativni golovi ===

:''Ažurirano: [[25. lipnja]] [[2018.]]''
:''Golovi Engleske uvijek su navedeni prvi; rezultat u stupcima je onaj nakon igračevog gola.''&lt;ref name=NFT&gt;{{NFT player |id=55533 |name=Stones, John |accessdate=24 June 2018}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
!scope=col|Br.
!scope=col data-sort-type=date|Datum
!scope=col|Lokacija
!scope=col|Nastup
!scope=col|Protivnik
!scope=col|Gol
!scope=col|Rezultat
!scope=col|Natjecanje
!scope=col|{{abbr|Ref.|Reference}}
|-
!scope=row style=&quot;text-align: center&quot;|1
|rowspan=2|[[24. lipnja]] [[2018]].||rowspan=2|[[Stadion Nižnji Novgorod]], [[Nižnji Novgorod]],[[Rusija]]||rowspan=2 align=center|28||rowspan=2|{{fb|PAN}}||align=center|'''1'''–0||rowspan=2 align=center|'''6'''–1||rowspan=2|[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]]||rowspan=2 align=center|&lt;ref name=Panama&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44439183 |title=England 6–1 Panama |first=Phil |last=McNulty |publisher=BBC Sport |date=24 June 2018 |accessdate=24 June 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=row style=&quot;text-align: center&quot;|2
|align=center|'''4'''–0
|}

== Izvori ==
{{commons}}
{{reflist|30em}}

{{Sastav Engleska 2016 EP}}
{{Sastav Engleska 2018 SP}}
{{Sastav Engleska 2020 EP}}
{{Sastav Engleska 2022 SP}}
{{Sastav Engleska 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1994||Stones, John}}

[[Kategorija:Engleski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Evertona]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]</text>
      <sha1>o7s2y8xswtmt7iwes23vjwcv8a77bpd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada Borbe za arhitekturu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4620875</id>
    <revision>
      <id>42600908</id>
      <parentid>42505530</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T17:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BuhaM</username>
        <id>84533</id>
      </contributor>
      <comment>arhitekta Milorad - Miša Berbakov (1936-2006)</comment>
      <origin>42600908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32523" sha1="epe7wsdw1k1rz06ileztii0pgfracpc" xml:space="preserve">'''Borbina nagrada za arhitekturu''' bila je jedina savezna nagrada za arhitekturu u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]]. Ova prestižna nagrada bila je glavno službeno mjerilo arhitektonske izvrsnosti u bivšoj Jugoslaviji i popularizacija najznačajnijih arhitektonskih postignuća te godine, istovremeno odražavajući i promovirajući koncept “bratstva i jedinstva” i formiranje jugoslavenskog identiteta. &lt;ref&gt;[http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/arhitektura-i-urbanizam-u-socijalistickoj-jugoslaviji-i-nakon-nje,615.html Arhitektura i urbanizam u socijalističkoj Jugoslaviji]&lt;/ref&gt;

U saradnji sa Savezom arhitekata Jugoslavije, nagrada je ustanovljena 1965., na godišnjicu kada je 1922. u [[Zagreb]]u štampan prvi broj lista [[Borba (novine)|&quot;Borba&quot;]]. Narednih decenija, nagrađivana su najznačajnija ostvarenja nastala na području nekadašnje Jugoslavije. 

Osvajanje nagrade na čijem su čelu stajale te dnevne novine smatralo se najvećim prestižem na području arhitekture u bivšoj Jugoslaviji. Među brojnim dobitnicima su: [[Boris Magaš]] dva puta - za [[hotelski kompleks Solaris]] i [[stadion Poljud]], [[Živorad Janković]] za [[Skenderija|KSC Skenrerija]], [[Stanko Mandić]], Janez Lajović, [[Stojan Maksimović]], [[Aleksandar Šaletić]], [[Jahiel Finci]] i [[Zlatko Ugljen]] za [[Bosansko narodno pozorište u Zenici|Narodno pozorište u Zenici]], [[Janez Kobe]], [[Ivan Štraus]], [[Marijan Hržić]] dva puta sa saradnicima - za [[Krematorij na Mirogoju]] i [[kompleks Cibona]], [[Mihajlo Mitrović]] i mnogi drugi.

Prvi laureat bio je [[Ivan Vitić]] koji je 1965. dobio nagradu za niz motela Sljeme uz jadransku obalu koji su danas u ruševnom stanju, što je sramota, ali i realnost.

Crnogorska arhitektica [[Kana Radević|Svetlana Radević]] ostvarila je dvostruki raritet. Ona je jedina žena koja je dobila Saveznu nagradu lista „Borba“, a s druge strane postala je laureat u tridesetoj godini života.

U tridesetoj godini zivota dobitnica Borbine nagrade postala je i hrvatska arhitektica Maja Sah Radovic (r. U Zagrebu 1937.), zajedno s Kresimirom Cimpersak i tadasnjim svojim sefom Vjenceslavom Richterom (koji je preuzeo Arhitektonski biro Ostrogovic, nakon smrti Kazimira Ostrogovica 1964.) za Kompjutorski ili Racunalni centar u Nehajskoj ulici u Zagrebu. Dakle, bilo je jos arhitektica, dobitnica Borbine nagrade.

Sve njihove građevine obilježile su jugoslavenski prostor. Da su na jednom mjestu bio bi to čitav jedan grad.

Tradiciju jugoslovenske nagrade za arhitekturu lista &quot;Borba&quot; nastavile su 1992. &quot;Večernje novosti&quot;, kada je sa nivoa prostora bivše Jugoslavije, prenijeta na teritoriju Srbije i Crne Gore. Od 2007. do 2013. dodeljivana je predstavnicima srpske arhitekture, uključujući i njihove objekte realizovane  izvan Srbije. Zbog nedostatka sredstava, duga tradicija je prekinuta.

== Nagrađeni ==

Nagrada se dodeljivala na Dan &quot;Borbe&quot; 19. februara, za stvaraoce iz prethodne godine. Date su godine ostvarenja, savezna nagrada podebljano. 

=== 1965–70 ===
* 1965: 
** [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]: Centralno groblje i mrtvačnica u Sarajevu, [[Smiljan Klaić]] sa saradnicima
** [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]]: Hotel &quot;Oliva&quot; u Petrovcu, [[Milan Popović]] i [[Vladislav Plamenac]]
** '''[[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]]: motel &quot;Sljeme&quot; kod Rijeke, [[Ivan Vitić]]'''
** [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]]: Generalni urbanistički plan Skopja, Zavod za urbanizam i arhitekturu Skopja
** [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]]: reaktorski objekat Instituta &quot;Jožef Štefan&quot;, Oton Jugovec i saradnici
** [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]]: [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizansko spomen-groblje u Mostaru]], [[Bogdan Bogdanović]]

* 1966:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19670219|page:9 Borba, 19. feb. 1967, str. 9]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: poslovna zgrada Jugobanke u Sarajevu, [[Zdravko Kovačević]] i [[Milan Kušan]]
** Crna Gora: hotel &quot;Galeb&quot; u Kuparima, [[Milorad Petijević]] i [[Katarina Đivović]]
** Hrvatska: robna kuća &quot;Prima&quot; u Splitu, [[Antun Šatara]]
** Makedonija: pristanišna zgrada aerodroma Petrovec kod Skoplja, Dimitar Dimitrov i Trajko Dimitrov
** '''Slovenija: osnovna škola u Kočevju, Jože Kregar'''
** Srbija: stacionar u Koviljači, [[Mihajlo Mitrović]]

* 1967:&lt;ref&gt;Borba, 18. feb. 1968, str. 1 i 13&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: hotelsko-paviljonsko naselje &quot;Kamelija&quot; [[Donja Lastva]] kod Tivta, [[Ahmed Đuvić]]
** '''Crna Gora: [[Hotel Podgorica|hotel &quot;Podgorica&quot; u Titogradu]], [[Svetlana Kana Radević]]'''
** Hrvatska: hotelski kompleks u uvali Scott kod [[Kraljevica|Kraljevice]], [[Igor Emili]]
** Makedonija: osmogodišnja škola &quot;Mirče Acev&quot;, Blagoje Micevski
** '''Slovenija: robna kuća u Osijeku, Milan Mihelič'''
** Srbija: centar mesne zajednice u Novom Beogradu, [[Uroš Martinović]]

* 1968:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19690219|page:7 Borba, 19. feb. 1969, str. 7]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: —
** Crna Gora: kompleks hotela &quot;Korali&quot; u Sutomoru, Milan Popović
** '''Hrvatska: hotelski kompleks &quot;Solaris&quot; u Šibeniku, [[Boris Magaš]]''' (+ zabavni centar u Poreču, Božo Lazar i Bruno Maskareli)
** Makedonija: [[Historijski arhiv (Skoplje)]], [[Georgi Konstantinovski]]
** Slovenija: &quot;Soseska 6&quot; u Šiški; Ilija Arnautović, Aleksandar Peršin i Janez Vovk
** Srbija: hotel &quot;Rivijera&quot; u Petrovcu na Moru, Mihajlo Mitrović

* 1969:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19700221|page:13 Borba, 21. feb. 1970, str. 13]&lt;/ref&gt;
** '''Bosna i Hercegovina: [[Skenderija|kulturno-sportski centar &quot;Skenderija&quot;]] u Sarajevu; [[Živorad Janković]], [[Halid Muhasilović]] i [[Ognjeslav Malkin]]'''
** Crna Gora: —
** Hrvatska: elektronski računski centar u Zagrebu; Krešo Cimperšah, Vjenceslav Rihter i Kaja Šah Radović
** Makedonija: [[Pedagoška gimnazija u Skoplju]], [[Janko Konstantinov]]
** Slovenija: OŠ &quot;France Prešern&quot; u Kranju, Stanko Kristl
** Srbija: Služba društvenog knjigovodstva u Beogradu, Petar Vulović

* 1970:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19710220|page:7 Borba, 20. feb. 1971, str. 7] i 1&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: hotel &quot;Astarea&quot; u Mlinima, [[Bogoljub Kurpjel]]
** Crna Gora: hotel &quot;Belvi&quot; u Miločeru, Milorad Vukotić
** '''Hrvatska: hotel &quot;Kristal&quot; u Poreču, [[Julije De Luca]]'''
** Makedonija: [[Zgrada CK SK Makedonije]] u Skoplju, [[Petar Muličkovski]]
** '''Slovenija: Garažna kuća, Poljane Lubljana; Sever Savin'''
** Srbija: [[Zgrada Urbanističkog zavoda u Beogradu]], [[Branislav Jovin]]

&lt;gallery&gt;
Hotel podgorica frontside.jpg|Hotel Podgorica - Projekat Svjetlana Kana Radević 1967
Solaris-hotels-Boris-Magas.jpg|Solaris u Šibeniku, Boris Magaš 1968.
Ljubljana (52251489999).jpg|Garaža, Poljane, Ljubljana; Sever Savin 1970
&lt;/gallery&gt;

=== 1971–75 ===
* 1971:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19720219|page:5 Borba, 19. feb. 1972, str. 5]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: gimnazija u Banjaluci, Nikola Nešković
** Crna Gora: dečji vrtić u Nikšiću, Slobodan Vukajlović
** Hrvatska: kompleks &quot;Elektroslavonija&quot; u Osijeku, [[Boris Krstulović]]
** Makedonija: [[Studentski dom Goce Delčev u Skoplju]], [[Georgi Konstantinovski]]
** Slovenija: motel &quot;Turist&quot; u Grosuplju, Grego Košak
** '''Srbija: stambeni kompleks &quot;Zlatibor&quot; u Titovom Užicu, [[Stanko Mandić]]'''

* 1972:&lt;ref&gt;Borba, 20. feb. 1973, str. 1&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: [[Naselje Sunce u Sarajevu]], [[Ivan Štraus]]
** Crna Gora: stambene zgrade u Budvi, [[Novak Jovanović]]
** '''Hrvatska: stambeno-poslovni objekt u Veslačkoj ulici u Zagrebu, [[Slavko Jelinek]] i [[Ivo Linardić]]'''
** Makedonija: gradski ugostiteljski centar &quot;Letnica&quot; u Ohridu; Sofija Hadžijeva Nizova i Margarita Hadžijeva Trandafilovska
** Slovenija: robna kuća u Novom Sadu, Milan Mihelič
** Srbija: hotel &quot;Divčibare&quot;, [[Dejan Nastić]]

* 1973:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19740220|page:1 Borba, 20. feb. 1974, str. 1] i 11&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: hotel &quot;Orijent&quot; u Travniku, Smiljka Janušević
** Crna Gora: hotel &quot;Kastel Lastva&quot; u Petrovcu na Moru, Milan Popović
** Hrvatska: stambeni kompleks &quot;[[Split 3]]&quot;, Dinko Kovačić i Mihajlo Zorić
** Makedonija: Gradski trgovinski centar - Skoplje; Živko Popovski, Živko Galevski, Tihomir Arsovski, Lidija Markov, Panta Hristovski
** '''Slovenija: hotel &quot;Kanin&quot; u Bovcu, Janez Lajovic'''
** Srbija: sportsko-rekreacioni centar &quot;25 maj&quot; u Beogradu, Ivan Antić

* 1974:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19750220|page:11 Borba, 20. feb. 1975, str. 11]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: [[Zgrada Radiotelevizije Bosne i Hercegovine|TV centar RTV Doma u Sarajevu]]; [[Milan Kušan]], [[Branko Bulić]] i [[Svetozar Bogunović]]
** Crna Gora: Klinički centar u Titogradu, Božidar Milić i Milan Popović
** Hrvatska: Spomen dom boraca NOR i omladine Jugoslavije u Kumrovcu, [[Ivan Filipčić]] i [[Borislav Serbetić]]
** Makedonija: [[Telekomunikacijski centar Skoplje]], Janko Konstantinov
** '''Slovenija: urbanističko rešenje Split 3, Vladimir Mušič i Marjan Bežan'''
** Srbija: zgrada Filozofskog fakulteta u Beogradu, [[Svetislav Ličina]]
 
* 1975:&lt;ref&gt;Borba, 20. feb. 1976, str. 9&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: hotel &quot;Bosna&quot; u Banjaluci; Anto Džeba, Predrag Bulović i Svetozar Bogunović
** Crna Gora: dečji vrtić u Nikšiću, Pavle Popović
** Hrvatska: kombinovana dečja ustanova na Mihaljevcu u Zagrebu, Boris Magaš
** Makedonija: hotel &quot;Metropol&quot; u Ohridu, Dimitar Zajčev i Viktorija Zarčev
** '''Slovenija: bolnica &quot;Dr France Derganc&quot; u Novoj Gorici; Štefan Kacin, Jurij Princes, Bogdan Spindler i Marijan Uršič'''
** Srbija: &quot;Blok 23&quot; u Novom Beogradu; Aleksandar Stjepanović, Božidar Janković i Branislav Karadžić
** [[SAP Vojvodina|Vojvodina]]: &quot;Dečje selo&quot; u Sremskoj Kamenici; Miroslav Grujić, Tatjana Savić, Jožef Tot, Natko Marinčić i Olga Marinčić
** [[SAP Kosova|Kosovo]]: —
&lt;gallery&gt;
Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Kompleks &quot;Zlatibor&quot; u Užicu (crveno), Stanko Mandić 1971
Stambene zgrade u Veslačkoj ulici.JPG|Stambene zgrade u Veslačkoj, Zagreb - Jelinek, Linardić 1972
Bovec - Hotel Kanin.jpg| Hotel &quot;Kanin&quot;, Bovec - Janez Lajovic 1973
Split, Split 3, Papandopulova ulica.jpg|Papandopulova ulica u Splitu 3, Mušič i Bežan 1974
Splošna bolnišnica dr. Franca Derganca Nova Gorica.jpg|Bolnica &quot;Franca Derganca&quot;, Nova Gorica, 1975
&lt;/gallery&gt;

=== 1976–80 ===
* 1976:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19770219|page:1 Borba, 19. feb. 1977, str. 1] i 11&lt;/ref&gt;
** ''' Bosna i Hercegovina: robna kuća u Jajcu; Radivoj Jadrić, Džemal Karić i Nedžad Kurta'''
** Crna Gora: —
** '''Hrvatska: zgrada Muzeja revolucije u Rijeci (sada [[Muzej grada Rijeke|Muzej grada]]), [[Neven Šegvić]]'''
** '''Makedonija: [[Makedonska akademija nauka i umetnosti|Zgrada MANU]], [[Boris Čipan]]'''
** Slovenija: deonica auto-puta Vrhnika-Razdrto i Hoče-Levec (Celje), Vukašin Ačanski
** Srbija: dečja ustanova u Valjevu, Vladimir Tvrtković
** Vojvodina: Radnički dom u Novom Bečeju, Tibor Bence
** Kosovo: —

* 1977:&lt;ref&gt;Borba, 18. feb. 1978, str. 1&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: gradsko porodilište &quot;Zuhra Muidović&quot; u Sarajevu, Bogoljub Kurpjel
** Crna Gora: kompleks univerziteta &quot;Veljko Vlahović&quot; u Titogradu, Milan Popović i Pavle Popović
** Hrvatska: osnovna škola u Klisu, Jerko Marasović i Petar Galić
** Makedonija: robna kuća &quot;Most&quot; u Skoplju, Tihomir Arsovski
** Slovenija: Ekonomski fakultet u Ljubljani, Jože Koželj
** '''Srbija: [[Sava Centar|Kongresni centar &quot;Sava&quot;]], [[Stojan Maksimović]] i [[Aleksandar Šaletić]]'''
** Vojvodina: hotel &quot;Omorika&quot; na Tari, Miroslav Krstonošić
** Kosovo: —

* 1978:&lt;ref&gt;Borba, 20. feb. 1979, str. 1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19790219|page:5 Borba, 19. feb. 1979, str. 5]&lt;/ref&gt;
** '''Bosna i Hercegovina: zgrada [[Bosansko narodno pozorište u Zenici|Narodnog pozorišta u Zenici]], [[Jahiel Finci]] i [[Zlatko Ugljen]]'''
** Crna Gora: —
** Hrvatska: Računsko-dispečerski edukativni centar &quot;Elektro-Slavonija&quot; u Osijeku, Boris Krstulović
** Makedonija: Rekreativni centar &quot;Treska&quot; kod Skoplja; Manda Zografska, Ljiljana Petrovska, Milka Karovska, Jagoda Micajkova, Makedonka Ivanovska, Biljana Filipovska, Vladimir Pota
** Slovenija: kuća u selu Breznici kod Žirovnice, Marko Mušič
** Srbija: Centar za prevenciju i rehabilitaciju &quot;Merkur&quot; u Vrnjačkoj Banji, Miloš Konstantinović i Dimitrije Ivančević
** Vojvodina: —
** Kosovo: —

* 1979:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19800220|page:11 Borba, 20. feb. 1980, str. 11]&lt;/ref&gt;
** '''Bosna i Hercegovina: Medicinski centar u Banjaluci; Zdenko Brož, Vedo Hamšić, Bogoljub Kurpjel i Rajko Mandić'''
** Crna Gora: Zgrada republičkih društveno-političkih organizacija u Titogradu, Radoman Zeković
** '''Hrvatska: [[Gradski stadion u Poljudu]], Split; Boris Magaš'''
** Makedonija: hotel &quot;Izgrev&quot; u Strugi; Ljiljana Petrovska, Panda Zografska i Milica Karovska
** Slovenija: seoska trgovina i pošta u Vremskom Britofu kod Divače; Marko Dekleva, Matjaž Garcalori, Vojteh Ravnik i Egon Vatovec
** Srbija: hotel &quot;Jagodina&quot; u Svetozarevu, Miloš Konstantinović
** Vojvodina: stambeni objekat u Novom naselju, Novi Sad; Slavko Županski, Bora Radusinović i Radoje Cvetkov
** Kosovo: —

* 1980:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19810220|page:9 Borba, 20. feb. 1981, str. 9]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: zgrada Skupštine opštine Stari grad u Sarajevu, Zoran Brož
** Crna Gora: —
** Hrvatska: stambeni objekti u Dugavama u Zagrebu, Tomislav Odak
** '''Makedonija: OŠ &quot;Kliment Ohridski&quot; u Ohridu, Pavel Balabanov'''
** Slovenija: redakcija časopisa za arhitekturu &quot;AB&quot;
** Srbija: Dom Televizije Beograd, Uglješa Bogunović
** Vojvodina: dečji vrtić u Aleksi Šantiću, Sima Jančić
** Kosovo: motel &quot;Ribnjak&quot; u Istoku, Ćemalj Bećiri

&lt;gallery&gt;
Macedonian Academy of Sciences and Arts (2).JPG|Zgrada Makedonske ANU, Boris Čipan 1976
Muzej grada Rijeke.jpg|Zgrada Muzeja revolucije u Rijeci, Neven Šegvić 1976
Novi Beograd 1978 - Sava Centar.jpg|Kongresni centar &quot;Sava&quot;, Maksimović i Šaletić 1977
Theater in Zenica.jpg|Zgrada Narodnog pozorišta u Zenici, Finci i Ugljen 1978
Aerial view of Poljud Stadium in 2024.jpg|Gradski stadion u Poljudu, Boris Magaš 1979
ОУ Св. Климент Охридски.jpg|OŠ &quot;Kliment Ohridski&quot; u Ohridu, Pavel Balabanov 1980
&lt;/gallery&gt;

=== 1981–85 ===
* 1981:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19820222|page:5 Borba, 22. feb. 1982, str. 5]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: [[Spomen-park Vraca|Spomen-park Vraca u Sarajevu]], Vladimir Dobrović
** Crna Gora: sportsko-rekreacioni centar &quot;Morača&quot;, Predrag Dmitrović
** Hrvatska: poslovno-pogonski objekat &quot;Elektre&quot; u Zagrebu, Milan Šosterič
** Makedonija: Spomen-dom u selu Razlovcima, Đorđi Konstantinov
** Slovenija: Dom kulture &quot;Španski borci&quot; u ljubljanskoj opštini Moste, Oton Jugovec
** '''Srbija: [[Vojnomedicinska akademija|Vojno-medicinska akademija]] u Beogradu, [[Josip Osojnik]] i [[Slobodan Nikolić]]'''
** Vojvodina: novi deo hotela &quot;Putnik&quot; u Novom Sadu, Milan Marić (+ Spomen kompleks i Muzej bitke na Batini, Milorad Berbakov)
** Kosovo: —

* 1982:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19830218|page:9 Borba, 18. feb. 1983, str. 9]&lt;/ref&gt;
** '''Bosna i Hercegovina: [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijski objekti Zetra]] na Koševu u Sarajevu; [[Lidumil Alikalfić]], [[Dušan Đapo]], [[Osman Morankić]]'''
** Crna Gora: —
** Hrvatska: objekt &quot;Maternite&quot; u sklopu Medicinskog centra u Osijeku, Mladen Vodička
** Makedonija: hotel sa banjom i bazenom &quot;Car Samoil&quot; u Banskom, Strumica; Violeta Dimitrova
** Slovenija: tehnički centar Ljubljanske banke u Ljubljani, Miloš Bonča
** Srbija: Poslovna zgrada &quot;Energoprojekt&quot; u Novom Beogradu, Aleksandar Keković
** Vojvodina: dom mesnih zajednica &quot;Servo Mihalj&quot; i &quot;Sečenji Janoš&quot; u Zrenjaninu, Ratko Poznatov
** Kosovo: —

* 1983:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19840218|page:13 Borba, 18. feb. 1984, str. 13]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: hotel &quot;Igman&quot;, Ahmed Đuvić
** Crna Gora: —
** Hrvatska: zgrada telekomunikacija u Šibeniku, Dražen Posavec (+ OŠ u Kutini posebno priznanje) 
** Makedonija: —
** Slovenija: Kulturni dom &quot;Ivan Cankar&quot; u Ljubljani, Edo Ravnikar
** '''Srbija: rekonstrukcija delova gradskog tkiva Kikinde 1977-83, [[Predrag Cagić]] i [[Borivoje Jovanović]]'''
** Vojvodina: Banja &quot;Junaković&quot; u Prigrevici, Đorđe Grbić
** Kosovo: —

* 1984:&lt;ref&gt;Borba, 21. feb. 1985, str. 9&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: aerodrom Sarajevo, Hasan Ćemalović i Nikola Nešković
** Crna Gora: hotelski kompleks &quot;Avala Mogren&quot;, Vlado Plamenac
** Hrvatska: Centar za rehabilitaciju mentalno retardirane dece, Sloboština, Zagreb; Radovan Tajder
** Makedonija: Dom kulture u Srbici na Kosovu, Aleksandar Nikoljski i Ilija Pulejkov
** '''Slovenija: hotelski kompleks &quot;Slovenska plaža&quot; u Budvi, [[Janez Kobe]]'''
** Srbija: zgrada Republičkog SUP, [[Ivan Antić]]
** Vojvodina: revitalizovani hotel &quot;Jezero&quot; na Paliću, Ivan Romić
** Kosovo: hotel-stacionar &quot;Oniks&quot; u banji Ilidži kod Peći, Svetislav Živković

* 1985:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19860220|page:9 Borba, 20. feb. 1986, str. 9]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: Traumatološka klinika u Sarajevu, Branko Bulić
** Crna Gora: —
** '''Hrvatska: krematorijum u sastavu Groblja Mirogoj; [[Marijan Hržić]], [[Zvonimir Krznarić]] i [[Davor Mance]]''' (+ posebno priznanje Višenamensko strelište &quot;Pampas&quot; u Osijeku, Srećko Lovrinčević i Milan Mitevski)
** Makedonija: motel &quot;Makedonija-Ašaua&quot; u Titovom Velesu; Aleksandar Nikoljski, Ilija Pulejkov i Miroslav Cvetković
** Slovenija: aneks Samačkom domu GP &quot;Bežigrad&quot; u Ljubljani, Petar Gabrijelčič
** Srbija: stambeno-poslovni objekt u Titovom Užicu, Branislav Mitrović (+ pos. priznanje Robna kuća u Bajinoj Bašti, Tomislav Marković)
** Vojvodina: hotel &quot;Tiski cvet&quot; u Novom Bečeju, Miodrag Rakočević
** Kosovo: —

&lt;gallery&gt;
Zgrada VMA (1).jpg|VMA u Beogradu, Osojnik i Nikolić 1981
Sarajevo Zetra Hall.jpg|Zetra u Sarajevu, Alikalfić, Đapo, Morankić 1982
Кикинда.jpg|Panorama Kikinde
Budva, hotel Slovenska plaža.jpg|&quot;Slovenska plaža&quot; u Budvi, Janez Kobe 1984
Mirogoj Crematorium 20230523 160803.jpg|Krematorij na Mirogoju, Hržić, Krznarić i Mance 1985
&lt;/gallery&gt;

=== 1986–90 ===
* 1986:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870221|page:11 Borba, 21. feb. 1987, str. 11]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: zlatarska radnja u Sarajevu, Mirko Marić i Amir Vuk
** Crna Gora: —
** Hrvatska: hotel &quot;Slavija&quot; u gradu Hvaru, Antun Šatara
** Makedonija: stambeni objekt u Ilindenskoj ulici u Skoplju, Vasila Ladinska
** Slovenija: revitalizacija starog dela Maribora - Lenta, Bogdan Rajnenberg i Igor Recer sa sar.
** '''Srbija: turistički kompleks &quot;Konaci - Sunčani vrhovi&quot; na Kopaoniku, [[Slobodan Mitrović]] i [[Relja Kostić]]'''
** Vojvodina: urbanističko rešenje centra Subotice; Josip Geler, Marija Bala i Ištvan Budai sa sar.
** Kosovo: restoran društvene ishrane TE &quot;Kosovo B&quot; - Obilić, Ljuljzim Nidži i Burhaninidin Sokoljija

* 1987:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19880220|page:11 Borba, 20. feb. 1988, str. 11]&lt;/ref&gt;
** '''Bosna i Hercegovina: rekreacioni centar &quot;Zenit&quot; u Neumu, [[Slobodan Jovandić]]'''
** Crna Gora: dvorana &quot;Park&quot; u Herceg Novom, Živko Janjić
** Hrvatska: Lapidarij Arheološkog muzeja u Zagrebu, Branko Silađin
** Makedonija: Zavod za medicinu rada u Skoplju, Mile Paunovski i Aleksandar Nikoljski
** Slovenija: poslovna zgrada &quot;Merkator&quot; u Ljubljani, Gregorij Košak
** Srbija: Kuća jugoslovensko-norveškog prijateljstva u Gornjem Milanovcu, Aleksandar Đokić (+ spec. priznanje za uređenje Knez Mihajlove ulice u Beogradu, Branislav Jovin)
** Vojvodina: Centar za hemodijalizu u Vršcu, Vojislav Stevanović
** Kosovo: kuća &quot;Kosovo-filma&quot; u Prištini, Salih Spahiu

* 1988:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19890218|page:7 Borba, 18. feb. 1989, str. 7]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: stambeno-poslovni ansambl u Sarajevu, Nikola Malej i Sulejman Midžić
** Crna Gora: —
** '''Hrvatska: Sportsko-poslovni [[Cibonin toranj|kompleks &quot;Cibona&quot;]] u Zagrebu; [[Marijan Hržić]], [[Ivan Piteš]] i [[Berislav Šerbetić]]'''
** Makedonija: stambeno-poslovni prostor &quot;Skopljanka&quot; u Skoplju, Blagoje Mitevski
** Slovenija: biblioteka &quot;Prežihov Voranc&quot; u Ljubljani, Igor Skulj
** Srbija: [[Manastir Prohor Pčinjski|Manastirski kompleks sv. Prohor Pčinjski]], Aleksandar Radović
** Vojvodina: Institut za hemiju i geografiju u Novom Sadu, Milan Marić
** Kosovo: —

* 1989:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19900220|page:8 Borba, 20. feb. 1990, str. 8]&lt;/ref&gt;
** '''Bosna i Hercegovina: [[Muzej vazduhoplovstva Beograd|Muzej vazduhoplovstva]] u Beogradu, [[Ivan Štraus]]'''
** Crna Gora: —
** Hrvatska: stambeni objekt na zagrebačkom Borongaju, Tomislav Odak
** Makedonija: Republički dispečerski centar u Skoplju, Zoran Štaklev
** Slovenija: autobuska stanica u Mariboru, Borut Pečenko i Ivo Goropevšek
** Srbija: rekonstruisana zgrada Narodnog pozorišta u Beogradu, Ljubomir Zdravković i Slobodan Drinjaković
** Vojvodina: autobuska stanica u Subotici, Goran Martinović
** Kosovo: —

* 1990:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19910220|page:9 Borba, 20. feb. 1991, str. 9]&lt;/ref&gt;
** Bosna i Hercegovina: zgrada &quot;Jugobanke&quot; u Sarajevu, Said Jamaković i Ismet Rudić
** Crna Gora: Dom kulture u Plavu, Rifat Alihodžić
** Hrvatska: poslovna zgrada Savezne uprave carine i &quot;Inter-Europe&quot; na Zagrebačkom velesajmu, Đivo Dražić i Edvin Šmit
** Makedonija: individualna stambena zgrada u skopskom naselju Crniće, Vangel Božinoski
** Slovenija: galerija sv. Donat u Piranu, [[Boris Podreka]]
** '''Srbija: zgrada Slikarskog odseka Fakulteta likovnih umetnosti, [[Branislav Mitrović]] i [[Slobodan Lazarević]]'''
** Vojvodina: &quot;Apart-hotel&quot; u Novom Sadu, Natko Marinčić i Miodrag Jovanović
** Kosovo: —

&lt;gallery&gt;
Kop trougao1.jpg|&quot;Konaci - Sunčani vrhovi&quot; na Kopaoniku, Mitrović i Kostić 1986
Zenit Beach in Neum, 2024 1.jpg|&quot;Zenit&quot; u Neumu, Jovandić 1987
Cibona Tower.JPG|Centar Cibone u Zagrebu, Marijan Hržić 1988
Belgrade Aviation Museum.jpg|Muzej avijacije Beograd, Ivan Štraus 1989
FLU-Vojvode-Putnika-20250304 103014 03.jpg|FLU u Beogradu, ulaz; Mitrović i Lazarević 1990
&lt;/gallery&gt;

=== Nakon SFRJ ===

Konkurs za delo iz 1991. je upućen stvaraocima svih šest republika, sa promenjenim pravilnikom: nagrade se daju za ostvareno delo i za projekat, kao i tri priznanja - plakete (ili povelje).

* 1991:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920219|page:3 Borba, 19. feb. 1992, str. 3] i str. 20&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920220|page:23 Borba, 20. feb. 1992, str. 23]&lt;/ref&gt;
** '''Dom penzionera u Sarajevu, Mladen Gvozdanov i Dragan Bijedić''' (realizovano)&lt;ref&gt;[https://www.spomenikdatabase.org/post/the-violent-history-of-sarajevo-s-postmodernist-icon The Violent History of Sarajevo’s Postmodernist Icon]. spomenikdatabase.org May 25, 2023&lt;/ref&gt;
** '''župna crkva sv. Ivana Evangelista u Utrinama na Novom Zagrebu, Nevil Selimić''' (projekt)
** objekt Dijagnostike i poliklinike Kliničkog centra u Sarajevu, Radivoje Mandić i Vedad Hamsić (povelja)
** poslovnica &quot;Đerdap turista&quot; u Beogradu; Zoran Lazović, Jovan Mitrović, Ružica Božović-Stamenović i Milan Dimitrijević (povelja)
** projekt &quot;Mosta na Dunavu&quot;, Srđan Jovanović i Duško Kuzović (povelja)

* 1992:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19930220|page:1 Borba, 20. feb. 1993, str. 1]&lt;/ref&gt;
** autobuska stanica i poslovni centar u Užicu, Goran Martinović
** projekat hotela u Lagosu, Miodrag Cvijić i Ivan Pantić
** najbolji studentski rad: Sanja Mijatović
** specijalna priznanja: arhitekte Branislav Stojanović i Svetlana Lekić, studenti Sibila Jakšić, Nataša Teofilović i Zoran Petrović

* 1993:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940218|page:18 Borba, 18. feb. 1994, str. 18]&lt;/ref&gt;
** stambena grupacija u ul. Augusta Cesarca u Beogradu; Darko i Milenija Marušić, Željko Gašparović (realizovano delo)
** pomenuti:
*** MUP Crne Gore u Podgorici
*** stambeno-poslovni objekat u Tadeuša Košćuška 54-56
*** benzinska stanica u Kikindi
*** poslovni objekat PMC na Novom Beogradu
*** tržni centar u Rakovici

* 1994:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950220|page:15 Borba, 20. feb. 1995, str. 15]&lt;/ref&gt;
** Prirodnjački muzej Zavoda za zaštitu prirode Srbije u Novom Sadu, Ljiljana Milin i Natko Marinčić
** najbolji studentski projekt: Nemanja Radusinović

* 1995:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960214|page:11 Borba, 14. feb. 1996, str. 11]&lt;/ref&gt;
** poslovni objekat u Knez Mihailovoj 30, Spasoje Paja Krunić i Slobodan Mića Rajović
** studentski rad: Marija Milinković i Igor Marjanović

&lt;gallery&gt;
Sarajevo Retirement-Home Nedzarici 2011-11-11 (3).jpg|Ruinirani Dom penzionera u Sarajevu,  Gvozdanov i Bijedić (1991)
Užice oktobar 2013. godine 4.jpg|Autobuska stanica u Užicu (1992)
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.JPG|Muzej/Pokrajinski zavod za zaštitu prirode u NS (1994)
Knez-Mihailova-30-20250428.jpg|Knez Mihailova 30 (1995)
&lt;/gallery&gt;

* 1996:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19970208|page:8 Borba, 8. feb. 1997, str. 8]&lt;/ref&gt;
** poslovna zgrada &quot;Progresa&quot; na uglu Knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice u Beogradu, Miodrag Mirković
*** u užoj konkurenciji: Diskoteka XL u Sarajevskoj ulici, Mustafa Musić
** najbolji projekat studenata: Vladimir B. Milenković

* 1997:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19980218|page:8 Borba, 18. feb. 1998, str. 8]&lt;/ref&gt;
** &quot;Tenis klub&quot; u Beogradu na Vračaru, Mustafa Musić
*** u užoj konkurenciji: privatna kuća u Lackovićevoj ulici, Ružica Božović Stamenović i Dragana Stamenović
** najbolji studentski projekat: &quot;Muzej Nikole Tesle&quot;, Zoran Drndarević

* 1998:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19990219|page:13 Borba, 19. feb. 1999, str. 13]&lt;/ref&gt;
** stambeno-poslovna zgrada u Novom Sadu, Bulevar oslobođenja 63-63a; Darko i Milenija Marušić
** najbolji studentski projekat: Jelena Masnikosić

* 1999:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_20000219|page:10 Borba, 19. feb. 2000, str. 10] i str. 11&lt;/ref&gt;
** stambeno-poslovni objekat u Ćupriji, Miloš Stanković + ravnopravno, poslovni objekat Košarkaškog saveza Jugoslavije, Goran Vojvodić i Snežana Milovanović
** najbolji studentski projekat: rešenje trga u Užicu, &quot;Radionica pet&quot;

* 2000:&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_20010220|page:4 Borba, 20. feb. 2001, str. 4]&lt;/ref&gt;
** stambena zgrada u Kumanovskoj ulici, Branislav Mitrović&lt;ref&gt;[https://aas.org.rs/mitrovic-branislav-biografija/ Mitrović, Branislav | AKADEMIJA ARHITEKTURE SRBIJE]. aas.org.rs&lt;/ref&gt; + Dom na [[Ravna gora (Srbija)|Ravnoj gori]], Spasoje Krunić
** diploma za graditeljski poduhvat: &quot;Varadinska duga&quot;, most između Novog Sada i Petrovaradina&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_20010222|page:4 Borba, 22. feb. 2001, str. 4]&lt;/ref&gt;
** najbolji studentski projekat: stambene kule na Mostarskoj petlji, (četiri apsolventa)

&lt;gallery&gt;
Wikimedia CEE Meeting 2019 later city tour 22.jpg|Zgrada &quot;Progresa&quot; (1996)
Kumanovska-14-16--2025-03-09 1.jpg|Zgrada u Kumanovskoj (2000)
Ravna Gora 010.jpg|Dom na Ravnoj Gori (2000)
&lt;/gallery&gt;

=== Nagrada Novosti ===
Nagrade nije bilo 2001-02, a onda je tradiciju nastavila novinsko-izdavačka kompanija [[Večernje novosti|Novosti]]. Nastavljeno je sa dodelom nagrade za izvedeni objekat i za studentski rad. Nakon razlaza SRJ/SCG, dodeljivana je predstavnicima srpske arhitekture 2007-13., a 2014. je prekinuta zbog nedostatka sredstava.&lt;ref&gt;[https://crystalshipghosts.blogspot.com/2019/07/zaboravljena-nagrada-vecernje-novosti.html Zaboravljena nagrada, Večernje novosti, 12. jul 2019.]. crystalshipghosts.blogspot.com&lt;/ref&gt; 

* 2003: [nije pronađeno]

* 2004:&lt;ref&gt;[https://www.srbija.gov.rs/vest/27418/urucene-nagrade-vecernjih-novosti-za-arhitekturu.php Uručene nagrade &quot;Večernjih novosti&quot; za arhitekturu]{{Dead link|date=October 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. srbija.gov.rs 11. maj 2005.&lt;/ref&gt;
** prof. dr Branislav Mitrović i Danica Kantar, za poslovni objekat beogradske kompanije &quot;Koning&quot; u Novom Sadu
** najbolji studentski projekat: Jovana Kandić, za &quot;Idejno rešenje beogradskog pristaništa&quot;

* 2005:&lt;ref&gt;[https://pragma.rs/arhiva.php Mustafa Musić autor najbolje kuće u 2005.] pragma.rs 2006 21 mar&lt;/ref&gt;
** Mustafa Musić, za objekat sa luksuznim apartmanima na Dedinju u Beogradu (kondominijum “41-7”, kondominijum “45-9”)

* 2006: [nije pronađeno]

* 2007: [nije pronađeno]

* 2008:&lt;ref&gt;[https://www.ekapija.com/real-estate/228423/KZIN-PR/zdanja-za-buducnost-nagrada-za-arhitekturu-kompanije-novosti Zdanja za budućnost - nagrada za arhitekturu kompanije &quot;Novosti&quot;] ekapija.com 06.04.2009.&lt;/ref&gt; 
** Vesna Cagić-Milošević i Ksenija Bulatović, za poslovnu zgrada u Takovskoj ulici 23-25
** studentski rad: Hana Drašković, za nacrt kule-hotela i garaže 

* 2009:&lt;ref&gt;[https://www.sming.rs/component/k2/130-nagrada-novosti-2010 Nagrada Večernjih Novosti 2010.] sming.rs &lt;/ref&gt;
** Marjan Đulinac, Borislav Petrović, Ivan Rašković, Aleksandar Tomić i Nada Jelić, za novu halu sportova u Zrenjaninu (“Kristalna dvorana” &lt;ref&gt;[https://sportskiobjekti.com/?page_id=161 Hala sportova “Kristalna dvorana”]. sportskiobjekti.com &lt;/ref&gt;)

* 2010:&lt;ref&gt;[https://www.ekapija.com/news/411198/priznanja-za-zgradu-na-vracaru-i-studenski-projekat-bloka-23-dodeljenje-nagrade Priznanja za zgradu na Vračaru i studenski projekat bloka 23 - Dodeljenje nagrade za arhitekturu &quot;Večernjih novosti&quot;]. ekapija.com 18.03.2011.&lt;/ref&gt;
** Vanja Miletić i Irena Videnov, za stambenu zgrada na beogradskom Vračaru, u Novopazarskoj ulici 53
** studentski rad: Miloš Paunović &quot;Alternativni model novobeogradskog bloka 23&quot; 

* 2011:&lt;ref&gt;[https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/2415/820/dodeljena-nagrada-za-arhitekturu-kompanije-novosti Dodeljena nagrada za arhitekturu kompanije &quot;Novosti&quot;]. gradjevinarstvo.rs 19.03.2012.&lt;/ref&gt;
** Marija Jovin i Siniša Temerinski, za Centar za posetioce “Lepenski vir”
** studentski rad: Jelena Nikolić, za projekat muzeja na Starom sajmištu

* 2012:&lt;ref&gt;[https://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/3459/820/proglaseni-pobednici-konkursa-za-arhitekturu-%E2%80%9Enovosti%E2%80%9C Proglašeni pobednici Konkursa za arhitekturu „Novosti“] gradjevinarstvo.rs 20.03.2013.&lt;/ref&gt;
** Predrag Milutinović, za Centar za smeštaj i dnevni boravak dece i omladine sa invaliditetom &quot;Sunce&quot; na Bežanijskoj kosi
** studentski rad: Nemanja R. Vuković, za poslovni objekat sa restoranom u prizemlju na uglu Takovske i Draže Pavlovića

== Literatura ==
*{{cite book |last = Štraus |first = Ivan |title = Nova bosanskohercegovačka arhitektura |url=http://www.worldcat.org/title/nova-bosanskohercegovacka-arhitektura-1945-1975/oclc/3708713&amp;referer=brief_results |publisher = Sarajevo : Svjetlost |year = 1977 |isbn = }}
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Jugoslavenska arhitektura]]</text>
      <sha1>epe7wsdw1k1rz06ileztii0pgfracpc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Homoseksualno ponašanje kod životinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4630870</id>
    <revision>
      <id>42600877</id>
      <parentid>42554646</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T14:27:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89709" sha1="ayf4phqxlt3lsarx497nee7n73us7r4" xml:space="preserve">{{seksualna orijentacija}}
'''Homoseksualno ponašanje kod životinja''' je [[seksualno ponašanje]] među [[životinje|životinjskim]] vrstama, osim [[čovek|ljudi]], koje se odnosi kako na [[Homoseksualnost|homoseksualno]] tako i na [[biseksualnost|biseksualno]] ponašanje. Ovo može uključivati [[Seksualno ponašanje životinja|seksualnu aktivnost]], [[udvaranje]], [[naklonost]], [[Sparivanje životinja|sparivanje]] i [[Homoseksualno roditeljstvo životinja|roditeljstvo istopolnih parova]]. Istraživanja ukazuju na to da se razni oblici ovakvog ponašanja sreću u čitavom životinjskom carstvu.&lt;ref&gt;[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm &quot;Istopolno seksualno ponašanje kod skoro svih životinja, pregled nalaza&quot;], [[Science Daily]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.physorg.com/news164376975.html |title=Istopolno seksualno ponašanje kod skoro svih životinja |date=16. 6. 2009 |publisher=Physorg.com |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Od 1999. godine je za skoro 500 [[Vrsta (biologija)|vrsta]], počev od [[Primati|primata]] pa do [[Akantocefale|kukastih crva]], dokumetovano da imaju neku formu istopolnog seksualnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Bagemihl&quot;&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Biological Exuberance: Animal&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-53877996.html |title=Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity |last=Harrold|first=Max |date=16. 2. 1999 |work=[[Advokat (časopis)|The Advocate]], reprinted in Highbeam Encyclopedia |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Prema mišljenju organizatora izložbe „[[Protiv prirode?]]”, to je zapaženo kod 1.500 vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nhm.uio.no/besok-oss/utstillinger/skiftende/againstnature/index-eng.html |title=Against Nature? Izložba homoseksualnosti kod životinja |publisher=University of Oslo}}&lt;/ref&gt;

Prema Brusu Bagemilu, „životinjsko carstvo” ima veliku seksualnu raznovrsnost koja uključuje i homoseksualni, biseksualni i neproduktivni seksualni čin. Raznovrsnost je toliko velika da naučna zajednica i društvo uopšte nisu bili spremni da to prihvate.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110616195015/http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature-.html Novi pogledi na homoseksualnost prirode. Volume 245 Issue 5 02/01/1999, Feb 01, 1999]&lt;/ref&gt; Bagemil dodaje da je o ovome neophodno govoriti kako bi ljudi na pravi način tumačili fenomen.{{sfn|Bagemihl|1999|p=2}} Sajmon Levej dalje dodaje da, iako je homoseksualno ponašanje veoma često u životinjskom svetu, izgleda da je vrlo neuobičajeno da pojedine životinje imaju naklonjenost ka stvaranju dugotrajnih homoseksualnih veza na račun smanjenja [[heteroseksualnost|heteroseksualne]] aktivnosti. Homoseksualna orijentacija je, ako se o takvim stvarima može govoriti kod životinja, prava retkost.{{sfn|Levay|1996|p=207}} Jedina vrsta kod koje je zapažena ekskluzivna homoseksualna orijentacija je domaća ovca (''[[Ovca|Ovis aries]]'').&lt;ref name=&quot;books.google.ca&quot;&gt;{{harvnb|Poiani|2010|p=179}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;levay&quot; /&gt; „Oko 10 % ovnova odbija da se pari sa ovcama, ali se jako brzo uparuju sa drugim ovnovima.”&lt;ref name=&quot;levay&quot;&gt;{{Cite book |title=Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation |url=https://archive.org/details/gaystraightreaso0000leva_v3c0 |last=Levay|first=Simon |publisher=Oxford University Press |year=2011|location=Cambridge, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/gaystraightreaso0000leva_v3c0/page/70 70]–71}}&lt;/ref&gt;

Seksualno ponašanje životinja ima mnogo različitih oblika čak i unutar iste vrste, mada se najviše informacija o homoseksualnom ponašanju dobilo izučavanjem društvenih vrsta. Motivacije i implikacije ovakvog ponašanja tek treba dokučiti, pošto većina vrsta još nije u potpunosti proučena.&lt;ref name=&quot;'Catalogue of Life' reaches&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.niwascience.co.nz/pubs/mr/archive/2007-04-10-3 |title=Katalog života |last=Gordon|first=Dr Dennis |date=10. 4. 2007 |publisher=National Institute of Water and Atmospheric Research |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713004634/http://www.niwascience.co.nz/pubs/mr/archive/2007-04-10-3 |archive-date=13. 7. 2007 |dead-url=yes |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

Posmatranje homoseksualnog ponašanja kod životinja može se uzeti i kao argument za i protiv prihvatanja [[homoseksualnost kod ljudi|homoseksualnosti kod ljudi]] i posebno se koristio protiv tvrdnje da je to ''[[Sodomija|peccatum contra naturam]]'' („greh protiv prirode”).&lt;ref name=&quot;Bagemihl&quot;/&gt; Na primer, homoseksualnost životinja je citiralo [[Američko psihijatrijsko udruženje]] i druge grupe ''[[amicus curiae|amici curiae]]'', kojima su data uputstva [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnom sudu Sjedinjenih Američkih Država]] u slučaju „[[Lorens protiv Teksasa]]”, što je konačno dovelo do rušenja [[Zakon o Sodomiji|zakona o zabrani homoseksualnosti]] u 14 država.&lt;ref name=&quot;Love That Dare Not Squeak&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf &quot;Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas''&quot;]&lt;/ref&gt;

== Upotreba termina ''homoseksualno'' za životinje ==
Termin ''homoseksualno'' je skovao [[Karl-Marija Kertbeni]] 1868. godine da opiše seksualnu privlačnost istog pola i seksualno ponašanje kod ljudi.&lt;ref&gt;Prva poznata upotreba reči ''Homoseksuäl'' Benkert Kertbeny, K. M. (1869): Paragraph 143 des Preussichen Strafgesetzebuches vom 14/4-1851 und seine Aufrechterhaltung als Paragraph 152 im ''Entwurf eines Strafgesetzbuches fur den Norddeutschen Bundes'', Leipzig, 1869. Reprinted in ''Jahrbuch fur sexuelle Zwischenstufen 7'' (1905). str. 1—66.&lt;/ref&gt; Njegova upotreba u studijama na životinjama bila je kontroverzna iz dva glavna razloga: seksualnost životinja i motivacioni faktori su bili i ostali loše shvaćeni, a izraz ima jake kulturne implikacije u zapadnom društvu u kojem je irelevantan za druge vrste osim [[čovek]]a.&lt;ref name=&quot;Rethinking Sex&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.dukeupress.edu/rethinking-sex |title=Rethinking Sex |last=Dorit |first=Robert |date=1. 9. 2004 |website=[[American Scientist]] |access-date=14. 9. 2017 |archive-date=2017-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170925181334/https://www.dukeupress.edu/rethinking-sex |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Tako je homoseksualnom ponašanju dato nekoliko naziva tokom godina. Pri opisivanju životinja, izraz ''homoseksualno'' se preferira više od trermina ''gej'' i ''lezbo'' ili drugih termina koji su trenutno u upotrebi, jer se oni smatraju terminima vezanim za ljudsku homoseksualnost.&lt;ref name=&quot;Bagemihl 1999 122–166&quot;&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=122—166}}&lt;/ref&gt;

Preferencija i motivacija se kod životinja uvek zaključuje na osnovu ponašanja. Kod divljih životinja, istraživači po pravilu neće moći da mapiraju čitav život pojedinačne životinje i zaključci se dobijaju posmatranjem učestalosti određenog oblika ponašanja. Tačno korišćenje izraza ''homoseksualno'' kod životinje podrazumeva da ona ''pokazuje homoseksualno ponašanje'' ili čak ima ''istopolne seksualne odnose'',&lt;ref name=&quot;Bagemihl 1999 122–166&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Roughgarden&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Vasey, Paul L. (1995). „Homosexual behaviour in primates: A review of evidence and theory”. ''[[International Journal of Primatology]]''. '''16''': 173—204.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sommer &amp; Vasey&quot;&gt;{{Cite book |title=Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective |url=https://archive.org/details/homosexualbehavi0000unse_m3z9 |last=Sommer|first=Volker |last2=Vasey|first2=Paul L. |publisher=Cambridge University Press |year=2006|isbn=978-0-521-86446-6 |location=Cambridge}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Homosexual selection: The power of same-sex liaisons&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.newscientist.com/article/mg20427370.800-homosexual-selection-the-power-of-samesex-liaisons.html?page=1 |title=Homosexual selection: The power of same-sex liaisons |last=Douglas|first=Kate |year=2009|website=[[New Scientist]] |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; koji se odlikuju različitim oblicima seksualnog ponašanja ([[kopulacija]], [[genitalna stimulacija]], [[seksualna predigra]] i [[seksualni prikaz]]). U većini slučajeva, pretpostavlja se da je homoseksualno ponašanje samo deo celokupnog repertoara seksualnog ponašanja životinja, čineći životinje više „biseksualnim” nego „homoseksualnim” (termin koji se obično povezuje sa ljudima,&lt;ref name=&quot;Sommer &amp; Vasey&quot; /&gt; iako su poznati slučajevi homoseksualnih preferencija i ekskluzivnih homoseksualnih parova kod životinja).&lt;ref name=&quot;Gailey1&quot;/&gt;

== Istraživanja ==
Većini dostupnih istraživanja o homoseksualnom ponašanju kod životinja nedostaje [[wikt:diskriminativnost|diskriminativnost]] između životinja koje isključivo pokazuju homoseksualne tendencije od onih koje učestvuju i u heteroseksualnim i homoseksualnim aktivnostima. Ovaj nedostatak razlikovanja dovodi do različitih mišljenja i konfliktnih tumačenja prikupljenih podataka među naučnicima i istraživačima. Na primer, Brus Bagemil, autor knjige ''Biološka izuzetnost: homoseksualnost i prirodna raznolikost'', naglašava da ne postoje anatomske ili endokrinološke razlike između isključivo homoseksualnih i isključivo heteroseksualnih životinjskih parova.{{sfn|Bagemihl|1999|pp=}} Međutim, ako se u definiciju „homoseksualnog ponašanja” uključe i životinje koje pokazuju biseksualno ponašanje, uočavaju se koncentracione hormonske razlike među najbitnijim [[Polni hormoni|polnim hormonima]], kao što su [[testosteron]] i [[estradiol]], kada se uporede ove biseksualne sa isključivo heteroseksualnim vrstama ili jedinkama.&lt;ref name=&quot;Bagemihl 1999 164&quot;&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|p=164}}&lt;/ref&gt;

Mnoge životinje koje se koriste u laboratorijskim studijama homoseksualnosti ne pokazuju često spontanu tendenciju ovakvog ponašanja u prirodi. U laboratorijskim uslovima često istraživač takvo ponašanje izaziva i preuveličava uništavanjem dela mozga ili tretiranjem životinje visokim koncentracijama steroidnih hormona u prenatalnom dobu.&lt;ref name=&quot;Somer-Vasey&quot; /&gt; Podaci prikupljeni iz ovih studija su ograničeni kada se primenjuju na spontano javljanje homoseksualnog ponašanja kod životinja izvan laboratorije.&lt;ref name=&quot;Somer-Vasey&quot; /&gt;

Homoseksualno ponašanje kod životinja razmatrano je još od [[Antika|antičkog perioda]]. Najstarija pisana spominjanja homoseksualnosti životinja su još od pre 2.300 godina, kada je [[Aristotel]] (384—322. p. n. e.) opisao kopulaciju između golubova, jarebica kamenjarki i prepelica istog pola.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot;&gt;{{Cite journal |last=Riccucci M. |year=2011|title=Same-sex sexual behaviour in bats |journal=Hystrix It. J. Mamm. |volume=22 |issue=1 |doi=10.4404/hystrix-22.1-4478|pages=139—47}}&lt;/ref&gt; Hijeroglifi Horapola, napisani u 4. veku, pominju „[[hermafrodit]]izam” hijena i homoseksualnost jarebica.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt; Prvi prikaz homoseksualnosti životinja napisao je zoolog [[Ferdinand Karš]] 1900. godine.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;

Sve donedavno, pojava homoseksualnog ponašanja nije bila zvanično i značajno/dovoljno razmatrana — verovatno usled [[bajas]]a [[očekivani efekat posmatrača|posmatrača]] sa društvenim stavovima punim [[predrasuda]] oko homoseksualnog ponašanja,&lt;ref name=&quot;Roughgarden&quot;&gt;{{Cite book |title=Evolution's rainbow: Diversity, gender and sexuality in nature and people |url=https://archive.org/details/evolutionsrainbo00roug |last=Roughgarden|first=Joan |publisher=University of California Press |year=2004|location=Berkeley |pages=[https://archive.org/details/evolutionsrainbo00roug/page/13 13]—183}}&lt;/ref&gt; zbunjenosti, nedostatka interesa i odugovlačenja naučnika. Verovatno se mnogo njih plašilo gubitka finanijske podrške ili ismevanja od strane svojih kolega.&lt;ref name=&quot;1,500 Animal Species Practice&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HITAK&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.nhm.uio.no/besok-oss/utstillinger/skiftende/againstnature/gayanimals.html |title=Homosexuality in the Animal kingdom |website=nhm.uio.no |publisher=Natural History Museum, University of Oslo |date=februar 2009 |access-date=7. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Biolog sa Univerziteta Džordžtaun, Dženet Man, izjavio je sledeće: „Naučnici koji se bave ovom temom često su optuženi da pokušavaju da zaobiđu predložene teme, a njihov rad je najčešće pod većim nadzorom nego radovi njihovih kolega koji proučavaju druge teme.”&lt;ref name=&quot;Homosexuality Commo&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,356639,00.html |title=Homosexuality Common in the Wild, Scientists Say |last=Moskowitz |first=Clara |year=2008 |access-date=14. 9. 2017 |publisher=Fox News |archive-url=https://web.archive.org/web/20090304185804/http://www.foxnews.com/story/0,2933,356639,00.html |archive-date=04. 03. 2009 |dead-url=yes |df= }}&lt;/ref&gt; Naučnici su takođe primetili da nema svaki seksualni čin reproduktivnu funkciju; to važi kako za ljude tako i za životinje.&lt;ref name=&quot;Homosexuality Commo&quot; /&gt; Ova pojava je široko rasprostranjena među socijalnim [[Ptice|pticama]] i [[sisari]]ma, posebno morskim sisarima i [[primati]]ma. Pravi obim homoseksualnosti kod životinja nije poznat. Iako studije pokazuju da postoji homoseksualno ponašanje kod brojnih vrsta, Peter Bekman, naučni savetnik izložbe „Protiv prirode?”, navodi da je stvarni obim ovog fenomena možda mnogo veći nego što je tada bilo poznato:

&lt;blockquote&gt;Ne postoji ni jedna vrsta kod koje nije pronađen neki oblik homoseksualnog ponašanja. Izuzetak su vrste koje nikada nemaju seksualne odnose, kao što su morski ježevi i biljne vaši. Štaviše, jedan deo životinjskog carstva je hermafroditan (pravi biseksualci). Za njih homoseksualnost nije problem.&lt;ref name=&quot;1,500 Animal Species Practice&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.news-medical.net/?id=20718 |title=1,500 Animal Species Practice Homosexuality |date=23. 10. 2006 |publisher=News-medical.net |archive-url=https://web.archive.org/web/20070528115402/http://www.news-medical.net/?id=20718 |archive-date=28. 5. 2007 |dead-url=yes |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Two Giraffes.PNG|mini|Dva mužjaka [[Žirafa|žirafe]] u [[Kenija|Keniji]]]]
Primer preovladavanja homoseksualnog ponašanja nad heteroseksualnim je dobro ilustrovan na primeru žirafa, kod kojih se dešava da devet od deset parova bude između mužjaka:

&lt;blockquote&gt;Za svakog mužjaka koji je njuškao ženku je računato da je imao seksualni odnos, dok se analni odnos sa orgazmom između mužjaka tretirao kao igra „dominantnosti”, konkurencije ili pozdravljanja.&lt;ref&gt;Bagemihl; citira studiju: Leuthold, W. (1977). ''African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology''. Berlin: [[Springer Verlag]]; citirano u: ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'' (1999).&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

Neki istraživači veruju da ovo ponašanje ima svoje poreklo u muškoj društvenoj organizaciji i dominaciji, slično dominantnim osobinama koje se ispoljavaju u [[Zatvorska seksualnost|zatvorskoj seksualnosti]]. Ostali istraživači, posebno Bagemil, Džoun Rafgarden, Tijeri Lode&lt;ref&gt;[[Thierry Lodé]] ''La guerre des sexes chez les animaux'' Eds O Jacb, Paris. {{page|year=2006|isbn=978-2-7381-1901-8|pages=}}&lt;/ref&gt; i Pol Vejzi sugerišu da društvena funkcija seksa (homoseksualnog i heteroseksualnog) nije nužno povezana sa dominacijom, već služi za jačanje saveza i društvenih veza unutar grupe. Drugi su tvrdili da je teorija o održavanju društvene kohezije neadekvatna zato što ne može da objasni neke oblike homoseksualnog ponašanja, npr. [[pingvin]]a, gde se muški pojedinci uparuju za ceo život i odbijaju uparivanje sa ženkama kada za to imaju šanse.&lt;ref name=&quot;DW&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.dw.com/en/cold-shoulder-for-swedish-seductresses/a-1484083 |title=Cold Shoulder for Swedish Seductresses &amp;#124; Germany |date=10. 2. 2005 |access-date=14. 9. 2017 |publisher=Deutsche Welle}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html |title=Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo |date=5. 6. 2009 |publisher=CBC News}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi izveštaji o takvim oblicima vezivanja ne uzimaju ozbiljno, sve veći deo naučnog mnjenja potvrđuje da se stalna homoseksualnost javlja ne samo kod vrsta sa trajnim partnerskim odnosima (monogamne vrste),&lt;ref name=&quot;Homosexual selection: The power of same-sex liaisons&quot; /&gt; već i kod nemonogamnih vrsta poput ovce.

Jedan izveštaj o ovci navodi:

&lt;blockquote&gt;Približno 8 % ovnova pokazuje seksualne preferencije (čak i kada im je dato da biraju između ovaca i ovnova) ka muškim partnerima, dok ostatak preferira ženske partnere. Identifikovali smo ćelijsku grupu unutar medijalnog preoptičkog područja/anteriornog hipotalamusa odraslih jedinki, koja je bila značajno veća kod odraslih ovnova nego kod ovaca...&lt;ref name=&quot;The Volume of a Sexually Dimorphic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Roselli|first=Charles E. |last2=Larkin|first2=Kay |last3=Resko|first3=John A. |last4=Stellflug|first4=John N. |last5=Fred Stormshak |year=2004|title=The Volume of a Sexually Dimorphic Nucleus in the Ovine Medial Preoptic Area/Anterior Hypothalamus Varies with Sexual Partner Preference |url=http://endo.endojournals.org/cgi/reprint/145/2/478 |journal=[[Endocrinology (journal)|Endocrinology]] |volume=145 |issue=2 |doi=10.1210/en.2003-1098 |pmid=14525915 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041217085147/http://endo.endojournals.org/cgi/reprint/145/2/478 |archive-date=17. 12. 2004 |access-date=14. 9. 2017|pages=478–483}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Zapravo, među svim tradicionalnim domaćim vrstama, od ovaca, goveda i konja do mačaka, pasa i [[Australijska tigrica|papiga]], pokazalo se javljanje homoseksualnih jedinki.&lt;ref name=&quot;Bagemihl&quot;/&gt;

== Osnovno ==
=== Fiziološka osnova ===
Definitivno [[Fiziologija|fiziološko]] objašnjenje ili razlog homoseksualnog ponašanja kod životinjskih vrsta još uvek nije poznato.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=1LLGe1xh87c |title=Isabella Rossellini - Noeva barka |access-date=15. 9. 2017 |website=YouTube}}&lt;/ref&gt; Brojni naučnici smatraju da su razlog takvog ponašanja varirajući nivoi [[Polni hormoni|polnih hormona]] (viši ili niži),&lt;ref name=&quot;Adler 1997 8–9&quot;&gt;{{Cite journal |last=Adler|first=Tina |date=4. 1. 1997 |title=Animal's Fancies |journal=Society For Science And The Public |volume=151 |issue=1 |jstor=3980720|pages=8–9}}&lt;/ref&gt; u poređenju sa veličinom životinjskih [[gonada]],{{sfn|Bagemihl|1999|p=164}} koje igraju glavnu ulogu u seksualnom ponašanju i preferencijama koje ta životinja pokazuje. Drugi pak čvrsto tvrde da nema dokaza koji podržavaju ove stavove, pogotovo kada se uporede životinjske vrste sa isključivo homoseksualnim ponašanjem i one kod kojih to nije zabeleženo.&lt;ref name=&quot;Somer-Vasey&quot;&gt;{{Cite book |url= |title=Homosexual Behavior In Animals: An Evolutionary Perspective |publisher=Cambridge Press |year=2006|editor-last=Somer|editor-first=Volker |location=Cambridge |editor2-last=Vasey|editor2-first=Paul L. |access-date=|pages=5–6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Adler 1997 8–9&quot; /&gt; Istraživači nisu otkrili nikakve dokaze o razlikama prilikom merenja gonada ili nivoa polnih hormona kod isključivo homoseksualnih vrsta galebova, ''[[Larus occidentalis]]'' i ''[[Larus delawarensis]]''.{{sfn|Bagemihl|1999|p=164}} Međutim, kada se analiziraju ove razlike kod biseksualnih ovnova, utvrđeno je da biseksualni ovnovi imaju niže nivoe [[testosteron]]a i [[estradiol]]a u krvi, kao i manje gonade u poređenju sa heteroseksualnim ovnovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Roselli|first=Charles E. |last2=Reddy|first2=Radhika |last3=Kaufman|first3=Katherine |year=2011|title=The Development of Male-Oriented Behavior in Rams |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3085551/ |journal=Front Neuroendocrinol |volume=32 |issue=2 |doi=10.1016/j.yfrne.2010.12.007|pages=164–169}}&lt;/ref&gt;

Dodatne studije vezane za odgovornost hormona u homoseksualnom ponašanju ukazuju na to da kod primene hormonskog tretmana testosterona i estradiola na ženskim heteroseksualnim životinjama, povećani nivoi hormona povećavaju verovatnoću homoseksualnog ponašanja. Pored toga, povećanje nivoa polnih hormona tokom trudnoće životinja povećava verovatnoću rađanja homoseksualnih potomaka.&lt;ref name=&quot;Adler 1997 8–9&quot; /&gt;

=== Genetička osnova ===
Istraživači su otkrili da inaktivacija [[fukozna mutarotaza|fukozne mutarotaze]] (FucM), gena laboratorijskih miševa koji utiče na nivoe estrogena kojima je mozak izložen, dovodi do toga da se ženski miševi ponašaju kao da su odrasli mužjaci. Ženke [[nokaut miš]]eva korišćene su u istraživanjima hormonsko-zavisnog homoseksualnog ponašanja u laboratorijama jer imaju neznatno izmenjen razvojni program u mozgu, kako bi nalikovale mozgu mužjaka u pogledu seksualnih preferencija.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/7877774/Female-mice-can-be-turned-lesbian-by-deleting-gene.html |title=Female mice 'can be turned lesbian by deleting gene' |last=Moore |first=Matthew |date=8. 7. 2010 |work=The Telegraph |access-date=14. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710155012/http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/7877774/Female-mice-can-be-turned-lesbian-by-deleting-gene.html |archive-date=10. 7. 2010 |location=London |archivedate=2014-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141111114846/http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/7877774/Female-mice-can-be-turned-lesbian-by-deleting-gene.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biomedcentral.com/1471-2156/11/62 |title=Male-like sexual behavior of female mouse lacking fucose mutarotase |date=7. 7. 2010 |publisher=BioMed Central |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga studija pokazala je da se manipulisanjem gena voćnih mušica (''[[Vinska mušica|Drosophila]]'') dovelo do izazivanja homoseksualnog ponašanja. Međutim, pored homoseksualnog ponašanja, evidentirana su još neka abnormalna ponašanja zbog ove mutacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Terry|first=J. |year=2000|title='Unnatural Acts' in Nature: The Scientific Fascination with Queer Animals |journal=GLQ: A Journal of Lesbian and Gay Studies |volume=6 |issue=2 |doi=10.1215/10642684-6-2-151|pages=151,43}}&lt;/ref&gt;

=== Neurobiološka osnova ===
U martu 2011. godine istraživanje je pokazalo da je [[serotonin]] uključen u mehanizam seksualne orijentacije određenog soja miševa. Ovo je prvi put da je dokazano da neurotransmiter igra ulogu u seksualnoj preferenciji kod sisara. Istraživanje je sprovedeno na miševima čiji mozak nije bio osetljiv na prisustvo serotonina, pa ne bi trebalo izvoditi zaključke da ova pojava važi za ostale sisare, uključujući i ljude. U istraživanju se pokazalo da su miševi sa ovakvim mozgom generalno nezaiteresovani za pripadnike oba pola, ali kada bi se u kavez sa takvim mužjakom ubacio drugi mužjak, miševi sa izmenjenim hemizmom mozga bi pokazivali jako seksualno interesovanje za drugog mužjaka. Interesovanje ovih mužjaka za ženke se može povratiti ubrizgavanjem serotonina.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/health-12825688 |title=Sexual preference chemical found in mice |date=23. 3. 2011 |access-date=14. 9. 2017 |publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=23. 3. 2011 |title=Molecular regulation of sexual preference revealed by genetic studies of 5-HT in the brains of male mice |url=http://www.nature.com/nature/journal/vaop/ncurrent/full/nature09822.html |journal=Nature |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Studija sprovedena na voćnim mušicama pokazala je da inhibiranje dopaminskog neurotransmitera inhibira laboratorijski izazvano homoseksualno ponašanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Zuk|first=Marlene |date=22. 11. 2011 |title=Same-sex insects: what do bees-or at least flies-have to tell us about homosexuality? |url=http://go.galegroup.com/ps/i.do?id=GALE%7CA275489098&amp;v=2.1&amp;u=scha51546&amp;it=r&amp;p=AONE&amp;sw=w |journal=Natural History |volume=119 |issue=10 |pages=22}}&lt;/ref&gt;

== Neke odabrane vrste i grupe životinja ==
=== Ptice ===
==== Crni labud ====
[[Datoteka:Black Swans.jpg|levo|mini|[[Labud]], ''Cygnus atratus'']]
Procenjuje se da je jedna četvrtina svih sparivanja [[Crni labud|crnih labudova]] između homoseksualnih mužjaka. Oni kradu gnezdo ili formiraju privremene trojke sa ženkama kako bi dobili jaja, da bi po polaganju oterali ženke.&lt;ref&gt;Braithwaite, L. W., &quot;Ecological studies of the Black Swan III – Behaviour and social organization&quot;, ''Australian Wildlife Research'' 8, (1981), str. 134–146&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Braithwaite, L. W., &quot;The Black Swan&quot;, ''Australian Natural History'' 16, (1970), str. 375–379&lt;/ref&gt; Veći broj potomaka takvih parova uspe da preživi do dostizanja samostalnosti nego mladunci heteroseksualnih parova. Razlog ovome je verovatno manja sposobnosti branjenja velike teritorije heteroseksualnog para. Isti razlog se primećuje kod homoseksualnih parova [[flamingo]]sa koji podižu piliće.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=487–491}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslo gay animal show draws crowds&quot;&gt;{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6066606.stm |title=Oslo gay animal show draws crowds |date=19. 10. 2006 |access-date=14. 9. 2017 |publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt;

==== Galebovi ====
Homoseksualno ponašanje ženskog pola kod ptica se sreće kod socijalnih i monogamnih vrsta. Ovo ponašanje vezano je pre svega za vrste koje imaju prekocijalne (razvijeni mladunci po izleganju) mladunce. Pretpostavka je da se kod monogamnih vrsta kod kojih mužjak i ženka zajedno učestvuju u podizanju mladunaca češće javlja homoseksualno ponašanje ženkog pola.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MacFarlane|first=Geoff R. |last2=Blomberg|first2=Simon P. |last3=Kaplan|first3=Gisela |last4=Rogers|first4=Lesley J. |date=1. 1. 2007 |title=Same-sex sexual behavior in birds: expression is related to social mating system and state of development at hatching |url=https://doi.org/10.1093/beheco/arl065 |journal=Behavioral Ecology |volume=18 |issue=1 |access-date=25. 9. 2017|pages=21–33}}&lt;/ref&gt; Prvo homoseksualno sparivanje galebova zabeleženo je 1972. godine, kada je par naučnika — Džordž i Moli Hant — otišao na malo ostrvo arhipelaga Santa Barbara, kako bi nekoliko meseci istraživali ponašanje morskih galebova. Iste godine su pronašli par ženskih galebova kako leži na jajima a kasnije i podiže mladunce kao i regularni, heteroseksualni parovi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://qz.com/1023638/the-gulls-are-alright-how-a-lesbian-seagull-discovery-shook-up-1970s-conservatives/ |title=The gulls are alright: How a lesbian seagull discovery shook up 1970s conservatives |last=Schlanger|first=Zoë |date=10. 7. 2017 |website=Quartz |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; U istraživanjima koja su potom usledila, pokazalo se da 10—15 % ženki zapadnih galebova u nekim populacijama u prirodi pokazuje homoseksualno ponašanje.&lt;ref name=&quot;Central Park Zoo's gay penguins&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/02/07/MNG3N4RAV41.DTL |title=Central Park Zoo's gay penguins ignite debate |last=Smith |first=Dinitia |date=7. 2. 2004 |access-date=14. 9. 2017 |publisher=San Francisco Chronicle |agency=''The New York Times'' |archive-date=2012-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120612012603/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2004%2F02%2F07%2FMNG3N4RAV41.DTL |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==== Ibisi ====
Istraživanja su pokazala da zagađivač životne sredine [[metilživa]] može povećati rasprostranjenost homoseksualnog ponašanja kod muškaraca [[Američki beli ibis|američkog belog ibisa]]. U studijama su se izlagali pilići različitim dozama hemikalije i merio stepen homoseksualnog ponašanja u odraslom dobu. Otkriveni rezultati pokazuju da povećana doza metilžive povećava verovatnoću homoseksualnog ponašanja. Blokirajuća funkcija koju metilživa ima na endokrini sistem je predložena kao mogući uzrok seksualnih poremećaja kod drugih vrsta ptica.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Milton|first=Joseph |date=1. 12. 2010 |title=Mercury causes homosexuality in male ibises |journal=Nature |doi=10.1038/news.2010.641}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Frederick|first=Peter |last2=Jayasena|first2=Nilmini |date=1. 12. 2010 |title=Altered pairing behaviour and reproductive success in white ibises exposed to environmentally relevant concentrations of methylmercury |journal=Proceedings of the Royal Society B |volume=278 |doi=10.1098/rspb.2010.2189|pages=1851–1857}}&lt;/ref&gt;

==== Gluvare ====
[[Datoteka:Couple of two male mallard ducks - homosexual Anas platyrhynchos - Moenchbruch - Mönchbruch - May 3rd 2013 - 01.jpg|mini|Dva mužjaka [[Gulava|gluvare]], ''Anas platyrhynchos'']]

Gluvare formiraju muško-ženske parove sve dok ženka ne položi jaja, kada muškarac napušta ženku. Gluvare imaju neobično visoke stope homoseksualnog ponašanja za ptice, u nekim slučajevima čak i 19% svih parova u populaciji.&lt;ref name=&quot;Bagemihl&quot; /&gt; Kes Muliker iz prirodnjačkog muzeja u Roterdamu posmatrao je homoseksualnu [[nekrofilija|nekrofiliju]] kod gluvare. Pošto je mužjak u sudaru sa staklenom fasadom zgrade nastradao, drugi mužjak je došao do njega i krenulo je 75-minutno silovanje tela nastradalog mužjaka. Disekcijom je ustanovljeno da je nastradali mužjak zaista mužjak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Moeliker|first=C. W. |date=9. 11. 2001 |title=The First Case of Homosexual Necrophilia in the Mallard ''Anas platyrhynchos'' (Aves: Anatidae) |url=http://www.hetnatuurhistorisch.nl/fileadmin/user_upload/documents-nmr/Publicaties/Deinsea/Deinsea_08/Deinsea_8_15_Moeliker_.pdf |journal=Deinsea |volume=8 |issue=2001 |access-date=14. 9. 2017|pages=243–247}}&lt;/ref&gt;

==== Pingvini ====
Kod pingvina je zabeleženo homoseksualno ponašanje još 1911. godine. [[Džordž Mari Levik]], koji je dokumentovao takvo ponašanje kod [[Adelijski pingvin|adelijskog pingvina]] na [[Rt Adar|Adaru]], opisao ga je kao „izopačeno”. Izveštaj se smatrao previše šokantnim za javno objavljivanje u to vreme i bio je zabranjen. Jedine kopije koje su bile privatno dostupne istraživačima prevedene su na grčki, kako bi se sprečilo da to saznanje postane svima dostupno. Izveštaj je otkriven tek posle jednog veka i objavio ga je ''[[Polar rekord]]'' u junu 2012. godine.&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/news/2012-06-10/explorer27s-study-of-sexually-depraved-penguins-unearthed/4062488 ABC News, 10 June 2012]&lt;/ref&gt;

Početkom februara 2004. godine, ''[[Njujork tajms]]'' je objavio da su [[Roj i Silo]], muški par [[Ogrličasti pingvin|ogrličastih pingvina]], u zoološkom vrtu [[Sentral park]]a u Njujorku uspešno podigli mladunca iz jajeta koje im je dato na inkubaciju.&lt;ref name=&quot;Love That Dare Not Squeak&quot;&gt;{{Cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 |title=Love That Dare Not Squeak Its Name |last=Smith|first=Dinitia |date=7. 2. 2004 |work=The New York Times |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Druge vrste pingvina u njujorkškom su takođe ostvarivali istopolne veze.&lt;ref name=&quot;They're in love. They're gay&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.timelessspirit.com/SEPT04/cristina.shtml |title=They're in love. They're gay. They're penguins... And they're not alone. |date=10. 6. 2002 |publisher=[[Univerzitet Kolumbija|Columbia University]] |agency=Columbia News Service |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307114314/http://www.timelessspirit.com/SEPT04/cristina.shtml |archive-date=7. 3. 2012 |dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/02/07/MNG3N4RAV41.DTL &quot;Central Park Zoo's gay penguins ignite debate&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120612012603/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2004%2F02%2F07%2FMNG3N4RAV41.DTL |date=2012-06-12 }}, 2002-02-07, ''San Francisco Chronicle''&lt;/ref&gt;

U Odensovom zoološkom vrtu u Danskoj, par muških kraljevskih pingvina usvojio je jaje koje je napustila ženka, nastavljajući da ga inkubira i podiže mladunca posle ispiljavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2012/11/09/denmark-gay-penguins-fathers_n_2104190.html |title=Denmark’s Gay Penguins Become Fathers |date=11. 11. 2012 |work=Huffington Post}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.buzzfeed.com/stacylambe/gay-penguins-become-dads |title=Gay Penguins Become Dads |date=9. 11. 2012 |work=BuzzFeed}}&lt;/ref&gt;
Zoološki vrtovi u [[Japan]]u i [[Njemačka|Nemačkoj]] su takođe dokumentovali homoseksualne muške pingvine.&lt;ref name=&quot;DW&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CBC&quot; /&gt; Za parove se pokazalo da zajedno grade gnezdo i koriste kamen kao zamenu za jaje. Istraživači na [[Univerzitet Rikio|Univerzitetu Rikio]] u [[Tokio|Tokiju]] pronašli su 20 homoseksualnih parova u 16 glavnih akvarijuma i zooloških vrtova u Japanu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2004-12-25/gay-penguins-found-in-japanese-aquariums/608230 |title=Gay penguins found in Japanese aquariums |date=25. 12. 2004 |publisher=ABC News |access-date=25. 9. 2017 |agency=AFP}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=5yI-sebu99cC&amp;pg=PT344 |title=A Gay Epiphany: How Dare You Speak For God? |last=Pavlick|first=Robert K. |publisher=iUniverse |year=2010|isbn=978-1-4502-8021-1 |pages=344}}&lt;/ref&gt;

Zoološki vrt Bremerhafen u Nemačkoj pokušao je da ohrabri reprodukciju ugroženih [[Humboltov pingvin|Humboltovih pingvina]] sa uvezenim ženkama iz Švedske, razdvajanjem tri mužjačka para; međutim, ovo nije uspelo. Direktor zoološkog vrta rekao je da su odnosi „previše jaki” između homoseksualnih parova.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ananova.com/news/story/sm_1275591.html |title=Ananova Article on &quot;Tempting Gay Penguins Straight&quot; |publisher=Ananova.com |access-date=14. 9. 2017 |archive-date=2009-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090208211251/http://www.ananova.com/news/story/sm_1275591.html }}&lt;/ref&gt; Nemačke gej aktivističke grupe su protestovale zbog ovog pokušaja nasilnog raskidanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ananova.com/news/story/sm_1284769.html |title=Followup Ananova Article on German authorities stopping trying to change the penguins' sexual orientation, after GLBTQI organizations protest |publisher=Ananova.com |access-date=14. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090208215419/http://www.ananova.com/news/story/sm_1284769.html |archive-date=08. 02. 2009 |dead-url=yes |df= }}&lt;/ref&gt; ali je direktor zoološkog vrta rekao: „Ne znamo da li su tri muška para stvarno homoseksualna ili su se vezali zbog nedostatka ženki ... niko ovde ne želi prisilno razdvajanje homoseksualnih parova.”&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4264913.stm |title=Gay outrage over penguin sex test |date=14. 2. 2005 |work=BBC News |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

Par muških pingvina koji su šest godina živeli u zoološkom vrtu u San Francisku i podigli surogat pile su se rastali kada je mužjak para u susednoj jazbini umro i ženka počela da traži novog mužjaka.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/07/14/BAUS18NTE7.DTL |title=Widow a wedge between zoo's male penguin pair |last=May |first=Meredith |work=San Francisco Chronicle |access-date=14. 9. 2017 |archive-date=2011-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113022733/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2009%2F07%2F14%2FBAUS18NTE7.DTL |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Badi i Pedro, par mužjaka [[Magareći pingvin|magarećeg pingvina]], odvojeni su u zoološkom vrtu Toronto da bi se parili sa ženkama.&lt;ref&gt;{{Citation |last= McCormack|first= Simon|date=14. 11. 2011 |title=Gay Penguins Reunion: Buddy And Pedro Will Be Back Together By Spring |work=Gay Voices |publisher=[[Hafington post|The Huffington Post]] |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/14/gay-penguin-reunion_n_1093298.html |accessdate=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GPBT&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.cbc.ca/news/canada/toronto/story/2011/12/12/gay-penguins-breeding-toronto.html |title=Same-sex penguin pair pursue female partners |date=12. 12. 2011 |publisher=CBC News}}&lt;/ref&gt; Badi je od tada uparen sa ženkom.&lt;ref name=&quot;GPBT&quot; /&gt;

Suki i Čupčikoni su dva magareća pingvina koja su se sparila u zoovrtu Ramat Gan safari u Izraelu. Za Čupčikonija se pretpostavljao da je mužjak dok joj krv nije testirana.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://forward.com/articles/189552/lesbian-penguins-shack-up-at-israeli-zoo/ |title=Lesbian Penguins Shack Up at Israeli Zoo |last=Schuster|first=Ruth |date=19. 12. 2013 |work=The Jewish Daily Forward}}&lt;/ref&gt;

U 2014. Džambs i Herikejn, homoseksualni par [[Humboltov pingvin|humboltovih pingvina]] u divljem parku Vingam, postali su centar međunarodne medijske pažnje jer su uspešno inkubirali i odgojili mladunca kog je majka, još kao jaje, napustila na polovini inkubacionog procesa. Par je pre ovog događaja bio u dugogodišnjoj vezi.&lt;ref name=&quot;penguin&quot;&gt;{{Cite web |url=http://winghamwildlifepark.co.uk/animal/humboldts-penguin/ |title=Humboldt's Penguin |last=|first= |publisher=Animal Experiences At Wingham Wildlife Park In Kent |date= |website=winghamwildlifepark.co.uk |access-date=7. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.bbc.com/news/uk-england-kent-27405652 |title=Gay penguins in Kent zoo are 'the best parents' |last=|first= |publisher=BBC |date=14. 5. 2014 |website=www.bbc.com |access-date=7. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2629258/Gay-penguins-adopt-abandoned-chick-wildlife-park-claims-best-parents-had.html |title=Gay penguins adopt an abandoned chick – and the wildlife park claims they are the 'best parents' it's ever had |last=Woollaston|first=Victoria |publisher=Associated Newspapers Ltd |date=15. 5. 2014 |website=www.dailymail.co.uk |access-date=7. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/kent-gay-penguins-are-the-best-parents-in-the-zoo-after-rearing-a-chick-together-9370358.html |title=Kent gay penguins are 'the best parents in the zoo' after rearing a chick together |last=Saul|first=Heather |publisher=Independent |date=14. 5. 2014 |website=www.independent.co.uk |access-date=7. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iflscience.com/plants-and-animals/two-male-penguins-adopt-abandoned-chick/ |title=Two Male Penguins Adopt Abandoned Chick |last=Fang|first=Janet |publisher=IFLS, Inc. |date=12. 7. 2014 |website=www.iflscience.com |access-date=7. 10. 2017 |via=BBC}}&lt;/ref&gt;

==== Lešinari ====
Godine 1998. je homoseksualni par [[Beloglavi sup|beloglavog supa]], Dašik i Jehuda, u jerusalimskom biblijskom zoološkom vrtu, pokazao „otvoreni i energični seksualni odnos” koji je rezultovao izgradnjom gnezda. Čuvari su dali paru veštačko jaje, a dva roditelja su ga naizmenično inkubirala. 45 dana kasnije, čuvari u zoološkom vrtu su jaje zamenili pravim mladuncem. Dva mužjaka su mladunca odgojila zajedno.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.independent.co.uk/news/gay-vulture-couple-raise-surrogate-chicks-1110120.html |title=Gay vulture couple raise surrogate chicks |last=Eric Silver |date=2. 8. 1999 |work=The Independent |access-date=14. 9. 2017 |location=London}}&lt;/ref&gt; Nekoliko godina kasnije, Jehuda je postao zainteresovan za ženku lešinara koja je dovedena u [[avijarijum]]. Dašik je postao depresivan i na kraju je preseljen u drugi zoološki vrt gde je uspešno osnovao novi par sa ženkom.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/1115739.html |title='Gay' vulture couple split up at Jerusalem zoo, then become fathers |last=Lis|first=Jonathan |date=21. 9. 2009 |work=[[Haaretz]] |access-date=14. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130616033627/http://www.haaretz.com/print-edition/news/gay-vulture-couple-split-up-at-jerusalem-zoo-then-become-fathers-1.7562 |archive-date=16. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Dva mužjaka u zoovrtu Alveter u [[Minster (grad)|Minsteru]] izgradili su gnezdo zajedno, iako su stalno bili uzmeniravani, a njihov gnezdeći materijal kraden od strane drugih lešinara. Na kraju su razdvojeni kako bi pokušali da im ponognu da sklope heteroseksualne parove sa ženkama u drugim kavezima, uprkos protestima nemačkih homoseksualnih grupa.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://entertainment.stv.tv/showbiz/209259-gay-vultures-split-up-to-go-straight/ |title=Gay vultures split up to go straight &amp;#124; Showbiz: Latest News &amp;#124; STV Entertainment |publisher=Entertainment.stv.tv |archive-url=https://web.archive.org/web/20101121075904/http://entertainment.stv.tv/showbiz/209259-gay-vultures-split-up-to-go-straight/ |archive-date=21. 11. 2010 |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Golubovi ====
I mužjaci i ženke [[golub]]ova ponekad pokazuju homoseksualno ponašanje. Pored seksualnog ponašanja, istopolni parovi golubova grade gnezda, a ženke polažu neplođena jaja i pokušavaju da ih inkubiraju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Medway|first=L |year=1961|title=Domestic pigeons: the stimulus provided by the egg in the nest |url=https://www.researchgate.net/publication/9116380_Domestic_pigeons_the_stimulus_provided_by_the_egg_in_the_nest |journal=The Journal of endocrinology |volume=23 |doi=10.1677/joe.0.0230009|pages=9—18}}&lt;/ref&gt;

=== Sisari ===
[[Datoteka:Homosexual behavior of dogs.jpg|mini|levo|Ženka [[Labrador retriver|labradora]] zaskače drugu]]

==== Amazonski delfin ====
Prijavljeni su slučajevi gde grupe [[Amazonski delfin|amazonskih delfina]] od 3 do 5 jedinki imaju seksualne odnose. Grupe su obično sastavljene od mladih mužjaka, a ponekad se priključi po koja ženka. Seksualni odnosi su im nereproduktivni i služe se kljunovima, perajima za genitalno trljanje — bez obzira na pol.&lt;ref name=&quot;BEDolphin&quot;&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=339–348}}&lt;/ref&gt; U zarobljeništvu je uočeno da povremeno imaju homoseksualnu i heteroseksualnu penetraciju [[Otvor za izbacivanje vazduha|otvora na vrhu glave]], koji je homologna tvorevina [[nozdrva]]ma drugih sisara. To je jedini poznati primer nazalnog seksa u životinjskom carstvu.&lt;ref name=&quot;BEDolphin&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Sylvestre, J.-P. (Some Observations on Behavior of Two Orinoco Dolphins (Inia geoffrensis humboldtiaba [Pilleri &amp; Gihr 1977]), in Captivity, at Duisburg Zoo. ''Aquatic mammals'' no 11. str. 58–65 [http://www.aquaticmammalsjournal.org/share/AquaticMammalsIssueArchives/1985/Aquatic_Mammals_11_2/Sylvestre.pdf article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022010800/http://www.aquaticmammalsjournal.org/share/AquaticMammalsIssueArchives/1985/Aquatic_Mammals_11_2/Sylvestre.pdf |date=2016-10-22 }}&lt;/ref&gt; Mužjaci ponekad imaju seksualne odnose sa drugim mužjacima kod vrste ''[[Sotalia fluviatilis]]'' i pripadnika sitnijih vrsta porodice [[Pliskavice|pliskavica]].&lt;ref name=&quot;BEDolphin&quot;/&gt;

==== Američki bizon ====
[[Datoteka:American bison k5680-1.jpg|mini|Američki bizon ima homoseksualno ponašanje]]

Udvaranje, zaskakanje i analna penetracija regularne su pojave kod [[Američki bizon|američkog bizona]]. Etnička grupa [[Mandani]] svoj tradicionalni festival Okipa završava ceremonijalnom demonstracijom ovakvog ponašanja, kako bi se osigurao povratak bizona naredne sezone.&lt;ref name=&quot;Left-Handed Bears &amp; Androgynous&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.wholeearthmag.com/ArticleBin/338.html |title=Left-Handed Bears &amp; Androgynous Cassowaries: Homosexual/transgendered animals and indigenous knowledge |last=Bagemihl|first=Bruce |date=1. 5. 2000 |work=[[Whole Earth Review|Whole Earth Magazine]] (archived by archive.org) |access-date=14. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000815195419/http://www.wholeearthmag.com/ArticleBin/338.html |archive-date=15. 8. 2000 |dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Takođe, zaskakivanje ženki (poznato kao „buling”) izuzetno je često među [[šupljoroga goveda|govedima]]. Ovo ponašanje je uzrokovano hormonalnom promenom koja se dešava sinhrono među ženkama tokom estrusa, posebno u prisustvu bikova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Chenoweth|first=Peter J. |year=1983|title=Examination of Bulls for Libido and Breeding Ability |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0196984617300927 |journal=Veterinary Clinics of North America: Large Animal Practice |volume=5 |issue=1 |doi=10.1016/S0196-9846(17)30092-7|pages=59—74}}&lt;/ref&gt;

==== Šišmiši ====
[[Datoteka:Homosexual-Fellatio-Erect-Penis-Licking-between-Male-Bonin-Flying-Foxes-Pteropus-pselaphon-pone.0166024.s002.ogv|mini|Dva mužjaka [[boninska leteća lisica|boninske leteće lisice]] (''[[Pteropus pselaphon]]'') imaju međusobni [[felacio]]&lt;ref name=&quot;Sugita2016&quot; /&gt;]]

Više od 20 vrsta šišmiša je zabeleženo da ima homoseksualno ponašanje.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sugita2016&quot;&gt;{{Cite journal |last=Sugita N |date=1. 11. 2016 |title=Homosexual Fellatio: Erect Penis Licking between Male Bonin Flying Foxes Pteropus pselaphon. |journal=PLoS ONE |volume=11 |issue=11 |pages=e0166024 |doi=10.1371/journal.pone.0166024 |pmid=27824953}}&lt;/ref&gt; Vrste šišmiša koje su posmatrane tokom homoseksualnog delovanja u divljini uključuju:&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;
{{columns-list|
* [[sivoglava leteća lisica]] (''Pteropus poliocephalus'')
* [[boninska leteća lisica]] (''Pteropus pselaphon'')&lt;ref name=&quot;Sugita2016&quot; /&gt;
* [[indijska leteća lisica]] (''Pteropus giganteus'')
* [[rafineskni velikouhi šišmiš]] (''Corynorhinus rafinesquii'')
* [[Miniopterus schreibersii|obični dugokrili šišmiš]] (''Miniopterus schreibersii'')
* [[Eptesicus serotinus|ponoćni šišmiš]] (''Eptesicus serotinus'')
* [[Myotis bechsteinii|dugouhi šišmiš]] (''Myotis bechsteinii'') 
* [[Myotis capaccinii|dugonogi šišmiš]] (''Myotis capaccinii'')
* [[Myotis daubentonii|vodeni šišmiš]] (''Myotis daubentonii'')
* [[Myotis lucifugus|mali smeđi šišmiš]] (''Myotis lucifugus'')
* [[Myotis myotis|veliki šišmiš]] (''Myotis myotis'')
* [[Myotis mystacinus|dlakavi šišmiš]] (''Myotis mystacinus'')
* [[Myotis nattereri|resasti šišmiš]] (''Myotis nattereri'')
* [[Nyctalus noctula|riđi noćnik]] (''Nyctalus noctula'')
* [[mali noćnik]] (''Nyctalus leisleri'')
* [[patuljasti šišmiš]] (''Pipistrellus pipistrellus'')
* [[smeđi dugouhi šišmiš]] (''Plecotus auritus'')
* [[Barbastella barbastellus|širokouhi šišmiš]] (''Barbastella barbastellus'')
* [[veliki potkovnjak]] (''Rhinolophus ferrumequinum'')
* [[mali potkovnjak]] (''Rhinolophus hipposideros'')}}

Vrste šišmiša kod kojih je posmatrano homoseksualno ponašanje u zarobljeništvu uključuju [[komorska leteća lisica|komorsku leteću lisicu]] (''Pteropus livingstonii''), [[rodrigeška leteća lisica|rodrigešku leteću lisicu]] (''Pteropus rodricensis'') i [[Desmodus rotundus|običnog vampira]] (''Desmodus rotundus'').&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;

Homoseksualno ponašanje kod šišmiša se kategoriše u 6 grupa: uzajamno homoseksualno njuškanje i lizanje, homoseksualna masturbacija, homoseksualna igra, homoseksualno naskakivanje, prisilni seks i izmeđuvrsni homoseksualni seks.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sugita2016&quot; /&gt;

U divljini, [[sivoglava leteća lisica]] (''Pteropus poliocephalus'') vrši [[društveni gruming|''olgruming'']] gde jedan partner liže i nežno grize prsa i membranu krila drugog partnera. Oba pola pokazuju ovu formu međusobnog homoseksualnog gruminga, a češće je kod mužjaka. Mužjaci uglavnom imaju penise u erekciji dok ’češkaju’ jedan drugog. Kao i gruming parnteri različitih polova, istopolni gruming partneri kontinuirano ispuštaju „prekopulativni zov”, koji se opisuje kao „pulsirajući zov zahvaljivanja”, sve dok su seksualno aktivni na ovaj način.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sugita2016&quot; /&gt;

U divljini, [[boninska leteća lisica]] (''Pteropus pselaphon'') odnosno mužjaci ove vrste vrše felacio ili ’muško uzajamno genitalno lizanje’ (sa drugim mužjakom). Ovaj događaj se javlja više puta kod istog para, a takođe je prisutno i recipročno genitalno zadovoljavanje. Uzajamni felacio kod ovih šišmiša smatra se seksualnim ponašanjem. Olgruming kod boninske leteće lisice nikada nije posmatran, pa stoga felacio kod ove vrste ne upućuje na to da je nusproizvod olgruminga nego ponašanje direktnog lizanja mužjakovog genitalnog područja, nezavisno od olgruminga.&lt;ref name=&quot;Sugita2016&quot; /&gt; U zarobljeništvu, istopolno uzajamno lizanje genitalija posmatrano je kod mužjaka [[komorska leteća lisica|komorske leteće lisice]] (''Pteropus livingstonii''), kao i kod mužjaka [[Desmodus rotundus|običnog vampira]] (''Desmodus rotundus'').&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sugita2016&quot; /&gt;

U divljini, [[indijska leteća lisica]] (''Pteropus giganteus'') odnosno mužjaci ove vrste zaskaču jedan drugog, sa erekcijama i penetracijom u toku rvačke igre.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt; Mužjaci [[Myotis capaccinii|dugonogog šišmiša]] (''Myotis capaccinii'') posmatrani su istoj poziciji uzajamnog mužjačkog naskakivanja, pri čemu se jedan držao za krznena leđa drugog. Slično ponašanje je primećeno i kod [[Miniopterus schreibersii|običnog dugokrilog šišmiša]] (''Miniopterus schreibersii'').&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;

U divljini, [[Myotis lucifugus|mali smeđi šišmiš]] (''Myotis lucifugus'') odnosno mužjaci ove vrste takođe vrše naskakivanje na druge mužjake (ali i ženke) tokom kasne jeseni i zime, kada su mnogi šišmiši koje se naskakuje u stanju koje se zove [[torpor]] (anabioza, letargija, tromost).&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt; Oko 35% parenja tokom ovog perioda je homoseksualno.&lt;ref name=&quot;Myotis lucifugusADW&quot;&gt;{{Cite journal |last=Havens|first=A |year=2006|editor-last=Dewey|editor-first=Tanya |editor2-last=Shefferly|editor2-first=Nancy |title=Myotis lucifugus |url=http://animaldiversity.org/accounts/Myotis_lucifugus/ |journal=Animal Diversity Web |publisher=Museum of Zoology, University of Michigan}}&lt;/ref&gt; Ove prinudne kopulacije uglavnom uključuju ejakulaciju, a šišmiši koje se naskakuje uglavnom prave tipični kopulativni zov koji je u suštini dugi krik.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt; Slično ovome, u [[hibernakulum (zoologija)|hibernakulumu]] kod [[Nyctalus noctula|riđeg noćnika]] (''Nyctalus noctula'') posmatrani aktivni mužjaci su se budili iz letargije tokom toplog dana i ulazili u parenje sa drugim letargičnim mužjacima odnosno aktivnim ili letargičnim ženkama. Letargični mužjaci, kao i ženke, ispuštali su jake zvuke i pokazivali svoje bukalne žlezde sa otvorenim ustima tokom kopulacije.&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;

Vezi-Ficdžerald (1949) posmatrao je homoseksualno ponašanje kod svih 12 britanskih vrsta šišmiša poznatih u to vreme: „Homoseksualnost je uobičajena u proleće kod svih vrsta, a, pošto mužjaci imaju potpunu moć u svojim rukama, sumnjam i tokom leta... Video sam homoseksualnost između [[Myotis nattereri|resastog]] i [[Myotis daubentonii|vodenog šišmiša]] (''Myotis nattereri'' i ''M. daubentonii'').”&lt;ref name=&quot;Riccucci2011&quot; /&gt;

==== Bonobo i ostali čovekoliki majmuni ====
[[Datoteka:Bonobo 011.jpg|mini|levo|Bonobo majmun]]

[[Bonobo]], koji ima [[Matrijarhat|matrijarhalna]] društva — što je neobično među [[čovekoliki majmuni|čovekolikim majmunima]], potpuno je [[Biseksualnost|biseksualna]] vrsta — mužjaci i ženke imaju heteroseksualne i homoseksualne odnose, što je posebno primećeno kod ženki. Oko 60% svih seksualnih aktivnosti bonoba javlja se između dve ili više ženki. Iako je stopa homoseksualnih veza kod bonoba najveća po učestalosti ovakvog ponašanja kod bilo koje vrste, homoseksualnost je registrovana kod svih velikih čovekolikih majmuna (grupa koja uključuje [[čovek]]a), kao i niza drugih [[Primati|primatskih]] vrsta.&lt;ref name=&quot;penisfencing&quot;&gt;{{Cite book |title=The ape and the sushi master : cultural reflections by a primatologist |last=M|first=Frans B.. de Waal |publisher=Basic Books |year=2001|isbn=978-84-493-1325-7 |chapter=Bonobos and Fig Leaves |author-link=Frans de Waal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070817012421/http://www.colszoo.org/animalareas/aforest/bonobo.html Bonobos at the Columbus Zoo]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ancestor&quot;&gt;{{Cite book |title=The Ancestor's Tale |url=https://archive.org/details/ancestorstalepil0000dawk_q3k8 |last=Dawkins|first=Richard |publisher=Houghton Mifflin |year=2004|isbn=978-1-155-16265-2 |chapter=Chimpanzees |author-link=Ričard Dokins}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;songweaver&quot;&gt;{{Cite web |url=http://songweaver.com/info/bonobos.html |title=Bonobo Sex and Society |last=M |first=Frans B.. de Waal |authorlink=Frans de Waal |year=1995 |website=Scientific American |archive-url=https://archive.today/20120525175642/http://songweaver.com/info/bonobos.html |archive-date=25. 05. 2012 |access-date=14. 9. 2017 |pages=82–88 |dead-url=no |df= |archivedate=2012-05-25 |archiveurl=https://archive.today/20120525175642/http://songweaver.com/info/bonobos.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Frans de Waal, &quot;Bonobo Sex and Society&quot;, ''Scientific American'' (March 1995). str. 82ff&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.primates.com/bonobos/bonobosexsoc.html |title=The behavior of a close relative challenges assumptions about male supremacy in human evolution |publisher=Primates.com |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bio.davidson.edu/people/vecase/Behavior/Spring2004/laird/Social%20Organization.htm |title=Courtney Laird, &quot;Social Organization&quot; |publisher=Bio.davidson.edu |archive-url=https://archive.today/20110519005633/http://www.bio.davidson.edu/people/vecase/Behavior/Spring2004/laird/Social%20Organization.htm |archive-date=19. 05. 2011 |access-date=14. 9. 2017 |dead-url=yes |df= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stanford, C. B. (1998). &quot;The social behavior of chimpanzees and bonobos&quot;. ''Current Anthropology'' 39: 399–407.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kano, Takayoshi (1992). ''The Last Ape: Pygmy Chimpanzee Behavior and Ecology''. Stanford, CA: Stanford University Press.&lt;/ref&gt;

Holandski [[primatolog]] [[Frans de Val]] je prilikom posmatranja i snimanja bonobo majmuna primetio kako postoje dva razloga da se veruje da je ovakva seksualna aktivnost bonobo majmuna način za izbegavanje sukoba. Sve što pobuđuje pažnju više od jednog bonoboa, a da nije hrana, teži da rezultira seksualnim kontaktom. Ako se dva bonoboa približe kartonskoj kutiji bačenoj u njihov prostor, oni će na kratko zaskočiti jedni druge pre nego što krenu da se igraju sa kutijom. Takve situacije bi dovele do prepiranja kod većine drugih vrsta, ali su bonobo prilično tolerantni, jer verovatno koriste seksualni odnos kako bi skrenuli pažnju i smanjili napetost.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.scientificamerican.com/article/bonobo-sex-and-society-2006-06/ |title=Bonobo Sex and Society |last=De Waal |first=Frans B. M. |date=1. 6. 2006 |publisher=Scientificamerican.com |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

Bonobo majmuni često imaju agresivno seksualno ponašanje koje nije uopšte povezano sa hranom. Ljubomoran mužjak često tera drugog mužjaka od ženke, ali posle toga dolazi do spajanja tih mužjaka i međusobnog genitalnog zadovoljavanja. Nakon što ženka udari mladunca, majka drugog mladunca može napasti agresivnu majku, a to vrlo brzo prerasta u međusobno trljanje genitalnih područja.&lt;ref&gt;Frans B. M. de Waal, &quot;Bonobo Sex and Society&quot; ''Scientific American'', March (1995). str. 82—88&lt;/ref&gt;

==== Kljunasti delfini ====
Nekoliko vrsta delfina pokazuje homoseksualno ponašanje, a najbolje je izučeno kod [[Kljunasti delfin|kljunastih delfina]].&lt;ref name=&quot;Bagemihl&quot;/&gt; Seksualni susreti između ženki se svode na „genitalna zadovoljavanja kljunovima”, gde jedna ženka ubacuje kljun u genitalni otvor druge dok nežno plivaju napred.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Norris|first=K. S. |last2=Dohl, T. P. |year=1980|title=Behaviour of the Hawaiian spinner dolphin, ''Stenella longirostris'' |journal=Fishery Bulletin |volume=77 |pages=821–849}}&lt;/ref&gt; Između mužjaka homoseksualno ponašanje uključuje međusobno trljanje genitalija, što ponekad dovodi do toga da mužjaci plivaju stomak o stomak, penetrirajući jedan drugom genitalne otvore i ponekad anus.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Wells|first=R. S. |year=1995|title=Community structure of Bottlenose Dolphins near Sarasota, Florida |series=Paper presented at the 24th International Ethological Conference, Honoluly, Hawaii}}&lt;/ref&gt;

Dženet Man, profesor biologije i psihologije, tvrdi da je jako blisko ponašanje među mladim delfinima vezano sa formiranje veza, što je korisno za vrstu u evolucionom kontekstu.&lt;ref&gt;[http://www.livescience.com/2534-sex-couples-common-wild.html Same Sex Couples Common in the Wild{{Botovski naslov}}]&lt;/ref&gt; Ona navodi da studije pokazuju da su ovi delfini u odraslom životnom dobu u određenom smislu biseksualni, a da veze među mužjacima u ranom dobu predstavljaju način odbrane od predatora, ali služe i za uspešnu potragu za ženkama sa kojima će se pariti. Sukobi između jata kljunastih delfina i srodnih vrsta ponekad završe unakrsnim homoseksualnim odnosima mužjaka, a ne borbom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Herzing|first=D. L. |last2=Johnson, C. M. |year=1997|title=Interspecific Interaction between Spotted Dolphins (''Stenella frontalis'') and Bottlenose Dolphins (''Tursiops truncatus'') in the Bahamas, 1985–1995 |journal=Aquatic Mammals |volume=23 |pages=85–99}}&lt;/ref&gt;

==== Slonovi ====
Mužjaci [[afrički slon|afričkih]] i [[Azijski slon|azijskih]] slonova stupaju u homoseksualne veze. Odnosi podrazumevaju nežne interakcije, kao što su ljubljenje, preplitanje i ubacivanje surli u usta. Mužjaci slonova, koje žive van krda, često sklapaju „drugarstva”, koja čine stariji mužjak i jedan ili ponekad dva mlađa mužjaka, koji imaju seksualne odnose kao važan deo društvene dinamike. Za razliku od heteroseksualnih odnosa koji su uvek prolazne prirode, odnosi između mužjaka mogu trajati godinama. Interakcije mužjaka su jako slične činu udvaranja koje se ispoljava u prirustvu ženki. Istopolni odnosi su česti među jedinkama oba pola, a azijski slonovi u zarobljeništvu provode oko 45% seksualnih aktivnosti u homoseksualnim odnosima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=427–430}}&lt;/ref&gt;

==== Žirafe ====
Kod mužjaka [[žirafa]] je primećena visoka učestalost homoseksualnog ponašanja. Posle agresivnog udaranja vratovima, uobičajeno je da se dva mužjaka žirafa miluju i udvaraju jedan drugome, dovodeći do naskakivanja i dostizanja orgazma. Utvrđeno je da je takvo ponašanje između mužjaka češće od heteroseksualnog sparivanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=J|first=Coe M.. |year=1967|title=&quot;Necking&quot; behavior in the giraffe |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-zoology_1967-03_151_3/page/313|journal=Journal of Zoology |location=London |volume=151 |issue=3 |doi=10.1111/j.1469-7998.1967.tb02117.x|pages=313–321}}&lt;/ref&gt; U jednoj studiji, 94% posmatranih naskakivanja su se dogodila između dva mužjaka. Udeo homoseksualnih interakcija je varirao u intervalu 30—75 %, a u svakom posmatranom trenutku je jedan od dvadeset mužjaka bio u nežnim interakcijama vratovima sa drugim mužjakom. Samo 1% naskakivanja se dogodilo između ženki.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=391–393}}&lt;/ref&gt;

==== Mrmoti ====
{{Multiple image|align=right|image1=Marmota olympus (1).jpg|width1=200|image2=Hoary marmot (Marmota caligata) - Flickr - brewbooks (2).jpg|width2=223|total_width=423|footer=[[Olimpijski mrmot]] (levo) i [[sedi mrmot]] (desno)}}

Homoseksualno ponašanje je prilično uobičajeno kod divljih mrmota.&lt;ref name=&quot;BagemihlMarmot&quot;&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=525—527}}&lt;/ref&gt; Kod [[olimpijski mrmot|olimpijskog mrmota]] (''Marmota olympus'') i [[sedi mrmot|sedog mrmota]] (''Marmota caligata''), ženke uglavnom naskaču druge ženke te pokazuju druga afektivna i seksualna ponašanja (ženke iste vrste).&lt;ref name=&quot;BagemihlMarmot&quot;/&gt; Primećena je visoka frekvencija ovog ponašanja pogotovo kada su ženke [[estrus|uspaljene]].&lt;ref name=&quot;BagemihlMarmot&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Barash1973&quot;&gt;{{Cite journal |last=Barash|first=DP |year=1973|title=The Social Biology of the Olympic Marmot |journal=Animal Behaviour Monographs |volume=6 |issue=3 |doi=10.1016/0003-3472(73)90002-X|pages=171—245}}&lt;/ref&gt; Homoseksualni susret uglavnom počinje interakcijom pozdravljanja, pri čemu jedna ženka trlja svoj nos na obrazu ili ustima druge ženke, ili obe ženke diraju noseve ili usta. Pored toga, ženka može nežno da žvače uvo ili vrat svog partnera, koji odgovara podizanjem svog repa. Prva ženka može da njuši genitalni region druge ili dirka ovaj region svojim ustima. Tada može da nastavi sa naskakivanjem na drugu ženku, tokom čega ženka koja naskače nežno hvata leđno krzno vrata druge ženke u svoje čeljusti i počinje sa penetracijom. Ženka na koju se naskače povija svoja leđa i drži rep na jednoj strani, sve da bi se seksualna interakcija podstakla i učinila lakšom.&lt;ref name=&quot;BagemihlMarmot&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Barash1974&quot;&gt;{{Cite journal |last=Barash|first=DP |date=1. 2. 1974 |title=The social behaviour of the hoary marmot (Marmota caligata) |url=https://archive.org/details/sim_animal-behaviour_1974-02_22_1/page/256|journal=Anim. Behav. |volume=22 |issue=1 |doi=10.1016/S0003-3472(74)80077-1|pages=256—61}}&lt;/ref&gt;

==== Majmuni ====
Lajonel Tajger i Robin Foks sproveli su studiju na majmunima o tome kako [[Medroksiprogesteron acetat|Depo-provera]] [[Kontrola rađanja|kontraceptiv]] dovodi do smanjenja seksualnog afiniteta ženki prema mužjacima.&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=LiyrEhQPmRsC&amp;lpg=PA66&amp;pg=PA66#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=The Pursuit of Pleasure |last=Tiger|first=Lionel |publisher=Transaction Publishers |year=1992|isbn=978-0-7658-0696-3 |pages=66ff}}&lt;/ref&gt;

==== Japanski makaki ====
Među [[Japanski makaki|japanskim majmunima makaki]], takođe poznati kao „snežni majmuni”, [[homoseksualnost|istospolni odnosi]] su česti, mada se stope razlikuju među grupama. Ženke će formirati grupe koje se karakterišu ljubavnim i seksualnim interakcijama. U nekim grupama će četvrtina ženki formirati takve veze, koje variraju u trajanju od nekoliko dana do nekoliko nedelja. Često, snažna i dugotrajna prijateljstva proizilaze iz takvih sparivanja. Muškarci takođe imaju istopolne veze, ali obično sa više partnera istog uzrasta. Nežne i zabavne aktivnosti povezane su sa takvim odnosima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bagemihl|1999|pp=302–305}}&lt;/ref&gt;

==== Lavovi ====
[[Datoteka:Zwei junge maennliche Loewen Panthera leo Tierpark Hellabrunn-4.jpg|mini|desno|Parenje mužjaka lavova]]

Homoseksualnost je uočena kod pripadnika oba pola.{{sfn|Bagemihl|1999|pp=302–305}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.teri.res.in/teriin/terragreen/issue3/feature.htm |title=Lion, Without Lioness |last=Srivastav|first=Suvira |date=15. 12. 2001 |website=TerraGreen: News to Save the Earth |publisher=Terragreen |archive-url=https://web.archive.org/web/20050309102010/http://www.teri.res.in/teriin/terragreen/issue3/feature.htm |archive-date=9. 3. 2005 |dead-url=yes |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Muški lavovi se sparuju na par dana i iniciraju homoseksualne aktivnosti s nežnim trljanjem noseva i milovanjem, što dovodi do naskakivanja i simulacije seksualnog odnosa. Oko 8% homosekualnih interakcija mužjaka se završava naskakivanjem.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.abc.net.au/science/articles/2004/09/16/2844339.htm |title=Queer creatures |last=Catchpole|first=Heather |date=16. 9. 2004 |publisher=ABC Science |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Parovi između ženki se smatraju prilično čestim u zarobljeništvu, ali nisu zabeleženi u divljini.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iflscience.com/plants-and-animals/male-lions-photographed-attempting-to-mate-at-wildlife-park/ |title=Male Lions Photographed Attempting To Mate At Wildlife Park |last=Carpineti|first=Alfredo |date=29. 8. 2017 |publisher=IFL Science |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://guardianlv.com/2013/08/homosexuality-within-the-wildlife/ |title=Homosexuality in the Animal Kingdom |last=Zujko|first=Milica |date=11. 8. 2013 |publisher=Guardian Liberty Voice |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Tvorovi ====
[[Tvor]] ili ''Mustela putorius'' ulazi u homosekualne interakcije sa nesrodnim životinjama. Ekskluzivna homoseksualnost sa naskakivanjem i analnom penetracijom kod ove usamljene vrste ne predstavlja nikakvu očiglednu adaptivnu funkciju.&lt;ref&gt;[[Thierry Lodé]] ''La guerre des sexes chez les animaux'' Eds O Jacob, Paris. {{page|year=2006|isbn=978-2-7381-1901-8|pages=}}&lt;/ref&gt;

==== Ovca ====
''[[Ovca|Ovis aries]]'' ili domaća ovca je privukla puno pažnje zbog činjenice da oko 8—10 % ovnova ima ekskluzivnu homoseksualnu orijentaciju.&lt;ref name=&quot;books.google.ca&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=CE|first=Roselli |last2=Stormshak F. |year=2009|title=The Neurobiology of Sexual Partner Preferences in Rams |journal=Hormones and Behavior |volume=55 |issue=5 |doi=10.1016/j.yhbeh.2009.03.013 |pmc=2684522 |pmid=19446078|pages=611–620}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{Cite journal |last=CE|first=Roselli |last2=Stormshak F. |year=2009|title=Prenatal Programming of Sexual Partner Preference: The Ram Model |journal=Journal of Neuroendocrinology |volume=21 |issue=4 |doi=10.1111/j.1365-2826.2009.01828.x |pmc=2668810 |pmid=19207819|pages=359–364}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Perkins |first=A |last2=J A Fitzgerald |last3=E O Price |year=1992 |title=Luteinizing hormone and testosterone response of sexually active and inactive rams |url=https://www.animalsciencepublications.org/publications/jas/articles/70/7/2086 |journal=Journal of Animal Science |volume=70 |issue=7 |pmid=1644682 |pages=2086–93 }}{{Mrtva veza|date=09. 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Roselli|first=CE |last2=Larkin|first2=K |last3=Schrunk|first3=JM |last4=Stormshak|first4=F |year=2004|title=Sexual partner preference, hypothalamic morphology and aromatase in rams |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0031938404003555 |journal=Physiology &amp; Behavior |volume=83 |issue=2 |doi=10.1016/j.physbeh.2004.08.017|pages=233–45}}&lt;/ref&gt; Štaviše, oko 18—22 % ovnova je biseksualno.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot; /&gt;

Studija iz oktobra 2003. dr Čarlsa E. Rozelija i sar. tvrdi da je homoseksualnost kod ovnova (8% ovnova) povezana sa regionom u mozgu koje autori nazivaju „ovnovski seksualni dimorfni nukleus” (oSDN), koji je upola manji od odgovarajućeg regiona heteroseksualnih ovnova.&lt;ref name=&quot;The Volume of a Sexually Dimorphic&quot; /&gt; Naučnici su otkrili da je oSDN kod heteroseksualnih ovnova znatno veći i sadrži više [[neuron]]a nego kod homoseksualnih ovnova. Osim toga, oSDN heteroseksualnih ovnova ima izrazito veći nivo [[Aromataza|aromataze]], enzima koja pretvara [[testosteron]] u [[estradiol]], formu [[estrogena]] za koju se veruje da olakšava tipično muško seksualno ponašanje. Ekspresija aromataze se ne razlikuje između ovnova i ovaca.&lt;ref name=&quot;The Volume of a Sexually Dimorphic&quot; /&gt;

„Gust klaster neurona koji čine oSDN pokazuje [[Citohrom P450|citohromnu P450]] aromatazu. Nivoi aromataze [[iRNK|mRNA]] u oSDN-u bili su značajno viši kod ovana orijentisanih prema ženkama nego kod ovaca, dok su ovnovi orijentisani prema mužjacima pokazivali srednje nivoe ekspresije.” Ovi rezultati sugerišu da „... prirodno javljajuće varijacije kod preferencija seksualnog partnera mogu da budu povezane sa razlikama u anatomiji mozga i njegovom kapacitetu za sintezu estrogena”.&lt;ref name=&quot;The Volume of a Sexually Dimorphic&quot; /&gt; Kao što je istaknuto iznad, uzimajući u obzir potencijalnu neagresivnost muške populacije u pitanju, različiti nivoi aromataze mogu takođe da budu dokaz nivoa agresivnosti, ne seksualnosti. Isto tako se treba istaći da rezultati ove studije nisu zvanično potvrđeni drugim studijama.

[[Merck Veterinary Manual|Merkov priručnik veterinarske medicine]] po svemu sudeću razmatra homoseksualnost među ovcama kao rutinsku pojavu, a o pitanju se raspravlja kao o problemu životinjskog uzgoja.&lt;ref&gt;Scrivener, C. J. (2008). [http://www.merckvetmanual.com/mvm/index.jsp?cfile=htm/bc/140208.htm „Behavioural problems”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303223527/http://www.merckvetmanual.com/mvm/index.jsp?cfile=htm%2Fbc%2F140208.htm |date=2016-03-03 }}. ''Merck Manual of Veterinary Medicine''.&lt;/ref&gt;

Homoseksualno udvaranje i seksualna aktivnost rutinski se javljaju kod ovnova divljih vrsta ovaca, kao što je [[američki muflon]] (''Ovis canadensis''), [[Dolova ovca|tankoroga ovca]] (''Ovis dalli''), te [[muflon]]i i [[urijal]]i (''Ovis orientalis'').&lt;ref name=&quot;BagemihlSheep&quot; /&gt; Obično se više rangirani stariji mužjaci udvaraju mlađim mužjacima korišćenjem niza stilizovanih pokreta. Da bi se započelo istopolno udvaranje, mužjak koji se udvara prilazi drugom mužjaku sa glavom i vratom spuštenima i isturenima daleko napred, što se naziva ’nisko-istegnutim’ držanjem. Može da kombinuje ovo sa ’izvijanjem’, kada mužjak koji se udvara oštro rotira svoju glavu i usmerava svoja usta prema drugom mužjaku, neretko prevrćući jezik i praveći čantrave zvuke. Mužjak-udvarač takođe izvodi ’udarac prednjim nogama’, kada podiže svoju prednju nogu prema pupku drugog mužjaka ili između njegovih zadnjih nogu. Takođe, povremeno njuška i češka genitalno područje drugog mužjaka i može da vrši [[flemen]]. Tankorogi ovani takođe ližu penis mužjaka kojem se udvaraju. Kao odgovor, mužjak kojem se udvara može da trlja svoje obraze i čelo o lice partnera, gricka ga i liže, trlja svoje rogove o vrat parnera, grudi ili ramena, te postigne erekciju. Mužjaci drugih vrsta divlje ovce, primera radi [[muflon|azijatski mufloni]], odražavaju slična udvaračka ponašanja prema prijateljskim mužjacima.&lt;ref name=&quot;BagemihlSheep&quot;&gt;{{Cite book |title=Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity |url=https://archive.org/details/biologicalexuber00bage |last=Bagemihl|first=Bruce |publisher=St. Martin's Press |year=1999|isbn=978-0-312-19239-6 |edition=ilustrovano |chapter=Hoofed Mammals|pages=[https://archive.org/details/biologicalexuber00bage/page/456 456]—461}}&lt;/ref&gt;

Seksualna aktivnost između divljih mužjaka tipično uključuje naskakivanje i analno opštenje. Kod tankoroge ovce, genitalno lizanje se javlja isto tako. Tokom naskakivanja, veći mužjak najčešće naskače manjeg mužjaka, oslanjajući se odzada na njegove zadnje noge i stavljajući svoje prednje noge na partnerove bokove. Mužjak koji naskače obično ima penis u erekciji i postiže punu analnu penetraciju — vršeći karlično prodiranje koje može da dovede do ejakulacije. Mužjak na kojeg naskače njegov partner savija svoja leđa da bi pomogao u kopulaciji. Homoseksualno udvaranje i seksualna aktivnost takođe mogu da se odvijaju u grupama koje čini tri do deset divljih ovnova zajedno okupljenih u krug. Ove neagresivne grupe se nazivaju ’hadlovi’ ({{jez-engl|huddles}} — dosl. „krkljanac”, „gomila”), i uključuju ponašanja ovnova kao što je češkanje, lizanje, dodirivanje lica, bodenje rogovima i međusobno naskakivanje. Ženke planinske ovce takođe povremeno vrše udvaračke aktivnosti jedna s drugom, kao što je uzajamno lizanje genitalija i naskakivanje.&lt;ref name=&quot;BagemihlSheep&quot; /&gt;

==== Pegava hijena ====
[[Datoteka:Spotted hyena2.jpg|desno|mini|[[Pegava hijena]] srednje veličine, suvozemni mesojed Afrike]]

Porodična struktura pegavih hijena je [[Matrijarhat|matrijarhalna]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0506/feature3/ |title=Behind the snarl lies a cagey opportunist, proficient hunter, and dutiful parent |last=Carroll|first=Chris |date=1. 6. 2005 |website=[[Nacionalno geografsko društvo|nationalgeographic.com]] |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.smithsonianmag.com/science-nature/whos-laughing-now-38529396/ |title=Who's Laughing Now? |last=Kemper|first=Steve |date=1. 5. 2008 |website=Smithsonian Mag |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; a odnosi dominacije sa naglašenim seksualnim elementima se često sreću. Zbog značajnog uvećanja [[Dražica|jedinstvenog dela urogenitalnog sistema ženki pegavih hijena]], koji više izgleda kao penis a ne vagina, rani prirodnjaci su mislili da su hijene [[hermafrodit]]ni mužjaci koji praktikuju [[homoseksualnost|homoseksualne]] interakcije.&lt;ref name=&quot;Like mother, like cubs&quot;&gt;{{Cite web |url=http://hyenas.zoology.msu.edu/crocuta/hyena_research_overview.html |title=Like mother, like cubs: Hyena alpha moms jumpstart cubs with hormonal jolt |year=2006|publisher=[[Michigan State University]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20070629155747/http://hyenas.zoology.msu.edu/crocuta/hyena_research_overview.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date=29. 6. 2007 |access-date=14. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wired-hyenas&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.wired.com/2014/05/fantastically-wrong-sexually-deviant-hyenas/ |title=Fantastically Wrong: The Poor, Misunderstood Hyena Can't Help That It Has Weird Sex |last=Simon|first=Matt |date=28. 5. 2014 |website=Wired |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wired-hyenas&quot; /&gt; Rani tekstovi [[Ovidije|Ovidija]] kao što su ''[[Ovidijeve Metamorfoze|Metamorfoze]]''&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=aD1CFpd3rmMC&amp;pg=PA67 |title=East African Wildlife: A Visitor's Guide |last=Briggs|first=Philip |publisher=Bradt Travel Guides |year=2008|isbn=978-1-84162-208-8 |pages=67}}&lt;/ref&gt; i ''[[Fiziologus]]''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Glickman|first=Stephen E. |year=1995|title=The spotted hyena from Aristotle to the Lion King: Reputation is everything |url=http://www.animalstudies.msu.edu/ASBibliography/glickman1995.php |journal=Social Research |volume=62 |issue=3 |pages=501—538}}&lt;/ref&gt; sugerišu da je hijena stalno menjala svoj pol i prirodu od muškog do ženskog i nazad. U ''[[Pedagogus]]u'',&lt;ref name=&quot;Clement-hyenas&quot;&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=i4mvAwAAQBAJ&amp;pg=PA814 |title=Encyclopedia of Religion and Nature |last=Taylor|first=Bron |publisher=A&amp;C Black |year=2008|isbn=978-1-4411-2278-0 |pages=814}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clement-hyenas2&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.wearesites.com/Personal/Hyenas/hy_folklore.html |title=Folklore and Superstition About Hyenas |last=Weare |first=Robin M. |website=Wearesites |access-date=25. 9. 2017 |archive-date=2018-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181209080503/http://www.wearesites.com/Personal/Hyenas/hy_folklore.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Klement iz Aleksandrije je primetio da je hijena (zajedno sa [[zec]]om) prilično opsednuta seksualnim odnosima. Mnogi Evropljani su povezavali hijene sa seksualnom deformacijom, prostitucijom, devijantnim seksualnim ponašanjem, pa i sa izveštačenjem.&lt;ref name=&quot;Clement-hyenas&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clement-hyenas2&quot; /&gt;

Realnost koja stoji iza zbunjujućih izveštaja seksualno agresivnog ponašanja između ženki, uključujući zaskakanje eksperimentalno, pokazala su da „za razliku od većine drugih ženskih sisara, ženke” [[Pegava hijena|hijena]] „izgledaju muževnije i agresivnije po izgledu od većine mužjaka”,&lt;ref name=&quot;Research: Spotted Hyena - Introduction&quot;&gt;{{Cite web |url=http://hyenas.zoology.msu.edu/crocuta/hyena_research_overview.html |title=Research: Spotted Hyena - Introduction and Overview |last=Holekamp|first=Kay E. |year=2003|publisher=Michigan State University, Department of [[Zoologija|Zoology]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20070629155747/http://hyenas.zoology.msu.edu/crocuta/hyena_research_overview.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date=29. 6. 2007 |access-date=11. 9. 2007}}&lt;/ref&gt; i da su muževnije bez prethodnog gubitka ženstvenosti.&lt;ref name=&quot;Like mother, like cubs&quot; /&gt;

Proučavanjem ovih jedinstvenih [[urogenitalni sistem|genitalija]] i agresivnog ponašanja ženskih hijena došlo se do razumevanja toga da su agresivnije ženke kompetitivnije za prirodne resurse i pronalazak odgovarajućih partnera za parenje.&lt;ref name=&quot;Like mother, like cubs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Top Dogs: Steroid hormones&quot;&gt;{{Cite web |url=http://discovermagazine.com/2006/apr/hormone-hyenas |title=Top Dogs: Steroid hormones give hyenas a head start. |last=Selim|first=Jocelyn |date=28. 4. 2006 |website=[[Discover Magazine]] |access-date=11. 9. 2007}}&lt;/ref&gt; Istraživanje je dokazalo da „povišeni nivoi [[testosteron]]a ''[[in utero]]''”&lt;ref name=&quot;Sexual Dimorphism of Perineal&quot; /&gt; doprinose dodatnoj agresivnosti; i muške i ženske jedinke vrše naskakivanje (obeju polnih relacija, i istih i različitih polova),&lt;ref name=&quot;Sexual Dimorphism of Perineal&quot;&gt;{{Cite journal |last=Forger|first=Nancy G. |last2=Frank|first2=Laurence G. |last3=Breedlove|first3=S. Marc |last4=Glickman|first4=Stephen E. |date=6. 12. 1998 |title=Sexual Dimorphism of Perineal Muscles and Motoneurons in Spotted Hyenas |url=http://doi.wiley.com/10.1002/(SICI)1096-9861(19961111)375:2%3C333::AID-CNE11%3E3.0.CO;2-W |journal=The Journal of Comparative Neurology |volume=375 |issue=2 |doi=10.1002/(SICI)1096-9861(19961111)375:2&lt;333::AID-CNE11&gt;3.0.CO;2-W |pmid=8915834|pages=333—343}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilson, Sexing the Hyena&quot;&gt;{{Cite journal |title=Wilson, Sexing the Hyena - &quot;The males mount each other&quot; |url=http://www.journals.uchicago.edu/cgi-bin/resolve?SIGNS032803 |publisher=[[University of Chicago Press]] |archive-date=2016-04-11 |access-date=2019-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160411195928/http://www.journals.uchicago.edu/cgi-bin/resolve?SIGNS032803 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a na kraju se mogu ponašati čak više [[pokornost|submisivno]] zbog smanjenog nivoa testosterona ''in utero'' (u materici).&lt;ref name=&quot;Research: Spotted Hyena - Introduction&quot; /&gt;

=== Ostale životinje ===
==== Gušteri ====
Kod bičorepog guštera (rod [[Teiidae]]) ženke imaju [[Partenogeneza|partenogenezu]] kao sistem reprodukcije. Kod njih su mužjaci retki i seksualno razmožavanje je nestandardno.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Cole |first=Charles J. |last2=Townsend |first2=Carol R. |date=9. 5. 2005 |title=Parthenogenetic lizards as vertebrate systems |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/110491269/abstract?CRETRY=1&amp;SRETRY=0 |journal=Journal of Experimental Zoology |publisher=Wiley Interscience |volume=256 |issue=S4 |doi=10.1002/jez.1402560436 |access-date=14. 9. 2017 |pages=174–176 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Ženke iniciraju seksualne oblike ponašanja kako bi stimulisale [[Ovulacija|ovulaciju]], a svojim ponašanjem utiču na hormonske cikluse; u slučaju niskog nivoa estrogena se prepoznaju po „muškim” seksualnim ulogama, a one sa visokim nivoom estrogena imaju „žensko” ponašanje.&lt;ref name=&quot;Lovern-lizards&quot;&gt;{{Cite journal |last=Lovern|first=Matthew B. |year=2011|title=Hormones and Reproductive Cycles in Lizards |url=http://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/teiidae |journal=Hormones and Reproduction of Vertebrates: Reptiles |publisher=ScienceDirect |volume=2.3 |issue=1.4 |access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

Gušteri koji imaju rituale udvaranja imaju veću plodnost od onih koji žive u izolaciji, zbog povećanja nivoa hormona izazvanih seksualnim ponašanjem. Dakle, iako populacije bičorepog guštera nemaju mužjake, seksualni stimulansi su odgovorni za povećanje reproduktivnog uspeha.&lt;ref name=&quot;Lovern-lizards&quot; /&gt;

Sa stanovišta [[Evolucija|evolucije]], ove ženke prenose sveukupni genetski kod svom svom potomstvu (umesto 50% gena koliko bi prenele u seksualnoj reprodukciji). Određene vrste [[gekon]]a takođe se reprodukuju partenogenezom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2005/06/050608053415.htm |title=Geckos: It's Not Always About Sex |last=Anon|date=9. 6. 2005 |website=Science Daily |publisher=Lewis &amp; Clark College |access-date=14. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;

==== Insekti i paukolike životinje ====
Postoje dokazi o homoseksualnom ponašanju kod najmanje 110 vrsta insekata i paukolikih životinja.&lt;ref name=&quot;scharf2013&quot;&gt;{{Cite journal |last=Scharf, I. |last2=&amp; Martin, O. Y. |year=2013|title=Same-sex sexual behavior in insects and arachnids: prevalence, causes, and consequences |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=67 |issue=11 |doi=10.1007/s00265-013-1610-x|pages=1719–1730}}&lt;/ref&gt; Homoseksualno ponašanje kod [[Insekti|insekata]] je burna tema rasprave među naučnicima. Iako su predložene različite teorije, vodeće objašnjenje za homoseksualno ponašanje mužjaka insekata (85% vrsta) jednostavno predstavlja grešku u pronalasku odgovarajućeg partnera. Šteta nedostatka kopulacije sa ženkom je veća od seksualne aktivnosti insekata ili paukova sa jedinkama istog pola.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zmescience.com/research/insect-homosexuality-just-a-case-of-mistaken-identity/ |title=Insect homosexuality just a case of mistaken identity |date=21. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

===== Vilini konjici =====
[[Datoteka:Head of dragonfly 2.jpg|mini|Glava vilinskog konjica (''Basiaeschna janata'')]]

Homoseksualnost mužjaka je primećena kod nekoliko vrsta vilinih konjica (iz [[Red (biologija)|reda]] [[Vilinski konjici|vilinskih konjica]]). [[Kloaka]]lne štipaljke mužjaka vilinskih konjica prave karakteristična oštećenja glave ženki tokom kopulacije. Primeri 11 vrsta vilinskih konjica&lt;ref name=&quot;11-species 1&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dunkle|first=S. W. |year=1991|title=Head damage from mating attempts in dragonflies (Odonata:Anisoptera) |url=http://biodiversitylibrary.org/page/16252041 |journal=Entomological News |volume=102 |issue=1 |pages=37–41}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;11-species 2&quot;&gt;{{Cite journal |last=Utzeri C. |last2=Belfiore C. |year=1990|title=Anomalous tandems in Odonata |journal=Fragmenta Entomologica |volume=22 |issue=2 |pages=271–288}}&lt;/ref&gt; otkrila su takva oštećenja kod 20—80 % mužjaka, što ukazuje na prilično visoku pojavu seksualne interakcije između mužjaka.&lt;ref name=&quot;11-species 1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;11-species 2&quot; /&gt;

===== Voćne mušice =====
Mužjaci voćnih mušica ''[[Vinska mušica|Drosophila melanogaster]]'' koji nose dve kopije mutant [[alel]]a ([[neplodnost gena|neplodni]] [[gen fru|gen ''fru'']]) pokušavaće da se upare isključivo sa drugim mužjacima.&lt;ref name=&quot;Gailey1&quot;&gt;{{cite journal|last=Gailey|first=D. A.|author2=Hall |first2=J.C.|title=Behavior and Cytogenetics of fruitless in Drosophila melanogaster: Different Courtship Defects Caused by Separate, Closely Linked Lesions|journal=Genetics |publisher=The Genetics Society of America|volume= 121 |url=http://www.genetics.org/cgi/content/abstract/121/4/773|accessdate=14. 9. 2017|pmid=2542123|issue=4|pmc=1203660 |date=1. 4. 1989|pages=773–785}}&lt;/ref&gt; Genetička osnova homoseksualnosti životinja je proučavana kod voćne mušice ''Drosophila melanogaster''.&lt;ref name=&quot;yamamoto3&quot;&gt;{{Cite journal |year=1999|title=Sexual behavior mutants revisited: molecular and cellular basis of Drosophila mating |journal=Cell. Mol. Life Sci. |volume=56 |issue=7–8 |doi=10.1007/s000180050458 |pmid=11212311 |vauthors=Yamamoto D, Nakano Y|pages=634–46}}&lt;/ref&gt; Ovde je identifikovan veliki broj gena koji može izazvati homoseksualno udvaranje i parenje.&lt;ref name=&quot;Yamamoto&quot;&gt;{{Cite journal |year=1996|title=Genetic dissection of sexual orientation: behavioral, cellular, and molecular approaches in Drosophila melanogaster |journal=Neurosci. Res. |volume=26 |issue=2 |doi=10.1016/S0168-0102(96)01087-5 |pmid=8953572 |vauthors=Yamamoto D, Ito H, Fujitani K|pages=95–107}}&lt;/ref&gt; Smatra se da ovi geni kontrolišu ponašanje preko [[feromon]]a, kao i promene strukture mozga životinje.&lt;ref name=&quot;ferveur&quot;&gt;{{Cite journal |year=1997|title=Genetic feminization of pheromones and its behavioral consequences in Drosophila males |url=https://archive.org/details/sim_science_1997-06-06_276_5318/page/1554|journal=Science |volume=276 |issue=5318 |doi=10.1126/science.276.5318.1555 |pmid=9171057 |vauthors=Ferveur JF, Savarit F, O'Kane CJ, Sureau G, Greenspan RJ, Jallon JM|pages=1555–8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yamamoto2&quot;&gt;{{Cite journal |year=1998|title=From behavior to development: genes for sexual behavior define the neuronal sexual switch in Drosophila |url=https://archive.org/details/sim_mechanisms-of-development_1998-05_73_2/page/135|journal=Mech. Dev. |volume=73 |issue=2 |doi=10.1016/S0925-4773(98)00042-2 |pmid=9622612 |vauthors=Yamamoto D, Fujitani K, Usui K, Ito H, Nakano Y|pages=135–46}}&lt;/ref&gt; Ove studije su takođe istražile verovatnoću da životna sredina izazove homoseksualno ponašanje mušica.&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal |year=1995|title=Misexpression of the white (w) gene triggers male–male courtship in ''Drosophila'' |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=92 |issue=12 |doi=10.1073/pnas.92.12.5525 |pmc=41728 |pmid=7777542 |vauthors=Zhang SD, Odenwald WF|pages=5525–9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;svetec&quot;&gt;{{Cite journal |year=2005|title=Social experience and pheromonal perception can change male–male interactions in ''Drosophila melanogaster'' |url=http://jeb.biologists.org/cgi/content/full/208/5/891 |journal=J. Exp. Biol. |volume=208 |issue=Pt 5 |doi=10.1242/jeb.01454 |pmid=15755887 |vauthors=Svetec N, Ferveur JF|pages=891–8}}&lt;/ref&gt;

===== Grinje =====
Mužjake grinja (''Cimex lectularius'') seksualno privlače sve novorođene jedinke i to dovodi do homoseksualnog naskakivanja. Prilikom heteroseksualnog naskakivalja dolazi do traumatične oplodnje u kojoj mužjak probija ženski abdomen penisom u obliku igle. Ukoliko bi došlo do homoseksualnog parenja, to bi izazvalo ozbiljne trbušne povrede, jer mužjacima nedostaju kontraadaptivne strukture, [[spermalega|spermalege]]. Muškarci proizvode alarm feromone kako bi smanjili stopu homoseksualnog parenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |year=2010|title=Nymphs of the common bed bug (''Cimex lectularius'') produce anti-aphrodisiac defence against conspecific males |url=https://bmcbiol.biomedcentral.com/articles/10.1186/1741-7007-8-121 |journal=BMC Biology |volume=8 |doi=10.1371/journal.pone.0089265 |vauthors=Harraca V, Ryne C, Ignell R|pages=121}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Kamimura|first=Y |last2=Mitsumoto|first2=H |last3=Lee|first3=C-Y |title=Duplicated Female Receptacle Organs for Traumatic Insemination in the Tropical Bed Bug ''Cimex hemipterus'': Adaptive Variation or Malformation? |journal=PLoS ONE |volume=9 |issue=2 |year=2014|pmid= |url=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0089265 |doi=10.1371/journal.pone.0089265|page=e89265}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Sun |first=Christine |title=Violent Mating: Traumatic Insemination in Bed Bugs and other Cimicids |website=archive.cnx.org |publisher=Rice University |year= |pmid= |url=http://archive.cnx.org/contents/1bbbf71a-bc57-4c2b-9bdc-0274e189a20b@3/violent-mating-traumatic-insemination-in-bed-bugs-and-other-cimicids |access-date=2019-01-08 |archive-date=2017-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170925181736/http://archive.cnx.org/contents/1bbbf71a-bc57-4c2b-9bdc-0274e189a20b@3/violent-mating-traumatic-insemination-in-bed-bugs-and-other-cimicids |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Protiv prirode?]]
* [[Biologija i seksualna orijentacija]]
* [[Seksualno ponašanje životinja]]
* [[Frimartinizam]]
* [[Hermafroditizam životinja]]
* [[Homoseksualnost i psihologija]]
* [[Biseksualna predispozitivnost]]
* [[Spisak životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]]
* [[Norma reakcije]]
* [[Seksualnost biljaka]]
* [[Seksualna orijentacija]]
* [[Seksualna orijentacija i medicina]]
* [[Xq28]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Roughgarden|first=Joan|title=Evolution's rainbow: Diversity, gender and sexuality in nature and people|url= https://archive.org/details/evolutionsrainbo00roug|publisher=University of California Press|location=Berkeley|year=2004|pages=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Poiani|first=Aldo|title=Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective|url=https://books.google.com/books?id=EftT_1bsPOAC&amp;pg=PA179|year=2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-49038-2|pages=179}}
* {{Cite book|ref= harv|title=Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality|url= https://archive.org/details/queerscienceusea00leva|isbn=9780262621199 |last=Levay|first=Simon |year=1996|publisher=MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/queerscienceusea00leva/page/207 207]}}
* {{Cite book|ref= harv|last=Bagemihl|first = Bruce | title = Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity |url= https://archive.org/details/biologicalexuber00bage| publisher = St. Martin's Press |year=1999|isbn=978-0312253776}}
* Driscoll, E. V. (2008). [http://www.sciam.com/article.cfm?id=bisexual-species „Bisexual species”]. ''Scientific American Mind''. '''19''' (3): 68—73.

== Vanjske veze ==
* [http://news.nationalgeographic.com/news/2004/07/0722_040722_gayanimal.html Homoseksualno ponašanje kod životinja (nationalgeographic.com)]
* [https://web.archive.org/web/20080228025016/http://af.czu.cz/~bartos/publications/pdf/Bartos_Holeckova_2006.pdf Homoseksualno ponašanje i evolutivne perspektive (czu.cz)]
* {{youtube|id=l3BzlHAjiNE|Seksualne strategije delfina}}
* {{youtube|id=tVpSoHubwTY&amp;list=PLfJMfBbRvIsiApGUTK1NQH7bj2eLzfQSq&amp;index=10|Seksualna strategija grinja}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Homoseksualnost]]
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Životinjski reproduktivni sistem]]</text>
      <sha1>ayf4phqxlt3lsarx497nee7n73us7r4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hiposenzibilizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4631314</id>
    <revision>
      <id>42600870</id>
      <parentid>42492406</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16285" sha1="jyv2vjmjwnzhqbz7l1wei8uehzu88oe" xml:space="preserve">{{Infobox interventions
|Name        = Hiposenzibilizacija
|Image       = Inmunoterapia con alérgenos.jpg
|Caption     = Hiposenzibilizacija alergenom
|ICD10       =  
|ICD9        = 
|OPS301      = 
|MeshID      =
|LOINC       = 
|OtherCodes  = 
|MedlinePlus = 
|eMedicine   = 
}}
'''Hiposenzibilizacija ''' je specifična metoda lečenja u alergologiji, koja se zasniva na postupku kojim se postiže povišenje vrednosti IgG antitela, pa se time sprečava degranulacija mastocita. Zasniva se na primeni rastućih doza alergena kako bi se vremenom kod bolesnika postigla klinička i imunološka tolerancija. Ubrizgavanjem alergena tokom imunoterapija indukuje se T tolerancija ćelija pomoću nekoliko postupaka, uključujući i smanjenu alergenom indukovanu proliferaciju, izmenu sekretovanih citokina, stimulaciju apoptoze, i proizvodnju T regulatornih ćelija. Sve navedeno dovodi do smanjenja inflamatornih ćelija i medijatora u pogođenim tkivima, blokadu antitela, i suzbijanjem IgE.&lt;ref&gt;Gardner LM, Thien FC, Douglass JA, et al. ''Induction of T “regulatory” cells by standardized house dust mite immunotherapy: an increase in CD4+ CD25+ interleukin-10+ T cells expressing peripheral tissue trafficking markers''. Clin Exp Allergy 2004; 34: 1209-1219.&lt;/ref&gt;
== Nazivi ==
Hiposenzibilizacija, desenzibilizacija, alergen-specifična imunoterapija, ili skraćeno imunoterapija (što je pogrešno jer se odnosi na više vrsta terapije, npr kod tumora) 
== Opšta razmatranja ==
Većina bolesnika upravlja svojim alergijama na dva načina, izbegavajući supstance koje izazvivaju alergiju (alergene) ili uzimanjem lekova, kako bi obezbedi privremeno olakšanje alerhijskih simptoma.

Za neke tipove alergija, hiposenzibilizacija predstavlja dopunski i često koristan pristup lečenju koji uključuje uvođenje veće količine alergena u imuni sistem bolesnika. Time hiposenzibilizacija postaje dugorotrajniji oblik lečenja koji; ne samo da može da spreči ili smanji ozbiljnost alergijskih reakcija, već može i da promeni tok alergijske bolesti modifikacijom imunskog odgovora organizma na unete alergene.&lt;ref name=&quot;Allergen2015&quot; /&gt;

Iako se imunoterapija može koristiti za lečenje alergija izazvanih suspstancam iz prirode, ona je naročito efikasna u smanjenju rizika od ozbiljnih alergijske reakcije na ubode nekih insekata, poput pčela i žutih osa. Kod alergija na otrov insekata iz grupe ''Hymenoptera'' alergena-specifična imunoterapija suzbijaja reakcije opasne po život kod 80% bolesnika ili smanjuje njihov intenzitet u drugih 20%.

Prednosti pimene hiposenzibilizacije ogledaju se u tome što se njom postiže umanjenje alergijske simptomatologije koja moće trajati nekoliko godina po prestanku imunoterapije u 80-90% pacijenata, a kod dece sa alergijom na travi, dokazano je da traje i do 12 godina.&lt;ref name=&quot;Allergen2015&quot; /&gt;

U poslednje vreme sve veći broj naučnika pokušava da koriste hiposenzibilizaciju kao metodu u prevenciji i lečenju alergija na hranu.&lt;ref&gt;A. Nowak-Węgrzyn, H. A. Sampson: ''Future therapies for food allergies''. In: The Journal of allergy and clinical immunology. Band 127, Nummer 3, März (2011). str. 558–573,&lt;/ref&gt; Međutim, ravnoteža između koristi i rizika od hiposenzibilizacije za alergije na hranu još uvek nije dobro izučena, i trenutno se ne preporučuje, osim kao eksperimentalni pristup.&lt;ref name=&quot;Allergen2015&quot;&gt;{{cite web|title=Allergen Immunotherapy|url=http://www.niaid.nih.gov/topics/allergicDiseases/Pages/allergen-immunotherapy.aspx|publisher=National Institutes of Health USA.gov, 2015.|accessdate=6. 5. 2017|archive-date=2016-09-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20160909195614/http://www.niaid.nih.gov/topics/allergicDiseases/Pages/allergen-immunotherapy.aspx|dead-url=}}&lt;/ref&gt;

== Indikacije ==
Apsolutne i relativne ndikacije za hiposenziblilizaciju su preosetljivost na alergene insekata ([[pčela]], [[Osa (insekt)|osa]]), alergene [[polen]]a (trava, drveća, korova), na kućnu prašinu i [[grinje]].

Jedini apsolutni indikacije za imunoterapiju je sistemska reakciju na otrov insekta, u kojoj progresivne potkožne doze otrova mogu stvoriti otpornost na ubod insekata u 80% -90% slučajeva.&lt;ref&gt;Westall GP, Thien FCK, Czarny D, et al. ''Adverse events associated with rush Hymenoptera venom immunotherapy.'' Med J Aust 2001; 174: 227-230.&lt;/ref&gt; Međutim, treba imati u vidu da imunoterapija kod osoba osetljivih na ubod insekata može biti efikasna samo ako se sa njenom primenom nastavi najmanje 5 godina, kako bi se postigla trajna tolerance na otrove insekata.&lt;ref&gt;Moffitt JE, Golden DB, Reisman RE, et al. ''Stinging insect hypersensitivity: a practice parameter update.'' J Allergy Clin Immunol 2004; 114: 869-886.&lt;/ref&gt; Kod alergije na ubod insekta preporučuje se i doživotna terapija.

Konvencionalna (potkožna) imunoterapija kod alergijskih respiratorne bolesti je prema istraživanjima delotvoran u poređenju sa placebom, ali i ona zahteva višegodišnju primenu (najmanje 3 ili više godina tretmana) do dobijanja trajnih rezultata.

Kod ove metode bolesnicima nije neophodna istovremena primena [[Kortikosteroid|sistemskih kortikosteroida]], [[antihistaminik]]a, [[bronhodilatator]]a i [[Vazokonstriktori|vazokonstriktora]] kroz duži vremenski period.
&lt;center&gt;
&lt;big&gt;'''Najčešće indikacije za primenu hiposenzibilizacije.&lt;ref&gt;Alvarez-Cuesta E, Bousquet J, Canonica GW, Durham SR, Malling HJ, Valovirta E, EAACI, ''Immunotherapy Task Force. Standards for practical allergen-specific immunotherapy''. Allergy 2006;61 Suppl 82():1-20.&lt;/ref&gt;'''&lt;/big&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Vrsta alergije !! Vrsta alergena - uzročnika
|-
| '''Alergija na otrove insekata''' || 
* Otrova insekata - [[Opnokrilci|opnokrilaca]] ''(Hymenoptera)'', iz reda velikih insekata sa preko 100.000 opisanih vrsta.
|- 
| '''Alergiski rinokonjunktivitis''' || 
* Polen. 
* Kućnu prašinu uključujući i kućne grinje ''(Dermatophagoides pteronissimus)''. 
* Životinje - kućne ljubimce, kada se u svakodnevnom životu ne može izbeći kontakt sa njima.{{efn|Na primer kod slepih osoba osteljivih na psa vodiča, dete sa jakom alergijom na kućnog ljubimca - mačku, zvcarinik, ili policajac alergičan na psa tragača.}}
|-
| ''' Astma ''' ||
* Polen.
* Kućna prašina uključujući i kućne grinje ''(Dermatophagoides pteronissimus)''.
* Životinje - kućne ljubimce (u posebnim slučajevima).
|-
| '''Profesionalne alergije''' || 
* Životinja.
|-
|}
&lt;/center&gt;

== Kontraindikacije ==
* Druge imunološke ili maligne bolesti.
* Teške srčana i respiratorne bolesti.
* Kontinuirana oralna kortikosteroidna terapija (preko 10&amp;nbsp;mg prednizolona na dan ili slični steroid).
* Beta blokatori (i kao kapi za oči, jer teške reakcije na dejstvo adrenalina je smanjena).
* Uzrast ispo 5 godina.
* Trudnoća i dojenje.

== Oblici hiposenzibilizacija ==
Hiposenzibilizacija se dana sprovodi na dva načina, u vidu injekcija i u vidu podjezičnih tableta ili kapi. 
=== Subkutana (potkožna) imunoterapija ===
Subkutana hiposenzibilizacija ili imunoterapija (SCIT) veoma je efikasna kod sezonskog alergijskog rinitisa izazvanog polenom. U nekim studijama pokazalo se da ona smanjuje simptome bolesti u preko 60% slučajeva.&lt;ref&gt;Plaut M, Valentine MD. Clinical practice. ''Allergic rhinitis''. N Engl J Med 2005; 353: 1934-1944.&lt;/ref&gt;

Iako nije prva linija lekova za lečenje astmu, hiposenzibilizacija se pokazalo efikasnim u smanjenju disajnih problema kod smatičara. Iako se potkožna hiposenzibilizacija kod [[astma|astme]] i [[Alergijski rinitis|alergijskog rinitisa]], pokazala efisanom, njenu upotrebu treba izbalansirane u odnosu na neženjana dejstva i rizike povezane sa [[Anafilaksa|anafilaksom]].&lt;ref&gt;Abramson MJ, Puy RM, Weiner JM. ''Allergen immunotherapy for asthma.'' Cochrane Database Syst Rev 2003; (4): CD001186.&lt;/ref&gt;
&lt;center&gt;'''Faze u primeni subkutane hiposenzibilizacije (SCIT)'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Faza nagomilavanja  !! Faza održavanja 
|-
|
* U ovoj fazi lek se administrira injekcijama koje sadrže postupno veće količine alergena 
* Lek se daje jednom ili dva puta nedeljno. 
* Trajanjeove faze je od tri do šest meseci, u zavisnosti od toga koliko često je data i odgovor tela. 
* Cilj je da se postigne optimalna doza koja se pokazala kao efikasna, 
* Kad se dostigne ciljna doza prestaje ova faza
|| 
* Ova faza počinje po dostizanju ciljne doze 
* Tarapija u ovoj fazi daje se ređe, obično svake dve do četiri nedelje. 
* Generalno treba da traje tri do pet godina.
|-
|}&lt;/center&gt;
I dok neki bolesnici doživljavaju slabljenje simptoma tokom faze nagomilavanje, kod drugi poboljšanje se javlja tek u fazi održavanja. Kako terapija održavanja generalno traje tri do pet godina, odluka o tome koliko dugo treba da se nastavi njena primena određuje se osnovu toga kakvi su rezultati i koliko dobro je bolesnik podnosi. 
[[Datoteka:Hyposensibilisation roetung bionerd.jpg|300px|mini|Jedan od sporednih efekta hiposenzibilizacije je crvenilo kože na mestu uboda]]
Tako npr. ako ni posle godinu dana terapije održavanja nema dokaza o poboljšanju, teško je opravdati dalju primenu kontinuirane imunoterapija za još dve do četiri godine, i sa njom treba prestati. Međutim, ako je bolesnik potpuno bez simptoma, lekar može odlučiti da se prekine sa imunosupresijom nakon treće godine, ili drugog perioda pre isteka kompletanog lečenja u trajanju od pet godina. Kod ove kategorije bolesnika, korsit od terapije najčešće traje nekoliko godina, od kada se prestalo sa njenom primenom, što koncept imunoterapije čini veoma atraktivnim.&lt;ref&gt;''Die spezifische Immuntherapie (Hyposensibilisierung) bei IgE-vermittelten allergischen Erkrankungen''. Allergo J 2006, 15, 56–74.&lt;/ref&gt;

Sporedni efekti kod SCIT su obično mali i mogu uključivati oticanje ili crvenilo kože na mestu uboda. Međutim, postoji i ma rizik (koji je mali) od ozbiljnih alergijskih reakcija poput anafilakse. Budući da se većina teške reakcije javlja ubrzo nakon ubrizgavanja, preporučuje se da pacijenti ostajne pod medicinskim nadzorom najmanje pola sata nakon prijema injekcije.

Procenjuje se da na globalnom nivou oko 5% bolesnika sa alergijama na životnu sredinu koristi subkutanu hiposenzibilizacija ili imunoterapiju (SCIT) za alergijski rinitis i astmu, dok manje od 20% bolesnika koji započne SCIT istu i završi do kraja. Razlozi za to su; dugo vremensko trajanje i visoki troškovi lečenja.&lt;ref&gt;Berto P, Frati F, Incorvaia C. ''Economic studies of immunotherapy'': a review. Curr Opin Allergy Clin Immunol 2008 Dec;8(6):585-9&lt;/ref&gt;

Razvoj novih oblika imunoterapija koje zahtevaju kraće trajanje terapije može utcati na to do više pacijenata budezainteresovani za primenu hiposenzibilizacije. U tom smislu naučnici istražuju; korišćenje modifikovanih alergena (koji mogu izazvati iste ili bolje efekte, sa mnogo manjim brojem pojedinačnih doza, ne smanjujući rizik od neželjenih efekata), i razvijaju pristupe lečenju koji kombinuju primenu SCIT sa drugim lekovima.

=== Sublingvalna (podjezična) imunoterapija ===
Ova vrste terapije u poslednjoim godinama široko se koristi u Evropi, a dostupan je i u Sjedinjenim Američkim Državama za lečenje alergije na trave i ambroziju.

Sprovodi se oralnom podjezičnom ili sublingvalnom primenom alergena u vidu tableta ili kapi za decu. Kapi se daju svakog dana po jedna kap alergena više, počev od prve do četvrte koncentracije alergena. Ako se terapija sprovodi tabletama one se drže pod jezik jedan do dva minuta, a zatim progutaju. Nakon što je prva sublingvalan doza da u lekarskoj ordinaciji, pacijenti mogu da naredne doze koriste kod kuće. Međutim, kada se terapija koristi kod kuće, mnogi ljudi ne završe sa tretmanu u preporučene tri godine lečenja.&lt;ref&gt;Rak S, Yang WH, Pedersen MR, Durham SR. ''Once-daily sublingual allergen-specific immunotherapy improves quality of life in patients with grass pollen-induced allergic rhinoconjunctivitis: a double-blind, randomised study''. Qual Life Res 2007 Mar;16(2):191-201.&lt;/ref&gt;

Teške alergijske reakcije (anafilaksa) su izuzetno retke, i to predstavlja veliku njenu prednost. Ipak, zbog toga što se veći deo lečenje odvija u kući bolesnika, lekari propisuju adrenalinske autoinjektore za eventualnu hitnu upotrebu u slučaju teške alergijske reakcije na sublingvalnu imunoterapiju.&lt;ref&gt;Savolainen J, Jacobsen L, Valovirta E. ''Sublingual immunotherapy in children modulates allergeninduced in vitro expression of cytokine mRNA in PBMC''. Allergy 2006 Oct;61(10):1184- 90. PubMed&lt;/ref&gt;

Glavni nedostatak sublingvalnu imunoterapijom je visoka cena alergijskih doza neophodnih za efikasan tretman, koje su najmanje 100 puta veće od onih potrebnih za potkožnu imunoterapiju. Tako njihovom primenom troškovi lekova postaju najmanje tri puta veća nego za potkožnu terapiju. Takođe jedan od nedostatak je i taj, da u slučaju nedovoljne podrške od strane pacijenta zbog dugog trajanja sublingvalna terapija, to može smanjiti njenu efikasnost.&lt;ref&gt;Wilson DR, Lima MT, Durham SR. ''Sublingual immunotherapy for allergic rhinitis: systematic review and meta-analysis''. Allergy 2005; 60: 4-12.&lt;/ref&gt;

== Način izvođenja ==
Hiposenzibilizacija kao klasičan oblik lečenja izvodi se ubrizgavanjem pod kožu nadlaktice progresivno rastućih koncentracijama komercijalno proizvedenih i standardizovanih alergena, od strane imunoloških zavoda.&lt;ref&gt;''Allegen products'' (Producta allergenica). European Pharmacopeia, 1997:1063-8.&lt;/ref&gt;

Postupak se sprovodi alergenima sa četiri postupne rastuće koncentracije tokom nekoliko meseci. U početku se niže koncentracije daju dva puta nedeljno, dok se četvrta koncentracija (najviša) daje jedanputa nedeljno, a posle prvog puta u 14 dana ili jedan put mesečno (doza održavanja).

Hiposenzibilizacija se može sprovoditi samo sezonski ili tokom cele godinu, što zavisi od vrste alergen kojim se ona sprovodi. Na primer hiposenzibilizacija na polena izvodi se tri meseca pre aktuelne sezone cvatenja biljaka, a na kućnu prašinu i grinje tokom cele godine.

Kod dece mlađe od pet godina izbegava se klasična hiposenzibilizacija, već se i primenjuje oralna (sublingvalna-podjezična) imunoterapijska metoda. Ona se sprovodi svaki dan, davanjem po jedna kap alergena više, počev od prve do četvrte koncentracije alergena.&lt;ref&gt;Busquet J., Lockey RF., Malling HJ. ''Allergen immunotherapy: therapeutic vaccines for allergic diseases'': Suppl. 1998; 44(53):1-42.&lt;/ref&gt;

=== Mere opreza ===
[[Datoteka:Anti šok th.JPG|250px|mini|Tokom izvođenja imunoterapije u pripremi je uvek antišokni set lekova]]
;Laborartoriski testovi
Tokom imunoterapije obavezno se izvode sledeće laboratorijske analize: 
* kompletna krvna slika, 
* imunološki status, 
* enzimi jetre,
* ukupna i specifična IgE antitela. 
;Antišok terapija u pripravnosti 
Tokom izvođenja imunoterapije u pripremi je uvek antišokni set lekova, prema svim preporukama Evropskog konsenzusa za imunoterapiju.
;Praćenje bolesnika
Bolesnika, u alergološkoj ambulanti treba opservirati (pratiti) najmanje pola sata nakon aplikacije alergena, i ako nije bilo incidenata, tek tada otpšustiti kući.&lt;ref&gt;Čvorišćec B., Kljajić-Turkalj M., Tudorić N., Stipić-Marković A., Tuđman Z. ''Specific immunotherapy''. Medicus 1997; 6(1):73-80.&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book|ref= harv| title=Stedman's Medical Dictionary | publisher=Lippincott Williams and Wilkins | edition=28 |year=2005|isbn=978-0-7817-3390-8|pages=}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Allergology}}
* [http://www.cea.rs/simptomi.htm Simptomi alergija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118224742/http://www.cea.rs/simptomi.htm |date=2021-01-18 }}
* [http://zdravstvo.gov.mk/wp-content/uploads/2015/08/Alergen-specificna-imunoterapija1.pdf Alergen-specifičnata imunoterapija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027190645/http://zdravstvo.gov.mk/wp-content/uploads/2015/08/Alergen-specificna-imunoterapija1.pdf |date=2020-10-27 }} {{mk}}
* [http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/poremecaji-imunoloskog-sustava/alergijske-reakcije Alergijske reakcije] {{hr}}
{{-}}

[[Kategorija:Dermatologija]]
[[Kategorija:Imunologija]]</text>
      <sha1>jyv2vjmjwnzhqbz7l1wei8uehzu88oe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrčavka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672284</id>
    <revision>
      <id>42600898</id>
      <parentid>41852366</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:24:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4016" sha1="3nko2hxkazkkklrb4wwntxm39rmiqyn" xml:space="preserve">{{Reka
|ime = Hrčavka
|slika = Udoli Hrcavky, v pozadi hlavni hreben Zelengory s Bregocem.jpg
|opis = Hrčavka je kanjonska rijeka sa otežanim pristupom
|mapa =
|opis_m =
|dužina = 13,5
|visina_izvora = 1570 m.
|protok =
|površina_sliva = 53,9 km2
|izvor = planina [[Zelengora]]
|ušće = Sutjeska
|oblasti = {{flag|Republika Srpska}}
|zemlje = {{flag|Bosna i Hercegovina}}
|pritoke = 
|sliv = [[Crno more|Crnomorski]]
|gradovi = 
|plovnost = nije plovna
}}

'''Hrčavka''' je rijeka u jugoistočnom dijelu [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i nalazi se na prostoru opštine [[Foča]]. Najveća je pritoka [[Sutjeska|Sutjeske]]. Čitavim tokom protiče planinom [[Zelengora|Zelengorom]] i [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnim parkom  Sutjeska]].
 
Izvire u šumovitim predjelima na nadmorskoj visini od 1.570 m, između planinskih grebena Zelengore: Planike (1.795 m), Ljubina groba (1.815 m), Orlovače (1.960 m) i Kozje strane (2.014 m). Prolazi kroz uski [[kanjon]], a zatim se ulijeva u rijeku [[Sutjeska (rijeka)|Sutjesku]], na nadmorskoj visini od 530 metara i dužine toka od 13.5 km. Visinska razlika od izvora do ušća iznosi 1.030 metara, odnosno pad 76,3 m/km toka.

Na lijevoj obali rijeke Hrčavke naspram Milinklada na strmim liticama smještena je [[Tođevac (Foča)|tvrđava Tođevac]].

== Kanjon Hrčavke ==
Kanjon Hrčavke je jedan od najljepših divljih kanjona i jedno od najljepših mjesta za [[kanjoning]] u [[Evropa|Evropi]]. Uski kanjon rijeke Hrčavke ima mnogo vertikala (do 10m.), vodopade, duboke prirodne bazene i vodene tobogane, što je odlično mjesto za ljubitelje avantura.&lt;ref&gt;[https://outdoortara.com/bs/kanjoning-u-bosni-i-hercegovini/ Kanjon Hrčavka – odlično mjesto za kanjoning]&lt;/ref&gt;
=== Vodopad Skakavac ===
Na tom kratkom putovanju pridružuju joj se brojni manji vodeni tokovi. U gotovo nedostupnom kanjonu Hrčavke, nalazi se i vodopad Skakavac, istog naziva kao poznatiji [[vodopad Skakavac]] u prašumi Perućica.  Iz nepristupačne stijene izvire voda koja pada u kanjon, sa visine od 20 m.

Pristup kanjonu Hrčavke je sa saobraćajnice [[Foča]] - [[Gacko]], od koje se prije [[Tjentište|Tjentišta]] odvaja loša [[makadamska cesta]] koja vodi do jezera [[Donje Bare]]. Kanjon je tek nedavno istražen, a prve komercijalne ture započele su 2014. godine.&lt;ref&gt;[https://divljarijeka.com/atractions/hrcavka-canyon/  Hrčavka kanjon - divljarijeka.com, Pristupljeno 09.05.2022]&lt;/ref&gt;

Pristup vodopadu je iz [[Tjentište|Tjentišta]], udaljenog 2 km, pored sela Tođevac, uz određenu fizičku spremnost.&lt;ref&gt;[https://canyoning.ba/bs/kanjoning-u-nacionalnom-parku-sutjeska-nova-atrakcija/ Kanjoning U Nacionalnom Parku Sutjeska: tekst i '''slika''' - canyoning.ba, 2023. - Pristupljeno 31.1.2024]&lt;/ref&gt; 
== Ekologija ==
Hrčavka je bogata ribom, naročito [[pastrmka|pastrmkom]].&lt;ref&gt;[https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-hrcavka/ Hrčavka - bistrobih.ba, Pristupljeno 09.05.2022]&lt;/ref&gt;

U avgustu 2014. godine Centar za životnu sredinu je sa Arbor Magnom i WWF-om angažovao eksperte i organizovao istraživačku ekspediciju u kanjonima Sutjeske i Hrčavke, gdje je za samo pet dana zabilježeno čak 403 biljnih vrsta. Vodeći se rezultatima ove ekspedicije, Okružni sud u [[Banja Luka|Banjaluci]] je poništio ranije donešeno Rješenje o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu malih hidroelektrana planiranih u kanjonu rijeke Hrčavke u Nacionalnom parku Sutjeska, te presudio u korist Centra za životnu sredinu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.musicar.rs/rijeka-hrcavka-ostaje-nedirnuta/ |title=Rijeka Hrčavka ostaje nedirnuta!, 19/02/2015 - www.musicar.rs, Pristupljeno 09.05.2022 |access-date=2022-05-10 |archive-date=2022-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220629155641/http://www.musicar.rs/rijeka-hrcavka-ostaje-nedirnuta/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}
{{Commonscat|Hrčavka}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zelengora]]
[[Kategorija:Sutjeska]]</text>
      <sha1>3nko2hxkazkkklrb4wwntxm39rmiqyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42600921</id>
      <parentid>42600433</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T20:10:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6826" sha1="bu0z36gcgevl8ykzo0b25e1f2793y8n" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija

[[File:Vrtoče - dio spomenika NOB-e.jpg|mini|desno|Spomenik u Vrtoču]]
'''Spomenik NOB-i u Vrtoču ''' podignut je u znak sjećanja i odavanja počasti brojnim borcima i civilnim žrtvama koji su se borili i stradali tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Smješten je uz put [[Bosanski Petrovac]] - [[Bihać]] (izvorno nazvan Put [[AVNOJ]]-a), [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;spomeniciNOB&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/map-directory |title= Mapa spomenika - 96.Vrtoče |work= Database - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 5. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;
[[File:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|desno|[[Ante Pavelić]] i [[Adolf Hitler]] nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije, 9. juna  1941. god.]]
== Istorija ==
Kada su vojske [[Sile Osovine|Osovine]] u [[Aprilski rat|aprilu 1941]]. godine okupirale [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], područje [[Vrtoče (Bosanski Petrovac)|Vrtoča]], u današnjoj opštini Bosanski Petrovac pripojeno je novoosnovanoj osovinskoj marionetskoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH)]]. 

U svojoj ulozi vojnih okupacijskih izvršitelja širom NDH-a, posebno su se isticale [[ustaše]], pripadnici ekstremističke nacionalističke milicije. Posebno su bili usmjereni na uklanjanje svih [[Jevreji|Židova]], etničkih [[Srbi|Srba]] i [[Romi|Roma]]. Nakon nekoliko mjeseci ove brutalne okupacije, mnogi ljudi petrovačkog područja počeli su se vojno organizovati. U Vrtočima je 27. jula 1941. formirana ustanička jedinica pod nazivom Vrtočka četa, sa [[Milan Atlagić|Milanom Atlagićem]] kao komandirom.&lt;ref name=&quot;Radošević&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/744.php |title= Petar Radošević: Teror ustaša u Vrtoču |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nikica Pilipović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/744.php |title= Nikica Pilipović: Vrtočani u danima ustanka, požara i otpora  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Četa je od 1942. god. do kraja rata bila u sastavu [[3. krajiška proleterska udarna brigada|Treće krajiške brigade]].&lt;ref name=&quot;Vrtoče&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/vrtoce |title= Vrtoče |work= Database - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 5. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Opis ==
=== Osnovni podaci ===
* Naziv: Memorijalni park poginulim vojnicima i žrtvama Narodnooslobodilačke borbe
* Lokacija: Vrtoče, Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina
* Godina podizanja: 1971
* Autori: Nebojša Latinović, Enver Kudić
* Koordinate: N44°38'08.3&quot;, E16°10'42.1&quot; 
* Dimenzije: oko 5m visok spomenik na uzdignutoj platformi
* Korišteni materijali: izliveni [[beton]] i armatura
* Stanje: Dobro, rehabilitirano&lt;ref name=&quot;Vrtoče&quot;/&gt; 

=== Elementi kompleksa ===
Glavni memorijalni element kompleksa je skulptura koja se sastoji od tri bijela betonska rebra (otprilike 5 m visokih) postavljenih na povišenoj stazi, pri čemu su tri rebra spojena otprilike na pola visine. Na mjestu spajanja nalazi se tamnoplava zvijezda visoka pola metra. 

Još jedan središnji element ovog spomenika je top postavljen na visoku betonsku platformu. Zaplijenili su ga pripadnici Vrtočke čete početkom avgusta 1942. god. 

Ispod platforme nalazi se niz ugraviranih panela s popisom poginulih boraca. Na glavnom ulazu u memorijalni prostor nalazi se urezani crni kameni znak sa natpisom: ''Spomen park - poginulim - borcima - 408 - i - žrtvama -  768''

Godine 1971. godine, uz osnovne elenente spomenika, nalazi se i grob Milana Atlagića. U kompleks je uključen muzej koji je sadržavao relikvije, artefakte i informacije o borbi za oslobođenje. Tokom [[SFRJ|jugoslavenskog]] perioda, ovaj spomenik i istorija područja Vrtoča smatrani su toliko značajnima da je lokalitet predstavljen u epizodi poznate jugoslavenske putopisne emisije &quot;Karavan&quot; iz 1972. godine, koju je vodio Milan Kovačević.

== Danas ==
Ovaj kompleks pretrpio je značajna oštećenja i zapuštenost tokom 1990-ih, u godinama [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskog rata]]. Mnoge ploče i gravure su oštećene ili uništene, dok je element topničkog memorijala uklonjen.&lt;ref name=&quot;AeNebriga&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2011. kompleks je obnovljen. Ooštećen i ukradene kamene ploče su zamijenjene. Pronađen je i originalni artiljerijski top i vraćen na betonsku platformu. Poticaj za ovu obnovu bila je proslava 70. godišnjice [[Bosanski Petrovac u NOB|narodnog ustanka]] protiv okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Sredstva za obnovu spomenika prikupila je lokalna zagovaračka skupina iz privatnih i javnih organizacija. Danas je kompleks u relativno dobrom stanju, domaćin je godišnjih komemorativnih događanja, a glavne ceremonije sjećanja održavaju se [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|27. jula]] svake godine.&lt;ref name=&quot;Petrovac u Nob&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Dimitrije Kovijanić: NA AERODROMU KOD BOSANSKOG PETROVCA |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7  |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Aerod&quot;&gt;{{Cite web |url= https://historija.info/medeno-polje-spomenik-partizanskoj-eskadrili/ |title= MEDENO POLJE – spomenik partizanskoj eskadrili |work= historija.info - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

== Vanjske veze ==
* Izvorne narodne pjesme uz spomenike Narodnooslobodilačkoj borbi&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=gQLg4ErMRJk&amp;t=1186s Video - pristupljeno 5. maj 2026.]&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačkoj borbi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>bu0z36gcgevl8ykzo0b25e1f2793y8n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600923</id>
      <parentid>42600921</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T20:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7793" sha1="dyu5nscz1umkaoaj8wtf1vrlylpejm7" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija

[[File:Bravsko - Spomenik NOB-e.jpg|mini|desno|Spomenik u Vrtoču]]
'''Spomenik NOB-i u Bravsku''' podignut je u znak sjećanja i odavanja počasti borcima Bravske čete i civilnim žrtvama koji su se borili i stradali tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] sa područja sela: [[Klenovac]], [[Jasenovac]], [[Bunara]], [[Podsrnetica]], [[Bravski Vaganac]], [[Kapljuh]] i [[Janjila]]m, opština [[Bosanski Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. &lt;ref name=&quot;spomeniciNOB&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bravsko |title= Bravsko |work= Database - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 5. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Istorija ==
U [[Aprilski rat|aprilu 1941]]. godine, vojne snage [[Sile Osovine|Sila Osovine]] okupitale su [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Današnje zemlje [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] reorganizirane su u novo područje nazvano [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), koje je uključivalo i sela pod zajedničkim nazivom Bravsko. Vojnu upravu u marionetskoj državi NDH držala je nacionalistička organizacija [[Ustaše]], koja je vodila brutalnu kampanju nasilja i terora na svim teritorijima koje je kontrolirala. Odmah su uvedeni rasni zakoni koji su snažno tlačili etničko [[Srbi|srpsko]], [[Romi|romsko]] i |Židovi|židovsko stanovništvo. 

Stanovništvo iz cijelog Bravskog područja počelo je planirati ustanak, prikupljajući oružje i održavajući tajne sastanke. Presudan trenutak desio se 28. jula 1941, kada su ustaški vojnici pogubili 60 seljaka i željezničara u obližnjem selu Klenovac. Nakon toga, počela je oružana pobuna protiv ustaških snaga, formiranjem gerilske borbene jedinice - Bravske čete' pod zapovjedništvom Gliše Race. 

Kada su vojske [[Sile Osovine|Osovine]] u [[Aprilski rat|aprilu 1941]]. godine okupirale [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], područje [[Vrtoče (Bosanski Petrovac)|Vrtoča]], u današnjoj opštini Bosanski Petrovac pripojeno je novoosnovanoj osovinskoj marionetskoj [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH)]]. 

U svojoj ulozi vojnih okupacijskih izvršitelja širom NDH-a, posebno su se isticale [[ustaše]], pripadnici ekstremističke nacionalističke milicije. Posebno su bili usmjereni na uklanjanje svih [[Jevreji|Židova]], etničkih [[Srbi|Srba]] i [[Romi|Roma]]. Nakon nekoliko mjeseci ove brutalne okupacije, mnogi ljudi petrovačkog područja počeli su se vojno organizovati. U Vrtočima je 27. jula 1941. formirana ustanička jedinica pod nazivom Vrtočka četa, sa [[Milan Atlagić|Milanom Atlagićem]] kao komandirom.&lt;ref name=&quot;Radošević&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/744.php |title= Petar Radošević: Teror ustaša u Vrtoču |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nikica Pilipović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/744.php |title= Nikica Pilipović: Vrtočani u danima ustanka, požara i otpora  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Četa je od 1942. god. do kraja rata bila u sastavu [[3. krajiška proleterska udarna brigada|Treće krajiške brigade]].&lt;ref name=&quot;Vrtoče&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/vrtoce |title= Vrtoče |work= Database - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 5. maj 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Opis ==
=== Osnovni podaci ===
* Naziv: Memorijalni park poginulim vojnicima i žrtvama Narodnooslobodilačke borbe
* Lokacija: Vrtoče, Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina
* Godina podizanja: 1971
* Autori: Nebojša Latinović, Enver Kudić
* Koordinate: N44°38'08.3&quot;, E16°10'42.1&quot; 
* Dimenzije: oko 5m visok spomenik na uzdignutoj platformi
* Korišteni materijali: izliveni [[beton]] i armatura
* Stanje: Dobro, rehabilitirano&lt;ref name=&quot;Vrtoče&quot;/&gt; 

=== Elementi kompleksa ===
Glavni memorijalni element kompleksa je skulptura koja se sastoji od tri bijela betonska rebra (otprilike 5 m visokih) postavljenih na povišenoj stazi, pri čemu su tri rebra spojena otprilike na pola visine. Na mjestu spajanja nalazi se tamnoplava zvijezda visoka pola metra. 

Još jedan središnji element ovog spomenika je top postavljen na visoku betonsku platformu. Zaplijenili su ga pripadnici Vrtočke čete početkom avgusta 1942. god. 

Ispod platforme nalazi se niz ugraviranih panela s popisom poginulih boraca. Na glavnom ulazu u memorijalni prostor nalazi se urezani crni kameni znak sa natpisom: ''Spomen park - poginulim - borcima - 408 - i - žrtvama -  768''

Godine 1971. godine, uz osnovne elenente spomenika, nalazi se i grob Milana Atlagića. U kompleks je uključen muzej koji je sadržavao relikvije, artefakte i informacije o borbi za oslobođenje. Tokom [[SFRJ|jugoslavenskog]] perioda, ovaj spomenik i istorija područja Vrtoča smatrani su toliko značajnima da je lokalitet predstavljen u epizodi poznate jugoslavenske putopisne emisije &quot;Karavan&quot; iz 1972. godine, koju je vodio Milan Kovačević.

== Danas ==
Ovaj kompleks pretrpio je značajna oštećenja i zapuštenost tokom 1990-ih, u godinama [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskog rata]]. Mnoge ploče i gravure su oštećene ili uništene, dok je element topničkog memorijala uklonjen.&lt;ref name=&quot;AeNebriga&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2011. kompleks je obnovljen. Ooštećen i ukradene kamene ploče su zamijenjene. Pronađen je i originalni artiljerijski top i vraćen na betonsku platformu. Poticaj za ovu obnovu bila je proslava 70. godišnjice [[Bosanski Petrovac u NOB|narodnog ustanka]] protiv okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Sredstva za obnovu spomenika prikupila je lokalna zagovaračka skupina iz privatnih i javnih organizacija. Danas je kompleks u relativno dobrom stanju, domaćin je godišnjih komemorativnih događanja, a glavne ceremonije sjećanja održavaju se [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|27. jula]] svake godine.&lt;ref name=&quot;Petrovac u Nob&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Dimitrije Kovijanić: NA AERODROMU KOD BOSANSKOG PETROVCA |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7  |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Aerod&quot;&gt;{{Cite web |url= https://historija.info/medeno-polje-spomenik-partizanskoj-eskadrili/ |title= MEDENO POLJE – spomenik partizanskoj eskadrili |work= historija.info - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

== Vanjske veze ==
* Izvorne narodne pjesme uz spomenike Narodnooslobodilačkoj borbi&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=gQLg4ErMRJk&amp;t=1186s Video - pristupljeno 5. maj 2026.]&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačkoj borbi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>dyu5nscz1umkaoaj8wtf1vrlylpejm7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600924</id>
      <parentid>42600923</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T21:10:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5224" sha1="hgokc1pzw73qpybx4xs9gq9c8ucdqxt" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija

[[File:Bravsko - Spomenik NOB-e.jpg|mini|desno|Spomenik u Vrtoču]]
'''Spomenik NOB-i u Bravsku''' podignut je u znak sjećanja i odavanja počasti borcima Bravske čete i civilnim žrtvama koji su se borili i stradali tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] sa područja sela: [[Klenovac]], [[Jasenovac]], [[Bunara]], [[Podsrnetica]], [[Bravski Vaganac]], [[Kapljuh]] i [[Janjila]]m, opština [[Bosanski Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. &lt;ref name=&quot;spomeniciNOB&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bravsko |title= Bravsko |work= Database - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 5. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Istorija ==
U [[Aprilski rat|aprilu 1941]]. godine, vojne snage [[Sile Osovine|Sila Osovine]] okupitale su [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Današnje zemlje [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] reorganizirane su u novo područje nazvano [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), koje je uključivalo i sela pod zajedničkim nazivom Bravsko. Vojnu upravu u marionetskoj državi NDH držala je nacionalistička organizacija [[Ustaše]], koja je vodila brutalnu kampanju nasilja i terora na svim teritorijima koje je kontrolirala. Odmah su uvedeni rasni zakoni koji su snažno tlačili etničko [[Srbi|srpsko]], [[Romi|romsko]] i |Židovi|židovsko stanovništvo. 

Stanovništvo iz cijelog Bravskog područja počelo je planirati ustanak, prikupljajući oružje i održavajući tajne sastanke. Presudan trenutak desio se 28. jula 1941, kada su ustaški vojnici pogubili 60 seljaka i željezničara u obližnjem selu Klenovac. Nakon toga, počela je oružana pobuna protiv ustaških snaga, formiranjem gerilske borbene jedinice - Bravske čete' pod zapovjedništvom Gliše Race.&lt;ref name=&quot;Donje Bravsko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/744.php |title= Dušan Grbić: Strijeljanja u Donjem Bravsku 29. 7. 1941. godine |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Opis ==
=== Osnovni podaci ===
* Naziv: Spomenik palim borcim NOB-e
* Lokacija: Bravsko, Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina
* Godina podizanja: 1972
* Autori: Mirko Radulović, Nebojša Latinović
* Koordinate: N44°32'56.4&quot;, E16°34'54.5&quot; 
* Dimenzije: oko 7m visok spomenik 
* Korišteni materijali: izliveni [[beton]] i armatura
* Stanje: DobroOštećen, bez održavanja&lt;ref name=&quot;SpomeniciNOB&quot;/&gt; 

=== Elementi kompleksa ===


== Danas ==
Ovaj kompleks pretrpio je značajna oštećenja i zapuštenost tokom 1990-ih, u godinama [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskog rata]]. Mnoge ploče i gravure su oštećene ili uništene, dok je element topničkog memorijala uklonjen.&lt;ref name=&quot;AeNebriga&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2011. kompleks je obnovljen. Ooštećen i ukradene kamene ploče su zamijenjene. Pronađen je i originalni artiljerijski top i vraćen na betonsku platformu. Poticaj za ovu obnovu bila je proslava 70. godišnjice [[Bosanski Petrovac u NOB|narodnog ustanka]] protiv okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Sredstva za obnovu spomenika prikupila je lokalna zagovaračka skupina iz privatnih i javnih organizacija. Danas je kompleks u relativno dobrom stanju, domaćin je godišnjih komemorativnih događanja, a glavne ceremonije sjećanja održavaju se [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|27. jula]] svake godine.&lt;ref name=&quot;Petrovac u Nob&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Dimitrije Kovijanić: NA AERODROMU KOD BOSANSKOG PETROVCA |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7  |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Aerod&quot;&gt;{{Cite web |url= https://historija.info/medeno-polje-spomenik-partizanskoj-eskadrili/ |title= MEDENO POLJE – spomenik partizanskoj eskadrili |work= historija.info - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

== Vanjske veze ==
* Izvorne narodne pjesme uz spomenike Narodnooslobodilačkoj borbi&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=gQLg4ErMRJk&amp;t=1186s Video - pristupljeno 5. maj 2026.]&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačkoj borbi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>hgokc1pzw73qpybx4xs9gq9c8ucdqxt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600925</id>
      <parentid>42600924</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T21:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5224" sha1="gqyuz8vdsco0ul8ymtyw1wsy74b5rnq" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija

[[File:Bravsko - Spomenik NOB-e.jpg|mini|desno|Spomenik u Vrtoču]]
'''Spomenik NOB-i u Bravsku''' podignut je u znak sjećanja i odavanja počasti borcima Bravske čete i civilnim žrtvama koji su se borili i stradali tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] sa područja sela: [[Klenovac]], [[Jasenovac]], [[Bunara]], [[Podsrnetica]], [[Bravski Vaganac]], [[Kapljuh]] i [[Janjila]]m, opština [[Bosanski Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. &lt;ref name=&quot;spomeniciNOB&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/bravsko |title= Bravsko |work= Database - www.spomenikdatabase.org |accessdate= 5. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Istorija ==
U [[Aprilski rat|aprilu 1941]]. godine, vojne snage [[Sile Osovine|Sila Osovine]] okupitale su [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Današnje zemlje [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] reorganizirane su u novo područje nazvano [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), koje je uključivalo i sela pod zajedničkim nazivom Bravsko. Vojnu upravu u marionetskoj državi NDH držala je nacionalistička organizacija [[Ustaše]], koja je vodila brutalnu kampanju nasilja i terora na svim teritorijima koje je kontrolirala. Odmah su uvedeni rasni zakoni koji su snažno tlačili etničko [[Srbi|srpsko]], [[Romi|romsko]] i |Židovi|židovsko stanovništvo. 

Stanovništvo iz cijelog Bravskog područja počelo je planirati ustanak, prikupljajući oružje i održavajući tajne sastanke. Presudan trenutak desio se 28. jula 1941, kada su ustaški vojnici pogubili 60 seljaka i željezničara u obližnjem selu Klenovac. Nakon toga, počela je oružana pobuna protiv ustaških snaga, formiranjem gerilske borbene jedinice - Bravske čete' pod zapovjedništvom Gliše Race.&lt;ref name=&quot;Donje Bravsko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/744.php |title= Dušan Grbić: Strijeljanja u Donjem Bravsku 29. 7. 1941. godine |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 1  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Opis ==
=== Osnovni podaci ===
* Naziv: Spomenik palim borcim NOB-e
* Lokacija: Bravsko, Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina
* Godina podizanja: 1972
* Autori: Mirko Radulović, Nebojša Latinović
* Koordinate: N44°32'56.4&quot;, E16°34'54.5&quot; 
* Dimenzije: oko 7m visok spomenik 
* Korišteni materijali: izliveni [[beton]] i armatura
* Stanje: DobroOštećen, bez održavanja&lt;ref name=&quot;spomeniciNOB&quot;/&gt; 

=== Elementi kompleksa ===


== Danas ==
Ovaj kompleks pretrpio je značajna oštećenja i zapuštenost tokom 1990-ih, u godinama [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskog rata]]. Mnoge ploče i gravure su oštećene ili uništene, dok je element topničkog memorijala uklonjen.&lt;ref name=&quot;AeNebriga&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/foto-propadaju-simboli-antifasizma-svjedoci-jednog-vremena-u-raljama-nacionalista-1077290/ |title= Propadaju simboli antifašizma |work= www.oslobodjenje.ba - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2011. kompleks je obnovljen. Ooštećen i ukradene kamene ploče su zamijenjene. Pronađen je i originalni artiljerijski top i vraćen na betonsku platformu. Poticaj za ovu obnovu bila je proslava 70. godišnjice [[Bosanski Petrovac u NOB|narodnog ustanka]] protiv okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Sredstva za obnovu spomenika prikupila je lokalna zagovaračka skupina iz privatnih i javnih organizacija. Danas je kompleks u relativno dobrom stanju, domaćin je godišnjih komemorativnih događanja, a glavne ceremonije sjećanja održavaju se [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine|27. jula]] svake godine.&lt;ref name=&quot;Petrovac u Nob&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.znaci.org/00003/687.htm |title= Dimitrije Kovijanić: NA AERODROMU KOD BOSANSKOG PETROVCA |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7  |accessdate= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Aerod&quot;&gt;{{Cite web |url= https://historija.info/medeno-polje-spomenik-partizanskoj-eskadrili/ |title= MEDENO POLJE – spomenik partizanskoj eskadrili |work= historija.info - 21.avgust 2023. |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

== Vanjske veze ==
* Izvorne narodne pjesme uz spomenike Narodnooslobodilačkoj borbi&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=gQLg4ErMRJk&amp;t=1186s Video - pristupljeno 5. maj 2026.]&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačkoj borbi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>gqyuz8vdsco0ul8ymtyw1wsy74b5rnq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42600928</id>
      <parentid>42600612</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T01:48:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+A. Bebler</comment>
      <origin>42600928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="304032" sha1="92nbwqdu75qaefrfitvlq12ye2ej0k2" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić

&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=bebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>92nbwqdu75qaefrfitvlq12ye2ej0k2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600929</id>
      <parentid>42600928</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T01:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+slika</comment>
      <origin>42600929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="304120" sha1="aeoukat8h6haqzp6lq4j6vpyb4mrrtp" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=bebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>aeoukat8h6haqzp6lq4j6vpyb4mrrtp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600931</id>
      <parentid>42600929</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T01:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42600931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="304520" sha1="aq5y80cqf9yzh0t2rbir1ablzypwjll" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=bebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=bebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>aq5y80cqf9yzh0t2rbir1ablzypwjll</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600932</id>
      <parentid>42600931</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T01:58:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>dop./ispr.</comment>
      <origin>42600932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="304524" sha1="nc7a744v5pq27kc9tx1cbkkz9586hvz" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=kosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: Vseučilišče jugoslavensko, u: Slovenska bčela, 1. tečaj 1. svezek (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=matkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>nc7a744v5pq27kc9tx1cbkkz9586hvz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Huancayo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4680210</id>
    <revision>
      <id>42600904</id>
      <parentid>42346525</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:39:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5094" sha1="hc3qtk624hzuzgizo0k3qpa22vle4bu" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Huancayo
| ime_genitiv =Huancaya
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Santísima Trinidad de Huancayo&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Vista_de_la_zona_occidental_de_la_ciudad_de_Huancayo.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =[[Panorama]] [[grad]]a

| utemeljenje_ime=Osnovan
| utemeljenje_datum  =[[1572]].&lt;ref name=city/&gt;
| širina-stupnjevi =12
| širina-minute =04
| širina-oznaka =S
| dužina-stupnjevi =75
| dužina-minute =13
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Peru}}
| lokacija1_ime =[[Departmani Perua|Departman]]
| lokacija1_info =[[Junín (departman)|Junín]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[gradonačelnik|Alcalde]]
| ime_vođe =Dennys Cuba
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =

| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina =3,271 [[metar|m]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina =[[2017]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =119,977&lt;ref name=cita/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =441,400&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+5]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =12000&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj =64&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_lokacijska_karta_država =Peru
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Huancayo na karti Perua
| bilješke =
}}
'''Huancayo''' je [[grad]] od 119,977&lt;ref name=cita&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/peru/junin/huancayo/1201010001__huancayo/
 | title =''Huancayo in Huancayo (Junín Region)''
 | accessdate =16.06.2023.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; i [[Urbana sredina|aglomeracija]] od 441,400 [[Stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/peru/cities/?cityid=3564
 | title =''Huancayo, Conglomeration in Huancayo''
 | accessdate =16.06.2023.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; u sredini [[Peru]]a u [[Junín (departman)|Departmanu Junín]] u kom je [[administrativni centar]].

== Geografija ==
Grad se prostire u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka|rijeke]] [[Mantaro (rijeka)|Mantaro]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 3,249 [[metar]]a, okružen [[planina]]ma  [[Ande|Anda]]&lt;ref name=brit&gt;{{cite web  
|url=https://www.britannica.com/place/Huancayo
|title= ''Huancayo, Peru''  
|publisher=Encyclopaedia Britannica
|language =engleski  
|accessdate =16.06.2023.}}&lt;/ref&gt;, udaljen 305 [[km]] [[istok|istočno]] od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Lima|Lime]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==
[[datoteka:Plaza_de_Armas_de_Huancayo.jpg|thumb|left|240px|Centralni [[trg]]]]
Mjesto je osnovao [[Špansko Carstvo|španjolski]] [[konkvistador]] Jerónimo de Silva [[1572]]. i nazvao ''Santísima Trinidad de Huancayo''. [[Sveto trojstvo]] dao mu je po tadašnjem španjolskom 
običaju&lt;ref name=his&gt;{{cite web  
|url=http://www.huancayoperu.com/ciudad/historia/
|title= ''Historia de Huancayo''  
|publisher=Municipalidad Provincial de Huancayo
|language =španjolski
|accessdate =16.06.2023.}}&lt;/ref&gt;, a Huancayo po [[autohtoni narodi|domorodačkom]] [[toponim]]u, koji na [[kečuanski jezik|kečuanskom]] znači ''[[klan]] [[Huanca'', a odnosi se na moćno 
[[indijanci|indijansko]] [[pleme]].&lt;ref name=his/&gt;

Za vrijeme [[Borba za nezavisnost Latinske Amerike|Borbe za nezavisnost Latinske Amerike]] kod grada se [[1820]]. odvila [[bitka]] između [[ustanak|ustanika]] i [[rojalizam|rojalista]], u kojoj su ustanici poraženi. Ali je ta žrtva nagrađena [[1822]]. [[titula|titulom]] - nepokorenog grada.&lt;ref name=his/&gt;

Huancayo je dobio [[gradska prava|status grada]] [[1823]]., nakon tog je u [[januar]]u [[1931]]. administrativni centar Departmana Junín preseljen iz [[Cerro de Pasco|Cerro de Pasca]] u Huancayo.&lt;ref name=brit/&gt; 
[[Katedrala]] je sagrađena [[1831]]. na zemljištu koje su darovale bogate [[mecena|mecene]].&lt;ref name=his/&gt;

Za [[mandat]]a [[Ramón Castilla]] Huancayo je bio sjedište njegove [[vlada|vlade]], on je iz tog grada [[1854]]. izdao [[dekret]] kojim je ukinuto [[ropstvo]].&lt;ref name=his/&gt;

Današnji Huancayo je sjedište [[nadbiskupija|nadbiskupije]] i [[univerzitet]]ski grad od [[1962]]., [[ekonomija|ekonomski]] centar centralnih Anda.&lt;ref name=brit/&gt; 
Sa drugim gradovima u Andama povezan je [[Željeznička pruga|željeznicom]] i [[autoput]]em.&lt;ref name=brit/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Huancayo}}
* [https://www.munihuancayo.gob.pe/portal/ ''Municipalidad Provincial de Huancayo'' (službene stranice)]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Peruu]]</text>
      <sha1>hc3qtk624hzuzgizo0k3qpa22vle4bu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historijski centar Lime</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689379</id>
    <revision>
      <id>42600876</id>
      <parentid>42406654</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T13:46:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5923" sha1="d8y8brfdfxnk2iqlxkz5i255m1n4l3i" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Historijski centar Lime
|slika =Iglesia_de_San_Francisco,_Lima,_Perú,_2015-07-28,_DD_70.jpg
|godina = [[1988]].&lt;small&gt;(12 zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo =iv
|ugroženost =ne
|poveznica =https://whc.unesco.org/en/list/500
|država = {{flag|Peru}}
|širina-stupnjevi = 12 | širina-minute =3 | širina-sekunde =5 | širina-oznaka = S 
|dužina-stupnjevi = 77 | dužina-minute = 2 | dužina-sekunde = 35 | dužina-oznaka =W
|slika_lokacijska_karta_država =Peru 
|AlternativeMap  = 
|slika_lokacijska_karta_opis   = [[Karta]] lokaliteta
|slika_lokacijska_oznaka =Plano_del_centro_historico_de_lima.jpg
}}
'''Historijski centar Lime''' ([[španjolski]]: ''Centro Historico de Lima'') znan i kao ''Ciudad de los Reyes'' (Grad kraljeva) je strogi centar[[peru]]anskog [[grad]]a [[Lima|Lime]], koji je [[1988]]. uvršten na [[UNESCO]]-vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi|Listu svjetske baštine]].&lt;ref name=un/&gt;

Lokalitet je [[1991]]. proširen za kompleks [[samostan]]a San Francisco, tako da se danas prostire na [[površina|površini]] od 27,799 [[hektar]]a.

== Historija i karakteristike ==
[[datoteka:Plaza_San_Martín,_Lima_Peru.jpg|thumb|left|240px|[[Trg]] San Martín]]

Centar se nalazi se u [[dolina|dolini]] rijeke [[Rímac (rijeka)|Rimac]], a osnovao ga je [[Španjolci|španjolski]] [[konkvistador]] [[Francisco Pizarro]] u [[januar]]u [[1535]]. na teritoriju na kom je dotad dominirao grad [[Civilizacija Inka|Inka]]- [[Pachacamac]]. Lima je bila [[politika|politička]], [[državna uprava|administrativna]], [[religija|vjerska]] i [[ekonomija|ekonomska]] [[prijestolnica]] [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Peru]] i najvažniji grad [[Špansko Carstvo|španjolskih]] [[domena]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].&lt;ref name=un/&gt;

Grad je igrao vodeću ulogu u historiji Novog svijeta]] od [[1542]]. do [[18. vijek]]a kada je stvaranjem [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]] ([[1718]].) i [[Vicekraljevstvo Río de la Plata|La Plata]] ([[1777]].) postepeno okončana njegova supemacija.&lt;ref name=un/&gt;

Proces [[pokrštavanje|pokrštavanja]] doveo je krajem [[16. vijek]] nekoliko [[Katolički crkveni redovi|crkvnih redova]], koji su stekli moćnu društvenu i materijalnu poziciju, koja se pretočila u gradnju brojnih monumentalnih [[crkva|crkava]] i [[samostan]]a. Tad su podignute i [[bolnica|bolnice]], [[škola|škole]] a [[1551]]. je osnovan i najstariji [[univerzitet]] u Južnoj Americi [[Universidad Nacional Mayor de San Marcos|San Marcos]]. Društveni i kulturni život grada bio je organiziran unutar tih mjesta, čime je historijska jezgra dobila izgled samostana koji je zadržala do polovice [[20. vijek]]a.

U toj su se jezgri stvarala vrhunska umjetnička djela koja je utjecala na većinu krajeva Južne Amerike. [[Demografija|Demografske]] promjene, od kolonijalnog grada do danas, objašnjavaju ozbiljne promjene urbanog izgleda. Zbog tog se oskudni tragovi nekadašnje kolonijalne Lime mogu vidjeti samo na par mjesta. Oda trga  Armas, gdje se nalazi [[katedrala]] sa [[kapela|kapelom]] Sagrario i [[nadbiskupija|nadbiskupska]] [[palača]]), do trga Pravog Križa (Plaza de la Vera Cruz) gdje se nalazi crkva i samostan Santo Dominga, i naročito u monumentalnom kompleksu [[samostan]]a San Francisco. 
Iako je izgradnja [[Avenija|Avenije]] Abancay [[1940]]. smanjila površinu tog megasamostana, on još uvijek velik kompleks zgrada, sjajnih [[fasada]] i raskošno [[dekoracija|dekoranih]] [[enterijer]]a.&lt;ref name=un/&gt;
San Francisco je podignut suradnjom [[zanatlija]] iz [[Novi svijet|Novog]] i [[Stari svijet|Starog svijeta]].

Brojne građevine podignute za vicekraljevstva danas su važni  spomenici; poput [[kamen]]og [[most]]a preko rijeke Rímac, Paseo de Aguas, Alameda de los Descalzos i Plaza de Toros de Acho koje se nalaze u današnjem [[kvart]]u Rimac. Pored tog to je i [[groblje]], koje se danas zove Presbítero Matías Maestro.&lt;ref name=un/&gt;

Od [[17. vijek]]a pa sve do [[1870]]. grad je bio opasan [[bedem]]om. U tom periodu [[arhitektura]] Lime se promijenila zbog nekoliko jakih [[potres]]a [[1586]]., [[1687]]. i [[1746]]. Zbog tog su zgrade koje su ostale, građene [[Adobe|adobe ciglom]], rekonstruirane i stabilizirane novom [[cigla|pečenom ciglom]], ali su time izgubile nekadašnji izgled. 
Građansku arhitekturu karakterizirale su fasade i [[balkon]]i, sve do kraja [[19. vijek]]a kada je započela era modernizacijei. Rijetke preostale [[palača|palače]] kao što je Torre Tagle) podignute su tokom [[17. vijek|17]]. i [[18. vijek]] u hispanoameričkom [[barok]]u.&lt;ref name=un&gt;{{cite web
   |url=https://whc.unesco.org/en/list/330/
   |title =Historic Centre of Lima
   |publisher =Unesco
   |language =engleski
   |accessdate =28.08.2023.}}&lt;/ref&gt;

{{Gallery
| Datoteka:Catedral, Lima, Perú, 2015-07-28, DD 65.JPG|&lt;center&gt;[[Katedrala]]&lt;center/&gt;
| Datoteka:UNMSM_Campus_San_Fernando_v2.jpg|&lt;center&gt;[[Atrij]] [[Universidad Nacional Mayor de San Marcos|Univerziteta San Marcos]]&lt;center/&gt;
| Datoteka:Kloster Rosa von Lima.jpg|&lt;center&gt;[[Samostan]] Roze od Lime&lt;center/&gt;
| Datoteka:Torre Tagle Lima.jpg|&lt;center&gt;[[Palača]] Tore Tagle&lt;center/&gt;
}}

{{Panoramica|Plaza_de_Armas,_Lima,_Peru.jpg|1200px|&lt;center&gt;Plaza de Armas&lt;/center&gt;}}
== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Historic Centre of Lima}}
*[https://freewalkingtoursperu.com/en/blog/historic-center-of-lima-peru/ ''What is the historic center of Lima?''] {{en icon}} 
*[https://kittiaroundtheworld.com/best-things-to-do-in-limas-historic-centre-peru/ ''Best Things to Do in Lima’s Historic Centre, Peru''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240520135853/https://kittiaroundtheworld.com/best-things-to-do-in-limas-historic-centre-peru/ |date=2024-05-20 }} {{en icon}} 
{{Svjetska baština u Peruu}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]]
[[Kategorija:Lima]]</text>
      <sha1>d8y8brfdfxnk2iqlxkz5i255m1n4l3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Huamachuco (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689429</id>
    <revision>
      <id>42600901</id>
      <parentid>42342708</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T16:34:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42600901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4836" sha1="nm1dg01pm3d1qjllcrfed4czpjcr977" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime=Huamachuco
| drugo_ime =
| službeno_ime=
| izvorno_ime =&lt;small&gt;San Agustín de Huamachuco&lt;/small&gt;
| tip_naselja  = [[grad]]
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont =Huamachuco_vista_panorámica_02Ene08_2120.jpg
| slika_veličina = 280px
| slika_alt= 
| opis_slike= [[Panorama]] grada
| marker_mapa = Peru
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis = Huamachuco na karti Perua
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef= 
| koordinate= {{Coord|7|48|43.3|S|78|02|55.3|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}}
| podjela_vrsta= 
| podjela_ime=
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime  = {{flag|Peru}}
| podjela_vrsta1= [[Departmani Perua|Departman]]
| podjela_ime1= [[La Libertad (departman, Peru)|La Libertad]]
| podjela_vrsta2=Provincija
| podjela_ime2 =[[Sánchez Carrión]] 
| osnivanje_naslov =Osnovan
| osnivanje_datum=[[1553]].&lt;ref name=brit/&gt;
| osnivač =
| vlada_vrsta  = 
| vladajuće_tijelo = 
| vođa_stranka =
| vođa_titula = [[Gradonačelnik|Alcalde]]
| vođa_ime =Santos Melquiadez Ruiz Guerra
| nadmorska_visina=3,169&lt;ref name=brit/&gt;
| površina_ukupno =
| površina_napomena  = 
| stanovništvo_datum = [[2022]].
| stanovništvo_ukupno =44120
| stanovništvo_urban =
| stanovništvo_rural  = 
| stanovništvo_metro=
| stanovništvo_blank1= 
| stanovništvo_blank2 = 
| stanovništvo_napomena = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona = [[UTC-5]]
| vremenska_zona_DST=
| utc_pomak = 
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj  =
| registarska_oznaka =
| pozivni_broj =
| veb-sajt  = 
| napomene = 
}}
'''Huamachuco''' je [[grad]] od 44,120 [[Stanovništvo|stan.]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/peru/lalibertad/s%C3%A1nchez_carri%C3%B3n/1309010001__huamachuco/
| title =Huamachuco in Sánchez Carrión (La Libertad Region)
| accessdate =21.05.2024.
| language=engleski
| publisher=City Population}}&lt;/ref&gt; u [[Peru]]u u [[La Libertad (departman, Peru)|Departmanu La Libertad]].

Huamachuco je [[administrativni centar]] istoimenog [[okrug|distrikta]] koji ima 84,084 stan.&lt;ref name=city/&gt;
== Geografija ==
Grad se nalazi u [[Ande|Andama]] u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka|riječice]] Grande, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 3,169 [[metar]]a&lt;ref name=brit/&gt;, udaljen 184 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od svog centra [[La Libertad (departman, Peru)|departmana]] [[Trujillo (Peru)|Trujilla]].

== Historija ==

Taj kraj bio je naseljen od [[prahistorija|prahistorije]], prvi stanovnici ostavili su tragove u [[petroglifi]]ma u [[pećina|pećini]] &quot;Las Corikingas&quot; , 6&amp;nbsp;km od centra grada.
Ruševine grada [[Huari kultura|Kraljevstva Huari]] [[Viracochapampa]], nalaze se 3,5&amp;nbsp;km [[sjever]]no od grada, pored tog u okolici oko postoje i mnoge druge ruševine iz [[Pretkolumbovska era|pretkolumbovske ere]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Carstvo Inka|Inke]] su zavladale tim krajem početkom [[16. vijek]]a i pružile žestok otpor [[Špansko Carstvo|španjolskim]] [[konkvistador]]ima nakon [[ubistvo|ubistva]] njihova [[car]]a [[Atahualpa|Atahualpe]].

Prvi [[Španjolci]] koji su stigli do tadašnjeg [[autohtoni narodi|domorodačkog]] sela i osnovali svoju [[misionarstvo|misiju]] [[1551]]., bili su [[Augustinci|augustinnski]] [[redovnik|redovnici]].
Oni su [[1553]]. (po nekima [[1554]].) osnovali grad i nazvali ga ''San Agustín de Huamachuco''.&lt;ref name=brit/&gt;

Za [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Peru]] Huamachuco je bio važan centar [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[rudarstvo|rudarstva]]
Huamachuco je [[gradska prava|status grada]] dobio [[1821]]. [[dekret]]om kog je potpisao [[general]] [[José de San Martín]].&lt;ref name=brit/&gt;

Polja kod grada bila su [[10. jul]]a [[1883]]. poprište posljednje velike [[bitka|bitke]] [[pacifički rat|Pacifičkog rata]] u kojoj su peruanski branioci poraženi.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.munihuamachuco.gob.pe/hco-generalidades
 | title =''Huamachuco Generalidades''
 | accessdate =21.05.2024.
 | language =španjolski
 | publisher =Municipalidad Provincial Sánchez Carrión - Huamachuco
 | archive-date =2024-05-23
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240523193110/https://www.munihuamachuco.gob.pe/hco-generalidades
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

Huamachuco je danas [[trgovina|trgovački]] centar [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja.
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Huamachuco}}
* [https://www.munihuamachuco.gob.pe/ ''Municipalidad Provincial Sánchez Carrión - Huamachuco'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240523193109/https://www.munihuamachuco.gob.pe/ |date=2024-05-23 }} {{es icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Peruu]]</text>
      <sha1>nm1dg01pm3d1qjllcrfed4czpjcr977</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gençlerbirliği SK (fudbal)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689522</id>
    <revision>
      <id>42600950</id>
      <parentid>42518327</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T11:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>111789</id>
      </contributor>
      <origin>42600950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2721" sha1="0bq6cleukit1s72y6tiniwz5i7jj2mk" xml:space="preserve">{{Nogometni klub 
| ime kluba           = Gençlerbirliği SK
| slika               = 
| puno ime            = Gençlerbirliği Spor Kulübü
| nadimak             = Gençler
| godina osnivanja    = 14. marta 1923.
| igralište           = Stadion Eryaman, [[Ankara]]
| kapacitet stadiona  = 20.560
| direktor            = Arda Çakmak&lt;ref&gt;https://www.fanatik.com.tr/genclerbirligi/genclerbirliginin-yeni-baskani-arda-cakmaktan-volkan-demirel-aciklamasi-2603860&lt;/ref&gt;
| trener              = 
| liga                = Super Lig
| sezona              = 2025./26. 
| plasman             = 14.
| trenutačna sezona   = 2024./25. 
| igrači = 
|pattern_b1 = _genclerbieligi2021h
|pattern_la1 = _genclerbieligi2021h
|pattern_ra1 = _genclerbieligi2021h
|leftarm1 = 000000
|body1 = 000000
|rightarm1 = 000000
|shorts1 = 000000
|socks1 = 000000
|pattern_la2 = _thinredborder
|pattern_b2  = _nike_white
|pattern_ra2 = _thinredborder
|pattern_sh2 = _nikered
|pattern_so2 = _nikered
|leftarm2    = 000000
|body2       = 000000
|rightarm2   = 000000
|shorts2     = 000000
|socks2      = 000000
|pattern_la3 = _thinredborder
|pattern_b3  = _nike_white
|pattern_ra3 = _thinredborder
|pattern_sh3 = _nikered
|pattern_so3 = _nikered
|leftarm3    = 40E0D0
|body3       = 40E0D0
|rightarm3   = 40E0D0
|shorts3     = 40E0D0
|socks3      = 40E0D0		
}}
'''Gençlerbirliği''' je [[Turska|turski]] [[fudbal]]ski klub iz grada [[Ankara|Ankare]], igra u [[TFF 1. Lig|TFF 1. ligi]] tj. u drugoj turskoj ligi.

Klub je osnovan [[1923.]] od strane učenika iz srednje škole ''Ankara Erkek Lisesi'' (''Sultani Mektebi'') sada ''Ankara Atatürk Lisesi''. Naime, jedna grupa učenika{{efn|Ramiz Eren, Mennan İz, Mazhar Atacanlı, Sait, Kenan, Nuri, Namık Katoğlu, Namık Ambarcıoğlu, Rıdvan Kırmacı, Hafi Araç, Ruhi, Sarı Ziya i Hakkı}} tada nije uspjela biti odabrana u školskom timu, pa su zamolili jednog od prijatelja, Asima, da porazgovara sa svojim ocem o osnivanju fudbalskog tima za njih kako bi pokazali koliko dobro mogu igrati. Asimov otac, član parlamenta iz pokrajine Muş, osnovao je tim za svog sina i njegove prijatelje. Budući da su svi članovi tima bili studenti, odabrao je naziv''Gençlerbirliği'' što doslovno znači ''Savez mladih'' ili ''Unija mladih'', te je ekipa izabrala Faik-bega za svog prvog predsjednika. Gençlerbirliği je konačno igrao protiv protiv školske ekipe koja ih nije odabrala i pobijedili su rezultatom 3:0.

U svojoj historiji su dvaput osvojili treće mjesto u turskom prvenstvu (1965/66. i 2002/03.) a među igračima pamte se [[Tomasz Zdebel]], [[Bogdan Stancu]], [[Rahim Zafer]], [[Kemal Yıldırım]] i drugi.

== Napomene ==
{{notelist}}

[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Turskoj]]</text>
      <sha1>0bq6cleukit1s72y6tiniwz5i7jj2mk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dani Carvajal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690260</id>
    <revision>
      <id>42600930</id>
      <parentid>42581750</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T01:56:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30810-21</username>
        <id>355861</id>
      </contributor>
      <origin>42600930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7367" sha1="cgjolryvy6xmapggkc0ksz8idx3vge9" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Dani Carvajal
| slika                     = 
| punoime                   = Daniel Carvajal Ramos
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[11. siječnja]] [[1992]].
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Leganés]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.73 m
| pozicija                  = desni bek
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| brojnadresu               = 2
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2010 – 2012
| klubovi1                   = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid Castilla]]}}
| nastupi(golovi)1           = 68 (3)
| godine2                    = 2012 – 2013
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)2           = 32 (1)
| godine3                    = 2013 – 2026
| klubovi3                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| nastupi(golovi)3           = 278 (12)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2014 –
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 45 (1)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              =
}}
'''Daniel Carvajal Ramos''' ({{IPA-es|daˈnjel kaɾβaˈxal ˈramos}}; [[Leganés]], [[11. siječnja]] [[1992]].), [[Španjolska|španjolski]] [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|desnog beka]]. Nakon što je napustio [[Bayer Leverkusen]] otišao je u [[Real Madrid]] 2013. godine. Carvajal je za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao 2014. godine.

Osvojio je 25 trofeja u Real Madridu, uključujući četiri naslova [[La Liga|La Lige]], dva naslova [[Kup Kralja|Kupa Kralja]] i rekordnih šest naslova u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]], rekord koji dijeli s [[Francisco Gento|Pacom Gentom]], [[Luka Modrić|Lukom Modrićem]], [[Toni Kroos]]om i [[Nacho Fernández|Nachom Fernándezom]].

== Klupska karijera ==
=== Real Madrid Castilla ===
Carvajal se pridružio omladinskoj školi [[Real Madrid]]a kada je imao deset godina. Godine 2010. pridružio se [[Real Madrid Castilla|Real Madrid Castilli]], drugoj momčadi Real Madrida. Tamo je odmah imenovan kapetanom u svojoj prvoj sezoni. U sljedećoj sezoni odigrao je 38 utakmica i pomogao momčadi, s [[Joselu]]om, [[Jesé|Jeséom Rodríguezom]] i [[Denis Čerišev|Denisom Čeriševom]], da prijeđu u Segundu División A prvi put nakon pet godina.

=== Bayer Leverkusen ===
Carvajal je 11. srpnja 2012. potpisao petogodišnji ugovor za [[Bayer 04 Leverkusen]], a da nije odigrao niti jednu utakmicu za prvu momčad Real Madrida. Leverkusen je platio pet milijuna eura. Klauzula u njegovom ugovoru osiguravala je da Real Madrid može otkupiti Carvajala nakon godinu dana za 6,5 ​​milijuna [[euro|eura]], nakon dvije godine za 7 milijuna eura ili nakon tri godine za 8,5 milijuna eura.

=== Real Madrid ===
Real Madrid je [[3. lipnja]] [[2013]]. objavio da je vratio Carvajala nakon samo godinu dana. Real je platio 6,5 milijuna eura, koliko je ugovoreno. Potpisao je ugovor do sredine 2019. Carvajal se natjecao za mjesto desnog beka s reprezentativcem [[Álvaro Arbeloa|Álvarom Arbeloom]]. Dana 24. svibnja 2014. igrao je [[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|finale UEFA Lige prvaka 2013./14.]] u kojem je Real dobio [[Atlético Madrid]] 4:1 nakon [[produžetci (nogomet)|produžetaka]]. Carvajal je u srpnju 2015. produžio ugovor s Real Madridom do sredine 2020. Nakon ponovnog osvajanja Lige prvaka u sezoni [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]], ovoga puta na račun [[Juventus FC|Juventusa]] (4:1), bio je jedan od igrača uvrštenih u UEFA-inu momčad sezone Lige prvaka.&lt;ref&gt;[https://www.ad.nl/buitenlands-voetbal/real-madrid-hofleverancier-uefa-team~a0530226/?referrer=https%3A%2F%2Fnl.wikipedia.org%2F Real Madrid hofleverancier UEFA-team] www.ad.nl Preuzeto 10. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Carvajal je dvanaest puta nastupio u španjolskoj mladoj selekciji do 19 godina. Bio je u selekciji na Europskom prvenstvu 2011. godine, koje je Španjolska osvojila. Također je nekoliko puta igrao u španjolskoj nogometnoj reprezentaciji do 21 godine. 

Dana 4. rujna 2014. debitirao je za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] koja je poražena 1:0. Odigrao je cijelu utakmicu. Dana 17. svibnja 2016. Carvajal je uvršten u španjolsku inicijalnu momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo 2016. u Francuskoj]].&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d8170b854fd-15f9dafb4104-1000--costa-and-torres-miss-out-on-spain-s-euro-squad/ Costa and Torres miss out on Spain's EURO squad] uefa.com Preuzeto 10. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; Carvajal je također bio dio španjolske selekcije koja je sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]] pod vodstvom privremenog izbornika [[Fernando Hierro|Fernanda Hierra]]. Španjolska je tada u osmini finala izgubila od [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]] nakon jedanaesteraca. Carvajal je nastupio u tri od četiri utakmice.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Sastav Španija 2018 SP}} 
{{Sastav Španija 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Carvajal, Dani}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>cgjolryvy6xmapggkc0ksz8idx3vge9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600933</id>
      <parentid>42600930</parentid>
      <timestamp>2026-05-23T01:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42600933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7443" sha1="ifobas2ng2lw445tjjsdmtvnyvtz91o" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Dani Carvajal
| slika                     = UEFA EURO qualifiers Sweden vs Spain 20191015 Dani Carvajal 10 (cropped).jpg
| punoime                   = Daniel Carvajal Ramos
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[11. siječnja]] [[1992]].
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Leganés]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.73 m
| pozicija                  = desni bek
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| brojnadresu               = 2
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2010 – 2012
| klubovi1                   = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid Castilla]]}}
| nastupi(golovi)1           = 68 (3)
| godine2                    = 2012 – 2013
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)2           = 32 (1)
| godine3                    = 2013 – 2026
| klubovi3                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| nastupi(golovi)3           = 302 (10)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2014 –
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 45 (1)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              =
}}
'''Daniel Carvajal Ramos''' ({{IPA-es|daˈnjel kaɾβaˈxal ˈramos}}; [[Leganés]], [[11. siječnja]] [[1992]].), [[Španjolska|španjolski]] [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|desnog beka]]. Nakon što je napustio [[Bayer Leverkusen]] otišao je u [[Real Madrid]] 2013. godine. Carvajal je za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao 2014. godine.

Osvojio je 25 trofeja u Real Madridu, uključujući četiri naslova [[La Liga|La Lige]], dva naslova [[Kup Kralja|Kupa Kralja]] i rekordnih šest naslova u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]], rekord koji dijeli s [[Francisco Gento|Pacom Gentom]], [[Luka Modrić|Lukom Modrićem]], [[Toni Kroos]]om i [[Nacho Fernández|Nachom Fernándezom]].

== Klupska karijera ==
=== Real Madrid Castilla ===
Carvajal se pridružio omladinskoj školi [[Real Madrid]]a kada je imao deset godina. Godine 2010. pridružio se [[Real Madrid Castilla|Real Madrid Castilli]], drugoj momčadi Real Madrida. Tamo je odmah imenovan kapetanom u svojoj prvoj sezoni. U sljedećoj sezoni odigrao je 38 utakmica i pomogao momčadi, s [[Joselu]]om, [[Jesé|Jeséom Rodríguezom]] i [[Denis Čerišev|Denisom Čeriševom]], da prijeđu u Segundu División A prvi put nakon pet godina.

=== Bayer Leverkusen ===
Carvajal je 11. srpnja 2012. potpisao petogodišnji ugovor za [[Bayer 04 Leverkusen]], a da nije odigrao niti jednu utakmicu za prvu momčad Real Madrida. Leverkusen je platio pet milijuna eura. Klauzula u njegovom ugovoru osiguravala je da Real Madrid može otkupiti Carvajala nakon godinu dana za 6,5 ​​milijuna [[euro|eura]], nakon dvije godine za 7 milijuna eura ili nakon tri godine za 8,5 milijuna eura.

=== Real Madrid ===
Real Madrid je [[3. lipnja]] [[2013]]. objavio da je vratio Carvajala nakon samo godinu dana. Real je platio 6,5 milijuna eura, koliko je ugovoreno. Potpisao je ugovor do sredine 2019. Carvajal se natjecao za mjesto desnog beka s reprezentativcem [[Álvaro Arbeloa|Álvarom Arbeloom]]. Dana 24. svibnja 2014. igrao je [[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|finale UEFA Lige prvaka 2013./14.]] u kojem je Real dobio [[Atlético Madrid]] 4:1 nakon [[produžetci (nogomet)|produžetaka]]. Carvajal je u srpnju 2015. produžio ugovor s Real Madridom do sredine 2020. Nakon ponovnog osvajanja Lige prvaka u sezoni [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]], ovoga puta na račun [[Juventus FC|Juventusa]] (4:1), bio je jedan od igrača uvrštenih u UEFA-inu momčad sezone Lige prvaka.&lt;ref&gt;[https://www.ad.nl/buitenlands-voetbal/real-madrid-hofleverancier-uefa-team~a0530226/?referrer=https%3A%2F%2Fnl.wikipedia.org%2F Real Madrid hofleverancier UEFA-team] www.ad.nl Preuzeto 10. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Carvajal je dvanaest puta nastupio u španjolskoj mladoj selekciji do 19 godina. Bio je u selekciji na Europskom prvenstvu 2011. godine, koje je Španjolska osvojila. Također je nekoliko puta igrao u španjolskoj nogometnoj reprezentaciji do 21 godine. 

Dana 4. rujna 2014. debitirao je za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] koja je poražena 1:0. Odigrao je cijelu utakmicu. Dana 17. svibnja 2016. Carvajal je uvršten u španjolsku inicijalnu momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo 2016. u Francuskoj]].&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d8170b854fd-15f9dafb4104-1000--costa-and-torres-miss-out-on-spain-s-euro-squad/ Costa and Torres miss out on Spain's EURO squad] uefa.com Preuzeto 10. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; Carvajal je također bio dio španjolske selekcije koja je sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]] pod vodstvom privremenog izbornika [[Fernando Hierro|Fernanda Hierra]]. Španjolska je tada u osmini finala izgubila od [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]] nakon jedanaesteraca. Carvajal je nastupio u tri od četiri utakmice.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Sastav Španija 2018 SP}} 
{{Sastav Španija 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Carvajal, Dani}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>ifobas2ng2lw445tjjsdmtvnyvtz91o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bolnica u Šobatovcu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720646</id>
    <revision>
      <id>42600882</id>
      <parentid>42600833</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:09:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6258" sha1="nqnl5tlwhd4zuox2rz6zl0km7e45g4p" xml:space="preserve">[[File:Crni Vrh - panoramio.jpg|mini|desno|Grmeč sa padinama ispod Crnog vrha]]
'''Partizanska bolnica Šobatovac''' je bila jedna od nekoliko izgrađenih bolnica tokom [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], petnaestak kilometara od [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Gojko Latinović, Drago Stojanović, Smještaj bolnica od 1942. do 1945. godine na srezu Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

Nalazila se na skrovitom mjestu, ispod obronaka Crnog vrha, najvišeg na planini [[Grmeč]], a iznad sela [[Janjila]]. U blizini se nalazilo Šobatovačko vrelo, a nedaleko odatle tekao je potok.
== Ustanak ==
Nakon zauzimanja [[Drvar]]a i drugih mjesta, u prvim danima [[Ustanak u Drvaru|ustanka 1941. god]], za potrebe vojnog saniteta, preuzeta je kompletna civilna bolnica. Radom ove bolnice rukovodio je doktor [[Moni Levi]]. U partizanskoj bolnici bilo je 5 ljekara, nekoliko bolničara i veći broj dobrovoljaca iz okolnih sela. Ulaskom [[Sile Osovine|italijanskih]] snaga u Drvar i Bosanski Petrovac krajem septembra 1941 godine, bilo je neophodno, u što kraćem roku, podići improvizovane bolničke objekte. Jedan takav bila je bolnica u Šobatovcu.
== Podizanje ==
Bolnicu su u rekordno kratkom vremenu izgradili zidari, tesari, stolari i drugi majstori iz: [[Janjila]], [[Kapljuv]]a, [[Smoljana|Smoljane]] i [[Krnja Jela|Krnje Jele]]. Građena je od grubo rezane građe, podzidi su bili od [[kamen]]a sa nešto malo posnog [[malter]]a. Po konstrukciji pripadala je tipu duge barake, sa dva ulaza. Pokrivena je [[Šindra|šimlom]]. Bolesničke postelje napravljene su od drvenih ploča na koje su stavljeni [[slama]] i plahte što su ih otkale petrovačke žene i djevojke. 

Bolnica se snabdjevala iz okolnih sela. U rano proljeće 1942. organizovana je omladinska akcija prenošenja žita iz [[Podgrmeč]]a u bolnicu. Žito je prenošeno u torbama, na leđima, preko Grmeča, i spremano je u jedan veliki magacin na samom Crnom vrhu.&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;/&gt;

[[File:Weiss1grmec.gif|mini|lijevo|Njemačka [[Operacija Weiss I|operacija Weiss 1]], u jugoslavenskoj historiografiji, poznata kao [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]]]
Iako u šumi, u ratnim uslovima, život za ranjenike imao je nove i prihvatljive oblike. Brigu o ranjenicima preuzeo je na sebe narod smoljanskog područja. Svaki dan tu su dežurale grupe žena i omladine. Brinuli su se o snabdjevanju drvima, higijeni rublja, zavoja i cjelokupnog objekta. Oko glavne barake niklo je još nekoliko manjih baraka i bajti, pa je sve to podsjećalo na jedno malo naselje, puno života, briga, dužnosti i radosti.
== Dolazak Centralne bolnice ==
Već u drugoj polovini avgusta na područje Bosanskog Petrovca, zajedno sa [[Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu|proleterskim brigadama]]  i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom]], stigla je i [[Centralna bolnica NOVJ|Centralna bolnica]] Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije sa 700 ranjenika i bolesnika. Operativni štab za Bosansku krajinu bio u mogućnosti da već prvih dana po dolasku Centralne 
bolnice Vrhovnog štaba stavi ovoj na raspolaganje tri slobodne šumske bolnice: jedna u Otaševcu, na južnoj padini [[Klekovača|Klekovače]] (kapaciteta 100 kreveta), druga u Slatini kod Drinića, na sjevernom podnožju iste planine (kapaciteta 80 kreveta) i treća u Šobatovcu, na južnoj strani Grmeča (kapaciteta 80 kreveta). Za upravnika bolnice u Šobatovcu postavljena je dr. [[Saša Božović]], a potom Mica Jovović.

U pismu od 23. avgusta, načelnik Saniteta [[Gojko Nikoliš]], izvjestio je vrhovnog komandanta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]:
:''Doček koji je narod Krajine priredio našim proleterima bio je zaista veličanstven i uzbudljiv, nešto što mi još nismo sreli ni doživjeli za ovu godinu dana borbe. Vjerujem da će uspomena na taj doček izvršiti snažan uticaj na moral našeg ranjenika. Vojnički visok duh, organizovanost pozadine, elastičnost u radu, izvanredna briga za bolnice poslužiće nam svima koji smo ovdje kao uzor. I mi u sanitetu imaćemo mnogo štošta da naučimo.''&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Sanitet Vrhovnog štaba u Bosanskoj krajini  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 24. mart 2026}}&lt;/ref&gt;
== Evakuacija ==
Bolnica je funkcionisala sve do početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|četvrte neprijateljske ofanzive]] u januaru 1943. Ofanziva se svom svojom silinom, usred zime, okomila na partizansku teritoriju. Nastupio je period bombardovanja sela, gradova i šumskih bolnica. Neprijatelj je u ofanzivi širokih razmjera pretresao čak i planine.  Rukovodstvo bolnice dobilo je naređenje kuda treba da krene, a omladina Petrovca da im pomogne u evakuaciji. Stvorena je rijeka izbjeglica, ranjenika i bolesnika (najviše od tifusa) na mukotrpnom putu preko Neretve i [[Prenj]]a do Hercegovine i [[Crna Gora|Crne Gore]], put dugačak preko 500 kilometara. 

== Literatura ==
* Ustanak naroda Jugoslavije, zbornik, knjiga I - VOJNOIZDAVAčKI ZAVOD JNA »VOJNO DELO« - Beograd 1964.&lt;ref name=&quot;LeviMo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00002/340.htm |title= Dr Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI |work= Biblioteka znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima -  Pristupljeno 3. februar 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
* Gojko Nikoliš: Prvi kongres partizanskih lekara, Vojno- -sanitetsiki pregled br. 9—10, 1948. 
* [[Đura Mešterović]]: Devetogođišnjiea Prvog kongresa partizanskih lekara, Voj. sanitet, pregled br. 9—10 1951. 
* Anton Zimolo: Tri medicinska kongresa odraz razvoja naše ratne zdravstvene službe, Medicinski glasnik br. 7, 8, 1961. 
* [[Moni Levi]]: 20-godišnjica Prvog kongr. part, lekara, Medicinski arhiv broj 2—4, 1967.

== Izvori ==
{{Reflista}}

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>nqnl5tlwhd4zuox2rz6zl0km7e45g4p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600885</id>
      <parentid>42600882</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6354" sha1="cvryqul7l6i2fzejkitya5tza9h35eu" xml:space="preserve">[[File:Crni Vrh - panoramio.jpg|mini|desno|Grmeč sa padinama ispod Crnog vrha]]
'''Partizanska bolnica Šobatovac''' je bila jedna od nekoliko izgrađenih bolnica tokom [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], petnaestak kilometara od [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Gojko Latinović, Drago Stojanović, Smještaj bolnica od 1942. do 1945. godine na srezu Bosanski Petrovac |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4  |accessdate= 9. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

Nalazila se na skrovitom mjestu, ispod obronaka Crnog vrha, najvišeg na planini [[Grmeč]], a iznad sela [[Janjila]]. U blizini se nalazilo Šobatovačko vrelo, a nedaleko odatle tekao je potok.
== Ustanak ==
Nakon zauzimanja [[Drvar]]a i drugih mjesta, u prvim danima [[Ustanak u Drvaru|ustanka 1941. god]], za potrebe vojnog saniteta, preuzeta je kompletna civilna bolnica. Radom ove bolnice rukovodio je doktor [[Moni Levi]]. U partizanskoj bolnici bilo je 5 ljekara, nekoliko bolničara i veći broj dobrovoljaca iz okolnih sela. Ulaskom [[Sile Osovine|italijanskih]] snaga u Drvar i Bosanski Petrovac krajem septembra 1941 godine, bilo je neophodno, u što kraćem roku, podići improvizovane bolničke objekte. Jedan takav bila je bolnica u Šobatovcu.
== Podizanje ==
Bolnicu su u rekordno kratkom vremenu izgradili zidari, tesari, stolari i drugi majstori iz: [[Janjila]], [[Kapljuv]]a, [[Smoljana|Smoljane]] i [[Krnja Jela|Krnje Jele]]. Građena je od grubo rezane građe, podzidi su bili od [[kamen]]a sa nešto malo posnog [[malter]]a. Po konstrukciji pripadala je tipu duge barake, sa dva ulaza. Pokrivena je [[Šindra|šimlom]]. Bolesničke postelje napravljene su od drvenih ploča na koje su stavljeni [[slama]] i plahte što su ih otkale petrovačke žene i djevojke. 

Bolnica se snabdjevala iz okolnih sela. U rano proljeće 1942. organizovana je omladinska akcija prenošenja žita iz [[Podgrmeč]]a u bolnicu. Žito je prenošeno u torbama, na leđima, preko Grmeča, i spremano je u jedan veliki magacin na samom Crnom vrhu.&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;/&gt;

[[File:Weiss1grmec.gif|mini|lijevo|Njemačka [[Operacija Weiss I|operacija Weiss 1]], u jugoslavenskoj historiografiji, poznata kao [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]]]
Iako u šumi, u ratnim uslovima, život za ranjenike imao je nove i prihvatljive oblike. Brigu o ranjenicima preuzeo je na sebe narod smoljanskog područja. Svaki dan tu su dežurale grupe žena i omladine. Brinuli su se o snabdjevanju drvima, higijeni rublja, zavoja i cjelokupnog objekta. Oko glavne barake niklo je još nekoliko manjih baraka i bajti, pa je sve to podsjećalo na jedno malo naselje, puno života, briga, dužnosti i radosti.
== Dolazak Centralne bolnice ==
Već u drugoj polovini avgusta na područje Bosanskog Petrovca, zajedno sa [[Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu|proleterskim brigadama]]  i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom]], stigla je i [[Centralna bolnica NOVJ|Centralna bolnica]] Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije sa 700 ranjenika i bolesnika. Operativni štab za Bosansku krajinu bio u mogućnosti da već prvih dana po dolasku Centralne 
bolnice Vrhovnog štaba stavi ovoj na raspolaganje tri slobodne šumske bolnice: jedna u Otaševcu, na južnoj padini [[Klekovača|Klekovače]] (kapaciteta 100 kreveta), druga u Slatini kod Drinića, na sjevernom podnožju iste planine (kapaciteta 80 kreveta) i treća u Šobatovcu, na južnoj strani Grmeča (kapaciteta 80 kreveta). Za upravnika bolnice u Šobatovcu postavljena je dr. [[Saša Božović]], a potom Mica Jovović.

U pismu od 23. avgusta, načelnik Saniteta [[Gojko Nikoliš]], izvjestio je vrhovnog komandanta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]:
:''Doček koji je narod Krajine priredio našim proleterima bio je zaista veličanstven i uzbudljiv, nešto što mi još nismo sreli ni doživjeli za ovu godinu dana borbe. Vjerujem da će uspomena na taj doček izvršiti snažan uticaj na moral našeg ranjenika. Vojnički visok duh, organizovanost pozadine, elastičnost u radu, izvanredna briga za bolnice poslužiće nam svima koji smo ovdje kao uzor. I mi u sanitetu imaćemo mnogo štošta da naučimo.''&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Sanitet Vrhovnog štaba u Bosanskoj krajini  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 24. mart 2026}}&lt;/ref&gt;
[[File:Narod sa Banije se povlaci, IV ofenziva.JPG|mini|lijevo|Kolona izbjeglica u zimu 1943.]]
== Evakuacija ==
Bolnica je funkcionisala sve do početka [[Četvrta neprijateljska ofanziva|četvrte neprijateljske ofanzive]] u januaru 1943. Ofanziva se svom svojom silinom, usred zime, okomila na partizansku teritoriju. Nastupio je period bombardovanja sela, gradova i šumskih bolnica. Neprijatelj je u ofanzivi širokih razmjera pretresao čak i planine.  Rukovodstvo bolnice dobilo je naređenje kuda treba da krene, a omladina Petrovca da im pomogne u evakuaciji. Stvorena je rijeka izbjeglica, ranjenika i bolesnika (najviše od tifusa) na mukotrpnom putu preko Neretve i [[Prenj]]a do Hercegovine i [[Crna Gora|Crne Gore]], put dugačak preko 500 kilometara. 

== Literatura ==
* Ustanak naroda Jugoslavije, zbornik, knjiga I - VOJNOIZDAVAčKI ZAVOD JNA »VOJNO DELO« - Beograd 1964.&lt;ref name=&quot;LeviMo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00002/340.htm |title= Dr Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI |work= Biblioteka znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima -  Pristupljeno 3. februar 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
* Gojko Nikoliš: Prvi kongres partizanskih lekara, Vojno- -sanitetsiki pregled br. 9—10, 1948. 
* [[Đura Mešterović]]: Devetogođišnjiea Prvog kongresa partizanskih lekara, Voj. sanitet, pregled br. 9—10 1951. 
* Anton Zimolo: Tri medicinska kongresa odraz razvoja naše ratne zdravstvene službe, Medicinski glasnik br. 7, 8, 1961. 
* [[Moni Levi]]: 20-godišnjica Prvog kongr. part, lekara, Medicinski arhiv broj 2—4, 1967.

== Izvori ==
{{Reflista}}

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>cvryqul7l6i2fzejkitya5tza9h35eu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Partizanska bolnica Korčanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720846</id>
    <revision>
      <id>42600917</id>
      <parentid>42585742</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T18:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8263" sha1="cw60o9libukmi5krfam2wbb46s9nl5e" xml:space="preserve">[[File:Grmeč.jpg|mini|desno|Grmeč]]
[[File:Korčanica 1986.jpg|mini|desno|Memorijalna zona Korčanica|[[Memorijalna zona Korčanica|Spomen obilježje partizanskim bolnicama na Grmeču]]]]
'''Partizanska bolnica Korčanica''' je jedna od nekoliko izgrađenih bolnica tokom [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], na planini [[Grmeč]]u, [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;&gt;{{Cite web |url= https://https/ |title= Dino Dupanović: Partizanske bolnice u Drugom svjetskom ratu u Bihaćkoj krajini |work= Javna ustanova Muzej Unsko-sanskog kantona, Bihać 2023. |accessdate= 30. mart 2026. |archive-date= 2020-06-25 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200625000000/https://https//udn.com/news/story/121424/4659358 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Podizanjem [[Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi|ustanka]] krajem jula mjeseca 1941. god. pojavio se i problem zbrinjavanja ranjenika, kojih je u samom početku ustanka bilo malo, a radilo se uglavnom o lakšim ranjenicima. Cijela briga oko ranjenika svodila na njihovo liječenje kod bataljonskih priučenih bolničara, nakon čega su upućivani kući na oporavak i redovnu kontrolu.

== Prve partizanske bolnice na Grmeču ==
Prva partizanska bolnica u Podgrmeču osnovana je krajem augusta 1941. godine u selu [[Majkić Japra Gornja|Majkića Japri]]. Kratko nakon toga, bolnica je 15. oktobra 1941. godine premještena  u dvije kuće u zaseoku Lukići, s ukupnim kapacitetom od 20 kreveta, namijenjena samo za teže ranjenike. Nastala premještanjem bolnice u selu [[Boboljusci]] kraj [[Drvar]]a. Upravnik bolnice u Lukićima bio je Đuro Bajić, bolničar iz [[Drvar]]a, zatim Rade Cvjetičanin bolničar iz [[Ljubija|Ljubije]], i Jovan Marjanović – Boljševik.&lt;ref name=&quot;MoniLevi&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI, st.874. - USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE 1941. |work= VOJNOIZDAVACKI ZAVOD JNA »VOJNO DELO« - Beograd 1964. - www.znaci.org |accessdate= 25. mart 2026. }}&lt;/ref&gt;  

Kako je rastao intenzitet borbi na području [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]], i zbog opasnosti da neprijateljske snage upadnu na slobodnu teritoriju, odnosno bolnicu, koja se nalazila na putnoj komunikaciji [[Bosanska Krupa]] – [[Sanski Most]], te nedovoljnog kapaciteta, odlučeno je da se izgradi jedna veća bolnica na Grmeču. Lokacija se nalazila ispod Suhopoljskog vrha, uz izvor pitke vode, u jednoj uvali zaštićenoj visokim bukovim stablima. Tu je već na početku ustanka sagrađena jedna baraka za žito. Za izgradnju bolnice zaduženi su Mile Davidović i Stojan Makić.

Bolnica je završena 10. januara 1942. godine i u nju je premještena bolnica iz Lukića. Kapacitet joj je bio oko 40 ranjenika i bolesnika. Ubrzo je dobila naziv Centralna bolnica (kasnije Stara centralna bolnica). Bolnica je pripadala [[1. krajiški partizanski odred|Prvom krajiškom odredu]], a kroz bolnicu je ukupno prošlo 150-200 ranjenika i oko 200 bolesnika.&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;/&gt; 

Centralna bolnica iznad Suhopolja, bez obzira na skrovitost, često je bila izložena bombardovanju neprijateljskih [[avion]]a. Do maja 1942. godine na mjestu političkog komesara Centralne bolnice nalazio se Smajo Ibrahimbegović. Tek nekoliko godina poslije, odnosno 1944. godine, saznalo se da je Ibrahimbegović bio neprijateljski špijun koji je odao lokaciju bolnice. Ibrahimbegović je strijeljan 1944. godine.

Bolnica je pretvorena u Invalidski dom, a zatim i bolnicu za zarazne bolesnike, uglavnom od trbušnog [[tifus]]a i pjegavca. Upravnik Centralne bolnice na samom početku je bio Đuro Bajić, a nakon njega student medicine Kazimir Barila. U ovoj bolnici radili su: dr. Zvonko Petrak, dr. Teodor Radonjić, dr. Milan Špoljar, dr. Hinko Gosti i dr. Stjepan Poljak. 

== Bolnica u Korčanici ==
U drugoj polovini 1942. [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]]  (NOVJ) oslobađala je sve više teritorija od vojne kontrole [[Sile Osovine|Sila Osovine]] u području [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]]. U novembru 1942. oslobođen je i Bihać, pa se slobodna teritorija planine Grmeč uspjela spojiti s drugim oslobođenim teritorijima zapadne Bosne, poznata i kao [[Bihaćka Republika]]. Za potrebe zbrinjavanja ranjenih i bolesnika, izgrađeni su novi bolnički kompleksi, skrivenih u planinskim šumama padina oslobođene zone planine Grmeč. Najznačajnija od svih tih lokacija bila je Korčanica, na sjevernim padinama planine. Bio je to kompleks od 19 zgrada, s bolnicom u središtu, koja je sama po sebi imala značajne dimenzije 36 m x 8 m. Neki izvori procjenjuju da je to tada bila najveća bolnica u oslobođenim partizanskim teritorijima, s procijenjenih 2.800 ranjenih i oboljelih od tifusa tokom svog djelovanja. Unutar ovog prostranog objekta nalazile su se radionice, skladišta, pekara pa čak i elektrana. 
 
Bolnica u šumi Korčanici nalazila se ispod Crnog Vrha, najvišeg vrha Grmeča, uz izvor vode, iznad sela [[Jelašinovci]]. Blizina sela omogućavala je brži prevoz ranjenika do bolnice zaprežnim kolima, što nije bio slučaj s drugim bolnicama. Na tom mjestu od ranije se nalazila brvnara koju je sagradila [[Prva krajiška brigada|Prva krajiška brigada]] za vlastite potrebe. Dio bolnica je bilo i zarazno odjeljenje, na lokalitetu Tuk Bobija, nekoliko kilometara istočno od Lušci Palanke. Na mjestu upravnika bolnice bili su i: dr. Hinko Gosti, dr. [[Moni Levi]] i bolničar Nikola Majkić.&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Sanitet Vrhovnog štaba u Bosanskoj krajini  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 24. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

[[File:Operacija Weiss I.jpg|mini|lijevo|[[Operacija Weiss I|Njemačka operacija Vajs I]]]]
[[File:Ulazak nemačkih trupa u Bihać 1942.jpg|mini|lijevo|Ulazak njemačke vojske u Bihać 29. januara 1943.]]
== Evakuacija ==
U januaru 1943. godine, njemačka komanda je pokrenula [[Operacija Weiss I|operaciju Vajs I]], u jugoslavenskoj istoriografiji poznatoj kao [[Četvrta neprijateljska ofanziva]], s ciljem ponovnog zauzimanja oslobođene teritorije Bihaćke Republike, eliminacije svih partizana iz zapadne Bosne i hvatanja njihovog vođe, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Područje oko planine Grmeč preplavile su njemačke snage koje su nastavile tjerati partizane na jug u zamku koja ih je čekala na rijeci [[Bitka na Neretvi|Neretvi]]. Uprkos brzini kojom su se njemačke trupe našle na Grmeču, svo bolničko osoblje i ranjeni vojnici uspjeli su se brzo evakuirati na sigurno. Bolnice su evakuisane u Bosanski Petrovac, a zatim do [[Drvar]]a, gdje je formirana kolona ranjenika i bolesnika od oko 3.500 ranjenika kojima je slijedio dug put od Bosanske krajine, preko Neretve, do [[Glavatičevo|Glavatičeva]] kod [[Konjic]]a.&lt;ref name=&quot;NikolišSanitet&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00001/212.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Gojko Nikoliš: KORIJEN, STABLO, PAVETINA (memoari) - GODINA 1942. |work= Biblioteka Znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima - Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, posebno |accessdate= 30. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

Kada su patrolirajuće jedinice [[Sile Osovine|Osovine]] konačno naišle na napušteni bolnički kompleks u februaru 1943. godine, sve je spaljeno do temelja i bombardovano iz zraka.&lt;ref name=&quot;Data base&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/grmec |title= GRMEČ |work=www.spomenikdatabase.org |access-date= 19. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* Grmeč Korčanica - Zaboravljeni Spomenik NOB-a&lt;ref name=&quot;Korčan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=e76FVCzkr6g |title= Grmeč Korčanica - Zaboravljeni Spomenik NOB-a |work= Youtube - video, www.youtube.com|access-date= 19. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Posljednji kustos Korčanice&lt;ref name=&quot;KorčanKUSTOS&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=3rKXJq5NGBw |title= Posljednji kustos Korčanice |work= Youtube - video, www.youtube.com |access-date= 29. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Sanski Most]]</text>
      <sha1>cw60o9libukmi5krfam2wbb46s9nl5e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600920</id>
      <parentid>42600917</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T19:39:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42600920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8287" sha1="83di4d5zj0uz7w8fbhbt8ibbyuki1pb" xml:space="preserve">[[File:Grmeč.jpg|mini|desno|Grmeč]]
[[File:Korčanica 1986.jpg|mini|desno|Memorijalna zona Korčanica|[[Memorijalna zona Korčanica|Spomen obilježje partizanskim bolnicama na Grmeču]]]]
'''Partizanska bolnica Korčanica''' je jedna od nekoliko izgrađenih bolnica tokom [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], na planini [[Grmeč]]u, [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;&gt;{{Cite web |url= https://https/ |title= Dino Dupanović: Partizanske bolnice u Drugom svjetskom ratu u Bihaćkoj krajini |work= Javna ustanova Muzej Unsko-sanskog kantona, Bihać 2023. |accessdate= 30. mart 2026. |archive-date= 2020-06-25 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200625000000/https://https//udn.com/news/story/121424/4659358 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Podizanjem [[Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi|ustanka]] krajem jula mjeseca 1941. god. pojavio se i problem zbrinjavanja ranjenika, kojih je u samom početku ustanka bilo malo, a radilo se uglavnom o lakšim ranjenicima. Cijela briga oko ranjenika svodila na njihovo liječenje kod bataljonskih priučenih bolničara, nakon čega su upućivani kući na oporavak i redovnu kontrolu.

== Prve partizanske bolnice na Grmeču ==
Prva [[Partizanske bolnice|partizanska bolnica]] u Podgrmeču osnovana je krajem augusta 1941. godine u selu [[Majkić Japra Gornja|Majkića Japri]]. Kratko nakon toga, bolnica je 15. oktobra 1941. godine premještena  u dvije kuće u zaseoku Lukići, s ukupnim kapacitetom od 20 kreveta, namijenjena samo za teže ranjenike. Nastala premještanjem bolnice u selu [[Boboljusci]] kraj [[Drvar]]a. Upravnik bolnice u Lukićima bio je Đuro Bajić, bolničar iz [[Drvar]]a, zatim Rade Cvjetičanin bolničar iz [[Ljubija|Ljubije]], i Jovan Marjanović – Boljševik.&lt;ref name=&quot;MoniLevi&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Moni Levi: PRVE PARTIZANSKE BOLNICE U BOSANSKOJ KRAJINI, st.874. - USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE 1941. |work= VOJNOIZDAVACKI ZAVOD JNA »VOJNO DELO« - Beograd 1964. - www.znaci.org |accessdate= 25. mart 2026. }}&lt;/ref&gt;  

Kako je rastao intenzitet borbi na području [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]], i zbog opasnosti da neprijateljske snage upadnu na slobodnu teritoriju, odnosno bolnicu, koja se nalazila na putnoj komunikaciji [[Bosanska Krupa]] – [[Sanski Most]], te nedovoljnog kapaciteta, odlučeno je da se izgradi jedna veća bolnica na Grmeču. Lokacija se nalazila ispod Suhopoljskog vrha, uz izvor pitke vode, u jednoj uvali zaštićenoj visokim bukovim stablima. Tu je već na početku ustanka sagrađena jedna baraka za žito. Za izgradnju bolnice zaduženi su Mile Davidović i Stojan Makić.

Bolnica je završena 10. januara 1942. godine i u nju je premještena bolnica iz Lukića. Kapacitet joj je bio oko 40 ranjenika i bolesnika. Ubrzo je dobila naziv Centralna bolnica (kasnije Stara centralna bolnica). Bolnica je pripadala [[1. krajiški partizanski odred|Prvom krajiškom odredu]], a kroz bolnicu je ukupno prošlo 150-200 ranjenika i oko 200 bolesnika.&lt;ref name=&quot;Bolnice&quot;/&gt; 

Centralna bolnica iznad Suhopolja, bez obzira na skrovitost, često je bila izložena bombardovanju neprijateljskih [[avion]]a. Do maja 1942. godine na mjestu političkog komesara Centralne bolnice nalazio se Smajo Ibrahimbegović. Tek nekoliko godina poslije, odnosno 1944. godine, saznalo se da je Ibrahimbegović bio neprijateljski špijun koji je odao lokaciju bolnice. Ibrahimbegović je strijeljan 1944. godine.

Bolnica je pretvorena u Invalidski dom, a zatim i bolnicu za zarazne bolesnike, uglavnom od trbušnog [[tifus]]a i pjegavca. Upravnik Centralne bolnice na samom početku je bio Đuro Bajić, a nakon njega student medicine Kazimir Barila. U ovoj bolnici radili su: dr. Zvonko Petrak, dr. Teodor Radonjić, dr. Milan Špoljar, dr. Hinko Gosti i dr. Stjepan Poljak. 

== Bolnica u Korčanici ==
U drugoj polovini 1942. [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]]  (NOVJ) oslobađala je sve više teritorija od vojne kontrole [[Sile Osovine|Sila Osovine]] u području [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]]. U novembru 1942. oslobođen je i Bihać, pa se slobodna teritorija planine Grmeč uspjela spojiti s drugim oslobođenim teritorijima zapadne Bosne, poznata i kao [[Bihaćka Republika]]. Za potrebe zbrinjavanja ranjenih i bolesnika, izgrađeni su novi bolnički kompleksi, skrivenih u planinskim šumama padina oslobođene zone planine Grmeč. Najznačajnija od svih tih lokacija bila je Korčanica, na sjevernim padinama planine. Bio je to kompleks od 19 zgrada, s bolnicom u središtu, koja je sama po sebi imala značajne dimenzije 36 m x 8 m. Neki izvori procjenjuju da je to tada bila najveća bolnica u oslobođenim partizanskim teritorijima, s procijenjenih 2.800 ranjenih i oboljelih od tifusa tokom svog djelovanja. Unutar ovog prostranog objekta nalazile su se radionice, skladišta, pekara pa čak i elektrana. 
 
Bolnica u šumi Korčanici nalazila se ispod Crnog Vrha, najvišeg vrha Grmeča, uz izvor vode, iznad sela [[Jelašinovci]]. Blizina sela omogućavala je brži prevoz ranjenika do bolnice zaprežnim kolima, što nije bio slučaj s drugim bolnicama. Na tom mjestu od ranije se nalazila brvnara koju je sagradila [[Prva krajiška brigada|Prva krajiška brigada]] za vlastite potrebe. Dio bolnica je bilo i zarazno odjeljenje, na lokalitetu Tuk Bobija, nekoliko kilometara istočno od Lušci Palanke. Na mjestu upravnika bolnice bili su i: dr. Hinko Gosti, dr. [[Moni Levi]] i bolničar Nikola Majkić.&lt;ref name=&quot;Nikoliš&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Sanitet Vrhovnog štaba u Bosanskoj krajini  |work= Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4 |accessdate= 24. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

[[File:Operacija Weiss I.jpg|mini|lijevo|[[Operacija Weiss I|Njemačka operacija Vajs I]]]]
[[File:Ulazak nemačkih trupa u Bihać 1942.jpg|mini|lijevo|Ulazak njemačke vojske u Bihać 29. januara 1943.]]
== Evakuacija ==
U januaru 1943. godine, njemačka komanda je pokrenula [[Operacija Weiss I|operaciju Vajs I]], u jugoslavenskoj istoriografiji poznatoj kao [[Četvrta neprijateljska ofanziva]], s ciljem ponovnog zauzimanja oslobođene teritorije Bihaćke Republike, eliminacije svih partizana iz zapadne Bosne i hvatanja njihovog vođe, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Područje oko planine Grmeč preplavile su njemačke snage koje su nastavile tjerati partizane na jug u zamku koja ih je čekala na rijeci [[Bitka na Neretvi|Neretvi]]. Uprkos brzini kojom su se njemačke trupe našle na Grmeču, svo bolničko osoblje i ranjeni vojnici uspjeli su se brzo evakuirati na sigurno. Bolnice su evakuisane u Bosanski Petrovac, a zatim do [[Drvar]]a, gdje je formirana kolona ranjenika i bolesnika od oko 3.500 ranjenika kojima je slijedio dug put od Bosanske krajine, preko Neretve, do [[Glavatičevo|Glavatičeva]] kod [[Konjic]]a.&lt;ref name=&quot;NikolišSanitet&quot;&gt;{{Cite web |url= https://znaci.org/00001/212.htm |title= Dr Gojko Nikoliš: Gojko Nikoliš: KORIJEN, STABLO, PAVETINA (memoari) - GODINA 1942. |work= Biblioteka Znaci - Dokumenti i knjige o drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije i povezanim zbivanjima - Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, posebno |accessdate= 30. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

Kada su patrolirajuće jedinice [[Sile Osovine|Osovine]] konačno naišle na napušteni bolnički kompleks u februaru 1943. godine, sve je spaljeno do temelja i bombardovano iz zraka.&lt;ref name=&quot;Data base&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/grmec |title= GRMEČ |work=www.spomenikdatabase.org |access-date= 19. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* Grmeč Korčanica - Zaboravljeni Spomenik NOB-a&lt;ref name=&quot;Korčan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=e76FVCzkr6g |title= Grmeč Korčanica - Zaboravljeni Spomenik NOB-a |work= Youtube - video, www.youtube.com|access-date= 19. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Posljednji kustos Korčanice&lt;ref name=&quot;KorčanKUSTOS&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=3rKXJq5NGBw |title= Posljednji kustos Korčanice |work= Youtube - video, www.youtube.com |access-date= 29. mart 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Sanski Most]]</text>
      <sha1>83di4d5zj0uz7w8fbhbt8ibbyuki1pb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Byen som kunne ofres</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4722179</id>
    <revision>
      <id>42600867</id>
      <parentid>42598262</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T12:09:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* &quot;Neke od tvrdnji&quot; i &quot;O dokumentarcu&quot; */ odgovor</comment>
      <origin>42600867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1090" sha1="nj1jt0n9fb8h6l3cd6jeeosyu4tr9nn" xml:space="preserve">== &quot;Neke od tvrdnji&quot; i &quot;O dokumentarcu&quot; ==

@[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]]: Možda ima smisla da se odeljci &quot;Neke od tvrdnji&quot; i &quot;O dokumentarcu&quot; unificiraju u jedinstveni odeljak &quot;Sadržaj filma&quot; ili &quot;Radnja filma&quot;. Čini mi se da su potonji oblici formalniji i bliži enciklopedijskom stilu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 16:39 (CEST)

:Nemam ništa protiv, @[[Korisnik:Aca|Aco]]. I meni se činilo da je kabasto kako to sad izgleda sa &quot;Neke od..&quot;. – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15. maja 2026. u 17:11 (CEST)
::Oki, slobodno to spoji. Ja sam u nekoj gužvi. Mislim da je vrlo važno da članci ovakve tematike budu uredni i iscrpno obrađeni da se istorijski revizionizam ne bi nadalje sejao u našim krajevima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 17:22 (CEST)
:::@[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]]: Trebalo bi da je sada sve korigovano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 14:09 (CEST)</text>
      <sha1>nj1jt0n9fb8h6l3cd6jeeosyu4tr9nn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42600922</id>
      <parentid>42600867</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T20:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Santasa99</username>
        <id>13300</id>
      </contributor>
      <comment>/* &quot;Neke od tvrdnji&quot; i &quot;O dokumentarcu&quot; */ odgovor</comment>
      <origin>42600922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1387" sha1="i9gyfwi7mxz9m1rxy3aqvk8xluoxsrb" xml:space="preserve">== &quot;Neke od tvrdnji&quot; i &quot;O dokumentarcu&quot; ==

@[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]]: Možda ima smisla da se odeljci &quot;Neke od tvrdnji&quot; i &quot;O dokumentarcu&quot; unificiraju u jedinstveni odeljak &quot;Sadržaj filma&quot; ili &quot;Radnja filma&quot;. Čini mi se da su potonji oblici formalniji i bliži enciklopedijskom stilu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 16:39 (CEST)

:Nemam ništa protiv, @[[Korisnik:Aca|Aco]]. I meni se činilo da je kabasto kako to sad izgleda sa &quot;Neke od..&quot;. – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15. maja 2026. u 17:11 (CEST)
::Oki, slobodno to spoji. Ja sam u nekoj gužvi. Mislim da je vrlo važno da članci ovakve tematike budu uredni i iscrpno obrađeni da se istorijski revizionizam ne bi nadalje sejao u našim krajevima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 17:22 (CEST)
:::@[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]]: Trebalo bi da je sada sve korigovano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 14:09 (CEST)
::::Žao mi je što nisam mogao pomoći jer sam moje wiki-vrijeme posvetio nekim drugim stvarima. Vjerujem da je posao koji si obavio odličan. Hvala ti što si ostavio obavjest. Lp. – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 22. maja 2026. u 22:27 (CEST)</text>
      <sha1>i9gyfwi7mxz9m1rxy3aqvk8xluoxsrb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Paname</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722216</id>
    <revision>
      <id>42600886</id>
      <parentid>42600699</parentid>
      <timestamp>2026-05-22T15:23:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izbornici */</comment>
      <origin>42600886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59808" sha1="ccj821242cxjr81krqa1wvrfxyy8kcm" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalska reprezentacija
| bg                    = FF0000
| border                = 
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|PAN}} Panama 
| logo                  = Panamanian_Football_Federation_logo_2024.svg
| logo_veličina         = 220px
| savez                 = [[Fudbalski savez Paname|FEPAFUT]]
| konfederacija         = [[CONCACAF]]
| subkonfederacija      = [[UNCAF]]
| druga_pripadnost      = 
| nadimci               = {{nowrap|{{ubl|''Los Canaleros'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kanalski ljudi)|''La Marea Roja'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Crvena plima)}}}}
| stadion               = {{nowrap|[[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez]]&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]])}}}}
| FIFA_kod              = PAN
| FIFA                  = {{steady}} 33. mjesto ([[1. travnja]] [[2026.]])
| FIFA_max              = 29. mjesto
| FIFA_max_datum        = [[2014.]], [[2025.]]
| FIFA_max_godina       =
| FIFA_min              = 150. mjesto
| FIFA_min_datum        = kolovoz [[1995.]]
| FIFA_min_godina       =
| BSWW_ljestvica        =
| izbornik              = {{flagicon|DAN}}{{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| kapetan               = [[Aníbal Godoy]]
| nastupi               = [[Aníbal Godoy]] (159)
| golovi                = [[Luis Tejada]] (43)
| pattern_la1           = _pan26h
| pattern_b1            = _pan26h
| pattern_ra1           = _pan26h
| pattern_sh1           = 
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = ff0000
| body1                 = ff0000
| rightarm1             = ff0000
| shorts1               = ff0000
| socks1                = ff0000
| pattern_la2           = _pan26a
| pattern_b2            = _pan26a
| pattern_ra2           = _pan26a
| pattern_sh2           = 
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = FFFFFF
| body2                 = FFFFFF
| rightarm2             = FFFFFF
| shorts2               = FFFFFF
| socks2                = FFFFFF
| pattern_la3           = _pan26t
| pattern_b3            = _pan26t
| pattern_ra3           = _pan26t
| pattern_sh3           = 
| pattern_so3           = 
| leftarm3              = 000080
| body3                 = 000080
| rightarm3             = 000080
| shorts3               = 000080
| socks3                = 000080
| utakmica              = {{flagicon|PAN}} Panama 2:1 [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{flagicon|VEN|1930}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[12. veljače]] [[1938.]])&lt;ref name=&quot;panama rsssf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |title=Panama&amp;nbsp;– International Results |author=Barrie Courtney |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |access-date=23 July 2013 |archive-date=6 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206144505/https://www.rsssf.org/tablesp/panama-intres.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Angvila}} [[Fudbalska reprezentacija Angvile|Angvila]] 0:13 Panama {{flagicon|PAN}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[5. lipnja]] [[2021.]])}}
| poraz                 = {{flagicon|PAN}} Panama 0:11 [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{flagicon|CRC}}&lt;br&gt;{{small|([[Ciudad de Panamá]], [[16. veljače]] [[1938.]])}}
| SP_nastupi            = 2
| SP_prvi               = 2018.
| SP                    = Grupna faza ([[2018.]])
| kontinent             = [[CONCACAF Prvenstvo]] / [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
| KP_nastupi            = 13
| KP_prvi               = [[1963.]]
| KP                    = Drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]], [[2023.]])
| kontinent2            = [[CONCACAF Liga nacija]]
| KP2_nastupi           = 4
| KP2_prvi              = [[2019.]]/[[2020.]]
| KP2                   = Drugo mjesto ([[2025.]])
| kontinent3            = [[Copa América]]
| KP3_nastupi           = 2
| KP3_prvi              = [[2016.]]
| KP3                   = Četvrtfinale ([[2024.]])
| kontinent4            = [[CCCF Prvenstvo]]
| KP4_nastupi           = 7
| KP4_prvi              = [[1941.]]
| KP4                   = '''Prvaci''' ([[1951.]])
| KK_nastupi            = 
| KK_prvi               =
| KK                    =
| OI_nastupi            = 
| OI_prvi               =
| OI                    =
| medalje               = 
{{MedalCount
|[[CONCACAF Gold Cup]]|0|3|1
|[[CONCACAF Liga nacija]]|0|1|0
|[[CCCF Prvenstvo]]|1|0|1
|[[Copa Centroamericana]]|1|2|3
|[[Centralnoameričke i karipske igre]]|0|0|3
|'''Ukupno'''|'''2'''|'''6'''|'''8'''
}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Gold Cup]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2005.|Sjedinjene Države 2005.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2013.|Sjedinjene Države 2013.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[CONCACAF Gold Cup 2015.|Kanada i Sjedinjene Države 2015.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Gold Cup 2023.|Kanada i Sjedinjene Države 2023.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CONCACAF Liga nacija]]}}
{{MedalSilver|[[CONCACAF Liga nacija 2025.|Sjedinjene Države 2025.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[CCCF Prvenstvo]]}}
{{MedalBronze|[[CCCF Prvenstvo 1948.|Gvatemala 1948.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[CCCF Prvenstvo 1951.|Panama 1951.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Copa Centroamericana]]}}
{{MedalBronze|[[UNCAF Kup nacija 1993.|Honduras 1993.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[UNCAF Kup nacija 2007.|Salvador 2007.]]|Momčad}}
{{MedalGold|[[UNCAF Kup nacija 2009.|Honduras 2009.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2011.|Panama 2011.]]|Momčad}}
{{MedalBronze|[[Copa Centroamericana 2014.|Sjedinjene Države 2014.]]|Momčad}}
{{MedalSilver|[[Copa Centroamericana 2017.|Panama 2017.]]|Momčad}}
{{MedalCompetition|[[Centralnoameričke i karipske igre]]}}
{{MedalBronze|[[Fudbal na Centralnoameričkim i karipskim igrama 1946.|Kolumbija 1946.]]|Momčad}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Paname''' ([[španjolski]]: ''Selección de fútbol de Panamá'') predstavlja [[Panama|Panamu]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Fudbalski savez Paname|Panamskog nogometnog saveza]] ([[španjolski]]: ''Federación Panameña de Fútbol''). Savez je osnovan [[1937.]] godine, a od [[1938.]] godine član je [[FIFA]]-e, a uz to je i jedan od saveza osnivača [[CONCACAF]]-a od [[1961.]] godine. Regionalno je povezana s Centralnoameričkom zonom pri [[Centralnoamerička fudbalska unija|UNCAF-u]]. Od [[1938.]] do [[1961.]] godine bili su dio [[Fudbalska konfederacija Centralne Amerike i Kariba|CCCF-a]], prethodnice CONCACAF-a, a od [[1946.]] do [[1961.]] godine i [[Panamerička fudbalska konfederacija|CPF-a]], bivše konfederacije za cijelu Ameriku. 

Do [[2018.]] godine, Panama je uglavnom igrala samo na kontinentalnim prvenstvima, odnosno na [[CONCACAF prvenstvo|CONCACAF prvenstvu]] i na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]], gdje su nastupili ukupno 13 puta, a najbolji plasman im je drugo mjesto ([[2005.]], [[2013.]] i [[2023.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|title=CONCACAF Championship, Gold Cup 2005|website=[[RSSSF]]|access-date=18 June 2018|archive-date=3 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003040918/https://www.rsssf.org/tables/05gc.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|title=U.S. MNT Wins CONCACAF Gold Cup with 1-0 Victory against Panama|website=US Soccer|access-date=18 June 2018|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619041207/https://www.ussoccer.com/stories/2014/03/17/11/24/130728-mnt-vs-pan-match-report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskom prvenstvu]] izborili su [[2018.]] godine, a svoj su prvi gol u historiji turnira postigli protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/international/panama-world-cup-2018-usa-from-agony-to-ecstasy-a-night-theyll-never-forget-a7994516.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title= From agony to ecstasy: Panama's remarkable journey to the 2018 World Cup and a night they'll never forget|date=11 October 2017|work=The Independent|access-date=12 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kwese.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|title=The wildest night in CONCACAF history? How the U.S. exit played out|date=11 October 2017|publisher=ESPN|access-date=12 October 2017|archive-date=12 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112180515/https://africa.espn.com/football/blog/espn-fc-united/68/post/3226710/us-world-cup-exit-how-wild-concacaf-night-played-out-in-real-time|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudjelovali su i na dvije [[Copa América|Copa Américe]] te na regionalnim turnirima, na kojima su imali solidan uspjeh. 

== Historija ==

=== Rana historija (1920. – 1969.) ===

Dvadesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] uglavnom se smatraju periodom kada je počeo organizirani nogomet u Panami, a za što su zaslužne bile ospobe poput dr. Figea s [[Antili|Antila]] te, posebno, pukovnika Gabriela Barriosa, važnog mecene panamskog sporta u to vrijeme. Najraniji zapisi ukazuju na desetljeće transformacije panamskog nogometa, koji je u tom periodu još bio u povojima. Međutim, nedostatak veće podrške i nesigurni uvjeti tog doba spriječili međunarodni rast panamskog nogometa, čak do te mjere da nisu sudjelovali na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvom Svjetskom prvenstvu 1930.]] u [[Urugvaj]]u. Iako Panama još nije bila spremna postati aktivna članica [[FIFA]]-e, Nacionalna nogometna liga, kojom je tada predsjedavao [[Nessím Ramos]], primila je službeni poziv [[Fudbalski savez Urugvaja|Urugvajskog nogometnog saveza]] (AUF) da Panama sudjeluje na Svjetskom prvenstvu; nažalost, poziv su morali odbiti. Prva službena utakmica odigrana je [[1938.]] godine u glavnom gradu [[Panama|Paname]] u sklopu IV. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]], a domaćini su pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Venezuele|Venezuelu]] (2:1).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |title=Federación Panameña de Fútbol celebra 70 años |access-date=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117135413/http://www.marearoja.com/noticiasdetail.asp?id=944 |archive-date=17 de noviembre de 2007 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije Panama je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] (2:4), da bi [[16. veljače]] [[1938.]] godine doživjela katastrofalan poraz od 0:11 protiv [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]];&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |title=HISTORIA DEL FÚTBOL EN PANAMÁ |accessdate=4 de abril de 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021120210254/http://www.geocities.com/vaneadan/historia.html |archive-date=20 de noviembre de 2002 }}&lt;/ref&gt; do danas je to rekordni poraz panamske reprezentacije. Turnir su završili remijem s [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksikom]] (2:2) i porazom protiv [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadora]] (1:2).

Panama, koja se do tada nije istaknula na međunarodnoj razini, napravila je tijekom [[1940-e|1940-ih]] značajne korake prema međunarodnom priznanju. Tijekom V. [[Centralnoameričke i karipske igre|Centralnoameričkih i karipskih igara]] održanih u [[Barranquilla|Barranquilli]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1946.]] godine, Panama je upisala dvije pobjede i poraz od domaćine prije odlučujuće utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. Trideset pet minuta nakon početka utakmice, [[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos &quot;Negro&quot; Martínez]] postigao je prvi gol za Panamu, a zatim je u 42. minuti [[Santiago Anderson|Santiago &quot;Piepá&quot; Anderson]] postigao odlučujući gol; tom pobjedom od 2:0 prekinut je osmogodišnji niz Kostarike bez poraza protiv Paname. Panama je potom osvojila drugo mjesto na Igrama, odnosno svoje prvo međunarodno odličje.
[[File:Panamá en el Panamericano 1952, Estadio, 1952-04-05 (464).jpg|thumb|left|Reprezenetacija Paname na [[Panameričko prvenstvo|Panameričkom prvenstvu]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u.]]
Panama je tijekom [[1950-e|1950-ih]] osvojila i svoje prvo međunarodno natjecanje, kada su kao domaćini osvojili [[CCCF Prvenstvo 1951.]] godine,&lt;ref&gt;RSSSF.com: [http://www.rsssf.com/tablesc/cccf51.html «CCCF Championship 1951 (Panama City, Panama, Feb 25-Mar 4)» (engleski)]&lt;/ref&gt; čime se ujedno i kvalificirala za prvo [[Panameričko prvenstvo]] [[1952.]] u [[Santiago de Chile|Santiagu]] u [[Čile]]u. Panama je sudjelovala i na [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|inauguracijskom]] [[CONCACAF Prvenstvo|CONCACAF Prvenstvu]] [[1963.]] godine u [[Salvador]]u. Remizirali su s [[Fudbalska reprezentacija Gvatemale|Gvatemalom]] (2:2) i domaćinom [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i pobijedili [[Fudbalska reprezentacija Nikaragve|Nikaragvu]] (5:0), međutim, poraz od [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:1) značio je da se nisu uspjeli kvalificirati za drugi krug natjecanja. Proći će ukupno 30 godina prije nego će Panama ponovo nastupiti na ovom natjecanju.

=== Regionalni rast i suspenzija (1970. – 2000.) ===

Tijekom [[1970-e|1970-ih]], Panama je osvojila brončanu medalju na [[Bolivarske igre|Bolivarskim igrama]] [[1970.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] te [[1973.]] u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]]. Na potonjim Igrama, Panamci su ostvarili pobjede i protiv prestižnijih protivnika, pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Perua|Peru]] (1:0) i [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Boliviju]] (3:2) po prvi put u svojoj historiji. Iste godine, U-21 reprezentacija osvojila je prvo izdanje [[Centralnoameričke igre|Centralnoameričkih igara]] u [[Guatemala|Ciudad de Guatemali]], što je bio preludij za [[Centralnoameričke i karipske igre]] [[1974.]] godine.&lt;ref&gt;Rsssf.com [http://www.rsssf.com/tablesc/cag74.html Juegos Centroamericanos y del Caribe Santo Domingo 1974]&lt;/ref&gt; Godine [[1975.]], panamska reprezentacija imala je turneju po Aziji, igrajući dva puta protiv [[Fudbalska reprezentacija Tajvana|Tajvana]]. Dana [[4. travnja]] [[1976.]] godine na [[Estadio Rommel Fernández Gutiérrez|Stadionu revolucije]], Panama je odigrala svoju historijsku, prvu utakmicu u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], pobijedivši [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 3:2, što se smatralo iznenađenjem; na utakmici je bilo tek 8,000 navijača. Uslijedio remi sa [[Fudbalska reprezentacija Salvadora|Salvadorom]] (1:1) i baš kad se činilo da su kvalifikacije sljedeću fazu nadohvat ruke, niz pogrešnih koraka, pobuna igrača, suspenzija i improvizacija osujetili su njihove nade za kvalifikacije, a reprezentacija je završila kao posljednja u kvalifikacijskom ciklusu.

Krajem 70-ih godina dolazi do jačanja klupskog nogometa zahvaljujući momčadi [[Nacionalna garda (Panama)|Nacionalne garde]], za koju si igrali neki od najboljih panamskih nogometaša iz tog perioda. Ovakav napredak nacionalnog nogometa omogućio je i uspon reprezentacije u kasnijim desetljećima, unatoč brojnim problemima.

Osamdesete godine bile su iznimno turbulentne za Panamu. Nakon donošenja novog Zakona o sportu, panamski je savez upao u ozbiljan sukob s [[FIFA]]-om, koji je rezultirao neograničenom suspenzijom Paname i međunarodnom izolacijom. Ta je izolacija trajala četiri godine, sve do održavanja izbora uz intervenciju [[FIFA]]-e, [[CONCACAF]]-a i [[Panamski olimpijski odbor|Panamskog olimpijskog odbora]] (COP). Unatoč suspenziji, FIFA je dopustila Panami da nastavi kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]], mada je reprezentacija završila kao posljednja u svojoj skupini. Zatim je na brzinu organiziran dvomjesečni kvalifikacijski turnir, kod kuće i u gostima, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]], a Panama je izgubila obje utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa|Hondurasa]] (0:3, 0:1).
[[File:Oberto Lynch antes de un partido con la seleccion de Panamá.jpg|thumb|Panamska reprezentacija tijekom [[1990-e|1990-ih]] godina.]]
Početkom [[1990-e|1990-ih]] došlo je do reforme kontinentalnog prvenstva i osnivanja [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupa]], međutim Panama je morala čekati do drugog izdanja, [[1993.]] godine, da bi sudjelovala na turniru, nakon što se kvalificirala kao trećeplasirana na [[UNCAF Kup nacija|UNCAF Kupu nacija]] [[1993.]] godine. Međutim, reprezentacija je ispala u grupnoj fazi, a ni u kvalifikacijama za Svjetska prvenstva tijekom [[1990-e|1990-ih]] nisu imali značajnijih uspjeha.

=== Regionalni uspjesi i prvo Svjetsko prvenstvo (2001. – 2018.) ===
[[File:ENG-PAN (13).jpg|thumb|left|Panamska reprezentacija tijekom utakmice s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]].]] 
Panama je početkom [[2000-e|2000-ih]] postepeno počela graditi ugled regionalne sile, a prijelomna je godina bila [[2005.]], kada su na svom povratku na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] nakon 12 godina osvojili drugo mjesto. Od [[2005.]], Panama je redoviti sudionik Gold Cupa, a do [[2018.]] godine osvojit će još jedno srebto te dvije bronce ([[2011.]] – [[2015.]]). Na danas ugašenoj [[Copa Centroamericana|Copi Centroamericani]] su od [[2001.]] do [[2017.]] godine samo dva puta bili izvan top četiri reprezentacije; godine [[2009.]] bili su prvaci, a imaju još i dva srebra i dvije brončane medalje. Godine [[2016.]] pozvani su kao gostujuća reprezentacija na [[Copa América|Copi Américi]], ali nisu prošli skupinu. 

Istovremeno dok su na regionalnoj i kontinentalnoj razini napredovali, uspjeh u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] izostajao je sve do [[2015.]], kada je počeo sjevernoamerički ciklus kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Panama se kvalifikacijama priključila u četvrtom krugu te je prošla dalje kao drugoplasirana u kvalifikacijskoj grupi B zajedno s [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]]. U petom i posljednjem kvalifikacijskom krugu, Panama je u posljednjem kolu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostariku]] 2:1 i tako, kao trećeplasirana reprezentacija iz petog kruga kvalifikacija, osigurala svoj prvi historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160826191828/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=276449/match=300364765/index.html|url-status=dead|archive-date=26 August 2016|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Panama-Costa Rica|website=FIFA |language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt; Strijelac pobjedničkog gola, [[Román Torres]], postao je nacionalni heroj u Panami,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/43292551|title=Roman Torres: Panama's 'film star' footballer dreams of beating England at World Cup|date=24 March 2018|work=BBC Sport|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=21 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621141443/https://www.bbc.com/sport/football/43292551|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a tadašnji predsjednik [[Juan Carlos Varela]] proglasio je državni praznik kako bi Panamci proslavili historijski plasnam na najjače nogometno natjecanje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|title=Panama gets holiday after World Cup win|date=11 October 2017|work=BBC News|access-date=18 June 2018|language=en-GB|archive-date=16 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616183054/https://www.bbc.com/news/world-latin-america-41579670|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|title=National holiday in Panama as World Cup place sealed {{!}} Goal.com|access-date=18 June 2018|language=en|archive-date=19 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035808/http://www.goal.com/en/news/panama-president-declares-national-holiday-after-historic/c26jduoirx8s1el9h5iwyhyb3|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na prvenstvu, Panama je igrala u grupi G s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/sport/football/world-cup/world-cup-draw-2018-england-what-team-get-group-match-russia-moscow-a8087011.html |archive-date=24 May 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=England get Belgium, Tunisia and Panama in World Cup draw|work=The Independent|access-date=18 June 2018|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Panama je izgubila sve tri utakmice u grupi te se nije kvalificirala za eliminacijsku fazu; od Belgije su izgubili 3:0 nakon poluvremena bez golova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141627/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331539/#match-summary|url-status=dead|archive-date=12 June 2018|title=2018 FIFA World Cup Russia - Matches - Belgium - Panama |work=FIFA|language=en-GB|access-date=18 June 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/06/18/world-cup-2018-belgium-vs-panama-live-score-latest-updates/ |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Romelu Lukaku double helps Belgium to winning World Cup start against Panama|last1=Ducker|first1=James|date=18 June 2018|work=The Telegraph|access-date=18 June 2018|last2=Bagchi|first2=Rob|language=en-GB|issn=0307-1235}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; od Engleske 6:1&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Panama fans wildly celebrate first ever World Cup goal vs England | last = Rathborn | first = Jack | work = The Mirror | date = 24 June 2018 | access-date = 24 June 2018 | url = https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | archive-date = 25 June 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180625023226/https://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/panama-fans-wildly-celebrate-first-12782656 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; te od Tunisa 2:1. Kasni gol [[Felipe Baloy|Felipea Baloya]] protiv Engleske postao je, tako, prvi gol Paname na Svjetskim prvenstvima.

=== Kontinentalni ugled (2019. – ''danas'') ===

Plasman na Svjetsko prvenstvo cementirao je status Paname kao regionalne i kontinentalne sile. Iako se reprezentacija nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, ponovo su osvojili srebro na [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cupu]] [[2023.]] godine, a imali su i solidnog uspjeha u novoformiranoj [[CONCACAF Liga nacija|Ligi nacija]], gdje su nakon dva četvrta mjesta ([[2023.]] i [[2024.]]) osvojili srebro [[2025.]] godine. Povećanjem broja reprezentacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]], Panama je značajno povećala svoje šanse za novi plasman na svjetsku smotru, što se u konačnici i dogodilo. Na prvenstvu je ždrijebana u grupu L, ponovo s [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] te s [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganom]].

== Aktualni kadar ==

=== Stručni stožer ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pozicija
! Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ESP}} {{flagicon|DEN}} [[Thomas Christiansen]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|ESP}} [[Francisco Javier Sánchez Jara]]
|-
|Pomoćnik izbornika
|{{flagicon|PAN}} [[Jorge Dely Valdés]]
|-
|Trener golmana
|{{flagicon|PAN}} [[Donaldo González]]
|}

=== Igrači ===

Popis je ažuriran zaključno s prijateljskim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Južne Afrike]] odigranima [[27. ožujka|27.]] i [[31. ožujka]] [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite instagram |user=fepafut |postid=DV_b2iwkSTA |title=¡LOS CONVOCADOS 📋! |date=17 March 2026| access-date=17 March 2026 |language=es}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=G|name=[[Luis Mejía]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|16|hr=da}}|caps=56|goals=0|club=[[Club Nacional de Football|Nacional]]|clubnat=URU}}
{{nat fs g player|no=12|pos=G|name=[[César Samudio]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|3|26|hr=da}}|caps=4|goals=0|club=[[C.D. Marathón|Marathón]]|clubnat=HON}}
{{nat fs g player|no=22|pos=G|name=[[Orlando Mosquera]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|12|25|hr=da}}|caps=46|goals=0|club=[[Al-Fejha (fudbalski klub)|Al-Fejha]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=O|name=[[César Blackman]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|4|2|hr=da}}|caps=37|goals=3|club=[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]|clubnat=SVK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=O|name=[[José Córdoba]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|6|3|hr=da}}|caps=30|goals=1|club=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=4|pos=O|name=[[Martín Krug]]|age={{birth date and age|df=yes|2006|7|9|hr=da}}|caps=2|goals=0|club=[[Atlético Levante UD|Atlético Levante]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=5|pos=O|name=[[Roderick Miller (fudbaler)|Roderick Miller]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|4|3|hr=da}}|caps=48|goals=2|club=[[Turan Tovuz]]|clubnat=AZE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=O|name=[[Jiovany Ramos]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|1|26|hr=da}}|caps=20|goals=1|club=[[Academia Puerto Cabello|Puerto Cabello]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=15|pos=O|name=[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|3|31|hr=da}}|caps=104|goals=9|club=[[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]]|clubnat=PAN}}
{{nat fs g player|no=16|pos=O|name=[[Andrés Andrade (fudbaler, rođen 1998.)|Andrés Andrade]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|16|hr=da}}|caps=47|goals=1|club=[[LASK]]|clubnat=AUT}}
{{nat fs g player|no=19|pos=O|name=[[Jorge Gutiérrez (fudbaler)|Jorge Gutiérrez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|9|1|hr=da}}|caps=17|goals=0|club=[[Deportivo La Guaira F.C.|Deportivo La Guaira]]|clubnat=VEN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=O|name=[[Michael Amir Murillo|Amir Murillo]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|2|11|hr=da}}|caps=91|goals=9|club=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=6|pos=V|name=[[Cristian Martínez (panamski fudbaler)|Cristian Martínez]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|2|6|hr=da}}|caps=63|goals=2|club=[[Hapoel Ironi Kirjat Šmona F.C.|Ironi Kirjat Šmona]]|clubnat=ISR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=V|name=[[José Luis Rodríguez (fudbaler, rođen 1998.)|José Luis Rodríguez]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|6|19|hr=da}}|caps=67|goals=8|club=[[FC Juárez|Juárez]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=8|pos=V|name=[[Adalberto Carrasquilla]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|11|28|hr=da}}|caps=73|goals=3|club=[[Pumas UNAM|UNAM]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=11|pos=V|name=[[Yoel Bárcenas]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|10|23|hr=da}}|caps=101|goals=10|club=[[Mazatlán F.C.|Mazatlán]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=14|pos=V|name=[[Carlos Harvey]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|3|hr=da}}|caps=25|goals=2|club=[[Minnesota United FC|Minnesota United]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=20|pos=V|name=[[Aníbal Godoy]] (c)|age={{birth date and age|df=yes|1990|2|10|hr=da}}|caps=159|goals=4|club=[[San Diego FC|San Diego]]|clubnat=USA}}
{{nat fs g player|no=21|pos=V|name=[[César Yanis]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|1|28|hr=da}}|caps=55|goals=5|club=[[Cobresal]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=N|name=[[Kadir Barría]]|age={{birth date and age|df=yes|2007|7|18|hr=da}}|caps=3|goals=1|club=[[Botafogo FR|Botafogo]]|clubnat=BRA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=N|name=[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1998.)|Ismael Díaz]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|5|12|hr=da}}|caps=54|goals=17|club=[[Club León|León]]|clubnat=MEX}}
{{nat fs g player|no=17|pos=N|name=[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]|age={{birth date and age|df=yes|1993|8|18|hr=da}}|caps=65|goals=17|club=[[C.D. Universidad Católica del Ecuador|Universidad Católica]]|clubnat=ECU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=N|name=[[Cecilio Waterman]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|4|13|hr=da}}|caps=52|goals=14|club=[[C.D. Universidad de Concepción|Universidad de Concepción]]|clubnat=CHI}}
{{nat fs end}}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|-
| {{flagicon|Uruguay}} [[1930 FIFA World Cup|1930.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|''Nije bila članica FIFA-e''}}
|-
| {{flagicon|Italy|1861}} [[1934 FIFA World Cup|1934.]]
|-
| {{flagicon|France|1794}} [[1938 FIFA World Cup|1938.]]
| colspan=9 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
| colspan=7 rowspan=8 {{N/A|''Odbili sudjelovati ''}}
|-
| {{flagicon|Brazil|1889a}} [[1950 FIFA World Cup|1950.]]
|-
| {{flagicon|Switzerland}} [[1954 FIFA World Cup|1954.]]
|-
| {{flagicon|Sweden}} [[1958 FIFA World Cup|1958.]]
|-
| {{flagicon|Chile}} [[1962 FIFA World Cup|1962.]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[1966 FIFA World Cup|1966.]]
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1970 FIFA World Cup|1970.]]
|-
| {{flagicon|West Germany}} [[1974 FIFA World Cup|1974.]]
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[1978 FIFA World Cup|1978.]]
| colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 6
| 1
| 1
| 4
| 7
| 21
|-
| {{flagicon|Spain}} [[1982 FIFA World Cup|1982.]]
| 8
| 0
| 1
| 7
| 3
| 24
|-
| {{flagicon|Mexico}} [[1986 FIFA World Cup|1986.]]
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0
| 4
|-
| {{flagicon|Italy|1946}} [[1990 FIFA World Cup|1990.]]
| 2
| 0
| 1
| 1
| 1
| 3
|-
| {{flagicon|United States}} [[1994 FIFA World Cup|1994.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 5
|-
| {{flagicon|France|1974}} [[1998 FIFA World Cup|1998.]]
| 8
| 3
| 2
| 3
| 14
| 13
|-
| {{flagicon|South Korea|1997}} {{flagicon|Japan}} [[2002 FIFA World Cup|2002.]]
| 10
| 3
| 1
| 6
| 9
| 19
|-
| {{flagicon|Germany}} [[2006 FIFA World Cup|2006.]]
| 18
| 4
| 4
| 10
| 19
| 32
|-
| {{flagicon|South Africa}} [[2010 FIFA World Cup|2010.]]
| 2
| 1
| 0
| 1
| 2
| 3
|-
| {{flagicon|Brazil}} [[2014 FIFA World Cup|2014.]]
| 20
| 8
| 7
| 5
| 31
| 18
|-
| {{flagicon|Russia}} [[2018 FIFA World Cup|2018.]]
| Grupna faza
| 32.
| 3
| 0
| 0
| 3
| 2
| 11
| 16
| 6
| 5
| 5
| 16
| 15
|-
| {{flagicon|Qatar}} [[2022 FIFA World Cup|2022.]]
| colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
| 20
| 11
| 4
| 5
| 38
| 21
|-
| {{nowrap|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[2026 FIFA World Cup|2026.]]}}
| ''Grupna faza''
| TBD
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 10
| 7
| 3
| 0
| 19
| 5
|-
| {{flagicon|Morocco}} {{flagicon|Portugal}} {{flagicon|Spain}} [[2030 FIFA World Cup|2030.]]
| colspan=9 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
| colspan=7 rowspan=2 {{N/A|TBD}}
|-
| {{flagicon|Saudi Arabia}} [[2034 FIFA World Cup|2034.]]
|-
!Ukupno
!0 naslova
!1/21
!3
!0
!0
!3
!2
!11
!124
!45
!29
!50
!161
!183
|}

=== [[CONCACAF Prvenstvo]]/[[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;32&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|El Salvador}} [[CONCACAF Prvenstvo 1963.|1963.]]||Grupna faza||6.||4||1||2||1||8||4||—||—||—||—||—||—
|-
|{{flagicon|Guatemala}} [[CONCACAF Prvenstvo 1965.|1965.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1967.|1967.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 2 || 0 || 0 || 2 || 2 || 6
|-
|{{flagicon|Costa Rica}} [[CONCACAF Prvenstvo 1969.|1969.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 2 || 3
|-
||{{flagicon|Trinidad and Tobago}} [[CONCACAF Prvenstvo 1971.|1971.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|Haiti|1964}} [[CONCACAF Prvenstvo 1973.|1973.]]
|-
||{{flagicon|Mexico}} [[CONCACAF Prvenstvo 1977.|1977.]]||colspan=9 rowspan=4 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 1 || 1 || 4 || 7 || 21
|-
||{{flagicon|Honduras|1949}} [[CONCACAF Prvenstvo 1981.|1981.]] || 8 || 0 || 1 || 7 || 3 || 24
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1985.|1985.]] || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 4
|-
|[[File:Location North America.svg|20px]] [[CONCACAF Prvenstvo 1989.|1989.]] || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 3
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[CONCACAF Gold Cup]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1991.|1991.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1993.|1993.]]||Grupna faza||7.||3||0||1||2||3||8||3||0||1||2||1||5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1996.|1996.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 3
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 1998.|1998.]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 8
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2000.|2000.]] ||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
||{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2002.|2002.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} || 6 || 2 || 1 || 3 || 12 || 9
|-
|{{flagicon|Mexico}} {{flagicon|USA}} [[CONCACAF Gold Cup 2003.|2003.]] || 5 || 1 || 1 || 3 || 4 || 5
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2005.|2005.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''2'''||'''3'''||'''1'''||'''7'''||'''6''' || 4 || 1 || 0 || 3 || 1 || 5
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2007.|2007.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||6.||4||1||1||2||6||7||4||2||2||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2009.|2009.]]||7.||4||1||1||2||7||5||4||2||1||1||2||3
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''2'''||'''2'''||'''1'''||'''7'''||'''6'''||5||3||2||0||7||1
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2013.|2013.]]||'''Finale'''||style=&quot;background:silver;&quot;|'''2.'''
||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''11'''||'''4'''||3||1||2||0||4||2
|-style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2015.|2015.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''6'''||'''0'''||'''5'''||'''1'''||'''6'''||'''7'''||3||2||1||0||5||2
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2017.|2017.]]||rowspan=2|Četvrtfinale||5.||4||2||1||1||6||3||5||3||1||1||4||2
|-
|{{nowrap|{{flagicon|Costa Rica}} {{flagicon|Jamaica}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2019.|2019.]]}}||7.||4||2||0||2||6||4||10||3||4||3||9||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2021.|2021.]]||Grupna faza||9.||3||1||1||1||8||7||4||1||0||3||5||9
|-style=&quot;background:silver;&quot;
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2023.|2023.]]||'''Finale'''||'''2.''' ||'''6'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''11'''||'''6'''||4||3||1||0||8||0
|-
|{{flagicon|Canada}} {{flagicon|United States}} [[CONCACAF Gold Cup 2025.|2025.]]||Četvrtfinale||5.||4||3||1||0||11||4||2||1||1||0||3||2
|-
! Ukupno || 0 naslova || 13/28 || 59 || 22 || 21 || 16 || 97 || 71 || 92 || 29 || 23 || 40 || 94 || 129
|}

=== [[CONCACAF Liga nacija]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! colspan=21|[[CONCACAF Liga nacija]]
|-
! colspan=10|Ligaška faza / Četvrtfinale
! rowspan=8|
! colspan=9|Finale
|-
!Sezona
!Divizija
!Grupa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
!{{Tooltip|P/I|Promocija ili ispadanje na kraju sezone}}
!Godina
!Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2019/20.|2019/20.]]
|A
|B
|4
|1
|0
|3
|5
|9
|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2021.|2021.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2022/23.|2022/23.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|B
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|4
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|8
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2023.|2023.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|3
|- style=&quot;background:#9acdff
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|[[CONCACAF Liga nacija 2023/24.|2023/24.]]
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|A
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|6
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|5
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|1
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|0
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|15
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|3
|bgcolor=&quot;#f8f9fa&quot;|{{same position}}
|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2024.|2024.]]
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|4
|-
|[[CONCACAF Liga nacija 2024/25.|2024/25.]]
|A
|—
|2
|1
|1
|0
|3
|2
|{{same position}}
|bgcolor=silver|{{flagicon|USA}} [[Završnica CONCACAF Lige nacija 2025.|2025.]]
|bgcolor=silver|'''2.'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''0'''
|bgcolor=silver|'''1'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|bgcolor=silver|'''2'''
|-
|''2026/27.''
|''A''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|{{flagicon image|Flag of none.svg}} ''2027.''
|colspan=8 {{N/A|TBD}}
|-
!Ukupno
!—
!—
!16
!10
!3
!3
!31
!14
!—
!Ukupno
!0 naslova
!6
!1
!0
!5
!2
!9
|}

=== [[Copa América]] ===

Panama nije članica [[CONMEBOL]]-a, sukladno čemu nije redovna sudionica [[Copa América|Cope Américe]]. Oba nastupa na ovom turniru ostvarena su temeljem pozivnice.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!colspan=9|[[Copa América]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América Centenario|2016.]]||Grupna faza||12.||3||1||0||2||4||10
|-
|{{flagicon|United States}} [[Copa América 2024.|2024.]]||Četvrtfinale||7.||4||2||0||2||6||10
|-
!Ukupno||0 naslova||2/2||7||3||0||4||10||20
|}

=== [[Copa Centroamericana]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UNCAF Kup nacija]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;30&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
| {{flagicon|CRC}} [[UNCAF Kup nacija 1991.|1991.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||1||0||1||2||3
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 1993.|1993.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''1'''||'''5'''||colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se bez borbe''}}
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 1995.|1995.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||3||2||2||0||0||7||0
|- 
|{{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 1997.|1997.]]||Prvi krug||5.||2||0||0||2||0||7||2||1||1||0||2||1
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[UNCAF Kup nacija 1999.|1999.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||rowspan=6 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2001.|2001.]]||'''Drugi krug'''||'''4.'''||'''3'''||'''0'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''||'''6'''
|-
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[UNCAF Kup nacija 2003.|2003.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||4||5
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[UNCAF Kup nacija 2005.|2005.]]||'''Polufinale'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''1'''||'''5'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| {{flagicon|El Salvador}} [[UNCAF Kup nacija 2007.|2007.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''6'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[UNCAF Kup nacija 2009.|2009.]]||'''Finale'''||'''1.'''||'''4'''||'''2'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''3'''
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Copa Centroamericana]]
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2011.|2011.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''5'''||'''4'''||'''0'''||'''1'''||'''7'''||'''1'''||rowspan=4 colspan=6 {{N/A|{{nowrap|''Bez kvalifikacija''}}}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[Copa Centroamericana 2013.|2013.]]||Drugi krug||5.||2||0||2||0||1||1
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|United States}} [[Copa Centroamericana 2014.|2014.]]||'''Polufinale'''||'''3.'''||'''3'''||'''2'''||'''1'''||'''0'''||'''5'''||'''2'''
|- style=&quot;background:silver;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[Copa Centroamericana 2017.|2017.]]||'''Finale'''||'''2.'''||'''5'''||'''3'''||'''1'''||'''1'''||'''4'''||'''2'''
|-
!Ukupno||1 naslov||12/14||44||17||9||18||33||42||6||4||1||1||11||4
|}

=== [[CCCF Prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=10|[[CCCF Prvenstvo]]
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1941.|1941.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''1'''||'''2'''||'''11'''||'''16'''
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[CCCF Prvenstvo 1943.|1943.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1946.|1946.]]||Prvi krug||5.||5||1||1||3||5||16
|- style=&quot;background:#cc9966&quot;
| {{flagicon|Guatemala}} [[CCCF Prvenstvo 1948.|1948.]]||'''Prvi krug'''||'''3.'''||'''8'''||'''4'''||'''0'''||'''4'''||'''19'''||'''24'''
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|Panama}} [[CCCF Prvenstvo 1951.|1951.]]||'''Prvi krug'''||'''1.'''||'''4'''||'''3'''||'''1'''||'''0'''||'''13'''||'''3'''
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1953.|1953.]]||Prvi krug||7.||6||0||1||5||6||16
|-
| {{flagicon|Honduras|1949}} [[CCCF Prvenstvo 1955.|1955.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| {{flagicon|Nizozemski Antili}} [[CCCF Prvenstvo 1957.|1957.]]||'''Prvi krug'''||'''4.'''||'''4'''||'''1'''||'''0'''||'''3'''||'''3'''||'''8'''
|-
| {{flagicon|Cuba}} [[CCCF Prvenstvo 1960 .|1960.]]||colspan=9 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
| {{flagicon|Costa Rica}} [[CCCF Prvenstvo 1961.|1961.]]||Prvi krug||7.||4||1||0||3||3||11
|-
!Ukupno!!1 naslov!!7/10!!35!!11!!4!!20!!60!!94
|}

== Statistike ==
{{small|Ažurirano: [[21. svibnja]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Panama |url=https://www.national-football-teams.com/country/142/Panama.html |website=National Football Teams}}&lt;/ref&gt;}}
{{legend|#CFECEC|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju|outline=#AAAAAA}}

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[File:ENG-PAN (15) (cropped).jpg|200px|right|thumb|[[Aníbal Godoy]] je sa 159 nastupa rekorder po broju nastupa za panamsku reprezentaciju.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Uta.
!width=50px|Gol.
!width=100px|Karijera
|- bgcolor=#CFECEC
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Aníbal Godoy]]'''
|159
|4
|2010–''danas''
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Gómez (fudbaler, rođen 1984.)|Gabriel Gómez]]
|147
|12
|2003–2018
|- bgcolor=#CFECEC
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Alberto Quintero (fudbaler)|Alberto Quintero]]'''
|140
|7
|2007–''danas''
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Jaime Penedo]]
|137
|0
|2003–2018
|-
|rowspan=2|5
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Armando Cooper]]
|123
|9
|2006–2022
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|123
|42
|2001–2018
|-
|7
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Román Torres]]
|121
|10
|2005–2019
|-
|8
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|108
|43
|2001–2018
|-
|rowspan=2 bgcolor=#CFECEC|9
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Gabriel Torres]]
|104
|24
|2005–2022
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Eric Davis (panamski fudbaler)|Eric Davis]]'''
|104
|9
|2010–''danas''
|-
|11
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Felipe Baloy]]
|103
|4
|2001–2018
|-
|}

=== Najbolji strijelci ===

[[File:PAN-TUN (28).jpg|200px|right|thumb|[[Luis Tejada]] je rekorder po broju golova za reprezentaciju Paname s 43 gola.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Gol.
!width=50px|Uta.
!width=50px|Prosjek
!width=100px|Karijera
|-
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Tejada]]
|43
|108
|{{#expr:43/108 round 2}}
|2001–2018
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Blas Pérez]]
|42
|123
|{{#expr:42/123 round 2}}
|2001–2018
|-
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Gabriel Torres]]
|24
|104
|{{#expr:24/104 round 2}}
|2005–2022
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Luis Ernesto Tapia]]
|20
|77
|{{#expr:20/77 round 2}}
|1960–1979
|-
|5
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Jorge Dely Valdés]]
|19
|48
|{{#expr:19/48 round 2}}
|1991–2005
|-
|rowspan=2|6
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[James Anderson (panamski fudbaler)|James Anderson]]
|18
|23
|{{#expr:18/23 round 2}}
|1938–1948
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Julio Dely Valdés]]
|18
|44
|{{#expr:18/44 round 2}}
|1990–2005
|-
|rowspan=3 bgcolor=#CFECEC|8
|style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Carlos Martínez (panamski fudbaler)|Carlos Martínez]]
|17
|20
|{{#expr:17/20 round 2}}
|1946–1954
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[Ismael Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Ismael Díaz]]'''
|17
|54
|{{#expr:17/54 round 2}}
|2014–''danas''
|- bgcolor=#CFECEC
|style=&quot;text-align:left;&quot;| '''[[José Fajardo (fudbaler)|José Fajardo]]'''
|17
|65
|{{#expr:17/65 round 2}}
|2017–''danas''
|-
|}

== Izbornici ==

Prvi izbornik panamske reprezentacije bio je [[Urugvajci|Urugvajac]] [[Romeo Parravicini]], koji je reprezentaciju vodio u veljači [[1938.]] godine. Kroz njezinu historiju, Panamu su uglavnom vodili stranci, mahom iz zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] te poneki Europljanin; domaći su izbornici najčešće bili vršitelji dužnosti, iako ima iznimaka. Popis poznatih izbornika i njihovih uspjeha izgleda ovako:

{{small|Ažurirano: [[21. svibnja]] [[2026.]]}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width: 100%;&quot;
|-
!Izbornik{{efn|Izbornici navedeni u ''italiku'' bili su vršitelji dužnosti.}}
!Karijera
!Uta.
!Pob.
!Rem.
!Por.
!% pob.
!Natjecanja
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Romeo Parravicini]]
| 1938
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1938–1941)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PER|1825}} [[Manuel Sánchez Durán]]
| 1941
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1941–1945)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Emel Ospino]]
| 1946
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1946–1948
| 16
| 9
| 2
| 5
| {{#expr:9/16 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Óscar Suman Carrillo]]
| 1949
| 3
| 2
| 0
| 1
| {{#expr:2/3 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1950–1951)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1951–1952
| 9
| 3
| 1
| 5
| {{#expr:3/9 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{ubl|[[CCCF Prvenstvo 1951.]] – 1. mjesto}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Rogelio Díaz]]
| 1952
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Temístocles Molina]]
| 1953
| 6
| 0
| 1
| 5
| {{#expr:0/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Óscar Rendoll]]
| 1954
| 4
| 1
| 0
| 3
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1954–1955)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Emel Ospino]]
| 1956
| 4
| 0
| 0
| 4
| {{#expr:0/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[Gilberto Casanova]]
| 1957
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|AUT}} [[Moses Stern]]
| 1959
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1960–1961)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[José Bech Casablanca]]
| 1961
| 6
| 1
| 0
| 5
| {{#expr:1/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1962–1963)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Raúl Álvarez]]
| 1963–1964
| 4
| 1
| 2
| 1
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez informacija (1965–1967)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[José Bech Casablanca]]
| 1967
| 2
| 0
| 0
| 2
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Luis Carlos Ponce]]
| 1968
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Néstor Valdés]]
| 1969–1970
| 6
| 1
| 1
| 4
| {{#expr:1/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Hugo Tassara]]
| 1971–1973
| 5
| 2
| 1
| 2
| {{#expr:2/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ČIL}} [[Renato Panay]]
| 1974–1976
| 12
| 2
| 4
| 6
| {{#expr:2/12 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Omar Muraco]]
| rowspan=2| 1977–1978{{efn|name=G}}
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Edgardo Baldi]]
| 2
| 0
| 2
| 0
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Luis Borghini]]
| 1978–1980
| 16
| 2
| 4
| 10
| {{#expr:2/16 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Rubén Cárdenas]]
| rowspan=3| 1980–1986{{efn|name=G|Zbog nekonzistentnog i nepouzdanog vođenja podataka, nije moguće točno utvrditi period kada su navedeni izbornici bili na klupi Paname niti koliko su utakmica vodili. Izvjesno je da su se izmjenjivali u označenom periodu, ali točan redoslijed i trajanje njihovog vođenja panamske reprezentacije nisu poznati, zbog čega su navedeni zbirno.}}
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Orlando Muñoz]]
|
|
|
|
| 
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Carlos Cavagnaro]]
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Juan Colecchio]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.tvn-2.com/tvmax/somos-la-sele/juan-colecchio-argentino-seleccion-panama_1_1253367.html |title=Juan Colecchio, el último argentino que dirigió a una selección mayor de Panamá |publisher=tvn-2.com}}&lt;/ref&gt;
| 1986–1988
| 4
| 1
| 2
| 1
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Miguel Ángel Mansilla]]
| 1988–1990 
| 2
| 0
| 0
| 2
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[Saúl Suárez]]
| 1991–1992
| 2
| 1
| 0
| 1
| {{#expr:1/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Gustavo De Simone]]
| 1992–1993
| 5
| 1
| 1
| 3
| {{#expr:1/5 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[Saúl Suárez]]
| 1993–1994
| 4
| 0
| 1
| 3
| {{#expr:0/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[César Maturana]]
| 1995–1996
| 15
| 7
| 2
| 6
| {{#expr:7/15 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Orlando Muñoz]]''
| 1996
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| 
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[Óscar Aristizábal]]
| 1996–1999
| 4
| 1
| 1
| 2
| {{#expr:1/4 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|URU}} [[Miguel Ángel Mansilla]]
| 1999–2000
| 20
| 9
| 4
| 7
| {{#expr:9/20 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Ezequiel Fernández]]''
| 2000
| 1
| 0
| 0
| 1
| {{#expr:0/1 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Leopoldo Lee]]''
| 2000–2001
| 2
| 0
| 0 
| 2
| {{#expr:0/2 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|RUM}} [[Mihai Stoichiță]]
| 2001
| 12
| 3
| 4
| 5
| {{#expr:3/12 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ENG}} [[Billy Stenning]]
| 2001–2002
| 0
| 0
| 0
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto da Luz]]&lt;ref&gt;[http://portal.critica.com.pa/archivo/04222003/dep03.html Confesiones de Daluz] portal.critica.com.pa&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.panamaamerica.com.pa/deportes/da-luz-hay-que-mejorar-las-canchas-103654 Da Luz: hay que mejorar las canchas] panamaamerica.com.pa&lt;/ref&gt;
| 2003
| 5 
| 1
| 1 
| 3
| {{#expr:1/3 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} {{flagicon|ENG}} ''[[Gary Stempel]]''
| 2003
| 3
| 2
| 0
| 1
| {{#expr:2/3 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} ''[[Gonzalo Soto Cortázar]]''
| 2003
| 1
| 0
| 0
| 1
| {{#expr:0/1 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[José Eugenio Hernández]]
| 2004–2005
| 41
| 10
| 11
| 20
| {{#expr:10/41 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Víctor René Mendieta (fudbaler, rođen 1961.)|Víctor René Mendieta]]''
| 2006
| 0
| 0 
| 0 
| 0
| —%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Julio Dely Valdés]]''
| rowspan=2| 2006
| rowspan=2| 4
| rowspan=2| 3
| rowspan=2| 0
| rowspan=2| 1
| rowspan=2| {{#expr:3/4 *100 round 2}}%
| rowspan=2 style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Jorge Dely Valdés]]''
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|BRA}} {{flagicon|CRC}} [[Alexandre Guimarães]]
| 2006–2008
| 25
| 7
| 9
| 9
| {{#expr:7/25 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Stempel]]
| 2008–2009
| 15
| 5
| 2
| 8
| {{#expr:5/15 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{ubl|[[UNCAF Kup nacija 2009.]] – 1. mjesto}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Jorge Dely Valdés]]''
| 2010
| 0
| 0 
| 0 
| 0
| —%
| style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} [[Julio Dely Valdés]]
| 2010–2013
| 60
| 32
| 11
| 17
| {{#expr:32/60 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|KOL}} [[Hernán Darío Gómez]]
| 2014–2018
| 72
| 25
| 19 
| 28
| {{#expr:25/72 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} {{flagicon|ENG}} ''[[Gary Stempel]]''
| 2018–2019
| 6
| 0
| 1
| 5
| {{#expr:0/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|PAN}} ''[[Julio Dely Valdés]]''
| 2019
| 7
| 2
| 1
| 4
| {{#expr:2/7 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|ARG}} [[Américo Gallego]]
| 2019 – 2020
| 6
| 2
| 1
| 3
| {{#expr:2/6 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;| {{flagicon|DAN}} {{flagicon|ŠPA}} [[Thomas Christiansen]]
| 2020–''danas''
| 88
| 44
| 21
| 23
| {{#expr:44/88 *100 round 2}}%
|style =&quot;text-align: left;&quot;|
|}
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Panama national association football team}}
* {{Official website}} {{es}}
* [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/PAN Panama FIFA profile]

{{Reprezentacije CONCACAF-a}}
{{Navboxes
| title = Sastavi Paname
| titlestyle = background:red; border: 1px solid silver; color:white
| list1 = 
{{Sastav Panama 2018 SP}}
}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Panama]]
[[Kategorija:Fudbal u Panami| ]]</text>
      <sha1>ccj821242cxjr81krqa1wvrfxyy8kcm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carrierovo ograničenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722335</id>
    <revision>
      <id>42600911</id>
      <timestamp>2026-05-22T17:13:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Eublepharis macularius 2009 G6.jpg|300px|thumb|''[[Eublepharis macularius]]'']] '''Carrierovo ograničenje''' je zapažanje da [[kičmenjaci]] koji dišu zrak s dva [[pluća|plućna]] krila i koji savijaju svoja tijela bočno tokom [[životinjsko kretanje|kretanja]] imaju poteškoća sa istovremenim kretanjem i disanjem, zato što bočno savijanje širi jedno plućno krilo i skuplja drugo, preusmjeravajući ustajali zrak iz pluća nazad u njih, umjesto da ga potpuno iz...</comment>
      <origin>42600911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6308" sha1="qgxn0pqjw0r5d861696bit63z1v9aii" xml:space="preserve">[[File:Eublepharis macularius 2009 G6.jpg|300px|thumb|''[[Eublepharis macularius]]'']]
'''Carrierovo ograničenje''' je zapažanje da [[kičmenjaci]] koji dišu zrak s dva [[pluća|plućna]] krila i koji savijaju svoja tijela bočno tokom [[životinjsko kretanje|kretanja]] imaju poteškoća sa istovremenim kretanjem i disanjem, zato što bočno savijanje širi jedno plućno krilo i skuplja drugo, preusmjeravajući ustajali zrak iz pluća nazad u njih, umjesto da ga potpuno izbace kako bi napravili mjesta za svjež zrak.&lt;ref&gt;{{cite journal
  | last=Carrier
  | first=D.R.
  | title=The evolution of locomotor stamina in tetrapods: circumventing a mechanical constraint
  | journal=Paleobiology
  | issue=3
  | pages=326–341
  | year=1987
  | volume=13|doi=10.1017/s0094837300008903
| s2cid=83722453
 }}&lt;/ref&gt;

Ime mu je dao engleski paleontolog Richard Cowen po Davidu R. Carrieru, koji je svoja zapažanja o tom problemu napisao 1987. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Cowen|first= Richard |chapter= Locomotion and Respiration in Aquatic Air-Breathing Vertebrates |title= Evolutionary Paleobiology |editor= Jablonski, David |location= Chicago |publisher= University of Chicago Press |year= 1996 |page= 337+ |isbn= 0-226-38911-1|display-editors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &quot;Cowen&quot;&gt;{{cite web |url= http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |author= Cowen, Richard |date= 2003 |title= Respiration, Metabolism, and Locomotion |publisher= Richard Cowen, [[University of California, Davis]] |quote= If the animal is walking, it may be able to breathe between steps, but ''[[Terrestrial locomotion#Posture|sprawling]] vertebrates cannot run and breathe at the same time''. I shall call this problem Carrier's Constraint. |accessdate= October 21, 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141021212932/http://mygeologypage.ucdavis.edu/cowen/~GEL107/carrierconstraint.html |archive-date= October 21, 2014 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |url= http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&amp;y=2008&amp;no=1&amp;page=4 |last= Shipman |first= Pat |title= Freed to Fly Again |journal= [[American Scientist]] |location= Research Triangle Park |publisher= Sigma Xi |volume= 96 |issue= 1 |date= January 2008 |page= 20 |doi= 10.1511/2008.69.20 |quote= Carrier's constraint is named for David R. Carrier at the University of Utah in Salt Lake City, who observed that the typical sprawling gait of a lizard restricts the animal's ability to breathe while running or walking. |accessdate= October 21, 2014 |archive-date= March 4, 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304055508/http://www.americanscientist.org/issues/postComment.aspx?id=3663&amp;y=2008&amp;no=1&amp;page=4 |url-status= dead |url-access= subscription }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Većina guštera se kreće u kratkim naletima, s dugim pauzama za disanje. Otprilike u kasnom trijasu, životinje s Carrierovim ograničenjem bile su plijen dvonožnih vrsta koje su razvile efikasniji način hodanja.

== Rješenja ==
=== Zaobilazna rješenja ===
Većina [[zmija]] ima samo jedno plućno krilo, tako da se Carrierovo ograničenje ne može primijeniti na njih.

[[Varanus|Varani]] povećavaju svoju izdržljivost korištenjem kostiju i mišića u grlu i dnu usta kako bi &quot;gutali&quot; zrak putem [[Bukalno pumpanje|gularnog pumpanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |url= https://www.questia.com/read/1P3-635880221 |last= Summers |first= Adam |title= Monitor Marathons |journal= [[Natural History (magazine)|Natural History]] |volume= 112 |issue= 5 |date= 2003 |page= 32 |accessdate= October 21, 2014 }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Neki drugi gušteri, većinom [[Agamidae|agamidi]], koriste [[dvonožnost|dvonožno kretanje]] za trčanje i pri tome izbjegavaju bočno savijanje. Dvonožnost kod modernih guštera je rijetka, ali je efikasan način trčanja bez zastajanja za disanje i prednost je za hvatanje aktivnog plijena ili izbjegavanje predatora.

[[Krokodili]] koriste &quot;visoki hod&quot; s uspravnijim držanjem udova koje minimizira bočno savijanje kako bi prešli velike udaljenosti. Međutim, budući da su evoluirali od uspravnih hodača s ograničenom dvonožnošću, to bi jednostavno mogao biti ostatak ponašanja iz prošlosti, a ne specifična adaptacija za prevazilaženje ove poteškoće. Todd J. Uriona sa [[Univerzitet u Utahu|Univerziteta u Utahu]] pretpostavio je da je [[rebro|rebarna]] ventilacija možda pomogla uspravnom držanju u prevazilaženju tog ograničenja.&lt;ref&gt;{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=_WYGA8NXmbIC&amp;pg=PA38 |author= Uriona, Todd J. |date= 2008 |title= The Function of the Crocodilean Diaphragmaticus |isbn= 9780549977285 |accessdate= October 21, 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Izbjegavanje ograničenja ===
[[Ptice]] imaju uspravne udove i kruta tijela, te se stoga ne savijaju bočno prilikom kretanja. Osim toga, mnoge od njih imaju mehanizam koji pumpa oba plućna krila istovremeno kada ptice njišu kukovima.

Većina [[sisar]]a ima uspravne udove i fleksibilna tijela, što im omogućava da se njihova tijela savijaju vertikalno prilikom brzog kretanja. To pomaže disanju, jer istovremeno širi ili skuplja oba plućna krila.

== Dokazi za suprotno ==
Suprotno gore navedenom modelu, disanje se kod guštera odvija tokom kretanja, čak i iznad njihovog aerobnog opsega, a arterijska krv ostaje dobro oksigenirana.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia
  | last=Bennett
  | first=Albert F.
  | url=http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf
  | title=Exercise performance of reptiles
  | pages=113–138
  | encyclopedia=Comparative Vertebrate Exercise Physiology: Phyletic Adaptations
  | series=Advances in Veterinary Science and Comparative Medicine
  | volume=38B
  | editor1-last=Jones
  | editor1-first=James H.
  | editor2-last=Cornelius
  | editor2-first=Charles E.
  | editor3-last=Marshak
  | editor3-first=R. R.
  | publisher=Academic Press
  | location=New York
  | year=1994
  | isbn=0120392399
  | access-date=2009-12-03
  | archive-date=2010-06-10
  | archive-url=https://web.archive.org/web/20100610182449/http://compphys.bio.uci.edu/bennett/pubs/120.pdf
  | url-status=dead
  }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Evolutivna fiziologija]]
* [[Kompromis]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Biološka pravila]]</text>
      <sha1>qgxn0pqjw0r5d861696bit63z1v9aii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rejdová</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722336</id>
    <revision>
      <id>42600934</id>
      <timestamp>2026-05-23T04:29:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto              = Rejdová |originalni_naziv   = Rejdová |slika              = Rejdová (6).jpg |opis_slike         = Evangelička crkva |grb                = Erb Rejdová.gif |gradska_zastava    = Rejdova-roznava-flag.svg |kraj               = [[Košički kraj|Košički]] |okrug              = [[Rožňava (okrug)|Rožňava]] |nadm visina        = 579&lt;ref name=&quot;base&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statist...</comment>
      <origin>42600934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1726" sha1="22hk4n2ce16scivma84fsa8dktddf7i" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Rejdová
|originalni_naziv   = Rejdová
|slika              = Rejdová (6).jpg
|opis_slike         = Evangelička crkva
|grb                = Erb Rejdová.gif
|gradska_zastava    = Rejdova-roznava-flag.svg
|kraj               = [[Košički kraj|Košički]]
|okrug              = [[Rožňava (okrug)|Rožňava]]
|nadm visina        = 579&lt;ref name=&quot;base&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-05-23}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 049 26&lt;ref name=&quot;base&quot; /&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 58&lt;ref name=&quot;base&quot; /&gt;
|registarska_oznaka = RV
|gšir               = 48.7902
|gduž               = 20.2835
}}
'''Rejdová''' je naseljeno mjesto u [[Rožňava (okrug)|okrugu Rožňava]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2025. godine naselje je imalo 722 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web | url = https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk | title = Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language = sk |date = | website=www.statistics.sk | author= Statistički zavod Republike Slovačke | accessdate = 2026-05-23}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Rejdová}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Rožňava}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Rožňava]]
[[Kategorija:Košički kraj]]</text>
      <sha1>22hk4n2ce16scivma84fsa8dktddf7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhosaur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722337</id>
    <redirect title="Archosauria" />
    <revision>
      <id>42600935</id>
      <timestamp>2026-05-23T07:26:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Archosauria]]</comment>
      <origin>42600935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="syqg2k18ell5qkl6uepgrtahokzgaly" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Archosauria]]</text>
      <sha1>syqg2k18ell5qkl6uepgrtahokzgaly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kurzorijalna životinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722338</id>
    <revision>
      <id>42600946</id>
      <timestamp>2026-05-23T11:28:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:The Horse in Motion.jpg|thumb|275px|Konji se mogu smatrati kurzorijalnim biljojedima]] '''Kurzorijalni organizam''' je onaj koji je specifično prilagođen za [[trčanje]]. Životinja se može smatrati kurzorijalnom ukoliko ima sposobnost brzog trčanja (npr. [[gepard]]) ili održavanja konstantne brzine na velikim udaljenostima (visoka izdržljivost). Riječ &quot;kurzorijalan&quot; se često koristi za kategorizaciju određenog načina kretanja, što je korisno za biologe koji...</comment>
      <origin>42600946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17549" sha1="csy7dlqpa9xegkk1o333we7my2l632o" xml:space="preserve">[[File:The Horse in Motion.jpg|thumb|275px|Konji se mogu smatrati kurzorijalnim biljojedima]]
'''Kurzorijalni organizam''' je onaj koji je specifično prilagođen za [[trčanje]]. Životinja se može smatrati kurzorijalnom ukoliko ima sposobnost brzog trčanja (npr. [[gepard]]) ili održavanja konstantne brzine na velikim udaljenostima (visoka izdržljivost). Riječ &quot;kurzorijalan&quot; se često koristi za kategorizaciju određenog načina kretanja, što je korisno za biologe koji istražuju ponašanje različitih životinja i način na koji se one kreću u svom okruženju. Kurzorijalne adaptacije mogu se identificirati u vidu morfoloških osobina (npr. gubitak bočnih prstiju kao kod [[papkar]]a), fizioloških osobina, maksimalne brzine i toga koliko često životinja trči.

Postoje mnoge rasprave o tome kako tačno definirati kurzorijalnu životinju.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Stein|first1=B. R.|last2=Casinos|first2=A.|date=1997|title=What is a cursorial mammal?|journal=Journal of Zoology|volume=242|issue=1|pages=185–192|doi=10.1111/j.1469-7998.1997.tb02939.x|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=Carrano|first=M. T.|date=1999|title=What, if anything, is a cursor? Categories versus continua for determining locomotor habit in mammals and dinosaurs|journal=Journal of Zoology|volume=247|issue=1|pages=29–42|doi=10.1111/j.1469-7998.1999.tb00190.x|issn=1469-7998|url=http://doc.rero.ch/record/16245/files/PAL_E3491.pdf }}&lt;/ref&gt; Najprihvaćenije definicije uključuju da se kurzorijalni organizam može smatrati prilagođenim trčanju na duge staze velikim brzinama ili da ima sposobnost velikog ubrzanja na kratkim udaljenostima. Među kičmenjacima, životinje ispod 1 kg mase rijetko se smatraju kurzorijalnim, a smatra se da se takvo ponašanje i morfologija javljaju samo pri relativno velikim tjelesnim masama kod sisara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Steudel|first1=Karen|last2=Beattie|first2=Jeanne|date=1993|title=Scaling of cursoriality in mammals|journal=Journal of Morphology|volume=217|issue=1|pages=55–63|doi=10.1002/jmor.1052170105|pmid=8411186|bibcode=1993JMorp.217...55S |s2cid=23878485|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Nekoliko sisara nazvano je &quot;mikro-kursorima&quot; koji imaju masu manju od 1 kg i sposobnost da trče brže od drugih malih životinja sličnih veličina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lovegrove|first1=Barry G.|last2=Mowoe|first2=Metobor O.|date=2014-04-15|title=The evolution of micro-cursoriality in mammals|journal=Journal of Experimental Biology|volume=217|issue=8|pages=1316–1325|doi=10.1242/jeb.095737|issn=0022-0949|pmid=24436375|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Neke vrste [[pauk]]a se također smatraju kurzorijalnima, jer veći dio dana hodaju tražeći [[plijen]].

== Adaptacije za kurzorijalnost ==
=== Kopneni kičmenjaci ===
Adaptacije za kretanje u pokretu kod kopnenih kičmenjaka uključuju:
* Povećanje dužine koraka:
** Povećanjem dužine kostiju udova
** Usvajanjem [[digitigradno kretanje|digitigradnog]] ili [[kopitari|unguligradnog]] kretanja
** Gubitkom [[ključna kost|ključne kosti]] kod sisara, što omogućava lopatici da se kreće naprijed i nazad s udom i time povećava dužinu koraka
** Povećanom fleksijom kičme tokom galopiranja
* Smanjenjem težine distalnih udova (kako bi se minimizirao [[moment inercije]]):
** Povećanjem mase proksimalnih mišića sa smanjenjem mase distalnih mišića
** Povećanjem dužine distalnih kostiju udova (ruka i noga) u odnosu na proksimalne (brahijum ili bedro)
** Dužim tetivama u distalnim udovima
* Smanjenjem sposobnosti pomicanja udova izvan [[sagitalna ravan|sagitalne ravni]], što povećava stabilnost
* Smanjenjem ili gubitkom prstiju
* Gubitkom sposobnosti pronacije i supinacije podlaktice (specijaliziranije kurzorijalne životinje)
* Kopita, kandže slične kopitu ili tupe kandže za vuču (za razliku od oštrih kandži za hvatanje plijena ili penjanje)

Kurzorijalne životinje obično imaju duge, vitke udove, nastale uglavnom izduživanjem distalnih elemenata udova (metatarzalnih/metakarpalnih kostiju), zajedno s gubitkom ili smanjenjem bočnih prstiju, te [[digitigradno kretanje|digitigradnim]] ili [[kopitari|unguligradnim]] držanjem stopala.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;&gt;{{Cite journal|last=Coombs|first=Walter P.|date=1978|title=Theoretical Aspects of Cursorial Adaptations in Dinosaurs|journal=The Quarterly Review of Biology|volume=53|issue=4|pages=393–418|issn=0033-5770|jstor=2826581|doi=10.1086/410790|s2cid=84505681}}&lt;/ref&gt; Smatra se da te osobine smanjuju težinu u distalnim dijelovima uda, što omogućava udu da brže zamahuje (minimiziranjem [[moment inercije|momenta inercije]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Hutchinson|first2=J. R.|last3=Robilliard|first3=J. J.|last4=Smith|first4=N. C.|last5=Wilson|first5=A. M.|date=2005|title=Functional specialisation of pelvic limb anatomy in horses (Equus caballus)|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=6|pages=557–574|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00420.x|issn=1469-7580|pmc=1571521|pmid=15960766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Payne|first1=R. C.|last2=Veenman|first2=P.|last3=Wilson|first3=A. M.|date=2005|title=The role of the extrinsic thoracic limb muscles in equine locomotion|journal=Journal of Anatomy|volume=206|issue=2|pages=193–204|doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00353.x|issn=1469-7580|pmc=1571467|pmid=15730484}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) forelimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=375–385|doi=10.1111/j.1469-7580.2011.01344.x|issn=1469-7580|pmc=3077521|pmid=21332715}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Payne-Davis|first3=Rachel C.|last4=Clancy|first4=Sinead N.|last5=Lane|first5=Emily|last6=Wilson|first6=Alan M.|date=2011|title=Functional anatomy of the cheetah (Acinonyx jubatus) hindlimb|journal=Journal of Anatomy|volume=218|issue=4|pages=363–374|doi=10.1111/j.1469-7580.2010.01310.x|issn=1469-7580|pmc=3077520|pmid=21062282}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hudson|first1=Penny E.|last2=Corr|first2=Sandra A.|last3=Wilson|first3=Alan M.|date=2012-07-15|title=High speed galloping in the cheetah (Acinonyx jubatus) and the racing greyhound (Canis familiaris): spatio-temporal and kinetic characteristics|journal=Journal of Experimental Biology|volume=215|issue=14|pages=2425–2434|doi=10.1242/jeb.066720|issn=0022-0949|pmid=22723482|bibcode=2012JExpB.215.2425H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Koncentracija mišića na prsnom i karličnom pojasu, s progresivno manje mišića i više tetiva dalje duž uda, tipična je za četveronožne kurzorijalne životinje (npr. [[gepard]], [[hrt]], [[konj]]). Postoje nekurzorijalni sisari s vrlo sličnom distribucijom mišića zadnjih udova, kao što su [[Bathyergidae|blesmoli]] ([[fosorijalna životinja|fosorijalni]] sisari) pa čak i ljudi; to ukazuje na to da ova kurzorijalna anatomska adaptacija nije pravilo za stražnje udove.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Payne |first1=R. C. |last2=Crompton |first2=R. H. |last3=Isler |first3=K. |last4=Savage |first4=R. |last5=Vereecke |first5=E. E. |last6=Günther |first6=M. M. |last7=Thorpe |first7=S. K. S. |last8=D’Août |first8=K. |date=2006 |title=Morphological analysis of the hindlimb in apes and humans. I. Muscle architecture |journal=Journal of Anatomy |language=en |volume=208 |issue=6 |pages=709–724 |doi=10.1111/j.1469-7580.2005.00433.x-i1 |pmid=16761973 |pmc=2100225 |issn=1469-7580}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sahd |first1=L. |last2=Bennett |first2=N. C. |last3=Kotzé |first3=S. H. |date=2021 |title=Hind Foot Drumming: Muscle Architecture of the Hind Limb in Three Bathyergidae Species |url=https://repository.up.ac.za/handle/2263/84516 |journal=Journal of Mammalian Evolution |language=en |volume=28 |issue=2 |pages=511–525 |doi=10.1007/s10914-020-09527-4 |hdl=2263/84516 |issn=1573-7055|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Svi papkari se smatraju kurzorijalnim na osnovu ovih kriterija, ali u stvari postoje neki papkari koji ne trče često.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barr|first=W. Andrew|date=2014|title=Functional morphology of the bovid astragalus in relation to habitat: Controlling phylogenetic signal in ecomorphology|journal=Journal of Morphology|volume=275|issue=11|pages=1201–1216|doi=10.1002/jmor.20279|pmid=25042704|bibcode=2014JMorp.275.1201B |s2cid=19573938|issn=1097-4687}}&lt;/ref&gt; Izduživanje udova zaista povećava dužinu koraka, što je, prema pretpostavkama, više povezano s većim arealima kretanja i obrascima ishrane kod papkara.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Janis|first1=Christine M.|last2=Wilhelm|first2=Patricia Brady|date=1993-06-01|title=Were there mammalian pursuit predators in the tertiary? Dances with wolf avatars|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=1|issue=2|pages=103–125|doi=10.1007/BF01041590|s2cid=22739360|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt; Dužina koraka se također može produžiti pokretljivošću ramenog pojasa. Neki kurzorijalni imaju smanjenu ili odsutnu ključnu kost, što omogućava lopatici da klizi naprijed preko grudnog koša.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hildebrand|first=Milton|date=1960|title=HOW ANIMALS RUN|journal=Scientific American|volume=202|issue=5|pages=148–160|issn=0036-8733|jstor=24940484|doi=10.1038/scientificamerican0560-148|pmid=13852321 |bibcode=1960SciAm.202e.148H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Seckel|first1=Lauren|last2=Janis|first2=Christine|date=2008-05-30|title=Convergences in Scapula Morphology among Small Cursorial Mammals: An Osteological Correlate for Locomotory Specialization|journal=Journal of Mammalian Evolution|volume=15|issue=4|pages=261|doi=10.1007/s10914-008-9085-7|s2cid=22353187|issn=1573-7055}}&lt;/ref&gt;

Kurzorijalne životinje imaju tendenciju povećane elastične pohrane u svojim [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići|epaksijalnim]] mišićima, što im omogućava skladištenje elastične energije dok se kičma savija i ispruža u dorzoventralnoj ravni.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Galis|first1=Frietson|last2=Carrier|first2=David R.|last3=Alphen|first3=Joris van|last4=Mije|first4=Steven D. van der|last5=Dooren|first5=Tom J. M. Van|last6=Metz|first6=Johan A. J.|last7=Broek|first7=Clara M. A. ten|date=2014-08-05|title=Fast running restricts evolutionary change of the vertebral column in mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=111|issue=31|pages=11401–11406|doi=10.1073/pnas.1401392111|issn=0027-8424|pmid=25024205|pmc=4128151|bibcode=2014PNAS..11111401G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nadalje, udovi kod sisara prilagođenih kurzorijalnom kretanju težit će ostati u dorzoventralnoj (ili [[sagitalna ravan|sagitalnoj]]) ravni kako bi povećali stabilnost pri kretanju naprijed velikim brzinama, ali to ograničava količinu lateralne fleksibilnosti koju udovi mogu imati. Neke [[felidae|mačke]] su posebne po tome što mogu pronirati i supinirati podlaktice i brzo trčati, ali to nije slučaj kod većine drugih četveronožnih kurzorijalnih organizama.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Papkari i [[canidae|psi]] imaju ograničeno kretanje svojih udova i stoga se mogu smatrati specijaliziranijima za kurzorijalno kretanje. Nekoliko [[glodar]]a se također smatra kurzorijalnim (npr. mara, [[kapibara]] i aguti) i imaju slične osobine kao i drugi takvi sisari: smanjeni prsti, više mišića u proksimalnom nego u distalnom dijelu uda i ravni, sagitalno orijentirani udovi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Elissamburu|first1=A.|last2=Vizcaíno|first2=S. F.|date=2004|title=Limb proportions and adaptations in caviomorph rodents (Rodentia: Caviomorpha)|journal=Journal of Zoology|volume=262|issue=2|pages=145–159|doi=10.1017/S0952836903004485|issn=1469-7998}}&lt;/ref&gt; Neki glodari su dvonožni i mogu brzo skakati kako bi se kretali, što se naziva rikošetalnim ili [[Glosar entomoloških termina|saltatorijalnim]] umjesto kurzorijalnim kretanjem.

Postoje i dvonožni kurzorijalni organizmi. Ljudi su dvonožni i smatra se da su građeni za [[trčanje na duge staze]]. Nekoliko vrsta ptica su također kurzorijalne, većinom one koje su dostigle veće veličine tijela ([[noj]], [[veliki nandu]], [[emu]]). Veći dio dužine koraka kod ptica dolazi od pokreta ispod koljenskog zgloba, jer je femur smješten horizontalno, a koljenski zglob se nalazi više prema prednjem dijelu tijela, smještajući stopala ispod centra mase.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Jones|first1=Terry D.|last2=Farlow|first2=James O.|last3=Ruben|first3=John A.|last4=Henderson|first4=Donald M.|last5=Hillenius|first5=Willem J.|date=August 2000|title=Cursoriality in bipedal archosaurs|journal=Nature|volume=406|issue=6797|pages=716–718|doi=10.1038/35021041|pmid=10963594|bibcode=2000Natur.406..716J |s2cid=4395244|issn=1476-4687|url=http://doc.rero.ch/record/13870/files/PAL_E797.pdf }}&lt;/ref&gt; Ptice mogu povećati svoju brzinu na jedan od dva načina: povećanjem učestalosti koraka ili povećanjem dužine koraka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Abourachid|first1=Anick|last2=Renous|first2=Sabine|date=2000|title=Bipedal locomotion in ratites (Paleognatiform): examples of cursorial birds|journal=Ibis|volume=142|issue=4|pages=538–549|doi=10.1111/j.1474-919X.2000.tb04455.x|issn=1474-919X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Abourachid|first=Anick|date=2000-11-01|title=Bipedal locomotion in birds: the importance of functional parameters in terrestrial adaptation in Anatidae|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=78|issue=11|pages=1994–1998|doi=10.1139/z00-112|bibcode=2000CaJZ...78.1994A |issn=0008-4301}}&lt;/ref&gt; Nekoliko istraživanja je također otkrilo da su mnogi [[Theropoda|teropodni]] dinosauri (posebno [[Coelurosauria|celurosauri]]) također bili u određenoj mjeri kurzorijalni.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Coombs 1978 393–418&quot;/&gt;

=== Pauci ===
Pauci održavaju ravnotežu prilikom hodanja, tako da se noge 1 i 3 s jedne strane, te 2 i 4 s druge strane kreću, dok ostale četiri noge dodiruju površinu. Da bi brže trčali, pauci povećavaju učestalost koraka.&lt;ref name=&quot;Anderson1998Chelicerata&quot;&gt;{{cite book | last=Anderson| first=D. T. | title=Invertebrate Zoology | year=1998 | publisher=Oxford University Press Australia | isbn=0-19-553941-9 | edition=1 | editor=D. T. Anderson | chapter=The Chelicerata | page=328}}&lt;/ref&gt;

== Kurzorijalni taksoni ==
Nekoliko značajnih taksona su kurzorijalni, uključujući neke sisare (kao što su [[rosomah|žderavci]] i [[vuk]]ovi, [[papkari]], [[aguti]]ji i [[kengur]]i), kao i neke [[dinosaur]]e (kao što su [[teropodi]], uključujući [[ptice]] poput [[noj]]a). Nekoliko izumrlih [[arhosaur]]a također su bili kurzorijalni, uključujući [[Crocodylomorpha|krokodilomorfe]] ''[[Pristichampsus]]a'', ''[[Hesperosuchus]]a'' i nekoliko rodova unutar skupine [[Notosuchia]].

Pauci skakači i drugi [[pauci]] koji ne prave mrežu uglavnom hodaju tokom dana, kako bi maksimizirali svoje šanse za ulov,&lt;ref name=&quot;Forster1977Feed&quot;&gt;{{cite journal | last=Forster | first=Lyn M. | title=Some factors affecting feeding behaviour in young ''Trite auricoma'' spiderlings (Araneae: Salticidae) | journal=New Zealand Journal of Zoology |date=Nov 1977 | volume=4 | pages=435–442 | url=https://books.google.com/books?id=WWznrYjY53cC&amp;q=%22Phidippus+clarus%22&amp;pg=PA435 | accessdate=24 April 2011 | publisher=The Royal Society of New Zealand | doi=10.1080/03014223.1977.9517967 | issue=4| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; a pauci koji koriste mrežu bježe ako su ugroženi.&lt;ref name=&quot;WilcoxJackson1998Cogn&quot;&gt;{{cite book | last1=Wilcox | first1=R. Stimson | last2=Jackson | first2=Robert R. | editor1-last=Balda |editor1-first=Russell P. | editor2-last=Pepperberg |editor2-first=Irene Maxine |editor2-link=Irene Pepperberg | editor3-last=Kamil |editor3-first=Alan C. | title=Animal cognition in nature: the convergence of psychology and biology in laboratory and field | year=1998 | publisher=Academic Press | isbn=978-0-12-077030-4 | chapter-url=https://books.google.com/books?id=504iRS01AK0C&amp;q=%22portia+fimbriata%22+%22sri+lanka%22&amp;pg=PA411 | accessdate=23 May 2011 |chapter=Cognitive Abilities of Araneophagic Jumping Spiders | page=418}}&lt;/ref&gt;

Mnogi pripadnici [[Blattodea]] (bubašvabe) imaju vrlo osjetljive kurzorijalne noge, koje mogu biti toliko specijalizirane da insekt pobjegne na najblaži nalet vjetra, kao što je slučaj sa [[Periplaneta americana|američkim žoharom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Camhi |first1=J.M |last2=Tom |first2=W. |year=1978 |title=The Escape Behavior of the Cockroach, ''Periplaneta americana'' |journal=Journal of Comparative Physiology |volume=128 |issue=3 |pages=193–201|doi=10.1007/BF00656852 |s2cid=6958840 }}&lt;/ref&gt;

== U evolutivnoj teoriji ==
Pretpostavljena kurzorijalna priroda [[Theropoda|teropodnih dinosaura]] važan je dio [[porijeklo ptica|teorije]] o [[evolucija|evoluciji]] ptičjeg [[Životinje koje lete i jedre|leta]] (također zvane kurzorska teorija). Ona je u suprotnosti s idejom da su preci ptica prije leta bili vrste koje [[arborealno kretanje|žive na drveću]] i sugerira da je aparat za let možda bio prilagođen za poboljšanje lova produžavanjem skokova i poboljšanjem manevarske sposobnosti životinje.

== Povezano ==
* [[Arborealna životinja]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Lov iscrpljivanjem]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

[[Kategorija:Evoluciona biologija]]
[[Kategorija:Kretanje (biologija)]]</text>
      <sha1>csy7dlqpa9xegkk1o333we7my2l632o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kurzorijalni organizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722339</id>
    <redirect title="Kurzorijalna životinja" />
    <revision>
      <id>42600947</id>
      <timestamp>2026-05-23T11:28:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kurzorijalna životinja]]</comment>
      <origin>42600947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="119jsgx1y4gg46w6clvaw5q244j6bk8" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kurzorijalna životinja]]</text>
      <sha1>119jsgx1y4gg46w6clvaw5q244j6bk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kurzorijalnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722340</id>
    <redirect title="Kurzorijalna životinja" />
    <revision>
      <id>42600948</id>
      <timestamp>2026-05-23T11:28:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kurzorijalna životinja]]</comment>
      <origin>42600948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="119jsgx1y4gg46w6clvaw5q244j6bk8" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kurzorijalna životinja]]</text>
      <sha1>119jsgx1y4gg46w6clvaw5q244j6bk8</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>