Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.4 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 5211 42603024 42600988 2026-05-29T16:40:31Z Edgar Allan Poe 29250 /* Književnost */ 42603024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Panama | ime = | izvorno_ime = ''República de Panamá'' | ime_genitiv = Paname | status = | zastava = Flag of Panama.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Panama.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = ''Pro Mundi Beneficio'' | geslo_prijevod = ''Za dobrobit svijeta'' | državna_himna = [[Himno Istmeño]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Panama on the globe (Americas centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Ciudad de Panamá]] | latd = 8 | latm = 58 | latNS = N | longd = 79 | longm = 32 | longEW = W | najveći_grad = [[Ciudad de Panamá]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[španjolski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = Unitarna [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[José Raúl Mulino]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Paname|Potpredsjednik]] | vođa_ime2 = ''Upražnjeno'' | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = {{nowrap|od [[Špansko Carstvo|Španjolskog Imperija]]}} | uspostava_datum1 = [[28. studenog]] [[1821.]] | uspostava_događaj2 = {{nowrap|Unija s [[Velika Kolumbija|Velikom Kolumbijom]]}} | uspostava_datum2 = [[prosinac]] [[1821.]] | uspostava_događaj3 = od [[Kolumbija|Kolumbije]] | uspostava_datum3 = [[3. studenog]] [[1903.]] | uspostava_događaj4 = [[Ustav Paname|Aktualni ustav]] | uspostava_datum4 = [[11. listopada]] [[1972.]] | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 75417 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 116 | vode = 2.9 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 4,337,768 | stanovništvo_proc_godina = [[2022.]] | stanovništvo_proc_rang = 127 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 57.5 | stanovništvo_gustina_rang = 122 | broj_članica = | GDP_PPP = $195.279 mlrd. | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = [[2025.]] | GDP_PPP_per_capita = $42,772 | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = $91.731 mlrd. | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = [[2025.]] | GDP_nominal_per_capita = $20,092 | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = 48.9 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2023.]] | Gini_promjena = decrease positive | HDI = 0.839 | HDI_ref = | HDI_rang = 59 | HDI_godina = [[2023.]] | HDI_promjena = increase | valuta = [[panamska balboa]] (฿)<br>[[američki dolar]] ($) | valuta_kod = | vremenska_zona = [[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]] | utc_nadom = -5 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = mm/dd/gggg<br>dd/mm/gggg | pozivni_broj = +507 | strana_vožnje = | internetski_nastavak = [[.pa]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] dok na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], a na jugu na [[Tihi ocean]]. Glavni i najveći grad je [[Panamá|Ciudad de Panamá]], na čijem širem urbanom području živi više od polovice od nešto više od četiri milijuna stanovnika Paname. Prije dolaska [[Špansko Carstvo|španjolskih kolonizatora]] u [[16. vijek|XVI. vijeku]], na području Paname živio je velik broj indijanskih plemena. Godine [[1821.]], Panama se odvojila od Španjolske te je pristupila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], uniji [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]], [[Ekvador]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Nakon raspada Velike Kolumbije [[1831.]] godine, Panama i Nova Granada spojile su se i utemeljile [[Republika Nova Granada|Republiku Novu Granadu]]. Uz podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], Panama se [[1903.]] godine odcijepila od Kolumbije, što je [[Inženjerski korpus Vojske Sjedinjenih Država|Inženjerskom korpusu američke vojske]] omogućilo da od [[1904.]] do [[1914.]] dovrši izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. [[Sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine dogovorili su povratak Panamskog kanala Panami na dan [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref name="cia">{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |title=Panama |work=CIA – [[The World Factbook]] |access-date=December 23, 2010 |archive-date=January 23, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |url-status=live }}</ref> [[Zona Panamskog kanala|Okolni teritorij]] vraćen je ranije, odnosno [[1979.]] godine.<ref name="19770907_usdos_panamacanaltreaty">{{cite book|title=United States Treaties and Other International Agreements|chapter=Panama Canal Treaty|volume=33|page=55|publisher=United States Department of State|chapter-url=https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39|author=Department of State, United States of America|date=1987|quote=Upon entry into force of this Treaty, the United States Government agencies known as the Panama Canal Company and the Canal Zone Government shall cease to operate within the territory of the Republic of Panama that formerly constituted the Canal Zone.|orig-year=Signed at Washington on September 7, 1977. Entered into force October 1, 1979.|id=33 UST 39; TIAS 10030|access-date=September 13, 2020|archive-date=January 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240124105627/https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Prihodi od korištenja kanala i danas čine velik udio u panamskom [[BDP]]-u, posebice nakon što je [[Projekt ekspanzije Panamskog kanala|projektom]] (koji je završen [[2016.]] godine) udvostručen njegov kapacitet. Ostali važni sektori su trgovina, bankarstvo i turizam. Panama spada u zemlje s visokim prihodima.<ref>{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=September 29, 2019 |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222001529/https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |url-status=live }}</ref> Prema podacima iz [[2019.]] godine, Panama je bila na 57. mjestu u svijetu po [[Indeks humanog razvoja|indeksu humanog razvoja]].<ref name="HDI">{{cite book|title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene|date=December 15, 2020|publisher=United Nations Development Programme|isbn=978-92-1-126442-5|pages=343–346|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|access-date=December 16, 2020|archive-date=December 15, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201215063955/http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|url-status=live}}</ref> Godinu dana ranije, Panama je prema globalnom indeksu konkurentnosti [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]] bila osma najkonkurentnija ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://wef.ch/2OX9YUm|title=Competitiveness Rankings|website=The Global Competitiveness Report 2018|language=en-US|access-date=March 18, 2019}}</ref> Godine [[2024.]], prema globalnom inovacijskom indeksu Panama je bila na 82. mestu.<ref>{{cite book|url=https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|title=Global Innovation Index 2024. Unlocking the Promise of Social Entrepreneurship|access-date=2024-10-01|author=[[World Intellectual Property Organization]]|year=2024|isbn=978-92-805-3681-2|doi=10.34667/tind.50062|website=www.wipo.int|location=Geneva|page=18|archive-date=October 2, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241002034918/https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|url-status=live}}</ref> Džungle zauzimaju oko 40% površine Paname, a u njima se nalazi mnogo različitih vrsta tropskih životinja i biljaka, mnoge od kojih su [[endem]]ske.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |work=BBC News |title=Country profile: Panama |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Panama je jedna od članica [[UN|Ujedinjenih nacija]] i drugih međunarodnih organizacija kao što su [[Organizacija američkih država]], [[Latinoameričko udruženje za integraciju]], [[Grupa 77]], [[Svetska zdravstvena organizacija]] i [[Pokret nesvrstanih]]. == Etimologija == Postoji nekoliko teorija o porijeklu imena "Panama":<ref>{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/Panama |title=Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref> #Jedna od teorija tvrdi da je država dobila ime po široko rasprostranjenoj vrsti drveta ''[[Sterculia apetala]]'' (na [[engleski|engleskom]] se ovo stablo naziva ''Panama tree''). Drvo ima nacionalni značaj za Panamu, a [[1969.]] godine proglašeno je nacionalnim drvetom.<ref>{{cite web |url=https://places.behindthename.com/name/panama |title=Meaning, origin and history of Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref><ref>{{Cite web |date=2007-09-15 |title=Árbol Nacional de Panamá: Sterculia apetala |url=https://biota.wordpress.com/2007/09/15/arbol-nacional-de-panama-sterculia-apetala/ |access-date=2025-05-08 |website=Biota Panama |language=es}}</ref> #Druga teorija bazira se na ideji da riječ "Panama" znači "mnogo leptira" na jednom od indijanskih jezika, moguće onom naroda [[Guaraní]]. Ova je teorija povezana s anegdotom da su prvi doseljenici u Panamu došli u kolovozu, kada u Panami ima naročito mnogo [[leptir]]a.<ref name=":3">{{Cite web |last=Campbell |first=Mike |title=Meaning, origin and history of the place name Panama |url=https://places.behindthename.com/name/panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Behind the Name |language=en}}</ref> #Treća teorija tvrdi da riječ dolazi od reči "bannaba" naroda [[Guna Yala]], a koja je hispanizirana kao "panama", što znači "udaljen" ili "dalek".<ref name="PAN">{{cite web|url=http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |title=Origen del Nombre Panamá |publisher=República de Panamá |access-date=July 25, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070214054429/http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |archive-date=February 14, 2007}}</ref><ref name=":3" /> Postoji i naširoko rasprostranjena legenda prema kojoj su [[konkvistador]]i po dolasku u Panamu naišli na ribarsko selo naziva "Panamá", čiji naziv znači "obilje ribe". Iako je točna lokacija sela nepoznata, legenda je povezana uz izvještaje istraživača po imenu [[Antonio Tello de Guzmán]], koji je [[1515.]] godine opisao iskrcavanje u neimenovanom ribarskom selu na pacifičkoj obali Paname. Kasnije, [[1517.]] godine, poručnik [[Gaspar de Espinosa]] tamo je uspostavio trgovinsko sjedište, a dvije godine kasnije na toj je lokaciji [[Pedro Arias Dávila]] utemeljio [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], koji je zamijenio dotadašnje sjedište, naselje [[Santa María la Antigua del Darién]].<ref name=":4">{{cite web|title=Pedro Arias Dávila|url=https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 4, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203557/https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Narrative of the Proceedings of Pedrarias Davila/Narrative of Pascual de Andagoya - Wikisource, the free online library |url=https://en.wikisource.org/wiki/Narrative_of_the_Proceedings_of_Pedrarias_Davila/Narrative_of_Pascual_de_Andagoya |access-date=2025-05-08 |website=en.wikisource.org |language=en}}</ref> == Historija == {{main|Historija Paname}} === Pretkolumbovsko doba === [[File:Panama Embera 0617.jpg|thumb|left|Ples naroda [[Embera-Wounaan|Embera]], jednog od brojnih autohtonih naroda s područja Paname.]] [[Panamska prevlaka]] nastala je prije otprilike tri milijuna godina, kada je kopneni most između [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] konačno dovršen, a biljke i životinje su ga postupno prelazile u oba smjera. Postojanje prevlake utjecalo je na disperziju ljudi, poljoprivrede i tehnologije diljem Amerike od pojave prvih lovaca i sakupljača do ere sela i gradova.<ref name="Mayo, J 2004">Mayo, J. (2004). ''La Industria prehispánica de conchas marinas en Gran Coclé'', Panamá. Diss. U Complutense de Madrid, pp. 9–10.</ref><ref>Piperno, D. R. (1984). ''The Application of Phytolith Analysis to the Reconstruction of Plant Subsistence and Environments in Prehistoric Panama''. Dissertation, Temple University. Philadelphia, vol. 8 pp. 21–43.</ref> Najraniji otkriveni artefakti autohtonih naroda u Panami uključuju [[Paleoindijanci|paleoindijanske]] vrhove strijela ili koplja. Kasnije je središnja Panama bila dom nekih od prvih lončarskih radova u Americi, na primjer kulture u [[Monagrillo (arheološko nalazište)|Monagrillu]], koje datiraju iz razdoblja 2500. – 1700. p. n. e. One su se razvile u značajne populacije najpoznatije po svojim spektakularnim ukopima (koji datiraju iz razdoblja oko 500. – 900. n. e.) na arheološkom nalazištu Monagrillo i svojoj polikromnoj keramici u stilu [[Gran Coclé]]. Monumentalne monolitne skulpture na nalazištu [[Barriles]] (Chiriqui) također su važni tragovi ovih drevnih prevlačkih kultura.<ref>{{Cite web |title=Exhibition |url=https://researchcomputing.si.edu/exhibitions/stri.php?node=Archaeology_si_2774306 |access-date=2025-05-08 |website=researchcomputing.si.edu}}</ref><ref>{{Cite web |title=Treasures of Sitio Conte and Personal Adornment of the Coclé {{!}} Fashion History Timeline |url=https://fashionhistory.fitnyc.edu/sitio-conte-cocle/ |access-date=2025-05-08 |website=fashionhistory.fitnyc.edu}}</ref> Prije dolaska Europljana, Panamu su naseljavali narodi [[Chibchan]], [[Chocoan]] i [[Cueva]]. Najveća skupina bili su Cueve (čija specifična jezična pripadnost nije dobro dokumentirana). Brojnost autohtonog stanovništva prevlake u vrijeme europske kolonizacije nije potvrđena. Procjene se kreću i do dva milijuna ljudi, ali novije studije sugeriraju da je broj bliže brojci od 200,000. Arheološki nalazi i svjedočanstva ranih europskih istraživača opisuju raznolike autohtone skupine koje pokazuju kulturnu raznolikost i sugeriraju da su se zajednice razvijale uz uobičajene regionalne trgovinske puteve. Postoje i dokazi da su [[Austronežani]] su imali trgovinsku mrežu s Panamom jer su [[kokos]]i stizali do pacifičke obale Paname s [[Filipini|Filipina]] u pretkolumbovsko doba.<ref>{{Cite journal |last1=Baudouin |first1=Luc |last2=Gunn |first2=Bee |last3=Olsen |first3=Kenneth |date=January 2014 |title=The presence of coconut in southern Panama in pre-Columbian times: clearing up the confusion |journal=Annals of Botany |volume=113 |issue=1 |pages=1–5 |doi=10.1093/aob/mct244 |pmid=24227445 |pmc=3864718 | issn=0305-7364 }}</ref> Kada je Panama kolonizirana, autohtoni narodi pobjegli su u šume i na obližnje otoke. Znanstvenici vjeruju da su zarazne bolesti bile glavni uzrok pada broja stanovnika autohtonog stanovništva. Autohtoni narodi nisu imali stečeni imunitet na bolesti poput [[Male boginje|malih boginja]], koje su stoljećima bile kronične među euroazijskim populacijama.<ref>Hays, J. N. (2005). ''[https://archive.org/details/epidemicspandemi0000hays/page/82 Epidemics and pandemics: their impacts on human history]'', ABC-CLIO, pp. 82–83, {{ISBN|1-85109-658-2}}</ref><ref>{{Cite book |last = Austin Alchon |first = Suzanne |title = A pest in the land: new world epidemics in a global perspective |url = https://books.google.com/books?id=YiHHnV08ebkC&pg=PA67 |publisher = University of New Mexico Press |date= 2003 |pages = 67–74 |isbn = 0-8263-2871-7}}</ref><ref>{{Cite web |title=Why Blame Smallpox? The Death of the Inca Huayna Capac and the Demographic Destruction of Ancient Peru (Tawantinsuyu) |url=https://users.pop.umn.edu/~rmccaa/aha2004/whypox.htm? |access-date=2025-05-08 |website=users.pop.umn.edu}}</ref> === Kolonizacija === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 400px | caption_align = | image1 = Bastidas.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Konkvistador]] [[Rodrigo de Bastidas]] bio je prvi Europljanin koji je istražio [[Panamska prevlaka|Panamsku prevlaku]]. | image2 = Retrato de Vasco Nuñez de Balboa (1475-1517) - Anónimo.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = [[Vasco Núñez de Balboa]] izrazito je važna ličnost u historiji Paname. | footer = }} [[Rodrigo de Bastidas]] isplovio je prema zapadu iz [[Venezuela|Venezuele]] [[1501.]] godine u potrazi za zlatom i postao prvi Europljanin koji je istražio Panamsku prevlaku. Godinu dana kasnije, [[Kristofor Kolumbo]] posjetio je prevlaku i osnovao naselje u pokrajini [[Darién (provincija)|Darién]] koje je, međutim, bilo kratkoga vijeka.<ref>Bushnell, David, Woodward, Ralph Lee. "Central America". Encyclopedia Britannica, 7 May. 2025, https://www.britannica.com/place/Central-America. Accessed 8 May 2025</ref> Mukotrpno putovanje [[Vasco Núñez de Balboa|Vasca Núñeza de Balboe]] od [[Atlantik]]a do [[Pacifik]]a [[1513.]] godine pokazalo je da je prevlaka doista put između mora, a Panama je brzo postala i raskrižje i trgovinsko sjedište španjolskog carstva u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref>Keen, Benjamin. "Vasco Núñez de Balboa". Encyclopedia Britannica, 8 Jan. 2025, https://www.britannica.com/biography/Vasco-Nunez-de-Balboa. Accessed 8 May 2025</ref> Kralj [[Fernando II od Aragona|Fernando II.]] imenovao je [[Pedro Arias Dávila|Pedra Ariasa Dávilu]] kraljevskim guvernerom. Stigao je u lipnju [[1514.]] godine s 19 brodova i 1,500 ljudi. Godine [[1519.]], Dávila je osnovao [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]].<ref name=":4"/> Zlato i srebro dopremani su brodovima iz Južne Amerike, prevozili se preko prevlake i ukrcavali na brodove za Španjolsku. Ruta je postala poznata kao ''Camino Real'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kraljevski put), iako je bila poznatija kao ''Camino de Cruces'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Put križeva) zbog velikog broja grobova uz put.<ref>{{Cite web |last=Heller |first=Carolyn |date=2025-03-31 |title=Hiking the Camino Real de Panamá, a Historic Sea-to-Sea Trade Route |url=https://www.cntraveler.com/story/hiking-the-camino-real-de-panama |access-date=2025-05-08 |website=Condé Nast Traveler |language=en-US}}</ref> Godine [[1520.]], [[Republika Genova|Đenovežani]] su kontrolirali panamsku luku. Đenovežani su od Španjolaca dobili koncesiju za korištenje luke uglavnom za trgovinu robljem, sve do uništenja prvobitnog grada [[1671.]] godine.<ref name="Genoa">{{Cite web |title=I Genovesi d'Oltremare i primi coloni moderni |url=http://www.giustiniani.info/oltremare.html |access-date=2020-08-05 |website=www.giustiniani.info |archive-date=2020-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200223140429/http://www.giustiniani.info/oltremare.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=15. Casa de los Genoveses - Patronato Panamá Viejo |url=http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses |access-date=2020-08-05 |website=www.patronatopanamaviejo.org |archive-date=2017-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170911025455/http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses }}</ref> U međuvremenu, [[1635.]] godine, Don [[Sebastián Hurtado de Corcuera]], tadašnji guverner Paname, regrutirao je Đenovežane, Peruance i Panamce kao vojnike za rat protiv muslimana na Filipinima i za osnivanje grada [[Zamboanga|Zamboange]].<ref>[http://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm "SECOND BOOK OF THE SECOND PART OF THE CONQUESTS OF THE FILIPINAS ISLANDS, AND CHRONICLE OF THE RELIGIOUS OF OUR FATHER, ST. AUGUSTINE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508103044/https://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm |date=May 8, 2021 }} (Zamboanga City History) "He (Governor Don Sebastían Hurtado de Corcuera) brought a great reënforcements of soldiers, many of them from Perú, as he made his voyage to Acapulco from that kingdom."</ref> ==== XVI. vijek ==== Panama je bila pod španjolskom kontrolom gotovo 300 godina ([[1538.]] – [[1821.]]) i postala je dio [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]], zajedno sa svim ostalim španjolskim posjedima u Južnoj Americi. Od samog početka, panamski identitet temeljio se na osjećaju "geografske sudbine", a panamska sreća varirala je ovisno o geopolitičkoj važnosti prevlake. Kolonijalno iskustvo iznjedrilo je panamski nacionalizam te rasno složeno i visoko stratificirano društvo, što je bio izvor unutarnjih sukoba koji su bili u suprotnosti s ujedinjujućom snagom nacionalizma.<ref>{{Cite book|title=La inmigración prohibida en Panamá y sus prejuicios raciales|last=Arango Durling |trans-title=Prohibited immigration in Panamá and its racial prejudices |first=Virginia |publisher=Publipan |date=1999 |lccn=2001388757 |location=Panamá |language=es }}</ref> Španjolske vlasti imale su malo kontrole nad većim dijelom teritorija Paname. Veliki dijelovi uspjeli su se oduprijeti osvajanju i pokrštavanju sve do kasnog kolonijalnog doba. Zbog toga su se autohtoni stanovnici tog područja često nazivali "indios de guerra" ([[srpskohrvatski|sh.]] "ratni Indijanci"). Međutim, Panama je bila strateški važna Španjolskoj jer je to bio najlakši način za prijevoz srebra iskopanog u [[Peru]]u u Europu. Srebro je iskrcavano na zapadnoj obali Paname, a zatim kopnenim putem prevoženo do [[Portobelo (Panama)|Portobela]] ili [[Nombre de Dios (Panama)|Nombre de Diosa]] na karipskoj strani prevlake radi daljnjeg prijevoza. Osim europske rute, postojala je i azijsko-američka ruta, koja je vodila do toga da su trgovci i avanturisti koji su nosili srebro iz Perua prelazili kopnom kroz Panamu kako bi stigli do [[Acapulco|Acapulca]] u [[Meksiko|Meksiku]] prije nego što bi otplovili do [[Manila|Manile]] na [[Filipini]]ma koristeći poznate [[Manilska galija|manilske galije]].<ref>[https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World Connecting China with the Pacific World By Angela Schottenhammer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210527045556/https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World |date=May 27, 2021 }}(2019) (Page 144–145)</ref> Godine [[1579.]], kraljevski monopol koji je Acapulco u Meksiku imao nad trgovinom s Manilom na Filipinima ublažen je, a Panama je određena kao dodatna luka koja je mogla izravno trgovati s Azijom.<ref name="Fisher1997">{{cite book|author=John Robert Fisher|title=The Economic Aspects of Spanish Imperialism in America, 1492-1810|url=https://books.google.com/books?id=MRI-LiWuJh4C&pg=PA65|date=1997|publisher=Liverpool University Press|isbn=978-0-85323-552-1|pages=65–66}}</ref> {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = | background color = | perrow = 2/1 | total_width = 400px | caption_align = | image1 = P522 Sir Francis Drake. From the original Portrait.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Morgan,Henry.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | image3 = Flag of the Company of Scotland Trading to Africa and the Indies.svg | footer = Pirati [[Francis Drake]] (gore, lijevo) i [[Henry Morgan]] (gore, desno) napadali su Panamu u više navrata. Drakeovi [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] dogodili su se u [[16. vijek|XVI. vijeku]], dok je Morgan [[Pljačka Paname|opljačkao i spalio Panamu]] stoljeće kasnije. Uz to, [[Kraljevina Škotska]] imala je strateški interes u Panami u sklopu [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]] (dolje, zastava koju je koristila [[Škotska darijenska kompanija]]) krajem [[17. vijek|XVII. vijeka]], a koja je neslavno propala. }} Zbog nepotpune španjolske kontrole, panamska ruta bila je ranjiva na napade pirata (uglavnom nizozemskih i engleskih) i Afrikanaca "novog svijeta" zvanih ''[[Cimarroni (Panama)|cimarrones]]'', koji su se oslobodili ropstva i živjeli u komunama ili ''palenquesima'' oko ''Camino Reala'' u unutrašnjosti Paname te na nekim otocima uz pacifičku obalu Paname. Jedna takva poznata zajednica predstavljala je malo kraljevstvo pod vlašću [[Bayano|Bayana]], koje se pojavilo u periodu od [[1552.]] do [[1558.]] godine. Poznati [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] Sir [[Francis Drake|Francisa Drakea]] na Panamu ([[1572.]] – [[1573.]]) i prolaz [[John Oxenham|Johna Oxenhama]] do Tihog oceana izvedeni su uz pomoć panamskih ''cimarrona'', a španjolske vlasti uspjele su ih staviti pod kontrolu tek sklapanjem saveza s njima koji im je jamčio slobodu u zamjenu za vojnu podršku [[1582.]] godine.<ref>{{cite journal|last=Pike |first= Ruth |title=Black Rebels: Cimarrons in Sixteenth Century Panama|journal=The Americas|volume= 64|issue=2 |date=2007|pages= 243–66|doi=10.1353/tam.2007.0161|s2cid=143773521}}</ref><ref>{{Cite web |title=Panama History |url=https://www.soulofamerica.com/international/panama/panama-history/ |access-date=2025-05-08 |website=Soul Of America |language=en-US}}</ref> ==== XVII. vijek ==== Sljedeći elementi pomogli su definirati prepoznatljiv osjećaj autonomije i regionalnog ili nacionalnog identiteta unutar Paname mnogo prije ostalih kolonija: prosperitet koji je Panama uživala tijekom prva dva stoljeća ([[1540.]] – [[1740.]]) uz doprinos kolonijalnom rastu; uspostava opsežne regionalne sudske vlasti (Kraljevska audijencija) kao dijela njezine jurisdikcije; i ključna uloga koju je odigrala na vrhuncu [[Španski Imperij|Španjolskog Imperija]], prvog modernog globalnog carstva.<ref>{{Cite web |title=Antique Map - Anonymus - Ansichten von der Landenge von Panama |url=https://www.asommer.de/en/karte/ansichten-von-der-landenge-von-panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Antique Maps Adina Sommer |language=en-US}}</ref> Godine [[1671.]], gusar [[Henry Morgan]], uz odobrenje engleske vlade, [[Pljačka Paname|opljačkao je i spalio]] grad Panamu, drugi najvažniji grad u španjolskom Novom svijetu u to vrijeme. Panama je bila mjesto neuspjelog [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]], u sklopu koje je [[1698.]] godine osnovana [[Kraljevina Škotska|škotska]] kolonija u regiji.<ref>{{Cite web |title=The Darien Scheme |url=https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofScotland/The-Darien-Scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Historic UK |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Darien Scheme: Scotland's ill-fated colony in Panama |url=https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Truly Edinburgh |language=en-GB |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508091320/https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Founding of the Darien Colony {{!}} History Today |url=https://www.historytoday.com/archive/founding-darien-colony |access-date=2025-05-08 |website=www.historytoday.com}}</ref> Spletka je propala iz više razloga, a nastali dug pridonio je [[Acts of Union 1707|ujedinjenju Engleske i Škotske 1707.]] godine.<ref>"[http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm The Darien Scheme – The Fall of Scotland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205194052/http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm |date=February 5, 2012 }}", Historic UK</ref><ref>{{Cite news |last=Carroll |first=Rory |date=2007-09-10 |title=The sorry story of how Scotland lost its 17th century empire |url=https://www.theguardian.com/uk/2007/sep/11/britishidentity.past |access-date=2025-05-08 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> ==== XVIII. vijek ==== Godine [[1717.]] stvorena je [[Vicekraljevina Nova Granada]] (sjeverna Južna Amerika) kao odgovor na pokušaje drugih Europljana da zauzmu španjolski teritorij u karipskoj regiji; Panamska prevlaka stavljena je pod njezinu jurisdikciju. Međutim, udaljenost glavnog grada Nove Granade, [[Bogota|Santa Fea de Bogote]], pokazala se većom preprekom nego što je španjolska kruna očekivala jer je autoritet Nove Granade bio osporavan zbog senioriteta, manje udaljenosti i prethodnih veza s [[Vicekraljevina Peru|Vicekraljevine Perua]], pa čak i zbog vlastite inicijative Paname. Ovi zategnuti odnosi između Paname i Bogote trajali su stoljećima.<ref>{{Cite web |title=The Legendary Captain Morgan Raids Panama |url=https://www.thoughtco.com/captain-morgan-and-sack-of-panama-2136368 |access-date=2025-05-08 |website=ThoughtCo |language=en}}</ref><ref>The Editors of Encyclopaedia Britannica. "Viceroyalty of New Granada". Encyclopedia Britannica, 1 May. 2023, https://www.britannica.com/place/Viceroyalty-of-New-Granada. Accessed 8 May 2025.</ref><ref>{{Cite web |title=New Granada, Viceroyalty of {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/humanities/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/new-granada-viceroyalty |access-date=2025-05-08 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Godine [[1744.]] biskup Francisco Javier de Luna Victoria DeCastro osnovao je [[Fakultet svetog Ignacija Lojolskog]], a [[3. lipnja]] [[1749.]] osnovao je Kraljevski i papinski univerzitet svetog Javiera.<ref name=":5">{{Cite web |title=La universidad en la colonia |url=https://www.metrolibre.com/opinion/la-universidad-en-la-colonia-LBML221192 |access-date=2025-05-08 |website=www.metrolibre.com |language=es-PA}}</ref><ref name=":6">{{Cite web |title=Jesuits in Panama |url=https://www.manresa-sj.org/stamps/2_Panama.htm |access-date=2025-05-08 |website=www.manresa-sj.org}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |title=Bishop Francisco Javier de Luna Victoria y Castro [Catholic-Hierarchy] |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bdeluna.html |access-date=2025-05-08 |website=www.catholic-hierarchy.org}}</ref> Međutim, do tada su važnost i utjecaj Paname postali beznačajni jer je moć Španjolske u Europi slabila, a napredak u navigacijskoj tehnici sve je više dopuštao brodovima da zaobiđu [[rt Horn]] kako bi stigli do Pacifika. Iako je ruta do Paname bila kratka, bila je i radno intenzivna i skupa zbog utovara i istovara te putovanja s natovarenim teretom potrebnog za prijelaz s jedne obale na drugu.<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /> Kako su se [[Borba za nezavisnost Latinske Amerike|španjolsko-američki ratovi za nezavisnost]] zahuktavali diljem Latinske Amerike, [[Ciudad de Panamá]] pripremao se za nezavisnost; međutim, njihove planove ubrzao je jednostrano proglašeni "''Grito de La Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vapaj iz Grada Svetaca"), što su ga stanovnici [[Azuero (poluotok)|poluotoka Azuera]] objavili [[10. studenog]] [[1821.]] bez podrške glavnog grada i tako proglasili svoje odcjepljenje od Španjolskog Carstva. I u [[Veraguas]]u i u glavnom gradu ovaj je čin dočekan s prezirom, iako na različitim razinama. Za Veraguas je to bio ultimativni čin izdaje, dok je glavni grad smatrao da se radi o neučinkovitom i neregularnom činu koji ih je dodatno prisililo da ubrzaju svoje planove. [[File:JfPanama.jpg|frame|Isprva rojalist, pukovnik [[José de Fábrega]] postao je [[1821.]] godine predvodnik pokreta za nezavisnost Paname.]] Ipak, "Vapaj" je bio jasna poruka stanovnika Azuera, odnosno njihovog antagonizma prema pokretu za nezavisnost koji se organizirao u glavnom gradu. Istovremeno, političari u regiji glavnog grada s prijezorom su gledali na azueranski pokret, budući da su separatisti u Ciudad de Panami vjerovali da se njihovi kolege u Azueru bore ne samo za nezavisnost od Španjolske, već i za svoje pravo na samoupravu odvojeno od Ciudad de Paname nakon što Španjolci odu. Ovaj potez s Azuera smatran je iznimno riskantnim, pogotovo u svjetlu činjenice da su stanovnici poluotoka živjeli u strahu od pukovnika [[José de Fábrega|Joséa Pedra Antonija de Fábrege y de las Cuevasa]] ([[1774.]] – [[1841.]]). Pukovnik je bio odani rojalist i imao je sve vojne zalihe prevlake u svojim rukama. Na poluotoku su se brze odmazde i brzog kažnjavanja separatista. Međutim, ono na što su računali bio je utjecaj separatista u glavnom gradu. Od listopada [[1821.]], kada je bivši generalni guverner [[Juan de la Cruz Mourgeon]] napustio prevlaku i pokrenuo kampanju u [[Quito|Quitu]] te ostavio pukovnika na čelu, separatisti su postepeno privlačili Fábregu na svoju stranu. Tako je do [[10. studenog]] Fábrega postao pristaša pokreta za nezavisnost. Ubrzo nakon separatističke deklaracije o Los Santosu, Fábrega je okupio sve organizacije sa separatističkim interesima u glavnom gradu i formalno proglasio podršku grada pokretu za nezavisnost. Zahvaljujući vještom podmićivanju rojalističkih trupa, nije bilo vojnih posljedica za sudionike ovog događaja. === Postkolonijalni period === U 80 godina nakon nezavisnosti od Španjolske, Panama je bila dio [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], nakon što se dobrovoljno pridružila zemlji krajem [[1821.]] godine. Zatim je postala dio [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]] [[1831.]] godine te je bila podijeljena na nekoliko provincija. Godine [[1855.]], unutar Republike stvorena je autonomna [[Panama (savezna država)|savezna država Panama]], koja je nastala spajanjem od provincija Paname, Azuera, Chiriquíja i Veraguasa. Nastavila je postojati kao savezna država u [[Granadinska Konfederacija|Granadinskoj Konfederaciji]] ([[1858.]] – [[1863.]]) i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenim Državama Kolumbije]] ([[1863.]] – [[1886.]]). [[Ustav Kolumbije (1886.)|Ustav moderne Republike Kolumbije iz 1886. godine]] stvorio je novi [[Panama (departman)|departman]] na području Paname. Stanovnici prevlake pokušali su se odcijepiti od Kolumbije preko 80 puta. Zamalo su uspjeli [[1831.]] godine, a zatim ponovno tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]] ([[1899.]] – [[1902.]]), koji su domorodački Panamci percipirali kao borbu za prava na zemlju pod vodstvom [[Victoriano Lorenzo|Victoriana Lorenza]].<ref>{{cite book|last1=Müller-Schwarze|first1=Nina K.|title=The Blood of Victoriano Lorenzo: An Ethnography of the Cholos of Northern Coclé Province.|date=2015|publisher=McFarland Press|location=Jefferson, North Carolina}}</ref> ==== Rastući utjecaj Sjedinjenih Država ==== [[File:Roosevelt and the Canal.JPG|thumb|left|Američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] na lokaciji gradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1906.]] godine.]] Namjera [[SAD|Sjedinjenih Država]] da proširi svoju sferu utjecaja na Panamu, a posebno na izgradnju i kontrolu [[Panamski kanal|Panamskog kanala]], dovela je do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenja Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine te njezine političke neovisnosti. Kada je [[Senat Kolumbije]] [[22. siječnja]] [[1903.]] godine odbacio [[sporazum Hay–Herrán]], Sjedinjene Države odlučile su podržati i poticati panamski secesionistički pokret.<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/node/86421 |title=Separación de Panamá: la historia desconocida |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=January 16, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180116174922/http://www.banrepcultural.org/node/86421 }}</ref><ref name="countrystudies">{{cite web|date = 2009|url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[US Library of Congress]]|access-date = May 1, 2009|archive-date = October 11, 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111011225556/http://countrystudies.us/panama/8.htm|url-status = live}}</ref> U studenom [[1903.]] godine, Panama je uz prešutnu podršku Sjedinjenih Država proglasila nezavisnost<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |title=Panamá: el último año |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=October 9, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm }}</ref> i sklopila [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]] sa Sjedinjenim Državama bez prisutnosti ijednog Panamca. [[Philippe Bunau-Varilla]], francuski inženjer i lobist, predstavljao je Panamu iako su [[predsjednik Paname]] i delegacija stigli u [[New York (grad)|New York]] kako bi pregovarali o sporazumu. Bunau-Varilla bio je dioničar francuske tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Nova kompanija Panamskog kanala), koja je stekla prava izvorne francuske tvrtke koja je bankrotirala [[1889.]] godine.{{sfn|McCullough|1977|pp=276-282}} Sporazum je brzinski sastavljen i potpisan noć prije dolaska panamske delegacije u [[Washington, D.C.|Washington]]. Ugovorom su Sjedinjenim Državama dodijeljena prava "kao da su suverene" na podrućki širine otprilike 16 km i duljine otprilike 80 km. U toj zoni, Sjedinjene bi Države izgradile kanal, a zatim bi njime upravljale te ga utvrđivale i branile "u kontinuitetu". Godine [[1914.]], Sjedinjene Države dovršile su postojeći kanal duljine 83 km. Zbog strateške važnosti kanala tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene su Države značajno fortificirale pristup kanalu.<ref>{{Cite web |title=Security and Defense of the Panama Canal, 1903-2000 |url=https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |access-date=2025-01-30 |website=ufdc.ufl.edu |archive-date=January 30, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250130202844/https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |url-status=live }}</ref> Od [[1903.]] do [[1968.]] godine, Panama je bila ustavna demokracija kojom je dominirala komercijalno orijentirana [[oligarhija]]. Tijekom [[1950-e|1950-ih]], panamska vojska počela je osporavati političku hegemoniju oligarhije. Početkom [[1960-e|1960-ih]] započeo je period stalnog pritiska da se nanovo ispregovaraju uvjeti sporazuma Hay–Bunau-Varilla, uključujući nerede koji su izbili početkom [[1964.]], što je rezultiralo raširenim pljačkama i desecima smrtnih slučajeva te evakuacijom američkog veleposlanstva.<ref>{{Cite web|url=https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|title=The Panama Riots of 1964: The Beginning of the End for the Canal|date=July 19, 2016|access-date=November 12, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025549/https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|archive-date=November 13, 2018}}</ref> [[File:A. Arias President of Panama (cropped).jpg|thumb|[[Arnulfo Arias]] pobijedio je na kontroverznim [[Opći izbori u Panami 1968.|izborima]] [[1968.]] godine, ali je [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnut]] nakon samo deset dana na mjestu predsjednika. Ariasu je ranije bio predsjednik u dva navrata.]] Usred pregovora o sporazumu Robles–Johnson, Panama je [[1968.]] godine održala [[Opći izbori u Panami 1968.|izbore]]. Među kandidatima je bio dr. [[Arnulfo Arias]] (Unión Nacional),<ref name="Pizzurno Gelós 1989">Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A.</ref> koji je proglašen pobjednikom izbora koji su bili obilježeni nasiljem te optužbama za prevaru na štetu kandidata koalicije Alianza del Pueblo ([[srpskohrvatski|sh.]] Narodni savez). Dana [[1. listopada]] [[1968.]] Arias je preuzeo dužnost predsjednika Paname, obećavajući da će voditi vladu "nacionalnog jedinstva" koja će okončati vladajuću korupciju i utrti put novoj Panami. Tjedan i pol kasnije, odnosn [[11. listopada]] [[1968.]], Nacionalna garda ([[Španjolski|špa]]. ''Guardia Nacional'') [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnula je Ariasa]] i označila početak politički turbulentnog razdoblje koje će kulminirati [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazijom Sjedinjenih Država]] [[1989.]] godine. Arias, koji je obećao poštivati hijerarhiju Nacionalne garde, prekršio je pakt i započeo veliko restrukturiranje Garde. Kako bi sačuvali interese Garde, ali i svoje lične interese, potpukovnik [[Omar Torrijos]] i bojnik [[Boris Martínez]] predvodili su još jedan vojni udar protiv vlade.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Vojska se pravdala pričom da je Arias pokušavao uspostaviti diktaturu i obećala je povratak ustavnoj vlasti. U međuvremenu, Garda je provodila niz populističkih mjera s ciljem dobivanja podrške naroda u svezi s pučem. Te su mjere uključivale zamrzavanje cijena hrane, lijekova i druge robe do [[31. siječnja]] [[1969.]], kao i zamrzavanje najamnina te legalizaciju trajnog boravka skvoterskih obitelji u četvrtima oko povijesnog mjesta [[Panamá Viejo]].<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A., p. 529.</ref> Paralelno s tim, vojska je započela politiku represije protiv oporbe, koju su nazivali komunistima. Vojska je imenovala privremenu vladu, huntu, koja je trebala organizirati nove izbore. Međutim, Nacionalna garda pokazala se vrlo nevoljkom da napusti vlast i te se ubrzo počela nazivari Revolucionarnom vladom ([[španjolski|špa]]. ''El Gobierno Revolucionario''). ==== Torrijosova diktatura i uspon Manuela Noriege ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Jimmy Carter and General Omar Torrijos signing the Panama Canal Treaty.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = Dva lica [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]]: s panamskim farmerima – Torrijosova vlast bila je poznata po politici redistribucije zemljišta – u vojnoj odori za vrijeme diktature (gore) i prilikom rukovanja s američkim predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]] povodom potpisivanja [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma o povratku Panamskog kanala]] Panami (dolje). }} Pod kontrolom [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], vojska je transformirala političku i ekonomsku strukturu zemlje, pokrenuvši masovno pokrivanje usluga socijalnog osiguranja i proširivši javno obrazovanje. [[Ustav Paname|Ustav]] je izmijenjen [[1972.]] godine. Kako bi provela te izmjene, vojska je reformirala zakonodavnu vlast i utemeljila novi jednodomni parlament, [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodnu skupštinu predstavnika ''corregimienta'']], koja je zamijenila staru [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]. Nova skupština, koju se popularno nazivalo "Narodnom vlašću" ([[španjolski|špa.]] ''Poder Popular''), sastojala se od 505 članova imenovanih od strane vojske bez sudjelovanja političkih stranaka, koje je vojska eliminirala. Novi ustav proglasio je Omara Torrijosa najvišim vođom Panamske revolucije i priznao mu neograničenu vlast na šest godina, iako je, kako bi se zadržala fasada ustavnosti, [[Demetrio B. Lakas]] imenovan predsjednikom na isto razdoblje.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Godine [[1981.]], Torrijos je poginuo u avionskoj nesreći.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|title=PANAMA LEADER KILLED IN CRASH IN BAD WEATHER|last=International|first=United Press|work=The New York Times|date=August 2, 1981|access-date=June 1, 2018|language=en|archive-date=August 17, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180817120658/https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|url-status=live}}</ref> Torrijosova smrt promijenila je ton političke evolucije Paname. Unatoč [[Ustavni referendum u Panami 1983.|ustavnim amandmanima]] iz [[1983.]], koji su vojsci zabranili političko djelovanje, [[Obrambene snage Paname]] (FFDD), kako su se tada nazivale oružane snage, nastavile su dominirati panamskim političkim životom. Do tog je trenutka general [[Manuel Noriega]] već čvrsto kontrolirao i FFDD i civilnu vlast. Na [[Opći izbori u Panami 1984.|izborima]] [[1984.]] godine, među kandidatima su bili [[Nicolás Ardito Barletta Vallarino]] (koji je uživao podršku vojske u formi koalicije UNADE), prethodni čelnik [[Arnulfo Arias]] (kao kandidat oporbene koalicije ADO) i bivši general [[Rubén Darío Paredes]], kojeg je Manuel Noriega prisilio na prijevremeno umirovljenje, kao kandidat Narodne nacionalističke stranke (PAP). Barletta je proglašen pobjednikom kontroverznih izbora koji se danas smatraju namještenima. Barletta je naslijedio zemlju koja se nalazila u stanju ekonomske propasti, uz velike dugove prema [[MMF|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]]. Usred ekonomske krize i Barlettinih napora da smiri državne vjerovnike, došlo je do uličnih prosvjeda, kao i do vojne represije. U međuvremenu, Noriegin režim poticao je dobro skriveno kriminalno gospodarstvo koje je djelovalo kao paralelni izvor prihoda za vojsku i njihove saveznike, osiguravajući prihode od droge i pranja novca. Pred kraj [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]], novi val kineskih migranata stigao je na prevlaku u nadi da će migrirati u Sjedinjene Države. Krijumčarenje Kineza postalo je ogroman posao, s prihodima do 200 milijuna dolara za Noriegin režim.<ref>Mon Pinzón, Ramón Arturo (1979). ''Historia de la Migración China Durante la Construcción del Ferrocarril de Panamá''. Masters Thesis. México: El Colegio de México.</ref> Vojna diktatura ubila je ili mučila više od stotinu Panamaca i prisilila najmanje stotinu disidenata na bijeg iz zemlje.<ref>Zárate, Abdiel (November 9, 2003). "Muertos y desaparecidos durante la época militar." Extra-centennial issue of ''La Prensa''.</ref> Kako su Sjedinjene Države podržavale Noriegin režim, general je počeo igrati dvostruku ulogu u Centralnoj Americi. Dok je [[Kontadorska skupina]], inicijativa koju su pokrenuli ministri vanjskih poslova raznih latinoameričkih zemalja, uključujući i Panamu, provodila diplomatske napore za postizanje mira u regiji, Noriega je opskrbljivao nikaragvanske [[Kontraši|Kontraše]] i druge gerilce u regiji oružjem i streljivom u ime [[CIA]]-je.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Dana [[6. lipnja]] [[1987.]], nedavno umirovljeni pukovnik [[Roberto Díaz Herrera]], ogorčen što je Noriega prekršio dogovoreni "Torrijosov plan" o nasljeđivanju koji bi ga učinio zapovjednikom vojske nakon Noriege, odlučio je osuditi režim. Otkrio je detalje izborne prijevare,<ref>{{Cite news |last=Preston |first=Julia |date=July 6, 1987 |title=PANAMANIAN PRESIDENT CALLS FOR PROBE |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1987/07/06/panamanian-president-calls-for-probe/34559ca5-6139-4669-8ff5-dcd056b9b7ca/ |access-date=March 22, 2022 |issn=0190-8286}}</ref> optužio Noriegu za planiranje Torrijosove smrti i izjavio da je Torrijos primio 12 milijuna dolara od iranskog šaha za davanje azila prognanom iranskom vođi. Također je optužio Noriegu za atentat na tadašnjeg vođu oporbe, dr. [[Hugo Spadafora|Huga Spadaforu]], koji je dekapitiran.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>{{Cite news |date=December 21, 1989 |title=Fighting in Panama; Panama's Troubled Past |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |access-date=March 22, 2022 |issn=0362-4331 |archive-date=March 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322030333/https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |url-status=live }}</ref> U noći [[9. lipnja]] [[1987.]] osnovana je skupina ''[[Cruzada Civilista]]'', koja je počela organizirati akcije građanskog neposluha te je pozvala na opći štrajk. Kao odgovor, vojska je suspendirala ustavna prava i proglasila izvanredno stanje u zemlji. Dana [[10. srpnja]], ''Cruzada Civilista'' pozvala je na masovne demonstracije, koje su nasilno ugušili "Dobermani", specijalna vojna jedinica za suzbijanje nereda. Istoga dana, kasnije poznatog kao ''El Viernes Negro'' ([[Srpskohrvatski|sh.]] "Crni petak"), mnogo je ljudi ozlijeđeno i ubijeno.<ref>{{Cite web |last=Becker |first=Meghan |date=March 28, 2010 |title=Panamanians campaign to overthrow dictator (The Civic Crusade), 1987-1989 |url=https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |access-date=April 30, 2022 |website=Swarthmore.edu |publisher=Swarthmore |archive-date=May 13, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210513215929/https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |url-status=live }}</ref> Predsjednik Sjedinjenih Država [[Ronald Reagan]] tada je uveo niz sankcija protiv vojnog režima. Sjedinjene Države zamrznule su ekonomsku i vojnu pomoć Panami sredinom [[1987.]] kao odgovor na unutarnju političku krizu u Panami i napad na američko veleposlanstvo. Sankcije nisu uspjele svrgnuti Noriegu, ali su teško naštetile panamskom gospodarstvu. Bruto domaći proizvod (BDP) Paname pao je za gotovo 25 posto između [[1987.]] i [[1989.]] godine.<ref name="Acosta, Coleen 2008">Acosta, Coleen (October 24, 2008). [https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm "Iraq: a Lesson from Panama Imperialism and Struggle for Sovereignty"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211003220042/https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm |date=October 3, 2021 }}. ''Journals of the Stanford Course on Prejudice and Poverty''.</ref> Savezne porote u [[Tampa, Florida|Tampi]] i [[Miami]]ju prihvatile su [[5. veljače]] [[1988.]] optužnicu protiv Noriege za trgovinu drogom. [[Human Rights Watch]] je u svom izvješću iz [[1989.]] napisao: "''Washington je godinama zatvarao oči pred zlouporabama u Panami sve dok zabrinutost zbog trgovine drogom nije potaknula optužnice protiv generala [Noriege] od strane dviju saveznih porota na Floridi u veljači 1988. godine.''".<ref name="Panama">[https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm "Panama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170113164637/https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm |date=January 13, 2017 }}. ''Human Rights Watch World Report 1989''. hrw.org</ref> U travnju [[1988.]], Reagan je aktivirao [[Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima]], zamrzavajući imovinu panamske vlade u svim američkim organizacijama. U svibnju [[1989.]] godine, Panamci su uvjerljivo glasali protiv Norieginih kandidata na izborima. Noriegin režim reagirao je tako što je odmah poništio izbore i započeo novi krug represije. ==== Američka invazija (1989.) ==== {{main|Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Panama clashes 1989.JPEG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Panamski gradovi pretrpjeli su značajnu štetu tijekom [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]]. | image2 = Manuel Noriega with agents from the U.S. DEA.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = Panamski diktator [[Manuel Noriega]] uhapšen je i prevezen u [[Miami]], gdje mu se sudilo za optužbe vezane uz trgovinu drogom i pranje novca. | footer = }} Sjedinjene Države izvršile su [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invaziju na Panamu]] [[20. prosinca]] [[1989.]] pod kodnim nazivom Operacija ''Just Cause''. Sjedinjene su Države izjavile da je operacija "nužna za zaštitu života američkih građana u Panami, obranu demokracije i ljudskih prava, borbu protiv trgovine drogom te osiguranje neutralnosti Panamskog kanala kako je propisano sporazumima Torrijos–Carter".<ref>''New York Times''. A Transcript of President Bush's Address on the Decision to Use Force, December 21, 1989. Web. January 2, 2008.</ref> Ubrzo su izvijestile o 23 poginula i 324 ranjena vojnika, a broj poginulih panamskih vojnika procjenjuje se na 450. Procjene broja poginulih civila u sukobu kreću se od 200 do 4,000. [[Ujedinjene nacije]] procijenile su broj poginulih panamskih civila na 500, [[Americas Watch]] iznio je procjenu od 300 poginulih civila, Sjedinjene Države dale su brojku od 202 ubijena civila, a bivši američki državni odvjetnik [[Ramsey Clark]] iznio je procjenu od 4,000 smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |title=Panama and U.S. Strive To Settle on Death Toll |last=Rohter |first=Larry |work=The New York Times |date=April 1990 |access-date=April 15, 2018 |archive-date=August 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815143126/https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |url-status=live }}</ref> To je predstavljala najveću vojnu operaciju Sjedinjenih Država od [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].<ref>Cajar Páez, Aristides. "La invasion." Extra-centennial issue of La Prensa, Nov.9 (2003): 22. Print.</ref> Broj američkih civila (i njihovih članova obitelji) koji su radili za Komisiju za Panamski kanal i američku vojsku, a koje su ubile Panamske obrambene snage, nikada nije u potpunosti otkriven. Dana [[29. prosinca]], [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] donijela je rezoluciju u kojoj se intervencija u Panami naziva "flagrantnim kršenjem međunarodnog prava te nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država".<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|title=A/RES/44/240. Effects of the military intervention by the United States of America in Panama on the situation in Central America|website=UN.org|access-date=June 29, 2017|archive-date=October 24, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024215048/http://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|url-status=live}}</ref> Donošenje slične rezolucije u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]] spriječio je veto koji su uložile Sjedinjene Države, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|title=Fighting in Panama: United Nations; Security Council Condemnation of Invasion Vetoed|first1=Paul|last1=Lewis|first2=Special to The New York|last2=Times|newspaper=The New York Times|date=December 24, 1989|access-date=February 11, 2017|archive-date=December 8, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161208053954/http://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|url-status=live}}</ref> Noriega je uhapšen i prevezen u Miami na suđenje. Sukob je završio [[31. siječnja]] [[1990.]] godine. Urbano stanovništvo, dobar dio kojeg je živio ispod granice siromaštva, uvelike je pogođeno invazijom iz [[1989.]] godine. Kao što je [[1995.]] godine istaknula Misija tehničke pomoći UN-a u Panami, borbe su raselile 20,000 ljudi. Najteže pogođena četvrt bila je četvrt [[El Chorrillo]] u glavnom gradu, gdje je nekoliko stambenih blokova potpuno uništeno.<ref>{{cite web|url=http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|title=Panama |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103819/http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|archive-date=March 4, 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|title=The Panama Deception|via=topdocumentaryfilms.com|access-date=May 5, 2019|archive-date=May 5, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190505070320/https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|url-status=live}}</ref><ref>Blum, William. Killing Hope: U.S. Military and C.I.A. Interventions Since World War II -Common Courage Press, 2008.</ref> Ekonomska šteta uzrokovana borbama procijenjena je na između 1.5 i 2 milijarde dolara.<ref name="Panama"/><ref>Pastor, Robert A. (2001) ''Exiting the Whirlpool: U.S. Foreign Policy Toward Latin America and the Caribbean'', p. 96, {{ISBN|0813338115}}.</ref> === Postintervencionistički period === Panamski izborni tribunal brzo je reagirao kako bi obnovio civilnu ustavnu vladu: rezultati izbora iz svibnja [[1989.]] ponovo su potvrđeni [[27. prosinca]] [[1989.]], a s njima i pobjeda predsjednika [[Guillermo Endara|Guillerma Endare]] te potpredsjednika [[Guillermo Ford|Guillerma Forda]] i [[Ricardo Arias Calderón|Ricarda Ariasa Calderóna]]. Međutim, često neskladna vlada teško je ispunjavala visoka očekivanja javnosti tijekom petogodišnjeg mandata. Nove policijske snage bile su značajno poboljšanje u odnosu na prethodnike, ali nisu bile u potpunosti sposobne odvratiti kriminal. [[Ernesto Pérez Balladares]] položio je predsjedničku prisegu [[1. rujna]] [[1994.]] godine nakon međunarodno nadzirane izborne kampanje.<ref name=":2">{{Cite web |title=Panama (02/07) |url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |access-date=2023-11-15 |website=U.S. Department of State |archive-date=November 15, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115023048/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |url-status=live }}</ref> Dana [[1. rujna]] [[1999.]], [[Mireya Moscoso]], udovica bivšeg predsjednika Arnulfa Ariasa, preuzela je dužnost nakon što je na slobodnim i poštenim izborima pobijedila kandidata [[Demokratska revolucionarna stranka (Panama)|PRD-a]] [[Martín Torrijos|Martína Torrijosa]], sina [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]].<ref>{{Cite web|url=http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|title=Moscoso wins victory in Panama's presidential vote|website=LatinAmericanStudies.org|access-date=March 26, 2021|archive-date=October 4, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004215757/http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|title=Panama (11/07)|publisher=US Department of State|access-date=April 2, 2017|archive-date=April 3, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170403111632/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|url-status=live}}</ref> Tijekom svog mandata, Moscoso je pokušala ojačati socijalne programe, posebno za razvoj, zaštitu i opću dobrobit djece i mladih. Njezina administracija uspješno dovršila proces vraćanja Panamskog kanala i bila je učinkovita u upravljanju kanalom.<ref name=":0" /> [[File:Boris Johnson with Juan Carlos Varela in London - 2018 (27232646267).jpg|thumb|left|Britanski ministar vanjskih poslova [[Boris Johnson]] razmijenio je dresove nogometnih reprezentacija s predsjednikom [[Juan Carlos Varela|Varelom]] u [[London]]u [[14. svibnja]] [[2018.]] godine.]] [[Martín Torrijos]] (PRD) osvojio je predsjedničke izbore i zakonodavnu većinu u [[Narodna skupština (Panama)|Narodnoj skupštini]] [[2004.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|title=Martin Torrijos wins Panama election|website=AlJazeera.com|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203743/https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|url-status=live}}</ref> Torrijos je vodio svoju kampanju na platformi, između ostalog, "nulte tolerancije" prema korupciji, problemu svojstvenom administracijama Moscosove i Péreza Balladaresa.<ref name=":2" /> Nakon što je preuzeo dužnost, Torrijos je donio niz zakona koji su vladu učinili transparentnijom. Osnovao je Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije, čiji su članovi predstavljali najviše razine vlasti i civilnog društva, radničke organizacije i vjersko vodstvo. Osim toga, mnogi od njegovih najbližih ministara u kabinetu bili su nestranački [[Tehnokracija|tehnokrati]] poznati po svojoj podršci antikorupcijskim ciljevima Torrijosove vlade. Unatoč javnom stavu Torrijosove administracije o korupciji, mnogi poznati slučajevi,<ref name=":2" /> posebno oni koji uključuju političke ili poslovne elite, nikada nisu procesuirani. Konzervativni trgovinski magnat [[Ricardo Martinelli]] izabran je za Torrijosova nasljednika nakon uvjerljive pobjede na [[Opći izbori u Panami 2009.|općim izborima u Panami]] u svibnju [[2009.]] godine. Martinellijeve poslovne kvalifikacije privukle su birače zabrinute zbog usporavanja rasta tijekom [[Velika recesija|Velike recesije]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |title=Panama Country Profile |work=[[BBC News]] |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Kao kandidat četverostranačkog opozicijskog Saveza za promjene, Martinelli je osvojio 60% glasova, u odnosu na 37% kandidata vladajuće ljevičarske Demokratske revolucionarne stranke (PRD).<ref>{{Cite web |url=https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |title=Martinelli Wins Panama Presidential Vote |publisher=Diálogo Americas |date=May 4, 2009 |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203750/https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |url-status=live }}</ref> Dana [[4. svibnja]] [[2014.]] godine, potpredsjednik [[Juan Carlos Varela]], kandidat stranke [[Partido Panameñista]] pobijedio je na predsjedničkim izborima s više od 39% posto glasova ispred stranke njegovog svog političkog partnera Ricarda Martinellija, [[Cambio Democrático]], i njihovog kandidata [[José Domingo Arias|Joséa Dominga Ariasa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|title=Former deputy Varela wins Panama presidential election &#124; DW &#124; 05.05.2014|website=DW.COM|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415213658/https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|url-status=live}}</ref> Prisegnuo je [[1. srpnja]] [[2014.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|title=Juan Carlos Varela Sworn in As New President of Panama|date=July 2, 2014|website=Caribbean Journal|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415225743/https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|url-status=live}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2019.]] godine, [[Laurentino Cortizo]] preuzeo je dužnost predsjednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|title=Presidente Laurentino Cortizo Cohen posesiona a miembros de su Gabinete (Official site)|access-date=July 3, 2019|archive-date=July 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703155652/https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|url-status=live}}</ref> Cortizo je bio kandidat PRD-a na predsjedničkim izborima u svibnju te godine.<ref>{{Cite news |url=https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |title=Panama's new president takes office, pledges end to corruption |first=Elida |last=Moreno |newspaper=Reuters |date=July 1, 2019 |via=Reuters.com |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415220835/https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |url-status=live }}</ref> Tijekom Cortizovog mandata, u zemlji su se zbili brojni događaji, uključujući [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-19]] i njezine ekonomske posljedice te [[Prosvjedi u Panami 2022.|prosvjede iz 2022.]] i [[Prosvjedi u Panami 2023.|2023.]] godine<ref>{{Cite web |author=Al Jazeera Staff |title=What is behind the largest protests in Panama in years? |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |access-date=2023-12-10 |website=Al Jazeera |language=en |archive-date=December 10, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231210183443/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |last=Salcedo |first=Andrea |date=2023-11-09 |title=Why ordinarily quiet Panama has erupted in deadly protests |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |access-date=2023-12-10 |issn=0190-8286 |archive-date=November 7, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107231108/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |url-status=live }}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2024.]] godine, [[José Raúl Mulino]] položio je prisegu kao novi predsjednik Paname.<ref>{{cite news |title=José Raúl Mulino is sworn in as Panama's new president |url=https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |work=The Independent |date=1 July 2024 |language=en |archive-date=July 2, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240702015619/https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |url-status=live }}</ref> Mulino, bliski saveznik bivšeg predsjednika Ricarda Martinellija, pobijedio je na predsjedničkim izborima u svibnju iste godine.<ref>{{cite news |title=Stand-in Jose Raul Mulino wins Panama presidential race |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |work=Al Jazeera |language=en |archive-date=May 6, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506121656/https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |url-status=live }}</ref> Nakon što je bivši kontroverzni predsjednik inicijalno [[Ricardo Martinelli]] najavio svoju kandidaturu na [[Opći izbori u Panami 2024.|predsjedničkim izborima 2024.]] godine, Mulino je postao njegov potpredsjednički kandidat. Međutim, Martinelli je zbog osude za korupciju diskvalificiran iz predsjedničke utrke tako da je Mulino preuzeo njegovo mjesto uz njegovu podršku;<ref name=":z">{{Cite web |agency=AFP |date=12 March 2024 |title=José Raúl Mulino Leads Panama's Presidential Race, Replacing Disqualified Martinelli |url=https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |access-date=24 March 2024 |website=The Tico Times |language=en-US |archive-date=24 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240324123428/https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |url-status=live }}</ref> izabran je s 34% glasova te je tako postao prvi predsjednik od ustavnih reformi [[2009.]] godine koji obnaša dužnost bez potpredsjednika.<ref>{{cite news|title=Last-minute candidate José Raúl Mulino heads to victory in Panama presidential election|url=https://www.ajc.com/news/nation-world/mulino-stand-in-for-former-president-barred-from-running-leads-panama-presidential-vote-count/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|work=Atlanta Journal|date=5 May 2024|author1=JUAN ZAMORANO|author2=MEGAN JANETSKY|access-date=6 May 2024|archive-date=6 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506023850/https://www.ajc.com/news/nation-world/last-minute-candidate-jose-raul-mulino-heads-to-victory-in-panamas-presidential-election/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|url-status=live}}</ref> Kao predsjednik, kritizirao je [[Panama Papers|Panamske dokumente]] i rekao da su "međunarodna zavjera s ciljem podrivanja ugleda i konkurentnosti" Paname<ref name=":y">{{Cite web |date=2024-07-03 |title=Panama's new president labels Panama Papers a 'hoax' as experts voice concerns about money laundering acquittals |url=https://www.icij.org/inside-icij/2024/07/panamas-new-president-labels-panama-papers-a-hoax-as-experts-voice-concerns-about-money-laundering-acquittals/ |website=ICIJ |language=en-US}}</ref> te je zeuzeo čvrst stav prema američkom predsjedniku [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] kada je ovaj zagovarao povratak kontrole nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], rekavši da Panama neće dati kontrolu nad kanalom [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref>{{cite web |url= https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |title= Trump threatens to retake control of Panama Canal |first=Gram |last=Slattery |date=2024-12-22 |access-date=2024-12-23 |website=Reuters |archive-url= https://archive.today/https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |archive-date=2024-12-23}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Paname}} [[File:Panamamap-en.png|thumb|350px|Topografska mapa Paname.]] Panama se nalazi u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]], između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Kostarika|Kostarike]] te ima izlaz na [[Karipsko more]] i [[Tihi ocean]].<ref name="v327">{{cite web | title=Panama | website=Geography | date=2014-03-21 | url=https://kids.nationalgeographic.com/geography/countries/article/panama | access-date=2025-12-17}}</ref> Većim dijelom leži između 7° i 10° sjeverne geografske širine i 77° i 83° zapadne geografske dužine (malo područje leži zapadno od 83°).<ref name="u654">{{cite web | title=Figure 1: Map of Central America showing the location of Panama.... | website=ResearchGate | url=https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Central-America-showing-the-location-of-Panama-Website-1_fig1_301779403 | access-date=2025-12-17}}</ref> Položaj države na [[Panamska prevlaka|Panamskoj prevlaci]] od iznimne je strateške važnosti. Od [[1999.]] godine, Panama je stekla punu kontrolu nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], koji spaja [[Atlantski ocean]] i Karipsko more sa sjevernim dijelom Tihog oceana.<ref name="u123">{{cite web | title=Office of the Historian | website=Milestones in the History of U.S. Foreign Relations | date=1903-11-18 | url=https://history.state.gov/milestones/1977-1980/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Ukupna površina Paname je 74,177.3 km².<ref name=area>{{cite web |url=https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |title=Datos generales e históricos de la República de Panamá |language=es |publisher=[[National Institute of Statistics and Census of Panama|INEC]] |access-date=December 22, 2015 |archive-date=July 10, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710174146/https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |url-status=live }}</ref> Dominantna značajka geografije Paname jest centralni planinski i brdoviti krajolik koji tvori [[Kontinentalna razvodnica|kontinentalnu razvodnicu]].<ref name="f361">{{cite web | title=The Geography of Panama: A Comprehensive Analysis | website=LAC Geo | date=2025-07-26 | url=https://lacgeo.com/geography-panama | access-date=2025-12-17}}</ref><ref name="y231">{{cite web | title=Panama Canal | website=Wartsila.com | date=2016-02-25 | url=https://www.wartsila.com/encyclopedia/term/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Razvodnica ne čini dio velikih planinskih lanaca Sjeverne Amerike, a samo u blizini kolumbijske granice nalaze se visoravni povezane s [[Ande|andskim sustavom]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name="f361"/> Osovina koja tvori razvodnicu visoko je erodirani luk uzdizanja koji dolazi s morskog dna, u kojem su vrhovi nastali vulkanskim prodorima.<ref name="f361"/> Planinski lanac razvodnice naziva se [[Cordillera de Talamanca]], a nalazi se u blizini granice s Kostarikom. Dalje na istoku prelazi u lanac [[Serranía de Tabasará]], a dio bliže donjem sedlu prevlake, gdje se nalazi Panamski kanal, prelazi u lanac [[Sierra de Veraguas]].<ref name="y231"/> Lanac između Kostarike i kanala geografi uglavnom nazivaju nazivaju [[Cordillera Central (Kostarika)|Cordillera Central]].<ref name="f361"/> Najviša točka u zemlji je [[vulkan]] [[Barú]], koji se uzdiže na 3,474 m, a planina i okolno područje zaštićeni su statusom [[Nacionalni park Volcán Barú|nacionalnog parka]].<ref name="f741">{{cite web | title=Volcan Baru National Park | website=Baru Volcano National Park Panama | date=2021-02-15 | url=https://www.tourismpanama.com/outdoors-and-nature/nature-parks/national-parks/baru-volcano-national-park/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Gotovo neprobojna džungla tvori [[Darijenski rascjep]] između Paname i Kolumbije, gdje djeluju kolumbijski gerilci i dileri droge, a ponekad uzimaju i taoce. To, kao i nemiri i pokreti za zaštitu šuma, stvaraju jedini prekid na [[Panamerička autocesta|Panameričkoj autocesti]], koja inače ide neprekinuto od [[Aljaska|Aljaske]] do [[Patagonija|Patagonije]]. === Hidrografija === {{main|Panamski kanal}} [[File:Chagres river.png|thumb|left|[[Rijeka Chagres]] na fotografiji iz [[1986.]] godine. Chagres najvažnija rijeka u Panami.]] Gotovo 500 rijeka teče surovim krajolikom Paname. Uglavnom su neplovne, a mnoge izviru kao brzi planinski potoci, vijugaju u dolinama i tvore obalne delte. Međutim, [[Chagres (rijeka)|rijeka Chagres]], smještena u centralnoj Panami, jedna je od rijetkih širokih rijeka i služi kao izvor hidroenergije. Centralni dio rijeke pregrađen je [[Gatun (brana)|branom Gatun]] i tvori [[jezero Gatun]], umjetno jezero koje je dio Panamskog kanala. Jezero je nastalo izgradnjom brane preko Chagresa između [[1907.]] i [[1913.]] godine. Nakon što je stvoreno, jezero Gatun bilo je najveće umjetno jezero na svijetu, a brana najveća zemljana brana. Chagres se ulijeva u [[Karipsko more]] na sjeverozapadu zemlje. Jezera [[Kampia (jezero)|Kampia]] i [[Madden (jezero)|Madden]] (koja također napaja Chagres) osiguravaju hidroenergiju za područje bivše zone kanala. [[Chepo (rijeka)|Rijeka Chepo]], još jedan izvor hidroenergije, jedna je od više od 300 rijeka koje se ulijevaju u [[Tihi ocean]]. Ove rijeke, usmjerene prema Pacifiku, duže su i sporije teku od onih na karipskoj strani. Njihovi su slivovi također opsežniji. Jedna od najdužih je [[Tuira (rijeka)|Tuira]], koja se ulijeva u [[zaljev San Miguel]] i jedina je rijeka u zemlji koja je plovna za veće brodove. ==== Luke ==== Na karipskoj obali nalazi se nekoliko prirodnih luka. Međutim, [[Cristóbal]], na karipskom kraju kanala, imao je jedine važne lučke objekte krajem [[1980-e|1980-ih]]. Brojni otoci arhipelaga [[Bocas del Toro (arhipelag)|Bocas del Toro]], u blizini plaža Kostarike, pružaju opsežno prirodno uporište i štite luku [[Almirante]], poznatu po [[banana]]ma. Više od 350 otoka [[San Blas (arhipelag)|arhipelaga San Blas]] u blizini Kolumbije proteže se na više od 160 km duž zaštićene karipske obale. Terminali luka smještenih na svakom kraju Panamskog kanala, luka [[Cristóbal (Colón)|Cristóbal]] i [[Balboa (Panama)|Balboa]], zauzimaju drugo i treće mjesto u Latinskoj Americi po broju kontejnerskih jedinica (TEU).<ref>{{cite web |author=CEPAL – Naciones Unidas |url=http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=/Transporte/noticias/noticias/8/38828/P38828.xml&base=/tpl/top-bottom.xsl |title=Ranking 2009 de Actividad portuaria de contenedores en América Latina y el Caribe |publisher=Eclac.cl |date=March 22, 2010 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511140155/http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=%2FTransporte%2Fnoticias%2Fnoticias%2F8%2F38828%2FP38828.xml&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xsl |archive-date=May 11, 2011 }}</ref> Luka Balboa prostire se na 182 hektara i sadrži četiri veza za kontejnere i dva višenamjenska veza. Ukupno su vezovi dugi preko 2,400 m, s obalnom dubinom od 15 m. Luka Balboa ima 18 super post-[[Panamax]] i Panamax dizalica za obalu te 44 portalne dizalice. Luka Balboa također sadrži 2,100 m².<ref>{{cite web |url=http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |title=Port of Balboa |publisher=World Port Source |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170712093447/http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |archive-date=July 12, 2017 }}</ref> [[File:MS Monarch - Panama (15516512140).jpg|thumb|Luka u [[Cristóbal (Colón)|Cristóbalu]] dio je šireg lučkog kompleksa koji ima iznimnu važnost ne samo za Panamu, već i za cijelu Latinsku Ameriku.]] Lučki kompleks Cristóbal (koji obuhvaća kontejnerske terminale panamskih luka Cristóbal, međunarodni terminal Manzanillo i kontejnerski terminal Colón) pretovario je 2,210,720 TEU-a tijekom [[2009.]] godine, što ga čini drugim najvećim lučkim kompleksom u Latinskoj Americi, odmah iza [[Luka Santos|luke Santos]] u [[Brazil]]u. Izvrsne dubokomorske luke sposobne za prijevoz velikih [[VLCC]] tankera nalaze se u [[Charco Azul]]u, provincija [[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]] (Pacifik) i [[Chiriquí Grande]]u, provincija [[Bocas del Toro]] (Atlantik), u blizini zapadne granice s Kostarikom. [[Transpanamski naftovod]], koji se proteže prevlakom dužinom od 131 km, prometuje između Charco Azula i Chiriquí Grandea od [[1979.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32%3Ahistory&catid=7%3Acorporate-profile&Itemid=98&lang=en |title=Our History |publisher=Petroterminal.com |date=February 9, 1997 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028134321/http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32:history&catid=7:corporate-profile&Itemid=98&lang=en |archive-date=October 28, 2014 }}</ref> === Klima === {{main|Klima Paname}} [[File:Koppen-Geiger Map PAN present.svg|thumb|left|Mapa Paname prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].]] Panama ima tropsku klimu. Temperature su jednoliko visoke - kao i relativna vlažnost - i male su sezonske varijacije. Dnevni rasponi su niski; tijekom tipičnog sušnog dana u glavnom gradu, jutarnji minimum može biti 24 °C, popodnevni maksimum 30 °C. Temperatura rijetko prelazi 32 °C na duže vremenske periode. Temperature na pacifičkoj strani prevlake nešto su niže nego na karipskoj, a povjetarac se u većem dijelu zemlje pojačava nakon sumraka. Temperature su znatno niže u višim dijelovima planinskih lanaca, a mraz se može javiti na lancu [[Cordillera de Talamanca]] u zapadnoj Panami. Klimatske regije se manje određuju na temelju temperature, a više na temelju količine oborina, koja regionalno varira od manje od 1,300 mm do više od 3,000 mm godišnje. Gotovo sva kiša padne tijekom kišne sezone, koja obično traje od travnja do prosinca, ali varira u trajanju od sedam do devet mjeseci. Općenito, oborine su puno obilnije na karipskoj nego na pacifičkoj strani kontinentalne razdjelnice, dijelom zbog povremene aktivnosti tropskih [[ciklon]]a u blizini; Panama se nalazi izvan [[Glavna razvojna regija|glavne razvojne regije]]. Godišnji prosjek u glavnom gradu nešto je viši od polovice onoga u [[Colón (Panama)|Colónu]]. Panama je jedna od tri zemlje na svijetu koje imaju negativnu emisiju [[ugljik]]a, što znači da apsorbiraju više [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] nego što ga ispuštaju u atmosferu. Druge dvije su [[Butan]] i [[Surinam]].<ref>{{Cite news |last=Goering |first=Laurie |date=November 3, 2021 |title=Forget net-zero: meet the small-nation, carbon-negative club |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |access-date=March 8, 2022 |archive-date=February 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220215012548/https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=PANAMA IS ONE OF THE THREE "CARBON NEGATIVE" COUNTRIES |url=https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |access-date=March 8, 2022 |website=grupoconsultorefe.com |language=es |archive-date=March 8, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220308225635/https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |url-status=live }}</ref> Klimatske promjene negativno utječu na Panamu, smanjujući razinu vode u Panamskom kanalu, što znači da manje brodova prolazi kroz njega, što posljedično ima negativan utjecaj na njezino gospodarstvo.<ref name=":9">{{Cite web |last=Krag |first=Jonas Schmidt Hansen, ea@era dk, Karen Sophie |date=2023-12-13 |title=Nyetableret alliance i Panama |url=https://www.verdensskove.org/nyetableret-alliance-i-panama/ |access-date=2025-08-22 |website=Verdens Skove |language=da-DK}}</ref> === Ekologija === Panamski tropski okoliš pogoduje brojnim biljnim vrstama. Teritorijem Paname dominiraju šume, koje su povremeno isprekidane pašnjacima, niskim raslinjem i usjevima. Iako je gotovo 40% Paname još uvijek pošumljeno, [[deforestacija]] predstavlja stalnu prijetnju kišom natopljenim šumama. Među uzroke deforestacije spadaju [[rudarstvo]]<ref name=":9" /> i izgradnja [[Panamerička autocesta|Panameričke autoceste]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-06 |title=Eastern Panamanian Montane Forests |url=https://www.oneearth.org/ecoregions/eastern-panamanian-montane-forests/ |access-date=2025-08-22 |website=One Earth |language=en}}</ref> Pokrivenost drvećem smanjena je za više od 50% od [[1940-e|1940-ih]] godina. Naturalna poljoprivreda, široko rasprostranjena od sjeveroistočnih džungli do jugozapadnih travnjaka, uglavnom se fokusira na uzgoj [[kukuruz]]a, [[grah]]a i [[gomolj]]a. [[Močvare mangrova]] nalaze se duž dijelova obiju obala, a [[plantaža|plantaže]] [[banana]] dominiraju [[Delta|deltama]] nedaleko od granice s Kostarikom. Na mnogim mjestima, guste [[prašuma|prašume]] graniče s močvarom na jednoj strani teritorija te se protežu do nižih dijelova padina na drugoj strani. Panama je [[2019.]] imala prosječnu ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskog krajolika]] od 6.37/10, što je svrstava na 78. mjesto od ukupno 172 zemlje svijeta.<ref name="FLII-Supplementary">{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|date=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G |doi-access=free}}</ref> Dvije trećine panamskih šuma nalaze se na autohtonim područjima,<ref>{{Cite web |title=Panama |url=https://www.healthinharmony.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=Health In Harmony |language=en-US}}</ref> a 25% panamskog teritorija je zaštićeno.<ref name=":8">{{Cite web |title=Panama National Parks {{!}} Global Alliance of National Parks |url=https://national-parks.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=national-parks.org |language=en}}</ref> <gallery mode="packed" heights="220"> File:Atham 2024 flower 12.jpg|220|Orhideja golubica (''[[Peristeria elata]]'') proglašena je nacionalnim cvijetom Paname [[21. studenog]] [[1980.]] godine.<ref>{{Cite web |date=2 December 1980 |title=Por la cual se declara flor nacional, la flor del Espiritu Santo |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/46-de-1980-dec-2-1980.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Brookfieldzoo (18047492608).jpg|220|[[Orao harpija]] (''Harpia harpyja'') proglašen je nacionalnom pticom Paname [[10. travnja]] [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=12 April 2002 |title=Que declara al Águila Harpía ave nacional y dicta otras medidas |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/18-de-2002-apr-12-2002.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Sterculia apetala 293772360.jpg|220|Panamsko drvo (''[[Sterculia apetala]]'') proglašeno je nacionalnim drvetom Paname [[26. studenog]] [[1969.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Decreto de Gabinete Numero 371 (de 26 de Noviembre de 1969) |url=https://momentofiscal.com/leyes/CAMBIOS%20CODIGO%20FISCAL/1969%20-%20Decreto%20de%20gabinete%20374.pdf |website=Momento Fiscal |publisher=Gaceta Oficial de Panamá |publication-date=16 December 1969}}</ref> </gallery> Panama ima 16 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]].<ref name=":8" /> [[Nacionalni park Soberanía]] ima najveću raznolikost ptica za promatranje, s više od 525 ptica koje nastanjuju to područje. Također ima razne sisavce poput [[kapibara]] i [[kojot]]a, gmazove poput [[Zelena iguana|zelene iguane]] te vodozemce poput [[Divovska gubavica|divovske gubavice]]. [[Nacionalni park Darién]], poznat po [[Darijenski rascjep|Darijenskom rascjepu]], najveći je nacionalni park u Centralnoj Americi i ujedno je i [[UNESCO-va svjetska baština]]. Tu je i [[Park prirode Metropolitano]] grada Paname, a najveći otok Paname, [[Coiba]], ujedno je i nacionalni park.<ref>{{Cite web |last1=Ahuja |first1=Dimple |last2=Biswas |first2=Utpala |date=2021-12-07 |title=5 National Parks In Panama Wildlife Enthusiasts Must Visit |url=https://traveltriangle.com/blog/national-parks-in-panama/ |access-date=2025-08-21 |language=en-IN}}</ref> U Panami se svake godine održava Festival harlekinskih žaba kako bi se podigla svijest o toj vrsti, koja je ugrožena uništavanjem staništa i zagađenjem.<ref>{{Cite web |title=Panama Wildlife Conservation |url=https://panamawildlife.org/amphibians/ |access-date=2025-08-21 |website=Panama Wildlife Conservation |language=en-US}}</ref> == Politika == {{main|Politika Paname|Izbori u Panami}} [[File:President José Raúl Mulino.jpg|thumb|150px|{{center|'''[[José Raúl Mulino]]'''<br /><small>[[Predsjednik Paname]]<br />od 2024.</small>}}]] Prema važećem [[Ustav Paname|ustavu]], Panama je [[demokratska republika]] s [[Prezidencijalizam|predsjedničkim sustavom vlasti]], odnosno [[Predsjednik Paname]] je i državni poglavar i predsjednik vlade, te višestranačkim političkim sustavom. [[Trodioba vlasti]] ustavom je propisana. Izvršnu vlast predstavlja vlada, dok zakonodavnu zajednički vrše vlada i [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]]. Sudska je vlast neovisna od izvršne i zakonodavne vlasti, a najviši sud u državi je [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]]. Izbori su univerzalni za sve građane starije od 18 godina. Opći izbori za izvršnu i zakonodavnu vlast održavaju se svake pete godine. Članove sudske vlasti (suce) imenuje šef države. Panamska [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] bira se proporcionalnim zastupništvom u fiksnim izbornim okruzima, tako da su zastupljene mnoge manje stranke. Predsjednički izbori zahtijevaju većinu svih glasova (odnosno, ne zahtijeva se niti natpolovična većina); od posljednjih pet predsjednika, samo je bivši predsjednik [[Ricardo Martinelli]] uspio biti izabran s više od 50 posto glasova birača.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm Tycoon elected Panama's president] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170620004924/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm |date=June 20, 2017 }} Retrieved July 25, 2010</ref> Prema klasifikaciji indeksa Režimi svijeta iz [[2024.]] godine, Panama je opisana kao [[predstavnička demokracija]].<ref name="j496">{{cite web | title=Democracy Report 2025, 25 Years of Autocratization – Democracy Trumped? | url=https://v-dem.net/documents/54/v-dem_dr_2025_lowres_v1.pdf | access-date=14 March 2025}}</ref> === Vojska === {{main|Javne snage Paname}} [[Obrambene snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerzas de Defensa de Panamá'', FDDP), kao i bivša Nacionalna garda, bile su oružane snage Paname sve dok ih [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država]] nisu ukinule nakon [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]] [[1989.]] godine.<ref name="t845">{{cite book | title=Transformation Concepts for National Security in the 21st Century | publisher=DIANE Publishing | date=2002 | isbn=978-1-4289-1111-6 | url=https://books.google.com/books?id=qQkeWFsQhgAC&dq=Panama+Defense+Forces+1989&pg=PA391 | access-date=2025-12-16 | page=389-395}}</ref> Godine [[1990.]] osnovane su [[Javne snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerza Pública de la República de Panamá'', FPP), koje danas figuriraju kao nacionalne sigurnosne snage u zemlji.<ref name="j675">{{cite book | last=Mann | first=Carlos Guevara | title=Panamanian Militarism | publisher=Ohio University Press | publication-place=Athens, Ohio | date=1996 | isbn=978-0-89680-189-9}}</ref> Panama je druga zemlja u Latinskoj Americi (nakon [[Kostarika|Kostarike]]) koja je trajno ukinula stalnu vojsku i umjesto toga koristi snage javne sigurnosti.<ref name="j675"/> Kao takva, Panama nema vojsku, ali ima naoružanu policiju i sigurnosne snage, granične snage (SENAFRONT) te male zračne i pomorske snage (SENAN).<ref name="p010">{{cite web | title=Panama | website=United States Department of State | date=2025-01-03 | url=https://www.state.gov/reports/2022-country-reports-on-human-rights-practices/panama/ | access-date=2025-12-16}}</ref><ref name="x296">{{cite web | last=Ellis | first=Evan | title=Official Responses to Panama's Security Challenges | website=Global Americans | date=2023-04-12 | url=https://globalamericans.org/official-responses-to-panamas-security-challenges/ | access-date=2025-12-16}}</ref> Ove su snage zadužene za provedbu zakona i mogu izvoditi ograničene vojne akcije. Panamske snage surađuju sa saveznicima u održavanju sigurnosti u regiji.<ref name="d858">{{cite web | last=Vergun | first=David | title=U.S. Special Ops Conduct Combined Training With Panama, Formalize Commitment | website=U.S.&#32;Department&#32;of&#32;War | url=https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | access-date=2025-12-16 | archive-date=2025-12-23 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251223144406/https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | url-status=dead }}</ref> Godine [[2017.]], Panama je potpisala UN-ov [[Ugovor o zabrani nuklearnog oružja]].<ref>{{Cite web |url=https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |title=Chapter XXVI: Disarmament&nbsp;– No. 9 Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |publisher=United Nations Treaty Collection |date=July 7, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 6, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190806220546/https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Panama adheres to the Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |url=https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 |work=Panama Today |date=September 20, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 15, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190815123543/https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 }}</ref> Javnim snagama upravlja Ministarstvo javne sigurnosti.<ref name="x296"/> U [[2023.]] godini, Javne snage uključivale su oko 20,000 policajaca, 3,600 uniformiranih osoba u pomorskim/zračnim snagama SEBAB te otprilike 4,500 osoba u graničnim snagama SENAFRONT (podijeljenih u 6 brigada, uključujući brigadu specijalnih snaga).<ref name="x296"/> Zračne i pomorske snage SENAN-a opremljene su helikopterima, transportnim zrakoplovima i malim brodovima, uključujući male patrolne brodove (ali ne i velikim ratnim plovilima).<ref name=IISS1>{{cite book| url=https://www.iiss.org/en/events/2024/02/the-military-balance-2024-launch/| title=The Military Balance 2024| author1=International Institute for Strategic Studies| author-link1=International Institute for Strategic Studies| date=13 February 2024| publisher=[[Routledge]]| location=[[London]]| page= 444-445| isbn=978-1-032-78004-7}}</ref> U [[2024.]] godini zabilježeno je da snage imaju otprilike 19 malih plovila i 24 zrakoplova.<ref name=IISS1/> === Administrativna podjela === {{main|Administrativna podjela Paname}} {| style="background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}" |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Administrativna podjela paname |- |colspan="4"|{{Image label begin|image=División Política de Panamá.svg|width=500|float=center}} {{Image label small|x=0.11|y=0.05|scale=500|text=''[[Bocas del Toro|Bocas<br />del Toro]]}} {{Image label small|x=0.43|y=0.19|scale=500|text=''[[Coclé]]}} {{Image label small|x=0.54|y=0.07|scale=500|text=''[[Colón (provincija)|Colón]]}} {{Image label small|x=0.07|y=0.19|scale=500|text=''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.23|scale=500|text=''[[Darién (provincija)|Darién]]}} {{Image label small|x=0.38|y=0.31|scale=500|text=''[[Herrera (provincija)|Herrera]]}} {{Image label small|x=0.42|y=0.36|scale=500|text=''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]}} {{Image label small|x=0.50|y=0.14|scale=500|text=''[[Panamá Oeste|Panamá<br />Oeste]]}} {{Image label small|x=0.62|y=0.09|scale=500|text=''[[Panamá (provincija)|Panamá]]}} {{Image label small|x=0.28|y=0.28|scale=500|text=''[[Veraguas|Veraguas]]}} {{Image label small|x=0.78|y=0.05|scale=500|text=''[[Guna Yala]]}} {{Image label small|x=0.89|y=0.21|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.32|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.037|y=0.06|scale=500|text=''[[Naso Tjër Di|Naso<br />Tjër Di]]}} {{Image label small|x=0.18|y=0.18|scale=500|text=''[[Ngäbe-Buglé|Ngäbe-Buglé]]}} {{Image label small|x=0.74|y=0.10|scale=500|text=''[[Madungandí]]}} {{Image label small|x=0.82|y=0.13|scale=500|text=''[[Guna de Wargandí|Wargandí]]}} {{Image label small|x=0.58|y=0.29|scale=500|text='''[[Panamski zaljev|{{color|white|Panamski zaljev}}]]'''}} {{Image label small|x=0.05|y=0.35|scale=500|text='''[[Tihi ocean|{{color|white|Tihi ocean}}]]'''}} {{Image label small|x=0.28|y=0.04|scale=500|text='''[[Karipsko more|{{color|white|Karipsko more}}]]'''}} {{Image label small|x=0.92|y=0.39|scale=500|text=''[[Kolumbija|{{color|teal|Kolumbija}}]]}} {{Image label small|x=0.016|y=0.04|scale=500|text=''[[Kostarika|{{color|teal|K<br>o<br>s<br>t<br>a<br>r<br>i<br>k<br>a}}]]}} {{Image label end}} |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija |- |colspan=4|[[File:Map of Panamá.svg|500px|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija]] |} Panama je primarno podjeljena na deset [[Provincije Paname|provincija]], na čijem se čelu nalazi guverner. Provincije se dalje dijele na [[Distrikti Paname|distrikte]] i ''[[Corregimiento (Panama)|corregimiente]]'', što su administrativne jedinice nižeg ranga. Uz provincije postoji i šest ''[[comarca]]'' (sh. domorodačke regije) u kojima živi domodoračko stanovništvo Paname. {| class="wikitable sortable" |- !style="width:150px;" colspan=2| Administrativna jedinica !style="width:45px;" | Sjedište !style="width:45px;" | Površina (km²)<ref name=census2023>{{cite web |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P0705547520231109105354CUADRO%2010.pdf |title=Cuadro 10. Superficie, Población Y Densidad De Población En La República, Según Provincia, Comarca Indígena, Distrito Y Corregimiento: Censos De 2000, 2010 Y 2023 |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo, Contraloría General de la República de Panamá |access-date=5 March 2025}}</ref> !style="width:45px;" | Populacija<br>([[2023.]])<ref name=census2023/> !style="width:45px;" | Gustoća |- ! colspan=6 | Provincije |- | [[File:Bandera de la Provincia de Bocas del Toro.svg|45px|border]] | '''[[Bocas del Toro]]'''<br>(''Provincia de Bocas del Toro'') | {{nowrap|[[Bocas del Toro (grad)|Bocas del Toro]]}} | {{center|4,654.0}} | {{center|159,228}} | {{center|34.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Chiriquí.svg|45px|border]] | '''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]'''<br>(''Provincia de Chiriquí'') | [[David (grad)|David]] | {{center|6,584.2}} | {{center|471,071}} | {{center|71.5}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Coclé.svg|45px|border]] | '''[[Coclé]]'''<br>(''Provincia de Coclé'') | [[Penonomé]] | {{center|4,943.0}} | {{center|268,264}} | {{center|54.3}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Colón.svg|45px|border]] | '''[[Colón (provincija)|Colón]]'''<br>(''Provincia de Colón'') | [[Colón (Panama)|Colón]] | {{center|4,605.0}} | {{center|281,956}} | {{center|61.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Darién.svg|45px|border]] | '''[[Darién (provincija)|Darién]]'''<br>(''Provincia de Darién'') | [[La Palma (Darién)|La Palma]] | {{center|12,402.7}} | {{center|54,235}} | {{center|4.4}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Herrera.svg|45px|border]] | '''[[Herrera (provincija)|Herrera]]'''<br>(''Provincia de Herrera'') | [[Chitré]] | {{center|2,362.9}} | {{center|122,071}} | {{center|51.6}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Los Santos.svg|45px|border]] | '''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]'''<br>(''Provincia de Los Santos'') | [[Las Tablas (Los Santos)|Las Tablas]] | {{center|3,812.0}} | {{center|98,466}} | {{center|25.8}} |- | | '''[[Panamá (provincija)|Panamá]]'''<br>(''Provincia de Panamá'') | [[Ciudad de Panamá]] | {{center|8,478.5}} | {{center|1,439,575}} | {{center|169.8}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Panamá Oeste.svg|45px|border]] | '''[[Panamá Oeste]]'''<br>(''Provincia de Panamá Oeste'') | [[La Chorrera (Panama)|La Chorrera]] | {{center|2,892.1}} | {{center|653,665}} | {{center|226.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Veraguas.svg|45px|border]] | '''[[Veraguas]]'''<br>(''Provincia de Veraguas'') | {{nowrap|[[Santiago de Veraguas]] }} | {{center|10,597.5}} | {{center|259,791}} | {{center|24.5}} |- ! colspan=6 | Domorodačke regije (''comarcas indígenas'') |- | | '''[[Emberá-Wounaan]]'''<br>(''Comarca Emberá-Wounaan'') | [[Unión Chocó]] | {{center|4,365.5}} | {{center|12,358}} | {{center|2.8}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Guna Yala.svg|45px|border]] | '''[[Guna Yala]]'''<br>(''Comarca Guna Yala'') | [[Gaigirgordub]] | {{center|2,307.6}} | {{center|32,016}} | {{center|13.9}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Ngäbe-Buglé.svg|45px|border]] | '''[[Ngäbe-Buglé]]'''<br>(''Comarca Ngäbe-Buglé'') | [[Llano Tugrí]] | {{center|6,829.5}} | {{center|212,084}} | {{center|31.1}} |- | [[File:Flag_of_Nasi_Tjer_Di_Indigenous_Region.png|45px|border]] | '''[[Naso Tjër Di]]'''<br>(''Comarca Naso Tjër Di'') | [[Sieyic]] | {{center|1,606.2}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! colspan=6 | Domorodački ''corregimienti'' |- | | '''[[Madungandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Madungandí'') | [[Akua Yala]] | {{center|2,127.2}} | {{center|7,647}} | {{center|3.6}} |- | | '''[[Wargandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Wargandí'') | [[Nurra]] | {{center|952.2}} | {{center|2,781}} | {{center|2.9}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Paname}} {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="census 1911-2023 inec">{{cite web |last1=Gumercindo |first1=Lorenzo |title=Población en la república, por provincia y comarca indígena: censos de 1911 a 2023 |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |website=inec.gob.pa |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo - Contraloría General de la República de Panamá |archive-url=https://web.archive.org/web/20250726015644/https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |archive-date=2025-07-26 |language=es |date=2023-10-06 |trans-title=Population in the republic, by province and indigenous region: censuses from 1911 to 2023}}</ref> |title = Populacija Paname<br>kroz historiju |percentages = |[[1911.]]|336742 |[[1920.]]|446098 |[[1930.]]|467459 |[[1940.]]|622576 |[[1950.]]|805285 |[[1960.]]|1075541 |[[1970.]]|1428082 |[[1980.]]|1805287 |[[1990.]]|2329329 |[[2000.]]|2839177 |[[2010.]]|3405813 |[[2023.]]|4064780 }} Procijenjeno je da je Panama [[2025.]] godine imala oko 4,600,000 stanovnika.<ref name="n807">{{cite web | title=World Population Dashboard -Panama | website=United Nations Population Fund | date=2025-03-28 | url=https://www.unfpa.org/data/world-population/PA | access-date=2025-12-18}}</ref> To je porast u odnosu na {{UN_Population|Panama}} stanovnika iz {{UN_Population|Year}} godine.{{UN_Population|ref}} Udio stanovništva mlađeg od 15 godina u [[2010.]] godini iznosio je 29%; 64.5% stanovništva bilo je između 15 i 65 godina, a 6.6% stanovništva imalo je 65 ili više godina.<ref name="WPP 2012">{{cite web |url=http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |title=Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2012 Revision |publisher=Esa.un.org |access-date=April 9, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110506065230/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |archive-date=May 6, 2011 }}</ref> Godine [[2010.]], etnička struktura panamske populacije izgledala je ovako: 65% populacije činili su [[mestici]] (mješovito bijelo i starosjedilačko), 12.3% starosjedioci, 9.2% crnci ili Afrikanci, 6.8% bili su [[mulati]] i 6.7% bijelaci.<ref name="cia" /><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=CIA.gov|date=December 2, 2021|access-date=January 24, 2021|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Međutim, prema popisu stanovništva iz [[2023.]] godine, 698,114 ljudi izjasnilo se kao starosjedioci, što je 17.2% ukupnog stanovništva Paname i predstavlja značajan porast u odnosu na ranije podatke.<ref name="j692">{{cite web | title=Panama Perfil de Salud de los pueblos originarios | url=https://minsa.gob.pa/sites/default/files/direcciones/panama_perfil_de_salud_de_los_pueblos_originarios_2024.pdf |publisher=MINSA | access-date=2025-12-18}}</ref> [[Američki Indijanci|Američko indijansko stanovništvo]] uključuje sedam etničkih skupina: [[Ngäbe]], [[Guna]], [[Emberá]], [[Bokota|Buglé]], [[Embera-Wounaan|Wounaan]], [[Naso (narod)|Naso Tjër Di]] (Teribe) i [[Bribri]].<ref>{{cite web |url=http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |title=Update 2011 – Panama |publisher=Iwgia.org |access-date=June 15, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307063455/http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |archive-date=March 7, 2013 }}</ref> Većina Afropanamaca živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]] te u provincijama [[Darién (provincija)|Darién]] (ponajviše u [[La Palma (Darién)|La Palmi]]) i [[Bocas del Toro]]. Područja u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]] sa značajnim afropanamskim utjecajem su Rio Abajo i Casco Viejo.<ref>{{Cite web |date=2023-01-03 |title=Top 3 Afro-Panamanian Places Black Expats in Panama City, Panama Should Visit. |url=https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |access-date=2024-09-08 |website=AllThingsBiola |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Braga |first=Brunno |date=2023-10-06 |title=Panama: How To Experience Afro Culture in the Country |url=https://travelnoire.com/panama-afro-culture |access-date=2024-09-08 |website=Travel Noire |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://travelnoire.com/panama-afro-culture |url-status=live }}</ref> Crni Panamci potomci su afričkih robova dovedenih u Ameriku u sklopu [[Atlantska trgovina robljem|atlantske trgovina robljem]]. Drugi val crnaca došao je u Panamu s Kariba tijekom izgradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. Panama također ima značajan broj [[Kinezi|kineskog]] i [[Indijci|indijskog]] stanovništva, koji su u zemlju došli u svrhu rada na kanalu tijekom njegove izgradnje. Većina kineskih Panamaca živi u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]].<ref name="h748">{{cite web | title=Chinese Panamanians in Panama | website=Minority Rights Group | date=2024-04-12 | url=https://minorityrights.org/communities/chinese-panamanians/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Kineski Panamci čine 4% ukupne populacije Paname.<ref name="Mon">{{citation|title=The Chinese of Panama also have a story to tell...|last=Mon|first=Ramon|date=Spring 2013|url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|journal=ReVista Harvard Review of Latin America|access-date=March 5, 2025|archive-date=March 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305052102/https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|url-status=live}}</ref><ref name="Jackson">{{citation|title=Panama's Chinese community celebrates a birthday, meets new challenges|last=Jackson|first=Eric|volume=10|issue=9|date=May 2004|access-date=2007-11-07|url=http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|journal=The Panama News|archive-url=https://web.archive.org/web/20070916050839/http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|archive-date=2007-09-16}}</ref> Europljani i bijeli Panamci manjina su u Panami i čine 6.7% ukupne populacije. Panama je također dom male [[Arapi|arapske zajednice]], koja ima [[Džamija|džamije]] i prakticira [[islam]], kao i [[Židovi|židovske zajednice]] te mnogih [[sinagoga]]. <center> <gallery widths="350px" heights="320px"> File:PanamaPop2024.png|Populacijska piramida Paname za [[2024.]] godinu File:Panama population.svg|Kretanje populacije Paname od [[1960.]] do [[2017.]] godine </gallery> </center> === Religija === {{main|Religija u Panami}} {{Tortni grafikon|thumb=right|caption=Religija u Panami (2015.)<ref name=2015survey/> |label1=[[Katolici]]|value1=63.2|color1=DarkOrchid|label2=[[Protestanti]]|value2=25|color2=DodgerBlue|label3=[[Adventisti]]|value3=1.3|color3=SkyBlue|label4=[[Jehovini svjedoci]]|value4=1.4|color4=Aquamarine|label5=[[Mormoni]]|value5=0.6|color5=DarkTurquoise|label6=[[Budizam|Budisti]]|value6=0.4|color6=Yellow|label7=[[Judaizam|Židovi]]|value7=0.1|color7=Blue|label8=Bez religije|value8=7.6|color8=Honeydew|label9=Ostale religije|value9=0.4|color9=Gold}} [[Kršćanstvo]] je glavna religija u Panami, što je posljedica dugogodišnjeg [[Španjolska|španjolskog]] utjecaja iz kolonijalnog perioda. Službeno istraživanje koje je [[2015.]] godine provela vlada procijenilo je da se 63.2% stanovništva, odnosno 2,549,150 ljudi, identificira kao [[Katolicizam|rimokatolici]], a 25%, odnosno 1,009,740 ljudi, kao [[Evangelizam|evangelički protestanti]].<ref name="2015survey">{{Cite journal|date=December 2016|title=Segunda Encuesta Nacional de Hogares, Panama 2015|url=http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf|journal=Ministerio Público de la República de Panamá|access-date=February 17, 2019|archive-date=February 18, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218081846/http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf}}</ref> Procjenjuje se da [[Bahaizam|bahaistička]] zajednica u Panami čini 2% ukupnog stanovništva, odnosno oko 60,000 ljudi,<ref name="WCoC">{{cite web|title = Panama|work = World Council of Churches: WCC Member Churches|publisher = World Council of Churches|date = January 1, 2006|url = http://www.oikoumene.org/en/member-churches|access-date = July 1, 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20170708044321/http://www.oikoumene.org/en/member-churches|archive-date = July 8, 2017}}</ref> uključujući oko 10% pripadnika naroda [[Ngäbe]].<ref name="guay">{{Cite journal |last = International Community |first = Baháʼí |author-link = Baháʼí International Community |title = In Panama, some Guaymis blaze a new path |journal = One Country |volume = 1994 |issue = October–December |date = October–December 1994 |url = http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |access-date = April 7, 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140802031749/http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |archive-date = August 2, 2014 }}</ref> [[Jehovini svjedoci]] bili su sljedeća najveća kongregacija, koja je obuhvaćala 1.4% stanovništva, a slijede [[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormoni]] s 0.6%. Manje skupine uključuju [[Budizam|budističke]], [[Judaizam|židovske]], [[Anglikanstvo|anglikanske]], [[Islam|muslimanske]] i [[Hinduizam|hinduističke]] zajednice.<ref name="report">[https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm International Religious Freedom Report 2007: Panama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408234244/https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm |date=April 8, 2023 }}. United States [[Bureau of Democracy, Human Rights and Labor]] (September 14, 2007). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Autohtone religije uključuju ibeorgun (među pripadnicima naroda [[Guna]]) i mamatatu (među pripadnicima naroda [[Ngäbe]]).<ref name="report" /> Postoji i mali broj [[Rastafarijanstvo|rastafarijanaca]].<ref name="report" /> === Jezici === {{main|Panamski španjolski jezik}} [[Španjolski]] je službeni i dominantan jezik u Panami. Španjolski koji se govori u Panami poznat je kao [[panamski španjolski]]. Oko 93% stanovništva govori španjolski kao svoj materinji jezik. Mnogi građani koji rade na međunarodnoj razini ili u poslovnim korporacijama govore i [[engleski]] i španjolski. Oko 14% Panamaca govori engleski;<ref>{{cite web |url=https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |title=What Languages Are Spoken in Panama? |date=August 24, 2017 |publisher=World Atlas |access-date=January 1, 2020 |archive-date=June 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604131839/https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |url-status=live }}</ref> očekuje se da će se taj broj povećati jer je Panama uvela nastavu engleskog jezika kao obveznu u državnim školama.<ref>{{cite web |url=https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |title=Improving English for Panama's First Bilingual Generation |publisher=Pearson |access-date=January 1, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200101163727/https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |archive-date=January 1, 2020 }}</ref> Indijanski jezici, poput [[Ngäbere jezik|ngäberea]], govore se diljem zemlje, uglavnom na područjima u kojima obitava starosjedilačko stanovništvo. Preko 400,000 Panamaca održava svoje materinje jezike i običaje.<ref name="Ethnologue Report for Panama">{{cite web|url=http://www.ethnologue.com/country/PA|title=Panama|access-date=August 5, 2010|archive-date=March 9, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230309065853/https://www.ethnologue.com/country/PA/|url-status=live}}</ref> Oko 4% govori [[francuski]], a 1% govori [[arapski]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|language=en|access-date=October 11, 2017|archive-date=March 7, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307124031/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html}}</ref> U Panami se govorio i francuski [[kreolski jezik]], [[sanmiguelski kreolski francuski jezik|sanmiguelski kreolski francuski]], koji je u međuvremenu izumro.<ref>{{Cite web |title=Language in Panama |url=https://www.frommers.com/destinations/panama/in-depth/language/ |access-date=2025-09-14 |website=Frommers |language=en}}</ref> === Urbanizacija === {{main|Lista gradova u Panami}} Više od polovice stanovništva Paname živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]], koji se proteže kroz nekoliko gradova. Urbano stanovništvo Paname prelazi 75% ukupne populacije, što Panamu čini najurbaniziranijom zemljom u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]].<ref name="Estado de Información Forestal en Panamá">{{cite web |url=http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |title=Corredor Transístmico Panamá -Colón |access-date=August 5, 2010 |archive-date=May 2, 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502061904/http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |url-status=live }}</ref> Većina najvećih [[Lista gradova u Panami|panamskih gradova]] dio je metropolitanskog područja [[Panamá (provincija)|glavnoga grada]]. Najveći gradovi su: {{Najveći gradovi u Panami}} == Ekonomija == [[File:GDP per capita development Panama.svg|thumb|300px|Kretanje panamskog [[BDP]]-a (per capita) u periodu od [[1950.]] do [[2018.]] godine.]] [[File:Panama econ 1981.jpg|thumb|300px|Mapa koja prikazuje distribuciju ekonomskih aktivnosti za [[1981.]] godinu.]] Prema podacima iz [[2025.]] godine, panamski je [[BDP]] iznosio 90.41 milijardu [[SAD|američkih dolara]];<ref name="m917">{{cite web | title=Panama Country Profile | website=IMF | url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/PAN | language=ar | access-date=2025-12-17}}</ref> ''per capita'', to iznosi 19,800$.<ref name="m917"/> Iste godine, stopa nezaposlenosti bila je 8%, što je 2.7% više u odnosu na [[2012.]] godinu.<ref name="cia"/><ref name="m917"/> Panama je tijekom posljednjih godina imala snažan ekonomski skok, pri čemu je [[realni BPD]] u periodu od [[2006.]] do [[2008.]] godine bio prosječno veći od 10.4%. To je posljedica činjenice da ja panamska ekonomija bila jedna od najbrže rastućih ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i jedna od onih s najboljim upravljanjem.<ref>{{Cite web |last=Mann |first=Richard |date=2024-09-10 |title=Panama Leads Latin America in Productivity Growth and Prosperity |url=https://www.riotimesonline.com/panama-leads-latin-america-in-productivity-growth-and-prosperity/ |access-date=2025-06-19 |website=The Rio Times |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-06-15 |title=Panama Archives |url=https://www.focus-economics.com/countries/panama/ |access-date=2025-06-19 |website=FocusEconomics |language=en-US}}</ref> Časopis ''[[Latin Business Chronicle]]'' predvidio je da će u petogodišnjem periodu od [[2010.]] do [[2014.]] godine Panama imati najveći ekonomski rast u Latinskoj Americi.<ref>{{cite web |url=http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |title=Latin Business Chronicle |publisher=Latin Business Chronicle |date=October 7, 2009 |access-date=June 26, 2010 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717100429/http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |archive-date=July 17, 2010 }}</ref> Godine [[2025.]], Panama je bila duga najbrže rastuća ekonomija Latinske Amerike.<ref name="e274">{{cite web | last=Montero | first=Eduardo Achurra | title=Panama among the countries with the highest economic growth in Latin America in 2025, according to Cepal | website=IR Global | date=2025-09-24 | url=https://irglobal.com/article/panama-among-the-countries-with-the-highest-economic-growth-in-latin-america-in-2025-according-to-cepal/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Prema [[Indeks ljudskog razvoja|indeksu ljudskog razvoja]], Panama je [[2025.]] godine bila na 59. mjestu.<ref name="n451">{{cite journal | last=Nations | first=United | title=Country Insights | journal=Human Development Reports | date=2025-05-06 | url=https://hdr.undp.org/data-center/country-insights#/ranks | access-date=2025-12-17 | page=}}</ref> Iako se Panama smatra zemljom s visokim dohotkom, ona i dalje ostaje zemlja oštrih kontrasta koje ovjekovječuju dramatične obrazovne razlike. Između [[2015.]] i [[2017.]] godine, stopa siromaštva u odnosu na one s manje od 5.5$ dnevno pala je s 15.4% na procijenjenih 14.1%.<ref>{{cite news|url= https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|work= worldbank.org|title= Panama Overview|access-date= March 11, 2019|archive-date= December 30, 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211230201740/https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|url-status= live}}</ref> Prema podacima iz [[2025.]], nacionalni dug Panama iznosio je 59.6% BDP-a.<ref name="m917"/> Izvoz je [[2024.]] godine porastao na 37.37 milijardi dolara, u odnosu na 35.71 milijardu dolara iz [[2022.]] godine.<ref name="x113">{{cite web | title=The World Factbook | website=CIA | date=2025-12-10 | url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | access-date=2025-12-17 | archive-date=2025-11-11 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251111213904/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | url-status=dead }}</ref> Panamsko gospodarstvo, zbog svog ključnog geografskog položaja, uglavnom se temelji na dobro razvijenom uslužnom sektoru, posebno trgovini i turizmu. Predaja kanala i vojnih objekata Sjedinjenim Državama dovela je do velikih građevinskih projekata, a kanal ima značajan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo Paname.<ref name="c654">{{cite journal | last1=Ojeda | first1=M. Laura | last2=Ramos | first2=M. Priscila | last3=Romero | first3=Carlos A. | last4=Mercatante | first4=Juan I. | last5=Hallak | first5=Juan Carlos | title=Unveiling the Panama Canal's economic influence: An input-output measuring | journal=Research in Transportation Business & Management | publisher=Elsevier BV | volume=63 | year=2025 | issn=2210-5395 | doi=10.1016/j.rtbm.2025.101508 | article-number=101508}}</ref><ref name="j962">{{cite web | title=The Economic Contribution of the Panama Canal and its Sensitivity to Internal and External Shocks | website=IDB Invest | date=2024-12-19 | url=https://idbinvest.org/en/publications/economic-contribution-panama-canal-and-its-sensitivity-internal-and-external-shocks | access-date=2025-12-17}}</ref> Tijekom [[2025.]] godine zabilježeno je da je kanal činio 7.7% BDP-a Paname i najmanje 20% državnih prihoda dolazilo je od dividendi od kanala.<ref name="c654"/> Industrije prirodnih resursa Paname uključuju vađenje [[Bakar|bakra]], šume [[mahagonij]]a, uzgoj [[škamp]]a i [[hidroenergija|hidroenergiju]].<ref name="x113"/> === Valuta === {{main|Panamska balboa}} Službena valuta u Panami je [[Panamska balboa|balboa]], koja je fiksirana u omjeru 1:1 prema [[Američki dolar|američkom dolaru]] od [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|panamske nezavisnosti]] [[1903]] godine. Međutim, u praksi, Panama je [[Dolarizacija|dolarizirana]]: američki dolari zakonsko su sredstvo plaćanja, pri čemu se jedino novčanice dolara koriste kao papirnati novac, a iako Panama ima vlastite kovanice, američki novčići naširoko su rasprostranjeni. Zbog vezanosti za američki dolar, Panama je tradicionalno imala nisku [[inflacija|inflaciju]]. Prema [[Ekonomska komisija za Latinsku Ameriku i Karibe|Ekonomskoj komisiji za Latinsku Ameriku i Karibe]], inflacija u Panami tijekom [[2006.]] godine iznosila je 2.0%, što je izmjereno prema ponderiranom [[Indeks potrošačkih cijena|indeksu potrošačkih cijena]].<ref>{{cite web |url=http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |title=CEPAL.org |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130824191044/http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |archive-date=August 24, 2013 }}</ref> Balboa je zamijenila [[kolumbijski pezo]] [[1904.]] godine nakon što je Panama stekla nezavisnost. Novčanice balboe tiskao je [[1941.]] predsjednik [[Arnulfo Arias]]. Nekoliko dana kasnije povučene su iz optjecaja, zbog čega su dobile nadimak "sedmodnevni dolari". Nova vlada spalila je novčanice, ali rijetki primjerci tih novčanica mogu se pronaći u zbirkama. To su bile jedine novčanice koje je Panama ikada tiskala, a američke novčanice bile su u optjecaju i prije i poslije toga.<ref>{{Cite book |last=Naylor |first=R. T. |title=Patriots and profiteers: economic warfare, embargo busting, and state-sponsored crime |date=2008 |publisher=McGill-Queen's University Press |isbn=978-0-7735-7489-2 |location=Montreal [Que.] |oclc=752267663 }}</ref> Dana [[28. travnja]] [[2022.]] godine, panamski zakonodavci izglasali su zakon kojim bi se legalizirala i regulirala upotreba [[bitcoin]]a i drugih [[kriptovaluta]]. Zakon je, među ostalim temama, regulirao korištenje kriptovaluta, trgovanje njima, tokenizaciju plemenitih metala i izdavanje digitalnih vrijednosnih papira. Zakon je građanima trebao omogućiti i da koriste svoja kriptovalutna sredstva za plaćanje [[porez]]a.<ref>{{Cite web |last=Hilaire and Moreno |date=April 28, 2022 |title=Panama passes bill to permit use of crypto assets |url=https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |access-date=April 30, 2022 |website=Reuters.com |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430032551/https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |url-status=live }}</ref> Međutim, dana [[14. srpnja]] [[2023.]], [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]] proglasio je zakon neprovedivim.<ref>{{Cite web|title=Corte declaró inexequible proyecto de ley que regula uso de criptomonedas|trans-title=Court declared unenforceable bill regulating use of cryptocurrencies|url=https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|website=La Estrella de Panamá|language=es|last=Guerrel|first=Ismael Gordón|date=July 14, 2023|access-date=July 28, 2023|archive-date=July 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230727170439/https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|url-status=live}}</ref> === Međunarodna trgovina === {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Paname za 2021. godinu |- ! colspan="2" |Izvoz<ref name="Exp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/export/pan/show/all/2021/|title=Exportaciones de Panamá por país de destino|source=OEC}}</ref> ! colspan="2" |Uvoz<ref name="Imp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/import/pan/show/all/2021/|title=Importaciones de Panamá por país de origen|source=OEC}}</ref> |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|16.4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|23.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|11.6%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|17.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Gvatemala}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.51%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|12.8%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.19%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Ekvador}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Španjolska}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.84%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kolumbija}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.39%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.33%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.19%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Njemačka}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.27%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Meksiko}} |style="font-size:smaller"| {{center|2.57%}} |} Međunarodna trgovina iznimno je važna za panamsko gospodarstvo, a sama Panama je, zahvaljujući [[Zona slobodne trgovine Colón|zoni slobodne trgovine Colón]], najvećoj slobodnoj trgovinskoj zoni na zapadnoj hemisferi, jedan od centara međunarodne trgovine na zapadnoj hemisferi.<ref name="z459">{{cite web | title=Panama Special Economic Zones | website=International Trade Administration | date=July 8, 2021 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | access-date=May 21, 2024 | archive-date=May 21, 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240521143451/https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | url-status=live }}</ref> Tijekom [[2024.]] godine, slobodna trgovinska zona Colón zabilježila je ukupan promet robe u vrijednosti od 24.7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]].<ref name="q860">{{cite web | title=Overview | website=Panama Logistics Web Portal | date=2025-04-15 | url=https://logistics.gatech.pa/en/trade/overview/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Panamskom gospodarstvu dodatno pomažu trgovina te izvoz [[kava|kave]] i drugih poljoprivrednih proizvoda, uključujući [[banane]], [[palmino ulje]], [[šećerna trska]] i [[škamp]]i.<ref name="q860"/> Panama je [[2023.]] godine izvezla oko 3,000 metričkih tona kave, uglavnom u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref name="e786">{{cite web | title=Panama Coffee Industry | website=International Trade Administration | date=2023-10-02 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-coffee-industry | access-date=2025-12-18}}</ref> Međutim, primarni izvoz Paname je [[bakar|bakrena ruda]].<ref name="n817">{{cite web | title=Country Trade Profile: Panama | website=The Chartered Institute of Export & International Trade | date=2024-05-08 | url=https://www.export.org.uk/insights/features/country-trade-profile-panama/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Izvoz bakrene rude iz Paname [[2022.]] godine procijenjen je na 3 milijarde dolara.<ref name="n817"/> U kontekstu međunarodne trgovine, izrazito je važan i Bilateralni investicijski ugovor (BIT), potpisan [[27. listopada]] [[1982.]] godine između vlada Sjedinjenih Američkih Država i Paname. Ugovor štiti američka ulaganja i pomaže Panami u njezinim naporima da razvije svoje gospodarstvo stvaranjem povoljnijih uvjeta za američka privatna ulaganja i time jačanjem razvoja njezina privatnog sektora. BIT je bio prvi takav ugovor koji su Sjedinjene Države potpisale na zapadnoj hemisferi.<ref>{{cite web |url=http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |title=List of BITs currently in effect |publisher=Tcc.export.gov |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100709145249/http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |archive-date=July 9, 2010 }}</ref> Dodatni [[Američko-panamski sporazum o promicanju trgovine|Sporazum o promicanju trgovine]] (TPA) između Paname i Sjedinjenih Američkih Država potpisan je [[2007.]] godine; Panama ga je ratificirala [[11. srpnja]] [[2007.]], američki predsjednik [[Barack Obama|Obama]] [[21. listopada]] [[2011.]], a na snagu je stupio [[31. listopada]] [[2012.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |title=The United States-Panama Trade Promotion Agreement (TPA) |website=Trade.gov |access-date=October 31, 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113033819/http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |archive-date=November 13, 2012 }}</ref> Panama je [[2019.]] godine potpisala još jedan takav sporazum, kojim se ukidaju carine na američke usluge.<ref>{{Cite web|url=https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|title=U.S.- Panama Trade Promotion Agreement|website=ustr.gov|language=en|access-date=March 19, 2019|archive-date=July 15, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090715171019/https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|url-status=live}}</ref> Panamsko gospodarstvo u tom kontekstu značajno ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama, koje uživaju brojne benefite zahvaljujući tom snažnom utjecaju. Međutim, posljednjih godina jača i utjecaj [[Kina|Kine]], koja je preuzela prvo mjesto od Sjedinjenih Država kao glavni trgovinski partner Paname.<ref name="Exp."/><ref name="Imp."/> === Turizam === {{main|Turizam u Panami}} [[File:Fortifications on the Caribbean Side of Panama Portobelo-San Lorenzo-108169.jpg|thumb|left|320px|[[Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo]] proglašene su [[UNESCO-va Svjetska baština|UNESCO-vom Svjetskom baštinom]] [[1980.]] godine.]] Turizam je važna gospodarska djelatnost u Panami. Godine [[2025.]] objavljeno je da Panamu godišnje posjeti preko dva milijuna turista.<ref name="y613">{{cite web | title=Local Communities & Tourism in Panama | website=The Business Year - Interviews & news from around the world | date=2025-07-29 | url=https://thebusinessyear.com/article/local-communities-tourism-panama-2025/?srsltid=AfmBOorx9bvy1GNHe5LF6EtPgJfhOhORiQyfP2HiiBLcEskqEZFd2dhv | access-date=2025-12-17 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Samo u kolovozu [[2025.]] godine, Panamu su posjetila 194,422 posjetitelja.<ref name="s880">{{cite web | title=Panama Visitor Arrivals Growth [Up-to-date Chart & Data], 2006 | website=CEIC Data | date=2018-06-01 | url=https://www.ceicdata.com/en/indicator/panama/visitor-arrivals-growth | access-date=2025-12-17}}</ref> U tu brojku ulaze i veliki brojevi turista koji dolaze [[kruzer]]ima; primjerice, tijekom [[2023.]] godine oko 320,000 putnika na kruzeru posjetilo je Panamu tijekom krstarenja.<ref name="y613"/> U [[2025.]] godini, države iz kojih je dolazio najveći broj turista bile su [[Sjedinjene Države]], [[Kolumbija]], [[Venezuela]], [[Ekvador]], [[Brazil]] i [[Španjolska]].<ref name="r679">{{cite web | title=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | website=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | date=2025-03-19 | url=https://gowithguide.com/blog/2025-panama-tourism-insights-exploring-the-crossroads-of-the-americas-5834?srsltid=AfmBOoopuSLS6w-smbJVzS3nUIuorUou8buz-vmEtmGFtCD5WlGAYsns | access-date=2025-12-17}}</ref> Turizam u Panami u kontinuiranom je porastu.<ref name="p638">{{cite web | title=Tourism Doing Business Investing in Panama | website=UN Tourism | url=https://www.untourism.int/investment/tourism-doing-business-investing-in-panama | access-date=2025-12-17 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Panama je [[2023.]] godine privukla 2,518,000 posjetitelja, što je u panamsko gospodarstvo donijelo 5,432,000,000 američkih dolara (rast od 20% u usporedbi s [[2019.]] godinom). [1] Primjerice, tjiekom [[2012.]] godine, panamsko je gospodarstvo uprihodilo 4,585,000,000 američkih dolara od turizma.<ref>{{Cite web |title=Panama Tourism Statistics 1995-2025 |url=https://www.macrotrends.net/global-metrics/countries/PAN/panama/tourism-statistics |access-date=2025-01-01 |website=www.macrotrends.net}}</ref> To je tada činilo 11.34% panamskog BDP-a;<ref>{{Cite web |title=Development and importance of tourism for Panama |url=https://www.worlddata.info/america/panama/tourism.php |access-date=2025-01-01 |website=Worlddata.info |language=en}}</ref> broj turista koji su te godine posjetili Panamu bio je 2,200,000.<ref>{{Cite journal |last1=Agarwal |first1=Tanya |last2=Suresh |first2=Sandeep |last3=Saha |first3=Sourish |last4=S. |first4=Varun |last5=Narayan |first5=Varun|date=March 9, 2014|title=The Republic of Panama: An Economic Analysis |language=en|journal=[[Elsevier]] |at=section 1.A.ii ("Tourism")|ssrn=2406629 }}</ref> Ekonomski poticaji za migrante, umirovljenike i druge doveli su to toga da se Panama smatra relativno dobrim mjestom za umirovljenje.<ref>{{cite web|last=Peddicord|first=Kathleen|editor-last=Brandon|editor-first=Emily|url=https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|title=The 10 Best Places to Retire in Panama|work=[[U.S. News & World Report]]|date=July 28, 2022|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Ascarelli|first=Silvia|url=https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|title=I never expected to retire to Panama — but we are living 'very comfortably' on $1,200 a month|publisher=[[MarketWatch]]|date=June 4, 2022|orig-date=September 30, 2021|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|url-status=live}}</ref> Investitori u nekretnine u Panami povećali su broj turističkih odredišta u posljednjih pet godina zbog interesa za ove poticaje za posjetitelje.<ref>[http://www.redfrogbeach.com/panama.html Redfrogbeach.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091013113646/http://www.redfrogbeach.com/panama.html |date=October 13, 2009 }}, [http://www.islapalenque.com/location/panama Isla Palenque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111030091917/http://www.islapalenque.com/location/panama |date=October 30, 2011 }}, examples</ref> Panama je [[2012.]] godine donijela Zakon br. 80 kako bi potaknula strana ulaganja u turizam. Zakon br. 80 zamijenio je stariji Zakon br 8. 1994 godine. Zakon br. 80 predviđa stopostotno oslobođenje od poreza na dohodak i poreza na nekretnine tijekom 15 godina, bescarinski uvoz građevinskog materijala i opreme tijekom pet godina te oslobođenje od poreza na kapitalnu dobit tijekom pet godina.<ref>Juan José Espino Sagel. [https://web.archive.org/web/20160304043803/http://www.pardinilaw.com/publications/news.php?newsid=271&p=3&catid=6 Panama enacts new Tourism Law: Law 80 of 2012]. pardinilaw.com</ref> === Promet === {{main|Saobraćaj u Panami}} U Panami se nalazi [[Međunarodna zračna luka Tocumen]], najveća zračna luka u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]] i sjedište [[Copa Airlines]]a, nacionalnog prijevoznika Paname. Osim toga, u zemlji postoji više od 20 manjih zračnih luka. U svibnju [[2022.]] godine, kako bi povećali ponudu zrakoplovnog goriva s nižim udjelom ugljika, [[vlada Paname]] i energetske tvrtke najavile su svoj plan za razvoj velike i napredne biorafinerije zrakoplovnog goriva u zemlji.<ref>{{Cite news |last=Kelly |first=Stephanie |date=May 18, 2022 |title=Exclusive: Panama to develop largest advanced biorefinery to make lower-carbon aviation fuel |url=https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518132415/https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |archive-date=May 18, 2022 |access-date=May 19, 2022 |work=Reuters |language=en}}</ref> Panamske ceste, promet i transportni sustavi uglavnom su sigurni, iako je noćna vožnja otežana i u nekim slučajevima ograničena od strane lokalnih vlasti. To se obično događa u [[Divlje naselje|divljim naseljima]].<ref name="travel">{{Cite web | url=https://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204211128/http://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-date=December 4, 2013 |date=December 4, 2013 | website= [[U.S. Department of State]] | title = Panama - County Specific Information}}</ref> Promet u Panami odvija se desnom stranom, a panamski zakon zahtijeva da vozači i putnici nose sigurnosne pojaseve.<ref name=travel/> Autoceste su općenito dobro razvijene za jednu latinoameričku zemlju, pri čemu veliki značaj ima [[Panamerička autocesta]], koja se proteže sod sjevera prema jugu, počevši na granici s [[Kostarika|Kostarikom]], ali završava na podrućju [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]], odnosno prije granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. Područje [[Ciudad de Panamá|glavnog grada]] dobro je povezano s gotovo 150 autobusnih linija javnog sustava [[MiBus]], zajedno s dvije linije brzog prijevoza [[Panamski metro|panamskog metroa]]. Prije nego što je vlada preuzela upravljanje nad autobusnim linijama, Panamom su upravljali privatni autobusi zvani "diablo rojos" ([[srpskohrvatski|sh.]]: "crveni vragovi"), koji su obično bili "umirovljeni" školski autobusi iz Sjedinjenih Država koje su njihovi vozači obojali u jarke boje. "Diablo rojos" koji su preostali sada se uglavnom koriste u ruralnim područjima. === Panama kao porezna oaza === Od početka [[20. vijek|XX. vijeka]], Panama je prihodima od kanala izgradila najveći Regionalni financijski centar (IFC)<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9|title=International Banking and Financial Centers|last1=Park|first1=Yoon S.|last2=Essayyad|first2=Musa|date=December 6, 2012|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-009-2504-5|language=en|access-date=September 7, 2017|archive-date=February 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240205142031/https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> u Centralnoj Americi, s konsolidiranom imovinom koja je više od tri puta veća od BDP-a Paname. Bankarski sektor izravno zapošljava više od 24,000 ljudi. Financijsko posredovanje donosi prihode koji iznose čak 9.3% BDP-a.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|title=Committee of Independent Experts|publisher=Presidency of the Republic of Panama|date=November 18, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170818023452/https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|archive-date=August 18, 2017}}</ref> Stabilnost je bila ključna snaga panamskog financijskog sektora, koji je imao koristi od povoljne ekonomske i poslovne klime u zemlji. Bankarske institucije bilježe snažan rast i solidne financijske prihode. Režim bankarskog nadzora uvelike je u skladu s [[Basel III|Bazelskim temeljnim načelima]] za učinkovit bankarski nadzor.<ref>{{Cite web|url=http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|title=Offshore Financial Centers (OFCs): IMF Staff Assessments (OFCA)|website=www.imf.org|language=en-US|access-date=June 4, 2017|archive-date=October 25, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131025215945/http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|url-status=live}}</ref> Kao regionalno financijsko središte, Panama izvozi neke bankarske usluge, uglavnom u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] i igra važnu ulogu u gospodarstvu zemlje. Međutim, Panama se još uvijek ne može usporediti s pozicijom koju imaju [[Hong Kong]] ili [[Singapur]] kao financijski centri u [[Azija|Aziji]]. Panama i dalje ima svjetsku reputaciju [[Porezna oaza|porezne oaze]], ali je pristala na povećanu transparentnost, posebno nakon objavljivanja [[Panamski papiri|Panamskih papira]] [[2016.]] godine. Značajan napredak postignut je u poboljšanju potpunog poštivanja preporuka za sprječavanje [[Pranje novca|pranja novca]]. Panama je u veljači [[2016.]] godine uklonjena sa sive liste [[FATF]]-a. [[Europska unija]] također je [[2018.]] godine uklonila Panamu sa svoje crne liste poreznih oaza.<ref>{{Cite web|title=EU Removes Panama, Seven Others, From Tax Haven Blacklist - ICIJ|date=January 23, 2018|url=https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|access-date=July 8, 2021|language=en-US|archive-date=January 23, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123201849/https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|url-status=live}}</ref> Međutim, potrebni su dodatni napori na tom polju, a [[MMF]] je više puta spominjao potrebu za jačanjem financijske transparentnosti i fiskalne strukture.<ref name=":1" /> == Obrazovanje i nauka == {{main|Obrazovanje u Panami}} [[File:Las colinas.JPG|thumb|300px|[[Univerzitet u Panami]] najveći je državni univerzitet u Panami. Prema podacima iz [[2008.]], na Univerzitetu je bilo upisano 74,059 studenata.]] Obrazovanje u Panami je obvezno za prvih šest godina osnovnog obrazovanja i prve tri godine srednje škole, odnosno od 6. do 15. godine života.<ref name="bn">[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm "Background Note: Panama"]. [[Bureau of Western Hemisphere Affairs]], [[U.S. Department of State]] (February 2008). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref><ref>[http://www.oei.es/quipu/panama/Ley_Educ_34_95 Ministry of Education of Panama]{{Dead link|date=August 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U školskoj godini 2004./2005. bilo je oko 430,000 učenika upisanih u razrede od prvog do šestog (stopa upisanosti od 95%).<ref name=bn/> Ukupan broj upisanih u šest razreda srednje škole u istom razdoblju bio je 253,900 (stopa upisanosti od 60%).<ref name=bn/> Više od 94% Panamaca je pismeno (94.7% muškaraca i 93.5% žena).<ref name="cia.gov">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook|access-date=October 25, 2014|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Od [[2004.]] godine, više od 92,500 panamskih studenata pohađalo je [[Univerzitet u Panami]], [[Tehnološki univerzitet u Panami]], [[Univerzitet West Coast (Panama)|panamsku filijalu Univerziteta West Coast]], [[Politehnički univerzitet Centralne Amerike]] te [[Univerzitet Santa Maria La Antigua]], privatnu katoličku instituciju.<ref name=bn/> Uključujući manje fakultete, u Panami postoji ukupno 88 visokoškolskih ustanova.<ref name=bn/> Kroz historiju, za obrazovanje u Panami mahom su bili zaduženi [[isusovci]]. Javno obrazovanje u Panami uvedeno je nedugo nakon [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odvajanja od Kolumbije]] [[1903.]] Godine [[1906.]], [[metodisti]] su utemeljili Panamski koledž, koji danas nosi naziv [[Panamerički institut]]. Prvi napori bili su vođeni paternalističkim pogledom na ciljeve obrazovanja, što je vidljivo iz komentara na sastanku Prve panamske obrazovne skupštine iz [[1913.]] godine: "''Kulturna baština koja se daje djetetu trebala bi biti određena društvenim položajem koji će ili bi trebao zauzimati. Iz tog razloga, spolni odgoj trebao bi biti drugačiji u skladu s društvenom klasom kojoj bi učenik trebao pripadati.''" Ovaj na segregaciji utemeljeni elitistički svjetonazor brzo se promijenio pod utjecajem [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="cs">{{Country study|country=Panama|abbr=pa|editor=Sandra W. Meditz and Dennis M. Hanratty|date=December 1987|section=Education|last=Kluck |first= Patricia}}</ref> Do [[1920-e|1920-ih]], panamsko obrazovanje pridržavalo se progresivnog obrazovnog sustava, izričito osmišljenog kako bi pomogao sposobnim i ambicioznim pojedincima u potrazi za uzlaznom društvenom mobilnošću. Uzastopne nacionalne vlade dale su visoki prioritet razvoju sustava (barem) univerzalnog osnovnog obrazovanja. Krajem [[1930-e|1930-ih]], čak jedna četvrtina nacionalnog proračuna otišla je na obrazovanje. Između [[1920.]] i [[1934.]] godine, upisi u osnovne škole udvostručili su se. Nepismenost odraslih, koja je [[1923.]] godine bila na visokih 70%, pala je na otprilike polovicu odrasle populacije za nešto više od desetljeća.<ref name=cs/> Do početka [[1950-e|1950-ih]], nepismenost odraslih pala je na 28%. Međutim, stopa porasta pismenost također je opala, a daljnja poboljšanja bila su spora. Pedesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] u biti nisu donijele nikakvo poboljšanje; nepismenost odraslih [[1960.]] godine iznosila je 27%. Međutim, tijekom [[1960-e|1960-ih]] došlo je do značajnih pomaka, a stopa nepismenosti odraslih pala je za 8% do [[1970.]] godine. Prema procjenama iz [[1980.]] godine, samo 13% Panamaca starijih od 10 godina bilo je nepismeno, a muškarci i žene bili su približno podjednako zastupljeni među pismenima. Najznačajnija razlika bila je između urbane i ruralne Paname; 94% odraslih koji žive u gradovima bilo je pismeno, no, ta je brojka među ruralnom populacijom obuhvaćala manje od dvije trećine ruralne populacije – to je također brojka koja je obuhvaćala kontinuirano visoke stope nepismenosti među indijanskom populacijom.<ref name=cs/> Od [[1950-e|1950-ih]] do ranih [[1980-e|1980-ih]], upis u obrazovne ustanove rastao je brže od stope rasta stanovništva u cjelini i, većim dijelom tog razdoblja, brže od broja učenika školske dobi. Najveći porast zabilježen je kod upisa u srednje i visoko obrazovanje, koji se povećao deset, odnosno više od trideset puta. Do sredine [[1980-e|1980-ih]], stope upisa dječaka i djevojčica bile su približno jednake, iako su postojale značajne regionalne varijacije.<ref name=cs/> Upisi na više razine školovanja znatno su se povećali u relativnom i apsolutnom smislu od [[1960.]] godine. Između [[1960.]] i sredine [[1980-e|1980-ih]], upisi u srednje škole povećali su se oko četiri i pol puta, a u visoko obrazovanje gotovo dvanaest puta. Godine [[1965.]], manje od jedne trećine djece srednjoškolske dobi bilo je u školi, a samo 7% ljudi u dobi od 20 do 24 godine. Sredinom [[1980-e|1980-ih]], gotovo dvije trećine djece srednjoškolske dobi bilo je upisano, a oko 20% pojedinaca u dobi od 20 do 24 godine bilo je u visokoškolskim ustanovama.<ref name=cs/> == Kultura == {{main|Kultura Paname}} [[File:Tuna panama.jpg|thumb|300px|left|Panamci u narodnoj nošnji plešu tradicionalnu [[cumbia|cumbiju]] tijekom parade u lipnju.]] Suvremena [[kultura Paname]] mahom proizlazi iz europske glazbe, umjetnosti i tradicija koje su Španjolci donijeli u Panamu; dobar primjer toga je [[Božić]]na parada ([[španjolski]]: ''El desfile de Navidad''), koja se [[25. prosinca]] održava u glavnom gradu. Kola u paradi ukrašena su panamskim bojama, žene nose haljine zvane ''[[pollera]]'', a muškarci tradicionalne nošnje koje se zovu ''[[montuno]]''. Osim toga, marširajući orkestar u paradi, koji se sastoji od bubnjara, zabavlja publiku. U gradu se veliko božićno drvce osvijetli božićnim svjetlima, a svi okružuju drvce i pjevaju božićne pjesme.<ref>{{cite web|publisher=Bureau of Western Hemisphere Affairs|date=June 23, 2010|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|title=Panama|access-date=May 21, 2019|archive-date=June 4, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190604191011/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|url-status=live}}</ref> No, unatoč snažnom utjecaju španjolske kulture, hegemonističke sile godinama su stvorile hibridne oblike koji spajaju afričku i autohtonu panamsku kulturu s europskom kulturom, što je temeljna odlika suvremene panamske kulture koja se ogleda u svim njezinim aspektima, a ponajviše u glazbi i plesu, koji tradicionalno kombiniraju brojne stilske i idejne utjecaje.<ref>{{cite web |url=http://panama-culture.com/ |title=The online almanac of Panama culture with travel links |publisher=Panama Culture |access-date=December 23, 2010 |archive-date=March 14, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180314074449/http://panama-culture.com/ |url-status=live }}</ref> Izvan glavnoga grada, regionalni festivali na kojima sudjeluju lokalni glazbenici i plesači održavaju se tijekom cijele godine. Panamska miješana kultura odražava se u tradicionalnim proizvodima, poput rezbarija u drvu, ceremonijalnih maski i keramike, kao i u panamskoj arhitekturi, kuhinji i festivalima. U ranijim vremenima, košare su se plele u utilitarne svrhe, ali sada se mnoga sela gotovo isključivo oslanjaju na prihod od košara koje proizvode za turiste. [[File:KunaWomanSellingMolas.jpg|thumb|300px|Žena naroda [[Guna]] uz [[Mola (tekstil)|molu]], tradicionalnu panamsku dekorativnu tkaninu.]] Tradicionalna panamska muška odjeća, nazvana ''[[montuno]]'', sastoji se od bijelih pamučnih košulja, kratkih hlača i tkanih slamnatih šešira (''[[pintado]]s'').<ref name="m319">{{cite book | last=Hassig | first=Susan M. | title=Panama | publisher=Marshall Cavendish | date=2007 | isbn=978-0-7614-2028-6 | url=https://books.google.com/books?id=go0bwH-W8BkC&dq=Panama+clothing+montuno&pg=PA57 | access-date=2025-12-18 | page=}}</ref> Tradicionalna ženska odjeća je ''[[pollera]]'', duga puna haljina obično izrađena od bijelog pamuka ili finog lana od batista.<ref name="m319"/> Bijele je boje i potječe iz Španjolske iz [[16. vijek|XVI. vijeka]], a početkom [[19. vijek|XIX. vijeka]] bila je uobičajena odjeća u Panami, a nosile su je sluškinje, posebno dojilje; kasnije su je preuzele i žene iz viših klasa. Izvorna ''pollera'' sastoji se od nabrane bluze koja se nosi s ramena i suknje sa zlatnim gumbima. Suknja je također nabrana, tako da kada se podigne, izgleda poput paunovog repa ili lepeze od [[mantilja|mantilje]]. Uzorci na suknji i bluzi obično su cvijeće ili ptice. Žene naroda [[Guna]] tradicionalno nose bluze s uzorkom [[Mola (tekstil)|mole]].<ref name="m319"/> "Mola" je riječ naroda Guna za bluzu, ali izraz mola označava raskošne vezene tkanine koje izrađuju žene naroda Guna, a koji čine prednju i stražnju stranu ženske bluze; to je zapravo nekoliko slojeva tkanine, različitih boja, koji su labavo prošiveni, izrađeni postupkom koji se zove obrnuti ''[[appliqué]]''. Uz to, mola je primjer netaknute, jedinstvene kulture u Panami. Dva velika [[pompon]]a (''mota'') nalaze se sprijeda i straga, četiri vrpce vise sprijeda i straga od struka, pet zlatnih lančića (''caberstrillos'') visi od vrata do struka, zlatni križ ili medaljon na crnoj vrpci nosi se kao ogrlica, a svilena torbica nosi se na struku. Naušnice (''zaricillos'') obično su zlatne ili koraljne. Obuća obično odgovara boji ''pollere''. Kosa se obično nosi u punđi, koju drže tri velika zlatna češlja s biserima (''tembleques''), koji se nose poput krune. Kvalitetna ''pollera'' može koštati i do 10,000 $, a izrada može potrajati i godinu dana. Danas postoje različite vrste; ''pollera de gala'' sastoji se od bluze s kratkim rukavima i volanima, dvije duge suknje i podsuknje. Djevojke nose ''[[tembleques]]''<ref>''[https://web.archive.org/web/20170518133519/http://panamafolktembleques.com/ tembleques]''</ref> u kosi. Odjevnoj kombinaciji dodaju se zlatnici i nakit. ''Pollera montuna'' je svakodnevna haljina s bluzom, suknjom jednobojne boje, jednim zlatnim lancem, naušnicama s privjeskom i prirodnim cvijetom u kosi. Umjesto bluze spuštenih ramena, nosi se s uskom bijelom jaknom s naborima na ramenima i raširenim rubom.<ref>[https://web.archive.org/web/20110726000349/http://discoverytheater.org/education/guides/2010/Celebremos%20Panama!%20Resource%20Guide.pdf Celebremos Panama!]. Discovery Theater and Smithsonian Latino Center</ref> Tradicionalna odjeća u Panami ponekad se nosi na paradama, uz tradicionalni ples. Budući da na panamsku kulturnu baštinu utječu mnoge etničke skupine, [[Panamska kuhinja|tradicionalna kuhinja]] zemlje uključuje sastojke iz mnogih kultura iz cijelog svijeta: mješavinu španjolskih, panamskih autohtonih i afričkih tehnika, jela i sastojaka, što odražava raznoliku populaciju. Budući da je Panama kopneni most između dva kontinenta, ima veliki izbor tropskog voća, povrća i začinskog bilja koje se koristi u domaćoj kuhinji. Poznata ribarnica ''Mercado de Mariscos'' nudi svježe morske plodove i [[ceviche]], popularno jelo od morskih plodova. Male ulične trgovine nazivaju se ''kiosco'', a tu se uglavnom mogu kupiti ''[[empanada|empanade]]'', tipično latinoameričko pecivo, uglavnom prženo, koje može sadržavati razne sastojke, uključujući mesne ili vegetarijanske. Druga popularna vrsta peciva je ''[[pastelito]]'',<ref name="t631">{{cite book | last=Ford | first=Bryan | title=Pan y Dulce: The Latin American Baking Book (Pastries, Desserts, Rustic Breads, Savory Baking, and More) | publisher=Little, Brown | date=2024-11-12 | isbn=978-0-316-29384-6 | url=https://books.google.com/books?id=H8b3EAAAQBAJ&dq=pastelito+compared+with+empanada&pg=PT536 | access-date=2025-12-18}}</ref> koje se obično puni mesom i jede tijekom blagdana.<ref name="r119">{{cite book | last=Ebinger | first=Virginia Nylander | title=Aguinaldos: Christmas Customs, Music, and Foods of the Spanish-speaking Countries of the Americas | publisher=Sunstone Press | date=2012-09-15 | isbn=978-1-61139-135-0 | url=https://books.google.com/books?id=6Yh_h0d_wzUC&dq=Panama++pastelito,&pg=PA275 | access-date=2025-12-18 | page=23}}</ref> Tipična panamska jela blagog su okusa, bez pikantnosti tipične za neke latinoameričke i karipske susjede. Uobičajeni sastojci su [[kukuruz]], [[riža]], [[pšenično brašno]], [[banane]], ''yuca'' ([[manioka]]), govedina, piletina, svinjetina i plodovi mora. === Glazba i ples === {{main|Panamska muzika}} [[File:Ruben Blades by Gage Skidmore.jpg|thumb|upright|[[Rubén Blades]] smatra se ikonom [[salsa (muzika)|salsa muzike]].]] Panamska glazba rezultat je kulturnog miješanja, posebno onog koje se dogodilo tijekom posljednjih pet stoljeća između iberijskih tradicija, posebno onih iz [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]], te autohtonih američkih i zapadnoafričkih tradicija. Ovo miješanje obogaćeno je kulturnom razmjenom uzrokovanom raznim valovima migracija podrijetlom iz Europe, raznih dijelova [[Karibi|Kariba]] (uglavnom [[Barbados]]a, [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]], [[Jamajka|Jamajke]] i [[Sveta Lucija|Svete Lucije]]), Azije te nekoliko lokacija u Južnoj i Sjevernoj Americi. Ove migracije bile su posljedica [[Španski kolonijalni imperij|španjolske kolonizacije Amerike]], koja je bila prisiljena koristiti ''[[Camino Real (Panama)|Camino Real de Panamá]]'' kao međuoceanski trgovački put, uključujući trgovinu robljem (koje je u Panami ukinuto [[1851.]] godine); trgovine koja je proizašla iz iskorištavanja rudnika srebra u [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]] tijekom [[16. vijek|XVI.]] i [[17. vijek|XVII. vijeka]]; te legendarnog bogatstva sajma u [[Portobelo (Panama)|Portobelu]] između [[17. vijek|XVII.]] i [[18. vijek|XVIII. vijeka]], do izgradnje [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]], započete [[1850.]], i [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. S ovim bogatim kulturnim nasljeđem, Panama je dala značajan doprinos razvoju [[Cumbia|cumbije]], [[décima|décima]], [[Mornarska pjesma|panamske salome]], [[pasillo|pasilla]], [[Bunde (Panama)|panamskog bundea]], [[bullerengue]]a, [[Punto (muzika)|punta]], [[tamborito|tamborita]], [[Mejorana (muzika)|mejorane]], [[bolero|bolera]], [[jazz]]a, [[salsa (muzika)|salse]], [[reggae]]a i [[kalipso (muzika)|kalipsa]], zahvaljujući, među ostalima, radu kompozitora poput [[Nicolas Aceves Núñez|Nicolasa Acevesa Núñeza]] (pasillo, cumbia, tamborito), [[Toni Moro|Tonija Mora]] (bolero i cha-cha-cha pjevač), [[Luis Russell|Luisa Russella]] (jazz), [[Ricardo Fábrega|Ricarda Fábrege]] (bolero), [[José Luis Rodríguez Vélez|Joséa Luisa Rodrígueza Véleza]] (cumbia i bolero), [[Basilio (pjevač)|Basilija]] (balada), [[Arturo Hassan|Artura "China" Hassana]] (bolero), [[Nando Boom|Nanda Booma]] (reggae), [[Lord Cobra|Lorda Cobre]] (kalipso), [[Rubén Blades|Rubéna Bladesa]] (salsa), [[Danilo Pérez|Danila Péreza]] (jazz), [[Xantos Jorge|Xantosa Jorgea]] (rock balada), [[Vicente Gómez Gudiño|Vicentea Gómeza Gudiña]] (pasillo), [[César Alcedo|Césara Alceda]] (pasillo), [[Roque Cordero|Roquea Cordera]] ([[Klasična muzika|klasika]]) i [[Sech]]a ([[reggaeton]] i [[dancehall]]). === Književnost === {{main|Panamska književnost}} Panamska književnost izvorno je bila kolonijalna, a prvim djelom panamske književnosti smatra se priča o liku imena Andrea de la Roca, čiji je autor španjolski vojnik [[Gonzalo Fernández de Oviedo]], a koja je [[1535.]] godine objavljena u zbirci ''[[Historia general y natural de las Indias]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''); ta se godina ujedno i smatra početkom panamske književnosti.<ref name="e452">{{cite web | title=Early Modern Spain: Historia general y natural de las Indias, 1535 | website=Early Modern Spain | date=2005-07-25 | url=https://ems.kcl.ac.uk/content/etext/e026.html | language=es | access-date=2025-12-17}}</ref> Prvo djelo koje je sadržavalo tekstove autora rođenih u Panami bila je pjesnička antologija ''Llanto de Panamá a la muerte de don Enrique Enríquez'' ([[srpskohrvatski]]: ''Plač iz Paname povodom smrti dona Enriquea Enríqueza'') iz [[17. stoljeće|XVII. vijeka]]; iako je zbirka iz kolonijalnog perioda, većinu pjesama u njoj napisali su autori rođeni u Panami. Moderna panamska književnost započinje sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]],<ref name="q022">{{cite web | title=The Hunt for Panamanian Literature | url=https://www.hiram.edu/wp-content/uploads/2016/11/singleton.pdf |publisher=HIRAM| access-date=2025-12-17}}</ref> Panamanian novels have been heavily influenced by the Panama Canal and its affect on Panama's growth, economy and society.<ref name="n709">{{cite web | title=The Panamanian Novel | website=ReVista | date=2013-04-06 | url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-panamanian-novel/ | access-date=2025-12-17}}</ref> kada je dominantna bila poezija pod utjecajem [[romantizam|romantizma]], što se poklapalo s djelovanjem jakog pokreta za dekolonizaciju Latinske Amerike pa tako i Paname. [[Modernizam]] je u [[20. vijek|XX. vijeku]] doveo do jačanja proznih oblika; izvorno su to bile kratke priče,<ref>Jaramillo Levi, Enrique; Gajes del oficio, Panamá, 2007.</ref> a onda i romani. Tematski, dominirale su dvije veće skupine tema – one koje su se bavile životom u provinciji i [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]] i one koje su se bavile univerzalnim pitanjima. Suvremena književnost ponovo je gurnula fokus na kraće prozne oblike, a teme su sada više vezane uz urbani život i položaj pojedinca u svijetu. == Sport == [[File:Panama Al Brown Portrait BNF.jpg|thumb|200px|[[Panama Al Brown]] postao je prvi Latinoamerikanac koji je postao svjetski boksački prvak, a danas ga se smatra jednom od bokasčkih legendi.]] Sport igra veliku ulogu u svakodnevnom životu Paname. Prema anketi iz [[2024.]] godine, 48% Panamaca reklo je da im je [[bejzbol]] omiljeni sport, a slijede [[nogomet]] s 30%, [[boks]] sa 4% te [[šah]] i [[tenis]].<ref>{{Cite web |last=Caballero |first=Boris Alexander Cruz |date=2024-12-01 |title=Participa de la encuesta para determinar el deporte que más gusta en Panamá |url=https://www.tvn-2.com/tvmax/mas-deportes/encuesta-deporte-boxeo-beisbol-tenis-futbol-flag-football-panama-noticias-de-panama-hoy_11_2167451.html |access-date=2025-04-30 |website=Tvn Panamá |language=es}}</ref> [[Bejzbol]] je najpopularniji sport u Panami. [[Panamska profesionalna bejzbol liga]] profesionalna je [[zimska liga]] u zemlji. Prvo izdanje lige održano je [[1946.]] godine, ali natjecanje je imalo nekoliko prekida u trajanju od nekoliko desetljeća. [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] osvojila je jednu srebrnu i dvije brončane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u bezbolu|Svjetskom prvenstvu u bejzbolu]]. Najmanje 140 panamskih igrača igralo je profesionalni bejzbol u američkom [[MLB]]-u, što znači da je Panama dala više igrača u MLB-u nego ijedna druga centralnoamerička država.<ref>{{cite web |url=http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml |title=Baseball in Panama |publisher=The Baseball Cube |access-date=December 23, 2010 |archive-date=July 20, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720044412/http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml }}</ref> [[Nogomet]] je drugi najpopularniji sport u Panami. Najviši ligaški rang u Panami, [[Liga LPF]], utemeljena je [[1988.]] godine. [[Fudbalska reprezentacija Paname|Muška reprezentacija]] prvi put je nastupila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018. godine]], nastupivši u skupini G, gdje su igrali s [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]], [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]]. Međutim, reprezentacija je izgubila sve tri utakmice, ne uspjevši proći dalje od grupne faze; [[Felipe Baloy]] postao je prvi panamski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu. Žene se natječu u [[Ženska fudbalska liga (Panama)|Ženskoj nogometnoj ligi]] ([[španjolski]]: ''Liga de Fútbol Femenino''). [[Ženska fudbalska reprezentacija Paname|Ženska reprezentacija]] debitirala je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene 2023.|2023.]] godine kao posljednja momčad koja se kvalificirala. Igrale su u skupini F s [[Ženska fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], [[Ženska fudbalska reprezentacija Jamajke|Jamajkom]] i [[Ženska fudbalska reprezentacija Francuske|Francuskom]], gdje su završile posljednje s tri poraza, ali su postigle tri gola protiv Francuske. [[Marta Cox]] postigla je prvi gol Paname na Svjetskom prvenstvu za žene. [[Košarka]] je također popularna u Panami. Postoje regionalni timovi, kao i [[Košarkaška reprezentacija Paname|reprezentacija]] koja se natječe na međunarodnoj razini. Ostali popularni sportovi uključuju [[Odbojka|odbojku]], [[taekwondo]], [[golf]] i [[tenis]]. [[Ženska odbojkaška reprezentacija Paname]] natječe se u srednjoameričkoj zoni AFECAVOL ([[španjolski]]: ''Asociación de Federaciones CentroAmericanas de Voleibol'').<ref>{{cite news |title=Belize drops game to Nicaragua, drops to 1-4 at Central American Senior Women's Volleyball Championship |url=https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |access-date=December 28, 2021 |work=[[Breaking Belize News]] |date=October 23, 2021 |archive-date=April 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230404035656/https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |url-status=live }}</ref> U zemlji postoji i dugačka planinarska [[Transpanamska staza]],<ref>[https://web.archive.org/web/20160728065540/http://www.transpanama.org/ TransPanama Trail]</ref> koja se proteže diljem zemlje. Drugi, netradicionalni sportovi u zemlji imali su veliku važnost, poput [[triatlon]]a, koji je privukao pozornost mnogih sportaša diljem zemlje, a zemlja je bila domaćin međunarodnih natjecanja. [[Flag fudbal|Flag nogomet]] također je sve popularniji i kod muškaraca i kod žena. Popularni su još i [[američki nogomet]], [[ragbi]], [[hokej na travi]], [[softbol]] i drugi amaterski sportovi, uključujući [[skateboarding]], [[BMX]] i [[surfanje]], jer su brojne plaže Paname, poput Santa Cataline i Venaoa, bile domaćini međunarodnih natjecanja. [[Boks]] je također prilično popularan, a boksači iz Paname su primljeni u [[Mađunarodna boksačka kuća slavnih|Međunarodnu boksačku kuću slavnih]] uključuju prvog Latinoamerikanca koji je postao svjetski boksački prvak, [[Panama Al Brown|Ala Browna]], kao i [[Ismael Laguna|Ismaela Lagunu]], [[Roberto Durán|Roberta Durána]], [[Eusebio Pedroza|Eusebija Pedrozu]] i [[Hilario Zapata|Hilarija Zapatu]]. ==Reference== {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * Buckley, Kevin, ''Panama'', Touchstone, 1992. {{ISBN|0-671-77876-5}} * Diaz Espino, Ovidio, ''How Wall Street Created a Nation'', Four Walls Eight Windows, 2001. {{ISBN|1-56858-196-3}} * Gropp, Arthur E. ''Libraries and Archives of Panama: with Information on Private Libraries, Bookbinding, Bookselling, and Printing.'' New Orleans: Middle American Research Institute, Tulane University of Louisiana, 1941. * Harding, Robert C., ''The History of Panama'', Greenwood Publishing, 2006. * Harding, Robert C., ''Military Foundations of Panamanian Politics'', Transaction Publishers, 2001. {{ISBN|0-393-02696-5}} * Joster, R.M. and Sanchez, Guillermo, ''In the Time of the Tyrants, Panama: 1968–1990'', W.W. Norton & Company, 1990. * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * Porras, Ana Elena, ''Cultura de la Interoceanidad: Narrativas de Identidad Nacional de Panama (1990–2002)'', Editorial Carlos Manuel Gasteazoro, 2005. {{ISBN|9962-53-131-4}} * Serrano, Damaris, ''La Nación Panamena en sus Espacios: Cultura Popular, Resistencia y Globalización'', Editorial Mariano Arosemena, 2005. {{ISBN|9962-659-01-9}} * Villarreal, Melquiades, ''Esperanza o Realidad: Fronteras de la Identidad Panamena'', Editorial Mariano Arosemena, 2004. {{ISBN|9962-601-80-0}} * Weeks, John and Gunson, Phil, ''Panama. Made in the USA'', 1992. {{ISBN|978-0-906156-55-1}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Panama}} ; Vlada i uprava * [http://www.presidencia.gob.pa Predsjednik Paname] španski * [http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp Lista panamskih vladinih agencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929234752/http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp |date=2007-09-29 }} španski * [http://www.mef.gob.pa Ministarstvo ekonomije i financija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050701233425/http://www.mef.gob.pa/ |date=2005-07-01 }} španski * [http://www.mire.gob.pa Ministarstvo vanjskih poslova] španski * [http://www.britannica.com/nations/Panama Encyclopaedia Britannica's Panama Country Page] engleski ; Novosti i informacije * [http://www.coha.org The Council on Hemispheric Affairs] An Independent Source of Latin American News and Opinion * [http://www.coolpanama.com/ CoolPanama.com] Panama Portal, An extended list of online radio broadcasts from Panama. Also all webcams and TV stations. španski, engleski ; Putovanja i turizam * [http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama Open Directory Project - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426093950/http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama/ |date=2006-04-26 }} * [http://www.visitpanama.com Official Site of the Panama Tourism Bureau ] * [http://www.pancanal.com Official Site of the Panama Canal Authority ] * [http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html Panama Carnival Guide ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826202731/http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html |date=2006-08-26 }} * [http://www.panama-guide.com Republic of Panama's Premiere Visitor's Guide - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929062505/http://panama-guide.com/ |date=2019-09-29 }} {{Sjeverna Amerika}} {{Organizacija američkih država}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Latinska unija}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Panama| ]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi]] afuto2cd51ct3ztv9xp0xnfchk1y7ok 42603029 42603024 2026-05-29T17:07:35Z Edgar Allan Poe 29250 /* Književnost */ 42603029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Panama | ime = | izvorno_ime = ''República de Panamá'' | ime_genitiv = Paname | status = | zastava = Flag of Panama.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Panama.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = ''Pro Mundi Beneficio'' | geslo_prijevod = ''Za dobrobit svijeta'' | državna_himna = [[Himno Istmeño]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Panama on the globe (Americas centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Ciudad de Panamá]] | latd = 8 | latm = 58 | latNS = N | longd = 79 | longm = 32 | longEW = W | najveći_grad = [[Ciudad de Panamá]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[španjolski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = Unitarna [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[José Raúl Mulino]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Paname|Potpredsjednik]] | vođa_ime2 = ''Upražnjeno'' | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = {{nowrap|od [[Špansko Carstvo|Španjolskog Imperija]]}} | uspostava_datum1 = [[28. studenog]] [[1821.]] | uspostava_događaj2 = {{nowrap|Unija s [[Velika Kolumbija|Velikom Kolumbijom]]}} | uspostava_datum2 = [[prosinac]] [[1821.]] | uspostava_događaj3 = od [[Kolumbija|Kolumbije]] | uspostava_datum3 = [[3. studenog]] [[1903.]] | uspostava_događaj4 = [[Ustav Paname|Aktualni ustav]] | uspostava_datum4 = [[11. listopada]] [[1972.]] | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 75417 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 116 | vode = 2.9 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 4,337,768 | stanovništvo_proc_godina = [[2022.]] | stanovništvo_proc_rang = 127 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 57.5 | stanovništvo_gustina_rang = 122 | broj_članica = | GDP_PPP = $195.279 mlrd. | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = [[2025.]] | GDP_PPP_per_capita = $42,772 | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = $91.731 mlrd. | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = [[2025.]] | GDP_nominal_per_capita = $20,092 | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = 48.9 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2023.]] | Gini_promjena = decrease positive | HDI = 0.839 | HDI_ref = | HDI_rang = 59 | HDI_godina = [[2023.]] | HDI_promjena = increase | valuta = [[panamska balboa]] (฿)<br>[[američki dolar]] ($) | valuta_kod = | vremenska_zona = [[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]] | utc_nadom = -5 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = mm/dd/gggg<br>dd/mm/gggg | pozivni_broj = +507 | strana_vožnje = | internetski_nastavak = [[.pa]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] dok na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], a na jugu na [[Tihi ocean]]. Glavni i najveći grad je [[Panamá|Ciudad de Panamá]], na čijem širem urbanom području živi više od polovice od nešto više od četiri milijuna stanovnika Paname. Prije dolaska [[Špansko Carstvo|španjolskih kolonizatora]] u [[16. vijek|XVI. vijeku]], na području Paname živio je velik broj indijanskih plemena. Godine [[1821.]], Panama se odvojila od Španjolske te je pristupila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], uniji [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]], [[Ekvador]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Nakon raspada Velike Kolumbije [[1831.]] godine, Panama i Nova Granada spojile su se i utemeljile [[Republika Nova Granada|Republiku Novu Granadu]]. Uz podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], Panama se [[1903.]] godine odcijepila od Kolumbije, što je [[Inženjerski korpus Vojske Sjedinjenih Država|Inženjerskom korpusu američke vojske]] omogućilo da od [[1904.]] do [[1914.]] dovrši izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. [[Sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine dogovorili su povratak Panamskog kanala Panami na dan [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref name="cia">{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |title=Panama |work=CIA – [[The World Factbook]] |access-date=December 23, 2010 |archive-date=January 23, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |url-status=live }}</ref> [[Zona Panamskog kanala|Okolni teritorij]] vraćen je ranije, odnosno [[1979.]] godine.<ref name="19770907_usdos_panamacanaltreaty">{{cite book|title=United States Treaties and Other International Agreements|chapter=Panama Canal Treaty|volume=33|page=55|publisher=United States Department of State|chapter-url=https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39|author=Department of State, United States of America|date=1987|quote=Upon entry into force of this Treaty, the United States Government agencies known as the Panama Canal Company and the Canal Zone Government shall cease to operate within the territory of the Republic of Panama that formerly constituted the Canal Zone.|orig-year=Signed at Washington on September 7, 1977. Entered into force October 1, 1979.|id=33 UST 39; TIAS 10030|access-date=September 13, 2020|archive-date=January 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240124105627/https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Prihodi od korištenja kanala i danas čine velik udio u panamskom [[BDP]]-u, posebice nakon što je [[Projekt ekspanzije Panamskog kanala|projektom]] (koji je završen [[2016.]] godine) udvostručen njegov kapacitet. Ostali važni sektori su trgovina, bankarstvo i turizam. Panama spada u zemlje s visokim prihodima.<ref>{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=September 29, 2019 |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222001529/https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |url-status=live }}</ref> Prema podacima iz [[2019.]] godine, Panama je bila na 57. mjestu u svijetu po [[Indeks humanog razvoja|indeksu humanog razvoja]].<ref name="HDI">{{cite book|title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene|date=December 15, 2020|publisher=United Nations Development Programme|isbn=978-92-1-126442-5|pages=343–346|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|access-date=December 16, 2020|archive-date=December 15, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201215063955/http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|url-status=live}}</ref> Godinu dana ranije, Panama je prema globalnom indeksu konkurentnosti [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]] bila osma najkonkurentnija ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://wef.ch/2OX9YUm|title=Competitiveness Rankings|website=The Global Competitiveness Report 2018|language=en-US|access-date=March 18, 2019}}</ref> Godine [[2024.]], prema globalnom inovacijskom indeksu Panama je bila na 82. mestu.<ref>{{cite book|url=https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|title=Global Innovation Index 2024. Unlocking the Promise of Social Entrepreneurship|access-date=2024-10-01|author=[[World Intellectual Property Organization]]|year=2024|isbn=978-92-805-3681-2|doi=10.34667/tind.50062|website=www.wipo.int|location=Geneva|page=18|archive-date=October 2, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241002034918/https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|url-status=live}}</ref> Džungle zauzimaju oko 40% površine Paname, a u njima se nalazi mnogo različitih vrsta tropskih životinja i biljaka, mnoge od kojih su [[endem]]ske.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |work=BBC News |title=Country profile: Panama |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Panama je jedna od članica [[UN|Ujedinjenih nacija]] i drugih međunarodnih organizacija kao što su [[Organizacija američkih država]], [[Latinoameričko udruženje za integraciju]], [[Grupa 77]], [[Svetska zdravstvena organizacija]] i [[Pokret nesvrstanih]]. == Etimologija == Postoji nekoliko teorija o porijeklu imena "Panama":<ref>{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/Panama |title=Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref> #Jedna od teorija tvrdi da je država dobila ime po široko rasprostranjenoj vrsti drveta ''[[Sterculia apetala]]'' (na [[engleski|engleskom]] se ovo stablo naziva ''Panama tree''). Drvo ima nacionalni značaj za Panamu, a [[1969.]] godine proglašeno je nacionalnim drvetom.<ref>{{cite web |url=https://places.behindthename.com/name/panama |title=Meaning, origin and history of Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref><ref>{{Cite web |date=2007-09-15 |title=Árbol Nacional de Panamá: Sterculia apetala |url=https://biota.wordpress.com/2007/09/15/arbol-nacional-de-panama-sterculia-apetala/ |access-date=2025-05-08 |website=Biota Panama |language=es}}</ref> #Druga teorija bazira se na ideji da riječ "Panama" znači "mnogo leptira" na jednom od indijanskih jezika, moguće onom naroda [[Guaraní]]. Ova je teorija povezana s anegdotom da su prvi doseljenici u Panamu došli u kolovozu, kada u Panami ima naročito mnogo [[leptir]]a.<ref name=":3">{{Cite web |last=Campbell |first=Mike |title=Meaning, origin and history of the place name Panama |url=https://places.behindthename.com/name/panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Behind the Name |language=en}}</ref> #Treća teorija tvrdi da riječ dolazi od reči "bannaba" naroda [[Guna Yala]], a koja je hispanizirana kao "panama", što znači "udaljen" ili "dalek".<ref name="PAN">{{cite web|url=http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |title=Origen del Nombre Panamá |publisher=República de Panamá |access-date=July 25, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070214054429/http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |archive-date=February 14, 2007}}</ref><ref name=":3" /> Postoji i naširoko rasprostranjena legenda prema kojoj su [[konkvistador]]i po dolasku u Panamu naišli na ribarsko selo naziva "Panamá", čiji naziv znači "obilje ribe". Iako je točna lokacija sela nepoznata, legenda je povezana uz izvještaje istraživača po imenu [[Antonio Tello de Guzmán]], koji je [[1515.]] godine opisao iskrcavanje u neimenovanom ribarskom selu na pacifičkoj obali Paname. Kasnije, [[1517.]] godine, poručnik [[Gaspar de Espinosa]] tamo je uspostavio trgovinsko sjedište, a dvije godine kasnije na toj je lokaciji [[Pedro Arias Dávila]] utemeljio [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], koji je zamijenio dotadašnje sjedište, naselje [[Santa María la Antigua del Darién]].<ref name=":4">{{cite web|title=Pedro Arias Dávila|url=https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 4, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203557/https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Narrative of the Proceedings of Pedrarias Davila/Narrative of Pascual de Andagoya - Wikisource, the free online library |url=https://en.wikisource.org/wiki/Narrative_of_the_Proceedings_of_Pedrarias_Davila/Narrative_of_Pascual_de_Andagoya |access-date=2025-05-08 |website=en.wikisource.org |language=en}}</ref> == Historija == {{main|Historija Paname}} === Pretkolumbovsko doba === [[File:Panama Embera 0617.jpg|thumb|left|Ples naroda [[Embera-Wounaan|Embera]], jednog od brojnih autohtonih naroda s područja Paname.]] [[Panamska prevlaka]] nastala je prije otprilike tri milijuna godina, kada je kopneni most između [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] konačno dovršen, a biljke i životinje su ga postupno prelazile u oba smjera. Postojanje prevlake utjecalo je na disperziju ljudi, poljoprivrede i tehnologije diljem Amerike od pojave prvih lovaca i sakupljača do ere sela i gradova.<ref name="Mayo, J 2004">Mayo, J. (2004). ''La Industria prehispánica de conchas marinas en Gran Coclé'', Panamá. Diss. U Complutense de Madrid, pp. 9–10.</ref><ref>Piperno, D. R. (1984). ''The Application of Phytolith Analysis to the Reconstruction of Plant Subsistence and Environments in Prehistoric Panama''. Dissertation, Temple University. Philadelphia, vol. 8 pp. 21–43.</ref> Najraniji otkriveni artefakti autohtonih naroda u Panami uključuju [[Paleoindijanci|paleoindijanske]] vrhove strijela ili koplja. Kasnije je središnja Panama bila dom nekih od prvih lončarskih radova u Americi, na primjer kulture u [[Monagrillo (arheološko nalazište)|Monagrillu]], koje datiraju iz razdoblja 2500. – 1700. p. n. e. One su se razvile u značajne populacije najpoznatije po svojim spektakularnim ukopima (koji datiraju iz razdoblja oko 500. – 900. n. e.) na arheološkom nalazištu Monagrillo i svojoj polikromnoj keramici u stilu [[Gran Coclé]]. Monumentalne monolitne skulpture na nalazištu [[Barriles]] (Chiriqui) također su važni tragovi ovih drevnih prevlačkih kultura.<ref>{{Cite web |title=Exhibition |url=https://researchcomputing.si.edu/exhibitions/stri.php?node=Archaeology_si_2774306 |access-date=2025-05-08 |website=researchcomputing.si.edu}}</ref><ref>{{Cite web |title=Treasures of Sitio Conte and Personal Adornment of the Coclé {{!}} Fashion History Timeline |url=https://fashionhistory.fitnyc.edu/sitio-conte-cocle/ |access-date=2025-05-08 |website=fashionhistory.fitnyc.edu}}</ref> Prije dolaska Europljana, Panamu su naseljavali narodi [[Chibchan]], [[Chocoan]] i [[Cueva]]. Najveća skupina bili su Cueve (čija specifična jezična pripadnost nije dobro dokumentirana). Brojnost autohtonog stanovništva prevlake u vrijeme europske kolonizacije nije potvrđena. Procjene se kreću i do dva milijuna ljudi, ali novije studije sugeriraju da je broj bliže brojci od 200,000. Arheološki nalazi i svjedočanstva ranih europskih istraživača opisuju raznolike autohtone skupine koje pokazuju kulturnu raznolikost i sugeriraju da su se zajednice razvijale uz uobičajene regionalne trgovinske puteve. Postoje i dokazi da su [[Austronežani]] su imali trgovinsku mrežu s Panamom jer su [[kokos]]i stizali do pacifičke obale Paname s [[Filipini|Filipina]] u pretkolumbovsko doba.<ref>{{Cite journal |last1=Baudouin |first1=Luc |last2=Gunn |first2=Bee |last3=Olsen |first3=Kenneth |date=January 2014 |title=The presence of coconut in southern Panama in pre-Columbian times: clearing up the confusion |journal=Annals of Botany |volume=113 |issue=1 |pages=1–5 |doi=10.1093/aob/mct244 |pmid=24227445 |pmc=3864718 | issn=0305-7364 }}</ref> Kada je Panama kolonizirana, autohtoni narodi pobjegli su u šume i na obližnje otoke. Znanstvenici vjeruju da su zarazne bolesti bile glavni uzrok pada broja stanovnika autohtonog stanovništva. Autohtoni narodi nisu imali stečeni imunitet na bolesti poput [[Male boginje|malih boginja]], koje su stoljećima bile kronične među euroazijskim populacijama.<ref>Hays, J. N. (2005). ''[https://archive.org/details/epidemicspandemi0000hays/page/82 Epidemics and pandemics: their impacts on human history]'', ABC-CLIO, pp. 82–83, {{ISBN|1-85109-658-2}}</ref><ref>{{Cite book |last = Austin Alchon |first = Suzanne |title = A pest in the land: new world epidemics in a global perspective |url = https://books.google.com/books?id=YiHHnV08ebkC&pg=PA67 |publisher = University of New Mexico Press |date= 2003 |pages = 67–74 |isbn = 0-8263-2871-7}}</ref><ref>{{Cite web |title=Why Blame Smallpox? The Death of the Inca Huayna Capac and the Demographic Destruction of Ancient Peru (Tawantinsuyu) |url=https://users.pop.umn.edu/~rmccaa/aha2004/whypox.htm? |access-date=2025-05-08 |website=users.pop.umn.edu}}</ref> === Kolonizacija === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 400px | caption_align = | image1 = Bastidas.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Konkvistador]] [[Rodrigo de Bastidas]] bio je prvi Europljanin koji je istražio [[Panamska prevlaka|Panamsku prevlaku]]. | image2 = Retrato de Vasco Nuñez de Balboa (1475-1517) - Anónimo.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = [[Vasco Núñez de Balboa]] izrazito je važna ličnost u historiji Paname. | footer = }} [[Rodrigo de Bastidas]] isplovio je prema zapadu iz [[Venezuela|Venezuele]] [[1501.]] godine u potrazi za zlatom i postao prvi Europljanin koji je istražio Panamsku prevlaku. Godinu dana kasnije, [[Kristofor Kolumbo]] posjetio je prevlaku i osnovao naselje u pokrajini [[Darién (provincija)|Darién]] koje je, međutim, bilo kratkoga vijeka.<ref>Bushnell, David, Woodward, Ralph Lee. "Central America". Encyclopedia Britannica, 7 May. 2025, https://www.britannica.com/place/Central-America. Accessed 8 May 2025</ref> Mukotrpno putovanje [[Vasco Núñez de Balboa|Vasca Núñeza de Balboe]] od [[Atlantik]]a do [[Pacifik]]a [[1513.]] godine pokazalo je da je prevlaka doista put između mora, a Panama je brzo postala i raskrižje i trgovinsko sjedište španjolskog carstva u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref>Keen, Benjamin. "Vasco Núñez de Balboa". Encyclopedia Britannica, 8 Jan. 2025, https://www.britannica.com/biography/Vasco-Nunez-de-Balboa. Accessed 8 May 2025</ref> Kralj [[Fernando II od Aragona|Fernando II.]] imenovao je [[Pedro Arias Dávila|Pedra Ariasa Dávilu]] kraljevskim guvernerom. Stigao je u lipnju [[1514.]] godine s 19 brodova i 1,500 ljudi. Godine [[1519.]], Dávila je osnovao [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]].<ref name=":4"/> Zlato i srebro dopremani su brodovima iz Južne Amerike, prevozili se preko prevlake i ukrcavali na brodove za Španjolsku. Ruta je postala poznata kao ''Camino Real'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kraljevski put), iako je bila poznatija kao ''Camino de Cruces'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Put križeva) zbog velikog broja grobova uz put.<ref>{{Cite web |last=Heller |first=Carolyn |date=2025-03-31 |title=Hiking the Camino Real de Panamá, a Historic Sea-to-Sea Trade Route |url=https://www.cntraveler.com/story/hiking-the-camino-real-de-panama |access-date=2025-05-08 |website=Condé Nast Traveler |language=en-US}}</ref> Godine [[1520.]], [[Republika Genova|Đenovežani]] su kontrolirali panamsku luku. Đenovežani su od Španjolaca dobili koncesiju za korištenje luke uglavnom za trgovinu robljem, sve do uništenja prvobitnog grada [[1671.]] godine.<ref name="Genoa">{{Cite web |title=I Genovesi d'Oltremare i primi coloni moderni |url=http://www.giustiniani.info/oltremare.html |access-date=2020-08-05 |website=www.giustiniani.info |archive-date=2020-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200223140429/http://www.giustiniani.info/oltremare.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=15. Casa de los Genoveses - Patronato Panamá Viejo |url=http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses |access-date=2020-08-05 |website=www.patronatopanamaviejo.org |archive-date=2017-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170911025455/http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses }}</ref> U međuvremenu, [[1635.]] godine, Don [[Sebastián Hurtado de Corcuera]], tadašnji guverner Paname, regrutirao je Đenovežane, Peruance i Panamce kao vojnike za rat protiv muslimana na Filipinima i za osnivanje grada [[Zamboanga|Zamboange]].<ref>[http://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm "SECOND BOOK OF THE SECOND PART OF THE CONQUESTS OF THE FILIPINAS ISLANDS, AND CHRONICLE OF THE RELIGIOUS OF OUR FATHER, ST. AUGUSTINE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508103044/https://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm |date=May 8, 2021 }} (Zamboanga City History) "He (Governor Don Sebastían Hurtado de Corcuera) brought a great reënforcements of soldiers, many of them from Perú, as he made his voyage to Acapulco from that kingdom."</ref> ==== XVI. vijek ==== Panama je bila pod španjolskom kontrolom gotovo 300 godina ([[1538.]] – [[1821.]]) i postala je dio [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]], zajedno sa svim ostalim španjolskim posjedima u Južnoj Americi. Od samog početka, panamski identitet temeljio se na osjećaju "geografske sudbine", a panamska sreća varirala je ovisno o geopolitičkoj važnosti prevlake. Kolonijalno iskustvo iznjedrilo je panamski nacionalizam te rasno složeno i visoko stratificirano društvo, što je bio izvor unutarnjih sukoba koji su bili u suprotnosti s ujedinjujućom snagom nacionalizma.<ref>{{Cite book|title=La inmigración prohibida en Panamá y sus prejuicios raciales|last=Arango Durling |trans-title=Prohibited immigration in Panamá and its racial prejudices |first=Virginia |publisher=Publipan |date=1999 |lccn=2001388757 |location=Panamá |language=es }}</ref> Španjolske vlasti imale su malo kontrole nad većim dijelom teritorija Paname. Veliki dijelovi uspjeli su se oduprijeti osvajanju i pokrštavanju sve do kasnog kolonijalnog doba. Zbog toga su se autohtoni stanovnici tog područja često nazivali "indios de guerra" ([[srpskohrvatski|sh.]] "ratni Indijanci"). Međutim, Panama je bila strateški važna Španjolskoj jer je to bio najlakši način za prijevoz srebra iskopanog u [[Peru]]u u Europu. Srebro je iskrcavano na zapadnoj obali Paname, a zatim kopnenim putem prevoženo do [[Portobelo (Panama)|Portobela]] ili [[Nombre de Dios (Panama)|Nombre de Diosa]] na karipskoj strani prevlake radi daljnjeg prijevoza. Osim europske rute, postojala je i azijsko-američka ruta, koja je vodila do toga da su trgovci i avanturisti koji su nosili srebro iz Perua prelazili kopnom kroz Panamu kako bi stigli do [[Acapulco|Acapulca]] u [[Meksiko|Meksiku]] prije nego što bi otplovili do [[Manila|Manile]] na [[Filipini]]ma koristeći poznate [[Manilska galija|manilske galije]].<ref>[https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World Connecting China with the Pacific World By Angela Schottenhammer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210527045556/https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World |date=May 27, 2021 }}(2019) (Page 144–145)</ref> Godine [[1579.]], kraljevski monopol koji je Acapulco u Meksiku imao nad trgovinom s Manilom na Filipinima ublažen je, a Panama je određena kao dodatna luka koja je mogla izravno trgovati s Azijom.<ref name="Fisher1997">{{cite book|author=John Robert Fisher|title=The Economic Aspects of Spanish Imperialism in America, 1492-1810|url=https://books.google.com/books?id=MRI-LiWuJh4C&pg=PA65|date=1997|publisher=Liverpool University Press|isbn=978-0-85323-552-1|pages=65–66}}</ref> {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = | background color = | perrow = 2/1 | total_width = 400px | caption_align = | image1 = P522 Sir Francis Drake. From the original Portrait.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Morgan,Henry.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | image3 = Flag of the Company of Scotland Trading to Africa and the Indies.svg | footer = Pirati [[Francis Drake]] (gore, lijevo) i [[Henry Morgan]] (gore, desno) napadali su Panamu u više navrata. Drakeovi [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] dogodili su se u [[16. vijek|XVI. vijeku]], dok je Morgan [[Pljačka Paname|opljačkao i spalio Panamu]] stoljeće kasnije. Uz to, [[Kraljevina Škotska]] imala je strateški interes u Panami u sklopu [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]] (dolje, zastava koju je koristila [[Škotska darijenska kompanija]]) krajem [[17. vijek|XVII. vijeka]], a koja je neslavno propala. }} Zbog nepotpune španjolske kontrole, panamska ruta bila je ranjiva na napade pirata (uglavnom nizozemskih i engleskih) i Afrikanaca "novog svijeta" zvanih ''[[Cimarroni (Panama)|cimarrones]]'', koji su se oslobodili ropstva i živjeli u komunama ili ''palenquesima'' oko ''Camino Reala'' u unutrašnjosti Paname te na nekim otocima uz pacifičku obalu Paname. Jedna takva poznata zajednica predstavljala je malo kraljevstvo pod vlašću [[Bayano|Bayana]], koje se pojavilo u periodu od [[1552.]] do [[1558.]] godine. Poznati [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] Sir [[Francis Drake|Francisa Drakea]] na Panamu ([[1572.]] – [[1573.]]) i prolaz [[John Oxenham|Johna Oxenhama]] do Tihog oceana izvedeni su uz pomoć panamskih ''cimarrona'', a španjolske vlasti uspjele su ih staviti pod kontrolu tek sklapanjem saveza s njima koji im je jamčio slobodu u zamjenu za vojnu podršku [[1582.]] godine.<ref>{{cite journal|last=Pike |first= Ruth |title=Black Rebels: Cimarrons in Sixteenth Century Panama|journal=The Americas|volume= 64|issue=2 |date=2007|pages= 243–66|doi=10.1353/tam.2007.0161|s2cid=143773521}}</ref><ref>{{Cite web |title=Panama History |url=https://www.soulofamerica.com/international/panama/panama-history/ |access-date=2025-05-08 |website=Soul Of America |language=en-US}}</ref> ==== XVII. vijek ==== Sljedeći elementi pomogli su definirati prepoznatljiv osjećaj autonomije i regionalnog ili nacionalnog identiteta unutar Paname mnogo prije ostalih kolonija: prosperitet koji je Panama uživala tijekom prva dva stoljeća ([[1540.]] – [[1740.]]) uz doprinos kolonijalnom rastu; uspostava opsežne regionalne sudske vlasti (Kraljevska audijencija) kao dijela njezine jurisdikcije; i ključna uloga koju je odigrala na vrhuncu [[Španski Imperij|Španjolskog Imperija]], prvog modernog globalnog carstva.<ref>{{Cite web |title=Antique Map - Anonymus - Ansichten von der Landenge von Panama |url=https://www.asommer.de/en/karte/ansichten-von-der-landenge-von-panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Antique Maps Adina Sommer |language=en-US}}</ref> Godine [[1671.]], gusar [[Henry Morgan]], uz odobrenje engleske vlade, [[Pljačka Paname|opljačkao je i spalio]] grad Panamu, drugi najvažniji grad u španjolskom Novom svijetu u to vrijeme. Panama je bila mjesto neuspjelog [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]], u sklopu koje je [[1698.]] godine osnovana [[Kraljevina Škotska|škotska]] kolonija u regiji.<ref>{{Cite web |title=The Darien Scheme |url=https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofScotland/The-Darien-Scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Historic UK |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Darien Scheme: Scotland's ill-fated colony in Panama |url=https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Truly Edinburgh |language=en-GB |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508091320/https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Founding of the Darien Colony {{!}} History Today |url=https://www.historytoday.com/archive/founding-darien-colony |access-date=2025-05-08 |website=www.historytoday.com}}</ref> Spletka je propala iz više razloga, a nastali dug pridonio je [[Acts of Union 1707|ujedinjenju Engleske i Škotske 1707.]] godine.<ref>"[http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm The Darien Scheme – The Fall of Scotland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205194052/http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm |date=February 5, 2012 }}", Historic UK</ref><ref>{{Cite news |last=Carroll |first=Rory |date=2007-09-10 |title=The sorry story of how Scotland lost its 17th century empire |url=https://www.theguardian.com/uk/2007/sep/11/britishidentity.past |access-date=2025-05-08 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> ==== XVIII. vijek ==== Godine [[1717.]] stvorena je [[Vicekraljevina Nova Granada]] (sjeverna Južna Amerika) kao odgovor na pokušaje drugih Europljana da zauzmu španjolski teritorij u karipskoj regiji; Panamska prevlaka stavljena je pod njezinu jurisdikciju. Međutim, udaljenost glavnog grada Nove Granade, [[Bogota|Santa Fea de Bogote]], pokazala se većom preprekom nego što je španjolska kruna očekivala jer je autoritet Nove Granade bio osporavan zbog senioriteta, manje udaljenosti i prethodnih veza s [[Vicekraljevina Peru|Vicekraljevine Perua]], pa čak i zbog vlastite inicijative Paname. Ovi zategnuti odnosi između Paname i Bogote trajali su stoljećima.<ref>{{Cite web |title=The Legendary Captain Morgan Raids Panama |url=https://www.thoughtco.com/captain-morgan-and-sack-of-panama-2136368 |access-date=2025-05-08 |website=ThoughtCo |language=en}}</ref><ref>The Editors of Encyclopaedia Britannica. "Viceroyalty of New Granada". Encyclopedia Britannica, 1 May. 2023, https://www.britannica.com/place/Viceroyalty-of-New-Granada. Accessed 8 May 2025.</ref><ref>{{Cite web |title=New Granada, Viceroyalty of {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/humanities/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/new-granada-viceroyalty |access-date=2025-05-08 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Godine [[1744.]] biskup Francisco Javier de Luna Victoria DeCastro osnovao je [[Fakultet svetog Ignacija Lojolskog]], a [[3. lipnja]] [[1749.]] osnovao je Kraljevski i papinski univerzitet svetog Javiera.<ref name=":5">{{Cite web |title=La universidad en la colonia |url=https://www.metrolibre.com/opinion/la-universidad-en-la-colonia-LBML221192 |access-date=2025-05-08 |website=www.metrolibre.com |language=es-PA}}</ref><ref name=":6">{{Cite web |title=Jesuits in Panama |url=https://www.manresa-sj.org/stamps/2_Panama.htm |access-date=2025-05-08 |website=www.manresa-sj.org}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |title=Bishop Francisco Javier de Luna Victoria y Castro [Catholic-Hierarchy] |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bdeluna.html |access-date=2025-05-08 |website=www.catholic-hierarchy.org}}</ref> Međutim, do tada su važnost i utjecaj Paname postali beznačajni jer je moć Španjolske u Europi slabila, a napredak u navigacijskoj tehnici sve je više dopuštao brodovima da zaobiđu [[rt Horn]] kako bi stigli do Pacifika. Iako je ruta do Paname bila kratka, bila je i radno intenzivna i skupa zbog utovara i istovara te putovanja s natovarenim teretom potrebnog za prijelaz s jedne obale na drugu.<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /> Kako su se [[Borba za nezavisnost Latinske Amerike|španjolsko-američki ratovi za nezavisnost]] zahuktavali diljem Latinske Amerike, [[Ciudad de Panamá]] pripremao se za nezavisnost; međutim, njihove planove ubrzao je jednostrano proglašeni "''Grito de La Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vapaj iz Grada Svetaca"), što su ga stanovnici [[Azuero (poluotok)|poluotoka Azuera]] objavili [[10. studenog]] [[1821.]] bez podrške glavnog grada i tako proglasili svoje odcjepljenje od Španjolskog Carstva. I u [[Veraguas]]u i u glavnom gradu ovaj je čin dočekan s prezirom, iako na različitim razinama. Za Veraguas je to bio ultimativni čin izdaje, dok je glavni grad smatrao da se radi o neučinkovitom i neregularnom činu koji ih je dodatno prisililo da ubrzaju svoje planove. [[File:JfPanama.jpg|frame|Isprva rojalist, pukovnik [[José de Fábrega]] postao je [[1821.]] godine predvodnik pokreta za nezavisnost Paname.]] Ipak, "Vapaj" je bio jasna poruka stanovnika Azuera, odnosno njihovog antagonizma prema pokretu za nezavisnost koji se organizirao u glavnom gradu. Istovremeno, političari u regiji glavnog grada s prijezorom su gledali na azueranski pokret, budući da su separatisti u Ciudad de Panami vjerovali da se njihovi kolege u Azueru bore ne samo za nezavisnost od Španjolske, već i za svoje pravo na samoupravu odvojeno od Ciudad de Paname nakon što Španjolci odu. Ovaj potez s Azuera smatran je iznimno riskantnim, pogotovo u svjetlu činjenice da su stanovnici poluotoka živjeli u strahu od pukovnika [[José de Fábrega|Joséa Pedra Antonija de Fábrege y de las Cuevasa]] ([[1774.]] – [[1841.]]). Pukovnik je bio odani rojalist i imao je sve vojne zalihe prevlake u svojim rukama. Na poluotoku su se brze odmazde i brzog kažnjavanja separatista. Međutim, ono na što su računali bio je utjecaj separatista u glavnom gradu. Od listopada [[1821.]], kada je bivši generalni guverner [[Juan de la Cruz Mourgeon]] napustio prevlaku i pokrenuo kampanju u [[Quito|Quitu]] te ostavio pukovnika na čelu, separatisti su postepeno privlačili Fábregu na svoju stranu. Tako je do [[10. studenog]] Fábrega postao pristaša pokreta za nezavisnost. Ubrzo nakon separatističke deklaracije o Los Santosu, Fábrega je okupio sve organizacije sa separatističkim interesima u glavnom gradu i formalno proglasio podršku grada pokretu za nezavisnost. Zahvaljujući vještom podmićivanju rojalističkih trupa, nije bilo vojnih posljedica za sudionike ovog događaja. === Postkolonijalni period === U 80 godina nakon nezavisnosti od Španjolske, Panama je bila dio [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], nakon što se dobrovoljno pridružila zemlji krajem [[1821.]] godine. Zatim je postala dio [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]] [[1831.]] godine te je bila podijeljena na nekoliko provincija. Godine [[1855.]], unutar Republike stvorena je autonomna [[Panama (savezna država)|savezna država Panama]], koja je nastala spajanjem od provincija Paname, Azuera, Chiriquíja i Veraguasa. Nastavila je postojati kao savezna država u [[Granadinska Konfederacija|Granadinskoj Konfederaciji]] ([[1858.]] – [[1863.]]) i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenim Državama Kolumbije]] ([[1863.]] – [[1886.]]). [[Ustav Kolumbije (1886.)|Ustav moderne Republike Kolumbije iz 1886. godine]] stvorio je novi [[Panama (departman)|departman]] na području Paname. Stanovnici prevlake pokušali su se odcijepiti od Kolumbije preko 80 puta. Zamalo su uspjeli [[1831.]] godine, a zatim ponovno tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]] ([[1899.]] – [[1902.]]), koji su domorodački Panamci percipirali kao borbu za prava na zemlju pod vodstvom [[Victoriano Lorenzo|Victoriana Lorenza]].<ref>{{cite book|last1=Müller-Schwarze|first1=Nina K.|title=The Blood of Victoriano Lorenzo: An Ethnography of the Cholos of Northern Coclé Province.|date=2015|publisher=McFarland Press|location=Jefferson, North Carolina}}</ref> ==== Rastući utjecaj Sjedinjenih Država ==== [[File:Roosevelt and the Canal.JPG|thumb|left|Američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] na lokaciji gradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1906.]] godine.]] Namjera [[SAD|Sjedinjenih Država]] da proširi svoju sferu utjecaja na Panamu, a posebno na izgradnju i kontrolu [[Panamski kanal|Panamskog kanala]], dovela je do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenja Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine te njezine političke neovisnosti. Kada je [[Senat Kolumbije]] [[22. siječnja]] [[1903.]] godine odbacio [[sporazum Hay–Herrán]], Sjedinjene Države odlučile su podržati i poticati panamski secesionistički pokret.<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/node/86421 |title=Separación de Panamá: la historia desconocida |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=January 16, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180116174922/http://www.banrepcultural.org/node/86421 }}</ref><ref name="countrystudies">{{cite web|date = 2009|url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[US Library of Congress]]|access-date = May 1, 2009|archive-date = October 11, 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111011225556/http://countrystudies.us/panama/8.htm|url-status = live}}</ref> U studenom [[1903.]] godine, Panama je uz prešutnu podršku Sjedinjenih Država proglasila nezavisnost<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |title=Panamá: el último año |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=October 9, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm }}</ref> i sklopila [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]] sa Sjedinjenim Državama bez prisutnosti ijednog Panamca. [[Philippe Bunau-Varilla]], francuski inženjer i lobist, predstavljao je Panamu iako su [[predsjednik Paname]] i delegacija stigli u [[New York (grad)|New York]] kako bi pregovarali o sporazumu. Bunau-Varilla bio je dioničar francuske tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Nova kompanija Panamskog kanala), koja je stekla prava izvorne francuske tvrtke koja je bankrotirala [[1889.]] godine.{{sfn|McCullough|1977|pp=276-282}} Sporazum je brzinski sastavljen i potpisan noć prije dolaska panamske delegacije u [[Washington, D.C.|Washington]]. Ugovorom su Sjedinjenim Državama dodijeljena prava "kao da su suverene" na podrućki širine otprilike 16 km i duljine otprilike 80 km. U toj zoni, Sjedinjene bi Države izgradile kanal, a zatim bi njime upravljale te ga utvrđivale i branile "u kontinuitetu". Godine [[1914.]], Sjedinjene Države dovršile su postojeći kanal duljine 83 km. Zbog strateške važnosti kanala tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene su Države značajno fortificirale pristup kanalu.<ref>{{Cite web |title=Security and Defense of the Panama Canal, 1903-2000 |url=https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |access-date=2025-01-30 |website=ufdc.ufl.edu |archive-date=January 30, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250130202844/https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |url-status=live }}</ref> Od [[1903.]] do [[1968.]] godine, Panama je bila ustavna demokracija kojom je dominirala komercijalno orijentirana [[oligarhija]]. Tijekom [[1950-e|1950-ih]], panamska vojska počela je osporavati političku hegemoniju oligarhije. Početkom [[1960-e|1960-ih]] započeo je period stalnog pritiska da se nanovo ispregovaraju uvjeti sporazuma Hay–Bunau-Varilla, uključujući nerede koji su izbili početkom [[1964.]], što je rezultiralo raširenim pljačkama i desecima smrtnih slučajeva te evakuacijom američkog veleposlanstva.<ref>{{Cite web|url=https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|title=The Panama Riots of 1964: The Beginning of the End for the Canal|date=July 19, 2016|access-date=November 12, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025549/https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|archive-date=November 13, 2018}}</ref> [[File:A. Arias President of Panama (cropped).jpg|thumb|[[Arnulfo Arias]] pobijedio je na kontroverznim [[Opći izbori u Panami 1968.|izborima]] [[1968.]] godine, ali je [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnut]] nakon samo deset dana na mjestu predsjednika. Ariasu je ranije bio predsjednik u dva navrata.]] Usred pregovora o sporazumu Robles–Johnson, Panama je [[1968.]] godine održala [[Opći izbori u Panami 1968.|izbore]]. Među kandidatima je bio dr. [[Arnulfo Arias]] (Unión Nacional),<ref name="Pizzurno Gelós 1989">Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A.</ref> koji je proglašen pobjednikom izbora koji su bili obilježeni nasiljem te optužbama za prevaru na štetu kandidata koalicije Alianza del Pueblo ([[srpskohrvatski|sh.]] Narodni savez). Dana [[1. listopada]] [[1968.]] Arias je preuzeo dužnost predsjednika Paname, obećavajući da će voditi vladu "nacionalnog jedinstva" koja će okončati vladajuću korupciju i utrti put novoj Panami. Tjedan i pol kasnije, odnosn [[11. listopada]] [[1968.]], Nacionalna garda ([[Španjolski|špa]]. ''Guardia Nacional'') [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnula je Ariasa]] i označila početak politički turbulentnog razdoblje koje će kulminirati [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazijom Sjedinjenih Država]] [[1989.]] godine. Arias, koji je obećao poštivati hijerarhiju Nacionalne garde, prekršio je pakt i započeo veliko restrukturiranje Garde. Kako bi sačuvali interese Garde, ali i svoje lične interese, potpukovnik [[Omar Torrijos]] i bojnik [[Boris Martínez]] predvodili su još jedan vojni udar protiv vlade.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Vojska se pravdala pričom da je Arias pokušavao uspostaviti diktaturu i obećala je povratak ustavnoj vlasti. U međuvremenu, Garda je provodila niz populističkih mjera s ciljem dobivanja podrške naroda u svezi s pučem. Te su mjere uključivale zamrzavanje cijena hrane, lijekova i druge robe do [[31. siječnja]] [[1969.]], kao i zamrzavanje najamnina te legalizaciju trajnog boravka skvoterskih obitelji u četvrtima oko povijesnog mjesta [[Panamá Viejo]].<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A., p. 529.</ref> Paralelno s tim, vojska je započela politiku represije protiv oporbe, koju su nazivali komunistima. Vojska je imenovala privremenu vladu, huntu, koja je trebala organizirati nove izbore. Međutim, Nacionalna garda pokazala se vrlo nevoljkom da napusti vlast i te se ubrzo počela nazivari Revolucionarnom vladom ([[španjolski|špa]]. ''El Gobierno Revolucionario''). ==== Torrijosova diktatura i uspon Manuela Noriege ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Jimmy Carter and General Omar Torrijos signing the Panama Canal Treaty.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = Dva lica [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]]: s panamskim farmerima – Torrijosova vlast bila je poznata po politici redistribucije zemljišta – u vojnoj odori za vrijeme diktature (gore) i prilikom rukovanja s američkim predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]] povodom potpisivanja [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma o povratku Panamskog kanala]] Panami (dolje). }} Pod kontrolom [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], vojska je transformirala političku i ekonomsku strukturu zemlje, pokrenuvši masovno pokrivanje usluga socijalnog osiguranja i proširivši javno obrazovanje. [[Ustav Paname|Ustav]] je izmijenjen [[1972.]] godine. Kako bi provela te izmjene, vojska je reformirala zakonodavnu vlast i utemeljila novi jednodomni parlament, [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodnu skupštinu predstavnika ''corregimienta'']], koja je zamijenila staru [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]. Nova skupština, koju se popularno nazivalo "Narodnom vlašću" ([[španjolski|špa.]] ''Poder Popular''), sastojala se od 505 članova imenovanih od strane vojske bez sudjelovanja političkih stranaka, koje je vojska eliminirala. Novi ustav proglasio je Omara Torrijosa najvišim vođom Panamske revolucije i priznao mu neograničenu vlast na šest godina, iako je, kako bi se zadržala fasada ustavnosti, [[Demetrio B. Lakas]] imenovan predsjednikom na isto razdoblje.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Godine [[1981.]], Torrijos je poginuo u avionskoj nesreći.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|title=PANAMA LEADER KILLED IN CRASH IN BAD WEATHER|last=International|first=United Press|work=The New York Times|date=August 2, 1981|access-date=June 1, 2018|language=en|archive-date=August 17, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180817120658/https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|url-status=live}}</ref> Torrijosova smrt promijenila je ton političke evolucije Paname. Unatoč [[Ustavni referendum u Panami 1983.|ustavnim amandmanima]] iz [[1983.]], koji su vojsci zabranili političko djelovanje, [[Obrambene snage Paname]] (FFDD), kako su se tada nazivale oružane snage, nastavile su dominirati panamskim političkim životom. Do tog je trenutka general [[Manuel Noriega]] već čvrsto kontrolirao i FFDD i civilnu vlast. Na [[Opći izbori u Panami 1984.|izborima]] [[1984.]] godine, među kandidatima su bili [[Nicolás Ardito Barletta Vallarino]] (koji je uživao podršku vojske u formi koalicije UNADE), prethodni čelnik [[Arnulfo Arias]] (kao kandidat oporbene koalicije ADO) i bivši general [[Rubén Darío Paredes]], kojeg je Manuel Noriega prisilio na prijevremeno umirovljenje, kao kandidat Narodne nacionalističke stranke (PAP). Barletta je proglašen pobjednikom kontroverznih izbora koji se danas smatraju namještenima. Barletta je naslijedio zemlju koja se nalazila u stanju ekonomske propasti, uz velike dugove prema [[MMF|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]]. Usred ekonomske krize i Barlettinih napora da smiri državne vjerovnike, došlo je do uličnih prosvjeda, kao i do vojne represije. U međuvremenu, Noriegin režim poticao je dobro skriveno kriminalno gospodarstvo koje je djelovalo kao paralelni izvor prihoda za vojsku i njihove saveznike, osiguravajući prihode od droge i pranja novca. Pred kraj [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]], novi val kineskih migranata stigao je na prevlaku u nadi da će migrirati u Sjedinjene Države. Krijumčarenje Kineza postalo je ogroman posao, s prihodima do 200 milijuna dolara za Noriegin režim.<ref>Mon Pinzón, Ramón Arturo (1979). ''Historia de la Migración China Durante la Construcción del Ferrocarril de Panamá''. Masters Thesis. México: El Colegio de México.</ref> Vojna diktatura ubila je ili mučila više od stotinu Panamaca i prisilila najmanje stotinu disidenata na bijeg iz zemlje.<ref>Zárate, Abdiel (November 9, 2003). "Muertos y desaparecidos durante la época militar." Extra-centennial issue of ''La Prensa''.</ref> Kako su Sjedinjene Države podržavale Noriegin režim, general je počeo igrati dvostruku ulogu u Centralnoj Americi. Dok je [[Kontadorska skupina]], inicijativa koju su pokrenuli ministri vanjskih poslova raznih latinoameričkih zemalja, uključujući i Panamu, provodila diplomatske napore za postizanje mira u regiji, Noriega je opskrbljivao nikaragvanske [[Kontraši|Kontraše]] i druge gerilce u regiji oružjem i streljivom u ime [[CIA]]-je.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Dana [[6. lipnja]] [[1987.]], nedavno umirovljeni pukovnik [[Roberto Díaz Herrera]], ogorčen što je Noriega prekršio dogovoreni "Torrijosov plan" o nasljeđivanju koji bi ga učinio zapovjednikom vojske nakon Noriege, odlučio je osuditi režim. Otkrio je detalje izborne prijevare,<ref>{{Cite news |last=Preston |first=Julia |date=July 6, 1987 |title=PANAMANIAN PRESIDENT CALLS FOR PROBE |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1987/07/06/panamanian-president-calls-for-probe/34559ca5-6139-4669-8ff5-dcd056b9b7ca/ |access-date=March 22, 2022 |issn=0190-8286}}</ref> optužio Noriegu za planiranje Torrijosove smrti i izjavio da je Torrijos primio 12 milijuna dolara od iranskog šaha za davanje azila prognanom iranskom vođi. Također je optužio Noriegu za atentat na tadašnjeg vođu oporbe, dr. [[Hugo Spadafora|Huga Spadaforu]], koji je dekapitiran.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>{{Cite news |date=December 21, 1989 |title=Fighting in Panama; Panama's Troubled Past |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |access-date=March 22, 2022 |issn=0362-4331 |archive-date=March 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322030333/https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |url-status=live }}</ref> U noći [[9. lipnja]] [[1987.]] osnovana je skupina ''[[Cruzada Civilista]]'', koja je počela organizirati akcije građanskog neposluha te je pozvala na opći štrajk. Kao odgovor, vojska je suspendirala ustavna prava i proglasila izvanredno stanje u zemlji. Dana [[10. srpnja]], ''Cruzada Civilista'' pozvala je na masovne demonstracije, koje su nasilno ugušili "Dobermani", specijalna vojna jedinica za suzbijanje nereda. Istoga dana, kasnije poznatog kao ''El Viernes Negro'' ([[Srpskohrvatski|sh.]] "Crni petak"), mnogo je ljudi ozlijeđeno i ubijeno.<ref>{{Cite web |last=Becker |first=Meghan |date=March 28, 2010 |title=Panamanians campaign to overthrow dictator (The Civic Crusade), 1987-1989 |url=https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |access-date=April 30, 2022 |website=Swarthmore.edu |publisher=Swarthmore |archive-date=May 13, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210513215929/https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |url-status=live }}</ref> Predsjednik Sjedinjenih Država [[Ronald Reagan]] tada je uveo niz sankcija protiv vojnog režima. Sjedinjene Države zamrznule su ekonomsku i vojnu pomoć Panami sredinom [[1987.]] kao odgovor na unutarnju političku krizu u Panami i napad na američko veleposlanstvo. Sankcije nisu uspjele svrgnuti Noriegu, ali su teško naštetile panamskom gospodarstvu. Bruto domaći proizvod (BDP) Paname pao je za gotovo 25 posto između [[1987.]] i [[1989.]] godine.<ref name="Acosta, Coleen 2008">Acosta, Coleen (October 24, 2008). [https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm "Iraq: a Lesson from Panama Imperialism and Struggle for Sovereignty"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211003220042/https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm |date=October 3, 2021 }}. ''Journals of the Stanford Course on Prejudice and Poverty''.</ref> Savezne porote u [[Tampa, Florida|Tampi]] i [[Miami]]ju prihvatile su [[5. veljače]] [[1988.]] optužnicu protiv Noriege za trgovinu drogom. [[Human Rights Watch]] je u svom izvješću iz [[1989.]] napisao: "''Washington je godinama zatvarao oči pred zlouporabama u Panami sve dok zabrinutost zbog trgovine drogom nije potaknula optužnice protiv generala [Noriege] od strane dviju saveznih porota na Floridi u veljači 1988. godine.''".<ref name="Panama">[https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm "Panama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170113164637/https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm |date=January 13, 2017 }}. ''Human Rights Watch World Report 1989''. hrw.org</ref> U travnju [[1988.]], Reagan je aktivirao [[Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima]], zamrzavajući imovinu panamske vlade u svim američkim organizacijama. U svibnju [[1989.]] godine, Panamci su uvjerljivo glasali protiv Norieginih kandidata na izborima. Noriegin režim reagirao je tako što je odmah poništio izbore i započeo novi krug represije. ==== Američka invazija (1989.) ==== {{main|Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Panama clashes 1989.JPEG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Panamski gradovi pretrpjeli su značajnu štetu tijekom [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]]. | image2 = Manuel Noriega with agents from the U.S. DEA.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = Panamski diktator [[Manuel Noriega]] uhapšen je i prevezen u [[Miami]], gdje mu se sudilo za optužbe vezane uz trgovinu drogom i pranje novca. | footer = }} Sjedinjene Države izvršile su [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invaziju na Panamu]] [[20. prosinca]] [[1989.]] pod kodnim nazivom Operacija ''Just Cause''. Sjedinjene su Države izjavile da je operacija "nužna za zaštitu života američkih građana u Panami, obranu demokracije i ljudskih prava, borbu protiv trgovine drogom te osiguranje neutralnosti Panamskog kanala kako je propisano sporazumima Torrijos–Carter".<ref>''New York Times''. A Transcript of President Bush's Address on the Decision to Use Force, December 21, 1989. Web. January 2, 2008.</ref> Ubrzo su izvijestile o 23 poginula i 324 ranjena vojnika, a broj poginulih panamskih vojnika procjenjuje se na 450. Procjene broja poginulih civila u sukobu kreću se od 200 do 4,000. [[Ujedinjene nacije]] procijenile su broj poginulih panamskih civila na 500, [[Americas Watch]] iznio je procjenu od 300 poginulih civila, Sjedinjene Države dale su brojku od 202 ubijena civila, a bivši američki državni odvjetnik [[Ramsey Clark]] iznio je procjenu od 4,000 smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |title=Panama and U.S. Strive To Settle on Death Toll |last=Rohter |first=Larry |work=The New York Times |date=April 1990 |access-date=April 15, 2018 |archive-date=August 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815143126/https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |url-status=live }}</ref> To je predstavljala najveću vojnu operaciju Sjedinjenih Država od [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].<ref>Cajar Páez, Aristides. "La invasion." Extra-centennial issue of La Prensa, Nov.9 (2003): 22. Print.</ref> Broj američkih civila (i njihovih članova obitelji) koji su radili za Komisiju za Panamski kanal i američku vojsku, a koje su ubile Panamske obrambene snage, nikada nije u potpunosti otkriven. Dana [[29. prosinca]], [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] donijela je rezoluciju u kojoj se intervencija u Panami naziva "flagrantnim kršenjem međunarodnog prava te nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država".<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|title=A/RES/44/240. Effects of the military intervention by the United States of America in Panama on the situation in Central America|website=UN.org|access-date=June 29, 2017|archive-date=October 24, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024215048/http://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|url-status=live}}</ref> Donošenje slične rezolucije u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]] spriječio je veto koji su uložile Sjedinjene Države, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|title=Fighting in Panama: United Nations; Security Council Condemnation of Invasion Vetoed|first1=Paul|last1=Lewis|first2=Special to The New York|last2=Times|newspaper=The New York Times|date=December 24, 1989|access-date=February 11, 2017|archive-date=December 8, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161208053954/http://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|url-status=live}}</ref> Noriega je uhapšen i prevezen u Miami na suđenje. Sukob je završio [[31. siječnja]] [[1990.]] godine. Urbano stanovništvo, dobar dio kojeg je živio ispod granice siromaštva, uvelike je pogođeno invazijom iz [[1989.]] godine. Kao što je [[1995.]] godine istaknula Misija tehničke pomoći UN-a u Panami, borbe su raselile 20,000 ljudi. Najteže pogođena četvrt bila je četvrt [[El Chorrillo]] u glavnom gradu, gdje je nekoliko stambenih blokova potpuno uništeno.<ref>{{cite web|url=http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|title=Panama |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103819/http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|archive-date=March 4, 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|title=The Panama Deception|via=topdocumentaryfilms.com|access-date=May 5, 2019|archive-date=May 5, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190505070320/https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|url-status=live}}</ref><ref>Blum, William. Killing Hope: U.S. Military and C.I.A. Interventions Since World War II -Common Courage Press, 2008.</ref> Ekonomska šteta uzrokovana borbama procijenjena je na između 1.5 i 2 milijarde dolara.<ref name="Panama"/><ref>Pastor, Robert A. (2001) ''Exiting the Whirlpool: U.S. Foreign Policy Toward Latin America and the Caribbean'', p. 96, {{ISBN|0813338115}}.</ref> === Postintervencionistički period === Panamski izborni tribunal brzo je reagirao kako bi obnovio civilnu ustavnu vladu: rezultati izbora iz svibnja [[1989.]] ponovo su potvrđeni [[27. prosinca]] [[1989.]], a s njima i pobjeda predsjednika [[Guillermo Endara|Guillerma Endare]] te potpredsjednika [[Guillermo Ford|Guillerma Forda]] i [[Ricardo Arias Calderón|Ricarda Ariasa Calderóna]]. Međutim, često neskladna vlada teško je ispunjavala visoka očekivanja javnosti tijekom petogodišnjeg mandata. Nove policijske snage bile su značajno poboljšanje u odnosu na prethodnike, ali nisu bile u potpunosti sposobne odvratiti kriminal. [[Ernesto Pérez Balladares]] položio je predsjedničku prisegu [[1. rujna]] [[1994.]] godine nakon međunarodno nadzirane izborne kampanje.<ref name=":2">{{Cite web |title=Panama (02/07) |url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |access-date=2023-11-15 |website=U.S. Department of State |archive-date=November 15, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115023048/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |url-status=live }}</ref> Dana [[1. rujna]] [[1999.]], [[Mireya Moscoso]], udovica bivšeg predsjednika Arnulfa Ariasa, preuzela je dužnost nakon što je na slobodnim i poštenim izborima pobijedila kandidata [[Demokratska revolucionarna stranka (Panama)|PRD-a]] [[Martín Torrijos|Martína Torrijosa]], sina [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]].<ref>{{Cite web|url=http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|title=Moscoso wins victory in Panama's presidential vote|website=LatinAmericanStudies.org|access-date=March 26, 2021|archive-date=October 4, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004215757/http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|title=Panama (11/07)|publisher=US Department of State|access-date=April 2, 2017|archive-date=April 3, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170403111632/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|url-status=live}}</ref> Tijekom svog mandata, Moscoso je pokušala ojačati socijalne programe, posebno za razvoj, zaštitu i opću dobrobit djece i mladih. Njezina administracija uspješno dovršila proces vraćanja Panamskog kanala i bila je učinkovita u upravljanju kanalom.<ref name=":0" /> [[File:Boris Johnson with Juan Carlos Varela in London - 2018 (27232646267).jpg|thumb|left|Britanski ministar vanjskih poslova [[Boris Johnson]] razmijenio je dresove nogometnih reprezentacija s predsjednikom [[Juan Carlos Varela|Varelom]] u [[London]]u [[14. svibnja]] [[2018.]] godine.]] [[Martín Torrijos]] (PRD) osvojio je predsjedničke izbore i zakonodavnu većinu u [[Narodna skupština (Panama)|Narodnoj skupštini]] [[2004.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|title=Martin Torrijos wins Panama election|website=AlJazeera.com|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203743/https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|url-status=live}}</ref> Torrijos je vodio svoju kampanju na platformi, između ostalog, "nulte tolerancije" prema korupciji, problemu svojstvenom administracijama Moscosove i Péreza Balladaresa.<ref name=":2" /> Nakon što je preuzeo dužnost, Torrijos je donio niz zakona koji su vladu učinili transparentnijom. Osnovao je Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije, čiji su članovi predstavljali najviše razine vlasti i civilnog društva, radničke organizacije i vjersko vodstvo. Osim toga, mnogi od njegovih najbližih ministara u kabinetu bili su nestranački [[Tehnokracija|tehnokrati]] poznati po svojoj podršci antikorupcijskim ciljevima Torrijosove vlade. Unatoč javnom stavu Torrijosove administracije o korupciji, mnogi poznati slučajevi,<ref name=":2" /> posebno oni koji uključuju političke ili poslovne elite, nikada nisu procesuirani. Konzervativni trgovinski magnat [[Ricardo Martinelli]] izabran je za Torrijosova nasljednika nakon uvjerljive pobjede na [[Opći izbori u Panami 2009.|općim izborima u Panami]] u svibnju [[2009.]] godine. Martinellijeve poslovne kvalifikacije privukle su birače zabrinute zbog usporavanja rasta tijekom [[Velika recesija|Velike recesije]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |title=Panama Country Profile |work=[[BBC News]] |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Kao kandidat četverostranačkog opozicijskog Saveza za promjene, Martinelli je osvojio 60% glasova, u odnosu na 37% kandidata vladajuće ljevičarske Demokratske revolucionarne stranke (PRD).<ref>{{Cite web |url=https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |title=Martinelli Wins Panama Presidential Vote |publisher=Diálogo Americas |date=May 4, 2009 |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203750/https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |url-status=live }}</ref> Dana [[4. svibnja]] [[2014.]] godine, potpredsjednik [[Juan Carlos Varela]], kandidat stranke [[Partido Panameñista]] pobijedio je na predsjedničkim izborima s više od 39% posto glasova ispred stranke njegovog svog političkog partnera Ricarda Martinellija, [[Cambio Democrático]], i njihovog kandidata [[José Domingo Arias|Joséa Dominga Ariasa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|title=Former deputy Varela wins Panama presidential election &#124; DW &#124; 05.05.2014|website=DW.COM|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415213658/https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|url-status=live}}</ref> Prisegnuo je [[1. srpnja]] [[2014.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|title=Juan Carlos Varela Sworn in As New President of Panama|date=July 2, 2014|website=Caribbean Journal|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415225743/https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|url-status=live}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2019.]] godine, [[Laurentino Cortizo]] preuzeo je dužnost predsjednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|title=Presidente Laurentino Cortizo Cohen posesiona a miembros de su Gabinete (Official site)|access-date=July 3, 2019|archive-date=July 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703155652/https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|url-status=live}}</ref> Cortizo je bio kandidat PRD-a na predsjedničkim izborima u svibnju te godine.<ref>{{Cite news |url=https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |title=Panama's new president takes office, pledges end to corruption |first=Elida |last=Moreno |newspaper=Reuters |date=July 1, 2019 |via=Reuters.com |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415220835/https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |url-status=live }}</ref> Tijekom Cortizovog mandata, u zemlji su se zbili brojni događaji, uključujući [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-19]] i njezine ekonomske posljedice te [[Prosvjedi u Panami 2022.|prosvjede iz 2022.]] i [[Prosvjedi u Panami 2023.|2023.]] godine<ref>{{Cite web |author=Al Jazeera Staff |title=What is behind the largest protests in Panama in years? |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |access-date=2023-12-10 |website=Al Jazeera |language=en |archive-date=December 10, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231210183443/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |last=Salcedo |first=Andrea |date=2023-11-09 |title=Why ordinarily quiet Panama has erupted in deadly protests |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |access-date=2023-12-10 |issn=0190-8286 |archive-date=November 7, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107231108/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |url-status=live }}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2024.]] godine, [[José Raúl Mulino]] položio je prisegu kao novi predsjednik Paname.<ref>{{cite news |title=José Raúl Mulino is sworn in as Panama's new president |url=https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |work=The Independent |date=1 July 2024 |language=en |archive-date=July 2, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240702015619/https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |url-status=live }}</ref> Mulino, bliski saveznik bivšeg predsjednika Ricarda Martinellija, pobijedio je na predsjedničkim izborima u svibnju iste godine.<ref>{{cite news |title=Stand-in Jose Raul Mulino wins Panama presidential race |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |work=Al Jazeera |language=en |archive-date=May 6, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506121656/https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |url-status=live }}</ref> Nakon što je bivši kontroverzni predsjednik inicijalno [[Ricardo Martinelli]] najavio svoju kandidaturu na [[Opći izbori u Panami 2024.|predsjedničkim izborima 2024.]] godine, Mulino je postao njegov potpredsjednički kandidat. Međutim, Martinelli je zbog osude za korupciju diskvalificiran iz predsjedničke utrke tako da je Mulino preuzeo njegovo mjesto uz njegovu podršku;<ref name=":z">{{Cite web |agency=AFP |date=12 March 2024 |title=José Raúl Mulino Leads Panama's Presidential Race, Replacing Disqualified Martinelli |url=https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |access-date=24 March 2024 |website=The Tico Times |language=en-US |archive-date=24 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240324123428/https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |url-status=live }}</ref> izabran je s 34% glasova te je tako postao prvi predsjednik od ustavnih reformi [[2009.]] godine koji obnaša dužnost bez potpredsjednika.<ref>{{cite news|title=Last-minute candidate José Raúl Mulino heads to victory in Panama presidential election|url=https://www.ajc.com/news/nation-world/mulino-stand-in-for-former-president-barred-from-running-leads-panama-presidential-vote-count/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|work=Atlanta Journal|date=5 May 2024|author1=JUAN ZAMORANO|author2=MEGAN JANETSKY|access-date=6 May 2024|archive-date=6 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506023850/https://www.ajc.com/news/nation-world/last-minute-candidate-jose-raul-mulino-heads-to-victory-in-panamas-presidential-election/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|url-status=live}}</ref> Kao predsjednik, kritizirao je [[Panama Papers|Panamske dokumente]] i rekao da su "međunarodna zavjera s ciljem podrivanja ugleda i konkurentnosti" Paname<ref name=":y">{{Cite web |date=2024-07-03 |title=Panama's new president labels Panama Papers a 'hoax' as experts voice concerns about money laundering acquittals |url=https://www.icij.org/inside-icij/2024/07/panamas-new-president-labels-panama-papers-a-hoax-as-experts-voice-concerns-about-money-laundering-acquittals/ |website=ICIJ |language=en-US}}</ref> te je zeuzeo čvrst stav prema američkom predsjedniku [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] kada je ovaj zagovarao povratak kontrole nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], rekavši da Panama neće dati kontrolu nad kanalom [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref>{{cite web |url= https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |title= Trump threatens to retake control of Panama Canal |first=Gram |last=Slattery |date=2024-12-22 |access-date=2024-12-23 |website=Reuters |archive-url= https://archive.today/https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |archive-date=2024-12-23}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Paname}} [[File:Panamamap-en.png|thumb|350px|Topografska mapa Paname.]] Panama se nalazi u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]], između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Kostarika|Kostarike]] te ima izlaz na [[Karipsko more]] i [[Tihi ocean]].<ref name="v327">{{cite web | title=Panama | website=Geography | date=2014-03-21 | url=https://kids.nationalgeographic.com/geography/countries/article/panama | access-date=2025-12-17}}</ref> Većim dijelom leži između 7° i 10° sjeverne geografske širine i 77° i 83° zapadne geografske dužine (malo područje leži zapadno od 83°).<ref name="u654">{{cite web | title=Figure 1: Map of Central America showing the location of Panama.... | website=ResearchGate | url=https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Central-America-showing-the-location-of-Panama-Website-1_fig1_301779403 | access-date=2025-12-17}}</ref> Položaj države na [[Panamska prevlaka|Panamskoj prevlaci]] od iznimne je strateške važnosti. Od [[1999.]] godine, Panama je stekla punu kontrolu nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], koji spaja [[Atlantski ocean]] i Karipsko more sa sjevernim dijelom Tihog oceana.<ref name="u123">{{cite web | title=Office of the Historian | website=Milestones in the History of U.S. Foreign Relations | date=1903-11-18 | url=https://history.state.gov/milestones/1977-1980/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Ukupna površina Paname je 74,177.3 km².<ref name=area>{{cite web |url=https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |title=Datos generales e históricos de la República de Panamá |language=es |publisher=[[National Institute of Statistics and Census of Panama|INEC]] |access-date=December 22, 2015 |archive-date=July 10, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710174146/https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |url-status=live }}</ref> Dominantna značajka geografije Paname jest centralni planinski i brdoviti krajolik koji tvori [[Kontinentalna razvodnica|kontinentalnu razvodnicu]].<ref name="f361">{{cite web | title=The Geography of Panama: A Comprehensive Analysis | website=LAC Geo | date=2025-07-26 | url=https://lacgeo.com/geography-panama | access-date=2025-12-17}}</ref><ref name="y231">{{cite web | title=Panama Canal | website=Wartsila.com | date=2016-02-25 | url=https://www.wartsila.com/encyclopedia/term/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Razvodnica ne čini dio velikih planinskih lanaca Sjeverne Amerike, a samo u blizini kolumbijske granice nalaze se visoravni povezane s [[Ande|andskim sustavom]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name="f361"/> Osovina koja tvori razvodnicu visoko je erodirani luk uzdizanja koji dolazi s morskog dna, u kojem su vrhovi nastali vulkanskim prodorima.<ref name="f361"/> Planinski lanac razvodnice naziva se [[Cordillera de Talamanca]], a nalazi se u blizini granice s Kostarikom. Dalje na istoku prelazi u lanac [[Serranía de Tabasará]], a dio bliže donjem sedlu prevlake, gdje se nalazi Panamski kanal, prelazi u lanac [[Sierra de Veraguas]].<ref name="y231"/> Lanac između Kostarike i kanala geografi uglavnom nazivaju nazivaju [[Cordillera Central (Kostarika)|Cordillera Central]].<ref name="f361"/> Najviša točka u zemlji je [[vulkan]] [[Barú]], koji se uzdiže na 3,474 m, a planina i okolno područje zaštićeni su statusom [[Nacionalni park Volcán Barú|nacionalnog parka]].<ref name="f741">{{cite web | title=Volcan Baru National Park | website=Baru Volcano National Park Panama | date=2021-02-15 | url=https://www.tourismpanama.com/outdoors-and-nature/nature-parks/national-parks/baru-volcano-national-park/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Gotovo neprobojna džungla tvori [[Darijenski rascjep]] između Paname i Kolumbije, gdje djeluju kolumbijski gerilci i dileri droge, a ponekad uzimaju i taoce. To, kao i nemiri i pokreti za zaštitu šuma, stvaraju jedini prekid na [[Panamerička autocesta|Panameričkoj autocesti]], koja inače ide neprekinuto od [[Aljaska|Aljaske]] do [[Patagonija|Patagonije]]. === Hidrografija === {{main|Panamski kanal}} [[File:Chagres river.png|thumb|left|[[Rijeka Chagres]] na fotografiji iz [[1986.]] godine. Chagres najvažnija rijeka u Panami.]] Gotovo 500 rijeka teče surovim krajolikom Paname. Uglavnom su neplovne, a mnoge izviru kao brzi planinski potoci, vijugaju u dolinama i tvore obalne delte. Međutim, [[Chagres (rijeka)|rijeka Chagres]], smještena u centralnoj Panami, jedna je od rijetkih širokih rijeka i služi kao izvor hidroenergije. Centralni dio rijeke pregrađen je [[Gatun (brana)|branom Gatun]] i tvori [[jezero Gatun]], umjetno jezero koje je dio Panamskog kanala. Jezero je nastalo izgradnjom brane preko Chagresa između [[1907.]] i [[1913.]] godine. Nakon što je stvoreno, jezero Gatun bilo je najveće umjetno jezero na svijetu, a brana najveća zemljana brana. Chagres se ulijeva u [[Karipsko more]] na sjeverozapadu zemlje. Jezera [[Kampia (jezero)|Kampia]] i [[Madden (jezero)|Madden]] (koja također napaja Chagres) osiguravaju hidroenergiju za područje bivše zone kanala. [[Chepo (rijeka)|Rijeka Chepo]], još jedan izvor hidroenergije, jedna je od više od 300 rijeka koje se ulijevaju u [[Tihi ocean]]. Ove rijeke, usmjerene prema Pacifiku, duže su i sporije teku od onih na karipskoj strani. Njihovi su slivovi također opsežniji. Jedna od najdužih je [[Tuira (rijeka)|Tuira]], koja se ulijeva u [[zaljev San Miguel]] i jedina je rijeka u zemlji koja je plovna za veće brodove. ==== Luke ==== Na karipskoj obali nalazi se nekoliko prirodnih luka. Međutim, [[Cristóbal]], na karipskom kraju kanala, imao je jedine važne lučke objekte krajem [[1980-e|1980-ih]]. Brojni otoci arhipelaga [[Bocas del Toro (arhipelag)|Bocas del Toro]], u blizini plaža Kostarike, pružaju opsežno prirodno uporište i štite luku [[Almirante]], poznatu po [[banana]]ma. Više od 350 otoka [[San Blas (arhipelag)|arhipelaga San Blas]] u blizini Kolumbije proteže se na više od 160 km duž zaštićene karipske obale. Terminali luka smještenih na svakom kraju Panamskog kanala, luka [[Cristóbal (Colón)|Cristóbal]] i [[Balboa (Panama)|Balboa]], zauzimaju drugo i treće mjesto u Latinskoj Americi po broju kontejnerskih jedinica (TEU).<ref>{{cite web |author=CEPAL – Naciones Unidas |url=http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=/Transporte/noticias/noticias/8/38828/P38828.xml&base=/tpl/top-bottom.xsl |title=Ranking 2009 de Actividad portuaria de contenedores en América Latina y el Caribe |publisher=Eclac.cl |date=March 22, 2010 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511140155/http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=%2FTransporte%2Fnoticias%2Fnoticias%2F8%2F38828%2FP38828.xml&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xsl |archive-date=May 11, 2011 }}</ref> Luka Balboa prostire se na 182 hektara i sadrži četiri veza za kontejnere i dva višenamjenska veza. Ukupno su vezovi dugi preko 2,400 m, s obalnom dubinom od 15 m. Luka Balboa ima 18 super post-[[Panamax]] i Panamax dizalica za obalu te 44 portalne dizalice. Luka Balboa također sadrži 2,100 m².<ref>{{cite web |url=http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |title=Port of Balboa |publisher=World Port Source |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170712093447/http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |archive-date=July 12, 2017 }}</ref> [[File:MS Monarch - Panama (15516512140).jpg|thumb|Luka u [[Cristóbal (Colón)|Cristóbalu]] dio je šireg lučkog kompleksa koji ima iznimnu važnost ne samo za Panamu, već i za cijelu Latinsku Ameriku.]] Lučki kompleks Cristóbal (koji obuhvaća kontejnerske terminale panamskih luka Cristóbal, međunarodni terminal Manzanillo i kontejnerski terminal Colón) pretovario je 2,210,720 TEU-a tijekom [[2009.]] godine, što ga čini drugim najvećim lučkim kompleksom u Latinskoj Americi, odmah iza [[Luka Santos|luke Santos]] u [[Brazil]]u. Izvrsne dubokomorske luke sposobne za prijevoz velikih [[VLCC]] tankera nalaze se u [[Charco Azul]]u, provincija [[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]] (Pacifik) i [[Chiriquí Grande]]u, provincija [[Bocas del Toro]] (Atlantik), u blizini zapadne granice s Kostarikom. [[Transpanamski naftovod]], koji se proteže prevlakom dužinom od 131 km, prometuje između Charco Azula i Chiriquí Grandea od [[1979.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32%3Ahistory&catid=7%3Acorporate-profile&Itemid=98&lang=en |title=Our History |publisher=Petroterminal.com |date=February 9, 1997 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028134321/http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32:history&catid=7:corporate-profile&Itemid=98&lang=en |archive-date=October 28, 2014 }}</ref> === Klima === {{main|Klima Paname}} [[File:Koppen-Geiger Map PAN present.svg|thumb|left|Mapa Paname prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].]] Panama ima tropsku klimu. Temperature su jednoliko visoke - kao i relativna vlažnost - i male su sezonske varijacije. Dnevni rasponi su niski; tijekom tipičnog sušnog dana u glavnom gradu, jutarnji minimum može biti 24 °C, popodnevni maksimum 30 °C. Temperatura rijetko prelazi 32 °C na duže vremenske periode. Temperature na pacifičkoj strani prevlake nešto su niže nego na karipskoj, a povjetarac se u većem dijelu zemlje pojačava nakon sumraka. Temperature su znatno niže u višim dijelovima planinskih lanaca, a mraz se može javiti na lancu [[Cordillera de Talamanca]] u zapadnoj Panami. Klimatske regije se manje određuju na temelju temperature, a više na temelju količine oborina, koja regionalno varira od manje od 1,300 mm do više od 3,000 mm godišnje. Gotovo sva kiša padne tijekom kišne sezone, koja obično traje od travnja do prosinca, ali varira u trajanju od sedam do devet mjeseci. Općenito, oborine su puno obilnije na karipskoj nego na pacifičkoj strani kontinentalne razdjelnice, dijelom zbog povremene aktivnosti tropskih [[ciklon]]a u blizini; Panama se nalazi izvan [[Glavna razvojna regija|glavne razvojne regije]]. Godišnji prosjek u glavnom gradu nešto je viši od polovice onoga u [[Colón (Panama)|Colónu]]. Panama je jedna od tri zemlje na svijetu koje imaju negativnu emisiju [[ugljik]]a, što znači da apsorbiraju više [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] nego što ga ispuštaju u atmosferu. Druge dvije su [[Butan]] i [[Surinam]].<ref>{{Cite news |last=Goering |first=Laurie |date=November 3, 2021 |title=Forget net-zero: meet the small-nation, carbon-negative club |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |access-date=March 8, 2022 |archive-date=February 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220215012548/https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=PANAMA IS ONE OF THE THREE "CARBON NEGATIVE" COUNTRIES |url=https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |access-date=March 8, 2022 |website=grupoconsultorefe.com |language=es |archive-date=March 8, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220308225635/https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |url-status=live }}</ref> Klimatske promjene negativno utječu na Panamu, smanjujući razinu vode u Panamskom kanalu, što znači da manje brodova prolazi kroz njega, što posljedično ima negativan utjecaj na njezino gospodarstvo.<ref name=":9">{{Cite web |last=Krag |first=Jonas Schmidt Hansen, ea@era dk, Karen Sophie |date=2023-12-13 |title=Nyetableret alliance i Panama |url=https://www.verdensskove.org/nyetableret-alliance-i-panama/ |access-date=2025-08-22 |website=Verdens Skove |language=da-DK}}</ref> === Ekologija === Panamski tropski okoliš pogoduje brojnim biljnim vrstama. Teritorijem Paname dominiraju šume, koje su povremeno isprekidane pašnjacima, niskim raslinjem i usjevima. Iako je gotovo 40% Paname još uvijek pošumljeno, [[deforestacija]] predstavlja stalnu prijetnju kišom natopljenim šumama. Među uzroke deforestacije spadaju [[rudarstvo]]<ref name=":9" /> i izgradnja [[Panamerička autocesta|Panameričke autoceste]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-06 |title=Eastern Panamanian Montane Forests |url=https://www.oneearth.org/ecoregions/eastern-panamanian-montane-forests/ |access-date=2025-08-22 |website=One Earth |language=en}}</ref> Pokrivenost drvećem smanjena je za više od 50% od [[1940-e|1940-ih]] godina. Naturalna poljoprivreda, široko rasprostranjena od sjeveroistočnih džungli do jugozapadnih travnjaka, uglavnom se fokusira na uzgoj [[kukuruz]]a, [[grah]]a i [[gomolj]]a. [[Močvare mangrova]] nalaze se duž dijelova obiju obala, a [[plantaža|plantaže]] [[banana]] dominiraju [[Delta|deltama]] nedaleko od granice s Kostarikom. Na mnogim mjestima, guste [[prašuma|prašume]] graniče s močvarom na jednoj strani teritorija te se protežu do nižih dijelova padina na drugoj strani. Panama je [[2019.]] imala prosječnu ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskog krajolika]] od 6.37/10, što je svrstava na 78. mjesto od ukupno 172 zemlje svijeta.<ref name="FLII-Supplementary">{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|date=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G |doi-access=free}}</ref> Dvije trećine panamskih šuma nalaze se na autohtonim područjima,<ref>{{Cite web |title=Panama |url=https://www.healthinharmony.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=Health In Harmony |language=en-US}}</ref> a 25% panamskog teritorija je zaštićeno.<ref name=":8">{{Cite web |title=Panama National Parks {{!}} Global Alliance of National Parks |url=https://national-parks.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=national-parks.org |language=en}}</ref> <gallery mode="packed" heights="220"> File:Atham 2024 flower 12.jpg|220|Orhideja golubica (''[[Peristeria elata]]'') proglašena je nacionalnim cvijetom Paname [[21. studenog]] [[1980.]] godine.<ref>{{Cite web |date=2 December 1980 |title=Por la cual se declara flor nacional, la flor del Espiritu Santo |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/46-de-1980-dec-2-1980.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Brookfieldzoo (18047492608).jpg|220|[[Orao harpija]] (''Harpia harpyja'') proglašen je nacionalnom pticom Paname [[10. travnja]] [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=12 April 2002 |title=Que declara al Águila Harpía ave nacional y dicta otras medidas |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/18-de-2002-apr-12-2002.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Sterculia apetala 293772360.jpg|220|Panamsko drvo (''[[Sterculia apetala]]'') proglašeno je nacionalnim drvetom Paname [[26. studenog]] [[1969.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Decreto de Gabinete Numero 371 (de 26 de Noviembre de 1969) |url=https://momentofiscal.com/leyes/CAMBIOS%20CODIGO%20FISCAL/1969%20-%20Decreto%20de%20gabinete%20374.pdf |website=Momento Fiscal |publisher=Gaceta Oficial de Panamá |publication-date=16 December 1969}}</ref> </gallery> Panama ima 16 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]].<ref name=":8" /> [[Nacionalni park Soberanía]] ima najveću raznolikost ptica za promatranje, s više od 525 ptica koje nastanjuju to područje. Također ima razne sisavce poput [[kapibara]] i [[kojot]]a, gmazove poput [[Zelena iguana|zelene iguane]] te vodozemce poput [[Divovska gubavica|divovske gubavice]]. [[Nacionalni park Darién]], poznat po [[Darijenski rascjep|Darijenskom rascjepu]], najveći je nacionalni park u Centralnoj Americi i ujedno je i [[UNESCO-va svjetska baština]]. Tu je i [[Park prirode Metropolitano]] grada Paname, a najveći otok Paname, [[Coiba]], ujedno je i nacionalni park.<ref>{{Cite web |last1=Ahuja |first1=Dimple |last2=Biswas |first2=Utpala |date=2021-12-07 |title=5 National Parks In Panama Wildlife Enthusiasts Must Visit |url=https://traveltriangle.com/blog/national-parks-in-panama/ |access-date=2025-08-21 |language=en-IN}}</ref> U Panami se svake godine održava Festival harlekinskih žaba kako bi se podigla svijest o toj vrsti, koja je ugrožena uništavanjem staništa i zagađenjem.<ref>{{Cite web |title=Panama Wildlife Conservation |url=https://panamawildlife.org/amphibians/ |access-date=2025-08-21 |website=Panama Wildlife Conservation |language=en-US}}</ref> == Politika == {{main|Politika Paname|Izbori u Panami}} [[File:President José Raúl Mulino.jpg|thumb|150px|{{center|'''[[José Raúl Mulino]]'''<br /><small>[[Predsjednik Paname]]<br />od 2024.</small>}}]] Prema važećem [[Ustav Paname|ustavu]], Panama je [[demokratska republika]] s [[Prezidencijalizam|predsjedničkim sustavom vlasti]], odnosno [[Predsjednik Paname]] je i državni poglavar i predsjednik vlade, te višestranačkim političkim sustavom. [[Trodioba vlasti]] ustavom je propisana. Izvršnu vlast predstavlja vlada, dok zakonodavnu zajednički vrše vlada i [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]]. Sudska je vlast neovisna od izvršne i zakonodavne vlasti, a najviši sud u državi je [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]]. Izbori su univerzalni za sve građane starije od 18 godina. Opći izbori za izvršnu i zakonodavnu vlast održavaju se svake pete godine. Članove sudske vlasti (suce) imenuje šef države. Panamska [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] bira se proporcionalnim zastupništvom u fiksnim izbornim okruzima, tako da su zastupljene mnoge manje stranke. Predsjednički izbori zahtijevaju većinu svih glasova (odnosno, ne zahtijeva se niti natpolovična većina); od posljednjih pet predsjednika, samo je bivši predsjednik [[Ricardo Martinelli]] uspio biti izabran s više od 50 posto glasova birača.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm Tycoon elected Panama's president] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170620004924/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm |date=June 20, 2017 }} Retrieved July 25, 2010</ref> Prema klasifikaciji indeksa Režimi svijeta iz [[2024.]] godine, Panama je opisana kao [[predstavnička demokracija]].<ref name="j496">{{cite web | title=Democracy Report 2025, 25 Years of Autocratization – Democracy Trumped? | url=https://v-dem.net/documents/54/v-dem_dr_2025_lowres_v1.pdf | access-date=14 March 2025}}</ref> === Vojska === {{main|Javne snage Paname}} [[Obrambene snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerzas de Defensa de Panamá'', FDDP), kao i bivša Nacionalna garda, bile su oružane snage Paname sve dok ih [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država]] nisu ukinule nakon [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]] [[1989.]] godine.<ref name="t845">{{cite book | title=Transformation Concepts for National Security in the 21st Century | publisher=DIANE Publishing | date=2002 | isbn=978-1-4289-1111-6 | url=https://books.google.com/books?id=qQkeWFsQhgAC&dq=Panama+Defense+Forces+1989&pg=PA391 | access-date=2025-12-16 | page=389-395}}</ref> Godine [[1990.]] osnovane su [[Javne snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerza Pública de la República de Panamá'', FPP), koje danas figuriraju kao nacionalne sigurnosne snage u zemlji.<ref name="j675">{{cite book | last=Mann | first=Carlos Guevara | title=Panamanian Militarism | publisher=Ohio University Press | publication-place=Athens, Ohio | date=1996 | isbn=978-0-89680-189-9}}</ref> Panama je druga zemlja u Latinskoj Americi (nakon [[Kostarika|Kostarike]]) koja je trajno ukinula stalnu vojsku i umjesto toga koristi snage javne sigurnosti.<ref name="j675"/> Kao takva, Panama nema vojsku, ali ima naoružanu policiju i sigurnosne snage, granične snage (SENAFRONT) te male zračne i pomorske snage (SENAN).<ref name="p010">{{cite web | title=Panama | website=United States Department of State | date=2025-01-03 | url=https://www.state.gov/reports/2022-country-reports-on-human-rights-practices/panama/ | access-date=2025-12-16}}</ref><ref name="x296">{{cite web | last=Ellis | first=Evan | title=Official Responses to Panama's Security Challenges | website=Global Americans | date=2023-04-12 | url=https://globalamericans.org/official-responses-to-panamas-security-challenges/ | access-date=2025-12-16}}</ref> Ove su snage zadužene za provedbu zakona i mogu izvoditi ograničene vojne akcije. Panamske snage surađuju sa saveznicima u održavanju sigurnosti u regiji.<ref name="d858">{{cite web | last=Vergun | first=David | title=U.S. Special Ops Conduct Combined Training With Panama, Formalize Commitment | website=U.S.&#32;Department&#32;of&#32;War | url=https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | access-date=2025-12-16 | archive-date=2025-12-23 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251223144406/https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | url-status=dead }}</ref> Godine [[2017.]], Panama je potpisala UN-ov [[Ugovor o zabrani nuklearnog oružja]].<ref>{{Cite web |url=https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |title=Chapter XXVI: Disarmament&nbsp;– No. 9 Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |publisher=United Nations Treaty Collection |date=July 7, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 6, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190806220546/https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Panama adheres to the Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |url=https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 |work=Panama Today |date=September 20, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 15, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190815123543/https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 }}</ref> Javnim snagama upravlja Ministarstvo javne sigurnosti.<ref name="x296"/> U [[2023.]] godini, Javne snage uključivale su oko 20,000 policajaca, 3,600 uniformiranih osoba u pomorskim/zračnim snagama SEBAB te otprilike 4,500 osoba u graničnim snagama SENAFRONT (podijeljenih u 6 brigada, uključujući brigadu specijalnih snaga).<ref name="x296"/> Zračne i pomorske snage SENAN-a opremljene su helikopterima, transportnim zrakoplovima i malim brodovima, uključujući male patrolne brodove (ali ne i velikim ratnim plovilima).<ref name=IISS1>{{cite book| url=https://www.iiss.org/en/events/2024/02/the-military-balance-2024-launch/| title=The Military Balance 2024| author1=International Institute for Strategic Studies| author-link1=International Institute for Strategic Studies| date=13 February 2024| publisher=[[Routledge]]| location=[[London]]| page= 444-445| isbn=978-1-032-78004-7}}</ref> U [[2024.]] godini zabilježeno je da snage imaju otprilike 19 malih plovila i 24 zrakoplova.<ref name=IISS1/> === Administrativna podjela === {{main|Administrativna podjela Paname}} {| style="background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}" |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Administrativna podjela paname |- |colspan="4"|{{Image label begin|image=División Política de Panamá.svg|width=500|float=center}} {{Image label small|x=0.11|y=0.05|scale=500|text=''[[Bocas del Toro|Bocas<br />del Toro]]}} {{Image label small|x=0.43|y=0.19|scale=500|text=''[[Coclé]]}} {{Image label small|x=0.54|y=0.07|scale=500|text=''[[Colón (provincija)|Colón]]}} {{Image label small|x=0.07|y=0.19|scale=500|text=''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.23|scale=500|text=''[[Darién (provincija)|Darién]]}} {{Image label small|x=0.38|y=0.31|scale=500|text=''[[Herrera (provincija)|Herrera]]}} {{Image label small|x=0.42|y=0.36|scale=500|text=''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]}} {{Image label small|x=0.50|y=0.14|scale=500|text=''[[Panamá Oeste|Panamá<br />Oeste]]}} {{Image label small|x=0.62|y=0.09|scale=500|text=''[[Panamá (provincija)|Panamá]]}} {{Image label small|x=0.28|y=0.28|scale=500|text=''[[Veraguas|Veraguas]]}} {{Image label small|x=0.78|y=0.05|scale=500|text=''[[Guna Yala]]}} {{Image label small|x=0.89|y=0.21|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.32|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.037|y=0.06|scale=500|text=''[[Naso Tjër Di|Naso<br />Tjër Di]]}} {{Image label small|x=0.18|y=0.18|scale=500|text=''[[Ngäbe-Buglé|Ngäbe-Buglé]]}} {{Image label small|x=0.74|y=0.10|scale=500|text=''[[Madungandí]]}} {{Image label small|x=0.82|y=0.13|scale=500|text=''[[Guna de Wargandí|Wargandí]]}} {{Image label small|x=0.58|y=0.29|scale=500|text='''[[Panamski zaljev|{{color|white|Panamski zaljev}}]]'''}} {{Image label small|x=0.05|y=0.35|scale=500|text='''[[Tihi ocean|{{color|white|Tihi ocean}}]]'''}} {{Image label small|x=0.28|y=0.04|scale=500|text='''[[Karipsko more|{{color|white|Karipsko more}}]]'''}} {{Image label small|x=0.92|y=0.39|scale=500|text=''[[Kolumbija|{{color|teal|Kolumbija}}]]}} {{Image label small|x=0.016|y=0.04|scale=500|text=''[[Kostarika|{{color|teal|K<br>o<br>s<br>t<br>a<br>r<br>i<br>k<br>a}}]]}} {{Image label end}} |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija |- |colspan=4|[[File:Map of Panamá.svg|500px|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija]] |} Panama je primarno podjeljena na deset [[Provincije Paname|provincija]], na čijem se čelu nalazi guverner. Provincije se dalje dijele na [[Distrikti Paname|distrikte]] i ''[[Corregimiento (Panama)|corregimiente]]'', što su administrativne jedinice nižeg ranga. Uz provincije postoji i šest ''[[comarca]]'' (sh. domorodačke regije) u kojima živi domodoračko stanovništvo Paname. {| class="wikitable sortable" |- !style="width:150px;" colspan=2| Administrativna jedinica !style="width:45px;" | Sjedište !style="width:45px;" | Površina (km²)<ref name=census2023>{{cite web |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P0705547520231109105354CUADRO%2010.pdf |title=Cuadro 10. Superficie, Población Y Densidad De Población En La República, Según Provincia, Comarca Indígena, Distrito Y Corregimiento: Censos De 2000, 2010 Y 2023 |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo, Contraloría General de la República de Panamá |access-date=5 March 2025}}</ref> !style="width:45px;" | Populacija<br>([[2023.]])<ref name=census2023/> !style="width:45px;" | Gustoća |- ! colspan=6 | Provincije |- | [[File:Bandera de la Provincia de Bocas del Toro.svg|45px|border]] | '''[[Bocas del Toro]]'''<br>(''Provincia de Bocas del Toro'') | {{nowrap|[[Bocas del Toro (grad)|Bocas del Toro]]}} | {{center|4,654.0}} | {{center|159,228}} | {{center|34.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Chiriquí.svg|45px|border]] | '''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]'''<br>(''Provincia de Chiriquí'') | [[David (grad)|David]] | {{center|6,584.2}} | {{center|471,071}} | {{center|71.5}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Coclé.svg|45px|border]] | '''[[Coclé]]'''<br>(''Provincia de Coclé'') | [[Penonomé]] | {{center|4,943.0}} | {{center|268,264}} | {{center|54.3}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Colón.svg|45px|border]] | '''[[Colón (provincija)|Colón]]'''<br>(''Provincia de Colón'') | [[Colón (Panama)|Colón]] | {{center|4,605.0}} | {{center|281,956}} | {{center|61.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Darién.svg|45px|border]] | '''[[Darién (provincija)|Darién]]'''<br>(''Provincia de Darién'') | [[La Palma (Darién)|La Palma]] | {{center|12,402.7}} | {{center|54,235}} | {{center|4.4}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Herrera.svg|45px|border]] | '''[[Herrera (provincija)|Herrera]]'''<br>(''Provincia de Herrera'') | [[Chitré]] | {{center|2,362.9}} | {{center|122,071}} | {{center|51.6}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Los Santos.svg|45px|border]] | '''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]'''<br>(''Provincia de Los Santos'') | [[Las Tablas (Los Santos)|Las Tablas]] | {{center|3,812.0}} | {{center|98,466}} | {{center|25.8}} |- | | '''[[Panamá (provincija)|Panamá]]'''<br>(''Provincia de Panamá'') | [[Ciudad de Panamá]] | {{center|8,478.5}} | {{center|1,439,575}} | {{center|169.8}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Panamá Oeste.svg|45px|border]] | '''[[Panamá Oeste]]'''<br>(''Provincia de Panamá Oeste'') | [[La Chorrera (Panama)|La Chorrera]] | {{center|2,892.1}} | {{center|653,665}} | {{center|226.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Veraguas.svg|45px|border]] | '''[[Veraguas]]'''<br>(''Provincia de Veraguas'') | {{nowrap|[[Santiago de Veraguas]] }} | {{center|10,597.5}} | {{center|259,791}} | {{center|24.5}} |- ! colspan=6 | Domorodačke regije (''comarcas indígenas'') |- | | '''[[Emberá-Wounaan]]'''<br>(''Comarca Emberá-Wounaan'') | [[Unión Chocó]] | {{center|4,365.5}} | {{center|12,358}} | {{center|2.8}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Guna Yala.svg|45px|border]] | '''[[Guna Yala]]'''<br>(''Comarca Guna Yala'') | [[Gaigirgordub]] | {{center|2,307.6}} | {{center|32,016}} | {{center|13.9}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Ngäbe-Buglé.svg|45px|border]] | '''[[Ngäbe-Buglé]]'''<br>(''Comarca Ngäbe-Buglé'') | [[Llano Tugrí]] | {{center|6,829.5}} | {{center|212,084}} | {{center|31.1}} |- | [[File:Flag_of_Nasi_Tjer_Di_Indigenous_Region.png|45px|border]] | '''[[Naso Tjër Di]]'''<br>(''Comarca Naso Tjër Di'') | [[Sieyic]] | {{center|1,606.2}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! colspan=6 | Domorodački ''corregimienti'' |- | | '''[[Madungandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Madungandí'') | [[Akua Yala]] | {{center|2,127.2}} | {{center|7,647}} | {{center|3.6}} |- | | '''[[Wargandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Wargandí'') | [[Nurra]] | {{center|952.2}} | {{center|2,781}} | {{center|2.9}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Paname}} {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="census 1911-2023 inec">{{cite web |last1=Gumercindo |first1=Lorenzo |title=Población en la república, por provincia y comarca indígena: censos de 1911 a 2023 |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |website=inec.gob.pa |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo - Contraloría General de la República de Panamá |archive-url=https://web.archive.org/web/20250726015644/https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |archive-date=2025-07-26 |language=es |date=2023-10-06 |trans-title=Population in the republic, by province and indigenous region: censuses from 1911 to 2023}}</ref> |title = Populacija Paname<br>kroz historiju |percentages = |[[1911.]]|336742 |[[1920.]]|446098 |[[1930.]]|467459 |[[1940.]]|622576 |[[1950.]]|805285 |[[1960.]]|1075541 |[[1970.]]|1428082 |[[1980.]]|1805287 |[[1990.]]|2329329 |[[2000.]]|2839177 |[[2010.]]|3405813 |[[2023.]]|4064780 }} Procijenjeno je da je Panama [[2025.]] godine imala oko 4,600,000 stanovnika.<ref name="n807">{{cite web | title=World Population Dashboard -Panama | website=United Nations Population Fund | date=2025-03-28 | url=https://www.unfpa.org/data/world-population/PA | access-date=2025-12-18}}</ref> To je porast u odnosu na {{UN_Population|Panama}} stanovnika iz {{UN_Population|Year}} godine.{{UN_Population|ref}} Udio stanovništva mlađeg od 15 godina u [[2010.]] godini iznosio je 29%; 64.5% stanovništva bilo je između 15 i 65 godina, a 6.6% stanovništva imalo je 65 ili više godina.<ref name="WPP 2012">{{cite web |url=http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |title=Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2012 Revision |publisher=Esa.un.org |access-date=April 9, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110506065230/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |archive-date=May 6, 2011 }}</ref> Godine [[2010.]], etnička struktura panamske populacije izgledala je ovako: 65% populacije činili su [[mestici]] (mješovito bijelo i starosjedilačko), 12.3% starosjedioci, 9.2% crnci ili Afrikanci, 6.8% bili su [[mulati]] i 6.7% bijelaci.<ref name="cia" /><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=CIA.gov|date=December 2, 2021|access-date=January 24, 2021|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Međutim, prema popisu stanovništva iz [[2023.]] godine, 698,114 ljudi izjasnilo se kao starosjedioci, što je 17.2% ukupnog stanovništva Paname i predstavlja značajan porast u odnosu na ranije podatke.<ref name="j692">{{cite web | title=Panama Perfil de Salud de los pueblos originarios | url=https://minsa.gob.pa/sites/default/files/direcciones/panama_perfil_de_salud_de_los_pueblos_originarios_2024.pdf |publisher=MINSA | access-date=2025-12-18}}</ref> [[Američki Indijanci|Američko indijansko stanovništvo]] uključuje sedam etničkih skupina: [[Ngäbe]], [[Guna]], [[Emberá]], [[Bokota|Buglé]], [[Embera-Wounaan|Wounaan]], [[Naso (narod)|Naso Tjër Di]] (Teribe) i [[Bribri]].<ref>{{cite web |url=http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |title=Update 2011 – Panama |publisher=Iwgia.org |access-date=June 15, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307063455/http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |archive-date=March 7, 2013 }}</ref> Većina Afropanamaca živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]] te u provincijama [[Darién (provincija)|Darién]] (ponajviše u [[La Palma (Darién)|La Palmi]]) i [[Bocas del Toro]]. Područja u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]] sa značajnim afropanamskim utjecajem su Rio Abajo i Casco Viejo.<ref>{{Cite web |date=2023-01-03 |title=Top 3 Afro-Panamanian Places Black Expats in Panama City, Panama Should Visit. |url=https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |access-date=2024-09-08 |website=AllThingsBiola |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Braga |first=Brunno |date=2023-10-06 |title=Panama: How To Experience Afro Culture in the Country |url=https://travelnoire.com/panama-afro-culture |access-date=2024-09-08 |website=Travel Noire |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://travelnoire.com/panama-afro-culture |url-status=live }}</ref> Crni Panamci potomci su afričkih robova dovedenih u Ameriku u sklopu [[Atlantska trgovina robljem|atlantske trgovina robljem]]. Drugi val crnaca došao je u Panamu s Kariba tijekom izgradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. Panama također ima značajan broj [[Kinezi|kineskog]] i [[Indijci|indijskog]] stanovništva, koji su u zemlju došli u svrhu rada na kanalu tijekom njegove izgradnje. Većina kineskih Panamaca živi u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]].<ref name="h748">{{cite web | title=Chinese Panamanians in Panama | website=Minority Rights Group | date=2024-04-12 | url=https://minorityrights.org/communities/chinese-panamanians/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Kineski Panamci čine 4% ukupne populacije Paname.<ref name="Mon">{{citation|title=The Chinese of Panama also have a story to tell...|last=Mon|first=Ramon|date=Spring 2013|url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|journal=ReVista Harvard Review of Latin America|access-date=March 5, 2025|archive-date=March 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305052102/https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|url-status=live}}</ref><ref name="Jackson">{{citation|title=Panama's Chinese community celebrates a birthday, meets new challenges|last=Jackson|first=Eric|volume=10|issue=9|date=May 2004|access-date=2007-11-07|url=http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|journal=The Panama News|archive-url=https://web.archive.org/web/20070916050839/http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|archive-date=2007-09-16}}</ref> Europljani i bijeli Panamci manjina su u Panami i čine 6.7% ukupne populacije. Panama je također dom male [[Arapi|arapske zajednice]], koja ima [[Džamija|džamije]] i prakticira [[islam]], kao i [[Židovi|židovske zajednice]] te mnogih [[sinagoga]]. <center> <gallery widths="350px" heights="320px"> File:PanamaPop2024.png|Populacijska piramida Paname za [[2024.]] godinu File:Panama population.svg|Kretanje populacije Paname od [[1960.]] do [[2017.]] godine </gallery> </center> === Religija === {{main|Religija u Panami}} {{Tortni grafikon|thumb=right|caption=Religija u Panami (2015.)<ref name=2015survey/> |label1=[[Katolici]]|value1=63.2|color1=DarkOrchid|label2=[[Protestanti]]|value2=25|color2=DodgerBlue|label3=[[Adventisti]]|value3=1.3|color3=SkyBlue|label4=[[Jehovini svjedoci]]|value4=1.4|color4=Aquamarine|label5=[[Mormoni]]|value5=0.6|color5=DarkTurquoise|label6=[[Budizam|Budisti]]|value6=0.4|color6=Yellow|label7=[[Judaizam|Židovi]]|value7=0.1|color7=Blue|label8=Bez religije|value8=7.6|color8=Honeydew|label9=Ostale religije|value9=0.4|color9=Gold}} [[Kršćanstvo]] je glavna religija u Panami, što je posljedica dugogodišnjeg [[Španjolska|španjolskog]] utjecaja iz kolonijalnog perioda. Službeno istraživanje koje je [[2015.]] godine provela vlada procijenilo je da se 63.2% stanovništva, odnosno 2,549,150 ljudi, identificira kao [[Katolicizam|rimokatolici]], a 25%, odnosno 1,009,740 ljudi, kao [[Evangelizam|evangelički protestanti]].<ref name="2015survey">{{Cite journal|date=December 2016|title=Segunda Encuesta Nacional de Hogares, Panama 2015|url=http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf|journal=Ministerio Público de la República de Panamá|access-date=February 17, 2019|archive-date=February 18, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218081846/http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf}}</ref> Procjenjuje se da [[Bahaizam|bahaistička]] zajednica u Panami čini 2% ukupnog stanovništva, odnosno oko 60,000 ljudi,<ref name="WCoC">{{cite web|title = Panama|work = World Council of Churches: WCC Member Churches|publisher = World Council of Churches|date = January 1, 2006|url = http://www.oikoumene.org/en/member-churches|access-date = July 1, 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20170708044321/http://www.oikoumene.org/en/member-churches|archive-date = July 8, 2017}}</ref> uključujući oko 10% pripadnika naroda [[Ngäbe]].<ref name="guay">{{Cite journal |last = International Community |first = Baháʼí |author-link = Baháʼí International Community |title = In Panama, some Guaymis blaze a new path |journal = One Country |volume = 1994 |issue = October–December |date = October–December 1994 |url = http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |access-date = April 7, 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140802031749/http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |archive-date = August 2, 2014 }}</ref> [[Jehovini svjedoci]] bili su sljedeća najveća kongregacija, koja je obuhvaćala 1.4% stanovništva, a slijede [[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormoni]] s 0.6%. Manje skupine uključuju [[Budizam|budističke]], [[Judaizam|židovske]], [[Anglikanstvo|anglikanske]], [[Islam|muslimanske]] i [[Hinduizam|hinduističke]] zajednice.<ref name="report">[https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm International Religious Freedom Report 2007: Panama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408234244/https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm |date=April 8, 2023 }}. United States [[Bureau of Democracy, Human Rights and Labor]] (September 14, 2007). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Autohtone religije uključuju ibeorgun (među pripadnicima naroda [[Guna]]) i mamatatu (među pripadnicima naroda [[Ngäbe]]).<ref name="report" /> Postoji i mali broj [[Rastafarijanstvo|rastafarijanaca]].<ref name="report" /> === Jezici === {{main|Panamski španjolski jezik}} [[Španjolski]] je službeni i dominantan jezik u Panami. Španjolski koji se govori u Panami poznat je kao [[panamski španjolski]]. Oko 93% stanovništva govori španjolski kao svoj materinji jezik. Mnogi građani koji rade na međunarodnoj razini ili u poslovnim korporacijama govore i [[engleski]] i španjolski. Oko 14% Panamaca govori engleski;<ref>{{cite web |url=https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |title=What Languages Are Spoken in Panama? |date=August 24, 2017 |publisher=World Atlas |access-date=January 1, 2020 |archive-date=June 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604131839/https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |url-status=live }}</ref> očekuje se da će se taj broj povećati jer je Panama uvela nastavu engleskog jezika kao obveznu u državnim školama.<ref>{{cite web |url=https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |title=Improving English for Panama's First Bilingual Generation |publisher=Pearson |access-date=January 1, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200101163727/https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |archive-date=January 1, 2020 }}</ref> Indijanski jezici, poput [[Ngäbere jezik|ngäberea]], govore se diljem zemlje, uglavnom na područjima u kojima obitava starosjedilačko stanovništvo. Preko 400,000 Panamaca održava svoje materinje jezike i običaje.<ref name="Ethnologue Report for Panama">{{cite web|url=http://www.ethnologue.com/country/PA|title=Panama|access-date=August 5, 2010|archive-date=March 9, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230309065853/https://www.ethnologue.com/country/PA/|url-status=live}}</ref> Oko 4% govori [[francuski]], a 1% govori [[arapski]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|language=en|access-date=October 11, 2017|archive-date=March 7, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307124031/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html}}</ref> U Panami se govorio i francuski [[kreolski jezik]], [[sanmiguelski kreolski francuski jezik|sanmiguelski kreolski francuski]], koji je u međuvremenu izumro.<ref>{{Cite web |title=Language in Panama |url=https://www.frommers.com/destinations/panama/in-depth/language/ |access-date=2025-09-14 |website=Frommers |language=en}}</ref> === Urbanizacija === {{main|Lista gradova u Panami}} Više od polovice stanovništva Paname živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]], koji se proteže kroz nekoliko gradova. Urbano stanovništvo Paname prelazi 75% ukupne populacije, što Panamu čini najurbaniziranijom zemljom u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]].<ref name="Estado de Información Forestal en Panamá">{{cite web |url=http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |title=Corredor Transístmico Panamá -Colón |access-date=August 5, 2010 |archive-date=May 2, 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502061904/http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |url-status=live }}</ref> Većina najvećih [[Lista gradova u Panami|panamskih gradova]] dio je metropolitanskog područja [[Panamá (provincija)|glavnoga grada]]. Najveći gradovi su: {{Najveći gradovi u Panami}} == Ekonomija == [[File:GDP per capita development Panama.svg|thumb|300px|Kretanje panamskog [[BDP]]-a (per capita) u periodu od [[1950.]] do [[2018.]] godine.]] [[File:Panama econ 1981.jpg|thumb|300px|Mapa koja prikazuje distribuciju ekonomskih aktivnosti za [[1981.]] godinu.]] Prema podacima iz [[2025.]] godine, panamski je [[BDP]] iznosio 90.41 milijardu [[SAD|američkih dolara]];<ref name="m917">{{cite web | title=Panama Country Profile | website=IMF | url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/PAN | language=ar | access-date=2025-12-17}}</ref> ''per capita'', to iznosi 19,800$.<ref name="m917"/> Iste godine, stopa nezaposlenosti bila je 8%, što je 2.7% više u odnosu na [[2012.]] godinu.<ref name="cia"/><ref name="m917"/> Panama je tijekom posljednjih godina imala snažan ekonomski skok, pri čemu je [[realni BPD]] u periodu od [[2006.]] do [[2008.]] godine bio prosječno veći od 10.4%. To je posljedica činjenice da ja panamska ekonomija bila jedna od najbrže rastućih ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i jedna od onih s najboljim upravljanjem.<ref>{{Cite web |last=Mann |first=Richard |date=2024-09-10 |title=Panama Leads Latin America in Productivity Growth and Prosperity |url=https://www.riotimesonline.com/panama-leads-latin-america-in-productivity-growth-and-prosperity/ |access-date=2025-06-19 |website=The Rio Times |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-06-15 |title=Panama Archives |url=https://www.focus-economics.com/countries/panama/ |access-date=2025-06-19 |website=FocusEconomics |language=en-US}}</ref> Časopis ''[[Latin Business Chronicle]]'' predvidio je da će u petogodišnjem periodu od [[2010.]] do [[2014.]] godine Panama imati najveći ekonomski rast u Latinskoj Americi.<ref>{{cite web |url=http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |title=Latin Business Chronicle |publisher=Latin Business Chronicle |date=October 7, 2009 |access-date=June 26, 2010 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717100429/http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |archive-date=July 17, 2010 }}</ref> Godine [[2025.]], Panama je bila duga najbrže rastuća ekonomija Latinske Amerike.<ref name="e274">{{cite web | last=Montero | first=Eduardo Achurra | title=Panama among the countries with the highest economic growth in Latin America in 2025, according to Cepal | website=IR Global | date=2025-09-24 | url=https://irglobal.com/article/panama-among-the-countries-with-the-highest-economic-growth-in-latin-america-in-2025-according-to-cepal/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Prema [[Indeks ljudskog razvoja|indeksu ljudskog razvoja]], Panama je [[2025.]] godine bila na 59. mjestu.<ref name="n451">{{cite journal | last=Nations | first=United | title=Country Insights | journal=Human Development Reports | date=2025-05-06 | url=https://hdr.undp.org/data-center/country-insights#/ranks | access-date=2025-12-17 | page=}}</ref> Iako se Panama smatra zemljom s visokim dohotkom, ona i dalje ostaje zemlja oštrih kontrasta koje ovjekovječuju dramatične obrazovne razlike. Između [[2015.]] i [[2017.]] godine, stopa siromaštva u odnosu na one s manje od 5.5$ dnevno pala je s 15.4% na procijenjenih 14.1%.<ref>{{cite news|url= https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|work= worldbank.org|title= Panama Overview|access-date= March 11, 2019|archive-date= December 30, 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211230201740/https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|url-status= live}}</ref> Prema podacima iz [[2025.]], nacionalni dug Panama iznosio je 59.6% BDP-a.<ref name="m917"/> Izvoz je [[2024.]] godine porastao na 37.37 milijardi dolara, u odnosu na 35.71 milijardu dolara iz [[2022.]] godine.<ref name="x113">{{cite web | title=The World Factbook | website=CIA | date=2025-12-10 | url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | access-date=2025-12-17 | archive-date=2025-11-11 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251111213904/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | url-status=dead }}</ref> Panamsko gospodarstvo, zbog svog ključnog geografskog položaja, uglavnom se temelji na dobro razvijenom uslužnom sektoru, posebno trgovini i turizmu. Predaja kanala i vojnih objekata Sjedinjenim Državama dovela je do velikih građevinskih projekata, a kanal ima značajan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo Paname.<ref name="c654">{{cite journal | last1=Ojeda | first1=M. Laura | last2=Ramos | first2=M. Priscila | last3=Romero | first3=Carlos A. | last4=Mercatante | first4=Juan I. | last5=Hallak | first5=Juan Carlos | title=Unveiling the Panama Canal's economic influence: An input-output measuring | journal=Research in Transportation Business & Management | publisher=Elsevier BV | volume=63 | year=2025 | issn=2210-5395 | doi=10.1016/j.rtbm.2025.101508 | article-number=101508}}</ref><ref name="j962">{{cite web | title=The Economic Contribution of the Panama Canal and its Sensitivity to Internal and External Shocks | website=IDB Invest | date=2024-12-19 | url=https://idbinvest.org/en/publications/economic-contribution-panama-canal-and-its-sensitivity-internal-and-external-shocks | access-date=2025-12-17}}</ref> Tijekom [[2025.]] godine zabilježeno je da je kanal činio 7.7% BDP-a Paname i najmanje 20% državnih prihoda dolazilo je od dividendi od kanala.<ref name="c654"/> Industrije prirodnih resursa Paname uključuju vađenje [[Bakar|bakra]], šume [[mahagonij]]a, uzgoj [[škamp]]a i [[hidroenergija|hidroenergiju]].<ref name="x113"/> === Valuta === {{main|Panamska balboa}} Službena valuta u Panami je [[Panamska balboa|balboa]], koja je fiksirana u omjeru 1:1 prema [[Američki dolar|američkom dolaru]] od [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|panamske nezavisnosti]] [[1903]] godine. Međutim, u praksi, Panama je [[Dolarizacija|dolarizirana]]: američki dolari zakonsko su sredstvo plaćanja, pri čemu se jedino novčanice dolara koriste kao papirnati novac, a iako Panama ima vlastite kovanice, američki novčići naširoko su rasprostranjeni. Zbog vezanosti za američki dolar, Panama je tradicionalno imala nisku [[inflacija|inflaciju]]. Prema [[Ekonomska komisija za Latinsku Ameriku i Karibe|Ekonomskoj komisiji za Latinsku Ameriku i Karibe]], inflacija u Panami tijekom [[2006.]] godine iznosila je 2.0%, što je izmjereno prema ponderiranom [[Indeks potrošačkih cijena|indeksu potrošačkih cijena]].<ref>{{cite web |url=http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |title=CEPAL.org |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130824191044/http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |archive-date=August 24, 2013 }}</ref> Balboa je zamijenila [[kolumbijski pezo]] [[1904.]] godine nakon što je Panama stekla nezavisnost. Novčanice balboe tiskao je [[1941.]] predsjednik [[Arnulfo Arias]]. Nekoliko dana kasnije povučene su iz optjecaja, zbog čega su dobile nadimak "sedmodnevni dolari". Nova vlada spalila je novčanice, ali rijetki primjerci tih novčanica mogu se pronaći u zbirkama. To su bile jedine novčanice koje je Panama ikada tiskala, a američke novčanice bile su u optjecaju i prije i poslije toga.<ref>{{Cite book |last=Naylor |first=R. T. |title=Patriots and profiteers: economic warfare, embargo busting, and state-sponsored crime |date=2008 |publisher=McGill-Queen's University Press |isbn=978-0-7735-7489-2 |location=Montreal [Que.] |oclc=752267663 }}</ref> Dana [[28. travnja]] [[2022.]] godine, panamski zakonodavci izglasali su zakon kojim bi se legalizirala i regulirala upotreba [[bitcoin]]a i drugih [[kriptovaluta]]. Zakon je, među ostalim temama, regulirao korištenje kriptovaluta, trgovanje njima, tokenizaciju plemenitih metala i izdavanje digitalnih vrijednosnih papira. Zakon je građanima trebao omogućiti i da koriste svoja kriptovalutna sredstva za plaćanje [[porez]]a.<ref>{{Cite web |last=Hilaire and Moreno |date=April 28, 2022 |title=Panama passes bill to permit use of crypto assets |url=https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |access-date=April 30, 2022 |website=Reuters.com |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430032551/https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |url-status=live }}</ref> Međutim, dana [[14. srpnja]] [[2023.]], [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]] proglasio je zakon neprovedivim.<ref>{{Cite web|title=Corte declaró inexequible proyecto de ley que regula uso de criptomonedas|trans-title=Court declared unenforceable bill regulating use of cryptocurrencies|url=https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|website=La Estrella de Panamá|language=es|last=Guerrel|first=Ismael Gordón|date=July 14, 2023|access-date=July 28, 2023|archive-date=July 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230727170439/https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|url-status=live}}</ref> === Međunarodna trgovina === {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Paname za 2021. godinu |- ! colspan="2" |Izvoz<ref name="Exp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/export/pan/show/all/2021/|title=Exportaciones de Panamá por país de destino|source=OEC}}</ref> ! colspan="2" |Uvoz<ref name="Imp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/import/pan/show/all/2021/|title=Importaciones de Panamá por país de origen|source=OEC}}</ref> |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|16.4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|23.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|11.6%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|17.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Gvatemala}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.51%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|12.8%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.19%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Ekvador}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Španjolska}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.84%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kolumbija}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.39%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.33%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.19%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Njemačka}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.27%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Meksiko}} |style="font-size:smaller"| {{center|2.57%}} |} Međunarodna trgovina iznimno je važna za panamsko gospodarstvo, a sama Panama je, zahvaljujući [[Zona slobodne trgovine Colón|zoni slobodne trgovine Colón]], najvećoj slobodnoj trgovinskoj zoni na zapadnoj hemisferi, jedan od centara međunarodne trgovine na zapadnoj hemisferi.<ref name="z459">{{cite web | title=Panama Special Economic Zones | website=International Trade Administration | date=July 8, 2021 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | access-date=May 21, 2024 | archive-date=May 21, 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240521143451/https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | url-status=live }}</ref> Tijekom [[2024.]] godine, slobodna trgovinska zona Colón zabilježila je ukupan promet robe u vrijednosti od 24.7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]].<ref name="q860">{{cite web | title=Overview | website=Panama Logistics Web Portal | date=2025-04-15 | url=https://logistics.gatech.pa/en/trade/overview/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Panamskom gospodarstvu dodatno pomažu trgovina te izvoz [[kava|kave]] i drugih poljoprivrednih proizvoda, uključujući [[banane]], [[palmino ulje]], [[šećerna trska]] i [[škamp]]i.<ref name="q860"/> Panama je [[2023.]] godine izvezla oko 3,000 metričkih tona kave, uglavnom u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref name="e786">{{cite web | title=Panama Coffee Industry | website=International Trade Administration | date=2023-10-02 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-coffee-industry | access-date=2025-12-18}}</ref> Međutim, primarni izvoz Paname je [[bakar|bakrena ruda]].<ref name="n817">{{cite web | title=Country Trade Profile: Panama | website=The Chartered Institute of Export & International Trade | date=2024-05-08 | url=https://www.export.org.uk/insights/features/country-trade-profile-panama/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Izvoz bakrene rude iz Paname [[2022.]] godine procijenjen je na 3 milijarde dolara.<ref name="n817"/> U kontekstu međunarodne trgovine, izrazito je važan i Bilateralni investicijski ugovor (BIT), potpisan [[27. listopada]] [[1982.]] godine između vlada Sjedinjenih Američkih Država i Paname. Ugovor štiti američka ulaganja i pomaže Panami u njezinim naporima da razvije svoje gospodarstvo stvaranjem povoljnijih uvjeta za američka privatna ulaganja i time jačanjem razvoja njezina privatnog sektora. BIT je bio prvi takav ugovor koji su Sjedinjene Države potpisale na zapadnoj hemisferi.<ref>{{cite web |url=http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |title=List of BITs currently in effect |publisher=Tcc.export.gov |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100709145249/http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |archive-date=July 9, 2010 }}</ref> Dodatni [[Američko-panamski sporazum o promicanju trgovine|Sporazum o promicanju trgovine]] (TPA) između Paname i Sjedinjenih Američkih Država potpisan je [[2007.]] godine; Panama ga je ratificirala [[11. srpnja]] [[2007.]], američki predsjednik [[Barack Obama|Obama]] [[21. listopada]] [[2011.]], a na snagu je stupio [[31. listopada]] [[2012.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |title=The United States-Panama Trade Promotion Agreement (TPA) |website=Trade.gov |access-date=October 31, 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113033819/http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |archive-date=November 13, 2012 }}</ref> Panama je [[2019.]] godine potpisala još jedan takav sporazum, kojim se ukidaju carine na američke usluge.<ref>{{Cite web|url=https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|title=U.S.- Panama Trade Promotion Agreement|website=ustr.gov|language=en|access-date=March 19, 2019|archive-date=July 15, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090715171019/https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|url-status=live}}</ref> Panamsko gospodarstvo u tom kontekstu značajno ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama, koje uživaju brojne benefite zahvaljujući tom snažnom utjecaju. Međutim, posljednjih godina jača i utjecaj [[Kina|Kine]], koja je preuzela prvo mjesto od Sjedinjenih Država kao glavni trgovinski partner Paname.<ref name="Exp."/><ref name="Imp."/> === Turizam === {{main|Turizam u Panami}} [[File:Fortifications on the Caribbean Side of Panama Portobelo-San Lorenzo-108169.jpg|thumb|left|320px|[[Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo]] proglašene su [[UNESCO-va Svjetska baština|UNESCO-vom Svjetskom baštinom]] [[1980.]] godine.]] Turizam je važna gospodarska djelatnost u Panami. Godine [[2025.]] objavljeno je da Panamu godišnje posjeti preko dva milijuna turista.<ref name="y613">{{cite web | title=Local Communities & Tourism in Panama | website=The Business Year - Interviews & news from around the world | date=2025-07-29 | url=https://thebusinessyear.com/article/local-communities-tourism-panama-2025/?srsltid=AfmBOorx9bvy1GNHe5LF6EtPgJfhOhORiQyfP2HiiBLcEskqEZFd2dhv | access-date=2025-12-17 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Samo u kolovozu [[2025.]] godine, Panamu su posjetila 194,422 posjetitelja.<ref name="s880">{{cite web | title=Panama Visitor Arrivals Growth [Up-to-date Chart & Data], 2006 | website=CEIC Data | date=2018-06-01 | url=https://www.ceicdata.com/en/indicator/panama/visitor-arrivals-growth | access-date=2025-12-17}}</ref> U tu brojku ulaze i veliki brojevi turista koji dolaze [[kruzer]]ima; primjerice, tijekom [[2023.]] godine oko 320,000 putnika na kruzeru posjetilo je Panamu tijekom krstarenja.<ref name="y613"/> U [[2025.]] godini, države iz kojih je dolazio najveći broj turista bile su [[Sjedinjene Države]], [[Kolumbija]], [[Venezuela]], [[Ekvador]], [[Brazil]] i [[Španjolska]].<ref name="r679">{{cite web | title=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | website=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | date=2025-03-19 | url=https://gowithguide.com/blog/2025-panama-tourism-insights-exploring-the-crossroads-of-the-americas-5834?srsltid=AfmBOoopuSLS6w-smbJVzS3nUIuorUou8buz-vmEtmGFtCD5WlGAYsns | access-date=2025-12-17}}</ref> Turizam u Panami u kontinuiranom je porastu.<ref name="p638">{{cite web | title=Tourism Doing Business Investing in Panama | website=UN Tourism | url=https://www.untourism.int/investment/tourism-doing-business-investing-in-panama | access-date=2025-12-17 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Panama je [[2023.]] godine privukla 2,518,000 posjetitelja, što je u panamsko gospodarstvo donijelo 5,432,000,000 američkih dolara (rast od 20% u usporedbi s [[2019.]] godinom). [1] Primjerice, tjiekom [[2012.]] godine, panamsko je gospodarstvo uprihodilo 4,585,000,000 američkih dolara od turizma.<ref>{{Cite web |title=Panama Tourism Statistics 1995-2025 |url=https://www.macrotrends.net/global-metrics/countries/PAN/panama/tourism-statistics |access-date=2025-01-01 |website=www.macrotrends.net}}</ref> To je tada činilo 11.34% panamskog BDP-a;<ref>{{Cite web |title=Development and importance of tourism for Panama |url=https://www.worlddata.info/america/panama/tourism.php |access-date=2025-01-01 |website=Worlddata.info |language=en}}</ref> broj turista koji su te godine posjetili Panamu bio je 2,200,000.<ref>{{Cite journal |last1=Agarwal |first1=Tanya |last2=Suresh |first2=Sandeep |last3=Saha |first3=Sourish |last4=S. |first4=Varun |last5=Narayan |first5=Varun|date=March 9, 2014|title=The Republic of Panama: An Economic Analysis |language=en|journal=[[Elsevier]] |at=section 1.A.ii ("Tourism")|ssrn=2406629 }}</ref> Ekonomski poticaji za migrante, umirovljenike i druge doveli su to toga da se Panama smatra relativno dobrim mjestom za umirovljenje.<ref>{{cite web|last=Peddicord|first=Kathleen|editor-last=Brandon|editor-first=Emily|url=https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|title=The 10 Best Places to Retire in Panama|work=[[U.S. News & World Report]]|date=July 28, 2022|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Ascarelli|first=Silvia|url=https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|title=I never expected to retire to Panama — but we are living 'very comfortably' on $1,200 a month|publisher=[[MarketWatch]]|date=June 4, 2022|orig-date=September 30, 2021|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|url-status=live}}</ref> Investitori u nekretnine u Panami povećali su broj turističkih odredišta u posljednjih pet godina zbog interesa za ove poticaje za posjetitelje.<ref>[http://www.redfrogbeach.com/panama.html Redfrogbeach.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091013113646/http://www.redfrogbeach.com/panama.html |date=October 13, 2009 }}, [http://www.islapalenque.com/location/panama Isla Palenque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111030091917/http://www.islapalenque.com/location/panama |date=October 30, 2011 }}, examples</ref> Panama je [[2012.]] godine donijela Zakon br. 80 kako bi potaknula strana ulaganja u turizam. Zakon br. 80 zamijenio je stariji Zakon br 8. 1994 godine. Zakon br. 80 predviđa stopostotno oslobođenje od poreza na dohodak i poreza na nekretnine tijekom 15 godina, bescarinski uvoz građevinskog materijala i opreme tijekom pet godina te oslobođenje od poreza na kapitalnu dobit tijekom pet godina.<ref>Juan José Espino Sagel. [https://web.archive.org/web/20160304043803/http://www.pardinilaw.com/publications/news.php?newsid=271&p=3&catid=6 Panama enacts new Tourism Law: Law 80 of 2012]. pardinilaw.com</ref> === Promet === {{main|Saobraćaj u Panami}} U Panami se nalazi [[Međunarodna zračna luka Tocumen]], najveća zračna luka u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]] i sjedište [[Copa Airlines]]a, nacionalnog prijevoznika Paname. Osim toga, u zemlji postoji više od 20 manjih zračnih luka. U svibnju [[2022.]] godine, kako bi povećali ponudu zrakoplovnog goriva s nižim udjelom ugljika, [[vlada Paname]] i energetske tvrtke najavile su svoj plan za razvoj velike i napredne biorafinerije zrakoplovnog goriva u zemlji.<ref>{{Cite news |last=Kelly |first=Stephanie |date=May 18, 2022 |title=Exclusive: Panama to develop largest advanced biorefinery to make lower-carbon aviation fuel |url=https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518132415/https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |archive-date=May 18, 2022 |access-date=May 19, 2022 |work=Reuters |language=en}}</ref> Panamske ceste, promet i transportni sustavi uglavnom su sigurni, iako je noćna vožnja otežana i u nekim slučajevima ograničena od strane lokalnih vlasti. To se obično događa u [[Divlje naselje|divljim naseljima]].<ref name="travel">{{Cite web | url=https://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204211128/http://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-date=December 4, 2013 |date=December 4, 2013 | website= [[U.S. Department of State]] | title = Panama - County Specific Information}}</ref> Promet u Panami odvija se desnom stranom, a panamski zakon zahtijeva da vozači i putnici nose sigurnosne pojaseve.<ref name=travel/> Autoceste su općenito dobro razvijene za jednu latinoameričku zemlju, pri čemu veliki značaj ima [[Panamerička autocesta]], koja se proteže sod sjevera prema jugu, počevši na granici s [[Kostarika|Kostarikom]], ali završava na podrućju [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]], odnosno prije granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. Područje [[Ciudad de Panamá|glavnog grada]] dobro je povezano s gotovo 150 autobusnih linija javnog sustava [[MiBus]], zajedno s dvije linije brzog prijevoza [[Panamski metro|panamskog metroa]]. Prije nego što je vlada preuzela upravljanje nad autobusnim linijama, Panamom su upravljali privatni autobusi zvani "diablo rojos" ([[srpskohrvatski|sh.]]: "crveni vragovi"), koji su obično bili "umirovljeni" školski autobusi iz Sjedinjenih Država koje su njihovi vozači obojali u jarke boje. "Diablo rojos" koji su preostali sada se uglavnom koriste u ruralnim područjima. === Panama kao porezna oaza === Od početka [[20. vijek|XX. vijeka]], Panama je prihodima od kanala izgradila najveći Regionalni financijski centar (IFC)<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9|title=International Banking and Financial Centers|last1=Park|first1=Yoon S.|last2=Essayyad|first2=Musa|date=December 6, 2012|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-009-2504-5|language=en|access-date=September 7, 2017|archive-date=February 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240205142031/https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> u Centralnoj Americi, s konsolidiranom imovinom koja je više od tri puta veća od BDP-a Paname. Bankarski sektor izravno zapošljava više od 24,000 ljudi. Financijsko posredovanje donosi prihode koji iznose čak 9.3% BDP-a.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|title=Committee of Independent Experts|publisher=Presidency of the Republic of Panama|date=November 18, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170818023452/https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|archive-date=August 18, 2017}}</ref> Stabilnost je bila ključna snaga panamskog financijskog sektora, koji je imao koristi od povoljne ekonomske i poslovne klime u zemlji. Bankarske institucije bilježe snažan rast i solidne financijske prihode. Režim bankarskog nadzora uvelike je u skladu s [[Basel III|Bazelskim temeljnim načelima]] za učinkovit bankarski nadzor.<ref>{{Cite web|url=http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|title=Offshore Financial Centers (OFCs): IMF Staff Assessments (OFCA)|website=www.imf.org|language=en-US|access-date=June 4, 2017|archive-date=October 25, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131025215945/http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|url-status=live}}</ref> Kao regionalno financijsko središte, Panama izvozi neke bankarske usluge, uglavnom u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] i igra važnu ulogu u gospodarstvu zemlje. Međutim, Panama se još uvijek ne može usporediti s pozicijom koju imaju [[Hong Kong]] ili [[Singapur]] kao financijski centri u [[Azija|Aziji]]. Panama i dalje ima svjetsku reputaciju [[Porezna oaza|porezne oaze]], ali je pristala na povećanu transparentnost, posebno nakon objavljivanja [[Panamski papiri|Panamskih papira]] [[2016.]] godine. Značajan napredak postignut je u poboljšanju potpunog poštivanja preporuka za sprječavanje [[Pranje novca|pranja novca]]. Panama je u veljači [[2016.]] godine uklonjena sa sive liste [[FATF]]-a. [[Europska unija]] također je [[2018.]] godine uklonila Panamu sa svoje crne liste poreznih oaza.<ref>{{Cite web|title=EU Removes Panama, Seven Others, From Tax Haven Blacklist - ICIJ|date=January 23, 2018|url=https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|access-date=July 8, 2021|language=en-US|archive-date=January 23, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123201849/https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|url-status=live}}</ref> Međutim, potrebni su dodatni napori na tom polju, a [[MMF]] je više puta spominjao potrebu za jačanjem financijske transparentnosti i fiskalne strukture.<ref name=":1" /> == Obrazovanje i nauka == {{main|Obrazovanje u Panami}} [[File:Las colinas.JPG|thumb|300px|[[Univerzitet u Panami]] najveći je državni univerzitet u Panami. Prema podacima iz [[2008.]], na Univerzitetu je bilo upisano 74,059 studenata.]] Obrazovanje u Panami je obvezno za prvih šest godina osnovnog obrazovanja i prve tri godine srednje škole, odnosno od 6. do 15. godine života.<ref name="bn">[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm "Background Note: Panama"]. [[Bureau of Western Hemisphere Affairs]], [[U.S. Department of State]] (February 2008). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref><ref>[http://www.oei.es/quipu/panama/Ley_Educ_34_95 Ministry of Education of Panama]{{Dead link|date=August 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U školskoj godini 2004./2005. bilo je oko 430,000 učenika upisanih u razrede od prvog do šestog (stopa upisanosti od 95%).<ref name=bn/> Ukupan broj upisanih u šest razreda srednje škole u istom razdoblju bio je 253,900 (stopa upisanosti od 60%).<ref name=bn/> Više od 94% Panamaca je pismeno (94.7% muškaraca i 93.5% žena).<ref name="cia.gov">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook|access-date=October 25, 2014|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Od [[2004.]] godine, više od 92,500 panamskih studenata pohađalo je [[Univerzitet u Panami]], [[Tehnološki univerzitet u Panami]], [[Univerzitet West Coast (Panama)|panamsku filijalu Univerziteta West Coast]], [[Politehnički univerzitet Centralne Amerike]] te [[Univerzitet Santa Maria La Antigua]], privatnu katoličku instituciju.<ref name=bn/> Uključujući manje fakultete, u Panami postoji ukupno 88 visokoškolskih ustanova.<ref name=bn/> Kroz historiju, za obrazovanje u Panami mahom su bili zaduženi [[isusovci]]. Javno obrazovanje u Panami uvedeno je nedugo nakon [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odvajanja od Kolumbije]] [[1903.]] Godine [[1906.]], [[metodisti]] su utemeljili Panamski koledž, koji danas nosi naziv [[Panamerički institut]]. Prvi napori bili su vođeni paternalističkim pogledom na ciljeve obrazovanja, što je vidljivo iz komentara na sastanku Prve panamske obrazovne skupštine iz [[1913.]] godine: "''Kulturna baština koja se daje djetetu trebala bi biti određena društvenim položajem koji će ili bi trebao zauzimati. Iz tog razloga, spolni odgoj trebao bi biti drugačiji u skladu s društvenom klasom kojoj bi učenik trebao pripadati.''" Ovaj na segregaciji utemeljeni elitistički svjetonazor brzo se promijenio pod utjecajem [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="cs">{{Country study|country=Panama|abbr=pa|editor=Sandra W. Meditz and Dennis M. Hanratty|date=December 1987|section=Education|last=Kluck |first= Patricia}}</ref> Do [[1920-e|1920-ih]], panamsko obrazovanje pridržavalo se progresivnog obrazovnog sustava, izričito osmišljenog kako bi pomogao sposobnim i ambicioznim pojedincima u potrazi za uzlaznom društvenom mobilnošću. Uzastopne nacionalne vlade dale su visoki prioritet razvoju sustava (barem) univerzalnog osnovnog obrazovanja. Krajem [[1930-e|1930-ih]], čak jedna četvrtina nacionalnog proračuna otišla je na obrazovanje. Između [[1920.]] i [[1934.]] godine, upisi u osnovne škole udvostručili su se. Nepismenost odraslih, koja je [[1923.]] godine bila na visokih 70%, pala je na otprilike polovicu odrasle populacije za nešto više od desetljeća.<ref name=cs/> Do početka [[1950-e|1950-ih]], nepismenost odraslih pala je na 28%. Međutim, stopa porasta pismenost također je opala, a daljnja poboljšanja bila su spora. Pedesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] u biti nisu donijele nikakvo poboljšanje; nepismenost odraslih [[1960.]] godine iznosila je 27%. Međutim, tijekom [[1960-e|1960-ih]] došlo je do značajnih pomaka, a stopa nepismenosti odraslih pala je za 8% do [[1970.]] godine. Prema procjenama iz [[1980.]] godine, samo 13% Panamaca starijih od 10 godina bilo je nepismeno, a muškarci i žene bili su približno podjednako zastupljeni među pismenima. Najznačajnija razlika bila je između urbane i ruralne Paname; 94% odraslih koji žive u gradovima bilo je pismeno, no, ta je brojka među ruralnom populacijom obuhvaćala manje od dvije trećine ruralne populacije – to je također brojka koja je obuhvaćala kontinuirano visoke stope nepismenosti među indijanskom populacijom.<ref name=cs/> Od [[1950-e|1950-ih]] do ranih [[1980-e|1980-ih]], upis u obrazovne ustanove rastao je brže od stope rasta stanovništva u cjelini i, većim dijelom tog razdoblja, brže od broja učenika školske dobi. Najveći porast zabilježen je kod upisa u srednje i visoko obrazovanje, koji se povećao deset, odnosno više od trideset puta. Do sredine [[1980-e|1980-ih]], stope upisa dječaka i djevojčica bile su približno jednake, iako su postojale značajne regionalne varijacije.<ref name=cs/> Upisi na više razine školovanja znatno su se povećali u relativnom i apsolutnom smislu od [[1960.]] godine. Između [[1960.]] i sredine [[1980-e|1980-ih]], upisi u srednje škole povećali su se oko četiri i pol puta, a u visoko obrazovanje gotovo dvanaest puta. Godine [[1965.]], manje od jedne trećine djece srednjoškolske dobi bilo je u školi, a samo 7% ljudi u dobi od 20 do 24 godine. Sredinom [[1980-e|1980-ih]], gotovo dvije trećine djece srednjoškolske dobi bilo je upisano, a oko 20% pojedinaca u dobi od 20 do 24 godine bilo je u visokoškolskim ustanovama.<ref name=cs/> == Kultura == {{main|Kultura Paname}} [[File:Tuna panama.jpg|thumb|300px|left|Panamci u narodnoj nošnji plešu tradicionalnu [[cumbia|cumbiju]] tijekom parade u lipnju.]] Suvremena [[kultura Paname]] mahom proizlazi iz europske glazbe, umjetnosti i tradicija koje su Španjolci donijeli u Panamu; dobar primjer toga je [[Božić]]na parada ([[španjolski]]: ''El desfile de Navidad''), koja se [[25. prosinca]] održava u glavnom gradu. Kola u paradi ukrašena su panamskim bojama, žene nose haljine zvane ''[[pollera]]'', a muškarci tradicionalne nošnje koje se zovu ''[[montuno]]''. Osim toga, marširajući orkestar u paradi, koji se sastoji od bubnjara, zabavlja publiku. U gradu se veliko božićno drvce osvijetli božićnim svjetlima, a svi okružuju drvce i pjevaju božićne pjesme.<ref>{{cite web|publisher=Bureau of Western Hemisphere Affairs|date=June 23, 2010|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|title=Panama|access-date=May 21, 2019|archive-date=June 4, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190604191011/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|url-status=live}}</ref> No, unatoč snažnom utjecaju španjolske kulture, hegemonističke sile godinama su stvorile hibridne oblike koji spajaju afričku i autohtonu panamsku kulturu s europskom kulturom, što je temeljna odlika suvremene panamske kulture koja se ogleda u svim njezinim aspektima, a ponajviše u glazbi i plesu, koji tradicionalno kombiniraju brojne stilske i idejne utjecaje.<ref>{{cite web |url=http://panama-culture.com/ |title=The online almanac of Panama culture with travel links |publisher=Panama Culture |access-date=December 23, 2010 |archive-date=March 14, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180314074449/http://panama-culture.com/ |url-status=live }}</ref> Izvan glavnoga grada, regionalni festivali na kojima sudjeluju lokalni glazbenici i plesači održavaju se tijekom cijele godine. Panamska miješana kultura odražava se u tradicionalnim proizvodima, poput rezbarija u drvu, ceremonijalnih maski i keramike, kao i u panamskoj arhitekturi, kuhinji i festivalima. U ranijim vremenima, košare su se plele u utilitarne svrhe, ali sada se mnoga sela gotovo isključivo oslanjaju na prihod od košara koje proizvode za turiste. [[File:KunaWomanSellingMolas.jpg|thumb|300px|Žena naroda [[Guna]] uz [[Mola (tekstil)|molu]], tradicionalnu panamsku dekorativnu tkaninu.]] Tradicionalna panamska muška odjeća, nazvana ''[[montuno]]'', sastoji se od bijelih pamučnih košulja, kratkih hlača i tkanih slamnatih šešira (''[[pintado]]s'').<ref name="m319">{{cite book | last=Hassig | first=Susan M. | title=Panama | publisher=Marshall Cavendish | date=2007 | isbn=978-0-7614-2028-6 | url=https://books.google.com/books?id=go0bwH-W8BkC&dq=Panama+clothing+montuno&pg=PA57 | access-date=2025-12-18 | page=}}</ref> Tradicionalna ženska odjeća je ''[[pollera]]'', duga puna haljina obično izrađena od bijelog pamuka ili finog lana od batista.<ref name="m319"/> Bijele je boje i potječe iz Španjolske iz [[16. vijek|XVI. vijeka]], a početkom [[19. vijek|XIX. vijeka]] bila je uobičajena odjeća u Panami, a nosile su je sluškinje, posebno dojilje; kasnije su je preuzele i žene iz viših klasa. Izvorna ''pollera'' sastoji se od nabrane bluze koja se nosi s ramena i suknje sa zlatnim gumbima. Suknja je također nabrana, tako da kada se podigne, izgleda poput paunovog repa ili lepeze od [[mantilja|mantilje]]. Uzorci na suknji i bluzi obično su cvijeće ili ptice. Žene naroda [[Guna]] tradicionalno nose bluze s uzorkom [[Mola (tekstil)|mole]].<ref name="m319"/> "Mola" je riječ naroda Guna za bluzu, ali izraz mola označava raskošne vezene tkanine koje izrađuju žene naroda Guna, a koji čine prednju i stražnju stranu ženske bluze; to je zapravo nekoliko slojeva tkanine, različitih boja, koji su labavo prošiveni, izrađeni postupkom koji se zove obrnuti ''[[appliqué]]''. Uz to, mola je primjer netaknute, jedinstvene kulture u Panami. Dva velika [[pompon]]a (''mota'') nalaze se sprijeda i straga, četiri vrpce vise sprijeda i straga od struka, pet zlatnih lančića (''caberstrillos'') visi od vrata do struka, zlatni križ ili medaljon na crnoj vrpci nosi se kao ogrlica, a svilena torbica nosi se na struku. Naušnice (''zaricillos'') obično su zlatne ili koraljne. Obuća obično odgovara boji ''pollere''. Kosa se obično nosi u punđi, koju drže tri velika zlatna češlja s biserima (''tembleques''), koji se nose poput krune. Kvalitetna ''pollera'' može koštati i do 10,000 $, a izrada može potrajati i godinu dana. Danas postoje različite vrste; ''pollera de gala'' sastoji se od bluze s kratkim rukavima i volanima, dvije duge suknje i podsuknje. Djevojke nose ''[[tembleques]]''<ref>''[https://web.archive.org/web/20170518133519/http://panamafolktembleques.com/ tembleques]''</ref> u kosi. Odjevnoj kombinaciji dodaju se zlatnici i nakit. ''Pollera montuna'' je svakodnevna haljina s bluzom, suknjom jednobojne boje, jednim zlatnim lancem, naušnicama s privjeskom i prirodnim cvijetom u kosi. Umjesto bluze spuštenih ramena, nosi se s uskom bijelom jaknom s naborima na ramenima i raširenim rubom.<ref>[https://web.archive.org/web/20110726000349/http://discoverytheater.org/education/guides/2010/Celebremos%20Panama!%20Resource%20Guide.pdf Celebremos Panama!]. Discovery Theater and Smithsonian Latino Center</ref> Tradicionalna odjeća u Panami ponekad se nosi na paradama, uz tradicionalni ples. Budući da na panamsku kulturnu baštinu utječu mnoge etničke skupine, [[Panamska kuhinja|tradicionalna kuhinja]] zemlje uključuje sastojke iz mnogih kultura iz cijelog svijeta: mješavinu španjolskih, panamskih autohtonih i afričkih tehnika, jela i sastojaka, što odražava raznoliku populaciju. Budući da je Panama kopneni most između dva kontinenta, ima veliki izbor tropskog voća, povrća i začinskog bilja koje se koristi u domaćoj kuhinji. Poznata ribarnica ''Mercado de Mariscos'' nudi svježe morske plodove i [[ceviche]], popularno jelo od morskih plodova. Male ulične trgovine nazivaju se ''kiosco'', a tu se uglavnom mogu kupiti ''[[empanada|empanade]]'', tipično latinoameričko pecivo, uglavnom prženo, koje može sadržavati razne sastojke, uključujući mesne ili vegetarijanske. Druga popularna vrsta peciva je ''[[pastelito]]'',<ref name="t631">{{cite book | last=Ford | first=Bryan | title=Pan y Dulce: The Latin American Baking Book (Pastries, Desserts, Rustic Breads, Savory Baking, and More) | publisher=Little, Brown | date=2024-11-12 | isbn=978-0-316-29384-6 | url=https://books.google.com/books?id=H8b3EAAAQBAJ&dq=pastelito+compared+with+empanada&pg=PT536 | access-date=2025-12-18}}</ref> koje se obično puni mesom i jede tijekom blagdana.<ref name="r119">{{cite book | last=Ebinger | first=Virginia Nylander | title=Aguinaldos: Christmas Customs, Music, and Foods of the Spanish-speaking Countries of the Americas | publisher=Sunstone Press | date=2012-09-15 | isbn=978-1-61139-135-0 | url=https://books.google.com/books?id=6Yh_h0d_wzUC&dq=Panama++pastelito,&pg=PA275 | access-date=2025-12-18 | page=23}}</ref> Tipična panamska jela blagog su okusa, bez pikantnosti tipične za neke latinoameričke i karipske susjede. Uobičajeni sastojci su [[kukuruz]], [[riža]], [[pšenično brašno]], [[banane]], ''yuca'' ([[manioka]]), govedina, piletina, svinjetina i plodovi mora. === Glazba i ples === {{main|Panamska muzika}} [[File:Ruben Blades by Gage Skidmore.jpg|thumb|upright|[[Rubén Blades]] smatra se ikonom [[salsa (muzika)|salsa muzike]].]] Panamska glazba rezultat je kulturnog miješanja, posebno onog koje se dogodilo tijekom posljednjih pet stoljeća između iberijskih tradicija, posebno onih iz [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]], te autohtonih američkih i zapadnoafričkih tradicija. Ovo miješanje obogaćeno je kulturnom razmjenom uzrokovanom raznim valovima migracija podrijetlom iz Europe, raznih dijelova [[Karibi|Kariba]] (uglavnom [[Barbados]]a, [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]], [[Jamajka|Jamajke]] i [[Sveta Lucija|Svete Lucije]]), Azije te nekoliko lokacija u Južnoj i Sjevernoj Americi. Ove migracije bile su posljedica [[Španski kolonijalni imperij|španjolske kolonizacije Amerike]], koja je bila prisiljena koristiti ''[[Camino Real (Panama)|Camino Real de Panamá]]'' kao međuoceanski trgovački put, uključujući trgovinu robljem (koje je u Panami ukinuto [[1851.]] godine); trgovine koja je proizašla iz iskorištavanja rudnika srebra u [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]] tijekom [[16. vijek|XVI.]] i [[17. vijek|XVII. vijeka]]; te legendarnog bogatstva sajma u [[Portobelo (Panama)|Portobelu]] između [[17. vijek|XVII.]] i [[18. vijek|XVIII. vijeka]], do izgradnje [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]], započete [[1850.]], i [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. S ovim bogatim kulturnim nasljeđem, Panama je dala značajan doprinos razvoju [[Cumbia|cumbije]], [[décima|décima]], [[Mornarska pjesma|panamske salome]], [[pasillo|pasilla]], [[Bunde (Panama)|panamskog bundea]], [[bullerengue]]a, [[Punto (muzika)|punta]], [[tamborito|tamborita]], [[Mejorana (muzika)|mejorane]], [[bolero|bolera]], [[jazz]]a, [[salsa (muzika)|salse]], [[reggae]]a i [[kalipso (muzika)|kalipsa]], zahvaljujući, među ostalima, radu kompozitora poput [[Nicolas Aceves Núñez|Nicolasa Acevesa Núñeza]] (pasillo, cumbia, tamborito), [[Toni Moro|Tonija Mora]] (bolero i cha-cha-cha pjevač), [[Luis Russell|Luisa Russella]] (jazz), [[Ricardo Fábrega|Ricarda Fábrege]] (bolero), [[José Luis Rodríguez Vélez|Joséa Luisa Rodrígueza Véleza]] (cumbia i bolero), [[Basilio (pjevač)|Basilija]] (balada), [[Arturo Hassan|Artura "China" Hassana]] (bolero), [[Nando Boom|Nanda Booma]] (reggae), [[Lord Cobra|Lorda Cobre]] (kalipso), [[Rubén Blades|Rubéna Bladesa]] (salsa), [[Danilo Pérez|Danila Péreza]] (jazz), [[Xantos Jorge|Xantosa Jorgea]] (rock balada), [[Vicente Gómez Gudiño|Vicentea Gómeza Gudiña]] (pasillo), [[César Alcedo|Césara Alceda]] (pasillo), [[Roque Cordero|Roquea Cordera]] ([[Klasična muzika|klasika]]) i [[Sech]]a ([[reggaeton]] i [[dancehall]]). === Književnost === {{main|Panamska književnost}} Panamska književnost izvorno je bila kolonijalna, a prvim djelom panamske književnosti smatra se priča o liku imena Andrea de la Roca, čiji je autor španjolski vojnik [[Gonzalo Fernández de Oviedo]], a koja je [[1535.]] godine objavljena u zbirci ''[[Historia general y natural de las Indias]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''); ta se godina ujedno i smatra početkom panamske književnosti.<ref name="e452">{{cite web | title=Early Modern Spain: Historia general y natural de las Indias, 1535 | website=Early Modern Spain | date=2005-07-25 | url=https://ems.kcl.ac.uk/content/etext/e026.html | language=es | access-date=2025-12-17}}</ref> Prvo djelo koje je sadržavalo tekstove autora rođenih u Panami bila je pjesnička antologija ''Llanto de Panamá a la muerte de don Enrique Enríquez'' ([[srpskohrvatski]]: ''Plač iz Paname povodom smrti dona Enriquea Enríqueza'') iz [[17. stoljeće|XVII. vijeka]]; iako je zbirka iz kolonijalnog perioda, većinu pjesama u njoj napisali su autori rođeni u Panami. Moderna panamska književnost započinje sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]],<ref name="q022">{{cite web | title=The Hunt for Panamanian Literature | url=https://www.hiram.edu/wp-content/uploads/2016/11/singleton.pdf |publisher=HIRAM| access-date=2025-12-17}}</ref> kada je dominantna bila poezija pod utjecajem [[romantizam|romantizma]], što se poklapalo s djelovanjem jakog pokreta za dekolonizaciju Latinske Amerike pa tako i Paname. [[Modernizam]] je u [[20. vijek|XX. vijeku]] doveo do jačanja proznih oblika; izvorno su to bile kratke priče,<ref>Jaramillo Levi, Enrique; Gajes del oficio, Panamá, 2007.</ref> a onda i romani. Tematski, dominirale su dvije veće skupine tema – one koje su se bavile životom u provinciji i [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]]<ref name="n709">{{cite web | title=The Panamanian Novel | website=ReVista | date=2013-04-06 | url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-panamanian-novel/ | access-date=2025-12-17}}</ref> i one koje su se bavile univerzalnim pitanjima. Suvremena književnost ponovo je gurnula fokus na kraće prozne oblike, a teme su sada više vezane uz urbani život i položaj pojedinca u svijetu. == Sport == [[File:Panama Al Brown Portrait BNF.jpg|thumb|200px|[[Panama Al Brown]] postao je prvi Latinoamerikanac koji je postao svjetski boksački prvak, a danas ga se smatra jednom od bokasčkih legendi.]] Sport igra veliku ulogu u svakodnevnom životu Paname. Prema anketi iz [[2024.]] godine, 48% Panamaca reklo je da im je [[bejzbol]] omiljeni sport, a slijede [[nogomet]] s 30%, [[boks]] sa 4% te [[šah]] i [[tenis]].<ref>{{Cite web |last=Caballero |first=Boris Alexander Cruz |date=2024-12-01 |title=Participa de la encuesta para determinar el deporte que más gusta en Panamá |url=https://www.tvn-2.com/tvmax/mas-deportes/encuesta-deporte-boxeo-beisbol-tenis-futbol-flag-football-panama-noticias-de-panama-hoy_11_2167451.html |access-date=2025-04-30 |website=Tvn Panamá |language=es}}</ref> [[Bejzbol]] je najpopularniji sport u Panami. [[Panamska profesionalna bejzbol liga]] profesionalna je [[zimska liga]] u zemlji. Prvo izdanje lige održano je [[1946.]] godine, ali natjecanje je imalo nekoliko prekida u trajanju od nekoliko desetljeća. [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] osvojila je jednu srebrnu i dvije brončane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u bezbolu|Svjetskom prvenstvu u bejzbolu]]. Najmanje 140 panamskih igrača igralo je profesionalni bejzbol u američkom [[MLB]]-u, što znači da je Panama dala više igrača u MLB-u nego ijedna druga centralnoamerička država.<ref>{{cite web |url=http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml |title=Baseball in Panama |publisher=The Baseball Cube |access-date=December 23, 2010 |archive-date=July 20, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720044412/http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml }}</ref> [[Nogomet]] je drugi najpopularniji sport u Panami. Najviši ligaški rang u Panami, [[Liga LPF]], utemeljena je [[1988.]] godine. [[Fudbalska reprezentacija Paname|Muška reprezentacija]] prvi put je nastupila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018. godine]], nastupivši u skupini G, gdje su igrali s [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]], [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]]. Međutim, reprezentacija je izgubila sve tri utakmice, ne uspjevši proći dalje od grupne faze; [[Felipe Baloy]] postao je prvi panamski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu. Žene se natječu u [[Ženska fudbalska liga (Panama)|Ženskoj nogometnoj ligi]] ([[španjolski]]: ''Liga de Fútbol Femenino''). [[Ženska fudbalska reprezentacija Paname|Ženska reprezentacija]] debitirala je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene 2023.|2023.]] godine kao posljednja momčad koja se kvalificirala. Igrale su u skupini F s [[Ženska fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], [[Ženska fudbalska reprezentacija Jamajke|Jamajkom]] i [[Ženska fudbalska reprezentacija Francuske|Francuskom]], gdje su završile posljednje s tri poraza, ali su postigle tri gola protiv Francuske. [[Marta Cox]] postigla je prvi gol Paname na Svjetskom prvenstvu za žene. [[Košarka]] je također popularna u Panami. Postoje regionalni timovi, kao i [[Košarkaška reprezentacija Paname|reprezentacija]] koja se natječe na međunarodnoj razini. Ostali popularni sportovi uključuju [[Odbojka|odbojku]], [[taekwondo]], [[golf]] i [[tenis]]. [[Ženska odbojkaška reprezentacija Paname]] natječe se u srednjoameričkoj zoni AFECAVOL ([[španjolski]]: ''Asociación de Federaciones CentroAmericanas de Voleibol'').<ref>{{cite news |title=Belize drops game to Nicaragua, drops to 1-4 at Central American Senior Women's Volleyball Championship |url=https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |access-date=December 28, 2021 |work=[[Breaking Belize News]] |date=October 23, 2021 |archive-date=April 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230404035656/https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |url-status=live }}</ref> U zemlji postoji i dugačka planinarska [[Transpanamska staza]],<ref>[https://web.archive.org/web/20160728065540/http://www.transpanama.org/ TransPanama Trail]</ref> koja se proteže diljem zemlje. Drugi, netradicionalni sportovi u zemlji imali su veliku važnost, poput [[triatlon]]a, koji je privukao pozornost mnogih sportaša diljem zemlje, a zemlja je bila domaćin međunarodnih natjecanja. [[Flag fudbal|Flag nogomet]] također je sve popularniji i kod muškaraca i kod žena. Popularni su još i [[američki nogomet]], [[ragbi]], [[hokej na travi]], [[softbol]] i drugi amaterski sportovi, uključujući [[skateboarding]], [[BMX]] i [[surfanje]], jer su brojne plaže Paname, poput Santa Cataline i Venaoa, bile domaćini međunarodnih natjecanja. [[Boks]] je također prilično popularan, a boksači iz Paname su primljeni u [[Mađunarodna boksačka kuća slavnih|Međunarodnu boksačku kuću slavnih]] uključuju prvog Latinoamerikanca koji je postao svjetski boksački prvak, [[Panama Al Brown|Ala Browna]], kao i [[Ismael Laguna|Ismaela Lagunu]], [[Roberto Durán|Roberta Durána]], [[Eusebio Pedroza|Eusebija Pedrozu]] i [[Hilario Zapata|Hilarija Zapatu]]. ==Reference== {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * Buckley, Kevin, ''Panama'', Touchstone, 1992. {{ISBN|0-671-77876-5}} * Diaz Espino, Ovidio, ''How Wall Street Created a Nation'', Four Walls Eight Windows, 2001. {{ISBN|1-56858-196-3}} * Gropp, Arthur E. ''Libraries and Archives of Panama: with Information on Private Libraries, Bookbinding, Bookselling, and Printing.'' New Orleans: Middle American Research Institute, Tulane University of Louisiana, 1941. * Harding, Robert C., ''The History of Panama'', Greenwood Publishing, 2006. * Harding, Robert C., ''Military Foundations of Panamanian Politics'', Transaction Publishers, 2001. {{ISBN|0-393-02696-5}} * Joster, R.M. and Sanchez, Guillermo, ''In the Time of the Tyrants, Panama: 1968–1990'', W.W. Norton & Company, 1990. * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * Porras, Ana Elena, ''Cultura de la Interoceanidad: Narrativas de Identidad Nacional de Panama (1990–2002)'', Editorial Carlos Manuel Gasteazoro, 2005. {{ISBN|9962-53-131-4}} * Serrano, Damaris, ''La Nación Panamena en sus Espacios: Cultura Popular, Resistencia y Globalización'', Editorial Mariano Arosemena, 2005. {{ISBN|9962-659-01-9}} * Villarreal, Melquiades, ''Esperanza o Realidad: Fronteras de la Identidad Panamena'', Editorial Mariano Arosemena, 2004. {{ISBN|9962-601-80-0}} * Weeks, John and Gunson, Phil, ''Panama. Made in the USA'', 1992. {{ISBN|978-0-906156-55-1}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Panama}} ; Vlada i uprava * [http://www.presidencia.gob.pa Predsjednik Paname] španski * [http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp Lista panamskih vladinih agencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929234752/http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp |date=2007-09-29 }} španski * [http://www.mef.gob.pa Ministarstvo ekonomije i financija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050701233425/http://www.mef.gob.pa/ |date=2005-07-01 }} španski * [http://www.mire.gob.pa Ministarstvo vanjskih poslova] španski * [http://www.britannica.com/nations/Panama Encyclopaedia Britannica's Panama Country Page] engleski ; Novosti i informacije * [http://www.coha.org The Council on Hemispheric Affairs] An Independent Source of Latin American News and Opinion * [http://www.coolpanama.com/ CoolPanama.com] Panama Portal, An extended list of online radio broadcasts from Panama. Also all webcams and TV stations. španski, engleski ; Putovanja i turizam * [http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama Open Directory Project - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426093950/http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama/ |date=2006-04-26 }} * [http://www.visitpanama.com Official Site of the Panama Tourism Bureau ] * [http://www.pancanal.com Official Site of the Panama Canal Authority ] * [http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html Panama Carnival Guide ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826202731/http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html |date=2006-08-26 }} * [http://www.panama-guide.com Republic of Panama's Premiere Visitor's Guide - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929062505/http://panama-guide.com/ |date=2019-09-29 }} {{Sjeverna Amerika}} {{Organizacija američkih država}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Latinska unija}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Panama| ]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi]] tm4gwoc4iru0fq1vm3g6uu7zdwcoed7 4 6344 42603036 42602578 2026-05-29T21:32:44Z Gikü 12821 /* Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca */ novi odjeljak 42603036 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) 9ccjuryv2sd1dbauf9m3a6bxyzrb5mk 42603041 42603036 2026-05-29T23:07:05Z Vipz 151311 /* Registration process */ odgovor 42603041 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) c0pd7l3euqsdv1gtp5tqm39h5hm0c7b 0 8771 42603008 41238536 2026-05-29T12:01:15Z ~2026-31969-27 358767 /* Antički i srednjovjekovni pirati */ 42603008 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:pirate.jpg|right|thumb|250px|Pirat iz razdoblja 16 - 18 vijek]] [[Datoteka:Pirate Flag of Rack Rackham.svg|thumb|thumb|200px|Zastava piratskog kapetana Johna Rackhama, iz 1719.]] '''Pirati''' ([[grčki|grč.]] {{polytonic|πειρατής}}, pirat) su pljačkaši koji vrše razbojstva na [[more|moru]], ponekad i na [[obala|obali]]. Piratstvo ([[engleski|eng.]] piracy) je nastalo još u [[antika|antičkim]] vremenima ali najviše se raširilo tijekom [[17. vijek]]u na [[Karibi]]ma ili ''Novom svijetu''. Danas pirati najviše djeluju na [[Tihi ocean|Tihom]] i [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] i veliki su problem za [[Međunarodna ekonomija|međunarodnu trgovinu]]. Piratstvo se ne bi trebalo miješati sa [[gusar]]enjem, koje je kroz [[povijest]] bilo legitiman oblik [[rat]]ovanja na moru. == Piratstvo kroz povijest == === Antički i srednjovjekovni pirati === [[Datoteka:Drakskepp2.PNG|left|thumb|thumb|Drakar, brod Vikinga, pirata sjeverne Europe]] Antičko doba je obilovalo piratima koji su svojim brzim [[Galija (brod)|galijama]] terorizirali sve obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Još od vremena drevnih [[Stari Egipat|Egipćana]] oni su pljačkali trgovačke [[brod]]ove. [[Grčka|Grci]], [[Egipat|Egipćani]], [[Kartaga|Kartažani]] i [[Rimljani]] nisu bili u stanju osigurati prisutnost jakih flota na moru i piratske zajednice su postojale na mnogim [[otok|otocima]]. Jednom prilikom je i [[Julije Cezar]] zarobljen od pirata i zadržan radi otkupa. Tek kada je [[Stari Rim|rimski]] [[general]] [[Pompej Veliki]] [[67. pne.|67. godine]] prije nove ere sa stotinama brodova proveo veliko anti-piratsko čišćenje, Sredozemlje je bilo sigurnije za trgovinu. Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]] kao pirati najviše su se isticali [[Vikinzi]], pomorski narod sa [[sjever]]a [[Europa|Europe]]. Oni su svojim brzim brodovima tipa [[Vikinški brod|drakar]] doplovili do [[Velika Britanija|Britanije]], [[Rusija|Rusije]], [[Italija|Italije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Sjeverna Amerika|Amerike]], pljačkajući sve na svom putu nekoliko stoljeća. No kasnije su se s vremenom okrenuli trgovini. U drugoj polovici [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] morima [[Sjeverna Europa|sjeverne Europe]] počinju ploviti pirati svih nacija i pljačkati trgovačke brodove i [[grad]]ove. Nerijetko su to činili s ovlaštenjem pojedinih vladara i time se rađa [[gusar]]stvo (eng. privateering), pljačkanje na moru ovlašteno [[zakon]]om i smatrano dijelom regularnog ratovanja. [[1392.]] godine [[Njemačka|njemački]] pirati osvajaju grad [[Bergen]] što dovodi do toga da trgovci i zemlje ojačavaju svoje brodove i stvaraju trgovačke i političke saveze poput [[Hanza|Hanze]] što će na kraju dovesti do gušenja sjevernoeuropskog piratstva.gey julie cezar je grcki car === Pirati Sredozemlja u 67. stoljeću === [[Datoteka:Chaireddin Barbarossa.jpg|thumb|120px|thumb|Hajrudin Barbarosa, poznat kao Crvenobradi, vođa osmanskih sjevernoafričkih korsara]] ==== Korsana lepojka ==== {{main|Berberski korsari}} [[Korsari]]ma (od [[Srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]]: ''cursarius''=[[gusar]]<ref name=gusari>{{cite web | url =https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23831 | title =''gusari'' | accessdate = 6. 3. 2020. | language=hrvatski | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> se u početku nazivalo sve [[pirat]]e i [[gusar]]e koji su djelovali po [[Mediteran]]u za [[15. vijek|67.]][[16. vijek|. vijek]]a, podjednako [[Kršćanstvo|kršćane]] i [[Islam|muslimane]] ali taj naziv kasnije počinje označavati samo francuske gusare. Za [[musliman]]ske korsare iz [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] se počinje koristiti naziv [[Berberski korsari]]. [[Berberski korsari]] su bili stanovnici [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkih]] muslimanskih područja ([[Berberska obala]]) koji su pod zaštitom [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] pljačkali krščanske brodove na Sredozemlju. Vodeći vjerski rat smatrali su se gusarima, ali za Europske države oni su bili obični pirati. Koristili su brze [[Galija (brod)|galije]] i svojim brojnim posadama lako savladavali protivničke brodove. Zarobljenike su prodavali u [[Robovlasništvo|roblje]] ili ih ucjenjivali radi otkupa. Na vrhuncu moći su bili tijekom 16. stoljeća, a početkom [[17. vijek|17.]] njihova snaga počinje opadati da bi do [[1650.]] gotovo potpuno nestali. Njihov najpoznatiji vođa je bio [[Hajrudin Barbarosa]] koji je imenovan [[admiral]]om u ratnoj mornarici [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]]. Najveća utočišta su im bili [[Tripoli]], [[Alžir]] i [[Tunis]]. Zanimljivo je da je među njima ponekad bilo i bivših krščanskih gusara koji su završetkom ratova i ostavši bez posla, prelazili u redove sjevernoafričkih korsara i napadali brodove svojih bivših zaštitnika. === Piratstvo na Karibima - "Bukanirsko doba" === Nakon [[Kolumbo]]va otkrića Amerike [[1492.]] najveće pomorske sile toga vremena [[Španjolska]] i [[Portugal]] krenule su stvarati kolonije u [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] (iliti Zapadnoj Indiji, kako ju je Kolumbo nazvao). Najviše kolonija je osnovala [[Španjolska]] dok se [[Portugal]] više orjentirao na trgovinu s [[Indija|Indijom]] i dalekim Istokom. Ipak, [[Portugal]] je osnovao nekoliko važnih i bogatih kolonija u Južnoj Americi te u dogovoru sa Španjolskom prisvojio istočni dio Južne Amerike dok je Španjolska prisvojila zapadni. Porobivši srednjoameričke domorodačke narode [[Inke|Inka]], [[Maya|Maye]] i [[Azteci|Asteke]], [[Španjolci]] su stekli kontrolu nad brojnim [[rudnik|rudnicima]] [[Plemeniti metali|plemenitih metala]] koje su počeli dovoziti u Španjolsku. Zbog velikog rasta španjolskog bogatstva i druge europske države poćinju osnivati kolonije u [[Karibi]]ma radi iskorištavanja prirodnih bogatstava Novog svijeta. Krajem 16. i početkom 17. stoljeća diljem Kariba nastaju kolonije [[Engleska|Engleske]], [[Francuska|Francuske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]] a krajem 17. stoljeća i [[Danska|Danske]]. No u usporedbi sa španjolskim kolonijama sve druge su bile malobrojne i slabo razvijene. [[Datoteka:Pyle pirates raidship.jpg|left|150px|thumb|thumb|Bukaniri u čamcima napadaju španjolski [[galijun]]]] Suparništvo među kolonijama i želja za trgovačkom premoći dovodili su do čestih ratova. Veliko klasično doba piratstva trajalo je od [[1560.]] do [[1720.]] godine. Tijekom prvih desetljeća 17. stoljeća grupa odmetnika i izbjeglica gotovo svih europskih nacija naselila se na velike i male karibske otoke. Nazivali su se [[bukaniri]] (eng. "''buccaneers''") i prvotno su bili lovci na divlje životinje. No željni brze zarade otiskivali su se na more i napadali španjolske brodove s blagom okrenuvši se otvorenom piratstvu. Tako su bukaniri, iako zadržavši staro ime, postali pirati, a najuspješniji su bili u razdoblju od [[1640.]] do [[1680.]] godine. Dva najpoznatija bukanirska sjedišta su bila otok ''[[Tortuga]]'' (francuska baza) nakon 1640. i grad ''[[Port Royal]]'' (engleska baza) na otoku [[Jamajka]] nakon [[1655.]] godine. Bukanirsko doba je potrajalo do 1680. kada su im francuske i engleske vlasti počele uskračivati potporu. Posljednjom velikom akcijom bukanira smatra se pljačka [[Cartagena|Cartagene]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1689.]] kada je 6500 bukanira i francuskih vojnika osvojilo bogati španjolski grad. ==== Tortuga ==== [[Datoteka:15thcenturyhispaniola.JPG|thumb|thumb|Hispaniola, i na sjeveru otoka, Tortuga]] [[Tortuga]] ([[španjolski]] ''Kornjača'') je otok smješten uz sjevernu obalu otoka [[Hispaniola]]. Tijekom 17. stoljeća bio je čuven kao piratsko utočište. Danas potpada pod Republiku [[Haiti]]. [[1625.]] engleski i francuski kolonisti odbjegli iz vjerskim ratovima zahvaćene [[Europa|Europe]] naselili su se na Tortugi i bavili se poljoprivredom. [[1629.]] [[Španjolci]] su napali Tortugu pobivši gotovo sve stanovnike da bi ga odmah zatim napustili. Preživjeli stanovnici željni osvete udružili su se sa bukanirima s Hispaniole i započeli s napadima na španjolske brodove. [[1633.]] [[Francuzi]] su pokušali na Tortugi organizirati [[Robovlasništvo|trgovinu crnim robljem]] dovedenim iz [[Afrika|Afrike]] ali ona nije zaživjela i [[1635.]] se potpuno ugasila. Iste godine [[Španjolci]] su ponovno osvojili Tortugu da bi ju opet napustili jer je otok bio premalen da bi za njih imao stratešku važnost. Engleski i francuski pirati su tada ponovno naselili otok a uskoro su im se pridružili i nizozemski. [[Španjolci]] su zbog toga [[1638.]] ponovno napali Tortugu ali ovoga puta su bili poraženi. Od [[1640.]] pirati i bukaniri s Tortuge su se počeli međusobno nazivati ''Bratstvo Obale'' (engleski ''Brethren of the Coast''). Zbog neprestanih piratskih napada na njihove brodove [[Španjolci]] su [[1654.]] ponovno napali Tortugu i osvojili ju ali pirati i bukaniri su se vratili već slijedeće godine i nastavili sa pljačkanjem diljem Novog svijeta. [[1660.]] iz Francuske je na Tortugu stigao [[guverner]] koji je preuzeo vlast na otoku i počeo uvoditi red. Deset godina kasnije vrijeme bukanira je počelo prolaziti a Tortuga se pod francuskom vlašću počinje okretati zakonu. Pirati s Tortuge prelaze u francusku službu postavši [[gusari]] ili, u većem broju slučajeva, napuštaju otok i premještaju se u Port Royal ili na [[Bahami|Bahame]]. Do [[1685.]] vrijeme bukanira je završilo. Samo piratstvo je na Tortugi zakonom zabranjeno 1713 . kroasan lepojka(engleski ''Kraljevska luka'') je bio centar trgovačke aktivnosti na otoku [[Jamajka]] sve do potresa [[7.6.]] [[1692.]] koji je uzrokovao da dvije trećine grada potone u [[Karipsko more]]. Bio je popularno mjesto za pirate koji su ondje trošili svoja bogatstva stečena na moru. [[Datoteka:Moll - A Map of the West-Indies.png|thumb|left|thumb|Čitavi Karibi su bili piratsko lovište]] Nakon što su [[Englezi]] [[1655.]] preoteli [[Španjolci]]ma otok [[Jamajka|Jamajku]] nisu imali dovoljno vojnih snaga da obrane otok u slučaju španjolskog ili francuskog napada. Zbog toga je [[1659.]] guverner Jamajke pozvao bukanire sa Tortuge da se nasele na otoku i brane ga u slučaju potrebe. Rezultat je bio nastanak grada na južnoj obali Jamajke, Port Royala. Bukaniri i pirati su osnovali Port Royal iz više razloga. Nalazio se u blizini puteva španjolskih trgovačkih brodova pa je bio savršena baza za brze napade. Luka je bila prostrana i dovoljno velika za smještaj velikog broja brodova te njihovo popravljanje i opskrbljivanje. Port Royal je bio početna točka za mnoge piratske i gusarske napade na španjolske brodove i naselja u Novom svijetu. Iz Port Royala, engleski gusar [[Henry Morgan]] je napao Panamu, [[Portobello]] i [[Maracaibo]]. [[John Davis]], [[Roche Brasiliano]], [[Edward Mansfield]] i ostali čuveni pirati su se naselili u Port Royalu. [[1660.]] Port Royal je bio poznat kao "''Sodoma Novog svijeta''" gdje većinu stanovništva čine "''pirati, koljači i prostitutke''". Zahvaljujući bogatstvu koje su pirati otimali [[Španjolci]]ma Port Royal je izrastao u jedan od najvećih gradova Novog svijeta i bio je ekonomski najvažnija engleska kolonija na Karibima. Svega nekoliko godina nakon nastanka Port Royala, dotadašnji glavni grad Jamajke, [[Spanish Town]], mu je morao prepustiti svoju funkciju. Na vrhuncu popularnosti grad je imao po jednu krčmu na svakih deset kuća. Tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja koje je završilo 1692. u Port Royalu je živjelo 6500 ljudi. U gradu su se počeli naseljavati kovači, plemići, trgovci i zanatlije koji su živjeli u dvije stotine izgrađenih zgrada. 1687. Port Royal je posjetilo 213 brodova a gradsko bogatstvo se povećavalo iz dana u dan. Nakon što je [[Henry Morgan]] [[1674.]] postao zamjenik guvernera Jamajke, Port Royal se nekoliko godina kasnije poćeo mijenjati. Pirati više nisu bili potrebni za obranu grada i otoka. Trgovina robljem postizala je sve veću važnost. Ugledni građani Port Royala su izjavili da je dobar glas grada narušen. 1687. [[Jamajka]] je donijela anti-piratske zakone. Umjesto da bude sigurno mjesto za pirate, Port Royal je postao mjesto njihovih smaknuća. Mnogi su pirati završili na [[Vješanje|vješalima]] u Port Royalu i bukaniri se premještaju na [[Bahami|Bahamske otoke]] započevši s napadima i na engleske brodove. [[1692.]] razarajući potres je pogodio Port Royal. S obzirom da je većim dijelom bio smješten na pješčanom grebenu, dvije trećine grada je završilo na dnu mora. U kataklizmi je poginulo oko dvije tisuće stanovnika. Nakon toga Spanish Town je ponovno postao glavni grad Jamajke. Rađeni su pokušaji da se Port Royal obnovi jer je trećina grada još uvijek bila čitava i to je djelomično napravljeno. Port Royal je postao glavna engleska luka u tom dijelu Kariba ali [[1704.]] grad je poharao razarajući požar. Nekoliko uragana tijekom prve polovice 18. stoljeća dokrajčilo je Port Royal a preostali stanovnici su se naselili u obližnjem gradu [[Kingston]]u. === Zlatno doba piratstva === [[Datoteka:Pyle pirate captain.jpg|thumb|thumb|Tipični piratski kapetan ''Zlatnog doba'']] Iako su europske sile krajem 17. vijeka upostavile veću kontrolu na Karibima pirati su i dalje djelovali. Upravo tada su pirati s Kariba počeli širiti svoju djelatnost na zapadnu obalu [[Afrika|Afrike]] i [[Indijski ocean]]. Završetak [[Rat za španjolsko nasljeđe|rata za španjolsko nasljeđe]] [[1714.]] ostavio je gusare bez posla i većina njih se pridružuje već ionako brojnim piratima. Pirati počinju kao svoj simbol koristiti crnu ili crvenu zastavu sa zastrašujučim simbolom koji podsjeća na smrt, najčešće ljubanju s prekriženim kostima ili u nekim slučajevima čitavog kostura. Ta zastava je općenito bila poznata kao [[Jolly Roger]]. Kako su u ovom razdoblju djelovali neki od najpoznatijih pirata ono se naziva ''Zlatno doba piratstva''. Većina njih je postala legendama još za života. Pljačkali su trgovačke brodove koji su plovili na ruti između Amerike, Afrike, Kariba i Europe. To ''Zlatno razdoblje'' potrajalo je od [[1690.]] do otprilike [[1730.]] iako su pirati, mada u neusporedivo manjem broju, djelovali i nakon toga. ==== Karibi ==== ===== New Providence ===== Jedna od najboljih prirodnih luka na [[Karibi]]ma početkom [[18. vijek|18. stoljeća]] postala je utočište pirata i krijumčara. Kada ga je piratski kapetan [[Henry Jennings]] [[1715.]] odabrao za svoje utočište pirati počinju masovno dolaziti i otok se počinje razvijati. Pirati sa [[New Providence]]a su svoj plijen prodavali u malobrojnim i slabo razvijenim [[Engleska|engleskim]] kolonijama na južnoj i jugoistočnoj obali [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Ondje su bili dočekivani s dobrodošlicom i zato je New Providence kao piratsko utočište opstao najduže na [[Karibi]]ma. Neki od najčuvenijh karipskih pirata su živjeli na New Providenceu; [[Edward Teach|Crnobradi]], [[Benjamin Hornigold]], [[John Rackham]], [[Samuel Bellamy]] i drugi. Početkom dvadesetih godina 18. stoljeća Britanske vlasti postavljaju guvernera [[Woodes Rogers|Woodesa Rogersa]] u gradiću [[Nassau]] na New Providenceu. Rogers, bivši [[gusar]], obećao je pomilovanje svim piratima koji odustanu od pljačkanja i stave se u službu britanskog kralja. Većina je tako i napravila, dio onih koji nisu prihvatili amnestiju premjestili su djelovanje na obalu susjedne [[Južna Karolina|Južne]] i [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]], zapadnu obalu Afrike i [[Indijski ocean]] a većina onih koji su ostali na [[Bahami]]ma su uhvaćeni i obješeni. ==== Zapadna obala Afrike ==== [[Datoteka:HowellDavies.jpg|thumb|left|thumb|Howell Davis, pljačkaš obale zapadne Afrike]] I zapadna obala [[Afrika|Afrike]] je početkom 18. stoljeća bila privlačno piratsko lovište. [[Robovlasništvo|Trgovina robljem]] je bila na vrhuncu i odande su redovno plovili brodovi koji su robljem opskrbljivali kolonije Sjeverne i Južne Amerike. Natovareni ne samo robljem nego i [[Slonovača|slonovačom]] i [[zlato]]m, robovlasnički brodovi, pa čak i luke gdje su pristajali, su često bili napadani od pirata. Najpoznatiji pirati koji su pljačkali uz zapadnu obalu Afrike su bili [[Howell Davis]], [[Bartholomew Roberts]] i [[Olivier Levasseur]]. ==== Indijski ocean ==== Krajem 17. stoljeća pirati iz Europe i obiju Amerika dolaze na [[Indijski ocean]] koji je također bio privlačan kao veliko i bogato lovište. Oko [[Rt dobre nade|rta Dobre nade]] i Indijskim oceanom redovno su plovili [[Engleska|engleski]], [[Nizozemska|nizozemski]] i [[Portugal|portugalski]] trgovački brodovi kao i arapski i indijski, svi natovareni mogućim plijenom. [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija]] osnovana [[1602.]] bila je jedna od prvih europskih trgovačkih udruženja koja su trgovala sa [[Indija|Indijom]], [[Kina|Kinom]] i [[Japan]]om. Razne [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]], nakon što su postigle monopol u trgovini s Istokom, počele su upućivati prema [[Europa|Europi]] brodove s bogatim tovarima [[Svila|svile]], [[začin]]a, [[duhan]]a, [[muslin]]a, plemenitih metala i dragulja. Najpoznatiji među piratima koji su pljačkali na Indijskom oceanu bili su [[Henry Avery]], [[Thomas Tew]], [[William Kidd]]... Najpoznatije piratsko utočište na Indijskom oceanu bio je otok [[Madagaskar]] uz jugoistočnu obalu Afrike. [[Datoteka:Boutre indien.jpg|thumb|thumb|[[Butra]], brod indijskih pirata, neospornih vladara Indijskog oceana u razdoblju od pola stoljeća]] Među piratima koji su djelovali na Indijskom oceanu je bilo i samih Indijaca ([[Kanhoji Angre]]), iako manje poznatih ali mnogo uspješnijih od njihovih europskih i američkih kolega. Upravo oni su kolonijalnim vlastima zadali najviše muka. Kada su se Englezi početkom 18. stoljeća utvrdili u [[Bombay]]u, počeli su ih napadati indijski pirati. Od mnogih Indijaca smatrani borcima protiv stranih osvajača (što su djelomično i bili), indijski su pirati vladali Indijskim oceanom pola stoljeća natjeravši gotovo sve brodove europskih sila da plaćaju prolaz do svojih kolonija. Tek su ujedinjene flote [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske ratne mornarice]], [[Britanska Istočnoindijska kompanija|Britanske Istočnoindijske kompanije]] i [[Britanska Indija|indijskih vladara zavisnih o britanskoj kruni]] u oštroj akciji [[1756.]] uništile indijske pirate. ===== Madagaskar ===== [[Madagaskar]] su još [[1614.]] kao bazu koristili francuski [[gusari]] koji su djelovali na [[Crveno more|Crvenom moru]]. Oko 1650. ratne mornarice su napustile otok i on je postao odmorište piratskih posada. Sela na obali su se razvijala upravo zahvaljujući trgovanju s piratima. Pirati s Madagaskara su, osim na Indijskom oceanu, djelovali i na Crvenom moru. No kao i na Karibima pod utjecajem širenja zakona 1720-ih, pirati ili bivaju većim dijelom zarobljavani i obješeni a manjim dijelom prelaze u gusare ili pristupaju indijskim piratima koji su se uspjeli duže održati. === Posljednji pirati === ==== Sredozemlje, Karibi i Meksički zaljev ==== Početkom 19. stoljeća pojačava se gotovo ugašena aktivnost [[Berberski pirati|Berberskih pirata]] uz obalu sjeverne Afrike. Završetkom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] [[1815.]] ponovno je mnoštvo britanskih i francuskih [[gusar]]a ostalo bez posla i oni su se okrenuli piratstvu na svim morima; ponajviše na Karibima. Napadali su sve brodove bez obzira kojoj su državi pripadali. Najveće piratsko i krijumčarsko utočište u [[Meksički zaljev|Meksičkom zaljevu]] je [[1812.]] bio zaljev Barataria nedaleko [[New Orleans]]a a od 1815. do [[1820.]] otok [[Galveston]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Problem piratstva se bio toliko razmahao da je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] izdvojio 500.000 dolara za opremanje ekspedicije koja bi istrijebila pirate na Karibima. Prema podatcima pomorskih vlasti SAD-a u razdoblju između 1824. i 1830. dva zloglasna piratska uporišta su bili [[Srednja Amerika]] i [[Kuba]]. [[Velika Britanija]], [[SAD]] i [[Španjolska]] su ujedinile snage i to je do 1835. još jednom uništilo piratstvo na Karibima. Berberski pirati su konačno uništeni akcijama [[Američka ratna mornarica|Američke ratne mornarice]] [[1824.]] godine. ==== Indijski ocean i jugoistočna Azija ==== [[Datoteka:A four masted junk rig from Encyclopædia Britannica.png|lijevo|thumb|thumb|Džunka, brod koji su pirati u jugoistočnoj Aziji i kineskim morima stoljećima koristili]] [[1819.]] snage Britanske ratne mornarice i Britanske Istočnoindijske kompanije su uništile arapske pirate na [[Crveno more|Crvenom moru]]. Lord [[James Brooke]] je [[1840.]] u [[Malajski arhipelag|Malaji]] uništavao Dajake, domorodce koji su se bavili piratstvom. [[1849.]] Britanska ratna mornarica istrijebila je pirate na [[Borneo|Borneu]]. Početkom 19. stoljeća svom silinom se razmahalo [[Kina|kinesko]] piratstvo. Kineski pirati su jedinstveni u svjetskoj povijesti jer su postigli takvu moć i bogatstvo da su utjecali na uspone i padove raznih kineskih vladara pošto su zavladali njihovim obalama [[1807.]] kineskim vodama je plovilo barem 600 piratskih [[Džunka|džunki]] sa 30.000 kineskih pirata pod zapovjedništvom [[Ching Yih]]a, jednog od najuspješnijih pirata svih vremena. Bilo je i mnogo drugih kineskih pirata koji su posjedovali velike flote i pljačkali sve brodove, ali ponajviše strane. Kineske vlasti nisu uspijevale uništiti pirate i obićno su ih se rješavale nudeći im oprost i visoke položaje u ratnoj mornarici kineskog [[car]]a, što bi ovi najčešće i prihvatili. Zbog svega toga, kineske su vlasti ponekad potajno podržavale kineske pirate koji su ugrožavali britansku trgovinu [[opijum]]om i nisu ih previše nastojali uništiti. Ali do 1860-ih Britanska ratna mornarica, ojačana [[parobrod]]ima i modernijim oružjem, uspjela je uništiti kinesko piratstvo. Povremena piratska djelatnost još se može primjetiti pedesetih godina devetnaestog stoljeća oko [[Rt dobre nade|rta Dobre Nade]]. == Suvremeni pirati == Piratstvo nikada nije potpuno nestalo kada su Karibi očišćeni 1830. a daleki Istok 1860. Nedostatak političkog i vojnog sustava bilo gdje u svijetu odmah rezultira razbojništvom, pa i onim na moru. Od 1980. novi val piratstva se proširio vodama [[Indonezijski arhipelag|Indonezijskog arhipelaga]]. Ostali piratski incidenti su zabilježeni na Karibima (gdje su gotovo svi povezani sa trgovinom [[Psihoaktivne droge|drogom]]), uz obale [[Afrika|Afrike]] te u rijekama i lukama [[Brazil]]a. Od 2002. [[Međunarodni pomorski ured]] je zabilježio 258 piratskih napada u [[Malajski prolaz|Malajskom prolazu]] i okolnim vodama, uključujući i više od 200 pomoraca koji su zadržani kao taoci te 8 ubijenih. Suvremeni pirati nisu više naoružani [[sablja]]ma nego [[Automatsko oružje|automatskim oružjem]], ne ističu crne zastave sa kosturima ali koriste [[mobitel|mobilne telefone]], [[gliser]]e, [[radar]]e... Mnogi od njih su obični [[ribari]] koji se time bave zbog siromaštva ali većina su organizirane bande kojima je to jedino zanimanje. Vrlo su opasni i jednako okrutni kao i njihovi prethodnici od prije 300 godina. Trenutačno najveće piratsko utočište je obala [[Somalija|Somalije]] gdje pirati otimaju [[tanker]]e koje oslobađaju nakon što prime otkupninu. == Zanimljivosti == === Piratski kodeks === [[Datoteka:Pyle pirates dividing.jpg|thumb|thumb|Pirati dijele plijen]] Neki piratski kapetani "Zlatnog doba" su na svojim brodovima primjenjivali neka pravila kako bi održali disciplinu među svojim divljim posadama. Ta su pravila nazivali ''Piratski kodeks'' (eng. ''Pirate Code''). Ovo je [[kodeks]] [[Bartholomew Roberts|Bartholomewa Robertsa]]. 1. Svaki čovjek sudjeluje u rješavanju trenutnih problema; svaki čovjek ima jednaka prava na svježe namirnice i žestoka pića; sve dok radi općeg dobra ne bude nužno smanjiti porcije. 2. Svaki čovjek, nakon prozivanja, prelazi na zapljenjeni brod jer pored udjela u plijenu, ima pravo i na dio odjeće. Ali ako zataji samo jedan novčić više ili komadić robe, bit će iskrcan na pustom otoku. Ako itko opljačka brodskog druga, bit će mu odrezani nos i uši, te će biti iskrcan na kopno. 3. Nijednom članu posade nisu dozvoljene igre za novac dok je na brodu. 4. Sve svjetiljke i svijeće na brodu trebaju biti ugašene do osam sati navečer. Ukoliko neki članovi posade žele piti nakon tog vremena, moraju to činiti na palubi pod otvorenim nebom. 5. Svaki član posade dužan je čistiti i održavati svoje oružje tako da bude neprestano spremno za upotrebu. 6. Nijedan član posade ne smije dovoditi suprugu ili neku žensku osobu na brod. Ako netko prekrši to pravilo, bit će kažnjen smrću. 7. Svako nedopušteno napuštanje broda ili položaja u borbi kažnjava se smrću ili iskrcavanjem na pustom otoku. 8. Svaki obračun na brodu je zabranjen. Sve svađe i razmirice se moraju rješavati na kopnu, bilo mačem ili pištoljem. 9. Nijedan čovjek ne smije napustiti posadu dok svaki član ne stekne imovinu u vrijednosti od tisuću funti. Ako netko bude u borbi osakaćen, dobit će 100 srebrnjaka iz brodske blagajne, a za ostale ozlijede proporcionalno. 10. Kapetan i pomoćnik kormilara dobivaju dva dijela plijena, kormilar, vođa palube i topnici jedan i pol dio, časnici jedan dio i četvrtinu dok svaki mornar dobiva jedan dio. 11. Glazbenici imaju pravo na odmor subotom, a i drugim danima ako im posada dopusti. Piratski kodeks se razlikovao od broda do broda ali većinom se odnosio na raspodjelu plijena i na odnose kapetana, časnika i posade. Neubičajeno kod Kodeksa Bartholomewa Robertsa je što je dodan dio o financijskoj pomoći ozlijeđenim članovima posade, dok su osakaćeni i otpušteni pripadnici ratnih mornarica bili osuđeni na prosjaćenje na kopnu. Za svoje vrijeme, piratski Kodeksi su bili socijalno revolucionarni. === Mitovi i zablude o piratima === Kroz veliki broj filmova steklo se uvjerenje da su pirati [[Zakopano blago|zakapali svoja blaga]] no to je prije bila iznimka nego pravilo. Pirati su željeli stečeni plijen potrošiti na piće i žene a ne zakopavati ga. Samo je jedan poznati pirat (koliko je poznato), kapetan [[William Kidd]] doista zakopao blago i ono je pronađeno. Također se kroz filmove proširilo uvjerenje da su pirati svoje žrtve prisiljavali da hodaju po dasci s čijeg bi ruba pali u more no u čitavoj povijesti piratstva je zabilježen samo jedan takav slučaj, i to u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], davno nakon završetka "zlatnog doba". Pirati su se radije služili različitim oblicima mučenja. Kroz filmove se steklo uvjerenje da su pirati koristili velike [[galijun]]e sa mnogo [[top]]ova. Glavni razlog tome je što filmski redatelji žele velike palube za scene borbi. No istraživanja su pokazala da su pirati radije koristili male, brze brodove sa jednim ili najviše dva jarbola i mnogo jedara. Takvi brodovi, osim što su bili brži od velikih brodova ratnih mornarica koji su ih progonili, imali su plići gaz pa su mogli svojim progoniteljima pobjeći u plićake i kanale gdje ih ovi nisu mogli goniti. Pirati poput [[Edward Teach|Crnobradog]] i [[Bartholomew Roberts|Bartholomewa Robertsa]] su bili među najuspješnijim piratima pa su imali velike brodove, gotovo poput ratnih, ali prosječan pirat je želio mnogo manji brod. Pirati nisu napadali samo brodove nego i gradove na obali. Najveća od takvih pljački se dogodila kada je engleski pirat [[Henry Morgan]] 1671. napao i spalio španski grad [[Panama (grad)|Panamu]]. === Manje poznate stvari === Među piratima ne samo da je bilo ljudi svih nacija nego i svih rasa. Neki su pirati tijekom 18. stoljeća, ako bi zarobili brod sa crnim robljem, robove oslobodili ili ih primili u posadu. Od 160 članova posade Bartholomewa Robertsa koji su zarobljeni 1722., 70 su bili crnci. No iako su neki piratski kapetani oslobađali crne robove, drugi se nisu ponašali ništa bolje od robovlasnika. Zarobili bi brod sa crnim robljem ali bi njegov ljudski teret prodali u svoju korist. Francuski pomorac [[Jean Lafitte]] je bio napoznatiji od takvih pirata. Među piratima se prvi put u povijesti nije gledalo na rasne razlike ali i spolne. [[Anne Bonny]] i [[Mary Read]] su bile najborbeniji članovi posade piratskog kapetana [[John Rackham|Johna Rackhama]]. Tijekom [[Prvi svjetski rat|prvog]] i [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznički]] pomorci su nazivali piratima [[Njemačka|njemačke]] [[Podmornica|podmornice]] te [[Pomoćna krstarica|pomoćne]] i [[Laka krstarica|lake krstarice]] koje su djelovale protiv savezničkog trgovačkog brodovlja. === Pirati na filmu === Tijekom 20. stoljeća snimljeno je mnogo filmova na temu pirata. Vjerojatno najpoznatiji su [[Otok s blagom]] (od kojega je snimljeno nekoliko verzija), [[Pirati s Kariba: Prokletstvo Crnog Bisera]], [[Pirati s Kariba: Mrtvačeva Škrinja]] i [[Pirati s Kariba: Na kraju svijeta]]. == Literatura == * Edward Lucie-Smith: '''''Outcasts of the sea: Pirates and Piracy''''' 1978. * Angus Konstam: '''''The History of Pirates''''' 1999. * Angus Konstam: '''''Scourge of the Seas: Buccaneers, Pirates and Privateers''''' 2007. * John Matthews: '''''Pirati''''' (''Pirates'') 2006. == Vanjske veze == {{Commonscat|Piracy}} * [http://blindkat.hegewisch.net/pirates/pirates.html Pirati s Kariba, u stvarnosti i izmišljenom] * [http://beej.us/pirates/ Piratski arhiv slika] * [http://www.thepiratesrealm.com/ Piratska stvarnost] * [http://www.deadmentellnotales.com Mrtvaci ne govore, Billy Bonesovo piratsko spremište] [[Kategorija:Piratstvo| ]] [[Kategorija:Kriminal]] [[Kategorija:Pomorstvo]] d5okr6aahw1jp9np3mmmjm1pitjg79u 0 13083 42603069 42554414 2026-05-30T10:45:25Z ~2026-32144-77 359176 /* */ Armin Halitović je načelnik Bosanske Krupe od 2008. Godine. 42603069 wikitext text/x-wiki {{Općina FBiH | ime = Bosanska Krupa | županija = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | karta=BosanskaKrupa Municipality Location.png| centar = Bosanska Krupa | načelnik = Armin Halitović| površina = 499 | stanovništvo = 31.000 | gustoća = 62.1 | }} '''Bosanska Krupa''' je [[grad]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smještena u dolinama rijeka [[Una|Une]] i [[Krušnica|Krušnice]]. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 176 m u proširenom dijelu rijeke Une. Općina graniči s općinama: [[Bihać]], [[Cazin]], [[Bužim]], [[Bosanski Petrovac]], [[Sanski Most]], [[Novi Grad]], te [[Dvor]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Rijeka Una, jedna od najljepših rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa [[Zapadna Evropa|Zapadnom]] i [[Južna Evropa|Južnom Europom]]. Općina pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == ==Stanovništvo== Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.212 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. {| |- |colspan=7| Nacionalni sastav |- | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | 43.365 (74,49%) |- | [[Srbi]] | 13.765 (23,64%) |- | [[Hrvati]] | 143 (0,24%) |- | [[Jugoslaveni]] | 685 (1,17%) |- | ostali | 254 (0,46%) |} {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 9.519 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 4.044 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 102 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] | align="right" | 551 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 200 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 14.416 |} Naseljena mjesta su: Arapuša, Bag, Banjani, Baštra, Benakovac, Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, [[Bušević]], Crnkići, Dobro Selo, Donje Krčane, Donji Dubovik, Donji Petrovići, Drenova Glavica, Glavica, Gorinja, Gornja Suvaja, Gornji Bušević, Gornji Petrovići, Gudavac, Halkići, Hašani, Ivanjska, Jasenica, Jezerski, Konjoder, Krčana (Krčane), Krivodol, Lubarda, Ljusina, Mahmić Selo, Mali Badić, Mali Dubovik, Mali Radić, Mračaj, Mrazovac, Osredak, Ostrožnica, Otoka, Perna, Pištaline, Poljana Zečević, Potkalinje, Pučenik, Ramići, Selimagići, Srednji Dubovik, Stegarić, [[Suvaja]], Varoška Rijeka, Velika Jasenica, Veliki Badić, Veliki Dubovik, Veliki Radić, Vojevac, Voloder, Vranjska, Zalin i Zalug. Općina Bosanska Krupa je prije rata [[1992]]. godine zauzimala prostor od 778 km2. U toku [[rat u Bosni i Hercegovini|proteklog rata]] došlo je do otcjepljenja općina [[Bužim]] i [[Krupa na Uni|Krupe]], kojima granicu čini rijeka [[Una]], tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km2. Prije 1992. općina Bosanska Krupa imala je 41.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi 32.465 stanovnika. Sâm grad Bosanska Krupa danas ima 15.400 stanovnika. {| |- valign =top | * [[Arapuša]] * [[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] * [[Baštra]] * [[Benakovac]] * Bosanska Krupa * [[Bosanska Otoka]] * [[Crnkići]] * [[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] * [[Donje Krčane]] * [[Drenova Glavica]] * [[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] * [[Gorinja]] * [[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] | * [[Gornji Bušević]] (dio) * [[Gornji Petrovići]] * [[Gudavac]] * [[Halkići]] * [[Hašani]] (dio) * [[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] * [[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] * [[Jezerski]] * [[Krčana]] (Krčane) * [[Krivodol]] * [[Ljusina]] * [[Mahmić Selo]] * [[Mali Badić]] | * [[Mali Dubovik]] (dio) * [[Mali Radić]] * [[Mračaj]] * [[Ostrožnica]] * [[Otoka (Bosanska Krupa)|Otoka]] * [[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] * [[Pištaline]] * [[Poljana Zečević]] * [[Potkalinje]] * [[Pučenik]] * [[Ramići]] * [[Selimagići]] * [[Srednji Bušević]] (dio) * [[Srednji Dubovik]] (dio) | * [[Stegarić]] * [[Suvaja]] * [[Velika Jasenica]] * [[Veliki Badić]] * [[Veliki Dubovik]] * [[Veliki Radić]] * [[Vojevac]] * [[Voloder (Bosanska Krupa)|Voloder]] * [[Vranjska (Bosanska Krupa)|Vranjska]] * [[Zalin]] * [[Zalug]] |} == Uprava == == Historija == [[Datoteka:Srednjovjekovna_Krupa.jpg|thumb|Krupa 1549. g.]] Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi [[krupa (padalina)|krupa]], koja se sačuvala i u imenu vrste atmosferskih [[padavine|padalina]], u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, ali i dolinu samu. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog otoka - ade. Srednjovjekovna Krupa bila je grad u hrvatskom kraljevstvu, a prilikom jednog osmanskog pohoda na [[Beč]] osvojio ga je [[Kara-Mustafa paša Sokolović]]. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda [[Matijaš Bakić]], koji se utopio na utoci Krušnice u Unu, ranjen u prodoru kroz turske redove, poput tadašnjeg vlasnika Krupe Nikole Zrinskog u Sigetu. Dok se vodila presudna bitka, na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznički kolod vor nalazila se utaborena desetak dana austrijska vojska, sastavljena većinom od Hrvata, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim krupskim Hrvatima. Jedna grupa od osamdesetak Hrvata je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Boj su preživjela samo dva Krupljanina koji su vijest o padu Krupe pod Turke odnijela u Podove (Današnji Dvor na Uni - [[Novi Grad|Bosanski Novi]]). == Gospodarstvo == == Značajne osobe == <!-- o svakom treba po par riječi napisati: --> * grof [[Martin Frankopan]] * grof [[Stjepan Babonić]] Krupski * Hadži Mehmed Džemaludin Čaušević, reis Islamske Zajednice Jugoslavije * [[Kosta Hakman]], slikar * [[Enver Krupić]], slikar * [[Branko Ćopić]], pisac, rođen je u selu Hašanima * [[Srećko Džamonja]], prevoditelj * [[Boško Karanović]], grafičar * [[Rizo Džafić]], sveučilišni je profesor i književni kritičar * [[Enes Kišević]], pjesnik * [[Esad Komić]], prvoligaški golman * [[Kosta Majkić]], filozof, novinar i političar [[1873]] - [[1952]] * Siki- najjači sikuriti u regionu,prebio mater svoju * [[Mustafa Ezić]], pjevač narodne glazbe * [[Antun Golubić]], pjesnik * [[Uglješa Uzelac]], gradonačelnik Sarajeva i potpredsjednik OK 14.ZOI u Sarajevu i ministar odbrane BIH. * [[Sabahudin Vojić]], golman * [[Ilija Mandić]], novinar * [[Jovan Divjak]], vojno lice,Komandant * [[Redžo Terzić]], pukovnik i ambasador * [[Dubravko Terzić]], slikar * [[Ismet Terzić]], prvoligaški nogometaš * [[Tomislav Štancl]], umjetnički fotograf * [[Mirko Grbavčić]], industrijalac, vlasnik nekoliko velikih kompanija u Keniji * Mirsad Crnkić,pukovnik ,Komandant 511.sbbr * Mirsad Sedić,general ,Komandant 511.sbbr * Murat Šuvalić,publicist * [[Samir Elezović]],sportski radnik i novinar,humanista,publicista i pisac * [[Bora Drljača]], pjevač narodne muzike * [[Petar Popović - Pecija]], narodni heroj * Nusmir Fajić, poznati nogometaš * Hasib Mahmić, poznati navijač fudbalske reprezentacije BIH * Célébrités habitants de Drogenbos near Brussels [[Tomislav Dretar]] (1945), écrivain ( kad me nece Krupa hoce Belgija. Hvala vam krupski intelektualci!) Lazar Drljača,akademski slikar. 1910 je diplomirao slikarstvo na Bečkoj likovnoj akademiji. == Spomenici i znamenitosti == ==Obrazovanje== == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Bosanskoj Krupi}} ==Sport== == Vanjske veze == * [http://www.opcinabosankakrupa.ba/ Općina Bosanska Krupa]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Administrativna podjela BiH}} {{commonscat|Bosanska Krupa}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanska Krupa]] mado96du5kldrveoelvbyvldxbrhnlv 0 13491 42603019 42591923 2026-05-29T15:31:18Z Alekol 2231 /* Novembar/Studeni */ 42603019 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{godina u drugim kalendarima|1987}} __NOTOC__ Godina '''1987''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] (link pokazuje kalendar). <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1987''': <br /> [[1987#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1987#Februar/Veljača|<2>]] • [[1987#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1987#April/Travanj|<4>]] • [[1987#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1987#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1987#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1987#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1987#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1987#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1987#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1987#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1987#Rođenja|Rođenja]] • [[1987#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[2. 1.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: u odlučujućoj [[bitka kod Fade|bitci kod Fade]] na severu zemlje, [[čad]]ska armija uništava [[libija|libijsku]] oklopnu brigadu. Ova faza rata je poznata i kao [[Toyota rat]] jer su se čadske snage prevozile Toyotinim pick-upovima. * [[5. 1.]] - Prvo izdanje emisije "Argument više" na Radio Beogradu. * [[7. 1.]] - Presedan: državne novine objavile odlomke iz božićne poslanice [[Patrijarh German|srpskog patrijarha Germana]]<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. * [[8. 1.]] - [[26. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Iranska ofanziva Karbala 5 ili Opsada [[Basra|Basre]] je najveća bitka rata - veliki gubici i razoren grad, koji ostaje u iračkim rukama. Istovremeno i diverziona ofanziva Karbala 6 na centralnom frontu. * [[10. 1.]] - Prikazana je prva epizoda serije "[[Bolji život]]" - 82 epizode u tri sezone (1987, 1987/88 i 1990/91), kao i [[Bolji život: Novogodišnji specijal|novogodišnji specijal]] 1987. i [[Bolji život (film)|film]] 1989. * [[11. 1.|11]] - [[14. 1.]] - "Veliko zaleđivanje" u Engleskoj, sneg u Veneciji, oluje i mećave u Grčkoj. U Beogradu 12-tog najviša dnevna -12, vetar 4-6&nbsp;m/s.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870113|page:1 "Borba", 13. jan. 1987]</ref> * [[14. 1.]] - Japanski premijer [[Jasuhiro Nakasone]] stigao u posetu Jugoslaviji tokom turneje po istoku Evrope. * [[16. 1.]] - Generalni sekretar CK [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] [[Hu Yaobang]] podneo ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara Partije preuzima [[Zhao Ziyang]] (do 1989) koji sprovodi reforme. [[Datoteka:Zajednice općina od 1987-01-01 do 1990-07-25.png|mini|120px|[[Zajednica općina|ZO]] u [[SR Hrvatska|SRH]]]] * 16. 1. - [[Ekvador]]skog predsednika [[León Febres Cordero|Leóna Febresa Cordera]] otele pristalice zatvorenog generala [[Frank Vargas Pazzos|Vargasa]], koji zahvaljujući tome biva oslobođen. * 16. 1. - [[Michel Camdessus]] novi upravni direktor [[MMF]] (do 2000). * [[18. 1.]] - U [[Politika (novine)|Politici]] objavljena humoreska "[[Vojko i Savle]]" - izaziva višemesečna negodovanja. * [[19. 1.]] - [[Milovan Đilas]] dobio pasoš. * [[20. 1.]] - U [[Libanon]]u kidnapovan [[Terry Waite]], specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa, u zatočeništvu je do novembra 1991. * [[21. 1.]] - Predsedništvo SFRJ predlaže da se pristupi promeni [[Ustav SFRJ 1974|Ustava]]<ref>Borba, 23. jan. 1987</ref> (Savezno veće Skupštine usvaja 11. 2., zatim se saglasnost, do kraja marta, daju skupštine republika i pokrajina). * [[22. 1.]] - [[R. Budd Dwyer]], blagajnik države Pensilvanija, izvršio samoubistvo u živom prenosu pres-konferencije nakon što je, izgleda nepravedno, osuđen za primanje mita. * [[24. 1.]] - Stupaju na snagu izmene carinskih propisa, npr. dozvoljeno unošenje računara vrednosti do 230.000 dinara, oko 1000 DEM.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870124|page:13 "Borba", 24. jan. 1987, str. 13]</ref> * [[25. 1.]] - Poslednji izbori u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] prije [[Ujedinjenje Njemačke|Ujedinjenja]], CDU/CSU i liberali zadržavaju većinu. * 26 - 27. 1. - [[Perestrojka]]: na plenumu CK KPSS generalni sekretar Gorbačov pokreće neke političke reforme - izbori sa više kandidata i nepartijski ljudi na državnim pozicijama. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - Sudar autobusa i kamiona kod [[Doljevac|Doljevca]], južno od Niša - 24 mrtvih<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/02/02/Car-truck-crash-kills-24/3452539240400/ Car-truck crash kills 24]. upi.com Archives Feb. 2, 1987</ref>. * [[3. 2.]] - [[Mateja Svet]] je prva Jugoslovenka sa medaljom u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]], bronzom na Svetskom šampionatu u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], [[Švajcarska]] (osvaja još jednu bronzu i srebro). * 3. 2. - Mustafa Bouyali, vođa [[Alžir]]skog islamskog oružanog pokreta, stradao u zasedi - pokret se raspada, ali neki pripadnici će [[Alžirski građanski rat|nastaviti aktivnosti]] 1990-tih. * [[3. 2.|3]] - [[8. 2.]] - Evropski šampionat u [[umetničko klizanje|umetničkom klizanju]] održan u [[Sarajevo|Sarajevu]] - dominiraju [[sovjetski Savez|sovjetski]] takmičari i [[Katarina Witt]] iz [[Nemačka Demokratska Republika|Istočne Nemačke]]. * [[4. 2.]] - [[Zdravko Čolić]] uhapšen u [[Ohrid]]u, osumnjičen za trgovinu devizama. * [[11. 2.]] - [[Tačerizam]]: [[British Airways]] je privatizovan. * [[februar]] - Predsedništvo SKJ predstavilo republikama Predlog za promenu Ustava SFRJ - neke ingerencije bi se vratile na savezni nivo. * [[17. 2.]] - U Italiji ratificiran sporazum o ribolovu u Tršćanskom zaljevu - slovenački ribari protestiraju. * ≤ 19. 2. - Slovenačka "[[Nova revija]]" br. 57 objavljuje ''[[Prilozi za slovenački nacionalni program|Priloge za slovenački nacionalni program]]'' - za nezavisnu i demokratsku [[Slovenija|Sloveniju]]. Prilozi nazvani i "Slovenački memorandum" po [[Memorandum SANU|Memorandumu SANU]] od prošlog septembra, mada je nastao nezavisno. I stanovništvo [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenije]] počinje razmišljati o nezavisnosti.<ref>Jović 2003, 433</ref> [[Datoteka:Yugo Sana AKA Florida.jpg|mini|200px|[[Zastava Florida]]]] * [[19. 2.]] - U Kragujevcu predstavljena [[Zastava Florida]]. * [[20. 2.]] - Roman "[[Seobe]]" [[Miloš Crnjanski|Miloša Crnjanskog]] proglašen za najbolji strani roman objavljen u Francuskoj 1986. * 20. 2. - [[Libanski građanski rat]]: sirijska vojska se vraća u zapadni Bejrut kako bi smirila sukob frakcija, primirje u aprilu. * 20. 2. - [[Mizoram]] ("Zemlja gorštaka") i [[Arunachal Pradesh]] ("Zemlja zorom osvetljenih planina") su nove države [[Indija|Indije]], na [[Severoistočna Indija|severoistoku zemlje]]. * [[22. 2.]] - [[Sporazum iz Louvra]]: vlade SAD, Japana, Zapadne Nemačke, Francuske, Velike Britanije i Kanade dogovorile da će zaustaviti pad kursa dolara, zacrtan [[Sporazum iz Plaze|Sporazumom iz Plaze]] 1985. - dolar će se oporaviti 1988-89. * 22. 2. - {{flagicon|Etiopija|1987}} [[Mengistu Haile Mariam]] proglasio [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|Narodnu Demokratsku Republiku Etiopiju]] u kojoj vladajući koordinacioni komitet vojske i policije, [[Derg]], formalno prepušta vlast civilnoj vladi (režim pao 1991). * [[23. 2.]] - U južnom sazvežđu [[Zlatna riba (zviježđe)|Zlatna riba]] opažena [[supernova]] [[SN 1987A]], prvi vidljiva golim okom od [[1604]]. * [[25. 2.]] - Zemljotres na Kopaoniku magnitude 4,1, ima manje materijalne štete. * 25. 2. - Početak [[Fosforitni rat|Fosforitnog rata]] u [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonskoj SSR]], uspešna kampanja protiv rudnika fosforita, anticipacija pokreta za nezavisnost. * [[26. 2.]] - Skandal sa posterom za [[Dan mladosti]]: ''[[Neue Slowenische Kunst]]'' prilagodila nacistički poster. * 26. 2. - U skladu sa smernicama [[Međunarodni monetarni fond|MMF]]-a, u SFRJ zamrznute plate na četiri meseca, osim u slučaju povećane produktivnosti - u martu dolazi do talasa štrajkova <ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/25/Wage-freeze-law-to-be-modified/2772543646800/ Wage-freeze law to be modified]. upi.com Archives March 25, 1987</ref> (u jednom slovenačkom restoranu zbog štrajka nisu uslužili premijera [[Branko Mikulić|Mikulića]]). * 26. 2. - [[Iran-Kontra afera]]: izveštaj Towerove komisije kaže da je predsednik Reagan odgovoran za labav stil upravljanja i nezainteresovanost za detalje politike. * [[28. 2.]] - Petorica poginulih u čeličani Štore kod Celja kada se prevrnuo sud sa rastopljenim železom. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - U Beogradu otvorena Poliklinika Kliničkog centra Medicinskog fakulteta. * 3 - 13. 3. - Ledeni talas u Grčkoj, sa najgorim snežnim padavinama u 100 godina<ref>An extreme cold surge over the Greek peninsula, by K. LAGOUVARDOS, V. KOTRONI and G. KALLO, 1998</ref>. * [[4. 3.]] - Četvrtfinale [[Kup šampiona|Kupa šampiona]], Crvena Zvezda - Real Madrid 4:2 (Real će u revanšu pobediti sa 2:0 i otići dalje; [[Borislav Cvetković|Boro Cvetković]] sa 7 golova ostao najbolji strelac Kupa). * 4. 3. - U obraćanju naciji predsednik SAD [[Ronald Reagan]] priznaje greške u vezi afere [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]. * [[6. 3.]] - Feribot ''MS Herald of Free Enterprise'' potonuo ispred belgijske luke [[Zeebrugge]] zbog otvorenih pramčanih vrata, 193 mrtvih. * 6. 3. - Razoran zemljotres na severu [[Ekvador]]a, oko 1.000 mrtvih. * [[7. 3.]] - [[Tajvan]]ski vojnici na ostrvu [[Lieyu]] ubili 19 vijetnamskih migranata jer su sledili direktivu "Nema zarobljenih u ratnoj zoni". * [[9. 3.]] - Peti album grupe [[U2 (grupa)|U2]], ''[[The Joshua Tree]]'', njihov je kritički i komercijalno najuspešniji, postaju superzvezde. * [[16. 3.]] - Slovenačko udruženje književnika organizovalo veliki skup u Cankarjevom domu protiv Predloga za promenu ustava SFRJ. * [[20. 3.]] - [[Zidovudin]] (AZT) odobren u SAD za lečenje [[HIV]]/[[AIDS]]. * [[22. 3.]] - Povodom talasa štrajkova, predsednik SIV Branko Mikulić izjavljuje da će ustavni poredak biti branjen po svaku cenu, uključujući i armiju. * [[23. 3.]] - Dragoljub Ćetković, nekadašnje čudo od deteta, uhapšen u SAD nakon što je ubacio cijanid u kesicu čaja u supermarketu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/24/Cyanide-suspect-described-as-boy-genius-gone-bad/2115543560400/ Cyanide suspect described as boy genius gone bad]. upi.com Archives March 24, 1987</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/29/The-downfall-of-a-boy-genius/5964543992400/ The downfall of a boy genius]. upi.com Archives March 29, 1987</ref> (u novembru dobio pet godina zatvora). * [[25. 3.]] - SFRJ: zamrznute cene hrane i nekih drugih proizvoda na 90 dana. * [[mart]] - U [[Beč]]u na konferenciji o sporazumima iz Helsinkija, Jugoslavija i Kanada se založili za zaštitu manjinskih prava, podržala ih Mađarska (prvi put istočna zemlja podržava zapadni predlog). * [[26. 3.]] - Predsjednik SIV [[Branko Mikulić]] u posjeti Zapadnoj Njemačkoj, potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezovanja. * [[28. 3.]] - Iz popravnog doma [[Stolac]] pobeglo 40 štićenika, vandalizovali automobile i izloge pre nego što su pohvatani<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/30/Foreign-News-Briefs/9347544078800/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives March 30, 1987</ref>. * [[30. 3.]] - [[59. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Platoon (film)|Platoon]]'', ukupno 4 nagrade od osam nominacija, ''[[A Room with a View (film)|A Room with a View]]'' i ''[[Hannah and Her Sisters]]'' po tri nagrade od osam odn. sedam nominacija. * 30. 3. - Savezno veće Skupštine SFRJ odlučuje da se pristupi promeni Ustava SFRJ (nacrti amandmana se predviđaju do polovine godine, javna rasprava za oktobar-februar). * [[31. 3.]] - Britanska premijerka [[Margaret Thatcher]] daje intervju uživo za sovjetsku televiziju. [[Datoteka:RP1357 p110 Mir base block (left) and Kvant (right) (1987).svg|150px|mini|[[Svemirska stanica Mir|Mir]]: bazni blok (levo), Kvant 1 (desno) i treći solarni kolektor (gore)]] * 31. 3. - [[Svemirska stanica Mir]] dobila prvi dodatak, astrofizički modul [[Kvant-1]]. Od prošlog februara do aprila 1989. na stanici se smenjuju tri ekspedicije (posade). === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Magnus festival, međunarodni festival gej i lezbejskog filma, neće biti održan u Ljubljani 25. maja, na Dan mladosti; odložen za oktobar pa decembar, nije održan<ref>{{sl}} [http://www.magnus.si/html/1987.html Leto 1987: odpoved] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125020729/http://www.magnus.si/html/1987.html |date=2021-01-25 }}. magnus.si (pristup. 2.2.2016.)</ref>. * [[2. 4.]] - Svetska banka odobrila Ljubljanskoj banci kredit od 90 miliona dolara za racionalnije korišćenje energije, uglavnom za mala i srednja preduzeća u Sloveniji. * [[8. 4.]] - Počinje štrajk u [[Istarski ugljenokopi|labinskim rudnicima uglja]]. * [[13. 4.]] - [[Portugal]] i [[Narodna Republika Kina|NR Kina]] potpisali sporazum o povratku [[Makao]]a matici [[1999]]. * 13. 4. - Sudar vlaka i autobusa u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], (najmanje) pet mrtvih. * [[14. 4.]] - [[Pristupanje Turske Europskoj uniji]]: Turska aplicirala za članstvo u Europskoj ekonomskoj zajednici (kandidat od 1999, pregovori od 2005). * [[15. 4.]] - ''[[Carapintadas]]'' ("Obojena lica"): vojno osoblje diglo pobunu u nekoliko kasarni u [[Argentina|Argentini]], traže prekid suđenja u vezi [[Prljavi rat|Prljavog rata]]. * [[april]] - VII plenum CK SKJ u [[Beograd]]u - rasprava o krizi ekonomskog i političkog sistema. * april - [[JVC]] uvodi u Japanu poboljšani video format [[S-VHS]], na šta će Sony odgovoriti sa Video Hi8. * [[16. 4.]] - [[Zvonko Bušić]] pobegao iz zatvora u SAD, uhvaćen dva dana kasnije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/04/18/Escaped-terrorist-captured/6285545716800/ Escaped terrorist captured]. upi.com Archives April 18, 1987</ref>. * 16. 4. - [[Afera Bofors]] u Indiji: švedski radio tvrdi da je firma [[Bofors]] plaćala mito švedskim i stranim političarima za prodaju oružja - slučaj nije razrešen ni u 21. veku, impliciran i premijer [[Rajiv Gandhi]]. * [[19. 4.]] - Porodica [[The Simpsons|Simpson]] se prvi put pojavila u ''The Tracey Ullman Show''. [[Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|mini|150px|left|Zagrebačka džamija]] * [[21. 4.]] - SFRJ: U toku novi talas štrajkova (npr. Železara Smederevo i Fabrika vagona u Kraljevu). * 21. 4. - [[Šrilankanski građanski rat]]: eksplozija auto-bombe na glavnoj autobuskoj stanici u [[Colombo|Colombu]], stradalo 113 civila. * [[23. 4.]] - Antinuklearni protesti u Ljubljani u organizaciji Socijalističke omladine, u Zagrebu i Beogradu 26. i 27. (nezvanično, SFRJ planira gradnju osam nuklearki do 2000)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/04/24/Rare-nuclear-protest-staged/1597546235200/ Rare nuclear protest staged]. upi.com Archives April 24, 1987</ref>. * [[24. 4.]] - [[Zagrebačka džamija]] primila prve vernike (svečano otvaranje 6. septembra). * 24 - [[25. 4.]] - Zbor komunista [[Kosovo Polje|Kosova Polja]], kome prisustvuju čelnici republičkog i pokrajinskog SK [[Slobodan Milošević]] i [[Azem Vlasi]]. Masa okupljena ispred Doma kulture pokušava ući unutra što izaziva intervenciju milicije. Milošević: '''"[[Niko ne sme da vas bije!]]"''' Razgovor Srba i Crnogoraca sa rukovodiocima se nastavlja u Domu kulture cele noći, što se završava Miloševićevim govorom, protiv iseljavanja i za povratak na Kosovo. Miloševićevo povezivanje sa masama predstavlja prekretnicu.<ref>Jović 2003, 385</ref> * [[27. 4.]] - Austrijski predsednik [[Kurt Waldheim]] proglašen za nepoželjnog stranca od strane vlade SAD (osumnjičen za ratne zločine tokom Drugog svetskog rata, uključujući Jugoslaviju). === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Dinar 20 000a.jpg|mini|250px|Novčanica od 20.000 dinara ("dva miliona" starih)]] * [[1. 5.]] - Datum izdanja novčanice od 20.000 [[jugoslovenski dinar|dinara]] (smeđa, lik rudara sa šlemom, u opticaju od septembra; inspiracija za lik je Nedeljko Lubarda iz Lazarevca<ref>"Ti dani, te godine", Borba, 12. sept. 1987, str. 4</ref>). * [[5. 5.]] - Sud saopštio da je izvršenje smrtne kazne nad [[Andrija Artuković|Andrijom Artukovićem]] odloženo iz zdravstvenih razloga (umro sledećeg januara). * [[6. 5.]] - Udruženje [[Pamjat]] demonstriralo u Moskvi protiv projekta spomenika na [[Poklonaja gora|Poklonoj gori]], primio ih je šef gradske partije [[Boris Jeljcin]] - najesen osnovan Nacionalno-patriotski front. * [[8. 5.]] - [[Gary Hart]], pretendent za kandidata [[Demokratska stranka SAD|Demokrata]] na izborima 1988, povlači se iz trke zbog otkrivene vanbračne veze sa manekenkom Donnom Rice. * 8. 5. - Zaseda u Loughgallu (Operacija Judy): osmorica pripadnika Privremene IRA-e napala stanicu Kraljevskog alsterskog redarstva, da bi bili pobijeni od britanskih specijalaca koji su ih čekali - najgori poraz IRA-e u [[Sjevernoirski sukob|Nevoljama]]. * [[9. 5.]] - Finale [[Kup maršala Tita|Kupa maršala Tita]]: [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] - [[HNK Rijeka|Rijeka]] 9:8 na penale. * 9. 5. - LOT Flight 5055: poljski avion pao u šumu blizu Varšave, 183 mrtvih. * 9. 5. - [[Pesma Evrovizije 1987.|Pesma Evrovizije]] u Briselu: [[Johnny Logan]] (''Hold me now'') je prvi, [[Novi fosili]] ("Ja sam za ples") osvajaju 4. mesto. * [[11. 5.]] - U rudniku Raša kod [[Labin]]a završen 33-dnevni štrajk - dobili povišicu do 46%, smenjeni neki direktori. * [[14. 5.]] - Potpukovnik [[Sitiveni Rabuka]] izveo nenasilni puč na [[Fidži]]ju, nakon što su prošlog meseca na izborima pobedile partije [[Indo-fidžijci|Indo-fidžijaca]]. * [[15. 5.]] - [[Lazar Mojsov]] preuzima [[Predsjedništvo SFRJ|Predsedništvo SFRJ]] od Sinana Hasanija. * [[15. 5.|15]] - [[23. 5.]] - Protestne večeri "O Kosovu - za Kosovo" u [[Udruženje književnika Srbije|Udruženju književnika Srbije]] (Francuska 7). * [[maj]] - Slučaj "Student" - napadi na ovaj beogradski časopis zbog navodnog antititoizma (naslovna strana "Noć vampira" 2. 5.)<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Maj97/1105/1105_6.HTM Bal vampira ili lov na vestice]</ref>. * maj - Operacija Karbala 10: Iranci i Kurdi ostvarili mali napredak na severnom frontu. Zatim i ofanziva Nasr 4, jedan od najvećih iranskih uspeha u ratu - opkoljena [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanija]], pretnja [[Kirkuk]]u. * [[17. 5.]] - Dve rakete [[Exocet]] ispaljene sa iračkog aviona pogodile američki brod ''USS Stark'', poginulo 37 mornara. * [[20. 5.]] - Naftni derivati u SFRJ poskupeli 22%, drugo poskupljenje ove godine. * [[22. 5.]] - Hindusko-muslimanski neredi u [[Meerut]]u, [[Utar Pradeš]], u Hašimpurskom masakru ubijeno 42 muslimana. * [[25. 5.]] - Poslednje nošenje štafete za [[Štafeta mladosti|Dan mladosti]] (pod senkom skandala sa posterom). * [[26. 5.]] - Počinje Operacija Vadamarachchi, ofanziva šrilankanske vojske protiv [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], prva konvencionalna operacija rata - opkoljen grad [[Jaffna]]. * [[27. 5.]] - Predsedništvo CK SK Srbije usvojilo operativni program za idejnu i kadrovsku diferencijaciju u SANU, raznim institucijama i javnim glasilima - ideološka ofanziva protiv "napada na Tita". (kritička inteligencija u ovo vreme je "snažna jezgra opozicijskog pokreta", koja kontrolira neke nacionalne institucije, većinu medija i kulturnih tokova<ref>Jović 2003, 370</ref>). [[Datoteka:Flugroute von Mathias Rust.svg|mini|200px|Putanja [[Mathias Rust|Mathiasa Rusta]]]] * [[28. 5.]] - Zapadni Nemac [[Mathias Rust]] (19) sleteo Cesnom na Crveni trg u [[Moskva|Moskvi]]. * [[30. 5.]] - Posledice Rustove afere: sovjetski ministar odbrane [[Sergej Sokolov (komandant)|Sergej Sokolov]] zamenjen [[Dmitrij Jazov|Dmitrijem Jazovim]] (do 1991), smenjen glavnokomandujući protivvazdušne odbrane [[Aleksandar Koldunov]] itd. * 30. 5. - [[Goa]] je nova indijska država. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Cibona Tower 2006.jpg|mini|150px|[[Cibonin toranj]]]] * [[3. 6.]] - Potpisan Sporazum sa jezera Meech: kanadski predsednik vlade [[Brian Mulroney]] i provincijski premijeri dogovorili ustavne izmene kako bi [[Kvebek]] bio reintegrisan u [[Kanada|Kanadu]] - nije ratifikovan, pokret za suverenost Kvebeka jača. * [[3. 6.|3]] - [[14. 6.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Europsko prvenstvo u košarci - Atena 1987.|Evropsko prvenstvo u košarci]], Atina - Grčka 1, SSSR 2, Jugoslavija uzima bronzu; [[MVP]] [[Nikos Galis]]. * [[8. 6.]] - Zakon o [[Novi Zeland|novozelandskoj]] beznuklearnoj zoni, razoružanju i kontroli naoružanja. * [[11. 6.]] - Britanska [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativna]] premijerka [[Margaret Thatcher]] dobila i treći mandat na izborima. * [[12. 6.]] - [[Ronald Reagan]] u [[Berlin]]u: "Gospodine [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]], srušite ovaj [[Berlinski zid|zid]]!". * 12. 6. - [[SIV]] iznenada povećao za oko 25% porez na promet na "luksuzne" proizvode: benzin, piće, cigarete i automobile. * 12. 6. - Bivši car [[Centralnoafrička republika|Centrafrike]] [[Jean-Bédel Bokassa]] osuđen na smrt po više osnova - amnestiran 1993. * [[14. 6.]] - [[Opći izbori u Italiji 1987|Izbori]] za [[italija]]nski parlament na kojima zastupnicom, kao kandidat [[Radikalna stranka (Italija)|Radikalne stranke]], postaje [[pornografija|porno]]-glumica Illona Staller alias [[Ilona Štaler|Cicciolina]]. * [[15. 6.]] - Usvojen [[ERASMUS]], evropski program razmene studenata. * jun? - [[FK Vardar]] završio [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1986/87.|fudbalsko prvenstvo]] na prvom mestu zahvaljujući tome što su neki timovi započeli takmičenje sa -6 bodova (tzv. [[Afera Šajber]]). Nakon što je Vrhovni sud to poništio, na prvom mestu se našao [[FK Partizan]]. * [[19. 6.]] - Najgori napad [[ETA]]-e: od auto-bombe u tržnom centru Hipercor u [[Barcelona|Barceloni]] stradala 21 osoba. * 23 - [[26. 6.]] - Operacija Rajiv: Indijci preoteli Pakistancima najviši vrh na himalajskom [[Glečer Sijačen|glečeru Sijačen]]. * 24 - 26. 6. - U "Borbi" objavljeno "Pismo srpskom prijatelju" [[Taras Kermauner|Tarasa Kermaunera]]: "strahovito razočaranje" u srpskim kulturnim krugovima, jer u njemu vide separatizam.<ref>Jović 2003, 427-8</ref> * [[25. 6.]] - [[Ivan Pavao II.|Papa]] primio u audijenciju austrijskog predsednika [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]], do tog trenutka u diplomatskoj izolaciji zbog njegovog učešća u ratu na Balkanu; jevrejski lideri zgroženi. * 25 - 26. 6. - [[Perestrojka]]: na plenumu CK KPSS Gorbačov izložio "osnovne teze", politički temelj ekonomske reforme. [[Aleksandar Jakovljev]], zagovornik reformi, ulazi u Politbiro. * [[26. 6.]] - Hiljadu Srba i Crnogoraca sa Kosova dolazi u Beograd da protestuje tokom zasedanja CK zbog progona od strane tamošnjih Albanaca. * [[27. 6.]] - CK SKJ raspravlja o kosovskoj situaciji, milicija se sukobila sa srpskim demonstrantima sa Kosova. * [[28. 6.]] - [[Iračko-iranski rat]]: irački avioni bacili [[iperit]] na grad [[Sardašt]]. * [[29. 6.]] - Junski demokratski pokret u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]: favorizovani predsednički kandidat [[Roh Tae-woo]] obećava široke reforme, izbori u decembru. * [[30. 6.]] - [[Boško Krunić]] novi predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] (do 1988). * jun - Godišnja inflacija u SFRJ iznosi 100,6%.<ref>"Inflacija probila stotku", Borba, 4. jul 1987</ref> === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - SFRJ: Novi zakon o stečaju želi da eliminiše gubitaška preduzeća. * 1. 7. - SFRJ je među devet zemalja kojima je ukinut bescarinski tretman za uvoz nekih proizvoda u SAD, jer im više "ne treba takva zaštita". * 1. 7. - U SAP Vojvodini je zabranjeno pušenje u javnim i radnim prostorijama - prvi takav zakon u SFRJ. * 1. 7. - {{flagicon|Evropa}} Stupio na snagu [[Jedinstveni europski akt]] - jedinstveno tržište do kraja [[1992]]. * 1. 7. - Ubijen libanski premijer [[Rašid Karami]] za šta će biti osuđen [[Samir Geagea]]; sledi [[Selim Hoss]] (do 1990). * [[4. 7.]] - Ratni zločinac iz Drugog svetskog rata [[Klaus Barbie]], lokalni šef [[Gestapo]]a, nazvan „kasapin iz Liona“, osuđen u Francuskoj na doživotnu robiju (umro 1991). * [[5. 7.]] - [[Crni tigrovi (OTTE)|Crni tigrovi]], samoubilačko krilo [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], izveli prvi napad - malim kamionom sa eksplozivom ubijeno najmanje 39 vojnika u kampu kod Džafne. * [[7. 7.]] - [[Afera Iran-Kontra]]: 23-ećeg dana ispitivanja pred kongresnim komitetom, potpukovnik [[Oliver North]] počinje svedočenje. [[Datoteka:Zagi.jpg|thumb|120px|Zagi]] * [[8. 7.|8]] - [[19. 7.]] - [[Ljetna univerzijada 1987.]] u [[Zagreb]]u. Jugoslavija osvojila 19 medalja, po 7 zlatnih i srebrnih i 5 brončanih. * [[11. 7.]] - [[Ujedinjeni narodi|UN]] su za petomilijarditog stanovnika planete proglasile Mateja Gaspara, dečaka novorođenog u [[Zagreb]]u (šestomilijarditi će zvanično biti rođen u Sarajevu oktobra [[1999]].). * jul - Istraga povodom "pljačke od '300 miliona dinara'" u titovoužičkom preduzeću "Jelova gora", uhapšeno 12 osumnjičenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19871215|page:14 "Borba", 15. dec. 1987, str. 14]</ref> * jul - Vrhovni Sovjet SSSR doneo Zakon o državnom preduzeću: veća sloboda za preduzeća, ali moraju se sama finansirati. * jul - Militantni Siki iz [[khalistan]]skog pokreta ubili 34 Hindusa u dva autobusa u državi [[Haryana]]. [[Datoteka:Muzej Mimara.jpg|mini|200px|[[Muzej Mimara]]]] * [[17. 7.]] - [[Muzej Mimara]] u Zagrebu otvoren za javnost, kolekcija ima preko 3.700 predmeta. * 17. 7. - Prikazan film ''[[RoboCop]]''. * [[18. 7.|18]] - [[25. 7.]] - 34. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Već viđeno]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/34-pulski-filmski-festival/ 34. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210120161930/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/34-pulski-filmski-festival/ |date=2021-01-20 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[20. 7.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: objavljeno da će se Sovjeti povući iz Afganistana (završeno 1989). * [[20. 7.|20]] - [[31. 7.]] - Talas vrućine u Grčkoj s temperaturama preko 40 C, više od 1.000 mrtvih. * [[22. 7.]] - [[Mihail Gorbačov]] izjavljuje da je spreman prihvatiti opciju duplo nula (''double-zero option''), eliminaciju svih američkih i sovjetskih raketa srednjeg dometa u Evropi i Aziji (u toku su pregovori u Ženevi). * 22. 7. - U Londonu ubijen palestinski karikaturista [[Nadži al-Ali]]. * [[23. 7.]] - Masakr u Jean-Rabelu na severu [[Haiti]]ja: najmanje 139 bezemljaša ubijeno po nalogu zemljoposednika. * 23. - 24. 7. - [[Krimski Tatari]] defiluju u Moskvi za povratak na Krim. [[Datoteka:Earnest Will Gas King.jpg|mini|250px|Operacija Earnest Will: pratnja tankera u Zalivu]] * [[24. 7.]] - Počinje [[Operacija Earnest Will]]: američke snage štite tankere u kuvajtskom vlasništvu od iranskih napada u Persijskom zalivu (do septembra 1988), jedan tanker, MV Bridgeton, već prvog dana oštećen od mine. * [[25. 7.]] - Sekretar za trgovinu SAD [[Malcolm Baldrige Jr.]] poginuo na rodeu. * [[28. 7.]] - Obrušavanje stenja kod [[Valtellina|Valtelline]] na severu Italije, 53 poginulih. * [[29. 7.]] - Potpisan sporazum između Indije i Šri Lanke: primirje u građanskom ratu, dolaze indijski mirotvorci (do 1990, [[Rajiv Gandhi]] će zbog ovoga biti ubijen 1991). * [[30. 7.]] - Pripadnik šrilankanske počasne straže udario puškom indijskog premijera Rajiva Gandhija. * [[31. 7.]] - Tokom [[Hadždž]]a u Meki došlo do sukoba iranskih hodočasnika i saudijskih redarstvenika i stampeda u kome je stradalo 400 ljudi. * 31. 7. - U Australiji objavljena knjiga ''[[Spycatcher]]'' bivšeg službenika [[MI5]]: pokušaji britanske vlade da je zabrane je čine još prodanijom. === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Pokrenut je MTV Europe (od 2021. [[MTV Global]]), prvi prikazani spot je ''[[Money for Nothing]]''. * 1. 8. - [[Mike Tyson]] (21) osvojio IBF titulu - od marta ima WBA a od prošle godine i WBC titulu, tako da postaje prvi teškaš sa sva tri pojasa, u medijima vlada "Tyson manija". * [[4. 8.]] - Federalna komisija za komunikacije SAD ukinula Doktrinu pravičnosti, kojom se od RTV stanica zahtevalo da pravično i balansirano prenose kontroverzna pitanja. * [[5. 8.]] - Svetski šampionat u košarci za mlađe od 19 u Bormiju: Jugoslavija pobedila SAD u finalu ([[Toni Kukoč|Kukoč]], [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Đorđević]], [[Vlade Divac|Divac]], [[Dino Rađa|Rađa]]...). * [[7. 8.]] - [[Vevčanski slučaj]]: Sukob [[Narodna milicija SFRJ|milicije]] i meštana u selu [[Vevčani]] u [[SR Makedonija|SR Makedoniji]]. * 7. 8. - [[Lynne Cox]] preplivala između ostrva u [[Beringov moreuz|Beringovom moreuzu]], američkog [[Mali Diomed|Malog]] i sovjetskog [[Veliki Diomed|Velikog Diomeda]]. * 7. 8. - U [[Gvatemala|Gvatemali]] potpisan [[Esquipulaski mirovni sporazum]] za [[Centralna Amerika|Centralnu Ameriku]]. Kostarikanski predsednik [[Óscar Arias]] će dobiti Nobelovu nagradu za mir. * [[9. 8.]] - Granični spor između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Venezuela|Venezuele]]: kolumbijska korveta ulazi u Venecuelanski zaliv, što izaziva krizu do 19. 8. kada su u područje poslati venecuelanski avioni. * 9. 8. - Propali vojni kadet (19) ubio sedam ljudi u [[Melbourne|Melbournu]]. * [[11. 8.]] - [[Alan Greenspan]] je novi šef [[Federalne rezerve]] SAD nakon [[Paul Volcker|Paula Volckera]] (do 2006). * [[14. 8.]] - Zemljotres u području [[Kraljevo]] - [[Bogutovačka Banja]]. [[Datoteka:Agrokomerc.jpg|mini]] * [[15. 8.]] - "[[Borba (novine)|Borba]]" piše da je "[[Agrokomerc]]" emitovao menice bez pokrića u iznosu od 22.000 milijardi starih dinara - kombinat iz Velike Kladuše je prethodnih godina smatran za "giganta na jakim temeljima".<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870815|page:1 "Borba", 15. avg. 1987]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[16. 8.]] - Northwest Airlines Flight 255: avion pao na poletanju iz [[Detroit, Michigan|Detroita]], 156 mrtvih. * 16. - [[17. 8.]] - [[Harmonička konvergencija]], globalni meditacioni događaj. * [[17. 8.]] - [[Rudolf Hess]] (93) pronađen mrtav u ćeliji zatvora Špandau. * 17. 8. - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] prebacuje 2700, vrhunac ''bull marketa'' 1982-87. * 17. 8. - [[Steffi Graf]] prvi put broj 1 na WTA listi, umesto [[Martina Navratilova|Martine Navratilove]] - s prekidima do 1997, smenjuje se sa [[Monika Seleš|Monikom Seleš]] i [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxom Sánchez Vicario]]. * [[18. 8.]] - Prva žrtva strogog novog zakona o stečajima u SFRJ je građevinsko preduzeće Titogradski Kombinat (?) - od 2600 radnika otpušteno 1600<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/09/20/Yugoslavian-workers-threatened-by-free-market-reforms/1553559108800/ Yugoslavian workers threatened by free-market reforms]. upi.com Archives Sept. 20, 1987</ref>. * [[19. 8.]] - [[Hungerford]]ski masakr: pojedinac ubio 16 ljudi u Engleskoj. * [[23. 8.]] - Sastanak u Hirveparku u Estoniji na godišnjicu Pakta Molotov-Ribentrop, jedno od prvih protestnih okupljanja protiv režima. * [[26. 8.]] - Dogovoren [[Montrealski protokol]] na [[Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača|Bečku konvenciju o zaštiti ozonskog omotača]] iz 1985, navedeni su pravno obavezujući ciljevi redukcije hemijskih agenasa (na snazi od 1989). * [[28. 8.]] - [[Afera Agrokomerc]]: uhapšen direktor Interne banke Agrokomerc, još 17 pod istragom - novine pišu o menicama bez pokrića u [[Velika Kladuša|kladuškom]] gigantu [[Agrokomerc]] i luksuznom životu [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]]; predsednik SIV Mikulić juče izjavio da neće biti savezne pomoći za firmu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/08/28/One-arrested-in-Yugoslavias-worst-economic-scandal/4608557121600/ One arrested in Yugoslavia's worst economic scandal]. upi.com Archives Aug. 28, 1987</ref>. * [[30. 8.]] - Devetoro mrtvih u sudaru dva automobila kod Zaprešića.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870831|page:14 "Borba", 31. avg. 1987, str. 14]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[31. 8.]] - [[Michael Jackson]] izdao uspešan album ''[[Bad (album)|Bad]]'', pet godina posle ''Thriller''-a. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - [[Paraćinski masakr]]: [[Aziz Keljmendi]], ubija rano ujutro četvoricu i ranjava petoricu kolega, zatim se ubija. Dolazi do provale [[Albanofobija|antialbanskog]] raspoloženja u SFRJ, pogotovo u Srbiji. Ubijeni: Srđan Simić (Beograd), Hazim Džananović (Vitez), Safet Dudaković (Bos. Gradiška), Goran Begić (Zagreb). ** Nove napetosti na Kosovu: Srbi se okupljaju i prete da će krenuti na Beograd ako se ne vrate red i zakon, vlasti žele da uvećaju integraciju Albanaca u jugoslovensko društvo, što ovi smatraju asimilacijom<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/01/Ethnic-tensions-continue-to-plague-Yugoslavia/5084560059200/ Ethnic tensions continue to plague Yugoslavia]. upi.com Archives Oct. 1, 1987</ref>. ** Sahrani Srđana Simića na beogradskom Novom groblju 5. 9. prisustvuje "oko dvadeset hiljada građana",<ref>"Još jedna opomena", Borba, 7. sept. 1987, str. 14</ref> među parolama su "Hoćemo slobodu", "Kosovo je Srbija"; posećuju i grob Aleksandra Rankovića.<ref>Jović 2003, 390</ref> * 3. 9. - Nenasilni vojni udar u [[Burundi]]ju: major [[Pierre Buyoya]] uzima vlast od predsednika [[Jean-Baptiste Bagaza|J-B. Bagaze]], koji je u poseti Kanadi (obojica [[Tutsi]]ji, Buyoya vlada 1987-93 i 1996-2003). * [[7. 9.]] - [[Erich Honecker]] stigao u posetu Zapadnoj Nemačkoj, prva takva poseta sa [[Istočna Njemačka|Istoka]]. * [[9. 9.]] - '''[[Afera Agrokomerc]]''': uhapšen direktor "Agrokomerca" [[Fikret Abdić]] (takođe je i član CK SKBiH i savezni delegat). Oko milijarda dolara je izdata u menicama bez pokrića za preko 60 banaka<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/09/20/Yugoslavias-economic-scandals-threaten-chaos/5493559108800/ Yugoslavia's economic scandals threaten chaos]. upi.com Archives Sept. 20, 1987</ref>. * [[10. 9.]] - Usvojena inicijativa promene ustava [[SR Srbija|SR Srbije]]. * [[11. 9.]] - [[Dragiša Pavlović]], lider beogradskog Saveza komunista, kritikuje "olako obećanu brzinu" i nacionalizam. Ovo je shvaćeno kao napad na CK SK Srbije i protivno jedinstvu u partiji (tekst u "Politici Ekspres" 14. 9., navodno napisan u Miloševićevom stanu).<ref>Jović 2003, 393-4</ref> * 11. 9. - Okončan [[Čadsko-libijski konflikt]]. * [[13. 9.]] - Gojanijski akcident: radioterapijska kapsula ukradena u [[brazil]]skom gradu [[Goiânia]] ozračila 249 ljudi, četvoro umrlo. * [[14. 9.]] - [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] obnovila diplomatske odnose sa [[Izrael]]om. * [[15. 9.]] - [[Hamdija Pozderac]], šef Savezne ustavne komisije i potpredsednik predsedništva SFRJ, dao ostavku pod pritiskom afere Agrokomerc. Iz istog razloga dao ostavku i Metod Rotar, direktor [[Nova Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]]. * [[18. 9.]] - Prikazan film ''[[Fatal Attraction]]''. * [[21. 9.]] - Američke Foke zarobile iranski minopolagač ''Iran Ajr''. * [[22. 9.]] - Prva epizoda komedije ''[[Full House]]'' (do 1995). * [[23. 9.]] - Sednica komiteta organizacije SKJ u JNA, savezni sekretar [[Branko Mamula]] tvrdi da je 1981-87. u JNA otkriveno 216 ilegalnih grupa sa 1.435 pripadnika albanske narodnosti, neke su planirale "najgrublje akcije"; za 3.792 vojnika sa Kosova nisu dati bitni podaci - "Armija više ne može sjediti na bombi" (Mamula kasnije tvrdi da je vojska bila spremna i na vojni udar).<ref>Jović 2003, 412</ref> * [[23. 9.|23]] - [[24. 9.|24]]/25. 9. - [[Osma sednica CK SKS|Osma sjednica CK SK Srbije]]: [[Dragiša Pavlović]] je razrešen članstva u Predsedništvu CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]] (na čelu gradske partije će ga zameniti [[Radoš Smiljković]]); kritikovan je i predsednik Predsedništva SRS [[Ivan Stambolić]]. Dominaciju u SK Srbije ima struja Slobodana Miloševića. * [[27. 9.]] - Osnovan [[Mađarski demokratski forum]], populistička umerena opozicija [[Mađarska socijalistička radnička partija|vladajućoj partiji]] u [[Narodna Republika Mađarska|NR Mađarskoj]]. * 27. 9. - Otvoren [[Kairski metro]]. * [[28. 9.]] - Prva epizoda ''[[Star Trek: The Next Generation]]'' (do 1994). * 28. 9. - Potpukovnik Rabuka ponovo izveo puč na Fidžiju, sledećeg meseca proglašava republiku. Indo-fidžijci su izloženi progonima. * [[30. 9.]] - Partizan ispao od Fljamurtarija iz [[Valona|Valone]] (2:0 za Fljamurtari u Valoni i 2:1 za Partizan u Beogradu). * 30. 9. - {{flagicon|Afganistan|1987}} [[Mohamad Nadžibula]] je novi predsednik [[Demokratska Republika Afganistan|Afganistana]] (od jula se ponovo zove Republika Afganistan, umesto Demokratska R. A.). Zemlja je ove godine dobila novi ustav === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Evropski savet odbio po geografskom osnovu zahtev [[Maroko|Maroka]] za priključenje Evropskoj zajednici. * 1. 10. - Neredi u [[Lhasa|Lhasi]] na [[Tibet]]u, šest mrtvih. * [[4. 10.]] - Dogovoren Sporazum o slobodnoj trgovini između SAD i Kanade (ratifikovan sledeće godine). * [[11. 10.]] - Drugi nacionalni marš na Vašington za gej i lezbijska prava - u [[LGBT]] zajednici poznat i kao "Veliki marš" - kasnije Nacionalni ''coming-out'' dan, tj. [[Dan izlaska iz ormara]]. * 11. 10. - [[Uwe Barschel]], donedavni predsednik vlade nemačkog [[Schleswig-Holstein]]a, pronađen mrtav u Ženevi - nalazio se u središtu skandala zbog optužbi da je želeo špijunirati SPD. * [[15. 10.]] - Južnu Englesku i severnu Francusku uveče pogodila uraganska oluja sa 22 žrtve (poznata po tome što je TV meteorolog nekoliko sati ranije najavio samo vetrovito vreme). * 15. 10. - Predsednik [[Burkina Faso|Burkine Faso]] [[Thomas Sankara]] ubijen tokom državnog udara na čelu sa njegovim bivšim saradnikom [[Blaise Compaoré|Blaiseom Compaoréom]] - preokreće Sankarinu marksističku politiku i ostaje na vlasti do puča 2014. (osuđen na doživotni zatvor 2022). [[Datoteka:Belgrade old town.jpg|mini|220px|[[Knez Mihailova]]]] * [[oktobar]] - Završena rekonstrukcija Knez Mihailove ulice u Beogradu. * [[16. 10.]] - Protesti Srpkinja i Crnogorki u Prištini - [[Fadil Hoxha]] je prošle godine ispričao vic o silovanju na račun Srpkinja i drugih ne-Albanki a što je objavljeno prošle nedelje<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/17/Former-Yugoslav-Vice-President-Fadil-Hoxha-an-ethnic-Albanian/9492561441600/ Former Yugoslav Vice President Fadil Hoxha, an ethnic Albanian...]. upi.com Archives Oct. 17, 1987</ref> - biće isključen iz [[SKJ]], poslate specijalne milicijske snage u pokrajinu (300 pripadnika<ref>[http://www.upi.com/Archives/1988/09/13/Police-reinforcements-sent-to-troubled-province/3989590126400/ Police reinforcements sent to troubled province]. upi.com Archives Sept. 13, 1988</ref>), za svaki slučaj. * 16. 10. - Mala [[Jessica McClure]] spasena iz bunara u koji je upala u [[Midland, Texas]], posle dva dana napora i intenzivnog TV praćenja preko [[CNN]]-a. * [[17. 10.]] - Sudar teretnog voza i šinobusa kod Rajca u Srbiji - 10 mrtvih. * 17. 10. - Otac Joseph Wresinski okupio 100.000 ljudi na pariskom Trokaderu za žrtve siromaštva, gladi, nasilja i straha - kasnije [[Međunarodni dan za iskorenjivanje siromaštva]]. [[Datoteka:Black Monday Dow Jones.svg|mini|200px|Dow Jones, jul 1987 - januar 1988]] * [[19. 10.]] - [[Crni ponedeljak (1987)|Crni ponedeljak]] - veliki pad na berzama širom sveta, [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] pao za 508 poena odn. 22,61%. * 19. 10. - Operacija Nimble Archer: tri dana nakon što su Iranci gađali raketama tanker ''MV Sea Isle City'', Amerikanci napali dve iranske naftne platforme. * 19. 10. - Sudar dva voza u Bintaru kod [[Džakarta|Džakarte]], 156 mrtvih. * [[23. 10.]] - Uskraćena potvrda konzervativnom kandidatu za Vrhovni sud SAD [[Robert Bork|Robertu Borku]] nakon velike medijske i stranačke kampanje od nominacije prošlog jula. * 23. 10. - U Italiji prikazan film ''[[The Last Emperor]]''. * [[25. 10.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nogometu - Čile 1987.]]: mlada reprezentacija Jugoslavije postala prvak svijeta, pobjedom nad Njemačkom (1:1, [[Zvonimir Boban]] dao gol, pa 5:4 na penale). Prva i poslednja titula za ju-reprezentaciju. * 25. 10. - 1. 11. - 13. Nacionalni kongres KP Kine: potvrđena politika ekonomskih reformi i Otvorenih vrata usvojena 1978, [[Zhao Ziyang]] i zvanično generalni sekretar, vođstvo podmlađeno tehnokratama pristalicama reforme. * [[26. 10.]] - [[Slobodan Živojinović]] dostiže 19. mesto na ATP listi, svoj najbolji plasman. * 26. 10. - [[Salvadorski građanski rat]]: ubijen [[Herbert Anaya]], predsednik Komisije za ljudska prava [[El Salvador]]a - ranije tokom meseca su počeli razgovori između vlade i gerile, dva dana kasnije parlament odobrio amnestiju za 400 političkih zatvorenika. * [[27. 10.]] - Plenum CK KPSS: [[Boris Jeljcin]] izražava nezadovoljstvo sporošću reformi i servilnošću prema generalnom sekretaru Gorbačovu, daje ostavku bez presedana u Politbirou - postaje poznat kao pobunjenik. * 27. 10. - Operacija Lalang u [[Malezija|Maleziji]]: hapšenje 107 osoba iz NVO, opozicionara, intelektualaca, umetnika i dr. uz obrazloženje prevencije rasnih nereda. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Britanski voz ''[[InterCity 125]]'' postigao svetski rekord za dizel vuču, 238&nbsp;km/h. * 2 - 4. 11. - Jugoslovenski festival tržišnih komunikacija u Portorožu: pažnju privlači reklama za alat "Unior", drugačija za zonu A (Slovenija, Hrvatska, Vojvodina) i zonu B (ostatak zemlje).<ref>"Čekić u zoni B", Borba, 1987-11-14, str. 11</ref> * [[4. 11.]] - [[Li Peng]] je v.d. premijera NR Kine, umesto Zhao Ziyanga (zvanično od sledećeg marta, ostaje do 1998). * [[6. 11.]] - Nakon što je [[Yasuhiro Nakasone]] morao dati ostavku zbog pokušaja uvođenja [[PDV]], novi japanski premijer je [[Noboru Takeshita]] (do 1989). * [[7. 11.]] - [[Habib Bourguiba]] je uklonjen sa vlasti u [[Tunis]]u, nasleđuje ga [[Zine El Abidine Ben Ali]] (do [[2011]]). [[Datoteka:Vuk Karadžić 1987 Yugoslavia stamp2.jpg|mini|200px|Vuk na markici: [[Vuk Karadžić (TV serija)|TV serija]] se emituje od novembra do februara]] * [[8. 11.]] - Povodom 200-godišnjice rođenja [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]], prikazana prva od 16 epizoda TV serije "[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]". * 8. 11. - Bomba Privremene IRA-e ubila 11 ljudi tokom ceremonije Dana sećanja u [[Enniskillen]]u. * [[10. 11.]] - Umro predsednik [[Niger]]a gen. [[Seyni Kountché]], sledi [[Ali Saibou]] (do 1993). * [[11. 11.]] - Na Gorbačovljevu inicijativu, moskovski partijski komitet smenjuje Jeljcina s položaja Prvog sekretara, dva dana nakon što je ovaj, izgleda, pokušao da se ubije - zapečaćen rivalitet njih dvojice. * [[15. 11.]] - SFRJ: od ponoći (po sugestiji MMF?) opet zamrznute plate i znatan skok cena nekih proizvoda (prehrana, benzin, energija, saobraćaj itd.), inflacija je 168%<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/11/15/Yugoslavia-increases-food-fuel-prices/5686563950800/ Yugoslavia increases food, fuel prices]. upi.com Archives Nov. 15, 1987</ref>. * 15. 11. - [[Brašovska pobuna]]: revolt radnika fabrike kamiona u rumunskom [[Brašov]]u, ugušen do kraja dana - u zemlji je nestašica hrane i energije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/12/Romanias-workers-grind-through-a-tough-cold-winter/3238566283600/ Romania's workers grind through a tough cold winter]. upi.com Archives Dec. 12, 1987</ref>. * [[novembar]] - Osnovan [[Helsinški odbor za ljudska prava]] Jugoslavije. * [[16. 11.]] - Devalvacija dinara za 24,6% - 1.299 dinara za dolar, prema 433 prošle godine<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/11/17/Yugoslavia-devalues-currency-by-nearly-25-percent/2838564123600/ Yugoslavia devalues currency by nearly 25 percent]. upi.com Archives Nov. 17, 1987</ref>. * [[18. 11.]] - Zapalile se pokretne stepenice u londonskoj metro-stanici King's Cross, 31 žrtva u požaru. * [[19. 11.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: počinje [[Operacija Magistral]], Sovjeti i afganska vojska čiste put od [[Gardez]]a do [[Opsada Kosta|opkoljenog Hosta]] (do januara). * [[25. 11.]] - Tajfun Nina pogodio [[Filipini|Filipine]], stradalo preko 1000 ljudi. * 25. 11. - [[Noć jedrilica]]: dvojica palestinskih gerilaca ušli [[Zmajarstvo|zmajevima]] iz južnog Libana u Izrael, jedan od njih ubio šestoricu izraelskih vojnika. * [[28. 11.]] - South African Airways Flight 295: avion zbog požara pao u Indijski okean blizu Mauricijusa, 159 mrtvih. * [[29. 11.]] - [[Korean Air let 858]]: Južnokorejski avion "[[Boeing 707]]" sa 115 putnika i članova posade srušio se iznad [[Mianmar|Burme]]. U [[Bahrein]]u je potom uhapšena jedna žena koja je priznala da je sjevernokorejski agent i da je postavila eksploziv u avion prema nalogu njene vlade kako bi bile onemogućene Olimpijske igre u [[Seoul|Seulu]] 1988. * 29. 11. - Neuspeli referendum u Poljskoj o radikalnoj ekonomskoj reformi i o demokratizaciji društva - odgovori pozitivni ali s manje od 50% ukupnog broja birača. * 29. 11. - Izbori na [[Haiti]]ju poništeni nakon što je vojska ubila nepoznat broj birača. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Reagan and Gorbachev signing.jpg|mini|220px|Gorbačov i Regan potpisuju INF ugovor]] * [[2. 12.]] - Otvoren Urgentni centar u Beogradu. * 2. 12. - [[Adria Airways]] uvela letove za [[Izrael]]. * [[7. 12.]] - Pacific Southwest Airlines Flight 1771: avion pao u Kaliforniji nakon što je bivši zaposlenik ubio pilote - 43 poginulih. * [[8. 12.|8]] - [[10. 12.]] - [[Vašingtonski samit (1987)|Vašingtonski samit]]: Regan i Gorbačov potpisali [[Ugovor o nuklearnim snagama prelaznog dometa]] (INF, suspendovan 2019). * 8. 12. - U [[Pojas Gaze i Zapadna obala|Pojasu Gaze i Zapadnoj obali]] počinje [[Prva Intifada]] (do 1993). * 8. 12. - XI sednica CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] na kojoj je razmatran ustavni položaj SR Srbije. Posle masovnih demonstracija Srpkinja i Crnogorki s Kosova, iz SK isključen [[Fadil Hoxha|Fadilj Hodža]]. * 8. 12. - Masakr u ''Queeen Street'', u [[Melbourne]]u: Frank Vitkovic ubio osam ljudi u pošti pa skočio sa 11. sprata. * [[9. 12.]] - Počeo štrajk u [[ljubljana|ljubljanskom]] [[Litostroj]]u, traže se nezavisni [[sindikat]]i i politička pluralizacija. Događaj se smatra početkom pluralizacije u Sloveniji. * 9. 12. - [[Microsoft]] izdao [[Windows 2.0]]. * [[10. 12.]] - Nemački magazin ''Der Stern'' objavljuje jugoslovenske dokumente koji navodno dokazuju da je [[Kurt Waldheim]] bio umešan u ratne zločine<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/10/Waldheim-link-to-war-crimes-reported/9793566110800/ Waldheim link to war crimes reported]. upi.com Archives Dec. 10, 1987</ref>; kasnije tokom meseca londonski ''Sunday Express'' tvrdi da je Jugoslavija znala za Waldheimovu prošlost, što je korišćeno za pritisak<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/26/Report-Yugoslavia-had-evidence-linking-Waldheim-to-war-crimes/2772567493200/ Report: Yugoslavia had evidence linking Waldheim to war crimes]. upi.com Archives Dec. 26, 1987</ref>. * 10. 12. - [[Miro Barešić]] pušten na uslovnu slobodu u Švedskoj i proteran u Paragvaj. * 10. 12. - Sudar autobusa i voza kod Glogovca - osam mrtvih, 51 povređeni. * [[11. 12.]] - [[Husein Mujić]] postaje reis-ul-ulema Islamske zajednice u SFRJ (do 1989). * 11. 12. - Svetska komisija o okolišu i razvoju ili Brundtlandina komisija objavila izveštaj "Naša zajednička budućnost", definisan pojam [[održivi razvoj]]. * 11. 12. - ETA postavila auto-bombu pored kasarne Civilne garde u [[Saragosa|Saragosi]], 11 poginulih, uključujući petoro dece. * [[14. 12.]] - Predsednik Predsedništva SR Srbije [[Ivan Stambolić]] razrešen dužnosti,<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19871215|page:1 "Borba", 15. dec. 1987]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> zameniće ga [[Petar Gračanin]] (do 1989). * [[16. 12.]] - U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] održani prvi direktni predsednički izbori, izabran [[Roh Tae-woo]] - sa revizijom [[Ustav Južne Koreje|ustava]] u oktobru, to se smatra početkom demokratične Šeste republike. * [[17. 12.]] - [[Miloš Jakeš]] postaje generalni sekretar [[Komunistička partija Čehoslovačke|KP Čehoslovačke]] umesto [[Gustáv Husák|Gustáva Husáka]], koji ostaje predsednik zemlje (obojica do 1989). * [[18. 12.]] - Izmišljen programski jezik [[Perl]]. * 18. 12. - U Japanu izdata prva kompjuterska igra iz franšize ''[[Final Fantasy]]''. * [[20. 12.]] - U najtežoj mirnodopskoj nesreći na moru, sudar filipinskog feribota ''MV Doña Paz'' i jednog tankera preživelo 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. "Dona Paz" bio registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi. * ca. [[25. 12.]] - [[Stefan Milenković]] nastupa na Božićnom koncertu u Beloj kući, pred [[Ronald Reagan|Ronaldom Reganom]]. * [[30. 12.]] - Prvi blok [[Termoelektrana Kostolac|Termoelektrane Kostolac]] B snage 348,5 MW ulazi u proizvodnju, ove godine je otvoren i novi kop Drmno. * 30. 12. - U Skupštini SFRJ prvi put nisu usvojeni budžet i rezolucija o razvoju<ref>Borba, 4. jan. 1987</ref> - blokirano iz Slovenije.<ref>Jović 2003, 450</ref> === Kroz godinu === * [[Unska pruga]] elektrificirana do [[Knin]]a. * [[WHO|Svetska zdravstvena organizacija]] rangirala Beograd kao peti najzagađeniji grad na svetu, 15% stanovnika ima [[bronhitis]]. * Prema Ticinoj proceni, GDP po glavi Hrvatske je porastao 452% od 1950. do 1987, prosečna stopa rasta 4,16% je u Evropi niža samo od Španije i Grčke; odnos sa američkim GDP PC je porastao sa 19 na 38%; preteknuta je većina centralnoevropskih zemalja. Od ove godine sledi pad.<ref>Tica, Josip [https://hrcak.srce.hr/file/56298 The Estimation of 1910-1989 Per Capita GDP in Croatia] (2004). hrcak.srce.hr</ref> * Iz kaveza u beogradskom zoo-vrtu pobegla ženka jaguara (nije izašla van vrta). * [[Glasnost]] iz SSSR utiče i na istočnu Evropu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/18/Glasnosts-waves-send-Eastern-Europe-into-a-dither/4614566802000/ Glasnost's waves send Eastern Europe into a dither]. upi.com Archives Dec. 18, 1987</ref>. * Nagibni voz [[Pendolino]] debituje u [[Italija|Italiji]]. * Prva verzija patika [[Nike Air Max]]. * Braća Thomas i John Knoll napravili software ''[[Adobe Photoshop|Photoshop]]'', dogodine prodali licencu Adobe-u. * [[Starbucks]] počinje širenje van [[Seattle]]a. == U popularnoj kulturi == * [[Đorđe Balašević]] se osvrće na godinu u pesmi "1987" na albumu ''U tvojim molitvama'' (refren: "Jadna i bedna, osamdeset sedma"). == 1987. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Bolji život]] 1", "[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]" (1987-88), "Deco, pevajte sa nama", "I to se zove sreća", "Sazvežđe belog duda", "Soba 405" (TV Beograd); "Čovek u srebrnoj jakni", "Poslednje leto detinjstva" (TV Novi Sad). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Oktoberfest (film)|Oktoberfest]]", "[[Lager Niš (film)|Lager Niš]]", "[[Na putu za Katangu]]", "[[Dogodilo se na današnji dan]]", "[[Hajde da se volimo]]", "[[Slučaj Harms (film)|Slučaj Harms]]", "[[U ime naroda]]", "[[Već viđeno]]", "[[Uvek spremne žene]]", "[[Anđeo čuvar (film)|Anđeo čuvar]]", "[[Kraljeva završnica]]", "[[Ovo malo duše]]", "[[Oficir s ružom]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1987.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1987&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1987 on Discogs]. discogs.com (pristup. 16. 7. 2016.)</ref> (→ [[:Kategorija:Albumi 1987.]]): ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "[[Ujed za dušu]]"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "Ljubav"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Dečija pesma" i "Uživo! Najlepši hitovi!"; <small>[[Nebojša Krstić|Krstić]] i [[Srđan Šaper|Šaper]]</small>: "Poslednja mladost u Jugoslaviji"; <small>[[Zabranjeno pušenje]]</small>: "Pozdrav iz zemlje Safari"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Anđeli se dosađuju?"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Glasno, glasnije"; <small>[[Azra]]</small>: "Između krajnosti"; <small>[[Dino Merlin|Merlin]]</small>: "Merlin"; <small>[[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]]</small>: "Za sve ove godine"; <small>[[Oktobar 1864]]</small>: "Oktobar 1864"; <small>[[Valentino (sastav)|Valentino]]</small>: "No.3"; <small>[[Yu grupa]]</small>: "Od zlata jabuka"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Kao kakao"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]</small>: "Sunce sja!"; <small>[[Cacadou Look]]</small>: "Tko mari za čari"; <small>[[Bombaj štampa]]</small>: "Bombaj štampa"; <small>[[Dejan Cukić]]</small>: "Spori ritam"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Hallo Lulu 22"; <small>[[Massimo Savić|Massimo]]</small>: "Stranac u noći"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Zajedno smo piškili u pesku"; <small>[[Piloti]]</small>: "Kao ptica na mom dlanu"; <small>[[Tutti Frutti Band]]</small>: "Gore iznad oblaka"; <small>[[Marina Perazić]]</small>: "Marina"; <small>[[Alisa (muzička grupa)|Alisa]]</small>: "Da li si čula pesmu umornih slavuja"; <small>[[Laibach]]</small>: "Opus dei"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Talični Tom je mrtav"; <small>[[Zana (grupa)|Zana]]</small>: "Otkinimo noćas zajedno"; <small>[[Vlada Divljan]]</small>: "Tajni život A.P. Šandorova" ** Zabavni: <small>[[Novi fosili]]</small>: "Dijete sreće"; <small>[[Arsen Dedić]]</small>: "Kino Sloboda"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Došlo doba da se rastajemo"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Jači od sudbine"; <small>[[Magazin (sastav)|Magazin]]</small>: "Magazin"; <small>[[Mišo Kovač]]</small>: "Malo mi je jedan život s tobom"; <small>[[Josipa Lisac]]</small>: "Boginja"; <small>[[Zdravko Čolić]]</small>: "Rodi me majko sretnog"; ** Folk: <small>[[Lepa Brena]] i Slatki greh</small>: "Hajde da se volimo"; <small>[[Toma Zdravković]]</small>: "Dal' je moguće"; <small>[[Radiša Urošević]]</small>: "Tebi za ljubav"; <small>[[Milan Babić (pevač)|Milan Babić]]</small>: "Bilo pa prošlo"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Eh, kad bi ti rekla mi, volim te"; <small>[[Slobodan Mulina]]</small>: "Zlatibore pitaj Taru"; ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Oktobar 1864, [[Jasmin Stavros]], Cacadou Look, Bombaj štampa, Dejan Cukić (solo), Marina Perazić (solo), [[Bel Tempo]]... * Neka vozila uvedena 1987: <gallery> Peugeot 405 front.jpg|[[Peugeot 405]] (Evropski auto godine '88) F40 Ferrari 20090509.jpg|[[Ferrari F40]] 2014 Škoda Museum, Škoda Favorit 136 L typ 781 1989 01.JPG|[[Škoda Favorit]] Toyota Corolla (22562865978).jpg|[[Toyota Corolla]] (E90) 1991 Yugo Florida 1.3 EFI.jpg|[[Zastava Florida]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1987.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Nađa Higl]], plivačica, svetska šampionka * [[7. 1.]] - [[Sirušo]], jermenska pevačica * [[8. 1.]] - [[Cynthia Erivo]], glumica i pevačica * [[17. 1.]] - [[Oleksandr Usik]], bokser, objedinjeni prvak u teškoj kategoriji * [[18. 1.]] - [[Stefan Filipović]], crnogorski pjevač * [[21. 1.]] - [[Aida Hadžialić]], švedska političarka * [[24. 1.]] - [[Luis Suárez]], urugvajski fudbaler * [[25. 1.]] - [[Ivana Vuković]], glumica * [[26. 1.]] - [[Rigoberto Urán]], biciklista * [[27. 1.]] - [[Lupe Fuentes]], glumica * [[5. 2.]] - [[Hana Selimović]], glumica * [[8. 2.]] - [[Carolina Kostner]], italijanska klizačica * [[9. 2.]] - [[Michael B. Jordan]], glumac * [[14. 2.]] - [[Edinson Cavani]], urugvajski fudbaler * [[18. 2.]] - [[Skin Diamond]], glumica * [[21. 2.]] - Ellen/[[Elliot Page]], glumac * [[23. 2.]] - [[Marija Petronijević]], glumica, TV voditelj * [[24. 2.]] - [[Marko Đurković]], srpski košarkaš. * [[27. 2.]] - [[Milenko Tepić]], srpski košarkaš. * [[1. 3.]] - [[Kesha]], američka pevačica * [[6. 3.]] - [[Kevin-Prince Boateng]], fudbaler * [[19. 3.]] - [[Miloš Teodosić]], košarkaš * [[28. 3.]] - [[Kagney Linn Karter]], erotska glumica († [[2024]]) * [[29. 3.]] - [[Dimitri Payet]], francuski fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 4.]] - [[Filip Kapisoda]], maneken († [[2010]]) * [[4. 4.]] - [[Sami Khedira]], nemački fudbaler * [[10. 4.]] - [[Hayley Westenra]], novozelandska pevačica * [[19. 4.]] - [[Marija Šarapova]], ruska teniserka * [[20. 4.]] - [[Dragan Labović]], košarkaš († [[2025]]) * [[28. 4.]] - [[Andrija Prlainović]], vaterpolista * [[29. 4.]] - [[Sara Errani]], italijanska teniserka * [[1. 5.]] - [[Leonardo Bonucci]], fudbaler * [[2. 5.]] - [[Filip Filipović (vaterpolista)|Filip Filipović]], srpski vaterpolista. * [[4. 5.]] - [[Cesc Fàbregas]], fudbaler * [[5. 5.]] - [[Marija Šestić]], bh. pjevačica * [[10. 5.]] - [[Allie Haze]], glumica * [[13. 5.]] - [[Marianne Vos]], holandska biciklistkinja * [[15. 5.]] - [[Andy Murray]], teniser * [[22. 5.]] - [[Novak Đoković]], srpski teniser * [[23. 5.]] - [[Filip Križan]], hrvatski glumac * [[8. 6.]] - [[Matea Ferk]], hrvatska skijašica * 8. 6. - [[Samantha Saint]], glumica * [[17. 6.]] - [[Kendrick Lamar]], reper * [[24. 6.]] - [[Lionel Messi]], argentinski fudbaler * [[26. 6.]] - [[Lucija Zaninović]], tekvondoašica * 26. 6. - [[Luka Lončar]], vaterpolist === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Ruslana Koršunova]], kazahstanski model († [[2008]]) * [[3. 7.]] - [[Sebastian Vettel]], vozač F1 * [[17. 7.]] - [[Ivan Strinić]], nogometaš * [[1. 8.]] - [[Jakov Fak]], biatlonac * [[14. 8.]] - [[Tim Tebow]], igrač američkog fudbala * [[16. 8.]] - [[Ana Mandić]], glumica * [[24. 8.]] - [[Zoran Tošić]], srpski fudbaler. * [[25. 8.]] - [[Amy Macdonald]], kantautorka * 25. 8. - [[Rona Nishliu]], kosovska pevačica * [[26. 8.]] - [[Riley Steele]], glumica * [[5. 9.]] - [[Admir Ćatović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[6. 9.]] - [[Andrea Lekić]], srpska rukometašica * [[7. 9.]] - [[Evan Rachel Wood]], glumica * [[9. 9.]] - [[Milan Stanković]], pevač * 9. 9. - [[Andrea Petković]], nemačka teniserka * 9. 9. - [[Nicole Aniston]], erotski model, glumica * [[24. 9.]] - [[Milojko Spajić]], premijer Crne Gore * [[28. 9.]] - [[Hilary Duff]], glumica, pevačica * [[30. 9.]] - [[Dragana Dabović]], glumica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 10.]] - [[Maro Joković]], hrvatski vaterpolist * [[18. 10.]] - [[Zac Efron]], glumac * [[25. 10.]] - [[Black Angelika]], glumica * [[6. 11.]] - [[Ana Ivanović]], srpska teniserka * [[23. 11.]] - [[Snooki]], učesnica ''Jersey Shore'' * [[17. 12.]] - [[Bradley Manning|Bradley/Chelsea Manning]], dostavljač dokumenata WikiLeaksu * [[18. 12.]] - [[Miki Ando]], japanska klizačica * [[19. 12.]] - [[Karim Benzema]], fudbaler == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1987.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[18. 1.]] - [[Sergio Blažić]], hrvatski pjevač i član rock grupe [[Atomsko sklonište]] * [[22. 1.]] - [[R. Budd Dwyer]], pensilvanijski političar (* [[1939]]) * [[25. 1.]] - [[Asim Ferhatović]], fudbaler Bosne i Hercegovine (* [[1933]]) * 25. 1. - [[Predrag Milosavljević]] Peđa, srpski slikar, diplomata, akademik (* [[1908]]) * [[29. 1.]] - [[Đuro Kladarin]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1916]]) * 29. 1. - [[Ivo Lhotka Kalinski]], skladatelj (* [[1913]]) * [[2. 2.]] - [[Alistair MacLean]], pisac (* [[1922]]) * [[3. 2.]] - [[Vladimir Mošin]], sveštenik, istoričar (* [[1894]]) * [[4. 2.]] - [[Liberace]], američki pijanista, zabavljač (* [[1919]]) * [[5. 2.]] - [[Živojin Lazić]], solunski ratnik (* [[1892]]) * [[6. 2.]] - [[Nikola Cvejić]], operski pevač (* [[1896]]) * [[7. 2.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač (* [[1926]].) * 7. 2. - [[Jovan Kašić]], srpski lingvista (* [[1933]]) * [[19. 2.]] - [[Josip Seissel]], slikar, urbanist i arhitekt (* [[1904]]) * [[20. 2.]] - [[Ivan Brkanović]], hrvatski skladatelj (* [[1906]].) * [[22. 2.]] - [[Andy Warhol]], američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj (* [[1928]].) * [[25. 2.]] - [[James Coco]], američki glumac (* [[1930]].) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Zećir Musić]], narodni heroj (* [[1919]]) * [[3. 3.]] - [[Danny Kaye]], američki pozorišni i filmski glumac (* [[1911]].) * [[19. 3.]] - [[Louis-Victor de Broglie]], francuski fizičar. (* [[1892]].) * [[21. 3.]] - [[Robert Preston]], glumac (* [[1918]]) * [[27. 3.]] - [[Stane Kavčič]], bivši predsednik Izvršnog veća SR Slovenije (* [[1919]]) * [[28. 3.]] - [[Maria von Trapp]], inspiracija za "Moje pesme, moji snovi" (* [[1905]]) * [[9. 4.]] - [[James Leroy Bondsteel]], vojnik SAD, dobitnik Medalje časti (* [[1947]]) * [[11. 4.]] - [[Erskine Caldwell]], američki književnik (* [[1903]].) * 11. 4. - [[Primo Levi]], hemičar, književnik (* [[1919]]) * [[19. 4.]] - [[Stole Janković]], filmski režiser, scenarista (* [[1925]]) * [[23. 4.]] - [[Balint Vujkov]], hrvatski književnik (* [[1912]].) * [[28. 4.]] - [[Ben Linder]], inženjer ubijen od kontraša u Nikaragvi (* [[1959]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Dalida]], francuska pevačica (* [[1933]]) * [[4. 5.]] - [[Cathryn Damon]], glumica (* [[1930]]) * [[6. 5.]] - [[William J. Casey]], bivši direktor CIA (* [[1913]]) * [[11. 5.]] - [[James Jesus Angleton]], američki obaveštajac (* [[1917]]) * [[14. 5.]] - [[Rita Hayworth]], glumica (* [[1918]]) * [[18. 5.]] - [[Zdenko Kolacio]], urbanist, arhitekt (* [[1912]]) * [[22. 5.]] - [[Milenko Bojanić]], bivši predsednik Izvršnog veća SR Srbije (* [[1924]]) * [[26. 5.]] - [[Aleksa Čelebonović]], slikar (* [[1917]]) * [[27. 5.]] - [[John Howard Northrop]], hemičar, nobelovac (* [[1891]]) * [[28. 5.]] - [[Kosta Petković]], srpski geolog (* [[1903]]) * [[1. 6.]] - [[Rashid Karami]], premijer Libana (* [[1921]]) * [[2. 6.]] - [[Andrés Segovia]], španski gitarist (* [[1893]].) * [[3. 6.]] - [[Will Sampson]], slikar, glumac (* [[1933]]) * [[6. 6.]] - [[Branislav Kojić]], arhitekta (* [[1899]]) * 6. 6. - [[Dragan Sotirović]], bivši pripadnik JVuO i poljskog pokreta otpora (* [[1913]]) * [[13. 6.]] - [[Geraldine Page]], glumica (* [[1924]]) * [[22. 6.]] - [[Fred Astaire]], glumac, plesač, pevač (* [[1899]]) * [[24. 6.]] - [[Jackie Gleason]], glumac, komičar (* [[1916]]) * [[28. 6.]] - [[Ratomir Dugonjić|Rato Dugonjić]], bivši predsednik predsedništva SR BiH, narodni heroj (* [[1916]]) * [[29. 6.]] - [[Mile Uzelac]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1913]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Naim Hadžiabdić]], vrhovni poglavar IZ u SFRJ (* [[1918]]) * [[4. 7.]] - [[Albert Kinert]], hrvatski slikar i grafičar (* [[1919]].) * [[8. 7.]] - [[Franjo Wölfl]], hrvatski nogometaš (* [[1918]].) * 8. 7. - [[Ivan Raos]], književnik (* [[1921]]) * [[10. 7.]] - [[John Hammond (producent)|John Hammond]], muzički producent (* [[1910]]) * [[28. 7.]] - [[Šime Vučetić]], hrvatski književnik (* [[1909]].) * 28. 7. - [[Ismet Alajbegović Šerbo]], bh. harmonikaš (* [[1925]]) * [[30. 7.]] - [[Antonije Marinković]], srpski književnik (* [[1917]]) * [[1. 8.]] - [[Pola Negri]], glumica (* [[1897]]) * [[4. 8.]] - [[Dragiša Vitošević]], književnik (* [[1935]]) * [[7. 8.]] - [[Camille Chamoun]], libanski političar, bivši predsednik (* [[1900]]) * 7. 8. - [[Mihajlo Apostolski]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1906]]) * [[8. 8.]] - [[Danilo Blanuša]], matematičar, profesor (* [[1903]]) * 8. 8. - [[Mirko Kujačić]], slikar (* [[1901]]) * [[9. 8.]] - [[Marija Kon]], bh. germanistica (* [[1894]]) * [[17. 8.]] - [[Oktavijan Miletić]], hrvatski filmski režiser (* [[1902]].) * 17. 8. - [[Rudolf Hess]], Hitlerov zamenik do [[1941]]. (* [[1894]]) * [[26. 8.]] - [[Radovan Vukanović]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1906]]) * [[28. 8.]] - [[John Huston]], filmski režiser, glumac (* [[1906]]) * [[29. 8.]] - [[Lee Marvin]], glumac (* [[1924]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[1. 9.]] - [[Gerhard Fieseler]], letački as, proizvođač aviona (* [[1896]]) * [[3. 9.]] - Četvorica vojnika u Paraćinu (Srđan Simić, Hazim Džananović, Safet Dudaković, Goran Begić) i napadač [[Aziz Keljmendi]] (* [[1967]]) * 3. 9. - [[Viktor Njekrasov]], književnik (* [[1911]]) * [[4. 9.]] - [[Richard Marquand]], filmski režiser (* [[1937]]) * [[5. 9.]] - [[Petar Lisičar]], arheolog, povjesničar (* [[1908]]) * [[10. 9.]] - [[Đorđe Pura]], glumac (* [[1923]]) * [[11. 9.]] - [[Peter Tosh]], jamajkanski pevač i muzičar (* [[1944]]) * [[13. 9.]] - [[Mervyn LeRoy]], filmski režiser, producent (* [[1900]]) * [[20. 9.]] - [[Mladen Đuričić]], kapetan rečne plovidbe, književnik (* [[1889]]) * [[23. 9.]] - [[Bob Fosse]], filmski režiser, koreograf (* [[1927]]) * 23. 9. - [[Karlo Mrazović]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1902]]) * [[25. 9.]] - [[Mary Astor]], glumica (* [[1906]]) * [[29. 9.]] - [[Časlav Đaja]], matematičar (* [[1922]]) * [[3. 10.]] - [[Jean Anouilh]], francuski književnik (* [[1910]].) * [[7. 10.]] - [[Ivica Belošević]], hrvatski nogometaš (* [[1909]].) * [[9. 10.]] - [[Vladimir Ruždjak]], hrvatski operni pjevač (* [[1922]].) * [[13. 10.]] - [[Walter Houser Brattain]], supronalazač tranzistora, nobelovac (* [[1902]]) * [[15. 10.]] - [[Thomas Sankara]], predsednik Burkine Faso (* [[1949]]) * [[18. 10.]] - [[Josip Roglić]], geograf, akademik (* [[1906]]) * [[20. 10.]] - [[Andrej Kolmogorov]], matematičar (* [[1903]]) * [[22. 10.]] - [[Lino Ventura]], italijanski glumac (* [[1919]].) * [[24. 10.]] - [[Ino Perišić]], dirigent i skladatelj (* [[1920]]) * [[28. 10.]] - [[André Masson]], slikar (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 11.]] - [[Melita Lorković]], pijanistica (* [[1907]]) * [[2. 11.]] - [[Anka Krizmanić]], hrvatska slikarica i grafičarka (* [[1896]].) * [[5. 11.]] - [[Georges Franju]], francuski režiser, scenarista (* [[1912]]) * [[8. 11.]] - [[Alija Nametak]], bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i folklorist (* [[1906]]) * [[10. 11.]] - [[Seyni Kountché]], predsednik Nigera (* [[1931]]) * [[16. 11.]] - [[Muhamed Pašić Mašura]], pjevač sevdalinki (* [[1930]]) * [[18. 11.]] - [[Jacques Anquetil]], biciklista (* [[1934]]) * [[22. 11.]] - [[Gedeon Bogdanović]], general-major JNA, narodni heroj (* [[1912]]) * [[30. 11.]] - [[James Baldwin]], američki pisac (* [[1924]].) * 30. 11. - [[Boško Karalić]], narodni heroj (* [[1919]]) * [[4. 12.]] - [[Rouben Mamoulian]], filmski i pozorišni režiser (* [[1897]]) * 4. 12. - [[Borivoje Ilić]], kompozitor, dirigent (* [[1918]]) * [[10. 12.]] - [[Jascha Heifetz]], violinista (* [[1901]]) * [[14. 12.]] - [[Olga Stanisavljević]], glumica (* [[1930]]) * [[17. 12.]] - [[Marguerite Yourcenar]], belgijska spisateljica (* [[1903]].) * [[18. 12.]] - [[Dimitrije Bašičević Mangelos]], umjetnik, kritičar, kustos (* [[1921]]) === Kroz godinu === * [[Hakija Kulenović]], slikar (* [[1905]]) * [[Dragutin Čolić]], kompozitor (* [[1907]]) == Nobelova nagrada za 1987. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georg Bednorz]] i [[K. Alex Müller]] (važan proboj u otkriću [[visokotemperaturna superprovodljivost|superprovodljivosti]] u keramičkim materijalima) * [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Donald J. Cram]], [[Jean-Marie Lehn]] i [[Charles Pedersen]] (razvoj i upotreba [[Domaćin-gost hemija|molekula sa strukturno-specifičnim]] interakcijama visoke selektivnosti) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Susumu Tonegawa]] (otkriće genetskog principa za stvaranje diverziteta [[Antitelo|antitela]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Joseph Brodsky]] (za sveobuhvatno autorstvo, prožeto jasnoćom misli i poetskim intenzitetom) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Óscar Arias]] (za rad na miru u Centralnoj Americi, čiji su napori doveli do [[Esquipulaski sporazum|sporazuma]] potpisanog u Gvatemali 7. avgusta ove godine) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Solow]] (doprinos teoriji [[Ekonomski rast|ekonomskog rasta]]) == Dani sećanja == * == Povezano == * [[Hronologija raspada SFRJ|Kronologija raspada SFRJ]] == Reference == {{reflist|2}} ;Literatura * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004). * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml Debates Begin on Amending the Yugoslav Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060249/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković OSA-RFE == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml Debates Begin on Amending the Yugoslav Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060249/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-7-122.shtml Chernobyl and Eastern Europe: One year after the Acfcident] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524100651/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-7-122.shtml |date=2012-05-24 }}, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/101-4-99.shtml Eastern Europe Inching Toward Resumption of Relations with Israel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060313/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/101-4-99.shtml |date=2011-07-28 }}, Vladimir Socor, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/70-1-173.shtml Gorbachev's Mediterranean Proposals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060305/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/70-1-173.shtml |date=2011-07-28 }}, Douglas Clarke, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-4-46.shtml Chinese Albanian-Language Broadcasters In Pristina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060256/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-4-46.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/128-5-148.shtml Joint Ventures in Eastern Europe and China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060331/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/128-5-148.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE {{commonscat|1987}} [[Kategorija:1987.]] 0c49pvmko36otd41are6ot5t1fhzbka 0 17007 42603066 42130100 2026-05-30T07:07:58Z Duma 16555 42603066 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Primati | slika = Primates - some families.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = ''Gorilla gorilla'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]] | superordo = [[Euarchonta]] | ordo = '''Primates''' | ordo_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]]. | razdioba_stupanj = [[Podred (biologija)|Podredovi]] | razdioba = *[[Haplorrhini]] ("Suhonosci") *[[Strepsirrhini]] ("Mokronosci") }} '''Primat''' je bilo koji član biološkog reda '''''Primates''''' (na [[latinski jezik|latinskom]], množina od ''primas'', "među prvima, odličan, plemenit"), grupe koja uključuje sve [[lemur]]e, [[majmun]]e, [[čovjekoliki majmun|čovjekolike majmune]] i [[čovjek|ljudska bića]]. Izraz '''majmun''' koji se koristo za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[hominoidi|Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a (''Homo sapiens'').<ref name="Dobzhansky T. 1970">Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref><ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Boaz N. T. 1999">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN|0 521 40864 4}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> Primati pripadaju klasi [[sisavci|sisari]] (''Mammalia'') i, kao takvi, imaju sva njihova svojstva. Za razliku od ostalih sisara, imaju: *nokte – umjesto kandži, *palac, koji može oponirati svim ostalim prstima ili veliki prst koji može dotaknuti ostale prste šake, i *zubalo sa po četiri sjkutića u obje vilice – [[zub]]na formula:<br>Polovine vilica: *gornji: '''2.1.2(3).3(2)''' *donji: '''2.1.2(3).3(2)''' <br>Redom: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci, kutnjaci<br>(n)=rijetko. [[Filogeneza|Filogenezu]] primata [[osobina|karakteriziraju]] slijedeće [[adaptacija|prilagodbe]]: #udovi kao organi za (pri)hvatanje, #prednji udovi kao organi za fizičko (i čulno) spoznavanje okoline, #herbivorni digestivni sistem, #redukcija osjetljivosti [[čulo|čula]] [[miris]]a, #intenzivne vizuelne sposobnosti i aktivnosti, #kvalitativno-kvantitativne specifičnosti mozga u [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskom]] i [[fiziologija|funkcijskom]] smislu, #odgovarajuće morfološko-anatomske promjene na [[lobanja|lobanji]], i #redukcija broja potomaka (po okotu, odnosno porodu).<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/> == Etologija == Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu. Pojednostavljeno, [[Strepsirrhini]] su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke) dok su [[Haplorrhini]], opet uz neke iznimke, uglavnom dnevno aktivni. U odnosu na načine kretanja, ukupno gledajući, primati koriste sve postojeće načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike. Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same ([[orangutan]]) područja na kojima borave, preklapaju se reviri ženki s revirom mužjaka, pa se kod parenja daje prednost partnerima s tih preklapajućih područja. Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama ([[giboni]], [[vunasti lemuri]]). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi, starost, rodbinske veze ili na druge načine.<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref> I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i slično. Posebno su poznati prašumski "koncerti" [[urlikavci|urlikavaca]], kao i "pjesma" u duetu parova [[giboni|gibona]]. Pretpostavlja se da su preci primata bili bubojedi, ali većina svih vrsta su danas [[biljožderi]]. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. Mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]]). == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Non-human primate range.png|maxi|800px|thumb|Sadašnja distribucija ne-ljudskih primata]] [[Datoteka:Nomascus_leucogenys.jpg|thumb|250px|left|[[Lemuri]] su primati koji žive samo na Madagaskaru]] [[File:Primates-drawing.jpg|thumb|upright|Crtež ([[1927]]) [[čimpanze]] i [[giboni|gibona]] (gore desno), dva [[orangutani|orangutana]] (centar i donji centar): Čimpanza gore lijevo je u pozi [[brahijacija|brahijacije]]; orangutan u donjem centru hoda na koljenima.]] Osim [[čovjek|ljudi]] koji nastanjuju čitavu zemlju, područje na kojem obitavaju primati je najvećim dijelom ograničeno na [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] dijelove [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Na području američkog kontinenta, primati žive od juga [[Meksiko|Meksika]] pa do sjevernih dijelova [[Argentina|Argentine]]. Majmuni koji su nekada živjeli na [[Karibi]]ma su izumrli, a danas tu žive samo primati koje su doveli ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s tim da najveći broj različitih vrsta dosiže južno od [[Sahara|Sahare]]. Na [[Madagaskar]]u se razvila zasebna grupa primata, i svi su iz podreda [[polumajmuni neljenjivci|polumajmuna neljenjivaca]]. U Aziji žive na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] (postoji mogućnost, da su jednu vrstu [[pavijani|pavijana]] koji žive na tom području tamo donijeli ljudi), [[Indija|indijskom]] potkontinentu, [[Kina|Kini]], [[Japan]]u i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Istočna granica područja gde žive u Aziji su otoci [[Sulawesi]] i [[Timor]]. U [[Europa|Europi]] slobodno živi samo jedna vrsta, [[Berberski majmun]] (''Macaca sylvanus'') na [[Gibraltar]]u, no i tu su populaciju vjerojatno ljudi donijeli u ovo područje. S izuzetkom ljudi, drugih primata nema u sjevernoj Americi, najvećem dijelu Europe, sjevernim i centralnim dijelovima Azije, na području [[Australija|Australije]] i [[Oceanija|Oceanije]], kao niti na zabačenim [[otok|otocima]] i polarnim područjima. Za razliku od nekih drugih grupa [[sisavci|sisavaca]], ljudi primate nisu u većoj mjeri naseljavali na druga područja. Iznimka su pavijani u Arabiji, berberskih majmuna na Gibraltaru, nekih otoka [[Karibi|Kariba]] i jedne grupe ''[[Macaca mulatta]]'' koji danas žive na [[Florida|Floridi]]. == Osobine == Iako su primati jednan relativno jasno određen [[red]] [[sisari|sisara]] ([[klasa]]: ''Mammalia''), imaju vrlo malo osobina koje se pojavljuju samo kod njih, a niti kod jednog drugog predstavnka pripadajuće [[klasa|klase]].<ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): Natural history of primates – A review of the natural history of the primates. The British Museum of Natural, History, London, [DOI: 10.1002/zoo.1430060210]</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN| 0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, {{ISBN|0-226-11636-0}}; {{ISBN|0-226-11637-9}}</ref><ref>Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, {{ISBN|978-81-203-3656-8}}.</ref> === Veličina tijela === Veličina tijela se kreće od samo 12-14 [[cm]] dugog i 40 grama teškog roda ''[[Microcebus]]'' koji živi na Madagaskaru, i [[gorila|gorile]] koji može imati i do 275 [[kg]]. Generalno, majmuni iz grupe ''[[Strepsirrhini]]'' (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe ''[[Haplorrhini]]'' (prosječna težina 5&nbsp;kg), to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen [[spolni dimorfizam]], tako da su mužjaci i dvostruko teži od ženki, a uz to se često razlikuju i bojom. === Dlakavost === Tijelo većine primata je pokriveno [[krzno]]m, čija boja se kreće od bijele preko sive do smeđe i crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta goli, a neke vrste nemaju dlake niti na licu ili im je čak i cijela glava gola (na primjer [[uakari]] (''Cacajao'') iz porodice ''Pitheciidae''). Od svih primata najmanje izraženu dlakavost ima [[čovjek]]. === Osjetila === [[Datoteka:Spectral Tarsier.jpg|thumb|250px|right|''[[Tarsius]]'' su grupa primata koji ima najveće oči]] Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed okrenute [[oko|oči]]. Imaju vrlo dobar [[oko|vid]] i u odnosu na veličinu tijela relativno velik [[mozak]]. Najveće oči od svih primata imaju vrste iz roda Tarsus. Velika većina majmuna iz podreda ''Strepsirrhini'' ([[polumajmuni neljenjivci]]) su noćne životinje i imaju [[oko|mrežnicu]] prevučenu slojem koji se naziva ''Tapetum lucidum'' a služi da reflektiranjem ostatka svjetla pojačava vidljivost u mraku. Između podreda ''Strepsirrhini'' (koji se u nekim jezicima nazivaju "vlažnonosci") i podreda ''Haplorrhini'' (suprotno vlažnonoscima, ovu grupu nazivaju "suhonoscima") postoji razlika u građi rhinariuma. Kod "vlažnonosaca" on je pun žlijezda i vlažan i odraz je vrlo razvijenog osjetila [[nos|mirisa]]. Suprotno tome, suhonosci to nemaju, i njuh im je daleko manje razvijen. === Zubi === Najstariji [[fosil]]ni nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po jednoj polovini [[čeljust||i, što znači da su imali dva [[zub|sjekutića]], jedan [[zub|očnjak]], četiri [[zub|prednja kutnjaka]] i tri [[zub|kutnjaka]], što znači da su imali ukupno 40 zubi. Najviše zubi [[recentna vrsta|recentnih vrsta]] primata imaju [[lemuri]] i [[kapucini (majmuni)|kapucini]] čija je formula 2-1-3-3. Neki rodovi su zbog svog načina ishrane izgubili još neke zube. [[Majmuni Starog svijeta]], uključujući [[čovjek]]a imaju formulu 2-1-2-3, što znači da imaju ukupno 32 [[zub]]a. Prije svega iz oblika kutnjaka se može izvući puno zaključaka o načinu ishrane pojedine vrste. Tako vrste koje se hrane prije svega [[voće]]m, imaju kutnjake okruglog oblika. Kutnjaci kod vrsta koje bi se mogle nazvati [[kukcožderi]]ma, su upadljivo šiljasti, dok kod vrsta koje se hrane prije svega lišćem, kutnjaci imaju oštre rubove kako bi lakše sažvakali tvrde listove. === Udovi === [[Datoteka:Weisshandgibbon tierpark berlin.jpg|thumb|200px|left|[[Giboni]] imaju najduže ruke među svim primatima]] Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro prilagođeni takvom načinu života. Stražnji su im udovi gotovo uvijek duži i snažniji od prednjih (iznimka su [[giboni]] i [[čovjekoliki majmuni]]) i imaju najveću ulogu u kretanju. I prsti prednjih i zadnjih [[ekstremitet|udova]] su u najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama. Osobina svih vrsta primata (osim čovjeka) je [[nasuprotnost]] nožnog palca ostalim prstima na stopalu. Jednako tako, većina vrsta koja se kreće granama kroz krošnje ima i palac na šakama nasuprotan ostalim prstima, dok se kod vrsta koje se s grane na granu ovješeni o prednje udove i uz to se hvataju i repom o grane, palčevi su se povukli tako da ih više nemaju (primjer su [[sakati majmuni]] (''Colobinae''), kao i porodica ''Atelidae'' [[urlikavci]], [[hvataši]] i [[vunasti majmuni]]). Prsti i na prednjim i na zadnjim [[ekstremitet|udovima]] završavanju noktima umjesto [[kandža]]ma. Jedino [[polumajmuni neljenjivci]] imaju na drugom nožnom prstu kandžicu koja im služi za čišćenje i njegu [[krzno|krzna]]. Dlanovi i tabani nemaju dlake i imaju područja koja su vrlo osjetljiva na dodir. === Rep === Velikom broju [[sisavci|sisavaca]] koji žive na drveću rep je vrlo važan dio tijela koji služi balansiranju i održavanju ravnoteže u krošnjama, pa tako i primatima. Međutim, rep se može povući ili potpuno nestati. Osim [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]], koji generalno nemaju repove, dužina repa ili njegov nedostatak nema nikakvo značenje za utvrđivanje srodnosti među vrstama, jer se kod mnogih vrsta pojavljuje samo patrljak od repa sasvim nezavisno od razvoja. Čak unutar jednog roda postoje vrste nemaju rep ali i takve, kojima je rep duži od tijela. Rep kojim se mogu hvatati za grane razvili su samo neki rodovi [[majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]], [[hvataši]] i [[urlikavci]]. Njihov rep s donje strane nema dlake, a snabdjeven je vrlo osjetljivim [[živac|živčanim]] stanicama. == Način života == Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu. Pojednostavljeno, ''[[Strepsirrhini]]'' su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke) dok su ''[[Haplorrhini]]'', opet uz neke iznimke, uglavnom dnevno aktivni. U odnosu na načine kretanja, ukupno gledajući, primati koriste sve postojeće načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike. Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same ([[orangutan]]) područja na kojima obitavaju, preklapaju se reviri ženki s revirom mužjaka, pa se kod parenja daje prednost partnerima s tih preklapajućih područja. Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama ([[giboni]], [[vunasti lemuri]]). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi između takmaca, starost, rodbinske veze ili na druge načine. I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i slično. Posebno su poznati prašumski "koncerti" [[urlikavci|urlikavaca]], kao i "pjesma" u duetu parova [[giboni|gibona]]. [[Datoteka:Gorilla04.jpeg|thumb|300px|left|[[Gorila|Gorile]] su [[biljožderi]] specializirani na lišće]] Pretpostavlja se da su preci primata bili kukcožderi, no većina svih vrsta su danas biljožderi. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. No mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]]) === Razmnožavanje === Primate odlikuje relativno dugo razdoblje skotnosti, dugotrajno razdoblje odrastanja mladunaca i dug život. Strategija ovih životinja je investiranje puno vremena u podizanje mladunaca, stoga je i stopa razmnožavanja niska. Najkrace vrijeme skotnosti imaju [[patuljasti lemuri]] (Cheirogaleidae) a traje točno 60 dana, dok je to kod većina vrsta između četiri i sedam mjeseci. Najduža trudnoća je kod [[čovjek]]a i [[gorile|gorila]] a traje devet mjeseci. Kod većine vrsta prevladava rađanje jednog mladunca. I kod vrsta koje rađaju više mladunaca rijetko se dogodi da ih bude više od dva, eventualno tri u jednom leglu. ==Evolucija i mogući preci== [[Paleontologija|Paleontološki]] tragovi ukazuju da su u [[mezozoik|mezozojskom]] periodu [[kreda|kredi]] (trajanje: prije 136 − 65 miliona godina) [[sisar]]i već bili izdiferencirani na skupine oblika koji predstavljaju vjerovatnea ishodišta njihovih današnjih redova. Izdleda da je jednoj takvoj grupi nespecijaliziranih sisara pripadao i ''Zalambdelestes'', čiji [[fosil]]ni ostaci (nađeni u [[Mongolija|Mongoliji]]) ukazuju na osobine prainsektivora. Početkom [[kenozoik]]a (tj. [[tercijer]]a, prije 65 miliona godina) radijacija takvih uopćeno građenih tipova dovela je do raskrsnice između [[insektivori|insektivora]] i pra-primata. Prema dosadašnjim nalazima, na njoj su se našli na razvojnim stupnjevima reda ''Plesiadapiformes'', (sa porodicama ''Plesiadapidae'', ''Carpolestidae'', ''Paromomydae'', ''Picrodontidae'' i ''Saxonellidae''). Najstariji (oko 65 miliona godina) poznati protoprimat opisan je kao ''Purgatorius''. Osim njega, od praprimata ovog reda, posebno su zanimljivi [[Amerika|sjevernoamerički]] ''Carpodaptes'', ''Picrodus'' i ''Palaechton'', te [[Evropa|evropski]] ''Plesiadapis'' i ''Saxonella''. Postoje argumentirani nagovještaji (oblik lobanje i kutnjaka) da su se, nakon toga, iz općeg stabla praprimata, najprije izdvojili pralemuri, preko skupine koja je približno imala [[osobina|osobine]] oblika ''Anagale'' ([[oligocen]], [[Mongolija]]). Moguće je da prvi tarzoidi ([[avetnjaci]]) evoluirali iz neke grupe primitivnih [[lemuri|lemura]]. Mnogo je, međutim, raširenije mišljenje da oni nikada nisu prošli kroz lemuroidnu fazu i da su se presudni događaji u [[filogenetika|filogenetičkoj]] diversifikaciji tarzijusa i lemura zbili nešto ranije, na rszini današnjim [[tupaja]]ma (''Tupaiidae'') sličnih protoprimata. Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih primata − (pralemura), svrstani su u [[pleistocen]]ske ''Adapidae'', dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom ''Omomidae'', Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u [[Holarktik]]u, pri čemu su ''Adapidae'' bile vezane za [[Evroazija|evroazijski]] područje, a ''Omomidae'' za [[Amerika|američko]] kopno. Tipski predstavnici adapida su ''Adapis'' i ''Pronycticebus'', a američkih − ''Notarctus'' i ''Smilodectes''. Sa [[paleontologija|paleontološke]] tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji ''Omomis'', ''Tetonius'' ([[Amerika|S. Amerika]] i ''Necrolemur'' ([[Evropa]]). Najbolje očuvani su ostaci oblika ''Notharctus'' i ''Adapis''. Ta stvorenja su bila veličine današnjih lemura, ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg [[zub]]ala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta. To posebno ubledljivo nagovještavaju njihove relacije sa fosilima (iz oligocena i [[miocen]]a) praprimata iz [[Amerika|J. Amerike]], kao što su: ''Branisella'', ''Homunculus'', ''Trembacebus'', ''Dolichocebus'', ''Stirtonia'', ''Neosaimiri'', ''Cebupithecia'' i drugi. Pronađeni su fosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (''Cercopithecidae'', ''Hylobatidae'', ''Pongidae'' i ''Hominidae'') potiču iz grupe [[anatomija|anatomski]] „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici ''Teilhardina'' (oligocen [[Egipat|Egipta]]). Među njima se ''Apidium'', ''Moeripithecus'' i ''Oligopithecus'' ( a nerijetko i ''Parapithecus'') ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i ''Amphipithecus'' i ''Pondaungia'' (gornji [[eocen]] [[Burma|Burme]]) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu [[evolucija|evolucije]] ka zajedničkim precima [[antropopoidi|antropomorfnih]] majmuna. U donjeoligocenskim slojevima [[Afrika|Afrike]], međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz [[osobina]] današnjih viših [[uskonosni majmuni|uskonosnih majmuna]] iz porodica ''Hylobatidae'' ([[giboni]] i ''Pongidae'' ([[orangutani]]). Među takvim oblicima, redovno se pominju ''Parapithecus'' i ''Aegyptopithecus'', sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – [[veliki majmuni|velikih majmuna]] (orangutani, [[čimpanze]] i [[gorile]]), iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u fosilni rod ''Dryopithecus''. U direktne predačke forme [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih primata]] svrstava se i [[giboni|gibonoliki]] ''Propliopithecus'', od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa ''Limnopithecus'' i ''Pliopithecus'' vode porijeklo današnji giboni. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim osobinama.<ref name="Dobzhansky T. 1970"/><ref name="Wood B. 2005"/> <ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Boaz N. T. 1999"/><ref name="Natural History 1991"/><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>Wood B. A. (2009): Where does the genus Homo begin, and how would we know?". In: Frederick E. G., Fleagle J. G., Leakey R. E. (eds).: The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus Homo. Springer , London, {{ISBN|978-1-4020-9979-3}}.</ref><ref>Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, {{ISBN|978-0-8153-4148-2}}. OCLC 829099073.</ref> == Klasifikacija recentnih primata == Lista familija recentnih primata sa mogućim rangiranjem [[Taksonomija|taksonomskih]] kategorija.<ref name="MSW3">{{MSW3 Groves|pages=111–184|id=12100001}}</ref><ref name=Cartmill2011>{{cite book | last1 = Cartmill | first1 = M. | last2 = Smith | first2 = F. H. | title = The Human Lineage | publisher = John Wiley & Sons | year = 2011 | isbn = 978-1-118-21145-8 | url = https://books.google.com/books?id=X058kYnhxC0C&pg=PA90}}</ref><ref name="Mittermeier2008">{{cite journal|title=Lemur Diversity in Madagascar|author= Russell Mittermeier, Ganzhorn, J., Konstant, W., Glander, K., Tattersall, I., Colin Groves, Rylands, A., Hapke, A., Ratsimbazafy, J., Mayor, M., Louis, E., Rumpler, Y., Schwitzer, C. & Rasoloarison, R.|journal=International Journal of Primatology|doi=10.1007/s10764-008-9317-y|pages=1607–1656|volume=29|issue=6|date=December 2008| issn = 0164-0291 }}</ref><ref name=SAP>{{cite book | author = Rylands, A. B. & Mittermeier, R. A. | title = South American Primates: Comparative Perspectives in the Study of Behavior, Ecology, and Conservation | chapter = The Diversity of the New World Primates (Platyrrhini) | publisher = Springer | editor = Garber, P. A., Estrada, A., Bicca-Marques, J. C., Heymann, E. W. & Strier, K. B. | isbn = 978-0-387-78704-6 | year = 2009}}</ref> Ostale klasifikacije su također u upotrebi. Na primjer, alternativna klasifikacija, recentne pripadnike grupe ''Strepsirrhini'' dijeli u dva infrareda: ''Lemuriformes'' ''Lorisiformes''. Treba, međutim, zapaziti da je uvođenje kategorija '''[[Strepsirrhini]]''' i '''[[Haplorrhini]]''' unijelo novu konfuziju u ionako nekonzistentnu klasifikaciju reda ''Primates''. Bez dvojbe se može konstatirati da je u raspoloživoj udžbeničkoj literaturi gotovo nemoguće naći svije apsolutno podudarne podjele na niže [[biosistematika|biosistematske]] kategorije. Dodatnu zbrku u ovo područje biosistematike unosi i flagrantno ignoriranje '''Kodeksa zoološke nomenklature''' u većini takvih pokušaja, kao i u ovom koji slijedi. * '''Red Primates''' ** '''Podred ''Strepsirrhini''''': [[lemuri]], galago lorisidi *** Infrared ''Lemuriformes'' **** Superfamilija ''Lemuroidea'' ***** [[Familija]] ''Cheirogaleidae'': patuljasti lemuri o mišoliki lemuri (34 vrste) ***** Familija ''Daubentoniidae'': aj-aj (jedna vrsta) ***** Familija ''Lemuridae'': prstenorepi lemuri i srodnici (21 vrsta) ***** Familija ''Lepilemuridae'': "zabavljački" lemuri (26 vrsta) ***** Familija Indriidae: runasti lemuri i srodnici (19 vrsta) **** Superfamilija ''Lorisoidea'' ***** Familija ''Lorisidae'': lorisidi (14 vrsta) ***** Familija ''Galagidae'': galagoi (19 vrsta) ** '''Podred ''Haplorrhini''': tarzijusi, repati i [[veliki majmuni]] *** Infrared ''Tarsiiformes'' **** Familija ''Tarsiidae'': tarzijusi ([[avetnjaci]]) (11 vrsta) *** Infrared ''Simiiformes'' (ili ''[[Anthropoidea]]'') **** Parvordo ''[[Platyrrhini]]'': [[Majmuni Novog svijeta]] ***** Familija ''Callitrichidae'': marmoseti i tamarini (42 vrste) ***** Familija ''Cebidae'': kapucini i vjeveričasti majmuni (14 vrsta) ***** Familija ''Aotidae'': noćni ili sovasti majmunini(duroukuli) (11 vrsta) ***** Familija ''Pitheciidae'': titi, saki i uakari (43 vrste) ***** Familija ''Atelidae'':drekavci, pauk, runasti pauci i runasti majmuni (29 vrsta) **** Parvordo ''Catarrhini'' ***** Superfamilija ''Cercopithecoidea'' repati [[majmuni Starog svijeta]] ****** Familija ''Cercopithecidae'': majmuni Starog svijeta (138 vrsta) ***** Superfamilija ''Hominoidea'' ****** Familija ''[[Hylobatidae]]'': [[giboni]] ili "mali majmuni" (17 vrsta) ****** Familija ''[[Hominidae]]'': veliki majmuni, uključujući i [[čovjek|ljude]] (sedam vrsta) Drugi primati su definisani po [[Carl Linnaeus|Karlu Lajnesu]] 1758. godine, u [[10. izdanje Sistema prirode|desetom izdanju]] njegove knjige ''[[Systema Naturae]]'',<ref>{{cite book | author = Linnaeus, C. | year = 1758 | title = Sistema naturae per regna tria Naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus differentiis, synonimis locis. Tomus I | publisher = Impensis direct. Laurentii Salvii, Holmia | pages = 20–32}}</ref> za rodove ''[[Homo (rod)|Homo]]'' (ljudi), ''[[Simia]]'' (drugi čovekoliki majmuni i majmuni), ''[[Prstenorepi lemur|Lemur]]'' (prosimijani) i ''[[Vespertilio]]'' (šišmiši). U prvom izdanju iste knjige (1735), on je koristio ime [[Anthropomorpha]] za ''Homo'', ''Simia'' i ''[[Bradypus]]'' (lenjivci).<ref>{{cite book | author = Linnaeus, C. | year = 1735 | title = Sistema naturae sive regna tria Naturae systematice proposita per classes, ordines, genera, & species| publisher = apud Theodorum Haak, Lugduni Batavorum | pages = s.p.}}</ref> Godine 1839, [[Henri Marie Ducrotay de Blainville]], sledeći Linnaeus i imitirajući njegovu nomenklaturu, uspostavio je red [[Secundates]] (uključujući podredove [[Šišmiši|Chiroptera]], [[Insectivora]] i [[Carnivora]]), [[Tertiates]] (ili [[Glires]]) i [[Quaternates]] (uključujući [[Gravigrada]], [[Pachydermata]] i [[Ruminantia]]),<ref>{{cite book | author = Blainville, H. | year = 1839 | chapter = Nouvelle classification des Mammifères | title = Annales Françaises et Etrangères d'Anatomie et de Physiologie Appliquées à la Médicine et à l'Histoire Naturelle, 3| pages = 268–269}}</ref> ali ta nova dodatna klassifikacija nije prihvaćena. == Povezano == * [[Evolucija čovjeka]] * [[Majmuni Novog svijeta]] * [[Majmuni Starog svijeta]] * [[Čovjekoliki majmuni]] * [[Psetoliki majmuni]] * [[Primatologija]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book | last1 = Cartmill | first1 = M. | year = 2010 | title = Primate Neuroethology | editor1-last = Platt | editor1-first = M. | editor2-last = Ghazanfar | editor2-first = A | chapter = Primate Classification and Diversity | pages = 10–30 | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-532659-8 | url = https://books.google.com/books?id=hv28p1tCnnEC&pg=PA15 | ref = harv}} * {{cite book | last1 = Hartwig | first1 = W. | editor1-last = Campbell | chapter = Chapter 3: Primate evolution | pages = [https://archive.org/details/primatesinperspe0000unse/page/19 19]–31 | editor1-first = C. J. | editor2-last = Fuentes | editor2-first = A. | editor3-last = MacKinnon | editor3-first = K. C. | editor4-last = Bearder | editor4-first = S. K. | editor5=last = Stumpf | editor5-first = R. M | title = Primates in Perspective | url = https://archive.org/details/primatesinperspe0000unse | edition = 2nd | publisher = Oxford University Press | year = 2011 | isbn = 978-0-19-539043-8 | ref = harv}} * {{cite book | last1 = Szalay | first1 = F.S. | last2 = Delson | first2 = E. | title = Evolutionary History of the Primates | year = 1980 | publisher = Academic Press | isbn = 978-0126801507 | oclc = 893740473 | url = https://books.google.com/books?id=jE7gBAAAQBAJ&pg=PA149 | ref = harv}} * {{Cite book |year=1984 |editor=David J. Chivers, Bernard A. Wood & Alan Bilsborough |title=Food Acquisition and Processing in Primates |place=New York & London |publisher=Plenum Press |isbn=0-306-41701-4 }} * Louis de Bonis: ''Vom Affen zum Menschen 1 & 2. Spektrum Compact 2004,1''. Verlag Spektrum der Wissenschaft, Heidelberg 2004, {{ISBN|3-936278-70-9}}. * Thomas Geissmann: ''Vergleichende Primatologie''. Springer, Berlin 2003, {{ISBN|3-540-43645-6}}. * Colin Groves: ''Primate Taxonomy''. Smithsonian Institution Press, Washington 2001, {{ISBN|1-56098-872-X}}. * Andreas Paul: ''Von Affen und Menschen''. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1998, {{ISBN|3-534-13869-4}}. * Daris Swindler: ''Introduction to the Primates''. [[University of Washington Press]], Washington 1998, {{ISBN|0-295-97704-3}}. * Thomas S. Kemp: ''The Origin and Evolution of Mammals''. [[Oxford University Press]], Oxford 2005, {{ISBN|0-19-850761-5}}. {{refend}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Primates | wikispecies = Primates | wiktionary = }} * [http://pin.primate.wisc.edu Primate Info Net] * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Primates.html Primates] at Animal Diversity Web * [http://www.pri.kyoto-u.ac.jp/ Primate Research Institute], Kyoto University * [http://primate-brain.org High-Resolution Cytoarchitectural Primate Brain Atlases] * [http://www.euprim-net.eu EUPRIM-Net: European Primate Network] * [http://digital.library.wisc.edu/1711.dl/PCLNatHist PrimateImages: Natural History Collection] * [http://tolweb.org/Primates/15963 Tree of Life web project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110426005553/http://tolweb.org/Primates/15963 |date=2011-04-26 }} * [http://members.tripod.com/cacajao/index.html The Primata – Fakten und Links zu zahlreichen Arten] (englisch) [[Kategorija:Primati| ]] [[Kategorija:Viši sisavci]] 04wcqjdzhh4ku5liu3oo7kxph45163z 0 23789 42603021 42602184 2026-05-29T16:23:45Z Alekol 2231 /* Jul/Juli/Srpanj */ 42603021 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs</ref> * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15</ref> gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku. * [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom. * [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina. * 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - "Vihor" u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].<ref>"Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi", Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)</ref> * 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].<ref>"Petak s crnim krugom oko sunca", Politika, 19-21. jun 1926, str. 6</ref> * [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku. * 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS. * ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća "Mira", za cigaret-papir, i "Kandit", za bonbone, jer su oštetili državu za "više desetina miliona dinara".<ref>"Jedna pustolovna trgovačka afera", Politika, 27. jun 1926, str. 6</ref> * [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata). * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. * krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno... * [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO). * [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]]. * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica. * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.<ref name="Indi"/> * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada. [[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]] * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). * [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci<ref name="Indi"/>, kao i ugovor o prijateljstvu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu). * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]]. * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] 6vgbtdyk8lnxef6zwz8hzupoxdvzaz9 0 112772 42603042 42477942 2026-05-30T02:45:58Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Farm_Security_Administration_school_in_Alabama_USA_1935.gif datotekom [[:File:Farm_Security_Administration-_School_in_Alabama_-_DPLA_-_3c404c0ee16ff88f0ecf4a81dc65463d.gif|Farm_Security_Administration-_School_in_Alabama_-_DPLA_-_3c404 42603042 wikitext text/x-wiki '''Škola''' je [[obrazovna ustanova|vaspitno-obrazovna ustanova]] čija je svrha podučavanje [[učenik]]a, pod nadzorom i vodstvom [[učitelj]]a. Većina zemalja u današnjem svijetu poznaje škole kao dio formalnog, odnosno [[neobavezno školovanje|obaveznog školovanja]], kroz koje učenici prolaze kroz nekoliko razina škola. Za najmlađe učenike, odnosno djecu, su predviđene [[osnovna škola|osnovne škole]]; za starije učenike, odnosno adolescente su predviđene [[srednja škola|srednje škole]]. Za djecu predškolske dobi se može pružiti predškolsko obrazovanje u obliku [[dječji vrtić|dječjih vrtića]]. Za starije učenike, koji su završili srednju škole postoje institucije [[visoko obrazovanje|visokog obrazovanja]] u obliku [[viša škola|viših]] i [[visoka škola|visokih škola]], obično specijalizirane za obrazovanje u određenoj oblasti ([[struka|struci]]) i predviđene za ograničeni broj učenika (studenata) koji zadovoljavaju akademske ili financijske kriterije. Na nižim i višim razinama mogu postojati škole koje pružaju posebne vrste obrazovanja - muzičke škole, vjerske škole, vojne škole ili škole za djecu sa posebnim potrebama. Škole se u većini zemalja dijele na javne škole, čiji je vlasnik i kojima upravlja [[država]], odnosno privatne škole kojima upravljaju pojedinci, poduzeća ili vjerske zajednice. Škole čiji nastavni programi i metode podučavanja izlaze iz tradicionalnih i općeuvriježenih okvira se nazivaju [[alternativna škola|alternativnim školama]]. Postoje i sistemi obrazovanja koji ne sadrže fizičko pohađanje škola; to su [[online škola|online škole]] i sistem [[školovanje kod kuće|školovanja kod kuće]]. ==Historija== Koncept grupiranja učenika na centraliziranom mjestu za učenje postoji od [[Antika|klasične antike]]. Formalne škole postoje barem od [[Antička Grčka|antičke Grčke]] (vidi [[Platonova akademija]]), [[Stari Rim|starog Rima]] (vidi [[Obrazovanje u starom Rimu]]), [[Drevna Indija|drevne Indije]] (vidi [[Gurukul]]) i [[Drevna Kina|drevne Kine]] (vidi [[Historija obrazovanja u Kini]]). [[Bizantsko Carstvo|Bizantsko]] je carstvo imalo uspostavljen školski sustav koji je započeo na osnovnoj razini. Prema ''Tradicijama i susretima'', osnivanje sustava osnovnog obrazovanja započelo je 425. godine nove ere i "...vojno osoblje obično je imalo barem osnovno obrazovanje...". Ponekad učinkovita i često velika vladavina Carstva značila je da su obrazovani građani bili nužni. Iako je Bizant u procesu preživljavanja izgubio velik dio veličine i ekstravagancije rimske kulture, Carstvo je u svojim ratnim priručnicima naglašavalo učinkovitost. Bizantski obrazovni sustav nastavio se sve do [[Pad Carigrada (1453)|propasti carstva]] 1453. godine.<ref>{{cite book |last=Bentley |first=Jerry H. |title=Traditions & Encounters a Global Perspective on the Past |url=https://archive.org/details/traditionsencoun0000bent_q6a8 |location=New York |publisher=McGraw-Hill |year=2006 |page=[https://archive.org/details/traditionsencoun0000bent_q6a8/page/331 331]}}</ref> U [[Zapadna Evropa|zapadnoj Europi]] tijekom [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] osnovan je znatan broj [[Katedralna škola|katedralnih škola]] kako bi se podučavalo buduće svećenstvo i administratori, a najstarije još uvijek postojeće i kontinuirano katedralne škole bile su [[The King's School, Canterbury]] (osnovana 597. g.), [[King's School, Rochester]] (osnovana 604. g.), [[School of St. Peter's, York]] (osnovana 627. g.) i [[Thetford Grammar School]] (osnovana 631. g.). Počevši od 5. stoljeća naše ere [[redovnička škola|redovničke škole]] također su osnivane u cijeloj zapadnoj Europi, gdje su se predavali vjerski i svjetovni predmeti. [[Islam]] je bila druga kultura koja je razvila školski sustav u modernom smislu te riječi. Akcenat je stavljen na znanje koje je zahtijevalo sustavan način poučavanja i širenja znanja te namjenski izgrađene strukture. Isprva su [[džamije]] kombinirale i vjerske rituale i aktivnosti učenja, ali do 9. stoljeća uvedena je [[medresa]], škola koja je izgrađena neovisno od džamije, kao što je [[al-Qarawiyyin]], osnovana 859. godine. Oni su također bili prvi koji su sustav medrese učinili javnim domenom pod nadzorom [[kalif]]a. Pod [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]] su gradovi [[Bursa]] i [[Edirne]] postali glavna središta učenja. Osmanski sustav [[Külliye]], građevinskog kompleksa koji sadrži džamiju, bolnicu, medresu i javne kuhinje i blagovaonice, revolucionizirao je obrazovni sustav, budući da je učinio učenje dostupnim široj javnosti putem svojih besplatnih obroka, zdravstvene zaštite i ponekad besplatnog smještaja. [[Slika:Farm Security Administration- School in Alabama - DPLA - 3c404c0ee16ff88f0ecf4a81dc65463d.gif|thumb|Jednosobna škola u [[Alabama|Alabami]]]] U Europi, u 12. stoljeću nastaju prvi [[univerzitet]]i. Tu je važan element bila [[skolastika]], a akademici su se nazivali ''schoolmen'' ("školarcima"). Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i tijekom većeg dijela [[Novi vijek|novog vijeka]], glavna svrha škola (za razliku od sveučilišta) bila je podučavanje [[Latinski jezik|latinskog jezika]]. Tako je nastao termin ''[[grammar school]]'' (= [[gimnazija]]), koji se u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] neformalno odnosi na osnovnu školu, ali u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] označuje školu koja odabire polaznike na temelju sposobnosti ili postignuća. Slijedom toga, školski se program postupno proširio tako da uključuje pismenost na narodnom jeziku kao i tehničke, umjetničke, znanstvene i praktične predmete. Obvezno pohađanje škole postalo je uobičajeno u dijelovima Europe tijekom 18. stoljeća. U [[Danska-Norveška|Dansko-Norveškom Kraljevstvu]] i [[Norveška|Norveškoj]] to je uvedeno već u razdoblju između 1739. i 1741. godine, s temeljnim ciljem da se poveća stupanj pismenost "običnih ljudi".<ref>{{cite web |url=https://oda.hio.no/jspui/bitstream/10642/888/2/802941.pdf |title=Leseferdighet og skolevesen 1740–1830 |publisher=Open Digital Archive |accessdate=15 May 2014 |archive-date=2016-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160414015817/https://oda.hio.no/jspui/bitstream/10642/888/2/802941.pdf |dead-url=yes }}</ref> Mnoge ranije javne škole u Sjedinjenim Državama i drugdje bile su jednosobne škole u kojima je jedan učitelj predavao sedam razreda dječaka i djevojčica u istoj učionici. Počevši od 1920-ih, jednosobne škole konsolidirane su u više učionica, a prijevoz sve više pružaju školski autobusi. ==Reference== {{reflist}} == Povezano == *[[Školsko razvojno planiranje]] *[[Školovanje kod kuće]] == Literatura == {{Commonscat|School}} * Dodge, B. (1962). ‘''Muslim Education in the Medieval Times''’, The Middle East Institute, Washington D.C. * ''Education as Enforcement: The Militarization and Corporatization of Schools'', edited by Kenneth J. Saltman and David A. Gabbard, RoutledgeFalmer 2003.[http://human-nature.com/nibbs/04/ed.html review] * Makdisi, G. (1980). ‘''On the origin and development of the college in Islam and the West''’, in Islam and the Medieval West, ed. Khalil I. Semaan, [[State University of New York]] Press * Nakosteen, M. (1964). ‘''History of Islamic origins of Western Education AD 800-1350''’, University of Colorado Press, [[Boulder, Colorado]], * Ribera, J. (1928). ‘''Disertaciones Y Opusculos''’, 2 vols. Madrid * Spielhofer, Thomas, Tom Benton, Sandie Schagen. “A study of the effects of school size and single-sex education in English schools.” <u>Research Papers in Education</u> Jun. 2004:133 159, 27. * Toppo, Greg. "High-tech school security is on the rise." USA Today 9 October 2006. * ''Traditions and Encounters'', by Jerry H. Bentley and Herb F. Ziegler [[Kategorija:Škole| ]] [[Kategorija:Obrazovanje]] kvxk5emfth935pfusfgp7vqe6vs08m3 2 114847 42603067 42602724 2026-05-30T07:08:33Z Duma 16555 /* Ekologija */ 42603067 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] {{div col end}} 3ndop86fb2v7hzyvyid14o2jfclnhmx 0 120196 42603038 42599285 2026-05-29T22:28:38Z Ollin Masa 352425 Datoteka 42603038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Vukašin Brajić |bgcolour = solo_izvođač |slika = Vukasinbrajicinfo.jpg |rođenje = [[9. februar]] [[1984]]., [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]] |država = [[Beograd]], [[Srbija]] |zanimanje = pjevač, profesor razredne nastave |instrument = vokal, gitara, klavir |žanr = [[Pop muzika|pop]], [[rock]] |karijera = 2003- |URL = [http://www.vukasinbrajic.com www.vukasinbrajic.com] }} [[File:VukasinGlavna.jpg|thumb|Vukašin Brajić (2010)]] '''Vukašin Brajić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjevač. Rođen je [[9.2.]] [[1984]]. u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], ali zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]] preselio se sa porodicom u [[Srbija|Srbiju]] i sada živi u [[Beograd]]u<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090216213938/http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |deadurl=yes }}</ref>. Bio je učesnik [[Muzika|muzičkog]] reality show-a [[Operacija Trijumf]], koji se emitovao preko šest nacionalnih [[televizijska mreža|televizijskih mreža]]<ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090220090603/http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |deadurl=yes }}</ref> u pet [[Balkan|balkanskih zemalja]] (Bosna i Hercegovina, [[Makedonija]], Srbija, [[Hrvatska]] i [[Crna Gora]]), gdje je zauzeo drugo mjesto. Brajić je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na [[Eurovision Song Contest 2010|Eurosongu 2010]] sa pjesmom "Thunder and Lightning" [[Dino Šaran|Dine Šarana]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-01-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100123182025/http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |deadurl=yes }}</ref>. == Biografija == Rođen je kao najstarije od troje djece oca Sime i majke Dušanke. Ima mlađeg brata Nenada i mlađu sestru Nevenu. Interes za muziku pokazao je još u ranom djetinjstvu kada je od roditelja u trećem razredu zatražio da ga upišu u [[muzička škola|muzičku školu]], što u teškom [[rat]]nom vremenu nije bilo moguće. Upravo zbog rata, Vukašinova porodica se [[1995]]. godine preselila iz Bosne i Hercegovine u [[Srbija|Srbiju]] u mjesto [[Mali Požarevac]] u [[Sopot]]u, gdje su bili godinu dana, da bi se nakon toga preselili u [[Čačak]], gdje porodica Brajić i danas živi<ref>http://www.nezavisne.com/zvjezdana-prasina/vijesti/35615/Vukasin-Brajic-u-rodnom-gradu.html</ref>. U Čačku je Vukašin završio osnovnu školu i [[gimnazija|gimnaziju]]. Za Čačak su vezani i njegovi muzički počeci. Iako mu roditelji nisu mogli priuštiti muzičko obrazovanje, Vukašin se sam trudio učeći iz knjiga i sa [[internet]]a te je svladao sviranje [[klavijatura]] i [[gitara|gitare]], koju je sa nepunih 15 godina dobio na poklon od ujaka, i rekao porodici: "''Jednog dana sve vas će ova gitara da hrani''"<ref name="glassrpske.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090225061536/http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |deadurl=yes }}</ref>. Također je pjevao u [[hor]]u, plesao u plesnom klubu "Luna", te je bio član [[Drama|Dramskog]] kluba književne omladine. Tako je stekao prva iskustva u javnim nastupima i na takmičenjima. Sa 19 godina odlazi iz Čačka u [[Negotin]] gdje je upisao Učiteljski fakultet jer mu je on pružao ono što voli - scenski pokret, muziku i pjevanje. Vukašin je zavolio rad s djecom i govorio je kako su učenici njegova publika, a učionica scena. Od diplome ga danas dijeli još samo diplomski rad koji je odgodio zbog početka muzičke karijere. U Negotinu mu je cimer bio gitarist jednog benda od kojega je Vukašin naučio mnogo i znatno usavršio sviranje gitare<ref name="multiple">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-02-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090222183854/http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 }}</ref>. == Affect == [[Datoteka:Affect2.jpg|lijevo|150 px|thumb|Affect]] Dok je bio na trećoj godini [[fakultet]]a odlazi iz Negotina u [[Beograd]]. Naime, [[2003]]. godine u Negotinu je upoznao [[Darko Nikodijević|Darka Nikodijevića]] i [[Nemanja Anđelković|Nemanju Anđelkovića]] koji su iste godine snimili nekoliko pjesama koje pripadaju melodičnom metal-rock žanru i odlučili napraviti grupu koji su nazvali [[Affect]]. Kako nisu imali vokal, uvidjevši da Vukašin dobro pjeva, voli muziku, te uz to svira gitaru, pozvali su njega. U ljeto [[2004]]. Vukašin je snimio s njima četiri pjesme. Vukašinu su se pjesme svidjele i brzo se pronašao u njima. Početkom [[2005]]. godine Affect dobiva stalnu postavu kada mu se priključuju basist [[Nikola Dimitrijević]] i bubnjar [[Željko Despić]]. Zbog ograničenih uslova do [[2006]]. godine radili su na snimanju 10 pjesama za album. U ljeto [[2006]]. godine stupili su u kontakt s [[Ognjen Uzelac|Ognjenom Uzelcem]], direktorom [[PGP RTS]]-a koji im je pružio mogućnost da PGP izda Affectu promotivni cd-singl sa dvije pjesme. U jesen iste godine su u studiju 5 PGP RTS-a snimili svoje dvije pjesme "Ništa više ne ostaje" (u engleskom originalu "Read from my eyes") i instrumentalnu obradu tradicionalne srpske pjesme "[[Ajde Jano]]", koju su oni svirali u [[heavy-metal]] žanru. U [[april]]u [[2007]]. godine izdali su taj promotivni singl objavljen u 150 primjeraka. Uživo su nastupali po Beogradu na mjestima na kojima se svira rock'n'roll, a uz pomoć ekipe radija [[Beograd 202]] su nastupali i van Beograda<ref name="multiple"/>. Zbog mnogo razloga, od kojih je jedan taj da se samo Vukašin od svih članova benda želio baviti muzikom profesionalno, projekt je krajem iste godine stavljen na pauzu, ali Darko Nikodijević i Nemanja Anđelković i dalje su uz Vukašina kao dio tima koji će raditi s njim i na projektima koji slijede. == Lucky Luke == Vukašin se i nakon prestanka rada Affecta nastavlja baviti muzikom u akustičnom duetu [[Lucky Luke]] (bivši Ausonia Duo) sa [[Marko Marić|Markom Marićem]]<ref>http://www.svevesti.com/?l=sr&a=119636</ref>. Njih dvojica su nastupali zajedno sve do Vukašinovog odlaska u [[Operacija Trijumf|Operaciju Trijumf]]. Također su imali i nekoliko televizijskih nastupa u jutarnjim programima i dnevnim kronikama. == Operacija Trijumf == Vukašinova priča o Operaciji Trijumf počinje kada ga je njegov cimer iz Negotina Bojan obavjestio da je počelo prijavljivanje, a kum Marko popunio prijavnicu. Vukašin, koji je u to vrijeme bio u Negotinu gdje se posvetio fakultetu, odmah je krenuo sa pripremama. Otišao je u Beograd i sav novac zarađen na svirkama trošio je na sate pjevanja kod profesorice [[Tanja Andrejić|Tanje Andrejić]] s kojom je radio tri mjeseca. Prošavši na [[audicija]]ma, tokom ljeta je odradio nekoliko promotivnih [[koncert|koncerata]] širom Srbije sa ostalim sudionicima showa iz Srbije. Vukašinu je rodni grad Sanski Most pa je, iako već 13 godina živi u Srbiji, u showu sudjelovao kao predstavnik Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Vukašin Brajić à Operacija Trijumf.jpg|lijevo|thumb|150 px|Vukašin Brajić - finale OT-a]] [[29. septembar|29. septembra]] [[2008]]. počeo je show prvom Galom na kojoj je Vukašin u duetu sa [[Ivana Nikodijević|Ivanom Nikodijević]] otpjevao pjesme "Kad padne noć" [[Riblja čorba|Riblje Čorbe]] i pjesmu "Enter Sandman" koju izvodi [[Metallica]]. Već na drugoj Gali uslijedila je njegova prva nominacija nakon izvedbe pjesme "Kiselina" grupe [[Van Gogh]], a za razlog nominacije Vukašin je ostao uskraćen. Tada ga je spasio direktor. Sedma Gala je donijela grupnu nominaciju nakon koje je Vukašin ostao u daljnjem takmičenju. Tada je sve oduševio odličnom izvedbom i scenskim nastupom pjesme "Klatno" grupe Van Gogh, ali je poslije slijedećeg nastupa, na kojem je izveo pjesmu "Highway To Hell" grupe [[AC/DC]], zaradio prvu nominaciju nakon koje je publika odlučivala o njegovom ostanku na akademiji. U neizvjesnoj borbi sa [[Đorđe Gogov|Đorđem Gogovim]], koji je do tada u više navrata bio među favoritima publike, Vukašin je uspio proći dalje. Te je večeri izveo pjesmu "More Than Words" grupe [[Extreme]], koja je ostala zapamćena kao jedan od njegovih najboljih nastupa u kojem je pokazao i svoje umijeće sviranja akustične gitare, te u duetu sa Đorđem Gogovim pjesmu [[Lenny Kravitz|Lennyja Kravitza]] "Are You Gonna Go My Way". Već na slijedećoj Gali nastavio se niz u kojem je njegov ostanak u showu bio stavljen pred publiku. Na 10. Gali je nakon izvedbi pjesme "Kreni prema meni" [[Partibrejkersi|Partibrejkersa]] i [[The Beatles|Beatlesovih]] "Help!" i "A Hard Day's Night" ponovno nominovan, sada sa Nikolom Sarićem. Ponovno ostavši na akdemiji, pored jednog od dotadašnjih favorita publike, zaradio je nadimak "ubica favorita"<ref>http://www.vesti.rs/exit/OT-VUKASIN-UBICA-FAVORITA.html</ref>. No žiri ga ponovno nominuje, ovaj put sa Sonjom Bakić. Slijedeća Gala je donijela izvedbu pjesme "Nothing Else Matters" grupe Metallica, u kojoj je ponovno pokazao gitarističko umijeće, i duet sa Sonjom pjesme "Svet tuge" od [[Negativ (grupa)|Negativa]], te pjesme "Mi plešemo" i "Maljčiki" sa Anom Bebić i Igorom Cukrovim. Vukašin je i ovu nominaciju "preživio" na sreću mnogobrojnih fanova čiji se broj iz dana u dan povećavao, ali žiri je opet učinio potez koji im je postao rutina, ponovno ga je nominirao, sada sa Igorom Cukrovim. Publika ga je ponovno ostavila na akademiji i Vukašin se našao u polufinalu. U polufinalu je sve oduševio izvedbama pjesama "Angels" Robbieja Williamsa te pjesme "Ugasi me" koju je otpjevao sa [[Aki Rahimovski|Akijem Rahimovskim]]. U finale je ušao kao drugoplasirani, iza [[Adnan Babajić|Adnana Babajića]]. Finale je otvorila pjesma "Live And Let Die" koju su skupa otpjevali svi finalisti. Vukašin je uz nju otpjevao još tri pjesme, "Easy" Commodorsa, te već prije izvedene "More Than Words" i "Highway To Hell". Takmičenje u showu je završio kao drugoplasirani<ref name="glassrpske.com"/> iza pobjednika Adnana Babajića. Sudeći po objavljenim podacima<ref name="Archive copy"/><ref>{{Cite web |url=http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |title=Archive copy |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090426105006/http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |url-status=dead }}</ref>, Vukašin je osvojio približno 330 000 glasova. Vukašin se istaknuo po mnogo čemu tokom showa i stekao naklonost mnogobrojne publike svih generacija i iz svih zemalja [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. O njemu se govori kao o čovjeku koji je ujedinio prostor cijele bivše države. Ostao je zapamćen po svojim odličnim vokalnim i scenskim nastupima koji su mu, prema ocjeni žirija, donijeli "najbolju prosječnu ocjenu od svih studenata". Pamti se i po izjavi "Forumaši su najgori ljudi. I ja sam Forumaš!", koja ga je učinila miljenikom forumaša. == Karijera poslije Operacije Trijumf == [[Datoteka:Koncert sc.jpg|thumb|desno|150 px|Vukašin Brajić na koncertu Operacije Trijumf u Beogradu]] Vukašin je 23.2.2009. godine nastupio sa članovima OT Benda i Sonjom Bakić kao predgrupa svjetskoj zvijezdi Jamesu Bluntu na njegovom koncertu u Beogradu<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502041014/http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |deadurl=yes }}</ref> pred nekoliko hiljada gledatelja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225125921/http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |dead-url=yes }}</ref>. Kao član OT Benda, Vukašin se plasirao na Beoviziju 2009 (takmičenje za predstavnika za [[Eurosong]]) sa pjesmom „Blagoslov za kraj“<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090204092707/http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |deadurl=yes }}</ref>. Na polufinalnoj večeri, 7. marta 2009. godine, OT Bend je osvojio maksimalna 24 boda i ušli su u finale kao prvoplasirani. Dan kasnije, u finalu, od publike je ponovo dobio maksimalnih 12 bodova, sa osvojenim rekordnim 28 521 glasom od ukupno 53 550 glasova koje je pristiglo za svih 11 kompozicija. To ipak nije bilo dovoljno za pobjedu, jer je žiri ovoga puta grupi dao svega 5 bodova, tako da u konačnom plasmanu, OT Bend je završio kao drugoplasirani<ref>http://www.rts.rs/page/rts/sr/%D0%9F%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0+%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5/%D0%9F%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0+%D0%95%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5+2009/story/259/Beovizija/48944/Rezultati+glasanja+-+polufinale+i+finale{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. 19. i 20. aprila 2009. godine Vukašin je, sa ostalim učesnicima Operacije Trijumf, održao dva koncerta u Sava centru u Beogradu pred oko 10000 posetilaca. Pjevao je pjesme OT Benda, kao i nekoliko domaćih i stranih hitova<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425145347/http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru }}</ref>. Tijekom ljeta 2009. godine takmičari prve Operacije Trijumf su napravili turneju po Crnoj Gori, čija je kruna bio koncert na punom Stadionu malih sportova u [[Podgorica|Podgorici]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2011-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111007064025/http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |deadurl=yes }}</ref>. [[Datoteka:VukasinGlavna.jpg|lijevo|thumb|150 px|Vukašin Brajić - predstavnik BiH na Eurosongu 2010]] Na muzičkom ljetnom festivalu "Sunčane skale 2009" u [[Herceg Novi|Herceg Novom]], na prvoj večeri festivala pod nazivom "Prinčeve nagrade", OT Bend je odnio nagradu za "otkriće godine"<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-01-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100131143534/http://balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |deadurl=yes }}</ref>. 12. jula 2009. godine, u [[Beogradska arena|Beogradskoj areni]], OT Bend, zajedno sa Anom Bebić, je nastupio na svečanoj ceremoniji kojom su zatvorene 25. ljetne [[Univerzitetske sportske igre]], koje su u glavnom gradu Srbije od 1. do 12. jula okupile 8.200 učesnika iz 145 zemalja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917082707/http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 }}</ref>. Bivši studenti Operacije Trijumf su imali i nekoliko većih i manjih nastupa po gradovima Srbije. Jedan od zapaženijih bio je koncert OT Benda sa Anom Bebić na centralnom gradskom trgu u [[Užice|Užicu]], pred oko 10.000 ljudi<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090906092139/http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |deadurl=yes }}</ref>. Za kraj godine, ostavljen je "Oproštajni koncert Operacije Trijumf" u Sava Centru u Beogradu. Studenti su se na taj način oprostili od zajedničkih nastupa pod imenom Operacije Trijumf, poželivši da dalju karijeru gradi svako za sebe<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091221002459/http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf }}</ref>. Umjetnički ansambl "Stanislav Binički", pod dirigentskom upravom Vojkana Borisavljevića, održao je 21. decembra 2009. godine, koncert pod nazivom "Mama Mia" u Domu sindikata, na kome su izveli hitove švedske grupe [[ABBA]]. Pod pokroviteljstvom Ambasade Švedske u Srbiji, kao vokalna podrška je nastupio OT Bend, a pored njih i Maja Odžaklijevska, Nada Pavlović, Tijana Dapčević, Jelena Jovičić, Milena Vasić, Dejan Lutkić i Marinko Madžgalj. Specijalni gost koncerta bila je primadona Beogradske opere Jadranka Jovanović<ref>http://www.smedia.rs/kultura/detalji.php?id=5366</ref>. 11. januara 2010. godine, objavljeno je da će Vukašin Brajić, sa kompozicijom "Thunder and Lightning" Edina - Dine Šarana, predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 55. Takmičenju za pjesmu Evrovizije te godine u [[Oslo|Oslu]] ([[Norveška]])<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=427 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100323062915/http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=427 |deadurl=yes }}</ref>. Bosna i Hercegovina je prošla u finale i među 25 zemalja koje su se našle u finalu zauzela 17. mjesto. == Singlovi == {{col-begin}} {{col-2}} === OT Bend singlovi === OT Bend - [[Blagoslov za kraj (Single)|"Blagoslov za kraj"]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090513124622/http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |deadurl=yes }}</ref> OT Bend - "Strpi se još malo" OT Bend i [[Karolina Gočeva|Karolina]] - "Zaboravi" {{col-2}} === Solo singlovi === Vukašin Brajić - "Thunder and lightning" / "Munja i grom" Vukašin Brajić i Alogia - "Od svega umoran" {{col-end}} == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://vukasinbrajic.com/ Službena stranica] * [http://www.operacijatrijumf.rs/page/contestants/sr.html?userName=vbrajic Vukašin Brajić na službenoj stranici Operacije Trijumf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207094723/http://www.operacijatrijumf.rs/page/contestants/sr.html?userName=vbrajic |date=2009-02-07 }} {{commonscat|Vukašin Brajić}} {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1984||Brajić, Vukašin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Srpski rock pjevači]] [[Kategorija:Predstavnici Bosne i Hercegovine na Eurosongu]] [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] r5gcrrisfn7gm3tktz2ggl4w8irw1ug 42603039 42603038 2026-05-29T22:29:10Z Ollin Masa 352425 42603039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Vukašin Brajić |bgcolour = solo_izvođač |slika = Vukasinbrajicinfo.jpg |rođenje = [[9. februar]] [[1984]]., [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]] |država = [[Beograd]], [[Srbija]] |zanimanje = pjevač, profesor razredne nastave |instrument = vokal, gitara, klavir |žanr = [[Pop muzika|pop]], [[rock]] |karijera = 2003- |URL = [http://www.vukasinbrajic.com www.vukasinbrajic.com] }} '''Vukašin Brajić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjevač. Rođen je [[9.2.]] [[1984]]. u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], ali zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]] preselio se sa porodicom u [[Srbija|Srbiju]] i sada živi u [[Beograd]]u<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090216213938/http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |deadurl=yes }}</ref>. Bio je učesnik [[Muzika|muzičkog]] reality show-a [[Operacija Trijumf]], koji se emitovao preko šest nacionalnih [[televizijska mreža|televizijskih mreža]]<ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090220090603/http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |deadurl=yes }}</ref> u pet [[Balkan|balkanskih zemalja]] (Bosna i Hercegovina, [[Makedonija]], Srbija, [[Hrvatska]] i [[Crna Gora]]), gdje je zauzeo drugo mjesto. Brajić je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na [[Eurovision Song Contest 2010|Eurosongu 2010]] sa pjesmom "Thunder and Lightning" [[Dino Šaran|Dine Šarana]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-01-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100123182025/http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |deadurl=yes }}</ref>. == Biografija == Rođen je kao najstarije od troje djece oca Sime i majke Dušanke. Ima mlađeg brata Nenada i mlađu sestru Nevenu. Interes za muziku pokazao je još u ranom djetinjstvu kada je od roditelja u trećem razredu zatražio da ga upišu u [[muzička škola|muzičku školu]], što u teškom [[rat]]nom vremenu nije bilo moguće. Upravo zbog rata, Vukašinova porodica se [[1995]]. godine preselila iz Bosne i Hercegovine u [[Srbija|Srbiju]] u mjesto [[Mali Požarevac]] u [[Sopot]]u, gdje su bili godinu dana, da bi se nakon toga preselili u [[Čačak]], gdje porodica Brajić i danas živi<ref>http://www.nezavisne.com/zvjezdana-prasina/vijesti/35615/Vukasin-Brajic-u-rodnom-gradu.html</ref>. U Čačku je Vukašin završio osnovnu školu i [[gimnazija|gimnaziju]]. Za Čačak su vezani i njegovi muzički počeci. Iako mu roditelji nisu mogli priuštiti muzičko obrazovanje, Vukašin se sam trudio učeći iz knjiga i sa [[internet]]a te je svladao sviranje [[klavijatura]] i [[gitara|gitare]], koju je sa nepunih 15 godina dobio na poklon od ujaka, i rekao porodici: "''Jednog dana sve vas će ova gitara da hrani''"<ref name="glassrpske.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090225061536/http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |deadurl=yes }}</ref>. Također je pjevao u [[hor]]u, plesao u plesnom klubu "Luna", te je bio član [[Drama|Dramskog]] kluba književne omladine. Tako je stekao prva iskustva u javnim nastupima i na takmičenjima. Sa 19 godina odlazi iz Čačka u [[Negotin]] gdje je upisao Učiteljski fakultet jer mu je on pružao ono što voli - scenski pokret, muziku i pjevanje. Vukašin je zavolio rad s djecom i govorio je kako su učenici njegova publika, a učionica scena. Od diplome ga danas dijeli još samo diplomski rad koji je odgodio zbog početka muzičke karijere. U Negotinu mu je cimer bio gitarist jednog benda od kojega je Vukašin naučio mnogo i znatno usavršio sviranje gitare<ref name="multiple">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-02-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090222183854/http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 }}</ref>. == Affect == [[Datoteka:Affect2.jpg|lijevo|150 px|thumb|Affect]] Dok je bio na trećoj godini [[fakultet]]a odlazi iz Negotina u [[Beograd]]. Naime, [[2003]]. godine u Negotinu je upoznao [[Darko Nikodijević|Darka Nikodijevića]] i [[Nemanja Anđelković|Nemanju Anđelkovića]] koji su iste godine snimili nekoliko pjesama koje pripadaju melodičnom metal-rock žanru i odlučili napraviti grupu koji su nazvali [[Affect]]. Kako nisu imali vokal, uvidjevši da Vukašin dobro pjeva, voli muziku, te uz to svira gitaru, pozvali su njega. U ljeto [[2004]]. Vukašin je snimio s njima četiri pjesme. Vukašinu su se pjesme svidjele i brzo se pronašao u njima. Početkom [[2005]]. godine Affect dobiva stalnu postavu kada mu se priključuju basist [[Nikola Dimitrijević]] i bubnjar [[Željko Despić]]. Zbog ograničenih uslova do [[2006]]. godine radili su na snimanju 10 pjesama za album. U ljeto [[2006]]. godine stupili su u kontakt s [[Ognjen Uzelac|Ognjenom Uzelcem]], direktorom [[PGP RTS]]-a koji im je pružio mogućnost da PGP izda Affectu promotivni cd-singl sa dvije pjesme. U jesen iste godine su u studiju 5 PGP RTS-a snimili svoje dvije pjesme "Ništa više ne ostaje" (u engleskom originalu "Read from my eyes") i instrumentalnu obradu tradicionalne srpske pjesme "[[Ajde Jano]]", koju su oni svirali u [[heavy-metal]] žanru. U [[april]]u [[2007]]. godine izdali su taj promotivni singl objavljen u 150 primjeraka. Uživo su nastupali po Beogradu na mjestima na kojima se svira rock'n'roll, a uz pomoć ekipe radija [[Beograd 202]] su nastupali i van Beograda<ref name="multiple"/>. Zbog mnogo razloga, od kojih je jedan taj da se samo Vukašin od svih članova benda želio baviti muzikom profesionalno, projekt je krajem iste godine stavljen na pauzu, ali Darko Nikodijević i Nemanja Anđelković i dalje su uz Vukašina kao dio tima koji će raditi s njim i na projektima koji slijede. == Lucky Luke == Vukašin se i nakon prestanka rada Affecta nastavlja baviti muzikom u akustičnom duetu [[Lucky Luke]] (bivši Ausonia Duo) sa [[Marko Marić|Markom Marićem]]<ref>http://www.svevesti.com/?l=sr&a=119636</ref>. Njih dvojica su nastupali zajedno sve do Vukašinovog odlaska u [[Operacija Trijumf|Operaciju Trijumf]]. Također su imali i nekoliko televizijskih nastupa u jutarnjim programima i dnevnim kronikama. == Operacija Trijumf == Vukašinova priča o Operaciji Trijumf počinje kada ga je njegov cimer iz Negotina Bojan obavjestio da je počelo prijavljivanje, a kum Marko popunio prijavnicu. Vukašin, koji je u to vrijeme bio u Negotinu gdje se posvetio fakultetu, odmah je krenuo sa pripremama. Otišao je u Beograd i sav novac zarađen na svirkama trošio je na sate pjevanja kod profesorice [[Tanja Andrejić|Tanje Andrejić]] s kojom je radio tri mjeseca. Prošavši na [[audicija]]ma, tokom ljeta je odradio nekoliko promotivnih [[koncert|koncerata]] širom Srbije sa ostalim sudionicima showa iz Srbije. Vukašinu je rodni grad Sanski Most pa je, iako već 13 godina živi u Srbiji, u showu sudjelovao kao predstavnik Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Vukašin Brajić à Operacija Trijumf.jpg|lijevo|thumb|150 px|Vukašin Brajić - finale OT-a]] [[29. septembar|29. septembra]] [[2008]]. počeo je show prvom Galom na kojoj je Vukašin u duetu sa [[Ivana Nikodijević|Ivanom Nikodijević]] otpjevao pjesme "Kad padne noć" [[Riblja čorba|Riblje Čorbe]] i pjesmu "Enter Sandman" koju izvodi [[Metallica]]. Već na drugoj Gali uslijedila je njegova prva nominacija nakon izvedbe pjesme "Kiselina" grupe [[Van Gogh]], a za razlog nominacije Vukašin je ostao uskraćen. Tada ga je spasio direktor. Sedma Gala je donijela grupnu nominaciju nakon koje je Vukašin ostao u daljnjem takmičenju. Tada je sve oduševio odličnom izvedbom i scenskim nastupom pjesme "Klatno" grupe Van Gogh, ali je poslije slijedećeg nastupa, na kojem je izveo pjesmu "Highway To Hell" grupe [[AC/DC]], zaradio prvu nominaciju nakon koje je publika odlučivala o njegovom ostanku na akademiji. U neizvjesnoj borbi sa [[Đorđe Gogov|Đorđem Gogovim]], koji je do tada u više navrata bio među favoritima publike, Vukašin je uspio proći dalje. Te je večeri izveo pjesmu "More Than Words" grupe [[Extreme]], koja je ostala zapamćena kao jedan od njegovih najboljih nastupa u kojem je pokazao i svoje umijeće sviranja akustične gitare, te u duetu sa Đorđem Gogovim pjesmu [[Lenny Kravitz|Lennyja Kravitza]] "Are You Gonna Go My Way". Već na slijedećoj Gali nastavio se niz u kojem je njegov ostanak u showu bio stavljen pred publiku. Na 10. Gali je nakon izvedbi pjesme "Kreni prema meni" [[Partibrejkersi|Partibrejkersa]] i [[The Beatles|Beatlesovih]] "Help!" i "A Hard Day's Night" ponovno nominovan, sada sa Nikolom Sarićem. Ponovno ostavši na akdemiji, pored jednog od dotadašnjih favorita publike, zaradio je nadimak "ubica favorita"<ref>http://www.vesti.rs/exit/OT-VUKASIN-UBICA-FAVORITA.html</ref>. No žiri ga ponovno nominuje, ovaj put sa Sonjom Bakić. Slijedeća Gala je donijela izvedbu pjesme "Nothing Else Matters" grupe Metallica, u kojoj je ponovno pokazao gitarističko umijeće, i duet sa Sonjom pjesme "Svet tuge" od [[Negativ (grupa)|Negativa]], te pjesme "Mi plešemo" i "Maljčiki" sa Anom Bebić i Igorom Cukrovim. Vukašin je i ovu nominaciju "preživio" na sreću mnogobrojnih fanova čiji se broj iz dana u dan povećavao, ali žiri je opet učinio potez koji im je postao rutina, ponovno ga je nominirao, sada sa Igorom Cukrovim. Publika ga je ponovno ostavila na akademiji i Vukašin se našao u polufinalu. U polufinalu je sve oduševio izvedbama pjesama "Angels" Robbieja Williamsa te pjesme "Ugasi me" koju je otpjevao sa [[Aki Rahimovski|Akijem Rahimovskim]]. U finale je ušao kao drugoplasirani, iza [[Adnan Babajić|Adnana Babajića]]. Finale je otvorila pjesma "Live And Let Die" koju su skupa otpjevali svi finalisti. Vukašin je uz nju otpjevao još tri pjesme, "Easy" Commodorsa, te već prije izvedene "More Than Words" i "Highway To Hell". Takmičenje u showu je završio kao drugoplasirani<ref name="glassrpske.com"/> iza pobjednika Adnana Babajića. Sudeći po objavljenim podacima<ref name="Archive copy"/><ref>{{Cite web |url=http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |title=Archive copy |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090426105006/http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |url-status=dead }}</ref>, Vukašin je osvojio približno 330 000 glasova. Vukašin se istaknuo po mnogo čemu tokom showa i stekao naklonost mnogobrojne publike svih generacija i iz svih zemalja [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. O njemu se govori kao o čovjeku koji je ujedinio prostor cijele bivše države. Ostao je zapamćen po svojim odličnim vokalnim i scenskim nastupima koji su mu, prema ocjeni žirija, donijeli "najbolju prosječnu ocjenu od svih studenata". Pamti se i po izjavi "Forumaši su najgori ljudi. I ja sam Forumaš!", koja ga je učinila miljenikom forumaša. == Karijera poslije Operacije Trijumf == [[Datoteka:Koncert sc.jpg|thumb|desno|150 px|Vukašin Brajić na koncertu Operacije Trijumf u Beogradu]] Vukašin je 23.2.2009. godine nastupio sa članovima OT Benda i Sonjom Bakić kao predgrupa svjetskoj zvijezdi Jamesu Bluntu na njegovom koncertu u Beogradu<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502041014/http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |deadurl=yes }}</ref> pred nekoliko hiljada gledatelja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225125921/http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |dead-url=yes }}</ref>. Kao član OT Benda, Vukašin se plasirao na Beoviziju 2009 (takmičenje za predstavnika za [[Eurosong]]) sa pjesmom „Blagoslov za kraj“<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090204092707/http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |deadurl=yes }}</ref>. Na polufinalnoj večeri, 7. marta 2009. godine, OT Bend je osvojio maksimalna 24 boda i ušli su u finale kao prvoplasirani. Dan kasnije, u finalu, od publike je ponovo dobio maksimalnih 12 bodova, sa osvojenim rekordnim 28 521 glasom od ukupno 53 550 glasova koje je pristiglo za svih 11 kompozicija. To ipak nije bilo dovoljno za pobjedu, jer je žiri ovoga puta grupi dao svega 5 bodova, tako da u konačnom plasmanu, OT Bend je završio kao drugoplasirani<ref>http://www.rts.rs/page/rts/sr/%D0%9F%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0+%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5/%D0%9F%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0+%D0%95%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5+2009/story/259/Beovizija/48944/Rezultati+glasanja+-+polufinale+i+finale{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. 19. i 20. aprila 2009. godine Vukašin je, sa ostalim učesnicima Operacije Trijumf, održao dva koncerta u Sava centru u Beogradu pred oko 10000 posetilaca. Pjevao je pjesme OT Benda, kao i nekoliko domaćih i stranih hitova<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425145347/http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru }}</ref>. Tijekom ljeta 2009. godine takmičari prve Operacije Trijumf su napravili turneju po Crnoj Gori, čija je kruna bio koncert na punom Stadionu malih sportova u [[Podgorica|Podgorici]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2011-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111007064025/http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |deadurl=yes }}</ref>. [[Datoteka:VukasinGlavna.jpg|lijevo|thumb|150 px|Vukašin Brajić - predstavnik BiH na Eurosongu 2010]] Na muzičkom ljetnom festivalu "Sunčane skale 2009" u [[Herceg Novi|Herceg Novom]], na prvoj večeri festivala pod nazivom "Prinčeve nagrade", OT Bend je odnio nagradu za "otkriće godine"<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-01-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100131143534/http://balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |deadurl=yes }}</ref>. 12. jula 2009. godine, u [[Beogradska arena|Beogradskoj areni]], OT Bend, zajedno sa Anom Bebić, je nastupio na svečanoj ceremoniji kojom su zatvorene 25. ljetne [[Univerzitetske sportske igre]], koje su u glavnom gradu Srbije od 1. do 12. jula okupile 8.200 učesnika iz 145 zemalja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917082707/http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 }}</ref>. Bivši studenti Operacije Trijumf su imali i nekoliko većih i manjih nastupa po gradovima Srbije. Jedan od zapaženijih bio je koncert OT Benda sa Anom Bebić na centralnom gradskom trgu u [[Užice|Užicu]], pred oko 10.000 ljudi<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090906092139/http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |deadurl=yes }}</ref>. Za kraj godine, ostavljen je "Oproštajni koncert Operacije Trijumf" u Sava Centru u Beogradu. Studenti su se na taj način oprostili od zajedničkih nastupa pod imenom Operacije Trijumf, poželivši da dalju karijeru gradi svako za sebe<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091221002459/http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf }}</ref>. Umjetnički ansambl "Stanislav Binički", pod dirigentskom upravom Vojkana Borisavljevića, održao je 21. decembra 2009. godine, koncert pod nazivom "Mama Mia" u Domu sindikata, na kome su izveli hitove švedske grupe [[ABBA]]. Pod pokroviteljstvom Ambasade Švedske u Srbiji, kao vokalna podrška je nastupio OT Bend, a pored njih i Maja Odžaklijevska, Nada Pavlović, Tijana Dapčević, Jelena Jovičić, Milena Vasić, Dejan Lutkić i Marinko Madžgalj. Specijalni gost koncerta bila je primadona Beogradske opere Jadranka Jovanović<ref>http://www.smedia.rs/kultura/detalji.php?id=5366</ref>. 11. januara 2010. godine, objavljeno je da će Vukašin Brajić, sa kompozicijom "Thunder and Lightning" Edina - Dine Šarana, predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 55. Takmičenju za pjesmu Evrovizije te godine u [[Oslo|Oslu]] ([[Norveška]])<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=427 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100323062915/http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=427 |deadurl=yes }}</ref>. Bosna i Hercegovina je prošla u finale i među 25 zemalja koje su se našle u finalu zauzela 17. mjesto. == Singlovi == {{col-begin}} {{col-2}} === OT Bend singlovi === OT Bend - [[Blagoslov za kraj (Single)|"Blagoslov za kraj"]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090513124622/http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |deadurl=yes }}</ref> OT Bend - "Strpi se još malo" OT Bend i [[Karolina Gočeva|Karolina]] - "Zaboravi" {{col-2}} === Solo singlovi === Vukašin Brajić - "Thunder and lightning" / "Munja i grom" Vukašin Brajić i Alogia - "Od svega umoran" {{col-end}} == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://vukasinbrajic.com/ Službena stranica] * [http://www.operacijatrijumf.rs/page/contestants/sr.html?userName=vbrajic Vukašin Brajić na službenoj stranici Operacije Trijumf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207094723/http://www.operacijatrijumf.rs/page/contestants/sr.html?userName=vbrajic |date=2009-02-07 }} {{commonscat|Vukašin Brajić}} {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1984||Brajić, Vukašin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Srpski rock pjevači]] [[Kategorija:Predstavnici Bosne i Hercegovine na Eurosongu]] [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] s24zi2y384wdm5xbw40hqm4bjvknaxn 42603040 42603039 2026-05-29T22:40:16Z NDG 284813 Reverted edits by [[Special:Contribs/Ollin Masa|Ollin Masa]] ([[User talk:Ollin Masa|talk]]) to last version by Edgar Allan Poe: unexplained content removal 42599285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Vukašin Brajić |bgcolour = solo_izvođač |slika = Vukasinbrajicinfo.jpg |rođenje = [[9. februar]] [[1984]]., [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]] |država = [[Beograd]], [[Srbija]] |zanimanje = pjevač, profesor razredne nastave |instrument = vokal, gitara, klavir |žanr = [[Pop muzika|pop]], [[rock]] |karijera = 2003- |URL = [http://www.vukasinbrajic.com www.vukasinbrajic.com] }} '''Vukašin Brajić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjevač. Rođen je [[9.2.]] [[1984]]. u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], ali zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]] preselio se sa porodicom u [[Srbija|Srbiju]] i sada živi u [[Beograd]]u<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090216213938/http://www.sanski-most.info/content/view/240/1/ |deadurl=yes }}</ref>. Bio je učesnik [[Muzika|muzičkog]] reality show-a [[Operacija Trijumf]], koji se emitovao preko šest nacionalnih [[televizijska mreža|televizijskih mreža]]<ref name="Archive copy">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090220090603/http://www.operacijatrijumf.rs/page/home/sr.html |deadurl=yes }}</ref> u pet [[Balkan|balkanskih zemalja]] (Bosna i Hercegovina, [[Makedonija]], Srbija, [[Hrvatska]] i [[Crna Gora]]), gdje je zauzeo drugo mjesto. Brajić je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na [[Eurovision Song Contest 2010|Eurosongu 2010]] sa pjesmom "Thunder and Lightning" [[Dino Šaran|Dine Šarana]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-01-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100123182025/http://www.bhrt.ba/eurosong2010/v01.html |deadurl=yes }}</ref>. == Biografija == Rođen je kao najstarije od troje djece oca Sime i majke Dušanke. Ima mlađeg brata Nenada i mlađu sestru Nevenu. Interes za muziku pokazao je još u ranom djetinjstvu kada je od roditelja u trećem razredu zatražio da ga upišu u [[muzička škola|muzičku školu]], što u teškom [[rat]]nom vremenu nije bilo moguće. Upravo zbog rata, Vukašinova porodica se [[1995]]. godine preselila iz Bosne i Hercegovine u [[Srbija|Srbiju]] u mjesto [[Mali Požarevac]] u [[Sopot]]u, gdje su bili godinu dana, da bi se nakon toga preselili u [[Čačak]], gdje porodica Brajić i danas živi<ref>http://www.nezavisne.com/zvjezdana-prasina/vijesti/35615/Vukasin-Brajic-u-rodnom-gradu.html</ref>. U Čačku je Vukašin završio osnovnu školu i [[gimnazija|gimnaziju]]. Za Čačak su vezani i njegovi muzički počeci. Iako mu roditelji nisu mogli priuštiti muzičko obrazovanje, Vukašin se sam trudio učeći iz knjiga i sa [[internet]]a te je svladao sviranje [[klavijatura]] i [[gitara|gitare]], koju je sa nepunih 15 godina dobio na poklon od ujaka, i rekao porodici: "''Jednog dana sve vas će ova gitara da hrani''"<ref name="glassrpske.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090225061536/http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/16630/lat/Zvijezda-Operacije-Trijumf-Vukasin-Brajic-Binu-sanjam-svake-noci.html |deadurl=yes }}</ref>. Također je pjevao u [[hor]]u, plesao u plesnom klubu "Luna", te je bio član [[Drama|Dramskog]] kluba književne omladine. Tako je stekao prva iskustva u javnim nastupima i na takmičenjima. Sa 19 godina odlazi iz Čačka u [[Negotin]] gdje je upisao Učiteljski fakultet jer mu je on pružao ono što voli - scenski pokret, muziku i pjevanje. Vukašin je zavolio rad s djecom i govorio je kako su učenici njegova publika, a učionica scena. Od diplome ga danas dijeli još samo diplomski rad koji je odgodio zbog početka muzičke karijere. U Negotinu mu je cimer bio gitarist jednog benda od kojega je Vukašin naučio mnogo i znatno usavršio sviranje gitare<ref name="multiple">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-02-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090222183854/http://www.svet.rs/clanak/%C5%BDivotna-pri%C4%8C-vuka%C5%A0-braji%C4%86 }}</ref>. == Affect == [[Datoteka:Affect2.jpg|lijevo|150 px|thumb|Affect]] Dok je bio na trećoj godini [[fakultet]]a odlazi iz Negotina u [[Beograd]]. Naime, [[2003]]. godine u Negotinu je upoznao [[Darko Nikodijević|Darka Nikodijevića]] i [[Nemanja Anđelković|Nemanju Anđelkovića]] koji su iste godine snimili nekoliko pjesama koje pripadaju melodičnom metal-rock žanru i odlučili napraviti grupu koji su nazvali [[Affect]]. Kako nisu imali vokal, uvidjevši da Vukašin dobro pjeva, voli muziku, te uz to svira gitaru, pozvali su njega. U ljeto [[2004]]. Vukašin je snimio s njima četiri pjesme. Vukašinu su se pjesme svidjele i brzo se pronašao u njima. Početkom [[2005]]. godine Affect dobiva stalnu postavu kada mu se priključuju basist [[Nikola Dimitrijević]] i bubnjar [[Željko Despić]]. Zbog ograničenih uslova do [[2006]]. godine radili su na snimanju 10 pjesama za album. U ljeto [[2006]]. godine stupili su u kontakt s [[Ognjen Uzelac|Ognjenom Uzelcem]], direktorom [[PGP RTS]]-a koji im je pružio mogućnost da PGP izda Affectu promotivni cd-singl sa dvije pjesme. U jesen iste godine su u studiju 5 PGP RTS-a snimili svoje dvije pjesme "Ništa više ne ostaje" (u engleskom originalu "Read from my eyes") i instrumentalnu obradu tradicionalne srpske pjesme "[[Ajde Jano]]", koju su oni svirali u [[heavy-metal]] žanru. U [[april]]u [[2007]]. godine izdali su taj promotivni singl objavljen u 150 primjeraka. Uživo su nastupali po Beogradu na mjestima na kojima se svira rock'n'roll, a uz pomoć ekipe radija [[Beograd 202]] su nastupali i van Beograda<ref name="multiple"/>. Zbog mnogo razloga, od kojih je jedan taj da se samo Vukašin od svih članova benda želio baviti muzikom profesionalno, projekt je krajem iste godine stavljen na pauzu, ali Darko Nikodijević i Nemanja Anđelković i dalje su uz Vukašina kao dio tima koji će raditi s njim i na projektima koji slijede. == Lucky Luke == Vukašin se i nakon prestanka rada Affecta nastavlja baviti muzikom u akustičnom duetu [[Lucky Luke]] (bivši Ausonia Duo) sa [[Marko Marić|Markom Marićem]]<ref>http://www.svevesti.com/?l=sr&a=119636</ref>. Njih dvojica su nastupali zajedno sve do Vukašinovog odlaska u [[Operacija Trijumf|Operaciju Trijumf]]. Također su imali i nekoliko televizijskih nastupa u jutarnjim programima i dnevnim kronikama. == Operacija Trijumf == Vukašinova priča o Operaciji Trijumf počinje kada ga je njegov cimer iz Negotina Bojan obavjestio da je počelo prijavljivanje, a kum Marko popunio prijavnicu. Vukašin, koji je u to vrijeme bio u Negotinu gdje se posvetio fakultetu, odmah je krenuo sa pripremama. Otišao je u Beograd i sav novac zarađen na svirkama trošio je na sate pjevanja kod profesorice [[Tanja Andrejić|Tanje Andrejić]] s kojom je radio tri mjeseca. Prošavši na [[audicija]]ma, tokom ljeta je odradio nekoliko promotivnih [[koncert|koncerata]] širom Srbije sa ostalim sudionicima showa iz Srbije. Vukašinu je rodni grad Sanski Most pa je, iako već 13 godina živi u Srbiji, u showu sudjelovao kao predstavnik Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Vukašin Brajić à Operacija Trijumf.jpg|lijevo|thumb|150 px|Vukašin Brajić - finale OT-a]] [[29. septembar|29. septembra]] [[2008]]. počeo je show prvom Galom na kojoj je Vukašin u duetu sa [[Ivana Nikodijević|Ivanom Nikodijević]] otpjevao pjesme "Kad padne noć" [[Riblja čorba|Riblje Čorbe]] i pjesmu "Enter Sandman" koju izvodi [[Metallica]]. Već na drugoj Gali uslijedila je njegova prva nominacija nakon izvedbe pjesme "Kiselina" grupe [[Van Gogh]], a za razlog nominacije Vukašin je ostao uskraćen. Tada ga je spasio direktor. Sedma Gala je donijela grupnu nominaciju nakon koje je Vukašin ostao u daljnjem takmičenju. Tada je sve oduševio odličnom izvedbom i scenskim nastupom pjesme "Klatno" grupe Van Gogh, ali je poslije slijedećeg nastupa, na kojem je izveo pjesmu "Highway To Hell" grupe [[AC/DC]], zaradio prvu nominaciju nakon koje je publika odlučivala o njegovom ostanku na akademiji. U neizvjesnoj borbi sa [[Đorđe Gogov|Đorđem Gogovim]], koji je do tada u više navrata bio među favoritima publike, Vukašin je uspio proći dalje. Te je večeri izveo pjesmu "More Than Words" grupe [[Extreme]], koja je ostala zapamćena kao jedan od njegovih najboljih nastupa u kojem je pokazao i svoje umijeće sviranja akustične gitare, te u duetu sa Đorđem Gogovim pjesmu [[Lenny Kravitz|Lennyja Kravitza]] "Are You Gonna Go My Way". Već na slijedećoj Gali nastavio se niz u kojem je njegov ostanak u showu bio stavljen pred publiku. Na 10. Gali je nakon izvedbi pjesme "Kreni prema meni" [[Partibrejkersi|Partibrejkersa]] i [[The Beatles|Beatlesovih]] "Help!" i "A Hard Day's Night" ponovno nominovan, sada sa Nikolom Sarićem. Ponovno ostavši na akdemiji, pored jednog od dotadašnjih favorita publike, zaradio je nadimak "ubica favorita"<ref>http://www.vesti.rs/exit/OT-VUKASIN-UBICA-FAVORITA.html</ref>. No žiri ga ponovno nominuje, ovaj put sa Sonjom Bakić. Slijedeća Gala je donijela izvedbu pjesme "Nothing Else Matters" grupe Metallica, u kojoj je ponovno pokazao gitarističko umijeće, i duet sa Sonjom pjesme "Svet tuge" od [[Negativ (grupa)|Negativa]], te pjesme "Mi plešemo" i "Maljčiki" sa Anom Bebić i Igorom Cukrovim. Vukašin je i ovu nominaciju "preživio" na sreću mnogobrojnih fanova čiji se broj iz dana u dan povećavao, ali žiri je opet učinio potez koji im je postao rutina, ponovno ga je nominirao, sada sa Igorom Cukrovim. Publika ga je ponovno ostavila na akademiji i Vukašin se našao u polufinalu. U polufinalu je sve oduševio izvedbama pjesama "Angels" Robbieja Williamsa te pjesme "Ugasi me" koju je otpjevao sa [[Aki Rahimovski|Akijem Rahimovskim]]. U finale je ušao kao drugoplasirani, iza [[Adnan Babajić|Adnana Babajića]]. Finale je otvorila pjesma "Live And Let Die" koju su skupa otpjevali svi finalisti. Vukašin je uz nju otpjevao još tri pjesme, "Easy" Commodorsa, te već prije izvedene "More Than Words" i "Highway To Hell". Takmičenje u showu je završio kao drugoplasirani<ref name="glassrpske.com"/> iza pobjednika Adnana Babajića. Sudeći po objavljenim podacima<ref name="Archive copy"/><ref>{{Cite web |url=http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |title=Archive copy |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090426105006/http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intLangID,2,intItemID,117825,intCategoryID,489,CityID,.html |url-status=dead }}</ref>, Vukašin je osvojio približno 330 000 glasova. Vukašin se istaknuo po mnogo čemu tokom showa i stekao naklonost mnogobrojne publike svih generacija i iz svih zemalja [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. O njemu se govori kao o čovjeku koji je ujedinio prostor cijele bivše države. Ostao je zapamćen po svojim odličnim vokalnim i scenskim nastupima koji su mu, prema ocjeni žirija, donijeli "najbolju prosječnu ocjenu od svih studenata". Pamti se i po izjavi "Forumaši su najgori ljudi. I ja sam Forumaš!", koja ga je učinila miljenikom forumaša. == Karijera poslije Operacije Trijumf == [[Datoteka:Koncert sc.jpg|thumb|desno|150 px|Vukašin Brajić na koncertu Operacije Trijumf u Beogradu]] Vukašin je 23.2.2009. godine nastupio sa članovima OT Benda i Sonjom Bakić kao predgrupa svjetskoj zvijezdi Jamesu Bluntu na njegovom koncertu u Beogradu<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090502041014/http://www.mtsmondo.com/vodic/text.php?vest=125699 |deadurl=yes }}</ref> pred nekoliko hiljada gledatelja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225125921/http://www.srbijanet.rs/zabava/nocni-zivot/10268-dzejms-blant-pevao-za-sve-izgubljene-duse.html |dead-url=yes }}</ref>. Kao član OT Benda, Vukašin se plasirao na Beoviziju 2009 (takmičenje za predstavnika za [[Eurosong]]) sa pjesmom „Blagoslov za kraj“<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-02-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090204092707/http://www.kurir-info.rs/clanak/stars/kurir-01-02-2009/ot-bend-pred-prvim-iskusenjem |deadurl=yes }}</ref>. Na polufinalnoj večeri, 7. marta 2009. godine, OT Bend je osvojio maksimalna 24 boda i ušli su u finale kao prvoplasirani. Dan kasnije, u finalu, od publike je ponovo dobio maksimalnih 12 bodova, sa osvojenim rekordnim 28 521 glasom od ukupno 53 550 glasova koje je pristiglo za svih 11 kompozicija. To ipak nije bilo dovoljno za pobjedu, jer je žiri ovoga puta grupi dao svega 5 bodova, tako da u konačnom plasmanu, OT Bend je završio kao drugoplasirani<ref>http://www.rts.rs/page/rts/sr/%D0%9F%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0+%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5/%D0%9F%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0+%D0%95%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5+2009/story/259/Beovizija/48944/Rezultati+glasanja+-+polufinale+i+finale{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. 19. i 20. aprila 2009. godine Vukašin je, sa ostalim učesnicima Operacije Trijumf, održao dva koncerta u Sava centru u Beogradu pred oko 10000 posetilaca. Pjevao je pjesme OT Benda, kao i nekoliko domaćih i stranih hitova<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425145347/http://www.svet.rs/clanak/dva-dana-spektakla-u-sava-centru }}</ref>. Tijekom ljeta 2009. godine takmičari prve Operacije Trijumf su napravili turneju po Crnoj Gori, čija je kruna bio koncert na punom Stadionu malih sportova u [[Podgorica|Podgorici]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2011-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111007064025/http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-06-11&id=165641 |deadurl=yes }}</ref>. [[Datoteka:VukasinGlavna.jpg|lijevo|thumb|150 px|Vukašin Brajić - predstavnik BiH na Eurosongu 2010]] Na muzičkom ljetnom festivalu "Sunčane skale 2009" u [[Herceg Novi|Herceg Novom]], na prvoj večeri festivala pod nazivom "Prinčeve nagrade", OT Bend je odnio nagradu za "otkriće godine"<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-01-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100131143534/http://balkanmedia.com/magazin/5700/suncane_skale_najvise_princeva_vladi_i_severini.html |deadurl=yes }}</ref>. 12. jula 2009. godine, u [[Beogradska arena|Beogradskoj areni]], OT Bend, zajedno sa Anom Bebić, je nastupio na svečanoj ceremoniji kojom su zatvorene 25. ljetne [[Univerzitetske sportske igre]], koje su u glavnom gradu Srbije od 1. do 12. jula okupile 8.200 učesnika iz 145 zemalja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917082707/http://www.universiade-belgrade2009.org/Contents/Content8.aspx?sid=7&id=39&cid=4334 }}</ref>. Bivši studenti Operacije Trijumf su imali i nekoliko većih i manjih nastupa po gradovima Srbije. Jedan od zapaženijih bio je koncert OT Benda sa Anom Bebić na centralnom gradskom trgu u [[Užice|Užicu]], pred oko 10.000 ljudi<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090906092139/http://www.alo.rs/ljudi/18937/Koncert_pred_fajront |deadurl=yes }}</ref>. Za kraj godine, ostavljen je "Oproštajni koncert Operacije Trijumf" u Sava Centru u Beogradu. Studenti su se na taj način oprostili od zajedničkih nastupa pod imenom Operacije Trijumf, poželivši da dalju karijeru gradi svako za sebe<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf |access-date=2011-08-08 |archive-date=2009-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091221002459/http://www.svet.rs/clanak/publika-u%C5%BEivala-u-opro%C5%A1tajnom-nastupu-operacije-trijumf }}</ref>. Umjetnički ansambl "Stanislav Binički", pod dirigentskom upravom Vojkana Borisavljevića, održao je 21. decembra 2009. godine, koncert pod nazivom "Mama Mia" u Domu sindikata, na kome su izveli hitove švedske grupe [[ABBA]]. Pod pokroviteljstvom Ambasade Švedske u Srbiji, kao vokalna podrška je nastupio OT Bend, a pored njih i Maja Odžaklijevska, Nada Pavlović, Tijana Dapčević, Jelena Jovičić, Milena Vasić, Dejan Lutkić i Marinko Madžgalj. Specijalni gost koncerta bila je primadona Beogradske opere Jadranka Jovanović<ref>http://www.smedia.rs/kultura/detalji.php?id=5366</ref>. 11. januara 2010. godine, objavljeno je da će Vukašin Brajić, sa kompozicijom "Thunder and Lightning" Edina - Dine Šarana, predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 55. Takmičenju za pjesmu Evrovizije te godine u [[Oslo|Oslu]] ([[Norveška]])<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=427 |access-date=2011-08-08 |archivedate=2010-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100323062915/http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=427 |deadurl=yes }}</ref>. Bosna i Hercegovina je prošla u finale i među 25 zemalja koje su se našle u finalu zauzela 17. mjesto. == Singlovi == {{col-begin}} {{col-2}} === OT Bend singlovi === OT Bend - [[Blagoslov za kraj (Single)|"Blagoslov za kraj"]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |access-date=2011-08-08 |archivedate=2009-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090513124622/http://www.rts.rs/page/rts/sr/Beovizija/story/259/Beovizija/41711/Odabrani+u%C4%8Desnici+Beovizije+2009..html |deadurl=yes }}</ref> OT Bend - "Strpi se još malo" OT Bend i [[Karolina Gočeva|Karolina]] - "Zaboravi" {{col-2}} === Solo singlovi === Vukašin Brajić - "Thunder and lightning" / "Munja i grom" Vukašin Brajić i Alogia - "Od svega umoran" {{col-end}} == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://vukasinbrajic.com/ Službena stranica] * [http://www.operacijatrijumf.rs/page/contestants/sr.html?userName=vbrajic Vukašin Brajić na službenoj stranici Operacije Trijumf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207094723/http://www.operacijatrijumf.rs/page/contestants/sr.html?userName=vbrajic |date=2009-02-07 }} {{commonscat|Vukašin Brajić}} {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1984||Brajić, Vukašin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Srpski rock pjevači]] [[Kategorija:Predstavnici Bosne i Hercegovine na Eurosongu]] [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] 3xd6zp6fhv0p1mvtwsnau90x9o53dcc 0 156091 42603058 42502745 2026-05-30T05:44:59Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Us_legion_of_merit_officer_rib.png datotekom [[:File:Legion_of_Merit_(United_States)_officer_rib.png|Legion_of_Merit_(United_States)_officer_rib.png]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File re 42603058 wikitext text/x-wiki {{Orden (SR) |ime=Legija za zasluge |slika=[[Datoteka:Us legion of merit legionnaire.png|150px]] |opis=''Legija za zasluge'' |dodeljuje= Ministarstvo odbrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |tip=Medalja |dodelio= |dodela za= izuzetno zasluge u obavljanju usluga i vrhunskim dostignućima |borba= |status= |ustanovljen= |prva nagrada= [[1942|1942.]] |zadnja nagrada= |ukupno= |viši=Medalja za odbrambene usluge |niži=Istaknuti letački krst }} '''Legija za zasluge''' ({{jez-engl|Legion of Merit}}) je vojno odlikovanje u oružanim snagama [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], koja se dodeljuje za izuzetno zasluge u obavljanju usluga i važnim dostignućima. Dekoracija se izdaje američkim vojnim licima kao i vojnim i političkim ličnostima stranih država. Legija za zasluge (komandantski stepen) je jedna od samo dva vojna odlikovanja u Sjedinjenim Američkim Država koja se nosi oko vrata (pored [[Medalja časti|Medalje časti]]). Legija za zasluge je na šestom mestu u redosledu prioriteta američkih vojnih odlikovanja, nalazi se iza Medalje za odbrambene usluge, a ispred Istaknutog letačkog krsta, ali spada u najviše američko odlikovanje namenjeno stranim državljanima U savremenoj upotrebi u oružanim snagama SAD, Legija za zasluge se obično dodeljuje pripadnicima kopnene vojske, marincima, i vazduhoplovnim snagama, generalima i pukovnicima, kao i pripadnicima ratne mornarice i obalske straže, vojnim licima za usluge na vrlo visokim štabnim pozicijama. Takođe se može dodeliti oficirima nižeg ranga i starijim regrutovanom osoblju, ali ovi slučajevi su ređi. == Kriterijumi == Stepeni su, vrhovni komandant, komandant, oficir i legionar, dodeljuju se samo pripadnicima oružanih snaga stranih država u okviru kriterijuma navedenih u Uredbi oružanih snaga SAD pod brojem 672-7 i zasniva se na osnovu čina ili položaja primaoca na sledeći način: * Vrhovni komandant: šef države ili šef vlade. Ovaj stepen je ustanovljen od strane predsednika [[Franklin Delano Roosevelt|Frenklin Delano Ruzvelta]] za američke saveznike u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], odnosno savezničke komandante, tokom zajedničkog desanta ili invazije. Predsednik ima ovlašćenje da dodeli ovaj stepen na osnovu Uredbe 9260 stav 3b, od [[29. 10.|29. oktobra]] [[1942|1942.]] * Komandant: ekvivalent američkog načelnika štaba vojske ili nekom višem položaju, ali ne i šefu države. * Oficir: generalu ili višim oficirima, koji se na položaju nalazi, ispod američkog načelnika štaba vojske; pukovniku, koji se nalazi na poziciji gde obavlja zadatke od velike važnosti, poslovi koji se podudaraju za generale; kao i stranom vojnom atašeu. * Kavalir: primaoci nižeg ranga, koji nisu navedeni iznad. Legija za zasluge se dodeljuje pripadnicima oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država bez stepena. Glavni kriterijum u ovom slučaju navodi se "za izuzetno zalaganje i ponašanje u obavljanju preostalih usluga i dostignuća". Kod vojske i vazduhoplovstva, na Legiji za zasluge, nalazi se list hrasta, a kod mornarice, marinaca i obalske straže nalazi se zvezda. == Galerija == {|align="center" border="1" cellpadding="1" ! style="background:#efefef;" |Vrhovni komandant ! style="background:#efefef;" |Komandat ! style="background:#efefef;" |Oficir ! style="background:#efefef;" |Kavalir |- |[[Datoteka:Us legion of merit chief commander.png|121px|center|]] |[[Datoteka:Us legion of meit commander.png|119px|center|]] |[[Datoteka:Us legion of merit officer.png|120px|center|]] |[[Datoteka:Us legion of merit legionnaire.png|120px|center|]] |- ! style="background:#efefef;" colspan="4" |Trake |- |[[Datoteka:US_Legion_of_Merit_Commander_ribbon.png|106px|center|]] |[[Datoteka:US_Legion_of_Merit_Chief_Commander_ribbon.png|106px|center|]] |[[Datoteka:Legion of Merit (United States) officer rib.png|106px|center|]] |[[Datoteka:Legion of Merit ribbon.svg|106px|center|]] |- |} {{Commonscat|Legion of Merit (United States)}} [[Kategorija:Odlikovanja SAD]] o3hbv5n8rl0b4smrfvg6c6xbo1v3i4s 0 194303 42603031 42267934 2026-05-29T17:58:39Z ~2026-31862-11 358904 42603031 wikitext text/x-wiki {{TV | Ime = Viasat History | logo = Viasat History 2026.svg | width = 150px | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Vlasnik = [[Modern Times Group]] | Početak emitiranja = studeni 2004. | Website = [http://www.viasathistory.com.hr viasathistory.com.hr] }} '''Viasat History''' je televizijski kanal u vlasništvu [[Modern Times Group]]. Emitira [[dokumentarni film|dokumentarne filmove]] o povijesti, kulturi i društvu. Ističu se emisije o [[prahistorija|prapovijesti]], [[Antika|antičkim kulturama]], [[Povijesne bitke|povijesnim bitkama]], [[Povijesne lekcije|povijesnim lekcijama]], [[Povijest mora|povijesti mora]], [[Povijesne drame|povijesnim dramama]], o događajima i ličnostima koji su mijenjali prošlost. Dostupan je u [[Skandinavija|skandinavskim zemljama]], zemljama [[istočna Evropa|istočne]] i [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se emitira putem [[DIGI TV|DIGI TV-a]], [[Total TV]]-a, i kabelskog operatera [[B.net]], i to lokaliziran na hrvatski jezik. == Vanjske veze == * [http://www.mtg.se/ Modern Times Group] * [http://viasathistory.com.hr Viasat History] * [http://tv.mediaking.hr/ TV raspored za područje Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803095410/http://tv.mediaking.hr/ |date=2009-08-03 }} [[Kategorija:TV-stanice]] sqmcjm6p9s03karhajax0n1y2bh3dxa 2 205351 42603028 42603007 2026-05-29T17:06:26Z Edgar Allan Poe 29250 /* Ostalo */ 42603028 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]] {{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} 03k5nbhv7badtb2zevvwsaky9qihqvy 0 214719 42603017 23939028 2026-05-29T14:53:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Isabel I od Castille]] na [[Isabel I, kraljica Castille]] 23939028 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:IsabellaofCastile03.jpg|mini|desno|200px|Izabela Katolička]] '''Izabela I. Kastiljska''' ([[španski jezik|španjolski]]: ''Isabel I de Castilla'') ili '''Izabela Katolička''' rođena je [[22. 4.|22. travnja]] [[1451]]. u mjestu po imenu [[Madrigal de las Altas Torres]], a umrla je [[26. 11.|26. studenog]] [[1504]]. u [[Medina del Campo|Medini del Campo]]. Bila je kraljica [[Kraljevina Kastilja|Kastilije]] i [[Kraljevina Leon|Leona]]. Ona i njen suprug, [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinand II. od Aragona]], bili su još i poznati kao [[Katolički kraljevi]], jer su predvodili [[Reconquista|Rekonkvistu]] u borbi protiv [[Mauri|Maura]] i izborili konačnu pobjedu nad njima protjeravši ih sa [[Pirinejski poluotok|Pirinejskog poluotoka]] [[1492]]. godine. Bila je kći [[Ivan II. Kastiljski|Ivana II. od Kastilije]] i njegove druge žene, [[Izabela Portugalska|Izabele od Portugala]], kao i sestra prethodnog prijestolonasljednika, [[Henrik IV. Kastiljski|Henrika IV.]] == Povezano == * [[Reconquista|Rekonkvista]] == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.newadvent.org/cathen/08177a.htm Izabela Kastilijska u Katoličkoj enciklopediji] {{Lifetime|1451|1504|Isabel I od Castille}} [[Kategorija:Kastiljski monarsi]] [[Kategorija:Leonski monarsi]] [[Kategorija:Sicilijanski monarsi]] [[Kategorija:Aragonske kraljice]] nerwvge9oc35im9hx22bchk68vxo95j 0 223692 42603037 42602147 2026-05-29T21:56:47Z Alekol 2231 42603037 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1290}} {{commonscat|1290}} == Događaji == * početkom godine - [[Andrija Mlečanin]] je došao u Ugarsku, gde ostrogonski nadbiskup i Ivan Gisingovac nameravaju zbaciti kralja [[László IV, kralj Ugarske|Ladislava IV]], ali kraljev pristalica Arnold Hahot hvata Andriju i šalje ga u Austriju. * "Godina bez zime" u Evropi. * [[1. 2.]] - [[Sultanat Delhi]], severozapadna Indija: ubijen je sultan Muiz ud din Qaiqabad, postavljen je njegov petogodišnji sin Shamsuddin Kayumars i ubijen u junu. * [[1. 3.]] - Kralj [[Dinis od Portugala]] osniva [[Univerzitet u Coimbri]], najstariji u zemlji, sedmi nastariji na svetu u neprekidnom radu (papa potvrđuje 9. 8.). * [[14. 5.]] - Poslanici bana Pavla I. Šubića zaključili mir u Veneciji na tri godine, u sukobu oko [[Omiš]]a.<ref>Klaić, 265</ref> * [[13. 6.]] - Haldžijska revolucija u [[Sultanat Delhi|Sultanatu Delhi]]: ubistvom malog Shamsuddina Kayumarsa okončana je Mamelučka dinastija. [[Jalal-ud-Din Khalji]] (ca. 70) postaje novi sultan (do 1296), prvi iz turko-afganske Haldžijske dinastije, koja traje do 1320. * [[10. 7.]] - Ubijen je [[László IV, kralj Ugarske]]. Nije ostavio naslednike, ostrogonski nadbiskup šalje po Andriju Mlečanina (on je sin [[Stjepan Postum|Stjepana Postuma]], osporenog sina [[András II, kralj Ugarske|Andrije II]]). * [[18. 7.]] - Kralj [[Edward I od Engleske|Edward I]] izdaje Edikt o proterivanju Jevreja iz Kraljevine Engleske - prvi takav akt u Evropi (ostaje na snazi do 1656). * [[23. 7.]] - [[András III, kralj Ugarske|András III]], Andrija Mlečanin, okrunjen je u Stolnom Biogradu. Vlada do 1301. kao posljednji [[Arpadovići|Arpadović]]. ** Velikaši i prelati mu se zaklinju tek nakon što je izdao povelju da će poštovati njihove privilegije, što je presedan. ** Andrijino nasleđe osporavaju Ladislavljeva sestra, napuljska kraljica [[Marija Arpadović|Marija]], nemački kralj Rudolf i navodni pokojni brat [[Andrija (herceg)|Andrija]]. * avgust - Ugarski sabor zahteva, kako bi se okončala anarhija, da se sruše zamkovi podignuti bez dozvole i vrate nepravično uzeta imanja. * avgust - Nedavno pristigla križarska pojačanja iz Italije u [[Ako (grad)|Akri]] su masakrirali muslimane. [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučki]] sultan [[Kalavun]] će tražiti izručenje počinitelja, što je odbijeno. * [[16. 8.]] - [[Margareta, grofica Anjoua]], kći Karla II Napuljskog, udata za [[Karlo Valois|Karla Valois]], sina Filipa III Francuskog - donosi grofovije Anjou i Maine u miraz, u zamenu za Karlove pretenzije na Aragon, Valensiju i Barselonu. * [[24. 8.]] - Pogubljen je češki velikaš i očuh češkog kralja [[Záviš od Falkensteina]], [[Vaclav II od Češke|Vaclav II]] vlada samostalno. * [[31. 8.]] - Njemački kralj [[Rudolf I Habsburški]] proglašava svog sina [[Albrecht I Habsburški|Albrechta]], austrijsko-štajerskog vojvodu, za ugarskog kralja, na osnovu toga što se [[Bela IV]] zakleo na vernost [[Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva|Friedrichu II]] 1241, radi pomoći protiv Mongola (ali još je papa [[Inocent IV]] razrešio Belu zakletve). Papa [[Nikola IV]] opominje Rudolfa i Alberta da papa ima pravo da popunjava ugarsko prijestolje.<ref>Klaić, 267</ref> * [[8. 9.]] - Papin legat je okrunio napuljskog kraljevića [[Karlo Martel (Anžuvinac)|Karla Martela]], sestrića pokojnog Ladislava IV, za ugarskog kralja<ref>Klaić, 270</ref> (Karlo umire 1295, njegov sin [[Karlo I Robert]] će biti kralj 1301/08 do 1342). * septembar - U [[Macerata|Macerati]] je osnovana pravna škola, početak jednog od najstarijih postojećih univerziteta. * [[27. 9.]] - Zemljotres na severoistoku Kine, procene broja mrtvih se kreću od 7 do 100 hiljada. * 26 - 29. 9. - [[Margaret od Škotske]] (7) umire na [[Orkneyski otoci|Orkneyskim otocima]], na putu iz Norveške u Škotsku. ** Trinaestorica tvrde da imaju pravo na presto [[Kraljevina Alba|Škotske]], među kojima [[John Balliol]] i Robert de Brus, 5. lord Annandalea (otac [[Robert Bruce|Roberta Brucea]]). [[Škotski gvardijani]] se obraćaju engleskom kralju [[Edward I od Engleske|Edwardu I]] za administraciju izbora (Balliol izabran 1292). * oktobar - Pošto je sultan Kalavun raskinuo primirje sa Akrom, posljednjim ostatkom [[Kraljevina Jeruzalem|Kraljevine Jeruzalem]], mameluci se okupljaju za rat. * [[10. 11.]] - Umro je egipatski mamelučki sultan [[Qalawun]], pošto je vojska već krenula prema Akri. Nasleđuje ga sin [[Al-Ašraf Halil]] (do 1293), na proleće kreće na pohod. * [[13. 11.]] - Papa Nikola IV je postavio kamen temeljac [[Katedrala u Orvijetu|Katedrale u Orvijetu]] (gradnja traje malo preko tri stoleća). * novembar? - Čovek koji je tvrdio da je slavonski herceg [[Andrija (herceg)|Andrija]], pokojni brat pokojnog kralja Ladislava, pošto je ubedio "tetku" [[Kunegunda Ugarska|Kunegundu]], upao je u Ugarsku iz Poljske, ali ga je porazio Đorđe Bakša, nakon čega je ubijen. * [[28. 11.]] - Engleska kraljica [[Eleonora Kastiljska|Eleonora]] umire na severu Engleske. Edward I se vraća s njezinim tijelom u London, na mjestima gdje se zanoćili podići će 12 spomenika, [[Eleonorin križ|Eleonorinih križeva]]. * [[18. 12.]] - Umro je kralj [[Magnus III od Švedske]], nasleđuje ga 10-godišnji sin [[Birger od Švedske|Birger]] (do zbacivanja 1318). Najvažniji državnik je Torkel Knutsson. * krajem godine? - Kralj Andrija III se oženio Fenenom Kujavskom. === Kroz godinu === * [[Čazma]] je slobodno trgovište. * [[Stjepan I Kotromanić]] ostaje jedini bosanski ban. * [[Juraj I. Šubić Bribirski]] je [[nin]]ski knez, a [[Mladen II Šubić]] se prvi put pominje, kao načelnik Nina. * {{circa}} Izgrađena [[Crkva svetog Ahilija u Arilju]], (živopisana 1296). Poslednja [[Raški stil|raška]] crkva iz 13. veka.<ref>''Istorija s. n. I'', 399</ref> * Drugi dio "[[O podvizima rimskih careva i papa]]" splitskog kroničara [[Miha Madijev|Mihe Madijeva]] obrađuje period 1290-1330. * [[Giotto di Bondone]] naslikao 1290-95 Raspelo u Santa Maria Novella u Firenci. * {{circa}} Umro je vladar [[inka]]nske Kraljevine Kusko [[Lloque Yupanqui]], nasleđuje ga sin [[Mayta Cápac]], do oko 1320. * 1290-92 - Prema rumunskim hronikama iz 17. veka, [[Radu Negru]] ("Radu Crni", ili Negru Vodă, "Crni vojvoda") prešao je u ovo vreme iz Transilvanije u [[Muntenija|Munteniju]] i osnovao [[Vlaška|Vlašku]], s glavnim gradovima [[Opština Câmpulung, Argeș|Câmpulung]] i [[Opština Curtea de Argeș, Argeș|Curtea de Argeș]]. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1290.}} * [[Andrea Pisano]], vajar i arhitekt († 1348) * {{circa}} [[Leopold I Habsburški]] zv. Slavni, vojvoda Austrije i Štajerske († [[1326]]) * {{circa}} [[Ivan Paricida]], sin Rudolfa II Habsburškog († 1312/13) * {{circa}} [[Juraj II. Šubić Bribirski]], knez dalmatinskih gradova († [[1328]]) * {{circa}} [[Teodor od Montferrata]], bizantski princi markiz Montferrata († [[1338]]) * {{circa}} [[Ambrogio Lorenzetti]], slikar Sijenske škole († [[1348]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1290.}} * [[10. 5.]] - [[Rudolf II Habsburški]], bivši vojvoda Austrije i Štajerske (* ca. 1270) * 8. ili 19. 6. - [[Beatrice Portinari]], uzor za Danteovu Beatrice (* ca. 1265) * [[10. 7.]] - [[László IV, kralj Ugarske]], zvani Kumanac (* [[1262]]) * [[24. 8.]] - [[Záviš od Falkensteina]], češki velikaš (* ca. 1250) * 26 - 29. 9. - [[Margaret od Škotske]], osporena kraljica Škotske (* [[1283]]) * [[10. 11.]] - [[Qalawun]], egipatski mamelučki sultan (* ca. 1222) * [[28. 11.]] - [[Eleonora Kastiljska]], engleska kraljica (* 1241) * [[18. 12.]] - [[Magnus III od Švedske]] (* ca. 1240) * [[Prijezda II]], bosanski ban * [[Elizabeta Kumanka]], bivša ugarska kraljica (* 1244) * {{circa}} [[Lloque Yupanqui]], vladar Inka [[Kategorija:1290.| ]] [[Kategorija:1290-e]] [[Kategorija:Godine]] da6q8lupo8s45nw4q5w637nxi5kvnyo 2 225271 42603059 42602998 2026-05-30T06:00:17Z Duma 16555 42603059 wikitext text/x-wiki [[File:Brachiate.jpg|thumb|Primati poput ovog siamanga (''[[Symphalangus syndactylus]]''), koji se kreću brahijacijom, imaju duge prednje udove i zakrivljene prste.]] '''Brahijacija''' (od "brachium", latinski za ''ruka''), ili '''njihanje rukama''', je oblik [[arborealno kretanje|kretanja po drveću]] u kojem se [[primati]] njišu s grane na granu koristeći samo svoje ruke. Tokom brahijacije, tijelo se naizmjenično oslanja na svaki prednji ud. Ovaj oblik kretanja je primarno sredstvo kretanja za male [[giboni|gibon]]e i [[Symphalangus syndactylus|sijamang]]e jugoistočne Azije. Giboni posebno koriste brahijaciju za čak 80% svojih lokomotornih aktivnosti.<ref>{{Cite book |last=Birx |first=H. James |date=2006 |chapter=Brachiation |chapter-url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/anthropology/chpt/brachiation |chapter-url-access=subscription |title=Encyclopedia of Anthropology |url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology |url-access=subscription |location=Thousand Oaks, California |publisher=SAGE Publications |doi=10.4135/9781412952453 |isbn=9780761930297}}</ref> Neki [[majmuni Novog svijeta]], poput [[majmuni pauci|majmuna pauka]] i [[vunasti majmuni pauci|vunastih majmuna pauka]], prvobitno su klasificirani kao ''semibrahijatori'' i kreću se kroz drveće kombinacijom skakanja i brahijacije. Neke vrste iz Novog svijeta također prakticiraju [[suspenzorno ponašanje]] koristeći svoj [[prehensilni rep|rep za hvatanje]], a koji djeluje kao peta ruka.<ref name="Jurmain_etal2008">{{Cite book | first1 = Robert | last1 = Jurmain | first2 = Lynn | last2 = Kilgore | first3 = Wenda | last3 = Trevathan | title = Essentials of Physical Anthropology | url = https://archive.org/details/isbn_9780495509516 | url-access = limited | edition = 7th | publisher = Cengage Learning | year = 2008 | pages = [https://archive.org/details/isbn_9780495509516/page/109 109] | isbn = 9780495509394}}</ref> Dokazi pokazuju da je izumrli majmun ''[[Proconsul]]'' iz [[miocen]]a istočne Afrike razvio rani oblik suspenzijskog ponašanja i stoga je nazivan ''probahijatorom''.<ref name=":4">{{Cite book|last=Harrison|first=Terry|publisher=Encyclopedia of Anthropology|year=2006|isbn=9780761930297|location=Thousand Oaks, CA: SAGE Publications Ltd|pages=400|doi=10.4135/9781412952453.n127|title = Encyclopedia of Anthropology|chapter = Brachiation}}</ref> Nakon daljih posmatranja i dubljeg razumijevanja anatomije i ponašanja primata, termini semibrahijator i probrahijator uglavnom su izgubili popularnost u naučnoj zajednici.<ref name=":4" /> Trenutno, istraživači klasificiraju gibone i sijamange kao jedine prave brahijatore, a velike majmune kao modifikovane brahjiatore.<ref name=":4" /> Sva ostala brahijalna ponašanja koja ne ispunjavaju nijednu od tih klasifikacija nazivaju se položajima suspenzije podlakticom i lokomocija.<ref name=":4" /> Neke osobine koje primatima omogućavaju brahijaciju uključuju kratku kičmu (naročito [[slabinski pršljenovi|slabinski dio kičme]]), kratke nokte (umjesto kandži), duge zakrivljene prste, smanjene palčeve, duge prednje udove i slobodno rotirajuće zglobove.<ref name="Jurmain_etal2008" /> [[rani moderni čovjek|Moderni ljudi]] zadržavaju mnoge fizičke osobine koje ukazuju na pretka brahijatora, uključujući fleksibilne ramenske zglobove i prste pogodne za hvatanje. Kod manjih majmuna, te osobine su bile adaptacije za brahijaciju. Iako se veliki majmuni inače ne njišu sa grane na granu (s izuzetkom [[orangutan]]a), ljudska anatomija sugerira da brahijacija može biti [[eksaptacija]] [[dvonožnost]]i, a zdravi moderni ljudi su i dalje sposobni za brahijaciju.<ref name="RiceMoloney2005">{{Cite book | last1 = Rice | first1 = Patricia C. | first2 = Norah | last2 = Moloney | year = 2005 | title = Biological Anthropology and Prehistory: Exploring our Human Ancestry | publisher = Pearson Education, Inc. | pages = 178–179, 192 | isbn = 978-0-205-38196-8}}</ref> Neki dječji parkovi uključuju [[penjalica|prečke za penjanje]] na kojima se djeca igraju brahijacijom. Osim što je oblikovala evoluciju tjelesne strukture gibona, brahijacija je utjecala na stil i redoslijed njihovog ponašanja. Na primjer, za razliku od drugih primata koji nose mladunce na leđima, giboni će nositi mlade ventralno. Također utječe na njihove aktivnosti igre, kopulaciju i borbu. Smatra se da giboni stiču evolutivne prednosti kroz brahijaciju i vješanje s obje ruke (''bimanualno vješanje'') prilikom hranjenja. Dok manji primati ne mogu dugo visjeti držeći se s obje ruke, a veći su primati preteški da bi upotrebljavali nutritivne resurse na krajevima grana, giboni mogu ostati suspendirani značajan vremenski period i koristiti svoje duge ruke kako bi lakše došli do hrane na krajevima grana. Druga teorija pretpostavlja da je brahijacija tiši i manje očigledan način kretanja od četveronožnog skakanja i penjanja, čime se uspješnije [[adaptacije protiv predator|izbjegavaju predatori]].<ref name="D'AoûtVereecke2011">{{Cite book | first1 = Kristiaan | last1 = D'Août | first2 = Evie E. | last2 = Vereecke | title = Primate Locomotion: Linking in Situ and Ex Situ Research | url = https://archive.org/details/primatelocomotio00daou | url-access = limited | publisher = Springer | year = 2011 | pages = [https://archive.org/details/primatelocomotio00daou/page/n222 205]–206 | isbn = 9781441914200}}</ref> == Tipovi brahijacije == [[File:USMC-16939.jpg|thumb|Iako se ljudi prvenstveno kreću [[dvonožno kretanje|na dvije noge]], zadržali su nekoliko adaptacija koje im omogućavaju brahijaciju, kao što je prikazano na slici sa grupom [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|američkih marinaca]] koji koriste [[penjalica|prečke za penjanje]].]] === Neprekidni kontakt === This form of brachiation occurs when the primate is moving at slower speeds and is characterized by the animal maintaining constant contact with a handhold, such as a tree branch.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Oka|first1=Kenji|last2=Hirasaki|first2=Eishi|last3=Hirokawa|first3=Yohko|last4=Nakano|first4=Yoshihiko|last5=Kumakura|first5=Hiroo|date=2010-08-01|title=Brief communication: Three-dimensional motion analysis of hindlimb during brachiation in a white-handed gibbon (Hylobates lar)|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=142|issue=4|pages=650–654|doi=10.1002/ajpa.21280|pmid=20607695|issn=1096-8644}}</ref> This gait type utilizes the passive exchange between two types of energy, [[Gravitational energy|gravitational potential]] and [[Kinetic energy|translational kinetic]], to propel the animal forward at a low mechanical cost.<ref name=":0" /> This mode of brachiation has been compared to the movement patterns of [[Bipedalism|bipedal]] walking in humans.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Bertram|first1=John E.A.|last2=Chang|first2=Young-Hui|date=2001-08-01|title=Mechanical energy oscillations of two brachiation gaits: Measurement and simulation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=115|issue=4|pages=319–326|doi=10.1002/ajpa.1088|pmid=11471130|issn=1096-8644}}</ref> === Rikošetalna === This type of brachiation is used by primates to move at faster speeds and is characterized by a flight phase between each contact with a handhold.<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Michilsens|first1=Fana|last2=D'Août|first2=Kristiaan|last3=Aerts|first3=Peter|date=2011-08-01|title=How pendulum-like are siamangs? energy exchange during brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=145|issue=4|pages=581–591|doi=10.1002/ajpa.21539|pmid=21541935|issn=1096-8644}}</ref> Ricochetal brachiation uses an exchange of translational and [[Rotational energy|rotational kinetic energy]] to move forward, and is compared to a "whip-like" motion.<ref name=":1" /> Due to its aerial phase, ricochetal brachiation is similar to bipedal running in humans.<ref name=":1" /> == Modeli brahijacije == === Njišuće kretanje === Continuous contact brachiation has often been compared to the movement of a simple pendulum.<ref name=":22"/> This is due to the out-of-phase fluctuation of energy that occurs while the moving primate is swinging between each tree appendage as the energy transfers from potential to kinetic, and vice versa.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Fleagle|first=John|date=1974|title=Dynamics of a brachiating siamang [Hylobates (Symphalangus) syndactylus]|journal=Nature|language=En|volume=248|issue=5445|pages=259–260|doi=10.1038/248259a0|pmid=4819422|bibcode=1974Natur.248..259F |s2cid=2060017 |issn=1476-4687}}</ref> The use of gravitational acceleration to effect movement can be found in both the brachiating primate and the moving ball in a pendulum model.<ref name=":3" /> A brachiator can make use of this momentum in several different ways: during the downswing the primate can maximize its change in kinetic energy, during the upswing it can minimize loss of kinetic energy or it can avoid moving laterally during its upward swing.<ref name=":3" /> Brachiating primates have adapted these three strategies for maximizing forward movement by adjusting its posture during each swing.<ref name=":3" /> The amount of energy transferred from potential to kinetic during pendulum-like movement is known as energy recovery.<ref name=":22" /> Maintaining a higher energy recovery during brachiation costs less energy and allows the animal to move to its destination quickly; however, this type of movement is also harder to control.<ref name=":22" /> Therefore, since the risk of missing a handhold can result in injury or death, the benefit of moving slower with a lower energy recovery and more control likely outweighs the cost of extra energy expenditure.<ref name=":22" /> == Evolucija brahijacije == Brachiation originated in [[Africa]], thirteen million years ago.{{citation needed|date=December 2020}} The emergence of bigger [[primates]] that learn to move hanging around by branches obliges the new generations to make some corporal changes that have lasted until today, in many species, including the [[humans]]. Specialized locomotor behaviours, such as brachiating, are thought to have evolved from arboreal [[quadrupedalism]]. This behaviour is the ancestral and most common locomotor mechanism among primates.<ref name=":5">{{Cite book|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology/n734.xml|title=Encyclopedia of Anthropology|last=Schmidt|first=Manuela|date=2006|publisher=SAGE Publications, Inc.|location=Thousand Oaks|pages=1939–1940|doi=10.4135/9781412952453.n734|chapter=Primate Locomotion|isbn=9780761930297}}</ref> This would explain why living apes and humans share many unusual morphological aspects of the upper limb and thorax.<ref name=":5" /> The transition to brachiation is regarded as a major shift during primate evolution and is thought to be a possible precursor to the adaptation of bipedal walking in early [[Hominidae|hominids]].<ref name=":6">{{Cite journal|last=Byron|first=C.D.|date=December 2017|title=An anatomical and mechanical analysis of the douc monkey (genus Pygathrix), and its role in understanding the evolution of brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|volume=164 |issue=4|pages=801–820|pmid=29023639|doi=10.1002/ajpa.23320|doi-access=}}</ref> Specialized suspensory behaviour was shown to have evolved independently between hominid groups.<ref name=":6" /> There are several hypotheses for how early brachiating primates may have transitioned into bipedalism. The most generally accepted of these is the vertical climbing hypothesis, which states that vertical climbing is the biomechanical link between brachiation and bipedalism.<ref>Fleagle, JG, Stern, JT, Jungers, WL, Susman, RL, Vangor, AK and Wells, JP. (1981). "Climbing: a biomechanical link with brachiation and with bipedalism". ''Symp. Zool. Soc. Lond.'' 48: 359-375.</ref><ref name=":02">{{Cite book|last=Langdon|first=John H.|title=The Science of Human Evolution |language=en-gb|doi=10.1007/978-3-319-41585-7|year = 2016|isbn = 978-3-319-41584-0|s2cid=7189384 }}</ref> Many climbing adaptations have been found in early [[Homininae|hominins]] and some of these adaptations can still be seen in present-day humans. The distinctive body posture, limb proportions and trunk design identified in living apes are better explained by the previous adaptation of climbing behaviours.<ref name=":02" /> == Povezano == * [[Arborealno kretanje]] * [[Suspenzivno ponašanje]] == Reference == {{Reflist}} 871utq3lf6yh6kwje62aqa8nzgsgtkj 42603060 42603059 2026-05-30T06:14:13Z Duma 16555 /* Tipovi brahijacije */ 42603060 wikitext text/x-wiki [[File:Brachiate.jpg|thumb|Primati poput ovog siamanga (''[[Symphalangus syndactylus]]''), koji se kreću brahijacijom, imaju duge prednje udove i zakrivljene prste.]] '''Brahijacija''' (od "brachium", latinski za ''ruka''), ili '''njihanje rukama''', je oblik [[arborealno kretanje|kretanja po drveću]] u kojem se [[primati]] njišu s grane na granu koristeći samo svoje ruke. Tokom brahijacije, tijelo se naizmjenično oslanja na svaki prednji ud. Ovaj oblik kretanja je primarno sredstvo kretanja za male [[giboni|gibon]]e i [[Symphalangus syndactylus|sijamang]]e jugoistočne Azije. Giboni posebno koriste brahijaciju za čak 80% svojih lokomotornih aktivnosti.<ref>{{Cite book |last=Birx |first=H. James |date=2006 |chapter=Brachiation |chapter-url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/anthropology/chpt/brachiation |chapter-url-access=subscription |title=Encyclopedia of Anthropology |url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology |url-access=subscription |location=Thousand Oaks, California |publisher=SAGE Publications |doi=10.4135/9781412952453 |isbn=9780761930297}}</ref> Neki [[majmuni Novog svijeta]], poput [[majmuni pauci|majmuna pauka]] i [[vunasti majmuni pauci|vunastih majmuna pauka]], prvobitno su klasificirani kao ''semibrahijatori'' i kreću se kroz drveće kombinacijom skakanja i brahijacije. Neke vrste iz Novog svijeta također prakticiraju [[suspenzorno ponašanje]] koristeći svoj [[prehensilni rep|rep za hvatanje]], a koji djeluje kao peta ruka.<ref name="Jurmain_etal2008">{{Cite book | first1 = Robert | last1 = Jurmain | first2 = Lynn | last2 = Kilgore | first3 = Wenda | last3 = Trevathan | title = Essentials of Physical Anthropology | url = https://archive.org/details/isbn_9780495509516 | url-access = limited | edition = 7th | publisher = Cengage Learning | year = 2008 | pages = [https://archive.org/details/isbn_9780495509516/page/109 109] | isbn = 9780495509394}}</ref> Dokazi pokazuju da je izumrli majmun ''[[Proconsul]]'' iz [[miocen]]a istočne Afrike razvio rani oblik suspenzijskog ponašanja i stoga je nazivan ''probahijatorom''.<ref name=":4">{{Cite book|last=Harrison|first=Terry|publisher=Encyclopedia of Anthropology|year=2006|isbn=9780761930297|location=Thousand Oaks, CA: SAGE Publications Ltd|pages=400|doi=10.4135/9781412952453.n127|title = Encyclopedia of Anthropology|chapter = Brachiation}}</ref> Nakon daljih posmatranja i dubljeg razumijevanja anatomije i ponašanja primata, termini semibrahijator i probrahijator uglavnom su izgubili popularnost u naučnoj zajednici.<ref name=":4" /> Trenutno, istraživači klasificiraju gibone i sijamange kao jedine prave brahijatore, a velike majmune kao modifikovane brahjiatore.<ref name=":4" /> Sva ostala brahijalna ponašanja koja ne ispunjavaju nijednu od tih klasifikacija nazivaju se položajima suspenzije podlakticom i lokomocija.<ref name=":4" /> Neke osobine koje primatima omogućavaju brahijaciju uključuju kratku kičmu (naročito [[slabinski pršljenovi|slabinski dio kičme]]), kratke nokte (umjesto kandži), duge zakrivljene prste, smanjene palčeve, duge prednje udove i slobodno rotirajuće zglobove.<ref name="Jurmain_etal2008" /> [[rani moderni čovjek|Moderni ljudi]] zadržavaju mnoge fizičke osobine koje ukazuju na pretka brahijatora, uključujući fleksibilne ramenske zglobove i prste pogodne za hvatanje. Kod manjih majmuna, te osobine su bile adaptacije za brahijaciju. Iako se veliki majmuni inače ne njišu sa grane na granu (s izuzetkom [[orangutan]]a), ljudska anatomija sugerira da brahijacija može biti [[eksaptacija]] [[dvonožnost]]i, a zdravi moderni ljudi su i dalje sposobni za brahijaciju.<ref name="RiceMoloney2005">{{Cite book | last1 = Rice | first1 = Patricia C. | first2 = Norah | last2 = Moloney | year = 2005 | title = Biological Anthropology and Prehistory: Exploring our Human Ancestry | publisher = Pearson Education, Inc. | pages = 178–179, 192 | isbn = 978-0-205-38196-8}}</ref> Neki dječji parkovi uključuju [[penjalica|prečke za penjanje]] na kojima se djeca igraju brahijacijom. Osim što je oblikovala evoluciju tjelesne strukture gibona, brahijacija je utjecala na stil i redoslijed njihovog ponašanja. Na primjer, za razliku od drugih primata koji nose mladunce na leđima, giboni će nositi mlade ventralno. Također utječe na njihove aktivnosti igre, kopulaciju i borbu. Smatra se da giboni stiču evolutivne prednosti kroz brahijaciju i vješanje s obje ruke (''bimanualno vješanje'') prilikom hranjenja. Dok manji primati ne mogu dugo visjeti držeći se s obje ruke, a veći su primati preteški da bi upotrebljavali nutritivne resurse na krajevima grana, giboni mogu ostati suspendirani značajan vremenski period i koristiti svoje duge ruke kako bi lakše došli do hrane na krajevima grana. Druga teorija pretpostavlja da je brahijacija tiši i manje očigledan način kretanja od četveronožnog skakanja i penjanja, čime se uspješnije [[adaptacije protiv predator|izbjegavaju predatori]].<ref name="D'AoûtVereecke2011">{{Cite book | first1 = Kristiaan | last1 = D'Août | first2 = Evie E. | last2 = Vereecke | title = Primate Locomotion: Linking in Situ and Ex Situ Research | url = https://archive.org/details/primatelocomotio00daou | url-access = limited | publisher = Springer | year = 2011 | pages = [https://archive.org/details/primatelocomotio00daou/page/n222 205]–206 | isbn = 9781441914200}}</ref> == Tipovi brahijacije == [[File:USMC-16939.jpg|thumb|Iako se ljudi prvenstveno kreću [[dvonožno kretanje|na dvije noge]], zadržali su nekoliko adaptacija koje im omogućavaju brahijaciju, kao što je prikazano na slici sa grupom [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|američkih marinaca]] koji koriste [[penjalica|prečke za penjanje]].]] === Neprekidni kontakt === Ovaj oblik brahijacije se javlja kada se primat kreće manjim brzinama i karakterizira ga održavanje stalnog kontakta životinje s rukohvatom, poput grane drveta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Oka|first1=Kenji|last2=Hirasaki|first2=Eishi|last3=Hirokawa|first3=Yohko|last4=Nakano|first4=Yoshihiko|last5=Kumakura|first5=Hiroo|date=2010-08-01|title=Brief communication: Three-dimensional motion analysis of hindlimb during brachiation in a white-handed gibbon (Hylobates lar)|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=142|issue=4|pages=650–654|doi=10.1002/ajpa.21280|pmid=20607695|issn=1096-8644}}</ref> Ovaj tip hoda koristi pasivnu razmjenu između dvije vrste energije, [[gravitacijska energija|gravitacijskog potencijala]] i [[kinetička energija|translacijske kinetike]], kako bi se životinja pokretala naprijed uz niske mehaničke troškove.<ref name=":0" /> Ovaj način brahijacije upoređen je s obrascima kretanja [[dvonožnost|dvonožnim hodanjem]] kod ljudi.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Bertram|first1=John E.A.|last2=Chang|first2=Young-Hui|date=2001-08-01|title=Mechanical energy oscillations of two brachiation gaits: Measurement and simulation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=115|issue=4|pages=319–326|doi=10.1002/ajpa.1088|pmid=11471130|issn=1096-8644}}</ref> === Rikošetalna === Ovu vrstu brahijacije primati koriste za kretanje većim brzinama i karakterizira je faza leta između svakog kontakta s rukohvatom.<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Michilsens|first1=Fana|last2=D'Août|first2=Kristiaan|last3=Aerts|first3=Peter|date=2011-08-01|title=How pendulum-like are siamangs? energy exchange during brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=145|issue=4|pages=581–591|doi=10.1002/ajpa.21539|pmid=21541935|issn=1096-8644}}</ref> Rikošetalna brahijacija koristi razmjenu translacijske i [[rotacijska energija|rotacijske kinetičke energije]] za kretanje naprijed i uspoređuje se s pokretom "nalik biču".<ref name=":1" /> Zbog svoje zračne faze, rikošetalna brahijacija je slična dvonožnom trčanju kod ljudi.<ref name=":1" /> == Modeli brahijacije == === Njišuće kretanje === Continuous contact brachiation has often been compared to the movement of a simple pendulum.<ref name=":22"/> This is due to the out-of-phase fluctuation of energy that occurs while the moving primate is swinging between each tree appendage as the energy transfers from potential to kinetic, and vice versa.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Fleagle|first=John|date=1974|title=Dynamics of a brachiating siamang [Hylobates (Symphalangus) syndactylus]|journal=Nature|language=En|volume=248|issue=5445|pages=259–260|doi=10.1038/248259a0|pmid=4819422|bibcode=1974Natur.248..259F |s2cid=2060017 |issn=1476-4687}}</ref> The use of gravitational acceleration to effect movement can be found in both the brachiating primate and the moving ball in a pendulum model.<ref name=":3" /> A brachiator can make use of this momentum in several different ways: during the downswing the primate can maximize its change in kinetic energy, during the upswing it can minimize loss of kinetic energy or it can avoid moving laterally during its upward swing.<ref name=":3" /> Brachiating primates have adapted these three strategies for maximizing forward movement by adjusting its posture during each swing.<ref name=":3" /> The amount of energy transferred from potential to kinetic during pendulum-like movement is known as energy recovery.<ref name=":22" /> Maintaining a higher energy recovery during brachiation costs less energy and allows the animal to move to its destination quickly; however, this type of movement is also harder to control.<ref name=":22" /> Therefore, since the risk of missing a handhold can result in injury or death, the benefit of moving slower with a lower energy recovery and more control likely outweighs the cost of extra energy expenditure.<ref name=":22" /> == Evolucija brahijacije == Brachiation originated in [[Africa]], thirteen million years ago.{{citation needed|date=December 2020}} The emergence of bigger [[primates]] that learn to move hanging around by branches obliges the new generations to make some corporal changes that have lasted until today, in many species, including the [[humans]]. Specialized locomotor behaviours, such as brachiating, are thought to have evolved from arboreal [[quadrupedalism]]. This behaviour is the ancestral and most common locomotor mechanism among primates.<ref name=":5">{{Cite book|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology/n734.xml|title=Encyclopedia of Anthropology|last=Schmidt|first=Manuela|date=2006|publisher=SAGE Publications, Inc.|location=Thousand Oaks|pages=1939–1940|doi=10.4135/9781412952453.n734|chapter=Primate Locomotion|isbn=9780761930297}}</ref> This would explain why living apes and humans share many unusual morphological aspects of the upper limb and thorax.<ref name=":5" /> The transition to brachiation is regarded as a major shift during primate evolution and is thought to be a possible precursor to the adaptation of bipedal walking in early [[Hominidae|hominids]].<ref name=":6">{{Cite journal|last=Byron|first=C.D.|date=December 2017|title=An anatomical and mechanical analysis of the douc monkey (genus Pygathrix), and its role in understanding the evolution of brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|volume=164 |issue=4|pages=801–820|pmid=29023639|doi=10.1002/ajpa.23320|doi-access=}}</ref> Specialized suspensory behaviour was shown to have evolved independently between hominid groups.<ref name=":6" /> There are several hypotheses for how early brachiating primates may have transitioned into bipedalism. The most generally accepted of these is the vertical climbing hypothesis, which states that vertical climbing is the biomechanical link between brachiation and bipedalism.<ref>Fleagle, JG, Stern, JT, Jungers, WL, Susman, RL, Vangor, AK and Wells, JP. (1981). "Climbing: a biomechanical link with brachiation and with bipedalism". ''Symp. Zool. Soc. Lond.'' 48: 359-375.</ref><ref name=":02">{{Cite book|last=Langdon|first=John H.|title=The Science of Human Evolution |language=en-gb|doi=10.1007/978-3-319-41585-7|year = 2016|isbn = 978-3-319-41584-0|s2cid=7189384 }}</ref> Many climbing adaptations have been found in early [[Homininae|hominins]] and some of these adaptations can still be seen in present-day humans. The distinctive body posture, limb proportions and trunk design identified in living apes are better explained by the previous adaptation of climbing behaviours.<ref name=":02" /> == Povezano == * [[Arborealno kretanje]] * [[Suspenzivno ponašanje]] == Reference == {{Reflist}} bvl2fanyv3lklh6lw6mg10cpxpbtoaz 42603062 42603060 2026-05-30T06:46:02Z Duma 16555 /* Modeli brahijacije */ 42603062 wikitext text/x-wiki [[File:Brachiate.jpg|thumb|Primati poput ovog siamanga (''[[Symphalangus syndactylus]]''), koji se kreću brahijacijom, imaju duge prednje udove i zakrivljene prste.]] '''Brahijacija''' (od "brachium", latinski za ''ruka''), ili '''njihanje rukama''', je oblik [[arborealno kretanje|kretanja po drveću]] u kojem se [[primati]] njišu s grane na granu koristeći samo svoje ruke. Tokom brahijacije, tijelo se naizmjenično oslanja na svaki prednji ud. Ovaj oblik kretanja je primarno sredstvo kretanja za male [[giboni|gibon]]e i [[Symphalangus syndactylus|sijamang]]e jugoistočne Azije. Giboni posebno koriste brahijaciju za čak 80% svojih lokomotornih aktivnosti.<ref>{{Cite book |last=Birx |first=H. James |date=2006 |chapter=Brachiation |chapter-url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/anthropology/chpt/brachiation |chapter-url-access=subscription |title=Encyclopedia of Anthropology |url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology |url-access=subscription |location=Thousand Oaks, California |publisher=SAGE Publications |doi=10.4135/9781412952453 |isbn=9780761930297}}</ref> Neki [[majmuni Novog svijeta]], poput [[majmuni pauci|majmuna pauka]] i [[vunasti majmuni pauci|vunastih majmuna pauka]], prvobitno su klasificirani kao ''semibrahijatori'' i kreću se kroz drveće kombinacijom skakanja i brahijacije. Neke vrste iz Novog svijeta također prakticiraju [[suspenzorno ponašanje]] koristeći svoj [[prehensilni rep|rep za hvatanje]], a koji djeluje kao peta ruka.<ref name="Jurmain_etal2008">{{Cite book | first1 = Robert | last1 = Jurmain | first2 = Lynn | last2 = Kilgore | first3 = Wenda | last3 = Trevathan | title = Essentials of Physical Anthropology | url = https://archive.org/details/isbn_9780495509516 | url-access = limited | edition = 7th | publisher = Cengage Learning | year = 2008 | pages = [https://archive.org/details/isbn_9780495509516/page/109 109] | isbn = 9780495509394}}</ref> Dokazi pokazuju da je izumrli majmun ''[[Proconsul]]'' iz [[miocen]]a istočne Afrike razvio rani oblik suspenzijskog ponašanja i stoga je nazivan ''probahijatorom''.<ref name=":4">{{Cite book|last=Harrison|first=Terry|publisher=Encyclopedia of Anthropology|year=2006|isbn=9780761930297|location=Thousand Oaks, CA: SAGE Publications Ltd|pages=400|doi=10.4135/9781412952453.n127|title = Encyclopedia of Anthropology|chapter = Brachiation}}</ref> Nakon daljih posmatranja i dubljeg razumijevanja anatomije i ponašanja primata, termini semibrahijator i probrahijator uglavnom su izgubili popularnost u naučnoj zajednici.<ref name=":4" /> Trenutno, istraživači klasificiraju gibone i sijamange kao jedine prave brahijatore, a velike majmune kao modifikovane brahjiatore.<ref name=":4" /> Sva ostala brahijalna ponašanja koja ne ispunjavaju nijednu od tih klasifikacija nazivaju se položajima suspenzije podlakticom i lokomocija.<ref name=":4" /> Neke osobine koje primatima omogućavaju brahijaciju uključuju kratku kičmu (naročito [[slabinski pršljenovi|slabinski dio kičme]]), kratke nokte (umjesto kandži), duge zakrivljene prste, smanjene palčeve, duge prednje udove i slobodno rotirajuće zglobove.<ref name="Jurmain_etal2008" /> [[rani moderni čovjek|Moderni ljudi]] zadržavaju mnoge fizičke osobine koje ukazuju na pretka brahijatora, uključujući fleksibilne ramenske zglobove i prste pogodne za hvatanje. Kod manjih majmuna, te osobine su bile adaptacije za brahijaciju. Iako se veliki majmuni inače ne njišu sa grane na granu (s izuzetkom [[orangutan]]a), ljudska anatomija sugerira da brahijacija može biti [[eksaptacija]] [[dvonožnost]]i, a zdravi moderni ljudi su i dalje sposobni za brahijaciju.<ref name="RiceMoloney2005">{{Cite book | last1 = Rice | first1 = Patricia C. | first2 = Norah | last2 = Moloney | year = 2005 | title = Biological Anthropology and Prehistory: Exploring our Human Ancestry | publisher = Pearson Education, Inc. | pages = 178–179, 192 | isbn = 978-0-205-38196-8}}</ref> Neki dječji parkovi uključuju [[penjalica|prečke za penjanje]] na kojima se djeca igraju brahijacijom. Osim što je oblikovala evoluciju tjelesne strukture gibona, brahijacija je utjecala na stil i redoslijed njihovog ponašanja. Na primjer, za razliku od drugih primata koji nose mladunce na leđima, giboni će nositi mlade ventralno. Također utječe na njihove aktivnosti igre, kopulaciju i borbu. Smatra se da giboni stiču evolutivne prednosti kroz brahijaciju i vješanje s obje ruke (''bimanualno vješanje'') prilikom hranjenja. Dok manji primati ne mogu dugo visjeti držeći se s obje ruke, a veći su primati preteški da bi upotrebljavali nutritivne resurse na krajevima grana, giboni mogu ostati suspendirani značajan vremenski period i koristiti svoje duge ruke kako bi lakše došli do hrane na krajevima grana. Druga teorija pretpostavlja da je brahijacija tiši i manje očigledan način kretanja od četveronožnog skakanja i penjanja, čime se uspješnije [[adaptacije protiv predator|izbjegavaju predatori]].<ref name="D'AoûtVereecke2011">{{Cite book | first1 = Kristiaan | last1 = D'Août | first2 = Evie E. | last2 = Vereecke | title = Primate Locomotion: Linking in Situ and Ex Situ Research | url = https://archive.org/details/primatelocomotio00daou | url-access = limited | publisher = Springer | year = 2011 | pages = [https://archive.org/details/primatelocomotio00daou/page/n222 205]–206 | isbn = 9781441914200}}</ref> == Tipovi brahijacije == [[File:USMC-16939.jpg|thumb|Iako se ljudi prvenstveno kreću [[dvonožno kretanje|na dvije noge]], zadržali su nekoliko adaptacija koje im omogućavaju brahijaciju, kao što je prikazano na slici sa grupom [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|američkih marinaca]] koji koriste [[penjalica|prečke za penjanje]].]] === Neprekidni kontakt === Ovaj oblik brahijacije se javlja kada se primat kreće manjim brzinama i karakterizira ga održavanje stalnog kontakta životinje s rukohvatom, poput grane drveta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Oka|first1=Kenji|last2=Hirasaki|first2=Eishi|last3=Hirokawa|first3=Yohko|last4=Nakano|first4=Yoshihiko|last5=Kumakura|first5=Hiroo|date=2010-08-01|title=Brief communication: Three-dimensional motion analysis of hindlimb during brachiation in a white-handed gibbon (Hylobates lar)|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=142|issue=4|pages=650–654|doi=10.1002/ajpa.21280|pmid=20607695|issn=1096-8644}}</ref> Ovaj tip hoda koristi pasivnu razmjenu između dvije vrste energije, [[gravitacijska energija|gravitacijskog potencijala]] i [[kinetička energija|translacijske kinetike]], kako bi se životinja pokretala naprijed uz niske mehaničke troškove.<ref name=":0" /> Ovaj način brahijacije upoređen je s obrascima kretanja [[dvonožnost|dvonožnim hodanjem]] kod ljudi.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Bertram|first1=John E.A.|last2=Chang|first2=Young-Hui|date=2001-08-01|title=Mechanical energy oscillations of two brachiation gaits: Measurement and simulation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=115|issue=4|pages=319–326|doi=10.1002/ajpa.1088|pmid=11471130|issn=1096-8644}}</ref> === Rikošetalna === Ovu vrstu brahijacije primati koriste za kretanje većim brzinama i karakterizira je faza leta između svakog kontakta s rukohvatom.<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Michilsens|first1=Fana|last2=D'Août|first2=Kristiaan|last3=Aerts|first3=Peter|date=2011-08-01|title=How pendulum-like are siamangs? energy exchange during brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=145|issue=4|pages=581–591|doi=10.1002/ajpa.21539|pmid=21541935|issn=1096-8644}}</ref> Rikošetalna brahijacija koristi razmjenu translacijske i [[rotacijska energija|rotacijske kinetičke energije]] za kretanje naprijed i uspoređuje se s pokretom "nalik biču".<ref name=":1" /> Zbog svoje zračne faze, rikošetalna brahijacija je slična dvonožnom trčanju kod ljudi.<ref name=":1" /> == Modeli brahijacije == === Njišuće kretanje === Kontinuirana kontaktna brahijacija često se poredi s kretanjem jednostavnog klatna.<ref name=":22"/> To je zbog fluktuacije energije izvan faze koja se javlja dok se primat u pokretu njiše između svakog pojedinačnog dijela drveta, jer se energija prenosi iz potencijalne u kinetičku i obrnuto.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Fleagle|first=John|date=1974|title=Dynamics of a brachiating siamang [Hylobates (Symphalangus) syndactylus]|journal=Nature|language=En|volume=248|issue=5445|pages=259–260|doi=10.1038/248259a0|pmid=4819422|bibcode=1974Natur.248..259F |s2cid=2060017 |issn=1476-4687}}</ref> Korištenje gravitacijskog ubrzanja za postizanje kretanja može se naći i kod primata u pokretu i kod lopte u pokretu u modelu klatna.<ref name=":3" /> Brahijator može iskoristiti taj zamah na nekoliko različitih načina: tokom zamaha prema dolje, primat može maksimizirati promjenu svoje kinetičke energije, tokom zamaha prema gore može minimizirati gubitak kinetičke energije ili može izbjeći bočno kretanje tokom zamaha prema gore.<ref name=":3" /> Brahijacijski primati su prilagodili te tri strategije za maksimiziranje kretanja naprijed prilagođavanjem svog držanja tokom svakog zamaha.<ref name=":3" /> Količina energije prenesene iz potencijalne u kinetičku tokom kretanja poput klatna poznata je kao oporavak energije.<ref name=":22" /> Održavanje većeg oporavka energije tokom brahijacije košta manje energije i omogućava životinji da se brzo kreće do odredišta; međutim, tu vrstu kretanja je također teže kontrolirati.<ref name=":22" /> Stoga, budući da rizik od promašenog hvatišta može rezultirati povredom ili smrću, korist od sporijeg kretanja sa manjim oporavkom energije i većom kontrolom vjerovatno nadmašuje troškove dodatnog utroška energije.<ref name=":22" /> == Evolucija brahijacije == Brachiation originated in [[Africa]], thirteen million years ago.{{citation needed|date=December 2020}} The emergence of bigger [[primates]] that learn to move hanging around by branches obliges the new generations to make some corporal changes that have lasted until today, in many species, including the [[humans]]. Specialized locomotor behaviours, such as brachiating, are thought to have evolved from arboreal [[quadrupedalism]]. This behaviour is the ancestral and most common locomotor mechanism among primates.<ref name=":5">{{Cite book|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology/n734.xml|title=Encyclopedia of Anthropology|last=Schmidt|first=Manuela|date=2006|publisher=SAGE Publications, Inc.|location=Thousand Oaks|pages=1939–1940|doi=10.4135/9781412952453.n734|chapter=Primate Locomotion|isbn=9780761930297}}</ref> This would explain why living apes and humans share many unusual morphological aspects of the upper limb and thorax.<ref name=":5" /> The transition to brachiation is regarded as a major shift during primate evolution and is thought to be a possible precursor to the adaptation of bipedal walking in early [[Hominidae|hominids]].<ref name=":6">{{Cite journal|last=Byron|first=C.D.|date=December 2017|title=An anatomical and mechanical analysis of the douc monkey (genus Pygathrix), and its role in understanding the evolution of brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|volume=164 |issue=4|pages=801–820|pmid=29023639|doi=10.1002/ajpa.23320|doi-access=}}</ref> Specialized suspensory behaviour was shown to have evolved independently between hominid groups.<ref name=":6" /> There are several hypotheses for how early brachiating primates may have transitioned into bipedalism. The most generally accepted of these is the vertical climbing hypothesis, which states that vertical climbing is the biomechanical link between brachiation and bipedalism.<ref>Fleagle, JG, Stern, JT, Jungers, WL, Susman, RL, Vangor, AK and Wells, JP. (1981). "Climbing: a biomechanical link with brachiation and with bipedalism". ''Symp. Zool. Soc. Lond.'' 48: 359-375.</ref><ref name=":02">{{Cite book|last=Langdon|first=John H.|title=The Science of Human Evolution |language=en-gb|doi=10.1007/978-3-319-41585-7|year = 2016|isbn = 978-3-319-41584-0|s2cid=7189384 }}</ref> Many climbing adaptations have been found in early [[Homininae|hominins]] and some of these adaptations can still be seen in present-day humans. The distinctive body posture, limb proportions and trunk design identified in living apes are better explained by the previous adaptation of climbing behaviours.<ref name=":02" /> == Povezano == * [[Arborealno kretanje]] * [[Suspenzivno ponašanje]] == Reference == {{Reflist}} pnfm2neidq2zn21z6b3im7wqzj92yh7 42603063 42603062 2026-05-30T06:57:24Z Duma 16555 /* Evolucija brahijacije */ 42603063 wikitext text/x-wiki [[File:Brachiate.jpg|thumb|Primati poput ovog siamanga (''[[Symphalangus syndactylus]]''), koji se kreću brahijacijom, imaju duge prednje udove i zakrivljene prste.]] '''Brahijacija''' (od "brachium", latinski za ''ruka''), ili '''njihanje rukama''', je oblik [[arborealno kretanje|kretanja po drveću]] u kojem se [[primati]] njišu s grane na granu koristeći samo svoje ruke. Tokom brahijacije, tijelo se naizmjenično oslanja na svaki prednji ud. Ovaj oblik kretanja je primarno sredstvo kretanja za male [[giboni|gibon]]e i [[Symphalangus syndactylus|sijamang]]e jugoistočne Azije. Giboni posebno koriste brahijaciju za čak 80% svojih lokomotornih aktivnosti.<ref>{{Cite book |last=Birx |first=H. James |date=2006 |chapter=Brachiation |chapter-url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/anthropology/chpt/brachiation |chapter-url-access=subscription |title=Encyclopedia of Anthropology |url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology |url-access=subscription |location=Thousand Oaks, California |publisher=SAGE Publications |doi=10.4135/9781412952453 |isbn=9780761930297}}</ref> Neki [[majmuni Novog svijeta]], poput [[majmuni pauci|majmuna pauka]] i [[vunasti majmuni pauci|vunastih majmuna pauka]], prvobitno su klasificirani kao ''semibrahijatori'' i kreću se kroz drveće kombinacijom skakanja i brahijacije. Neke vrste iz Novog svijeta također prakticiraju [[suspenzorno ponašanje]] koristeći svoj [[prehensilni rep|rep za hvatanje]], a koji djeluje kao peta ruka.<ref name="Jurmain_etal2008">{{Cite book | first1 = Robert | last1 = Jurmain | first2 = Lynn | last2 = Kilgore | first3 = Wenda | last3 = Trevathan | title = Essentials of Physical Anthropology | url = https://archive.org/details/isbn_9780495509516 | url-access = limited | edition = 7th | publisher = Cengage Learning | year = 2008 | pages = [https://archive.org/details/isbn_9780495509516/page/109 109] | isbn = 9780495509394}}</ref> Dokazi pokazuju da je izumrli majmun ''[[Proconsul]]'' iz [[miocen]]a istočne Afrike razvio rani oblik suspenzijskog ponašanja i stoga je nazivan ''probahijatorom''.<ref name=":4">{{Cite book|last=Harrison|first=Terry|publisher=Encyclopedia of Anthropology|year=2006|isbn=9780761930297|location=Thousand Oaks, CA: SAGE Publications Ltd|pages=400|doi=10.4135/9781412952453.n127|title = Encyclopedia of Anthropology|chapter = Brachiation}}</ref> Nakon daljih posmatranja i dubljeg razumijevanja anatomije i ponašanja primata, termini semibrahijator i probrahijator uglavnom su izgubili popularnost u naučnoj zajednici.<ref name=":4" /> Trenutno, istraživači klasificiraju gibone i sijamange kao jedine prave brahijatore, a velike majmune kao modifikovane brahjiatore.<ref name=":4" /> Sva ostala brahijalna ponašanja koja ne ispunjavaju nijednu od tih klasifikacija nazivaju se položajima suspenzije podlakticom i lokomocija.<ref name=":4" /> Neke osobine koje primatima omogućavaju brahijaciju uključuju kratku kičmu (naročito [[slabinski pršljenovi|slabinski dio kičme]]), kratke nokte (umjesto kandži), duge zakrivljene prste, smanjene palčeve, duge prednje udove i slobodno rotirajuće zglobove.<ref name="Jurmain_etal2008" /> [[rani moderni čovjek|Moderni ljudi]] zadržavaju mnoge fizičke osobine koje ukazuju na pretka brahijatora, uključujući fleksibilne ramenske zglobove i prste pogodne za hvatanje. Kod manjih majmuna, te osobine su bile adaptacije za brahijaciju. Iako se veliki majmuni inače ne njišu sa grane na granu (s izuzetkom [[orangutan]]a), ljudska anatomija sugerira da brahijacija može biti [[eksaptacija]] [[dvonožnost]]i, a zdravi moderni ljudi su i dalje sposobni za brahijaciju.<ref name="RiceMoloney2005">{{Cite book | last1 = Rice | first1 = Patricia C. | first2 = Norah | last2 = Moloney | year = 2005 | title = Biological Anthropology and Prehistory: Exploring our Human Ancestry | publisher = Pearson Education, Inc. | pages = 178–179, 192 | isbn = 978-0-205-38196-8}}</ref> Neki dječji parkovi uključuju [[penjalica|prečke za penjanje]] na kojima se djeca igraju brahijacijom. Osim što je oblikovala evoluciju tjelesne strukture gibona, brahijacija je utjecala na stil i redoslijed njihovog ponašanja. Na primjer, za razliku od drugih primata koji nose mladunce na leđima, giboni će nositi mlade ventralno. Također utječe na njihove aktivnosti igre, kopulaciju i borbu. Smatra se da giboni stiču evolutivne prednosti kroz brahijaciju i vješanje s obje ruke (''bimanualno vješanje'') prilikom hranjenja. Dok manji primati ne mogu dugo visjeti držeći se s obje ruke, a veći su primati preteški da bi upotrebljavali nutritivne resurse na krajevima grana, giboni mogu ostati suspendirani značajan vremenski period i koristiti svoje duge ruke kako bi lakše došli do hrane na krajevima grana. Druga teorija pretpostavlja da je brahijacija tiši i manje očigledan način kretanja od četveronožnog skakanja i penjanja, čime se uspješnije [[adaptacije protiv predator|izbjegavaju predatori]].<ref name="D'AoûtVereecke2011">{{Cite book | first1 = Kristiaan | last1 = D'Août | first2 = Evie E. | last2 = Vereecke | title = Primate Locomotion: Linking in Situ and Ex Situ Research | url = https://archive.org/details/primatelocomotio00daou | url-access = limited | publisher = Springer | year = 2011 | pages = [https://archive.org/details/primatelocomotio00daou/page/n222 205]–206 | isbn = 9781441914200}}</ref> == Tipovi brahijacije == [[File:USMC-16939.jpg|thumb|Iako se ljudi prvenstveno kreću [[dvonožno kretanje|na dvije noge]], zadržali su nekoliko adaptacija koje im omogućavaju brahijaciju, kao što je prikazano na slici sa grupom [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|američkih marinaca]] koji koriste [[penjalica|prečke za penjanje]].]] === Neprekidni kontakt === Ovaj oblik brahijacije se javlja kada se primat kreće manjim brzinama i karakterizira ga održavanje stalnog kontakta životinje s rukohvatom, poput grane drveta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Oka|first1=Kenji|last2=Hirasaki|first2=Eishi|last3=Hirokawa|first3=Yohko|last4=Nakano|first4=Yoshihiko|last5=Kumakura|first5=Hiroo|date=2010-08-01|title=Brief communication: Three-dimensional motion analysis of hindlimb during brachiation in a white-handed gibbon (Hylobates lar)|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=142|issue=4|pages=650–654|doi=10.1002/ajpa.21280|pmid=20607695|issn=1096-8644}}</ref> Ovaj tip hoda koristi pasivnu razmjenu između dvije vrste energije, [[gravitacijska energija|gravitacijskog potencijala]] i [[kinetička energija|translacijske kinetike]], kako bi se životinja pokretala naprijed uz niske mehaničke troškove.<ref name=":0" /> Ovaj način brahijacije upoređen je s obrascima kretanja [[dvonožnost|dvonožnim hodanjem]] kod ljudi.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Bertram|first1=John E.A.|last2=Chang|first2=Young-Hui|date=2001-08-01|title=Mechanical energy oscillations of two brachiation gaits: Measurement and simulation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=115|issue=4|pages=319–326|doi=10.1002/ajpa.1088|pmid=11471130|issn=1096-8644}}</ref> === Rikošetalna === Ovu vrstu brahijacije primati koriste za kretanje većim brzinama i karakterizira je faza leta između svakog kontakta s rukohvatom.<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Michilsens|first1=Fana|last2=D'Août|first2=Kristiaan|last3=Aerts|first3=Peter|date=2011-08-01|title=How pendulum-like are siamangs? energy exchange during brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=145|issue=4|pages=581–591|doi=10.1002/ajpa.21539|pmid=21541935|issn=1096-8644}}</ref> Rikošetalna brahijacija koristi razmjenu translacijske i [[rotacijska energija|rotacijske kinetičke energije]] za kretanje naprijed i uspoređuje se s pokretom "nalik biču".<ref name=":1" /> Zbog svoje zračne faze, rikošetalna brahijacija je slična dvonožnom trčanju kod ljudi.<ref name=":1" /> == Modeli brahijacije == === Njišuće kretanje === Kontinuirana kontaktna brahijacija često se poredi s kretanjem jednostavnog klatna.<ref name=":22"/> To je zbog fluktuacije energije izvan faze koja se javlja dok se primat u pokretu njiše između svakog pojedinačnog dijela drveta, jer se energija prenosi iz potencijalne u kinetičku i obrnuto.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Fleagle|first=John|date=1974|title=Dynamics of a brachiating siamang [Hylobates (Symphalangus) syndactylus]|journal=Nature|language=En|volume=248|issue=5445|pages=259–260|doi=10.1038/248259a0|pmid=4819422|bibcode=1974Natur.248..259F |s2cid=2060017 |issn=1476-4687}}</ref> Korištenje gravitacijskog ubrzanja za postizanje kretanja može se naći i kod primata u pokretu i kod lopte u pokretu u modelu klatna.<ref name=":3" /> Brahijator može iskoristiti taj zamah na nekoliko različitih načina: tokom zamaha prema dolje, primat može maksimizirati promjenu svoje kinetičke energije, tokom zamaha prema gore može minimizirati gubitak kinetičke energije ili može izbjeći bočno kretanje tokom zamaha prema gore.<ref name=":3" /> Brahijacijski primati su prilagodili te tri strategije za maksimiziranje kretanja naprijed prilagođavanjem svog držanja tokom svakog zamaha.<ref name=":3" /> Količina energije prenesene iz potencijalne u kinetičku tokom kretanja poput klatna poznata je kao oporavak energije.<ref name=":22" /> Održavanje većeg oporavka energije tokom brahijacije košta manje energije i omogućava životinji da se brzo kreće do odredišta; međutim, tu vrstu kretanja je također teže kontrolirati.<ref name=":22" /> Stoga, budući da rizik od promašenog hvatišta može rezultirati povredom ili smrću, korist od sporijeg kretanja sa manjim oporavkom energije i većom kontrolom vjerovatno nadmašuje troškove dodatnog utroška energije.<ref name=":22" /> == Evolucija brahijacije == Brahijacija je nastala u [[afrika|Africi]] prije trinaest miliona godina. Pojava većih [[primat]]a koji uče da se kreću držeći se za grane obavezuje nove generacije da razviju određene tjelesne promjene koje su se zadržale do danas kod mnogih vrsta, uključujući i [[ljudi|ljude]]. Smatra se da su specijalizirana lokomotorna ponašanja, poput brahijacije, evoluirala iz arborealne [[četveronožnost]]i. Ovo ponašanje je predački i najčešći lokomotorni mehanizam među primatima.<ref name=":5">{{Cite book|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology/n734.xml|title=Encyclopedia of Anthropology|last=Schmidt|first=Manuela|date=2006|publisher=SAGE Publications, Inc.|location=Thousand Oaks|pages=1939–1940|doi=10.4135/9781412952453.n734|chapter=Primate Locomotion|isbn=9780761930297}}</ref> To bi objasnilo zašto živi majmuni i ljudi dijele mnoge neobične morfološke aspekte gornjih udova i grudnog koša.<ref name=":5" /> Prelazak na brahijaciju smatra se velikom promjenom tokom evolucije primata i smatra se mogućim prethodnikom adaptacije dvonožnog hodanja kod ranih [[hominid]]a.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Byron|first=C.D.|date=December 2017|title=An anatomical and mechanical analysis of the douc monkey (genus Pygathrix), and its role in understanding the evolution of brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|volume=164 |issue=4|pages=801–820|pmid=29023639|doi=10.1002/ajpa.23320|doi-access=}}</ref> Pokazalo se da se specijalizirano suspenzorno ponašanje razvilo nezavisno među različitim hominidnim grupama.<ref name=":6" /> Postoji nekoliko hipoteza o tome kako su rani brahijatorski primati mogli preći na dvonožnost. Najopćenitije prihvaćena od njih je hipoteza o vertikalnom penjanju, koja tvrdi da je vertikalno penjanje biomehanička veza između brahijatorskog i dvonožnog kretanja.<ref>Fleagle, JG, Stern, JT, Jungers, WL, Susman, RL, Vangor, AK and Wells, JP. (1981). "Climbing: a biomechanical link with brachiation and with bipedalism". ''Symp. Zool. Soc. Lond.'' 48: 359-375.</ref><ref name=":02">{{Cite book|last=Langdon|first=John H.|title=The Science of Human Evolution |language=en-gb|doi=10.1007/978-3-319-41585-7|year = 2016|isbn = 978-3-319-41584-0|s2cid=7189384 }}</ref> Mnoge adaptacije za penjanje pronađene su kod ranih [[Homininae|hominina]], a neke od tih adaptacija se još uvijek mogu vidjeti kod današnjih ljudi. Karakteristično držanje tijela, proporcije udova i izgled trupa identificirani kod današnjih vrsta majmuna bolje se objašnjavaju prethodnom adaptacijom ponašanja penjanja.<ref name=":02" /> == Povezano == * [[Arborealno kretanje]] * [[Suspenzivno ponašanje]] == Reference == {{Reflist}} bojpq4qbgj7xhzvez7jd8evc5cyziyt 42603064 42603063 2026-05-30T07:05:02Z Duma 16555 42603064 wikitext text/x-wiki [[File:Brachiate.jpg|thumb|Primati poput ovog siamanga (''[[Symphalangus syndactylus]]''), koji se kreću brahijacijom, imaju duge prednje udove i zakrivljene prste.]] '''Brahijacija''' (od "brachium", latinski za ''ruka''), ili '''njihanje rukama''', je oblik [[arborealno kretanje|kretanja po drveću]] u kojem se [[primati]] njišu s grane na granu koristeći samo svoje ruke. Tokom brahijacije, tijelo se naizmjenično oslanja na svaki prednji ud. Ovaj oblik kretanja je primarno sredstvo kretanja za male [[giboni|gibon]]e i [[Symphalangus syndactylus|sijamang]]e jugoistočne Azije. Giboni posebno koriste brahijaciju za čak 80% svojih lokomotornih aktivnosti.<ref>{{Cite book |last=Birx |first=H. James |date=2006 |chapter=Brachiation |chapter-url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/anthropology/chpt/brachiation |chapter-url-access=subscription |title=Encyclopedia of Anthropology |url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology |url-access=subscription |location=Thousand Oaks, California |publisher=SAGE Publications |doi=10.4135/9781412952453 |isbn=9780761930297}}</ref> Neki [[majmuni Novog svijeta]], poput [[majmuni pauci|majmuna pauka]] i [[vunasti majmuni pauci|vunastih majmuna pauka]], prvobitno su klasificirani kao ''semibrahijatori'' i kreću se kroz drveće kombinacijom skakanja i brahijacije. Neke vrste iz Novog svijeta također prakticiraju [[suspenzorno ponašanje]] koristeći svoj [[prehensilni rep|rep za hvatanje]], a koji djeluje kao peta ruka.<ref name="Jurmain_etal2008">{{Cite book | first1 = Robert | last1 = Jurmain | first2 = Lynn | last2 = Kilgore | first3 = Wenda | last3 = Trevathan | title = Essentials of Physical Anthropology | url = https://archive.org/details/isbn_9780495509516 | url-access = limited | edition = 7th | publisher = Cengage Learning | year = 2008 | pages = [https://archive.org/details/isbn_9780495509516/page/109 109] | isbn = 9780495509394}}</ref> Dokazi pokazuju da je izumrli majmun ''[[Proconsul]]'' iz [[miocen]]a istočne Afrike razvio rani oblik suspenzornog ponašanja i stoga je nazivan ''probahijatorom''.<ref name=":4">{{Cite book|last=Harrison|first=Terry|publisher=Encyclopedia of Anthropology|year=2006|isbn=9780761930297|location=Thousand Oaks, CA: SAGE Publications Ltd|pages=400|doi=10.4135/9781412952453.n127|title = Encyclopedia of Anthropology|chapter = Brachiation}}</ref> Nakon daljih posmatranja i dubljeg razumijevanja anatomije i ponašanja primata, termini semibrahijator i probrahijator uglavnom su izgubili popularnost u naučnoj zajednici.<ref name=":4" /> Trenutno, istraživači klasificiraju gibone i sijamange kao jedine prave brahijatore, a velike majmune kao modifikovane brahjiatore.<ref name=":4" /> Sva ostala brahijalna ponašanja koja ne ispunjavaju nijednu od tih klasifikacija nazivaju se položajima suspenzije podlakticom i lokomocija.<ref name=":4" /> Neke osobine koje primatima omogućavaju brahijaciju uključuju kratku kičmu (naročito [[slabinski pršljenovi|slabinski dio kičme]]), kratke nokte (umjesto kandži), duge zakrivljene prste, smanjene palčeve, duge prednje udove i slobodno rotirajuće zglobove.<ref name="Jurmain_etal2008" /> [[rani moderni čovjek|Moderni ljudi]] zadržavaju mnoge fizičke osobine koje ukazuju na pretka brahijatora, uključujući fleksibilne ramenske zglobove i prste pogodne za hvatanje. Kod manjih majmuna, te osobine su bile adaptacije za brahijaciju. Iako se veliki majmuni inače ne njišu sa grane na granu (s izuzetkom [[orangutan]]a), ljudska anatomija sugerira da brahijacija može biti [[eksaptacija]] [[dvonožnost]]i, a zdravi moderni ljudi su i dalje sposobni za brahijaciju.<ref name="RiceMoloney2005">{{Cite book | last1 = Rice | first1 = Patricia C. | first2 = Norah | last2 = Moloney | year = 2005 | title = Biological Anthropology and Prehistory: Exploring our Human Ancestry | publisher = Pearson Education, Inc. | pages = 178–179, 192 | isbn = 978-0-205-38196-8}}</ref> Neki dječji parkovi uključuju [[penjalica|prečke za penjanje]] na kojima se djeca igraju brahijacijom. Osim što je oblikovala evoluciju tjelesne strukture gibona, brahijacija je utjecala na stil i redoslijed njihovog ponašanja. Na primjer, za razliku od drugih primata koji nose mladunce na leđima, giboni će nositi mlade ventralno. Također utječe na njihove aktivnosti igre, kopulaciju i borbu. Smatra se da giboni stiču evolutivne prednosti kroz brahijaciju i vješanje s obje ruke (''bimanualno vješanje'') prilikom hranjenja. Dok manji primati ne mogu dugo visjeti držeći se s obje ruke, a veći su primati preteški da bi upotrebljavali nutritivne resurse na krajevima grana, giboni mogu ostati suspendirani značajan vremenski period i koristiti svoje duge ruke kako bi lakše došli do hrane na krajevima grana. Druga teorija pretpostavlja da je brahijacija tiši i manje očigledan način kretanja od četveronožnog skakanja i penjanja, čime se uspješnije [[adaptacije protiv predator|izbjegavaju predatori]].<ref name="D'AoûtVereecke2011">{{Cite book | first1 = Kristiaan | last1 = D'Août | first2 = Evie E. | last2 = Vereecke | title = Primate Locomotion: Linking in Situ and Ex Situ Research | url = https://archive.org/details/primatelocomotio00daou | url-access = limited | publisher = Springer | year = 2011 | pages = [https://archive.org/details/primatelocomotio00daou/page/n222 205]–206 | isbn = 9781441914200}}</ref> == Tipovi brahijacije == [[File:USMC-16939.jpg|thumb|Iako se ljudi prvenstveno kreću [[dvonožno kretanje|na dvije noge]], zadržali su nekoliko adaptacija koje im omogućavaju brahijaciju, kao što je prikazano na slici sa grupom [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|američkih marinaca]] koji koriste [[penjalica|prečke za penjanje]].]] === Neprekidni kontakt === Ovaj oblik brahijacije se javlja kada se primat kreće manjim brzinama i karakterizira ga održavanje stalnog kontakta životinje s rukohvatom, poput grane drveta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Oka|first1=Kenji|last2=Hirasaki|first2=Eishi|last3=Hirokawa|first3=Yohko|last4=Nakano|first4=Yoshihiko|last5=Kumakura|first5=Hiroo|date=2010-08-01|title=Brief communication: Three-dimensional motion analysis of hindlimb during brachiation in a white-handed gibbon (Hylobates lar)|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=142|issue=4|pages=650–654|doi=10.1002/ajpa.21280|pmid=20607695|issn=1096-8644}}</ref> Ovaj tip hoda koristi pasivnu razmjenu između dvije vrste energije, [[gravitacijska energija|gravitacijskog potencijala]] i [[kinetička energija|translacijske kinetike]], kako bi se životinja pokretala naprijed uz niske mehaničke troškove.<ref name=":0" /> Ovaj način brahijacije upoređen je s obrascima kretanja [[dvonožnost|dvonožnim hodanjem]] kod ljudi.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Bertram|first1=John E.A.|last2=Chang|first2=Young-Hui|date=2001-08-01|title=Mechanical energy oscillations of two brachiation gaits: Measurement and simulation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=115|issue=4|pages=319–326|doi=10.1002/ajpa.1088|pmid=11471130|issn=1096-8644}}</ref> === Rikošetalna === Ovu vrstu brahijacije primati koriste za kretanje većim brzinama i karakterizira je faza leta između svakog kontakta s rukohvatom.<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Michilsens|first1=Fana|last2=D'Août|first2=Kristiaan|last3=Aerts|first3=Peter|date=2011-08-01|title=How pendulum-like are siamangs? energy exchange during brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=145|issue=4|pages=581–591|doi=10.1002/ajpa.21539|pmid=21541935|issn=1096-8644}}</ref> Rikošetalna brahijacija koristi razmjenu translacijske i [[rotacijska energija|rotacijske kinetičke energije]] za kretanje naprijed i uspoređuje se s pokretom "nalik biču".<ref name=":1" /> Zbog svoje zračne faze, rikošetalna brahijacija je slična dvonožnom trčanju kod ljudi.<ref name=":1" /> == Modeli brahijacije == === Njišuće kretanje === Kontinuirana kontaktna brahijacija često se poredi s kretanjem jednostavnog klatna.<ref name=":22"/> To je zbog fluktuacije energije izvan faze koja se javlja dok se primat u pokretu njiše između svakog pojedinačnog dijela drveta, jer se energija prenosi iz potencijalne u kinetičku i obrnuto.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Fleagle|first=John|date=1974|title=Dynamics of a brachiating siamang [Hylobates (Symphalangus) syndactylus]|journal=Nature|language=En|volume=248|issue=5445|pages=259–260|doi=10.1038/248259a0|pmid=4819422|bibcode=1974Natur.248..259F |s2cid=2060017 |issn=1476-4687}}</ref> Korištenje gravitacijskog ubrzanja za postizanje kretanja može se naći i kod primata u pokretu i kod lopte u pokretu u modelu klatna.<ref name=":3" /> Brahijator može iskoristiti taj zamah na nekoliko različitih načina: tokom zamaha prema dolje, primat može maksimizirati promjenu svoje kinetičke energije, tokom zamaha prema gore može minimizirati gubitak kinetičke energije ili može izbjeći bočno kretanje tokom zamaha prema gore.<ref name=":3" /> Brahijacijski primati su prilagodili te tri strategije za maksimiziranje kretanja naprijed prilagođavanjem svog držanja tokom svakog zamaha.<ref name=":3" /> Količina energije prenesene iz potencijalne u kinetičku tokom kretanja poput klatna poznata je kao oporavak energije.<ref name=":22" /> Održavanje većeg oporavka energije tokom brahijacije košta manje energije i omogućava životinji da se brzo kreće do odredišta; međutim, tu vrstu kretanja je također teže kontrolirati.<ref name=":22" /> Stoga, budući da rizik od promašenog hvatišta može rezultirati povredom ili smrću, korist od sporijeg kretanja sa manjim oporavkom energije i većom kontrolom vjerovatno nadmašuje troškove dodatnog utroška energije.<ref name=":22" /> == Evolucija brahijacije == Brahijacija je nastala u [[afrika|Africi]] prije trinaest miliona godina. Pojava većih [[primat]]a koji uče da se kreću držeći se za grane obavezuje nove generacije da razviju određene tjelesne promjene koje su se zadržale do danas kod mnogih vrsta, uključujući i [[ljudi|ljude]]. Smatra se da su specijalizirana lokomotorna ponašanja, poput brahijacije, evoluirala iz arborealne [[četveronožnost]]i. Ovo ponašanje je predački i najčešći lokomotorni mehanizam među primatima.<ref name=":5">{{Cite book|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology/n734.xml|title=Encyclopedia of Anthropology|last=Schmidt|first=Manuela|date=2006|publisher=SAGE Publications, Inc.|location=Thousand Oaks|pages=1939–1940|doi=10.4135/9781412952453.n734|chapter=Primate Locomotion|isbn=9780761930297}}</ref> To bi objasnilo zašto živi majmuni i ljudi dijele mnoge neobične morfološke aspekte gornjih udova i grudnog koša.<ref name=":5" /> Prelazak na brahijaciju smatra se velikom promjenom tokom evolucije primata i smatra se mogućim prethodnikom adaptacije dvonožnog hodanja kod ranih [[hominid]]a.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Byron|first=C.D.|date=December 2017|title=An anatomical and mechanical analysis of the douc monkey (genus Pygathrix), and its role in understanding the evolution of brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|volume=164 |issue=4|pages=801–820|pmid=29023639|doi=10.1002/ajpa.23320|doi-access=}}</ref> Pokazalo se da se specijalizirano suspenzorno ponašanje razvilo nezavisno među različitim hominidnim grupama.<ref name=":6" /> Postoji nekoliko hipoteza o tome kako su rani brahijatorski primati mogli preći na dvonožnost. Najopćenitije prihvaćena od njih je hipoteza o vertikalnom penjanju, koja tvrdi da je vertikalno penjanje biomehanička veza između brahijatorskog i dvonožnog kretanja.<ref>Fleagle, JG, Stern, JT, Jungers, WL, Susman, RL, Vangor, AK and Wells, JP. (1981). "Climbing: a biomechanical link with brachiation and with bipedalism". ''Symp. Zool. Soc. Lond.'' 48: 359-375.</ref><ref name=":02">{{Cite book|last=Langdon|first=John H.|title=The Science of Human Evolution |language=en-gb|doi=10.1007/978-3-319-41585-7|year = 2016|isbn = 978-3-319-41584-0|s2cid=7189384 }}</ref> Mnoge adaptacije za penjanje pronađene su kod ranih [[Homininae|hominina]], a neke od tih adaptacija se još uvijek mogu vidjeti kod današnjih ljudi. Karakteristično držanje tijela, proporcije udova i izgled trupa identificirani kod današnjih vrsta majmuna bolje se objašnjavaju prethodnom adaptacijom ponašanja penjanja.<ref name=":02" /> == Povezano == * [[Arborealno kretanje]] * [[Suspenzorno ponašanje]] == Reference == {{Reflist}} g66rrhq01ootpkbzb3spt7lm5acq52u 42603068 42603064 2026-05-30T07:10:48Z Duma 16555 42603068 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|300px|thumb|right|Aerobic and anaerobic [[bacteria]] can be identified by growing them in test tubes of [[thioglycolate broth]]: <br /> 1: [[Obligate aerobe]]s need oxygen because they cannot ferment or [[Anaerobic respiration|respire anaerobically]]. They gather at the top of the tube where the oxygen concentration is highest. <br /> 2: [[Obligate anaerobe]]s are poisoned by oxygen, so they gather at the bottom of the tube where the oxygen concentration is lowest. <br /> 3: '''Facultative anaerobes''' can grow with or without oxygen because they can metabolise energy aerobically or anaerobically. They gather mostly at the top because aerobic respiration generates more ATP than fermentation. <br /> 4: [[Microaerophile]]s need oxygen because they cannot ferment or respire anaerobically. However, they are poisoned by high concentrations of oxygen. They gather in the upper part of the test tube but not the very top. <br /> 5: [[Aerotolerant anaerobe]]s do not require oxygen as they use fermentation to make ATP. Unlike obligate anaerobes, they are not poisoned by oxygen. They can be found evenly spread throughout the test tube. ]] A '''facultative anaerobic organism''' is an [[organism]] that makes [[Adenosine triphosphate|ATP]] by [[aerobic respiration]] if [[oxygen]] is present, but is capable of switching to [[Fermentation (biochemistry)|fermentation]] if oxygen is absent.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=André |first1=Antonin C. |last2=Debande |first2=Lorine |last3=Marteyn |first3=Benoit S. |date=August 2021 |title=The selective advantage of facultative anaerobes relies on their unique ability to cope with changing oxygen levels during infection |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=23 |issue=8 |article-number=e13338 |doi=10.1111/cmi.13338 |pmid=33813807 |s2cid=233027658 |issn=1462-5814|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Müller |first=Volker |date=2001-04-19 |title=Bacterial Fermentation |journal=eLS |doi=10.1038/npg.els.0001415|isbn=978-0-470-01617-6 }}</ref> Some examples of facultatively anaerobic bacteria are ''[[Staphylococcus]]'' [[Species|spp.]],<ref name="Sherris">{{cite book | editor = Ryan KJ | editor2 = Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | pages= 261–271, 273–296| isbn = 0-8385-8529-9 }}</ref> ''[[Escherichia coli]]'', ''[[Salmonella]]'', ''[[Listeria]]'' spp.,<ref name="Singleton">{{cite book | author = Singleton P| title = Bacteria in Biology, Biotechnology and Medicine | edition = 5th | publisher = Wiley | year = 1999 | pages= 444–454| isbn = 0-471-98880-4}}</ref> ''[[Shewanella oneidensis]]'' and ''[[Yersinia pestis]]''. Certain [[eukaryote]]s are also facultative anaerobes, including [[pupfish]],<ref>{{cite journal | pmid=30039300 | date=2018 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Morante | first3=A. | last4=Dayton | first4=K. | last5=Jones | first5=A. C. | last6=Hunt | first6=J. R. | last7=McKenna | first7=A. | last8=Van Breukelen | first8=F. | last9=Hillyard | first9=S. | title=Oxygen consumption of desert pupfish at ecologically relevant temperatures suggests a significant role for anaerobic metabolism | journal=Journal of Comparative Physiology B: Biochemical, Systemic, and Environmental Physiology | volume=188 | issue=5 | pages=821–830 | doi=10.1007/s00360-018-1174-1 }}</ref><ref>{{cite journal | pmid=26632453 | date=2015 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Burg | first3=C. | last4=Dayton | first4=K. | last5=McKenna | first5=K. | last6=Morante | first6=A. | last7=Puentedura | first7=G. | last8=Urbina | first8=N. | last9=Hillyard | first9=S. | last10=Steinberg | first10=S. | last11=Van Breukelen | first11=F. | title=Paradoxical anaerobism in desert pupfish | journal=The Journal of Experimental Biology | volume=218 | issue=Pt 23 | pages=3739–3745 | doi=10.1242/jeb.130633 }}</ref> [[fungi]] such as ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''<ref name="Carlile">{{cite book | vauthors = Carlile MJ, Watkinson SC, Gooday GW | title = The Fungi | publisher = Academic Press | year = 2001|edition=2nd | pages= 85–105| isbn = 0-12-738446-4 }}</ref> and many aquatic [[invertebrates]] such as [[Nereid (worm)|nereid]] [[polychaete]]s.<ref>{{Cite journal| last = Schöttler| first = U.| title = On the Anaerobic Metabolism of Three Species of ''Nereis'' (Annelida)| journal = Marine Ecology Progress Series| volume = 1| pages = 249–54| date = November 30, 1979| url = https://www.int-res.com/articles/meps/1/m001p249.pdf| issn = 1616-1599| access-date = February 14, 2010| doi = 10.3354/meps001249| bibcode = 1979MEPS....1..249S| doi-access = free}}</ref> It has been observed that in mutants of ''[[Salmonella Typhimurium|Salmonella typhimurium]]'' that underwent mutations to be either obligate aerobes or anaerobes, there were varying levels of chromatin-remodeling proteins. The obligate aerobes were later found to have a defective DNA gyrase subunit A gene (''[[DNA gyrase|gyrA]]''), while obligate anaerobes were defective in topoisomerase I (''[[TOP1|topI]]''). This indicates that topoisomerase I and its associated relaxation of chromosomal DNA is required for transcription of genes required for aerobic growth, while the opposite is true for DNA gyrase.<ref>Yamamoto, N., & Droffner, M. L. (1985). Mechanisms determining aerobic or anaerobic growth in the facultative anaerobe Salmonella typhimurium. ''Proceedings of the National Academy of Sciences'', ''82''(7), 2077-2081. https://doi.org/10.1073/pnas.82.7.2077</ref> Additionally, in ''Escherichia coli'' K-12 it has been noted that [[phosphofructokinase]] (PFK) exists as a dimer under aerobic conditions and as a tetramer under anaerobic conditions. Given PFK's role in glycolysis, this has implications for the effect of oxygen on the glucose metabolism of ''E. coli'' K-12 in relation to the mechanism of the [[Pasteur effect]].<ref>Doelle, H. W. (1974). Dimeric and tetrameric phosphofructokinase and the Pasteur effect in Escherichia coli K-12. ''FEBS Lett'', ''49''(2), 220-222. PII: 0014-5793(74)80516-8 ([[core.ac.uk]])</ref><ref>Pasteur L (1857). "Mémoire sur la fermentation applée lactique" [Dissertation on the fermentation called lactic]. ''Comptes rendus de l'Académie des Sciences'' (in French). '''45''' (913–916): 1032–1036.</ref> There may exist a core network of [[transcription factor]]s (TFs) that includes the major oxygen-responsive [[ArcA gene|ArcA]] and [[Fibronectin|FNR]] control the adaptation of ''Escherichia coli'' to changes in oxygen availability. Activities of these two regulators are indicative of spatial effects that may affect gene expression in the microaerobic range. It has also been observed that these oxygen-sensitive proteins are protected within the cytoplasm by oxygen consumers within the cell membrane, known as [[terminal oxidases]].<ref>Rolfe, M. D., Ocone, A., Stapleton, M. R., Hall, S., Trotter, E. W., Poole, R. K., ... & Green, J. (2012). Systems analysis of transcription factor activities in environments with stable and dynamic oxygen concentrations. ''Open biology'', ''2''(7), 120091. https://doi.org/10.1098/rsob.120091</ref> == Funkcije == Facultative anaerobes are able to grow in both the presence and absence of oxygen due to the expression of both aerobic and anaerobic respiratory chains using either oxygen or an alternative electron acceptor.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Unden |first1=Gottfried |last2=Trageser |first2=Martin |date=1991 |title=Oxygen regulated gene expression in Escherichia coli: Control of anaerobic respiration by the FNR protein |url=http://link.springer.com/10.1007/BF00445650 |journal=Antonie van Leeuwenhoek |language=en |volume=59 |issue=2 |pages=65–76 |doi=10.1007/BF00445650 |pmid=1854188 |s2cid=33083164 |issn=0003-6072|url-access=subscription }}</ref> For example, in the absence of oxygen, ''E. coli'' can use [[fumarate]], [[nitrate]], [[nitrite]], [[dimethyl sulfoxide]], or [[trimethylamine oxide]] as an electron acceptor.<ref name=":1" /> This flexibility allows facultative anaerobes to survive in a number of environments, and in environments with frequently changing conditions.<ref name=":0" /> Several species of [[protist]]s use a facultative anaerobic metabolism to enhance their ATP production, and some can produce [[Hydrogen|dihydrogen]] through this process.<ref>{{Cite journal |last1=Ginger |first1=Michael L. |last2=Fritz-Laylin |first2=Lillian K. |last3=Fulton |first3=Chandler |last4=Cande |first4=W. Zacheus |last5=Dawson |first5=Scott C. |date=2010-12-01 |title=Intermediary Metabolism in Protists: a Sequence-based View of Facultative Anaerobic Metabolism in Evolutionarily Diverse Eukaryotes |journal=Protist |language=en |volume=161 |issue=5 |pages=642–671 |doi=10.1016/j.protis.2010.09.001 |pmid=21036663 |issn=1434-4610|pmc=3021972 }}</ref> == Kao patogeni == Since facultative anaerobes can grow in both the presence and absence of oxygen, they can survive in many different environments, adapt easily to changing conditions, and thus have a selective advantage over other bacteria. As a result, most life-threatening [[Pathogenic bacteria|pathogens]] are facultative anaerobes.<ref name=":0" /> The ability of facultative anaerobic pathogens to survive without oxygen is important since their infection is shown to reduce oxygen levels in their host's gut tissue.<ref>{{Cite journal |last1=Jennewein |first1=Jonas |last2=Matuszak |first2=Jasmin |last3=Walter |first3=Steffi |last4=Felmy |first4=Boas |last5=Gendera |first5=Kathrin |last6=Schatz |first6=Valentin |last7=Nowottny |first7=Monika |last8=Liebsch |first8=Gregor |last9=Hensel |first9=Michael |last10=Hardt |first10=Wolf-Dietrich |last11=Gerlach |first11=Roman G. |last12=Jantsch |first12=Jonathan |date=December 2015 |title=Low-oxygen tensions found in S almonella -infected gut tissue boost S almonella replication in macrophages by impairing antimicrobial activity and augmenting S almonella virulence: Hypoxia and Salmonella replication |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=17 |issue=12 |pages=1833–1847 |doi=10.1111/cmi.12476|pmid=26104016 |doi-access=free }}</ref> Moreover, the ability of facultative anaerobes to limit oxygen levels at infection sites is beneficial to them and other bacteria, as dioxygen can form reactive oxygen species (ROS). These species are toxic to bacteria and can damage their DNA, among other constituents.<ref name=":0" /> {{Multiple images | image1 = E. coli Bacteria (7316101966).jpg | image2 = SalmonellaNIAID.jpg | perrow = 2 / 2 | image3 = Streptococcus pneumoniae.jpg | image4 = Haemophilus influenzae 01.jpg | caption1 = a) ''[[Escherichia coli]]'' | caption2 = b) ''[[Salmonella]]'' | footer = Examples of pathogenic facultative anaerobes. | caption3 = c) ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | caption4 = d) ''[[Haemophilus influenzae]]'' | align = none | link1 = ''[[E. coli]]'' | link2 = ''[[Salmonella]]'' | link3 = ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | link4 = ''[[Haemophilus influenzae]]'' }} == Povezano == * [[Aerobna respiracija]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Fermentacija]] * [[Obligatni aerob]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Mikroaerofil]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20110411002909/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/fac_anaerobes.html Facultative Anaerobic Bacteria] * [https://web.archive.org/web/20070320234735/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/obl_anaerobes.html Obligate Anaerobic Bacteria] * [http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html Anaerobic Bacteria and Anaerobic Bacteria in the decomposition (stabilization) of organic matter.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205204640/http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html |date=2009-02-05 }} qjmfgjs1nn4uryfc5q3564ap6hw4ud4 0 242357 42603013 42410119 2026-05-29T14:52:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Fernando II od Aragona]] na [[Fernando II, kralj Aragona]] 42410119 wikitext text/x-wiki {{Monarh (HR) | ime = Fernando II. Aragonski | slika = [[Datoteka:Michel Sittow 004.jpg|260px]] | opis = Portret ''Ferdinanda II'' | titula = [[kralj]] [[Kruna Aragona|Aragona, Valencije, Sicilije i Napulja]]<br /> | vladavina = [[20. januar]] [[1479]]. - [[23. januar]] [[1516]]. | krunidba = | prethodnik = [[Juan II. Aragonski]] | nasljednik = [[Juana I. Kastiljska]] | regent = | titula1 = kralj [[Kruna Kastilije|Kastilje i Leona]] | vladavina1 = [[15. januar]] [[1475]]. – [[26. novembar]] 1504]]. | krunidba1 = | prethodnik1 = [[Izabela I. Kastiljska]] | nasljednik1 = [[Juana I. Kastiljska]] | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = | supruga = [[Izabela I. Kastiljska]] | supruge = Germaine Foix (od [[1505]].) | suprug = | supruzi = | djeca = [[Izabela Aragonska]] , [[portugal]]ska [[kralj]]ica, Juan princ Asturije, [[Juana I. Kastiljska]], [[Katarina Aragonska]], [[engleska]] [[kralj]]ica, [[Marija Aragonska]], [[portugal]]ska [[kralj]]ica | puno ime = Fernando II de Aragón y V de Castilla | posthumno ime = | dinastija = Trastámara | vladarska himna = | otac = [[Juan II. Aragonski]] | majka = Juana Enríquez | datum rođenja = [[10. mart]] [[1452]]. | mjesto rođenja = [[Sos del Rey Católico]], [[Aragon]] | datum smrti = [[23. januar]]. [[1516]]. (u dobi od 63) | mjesto smrti = [[Madrigalejo]], [[Ekstremadura]] | datum pokopa = | mjesto pokopa= kraljevska kapela, [[Granada]] | potpis = | zanimanje = | vjera = }} '''Fernando II. Aragonski''' ili kako ga neke wiki prevode '''Ferdinand II.''' znan i kao '''Fernando el Católico''' ([[10. mart]] [[1452]]., [[Sos del Rey Católico]] - [[23. januar]]. [[1516]]., [[Madrigalejo]]) formalno je bio samo [[kralj]] [[Kraljevina Aragon|Aragona]] ([[1479]].- [[1516]]) i uz ženu [[Izabela I. Kastiljska|Izabelu]] kao '''Fernando V.''' suvladar [[Kruna Kastilije|Kastilje]] ([[1474]]. - [[1504]].) a jedno vrijeme i regent Kastilje (od [[1507]]. do smrti).<ref name=brit/> Njegov značaj međutim bio je puno veći jer je on preko ženidbe za Izabelu zapravo ujedinio [[Španjolska|španjolske]] [[kraljevina|kraljevine]] i dovršio [[Reconquista|rekonkvistu]] a zatim protjerao sve one koji nisu [[Katolik|katolici]] ([[islam]]ske [[Mauri|Maure]] i [[Židovi|Židove]]) zbog tog su njih dvoje i nazvani - '''[[Katolički kraljevi]]'''. Ujedinjenje [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]] omogućilo je ekspanziju [[Španjolska|Španjolske]] po [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]]. ''Fernando'' je bio i kralj [[Kraljevina Sicilija|Sicilije]] ([[1468]].- [[1516]].) pod vladarskim imenom '''Fernando II.''' i kralj [[Napuljsko kraljevstvo|Napulja]] kao '''Fernando III.''' <ref name=brit/>([[1504]].- [[1516]]). On je čak jedno kratko vrijeme pred smrt uspio zasjesti na oba trona i tako obnovio [[Kraljevina dviju Sicilija|Kraljevinu dviju Sicilija]]. Nakon njegove smrti [[Španjolska]] je postala prva [[Novi vijek|novovjeka]] velesila koja je dominirala zbivanjima tokom [[16. vijek]]a. == Biografija == ''Fernando'' je bio sin [[Kraljevina Aragonija|aragonskog]] kralja [[Juan II. Aragonski|Juana II. Aragonskog]] i Juane Enríquez, koji su oboje bili kastilijanskog porijekla. U jeku natezanja oko nasljednika - [[1461]]. ga je otac još kao dječarca, - proglasio svojim nasljednikom i [[guverner]]om svih svojih zemalja. Budućnost mu je osigurana kada je navršio 14 godina - [[1466]]., dvije godine kasnije - [[1468]]. otac ga je postavio za kralja [[Kraljevina Sicilija|Sicilije]], da impresionira [[Kruna Kastilije|kastiljski]] dvor, kamo ga je u konačnici i želio instalirati.<ref name=brit/> Otac mu je pružio solidno obrazovanje, kakvo se tad dalo pružiti na dvoru, pa je on iako nije formalno završio nikakve škole - stekao široko znanje, od politike do [[umjetnost]]i, pa je tokom vladavine bio pokrovitelj umjetnosti i ljubitelj vokalne i instrumentalne muzike.<ref name=brit/> Osim sudjelovanja u dvorskom životu, mladi kraljević je sudjelovao i u katalonskom ratovima.<ref name=brit/> ''Fernando'' je navodno bio fascinatna ličnost, nikad previše srdačan, već sračunato rezerviran, što je naslijedio od oca, a impulzivnost i emociomalnost koju je naslijedio od majke znao je vješto prikrivati - neprobojnom maskom.<ref name=brit/> Oženio se princezom [[Izabela I. Kastiljska|Izabelom od Kastilje]] u [[Valladolid]]u u [[Oktobar|oktobru]] [[1469]]. Osim sudjelovanja u dvorskom životu, mladi kraljević je sudjelovao i u katalonskom ratovima.<ref name=brit/> To je bio dogovoreni brak iz [[Politika|političkih]] interesa, a ne iz [[ljubav]]i. [[Kraljevina Aragonija|Aragonski]] dvor sanjao je o povratku u [[Kraljevina Kastilja|Kastilju]] a Izabela je trebala pomoć da dobije nasljedstvo na krunu.<ref name=brit/> === Vladavina === Kao vladar ''Fernando'' se konstantno morao boriti protiv vlastitih osiljenih [[feudalizam|feudalaca]], čas po [[Kraljevina Aragonija|Aragonu]] a onda po [[Kastilja|Kastilji]], prebacivajući svoje snage od jednog do drugog kraljevstva prema intenzitetu opasnosti. Unatoč političke prirode - taj brak je ispočetka i funkcionirao, jer je ''Fernando'' iskreno zavolio Izabelu. Ona mu je ubrzo izrodila djecu, najstarija kći [[Izabela Aragonska|Izabela]] rođena je [[1470]]., sin nasljednik, Juan [[1478]]., te nakon toga [[infant]]kinje [[Juana I. Kastiljska|Juana]], znana kao Luda Juana (Juana la Loca), Catalina (kasnije znana kao [[Katarina Aragonska]] prva žena [[Engleska|engleskog]] [[kralj]]a [[Henry VIII od Engleske|Henrya VIII]] i [[Marija Aragonska|Marija]].<ref name=brit/> Poslije tog sretnog perioda njihov brak je počeo pucati, jer su nakon tog bili gotovo stalno razdvajeni. ''Fernando'' je često obilazio [[kastilja]]nske gradove ili bio na putu po [[Aragon]]u, i usput korio svoju ženu za udoban dvorski život. Tako je proveo 20 posljednjih godina svog života, ipak i on nije bio bez mana, jer se za dugih izbivanja upuštao u veze sa drugim ženama. Zna se da su mu one rodile najmanje dvije kćeri, ali se ne zna kad su točno rođene. Njegovi zvanbračni izleti bili su uzrok provala [[ljubomora|ljubomornog]] bijesa kod Izabele.<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/204490/Ferdinand-II |title = ''Ferdinand II'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 15. 09. 2013}}</ref> == Povezano == * [[Katolički kraljevi]] * [[Kruna Kastilije]] * [[Kraljevina Aragon]] * [[Kraljevina Kastilja]] {{niz| pre= [[Juan II. Aragonski]]| spisak=[[kralj]] [[Kruna Aragona|Aragona, Valencije, Sicilije i Napulja]]<br /><center>[[1509]]. - [[1516]].</center>| posle= [[Juana I. Kastiljska]]| }} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ferdinand II of Aragon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/204490/Ferdinand-II ''Ferdinand II'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Lifetime|1452|1516|Fernando II. Aragonski}} [[Kategorija:Španski vladari]] ci3n5r8qq0niz7af6a385a45pjaatpv 1 242363 42603015 6475310 2026-05-29T14:52:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Fernando II od Aragona]] na [[Razgovor:Fernando II, kralj Aragona]] 6475310 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Poštovani kolege ja sam samoinicijativno premjestio Ferdinanda II. Aragonskog u njegovo pravo španjolsko ime '''[[Fernando II. Aragonski]]''' to sam napravio zato, jer mislim da je prevođenje imena - loš posao, tako će nakraju ispasti da se svi kraljevi zovu Ivan (ili Jovan) pa i španjolski Juani (Huani) i portugalski Joao (Žoaji), a da se u Francuskoj nitko nije zvao - Françoise (Fransoa) ili Charles (Šarl) već Franjo ili Karlo (dobro da ne ispadne Drago) - krajni radikalizam tog prevođenja na kraju bi mogao ispasti da to prevedemo sa '''Božidar''' (jer je to etimološki iz hebrejskog uparavo to, ili tako nekako) i totalno zbunimo sve naše čitatelje. Usput pokrećem i inicijativu da se imena stranih vladara pišu po izvorniku, a ne prevode - dosad smo napravili veliku zbrčku (ali se to ipak da srediti). --[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 16:21, 16 rujan-септембар 2013 (CEST) :Ja u potpunosti podržavam ovu inicijativu! Isto kao i to da se iza brojeva vladara pišu točke. Što se mene tiče, neka se s ovime i nastavi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 17:05, 16 rujan-септембар 2013 (CEST) ph96rvhbe7fq1wm85ir2el9zc0e1q73 0 257502 42603035 42602595 2026-05-29T20:39:40Z Alekol 2231 /* Maj/Svibanj */ 42603035 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. == Predviđeni događaji == * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu. * 11. 6. - 19. 7. - FIFA Svetski kup u Severnoj Americi. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] ozzie1159q07q87mxkgy1auk80x29w3 0 1273855 42603034 42295259 2026-05-29T19:12:53Z Д.Ильин 72356 42603034 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = Stroncijum nitrat | ImageFile = strontium nitrate.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 10042-76-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 24848 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 23231 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = BDG873AQZL | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [Sr+2].[O-][N+](=O)[O-].[O-][N+](=O)[O-] | InChI = 1/2NO3.Sr/c2*2-1(3)4;/q2*-1;+2 | StdInChI = 1S/2NO3.Sr/c2*2-1(3)4;/q2*-1;+2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = DHEQXMRUPNDRPG-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |N=2 |O=6 |Sr=1 | MolarMass = 211,630 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Stroncijum nitrat''' je [[hemijsko jedinjenje]], koje ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 211,630 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 203,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Holleman&Wiberg1st}} * {{Housecroft3rd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Strontium nitrate}} * {{PubChemInCheKey|DHEQXMRUPNDRPG-UHFFFAOYSA-N|Strontium nitrate}} [[Kategorija:Nitrati]] [[Kategorija:Jedinjenja stroncijuma]] s3c0gsyibzayk4gnb6q85ef534qcaf4 0 1461271 42603053 42566022 2026-05-30T05:05:04Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Stara Voda (Gelnjica)]] na [[Stará Voda (Gelnica)]] 42566022 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Stara Voda}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Stara Voda |originalni_naziv = Stará Voda |slika = StaraVoda11Slovakia5.jpg |opis_slike = |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = Okrug Gelnjica |nadm visina = 521 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.8001 |gduž = 20.6758 }} '''Stara Voda''' ({{jez-svk|Stará Voda}}) je naseljeno mjesto u okrugu Gelnjica, u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Stará Voda, Gelnica District}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] ol5w60rf78y1zy8xc1g9mng4q54cxqv 42603057 42603053 2026-05-30T05:13:26Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava 42603057 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Stara Voda}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Stará Voda |originalni_naziv = Stará Voda |slika = StaraVoda11Slovakia5.jpg |opis_slike = |gradska_zastava = Stara voda-gelnica-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Okrug Gelnjica|Gelnjica]] |nadm visina = 521<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-05-29}}</ref> |poštanski_kod = 053 34<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.8001 |gduž = 20.6758 }} '''Stará Voda''' ({{jez-svk|Stará Voda}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Stará Voda, Gelnica District}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] rq7i8z13xrzfj4ywxyrp608eorsb7ma 0 1461272 42603048 42565989 2026-05-30T04:55:31Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Smolnjicka Huta]] na [[Smolnícka Huta]] 42565989 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Smolnjicka Huta |originalni_naziv = Smolnícka Huta |slika = SmolnickaHuta11Slovakia1.JPG |opis_slike = Smolnjicka Huta |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = Okrug Gelnjica |nadm visina = 495 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.745278 |gduž = 20.773889 }} '''Smolnjicka Huta''' ({{jez-svk|Smolnícka Huta}}) je naseljeno mjesto u okrugu Gelnjica, u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Smolnícka Huta}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] hbdh8zv5jyfhnyqqxqjr9fh798vp3jl 42603052 42603048 2026-05-30T05:03:37Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava 42603052 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Smolnícka Huta |originalni_naziv = Smolnícka Huta |slika = SmolnickaHuta11Slovakia1.JPG |opis_slike = Smolnícka Huta |gradska_zastava = Smolnicka huta-gelnica-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Okrug Gelnjica|Gelnjica]] |nadm visina = 495<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-05-29}}</ref> |poštanski_kod = 055 65<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.745278 |gduž = 20.773889 }} '''Smolnícka Huta''' ({{jez-svk|Smolnícka Huta}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Smolnícka Huta}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] pl5x56d98oaf18655tr4c2hgfh8m6qp 0 1461273 42603043 42565990 2026-05-30T04:43:37Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Smolnjik]] na [[Smolník]] 42565990 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Smolnjik |originalni_naziv = Smolník |slika = Smolnik10Slovakia1.JPG |opis_slike = Smolnjik |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = Okrug Gelnjica |nadm visina = 567 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.730278 |gduž = 20.7400 }} '''Smolnjik''' ({{jez-svk|Smolník}}) je naseljeno mjesto u okrugu Gelnjica, u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Smolník}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] dfus2g8rk2mq4kisb6wnh6ol77rpis9 42603047 42603043 2026-05-30T04:53:46Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava, normativna kontrola 42603047 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Smolník |originalni_naziv = Smolník |slika = Smolnik10Slovakia1.JPG |opis_slike = Smolník |gradska_zastava = Smolnik-gelnica-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = Okrug Gelnjica |nadm visina = 567<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-05-30}}</ref> |poštanski_kod = 055 66<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.730278 |gduž = 20.7400 }} '''Smolník''' ({{jez-svk|Smolník}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Smolník}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] d4hn8brlezl5cppgi5uzkchjhtezmpr 0 1461706 42603061 42514532 2026-05-30T06:14:18Z Akul59 131397 slika 42603061 wikitext text/x-wiki {{Grad u Slovačkoj | Názov = Michalovce| Obrázok = Slovakia_Town_Michalovce_2.jpg| URL znaku = Coat of Arms of Michalovce.svg | URL polohy = Map slovakia michalovce.png| Kraj = [[Košický kraj|Košički]]| Okres = [[Okrug Mihalovce|Mihalovce]]| Región = [[Zemplin]]| Nadmorská výška = 115 | Prvá písomná zmienka = [[1244]] | PSČ = 071 01 | Predvoľba = 0 56 | EČV = MI | Kód = 522279 | Členenie = | Adresa = nám. Osloboditeľov 30 | Website = www.michalovce.sk | E-mail = primator@msumi.sk | Telefón = 64 41 528 | Fax = 64 43 520 | Starosta = Vilijam Zagorčak| Politická strana = SMER-SD | BM = B | gšir = 48.749167| gduž = 21.901389| }} '''Mihalovce''' ([[Slovački jezik|svk.]]''{{Audio|Sk-Michalovce.ogg|Michalovce}}'', {{jez-mađ|Nagymihály}}) je grad na reci [[Laborec]] na istoku [[Slovačka|Slovačke]]. Mihalovce je najveći grad u [[Okrug Mihalovce|istoimenom okrugu]] u [[Košički kraj|Košičkom kraju]]. U gradu živi oko 40.000 stanovnika. == Geografija == Grad se nalazi u košičkom kraju u Istočnoj niziji, u istorijskom regionu Zemplin. Nalati se 60&nbsp;km istočno od grada [[Košice]] i 35&nbsp;km zapadno od [[Užgorod]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]]. U okolini se nalaze planinski venac Vigorlat kao i jezero Zemplinska Širava. == Historija == Prve naseobine na današnjem prostoru Mihalovca su bile u [[Neolit]]u. [[Sloveni]] su se naselili u ove krajeve u [[5. vek]]u. U [[9. vek]]u ova regija je ušla u sastav [[Velikomoravska kneževina|Velike Moravske]]. Od 12 veka region je bio u sastavu [[Kraljevina Mađarska|Kraljevine Mađarske]]. Grad se znatno razvio u [[18. vek|18.]] i [[19. vek]]u a od [[1867]]. dobija status velike zajednice i postaje glavni grad jednog distrikta u okviru okruga Zemplen. Nakon [[1918]]. (potvrđeno [[Trijanonski sporazum|Trijanonskim sporazumom]]) Mihalovce sa slovačkim ostatkom Zemplenskog okruga ulazi u sastav [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U okviru samostalne Slovačke, Mihalovce se nalazi u okviru okruga Mihalovce. == Stanovništvo == {{SK|pop}} Prema popisu iz [[2001]]. u gradu je živelo 39.948 stanovnika. Od toga 94,57% su bili [[Slovaci]], 2,24% [[Romi]], 0,73% [[Česi]] i 0,47% [[Ukrajinci]]<ref name="ШУСК7">{{ŠUSK7|OkrugBr=440807|NUTS=522279|Ime=Mihalovce|}}</ref>. Katolici su činili 53,92% stanovništva, Grkokatolici 19,65%, 9,73 % ateisti i 5,19% Pravoslavci<ref name="ШУСК7" />. == Značajne osobe == * Gorazd Zvonický (*1913 – † 1995), [[Salezijanci|SDB]], [[rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[svećenik]], [[pjesnik]], književni prevoditelj.<ref>KUBANOVIĆ, Zlatko: '' Zvuk zvonov - Gorazd Zvonický.'' Bratislava : Don Bosco, 2013. {{ISBN|978-80-8074-188-4}}. 138 S.</ref> == Reference == {{reflist}} == Gradovi pobratimi == * {{zastava|Češka}} - [[Viškov (Češka)|Viškov]] * {{zastava|Srbija}} - [[Pančevo]] * {{zastava|Španija}} - [[Viljareal]] * {{zastava|Poljska}} - [[Jaroslav, Poljska|Jaroslav]] * {{zastava|Mađarska}} - [[Šatoraljaujhelj]] == Zbirka slika == <gallery> Datoteka:Slovakia Town Michalovce 9.JPG|Gradska pešačka ulica Datoteka:Slovakia Town Michalovce 4.jpg|Gradska kuća Mihajlovaca Datoteka:Michalovce3.JPG|Unijatska crkva Datoteka:Zemplínske múzeum.jpg|Zemplinski muzej </gallery> == Vanjske veze == {{commonscat|Michalovce}} * [http://www.michalovce.sk/ Zvanična stranica grada Mihajlovce] {{GUKK}} {{Okrug Mihalovce}} {{Gradovi u Slovačkoj}} [[Kategorija:Okrug Mihalovce]] [[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:Košički kraj]] myfb0nnfly3btv2na98gscylyiqab4s 1 1463600 42603055 5614262 2026-05-30T05:05:04Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Stara Voda (Gelnjica)]] na [[Razgovor:Stará Voda (Gelnica)]] 5614262 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 1 1463601 42603050 5614263 2026-05-30T04:55:31Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Smolnjicka Huta]] na [[Razgovor:Smolnícka Huta]] 5614263 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 1 1463602 42603045 5614264 2026-05-30T04:43:37Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Smolnjik]] na [[Razgovor:Smolník]] 5614264 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 0 4476657 42603011 42378649 2026-05-29T14:19:30Z ~2026-31838-10 358817 /* Pjesme */ 42603011 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Ivan Zak |slika = |opis_slike = |veličina = 250px |puno_ime = Ivan Volarić |datum_rođenja = {{birth date and age|1979|4|26|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |počivalište = |zanimanje = skladatelj, pjevač |partner = |period = [[1996]] - |djela = |utjecaj = |suradnici = [[Neda Ukraden]]<br>[[Tamburaški sastav Begini]] |učenici = |nagrade = Srebrna ploča [[Menart]] [[2014]]<br>Zlatna ploča Menart [[2015]]<br>Platinasti Forte [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]] 2015 }} '''Ivan Zak''' (rođen: '''''Ivan Volarić''''') ([[Zagreb]], [[26. 4.]] [[1979]]), [[Hrvati|hrvatski]] skladatelj i [[pop]] pjevač. == Biografija == === Počeci i glazbena karijera === Ivan Zak je rođen 26. 4. 1979 u Zagrebu. Glazbom se počeo baviti vrlo rano, sa samo 6 godina počeo je svirati gitaru, te krenuo u glazbenu školu. Već sa 14 godina osnovao je svoj prvi band. [[1996]] je nastupio na Trešnjevačkom dječjem festivalu s pjesmom "U meni živiš Julija". Nastupio je na brojnim glazbenim manifestacijama od kojih se ističe [[Dora]] [[2002]], [[Hrvatski radijski festival]] (HRF) [[2003]], [[Hercegovački radijski festival]] [[2008]] i [[HRF]] [[2009]] godine. Na HRF-u 2009 je izborio finale s pjesmom "Sve sam joj krao", a za koju je i napravio spot koji je izazvao medijsku pažnju. Bio je jedan od hrvatskih pjevača koji su [[2008]] godine nastupili na prvom Hercegovačkom radijskom festivalu u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]].<ref name="iz">{{Cite web|title=Ivan Zak - Biografija|url=http://ivan-zak.com/biografija.htm|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=ivan-zak.com|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903213012/http://ivan-zak.com/biografija.htm|archive-date=2011-09-03|quote=}}</ref> U [[ljeto]] [[2009]] singl "Adrenalin" s istoimenog albuma je postao hit, te se našao na prvim mjestima većine glazbenih ljestvica diljem [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref name="iz"/> U [[Septembar|septembru]] [[2010]] Ivan je ostvario uspješnu suradnju s [[Neda Ukraden|Nedom Ukraden]], a kao rezultat suradnje izdan je singl "Tetovaža" koji je uvršten na album "[[Adrenalin (album Ivana Zaka)|Adrenalin]]" snimljen u [[Decembar|decembru]] iste godine, te na Nedinu albumu kompilaciju hitova "[[Radujte se prijatelji]]" također iz [[2010]] godine. Za pjesmu je [[Dejan Miličević]] napravio spot na [[beograd]]skom [[Kalemegdan]]u. Većinu video spotova do [[2010]] je snimio u suradnji sa [[Srbija|srpskom]] televizijskom kućom [[DM SAT]]. U njegovom spotu za pjesmu "Sve sam joj krao" pojavljuje se loto djevojka i bivša Miss Hrvatske [[Tina Katanić]]. [[2014]] godine dodijeljena mu je Srebrna ploča za album "[[Bolja od najbolje]]".<ref>{{Cite web|title=Ivanu Zaku uručena srebrna ploča za album 'Bolja od najbolje'|url=http://www.vecernji.hr/estrada/ivanu-zaku-urucena-srebrna-ploca-za-album-bolja-od-najbolje-944878|author=Ivana Carević|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=14. 6. 2014|access-date=26. 5. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> [[25. 4.]] [[2015]] Ivan je izdao novi album "[[Usne varane]]". Na albumu se nalazi 12 pjesama. 2015 godine Ivan je sa albumom "Bolja od najbolje" dosegnuo zlatnu naknadu, odnosno, prodao je najviše albuma za svoju diskografsku kuću [[Menart]] i time primio Zlatnu ploču.<ref>{{Cite web|title=Ivan Zak primio Zlatnu ploču|url=http://www.story.hr/ivan-zak-primio-zlatnu-plocu-244323|author=Mirela Bačić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Story|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2. 4. 2015|access-date=26. 5. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> U [[maj]]u iste godine dobio je nagradu Platinasti Forte [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]] za više od 5.000 prodanih primjeraka autorskog albuma "Bolja od najbolje".<ref>{{Cite web|title=Ivan Zak dobitnik nagrade Platinasti Forte|url=http://www.hds.hr/ivan-zak-dobitnik-nagrade-platinasti-forte/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatsko društvo skladatelja|format=|work=|pages=|day=|month=|year=7. 5. 2015|access-date=26. 5. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> === Zanimljivosti === U maju 2014 godine Ivan je bez pompe i medija obišao sela [[Cerna|Cernu]] i [[Gunja|Gunju]], te grad [[Županja|Županju]] gdje je vozilima dovezao potrepštine za žrtve poplava, a koji su stradali uslijed [[Poplave na Balkanu 2014.|Poplava 2014]].<ref>{{Cite web|title=FOTO: BEZ VELIKE POMPE Ivan Zak otišao u Cernu, Gunju i Županju, otkazao veliko slavlje|url=http://www.jutarnji.hr/foto--bez-velike-pompe-ivan-zak-otisao-u-cernu--gunju-i-zupanju--otkazao-veliko-slavlje/1193427/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Jutarnji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=22. 5. 2014|access-date=26. 5. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Ivan je bivši vlasnik folkoteke Lampaši u [[Donji Desinec|Donjem Desincu]] u kojoj gostuju folk i [[turbofolk]] izvođači. 2015 je u intervju za Inmagazin [[Nova TV|Nove TV]] izjavio da su mu noćni klubovi tj. folkoteke pomogle da dođe do onoga što stvarno voli, a pošto su mu na početku karijere bila potrebna financijska sredstva, Ivan se posvetio biznisu sa folkotekama i koketirao sa folk glazbom koja je u to vrijeme u klubovima najbolje prolazila.<ref>{{Cite web|title=VIDEO Folk počeci - Gdje je nestao tigar Ivana Zaka?|url=http://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/ivan-zak-progovorio-o-koketiranju-s-fokom-i-tigrom---376717.html|author=Bojan Kosijer|authorlink=|first=|coauthors=D.K.|editor=|publisher=Dnevnik.hr (Nova TV)|format=|work=|pages=|day=|month=|year=17. 3. 2015|access-date=26. 5. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Ivan trenutno živi u [[Jastrebarsko]]m u kući do roditelja.<ref>{{Cite web|title=Kuća do kuće: Ivan Zak živi kraj roditelja jer ne zna kuhati|url=http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/kuca-do-kuce-ivan-zak-zivi-kraj-roditelja-jer-ne-zna-kuhati-384871|author=Dea Marinović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=24 sata|format=|work=|pages=|day=|month=|year=19. 9. 2014|access-date=26. 5. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Diskografija == === Albumi === *[[2008]]. - ''[[Kao metak]]'' *[[2010]]. - ''[[Adrenalin (album Ivana Zaka)|Adrenalin]]'' *[[2012]]. - ''[[Bolja od najbolje]]'' *[[2015]]. - ''[[Usne varane]]'' *2019 - Milion === Pjesme === * ''Vodu ne pijem'' (2008.) * ''Bolja od najbolje'' (2011.) * ''Tko mi te krade'' (2012.) * ''Jedna noć'' (2013.) * ''Naučila si me'' (2013.) * ''Obriši suze'' (duet s [[Tamburaški sastav Begini|Beginima]]) (2013.) * ''Škripi veza'' (2013.) * ''Daleko'' (2014.) * ''Duguješ mi ljeto'' (2014.) * ''Usne varane'' (2014.) * ''Daleko'' (2014.) * ''Jedan u nizu'' (2015.) * ''Pretjerujem'' (2015.) * ''Ne pitaš za mene'' (2015.) * ''Sve si moje'' (2016.) * ''Meni se s tobom'' (2016.) * Za ljubav rođeni (2016) * Da si tu (2017) * Ničija (2017) * Opasna (2017) == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1979||Zak, Ivan}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski kompozitori]] 6oodoznlkm8soevf0ll31cxztx8vnhj 4 4716363 42603027 42603006 2026-05-29T17:05:01Z Edgar Allan Poe 29250 42603027 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center"></div> |- | '''10.''' || [[Pedro Arias Dávila]] || [[w:en:Pedro Arias Dávila]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center"></div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center"></div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''13.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''14.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''15.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] ll0khehpxniecvng72ka5yij0aeeur1 4 4720573 42603030 42601507 2026-05-29T17:41:00Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42603030 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-05-29 19:40 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija<br>žena | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 23. | [[Olga Tokarczuk]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 24. | [[Władysław Reymont]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 25. | [[Nekropola stećaka Međugorje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 26. | [[Agnieszka Holland]] | film<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 27. | [[Irma Čremošnik]] | kultura<br>historija<br>žena | {{Zastava|Slovenija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 28. | [[Ratno stanje u Poljskoj]] | historija<br>politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 29. | [[Otto von Steinbeis]] | historija<br>transport | {{Zastava|Austrija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 30. | [[Muzej Istočne Bosne Tuzla]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 31. | [[Alex Manninger]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Austrija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 32. | [[Kosivska keramika]] | kultura | {{Zastava|Ukrajina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 33. | [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] | kultura | {{Zastava|Slovačka}}<br>{{Zastava|Češka}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 34. | [[Andrej Lavrov]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 35. | [[Arvydas Sabonis]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Litva}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 36. | [[Chidaoba]] | kultura | {{Zastava|Gruzija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 37. | [[Colindat]] | kultura | {{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 38. | [[Aleksandar Belov]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 39. | [[Gheorghe Hagi]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 40. | [[Rinat Dasajev]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}}<br>[[Tatari]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 41. | [[Oleg Blohin]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Ukrajina}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 42. | [[Straume]] | film | {{Zastava|Latvija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 43. | [[Gints Zilbalodis]] | film<br>biografija | {{Zastava|Latvija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 44. | [[Tandir]] | kultura | {{Zastava|Azerbejdžan}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 45. | [[Azerbejdžanski tepih]] | kultura | {{Zastava|Azerbejdžan}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 46. | [[Cicvara]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}<br>{{Zastava|Crna Gora}}<br>{{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 47. | [[Spomenik Aerodromu u Medenom Polju]] | historija<br>kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 48. | [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Hrvatska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 49. | [[Oleg Saljenko]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Ukrajina}}<br>{{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 50. | [[Sándor Kocsis]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 51. | [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 52. | [[Grzegorz Lato]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 53. | [[Laka konjica (Mađarska)]] | sport | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 54. | [[Spomenik Narodnooslobodilačkoj borbi u Vrtoču]] | historija<br>kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 55. | [[Odnosi Slovenije i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Slovenija}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 56. | [[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)]] | sport | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 57. | [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.]] | sport | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 58. | [[Moni Levi]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 59. | [[Jahiel Finci]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 60. | [[Drotarstvo]] | kultura | {{Zastava|Slovačka}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 61. | [[Kvevri]] | ekonomija | {{Zastava|Gruzija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 62. | [[Bangaranga]] | muzika | {{Zastava|Bugarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 63. | [[Olonho]] | kultura | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 64. | [[Spomenik Narodnooslobodilačkoj borbi u Bravsku]] | historija<br>kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 65. | [[SoSamma]] | žene<br>kultura | {{Zastava|Austrija}} | [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Spomenik na Makljenu]] | historija<br>kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 2. | [[Željeznička pruga Šamac–Sarajevo]] | historija<br>kultura<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 3. | [[Dara (bugarska pjevačica)]] | muzika<br>biografija | {{Zastava|Bugarska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |} <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> 1bnpvu29xl5nf0datpglu9us7gt3jne 0 4722622 42603009 2026-05-29T13:31:52Z AnToni 54814 za cee od mene 42603009 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sosamma 5.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2026.]] '''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. == Historija == Osnovan je 2002.<ref name="mb">{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija, a trenutno okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini <ref name="Sosamma">{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}</ref> === Repertoar === Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.<ref name="Str">{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}</ref><ref name="Sch">{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> == Naziv == Naziv hora "SoSamma" je [[Štajerska (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''"Takve smo"''.<ref name="mb"/> == Koncerti == * Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]<ref name="klz_1">{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> * Božićni koncert 23. decembra 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]<ref name="Sch"/><ref name="kuma">{{cite web | url=https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> == Diskografija == * ´SoSamma Vol. 3 "Open Minds" (2015.)<ref name="cba">{{cite web |url=https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|SoSamma}} * [https://sosamma.at/ueber-uns/ Službeni websajt] [[Kategorija:Austrijski ženski horovi]] [[Kategorija:Muzika u Grazu]] [[Kategorija:Kultura u Grazu]] o7jaqxk7r5550xablm3g4g57772lm9f 42603012 42603009 2026-05-29T14:37:49Z Edgar Allan Poe 29250 −[[Kategorija:Kultura u Grazu]]; ± 2 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42603012 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sosamma 5.jpg|180px|mini|desno|Hor SoSamma na nastupu 2026.]] '''SoSamma''' je [[Austrija|austrijski]] ženski hor iz [[Graz]]a. == Historija == Osnovan je 2002.<ref name="mb">{{cite web | url =https://www.meinbezirk.at/tag/sosamma| title =43 Frauen zeigen, wie sie sind | authorlink =Elisabeth Kranabetter| last =Kranabetter| first =Elisabeth | date =2. 10. 2012 | website =meinbezirk.at | publisher =Mein Bezirk | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> kao projekat interkulturnog centra OMEGA. Voditeljica hora je od 2009. [[Vesna Petković]]. Od 2024. hor je neovisna organizacija, a trenutno okuplja oko 60 žena i djevojaka iz Indije, Njemačke, Crne Gore, Mađarske Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Švedske, Ukrajine i Austrije, koje trenutno žive u Grazu i okolini <ref name="Sosamma">{{cite web | url=https://sosamma.at/ueber-uns/| title =Sosamma | authorlink =| last = | first =| date =2026 | website =sosamma.at | publisher =Sosamma| access-date =23. 3. 2026 | language =de }}</ref> === Repertoar === Repertoar hora su obrade tradicionalnih pjesmama iz cijelog svijeta, s [[Balkan]]a, poznatih pop i jazz pjesmama, melodija iz Indije i ritmovima iz Afrike, kao i ritmovi Latinske Amerike, uključujući i kubanske ritmove.<ref name="Str">{{cite web | url =https://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/11626100/166298034/ | title =Ihr Leben besteht aus Improvisation, Die Jazzsängerin Vesna Petković belebt Graz mit multikulturellen Tönen | authorlink =Petra Sieder-Grabner| last =Sieder-Grabner | first =Petra | date =2012 | website =kultur.steiermark.at | publisher =Amt der Steiermärkischen Landesregierung | access-date =23. 3. 2026 | language =de }}</ref><ref name="Sch">{{cite web | url =https://schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com/produktion/das-etwas-andere-weihnachtskonzert/| title =Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last =Sieder-Grabner | first =| date =2025 | website =schauspielhaus-graz.buehnen-graz.com | publisher =[[Schauspielhaus Graz]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> == Naziv == Naziv hora "SoSamma" je [[Štajerska (pokrajina)|štajerski]] dijalektni izraz ({{de|So sind wir}}) koji znači nešto poput: ''"Takve smo"''.<ref name="mb"/> == Koncerti == * Koncert 9. marta 2026. povodom 8. marta [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u [[Grazer Oper]], s austrijskom grupom [[Opus (grupa)|Opus]], grupom [[Schick Sisters]], [[Virginia Ernst|Virginijom Ernst]], [[Caro Fux]], [[Ewald Pfleger|Ewaldom Pflegerom]] i [[Anna-Sophie|Annom-Sophie]]<ref name="klz_1">{{cite web | url =https://www.kleinezeitung.at/steiermark/20661589/die-frauen-gaben-in-der-grazer-oper-den-ton-an| title =Die Frauen gaben in der Grazer Oper den Ton an | authorlink =Thomas Plauder| last =Plauder | first =Thomas | date =9. 3. 2026 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[Kleine Zeitung]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> * Božićni koncert 23. decembra 2025. u [[Schauspielhaus Graz]] s [[Werner Radzik|Wernerom Radzikom]], [[Sašenko Prolić|Sašenkom Prolićem]], [[Vladimir Vesić|Vladimirom Vesićem]], [[Bernhard Wimmer|Bernhardom Wimmerom]] i međunarodnom ženskom salsa grupom [[Las Puro Fuego]]<ref name="Sch"/><ref name="kuma">{{cite web | url=https://kuma.at/events/sosamma-chor-das-etwas-andere-weihnachtskonzert-2025-12-23| title =SoSamma-Chor - Das etwas andere Weihnachtskonzert | authorlink =| last = | first = | date =23. 12. 2025 | website =kleinezeitung.at | publisher =[[KUMA]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> == Diskografija == * ´SoSamma Vol. 3 "Open Minds" (2015.)<ref name="cba">{{cite web |url=https://de.cba.media/287508| title =SoSamma: Frauenstimmen aus elf Ländern | authorlink =| last = | first = | date =18. 5. 2015 | website =de.cba.media | publisher =[[Radio Helsinki]] | access-date =28. 3. 2026 | language =de }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|SoSamma}} * [https://sosamma.at/ueber-uns/ Službeni websajt] {{Authority control}} [[Kategorija:Austrijski muzičari]] [[Kategorija:Graz]] cv89w9la215zqoyjfm6abhv9pr930r0 1 4722623 42603010 2026-05-29T13:35:45Z AnToni 54814 Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=AnToni|država=Austrija|tema=žene |tema2=kultura}} 42603010 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026|korisnik=AnToni|država=Austrija|tema=žene |tema2=kultura}} k4ibkzeuf85c9s5t1455x26aq9k2pig 0 4722624 42603014 2026-05-29T14:52:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Fernando II od Aragona]] na [[Fernando II, kralj Aragona]] 42603014 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fernando II, kralj Aragona]] bh8lb2erz8nbnhcbnmw07wcl3idfi9a 1 4722625 42603016 2026-05-29T14:52:25Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Fernando II od Aragona]] na [[Razgovor:Fernando II, kralj Aragona]] 42603016 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Fernando II, kralj Aragona]] k2c15mfinhf5r0t1pv3ra9t4ijxc8jq 0 4722626 42603018 2026-05-29T14:53:15Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Isabel I od Castille]] na [[Isabel I, kraljica Castille]] 42603018 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Isabel I, kraljica Castille]] 5b4llx33mrf5olneq351n5hi93zwcz4 0 4722627 42603020 2026-05-29T16:06:45Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: '''Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés''' ([[Madrid]], [[kolovoz]] [[1478.]] – [[Valladolid]], [[1557.]]), [[Španjolska|španjolski]] vojnik, historičar, pisac, botaničar i kolonizator. Oviedo je sudjelovao u španjolskoj kolonizaciji [[Zapadne Indije|Zapadnih Indija]], stigavši na to područje nekoliko godina nakon što je [[Kristofor Kolumbo]] [[1492.]] godine postao prvi Europljanin na tom području. Svoja iskustva tokom kolonizacije zapisao je u djelu ''La Natu... 42603020 wikitext text/x-wiki '''Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés''' ([[Madrid]], [[kolovoz]] [[1478.]] – [[Valladolid]], [[1557.]]), [[Španjolska|španjolski]] vojnik, historičar, pisac, botaničar i kolonizator. Oviedo je sudjelovao u španjolskoj kolonizaciji [[Zapadne Indije|Zapadnih Indija]], stigavši na to područje nekoliko godina nakon što je [[Kristofor Kolumbo]] [[1492.]] godine postao prvi Europljanin na tom području. Svoja iskustva tokom kolonizacije zapisao je u djelu ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija'') iz [[1526.]] godine, a koje je [[1535.]] godine dobilo prošireno izdanje naslova ''Historia general de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća historija Indija''); oba su izdanja zajednički tiskana pod naslovom ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tri stoljeća nakon njegove smrti. Dio izvornog teksta bio je iznimno popularan u Europi u [[16. vijek|XVI. vijeku]] te je osim na [[španjolski|španjolskom]] bio dostupan i na [[engleski|engleskom]], [[francuski|francuskom]] i [[talijanski|talijanskom jeziku]]. Djelo je Europljane upoznalo s visećom mrežom, [[ananas]]om i [[duhan]]om, a sadržavalo je i iznimno utjecajne prikaze domorodačkog stanovništva te regije. == Biografija == Oviedo je rođen u [[Madrid]]u u obitelji [[Asturija|asturijskog]] porijekla te je obrazovan na dvoru [[Fernando II, kralj Aragona|Fernanda II.]] i [[Isabel I, kraljica Castille|Isabel I.]] Od otprilike njegove četrnaeste godine pa sve do njegove smrti [[1497.]] godine, Oviedo je bio paž kraljevskom sinu, princu [[Juan, princ od Asturije|Juanu]]. Nakon toga je tri godine boravio u [[Italija|Italiji]], a po povratku je postao službenik na kastiljskom dvoru. Prva supruga, Margarite de Vergara, umrla je pri porodu, dok je njegova druga supruga, Isabel de Aguilar, umrla nedugo nakon što se s njihovom brojnom zajedničkom djecom pridružuila Oviedu u Amerikama.<ref name=Omnibus /> Godine [[1514.]] imenovan je nadzornikom za taljenje zlata u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], a po povratku kući [[1523.]] godine imenovan je kroničarem Zapadnih Indija. Prije svoje smrti u [[Valladolid]]u [[1557.]] godine, Oviedo je još pet puta posjetio Amerike.<ref name="EB1911" /> U jednom je periodu bio upravitelj [[Fortaleza Ozama|utvrde Ozama]] u u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje se danas nalazi njegova velika statua, dar španjolskog kralja [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. == Opus == Oviedovo prvo djelo bila je [[viteška romanca]] naslova ''Libro del muy esforzado e invencible caballero Don Claribalte'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjiga o jako ambicioznom i nepobjedivom vitezu Donu Claribalteu''), a izdao ju je ugledni [[Valencia|valencijski]] tiskar Juan Viñao [[1519.]] godine. U predgovoru, Oviedo posvećuje djelo [[Fernando, vojvoda od Calabrije|Fernandu, vojvodi od Calabrije]] te navodi da je ideja za priču nastala dok je boravio u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje je djelo i napisano. Ako je ta činjenica točna, ovo bi moglo biti prvo djelo [[Španjolska književnost|španjolske književnosti]] nastalo u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref>[[Agustín González de Amezúa y Mayo|Agustín G. de Amezúa]]. Introduction to the facsimile reprint of ''Libro de Claribalte'' by the [[Spanish Royal Academy]], Madrid, 1956</ref> Do kraja života napisao je još dva veća djela, ali koja su u cijelosti tiskana tek tri stoljeća nakon njegove smrti. Prvo je ''La historia general y natural de las Indias'', a drugo je zbirka poučnih anegdota u kojima Oviedo prezentira priče iz života tadašnjeg španjolskog plemstva naslova ''Las Quinquagenas de la nobleza de España'', a koje je premijerno tiskana tek [[1880.]] godine u [[Madrid]]u; urednik izdanja bio je Vicente de la Fuente.<ref name="EB1911" /> === ''Historia general y natural de las Indias'' === Oviedovo kapitalno djelo, ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''), započeo je s manjim djelom ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija''), premijerno tiskanim [[15. veljače]] [[1526.]] godine u [[Toledo|Toledu]];<ref name=ShortTrans / ovo se često navodi kao ''sumario'' ([[srpskohrvatski]]: "sažetak") glavnog djela.<ref name=Omnibus /> Talijanska verzija pojavila se u [[Venecija|Veneciji]] [[1534.]] godie, dok su se francuska i engleska izdanja pojavila [[1545.]], odnosno [[1555.]] godine; drugo španjolsko izdanje pojavilo se tek [[1749.]] godine. Ovo kratko djelo na 108 stranica imalo je jako malo ilustracija, međutim sadržavalo je ilustraciju viseće mreže.<ref name=ShortTrans /> Prvi tom većeg djela naslova ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tiskan je [[1535.]] u [[Sevilla|Sevilli]], a Oviedo je imao nacrte za još dva dodatna toma. Na njima je, kao i na dopunama prvog toma, radio i u [[Santo Domingo|Santu Domingu]] i u [[Španjolska|Španjolskoj]] sve do svoje smrti [[1557.]] godine.<ref name=Biblio /> Ta je godine Fernández de Cordoba u [[Valladolid]]u tiskao cjeloviti revidirani prvi tom te dvije trećine nedovršenog drugog toma. Ostatak teksta, ipak, nije dovršen zbog Oviedove smrti.<ref>{{cite book <!--Purposefully not marked as translator; the introduction is his own words-->|last=Dille|first=G.&nbsp;F. |title=Writing from the edge of the world: The memoirs of Darién, 1514-1527 |chapter=Introduction |publisher=University of Alabama |location=Tuscaloosa |year=2006 |isbn=978-0-8173-5339-1 |pp=18–19 }}</ref> Izvorni rukopis izvorno je čuvan u samostanu Monserrate, a kasnije i u Kraljevskoj historijskoj akademiji; [[José Amador de los Ríos]] je koristio "preživjele" dijelove teksta prilikom pripreme za izdanje iz [[1851.]] godine,<ref name=Biblio /><ref name=EditionAmador /> međutim dobar dio izvornog rukopisa nestao je tokom godina, pri čemu su okolnosti nestanka nepoznate.<ref name=Biblio /> Zna se da je dio prodan u [[London]]u,<ref name=Cat /> ali za većinu su okolnosti nestanka upitne. Iako je stil djela difuzan, ''Historia general y natural de las Indias'' donosi veliku količinu informacija iz prve ruke. [[Bartolomé de las Casas]], Oviedov suvremenik i kolega kroničar španjolske kolonizacije Zapadnih Indija, opisao je Ovieda kao "jednog od najvećih tiranina, lopova i razarača Indija, čija ''Povijest'' sadrži gotovo jednak broj laži koliko i stranica".<ref>Liévano Aguirre, Indalecio. 2002. ''Los grandes conflictos sociales y económicos de nuestra historia''. Volumes 3–4. Bogotá: Intermedio. page&nbsp;84.</ref> No, zahvaljujući ''Povijesti'', Europljani su se prvi puta upoznali s visećom mrežom, [[duhan]]om, [[roštilj]]om i [[ananas]]om, kao i drugim stvarima koje su bile uobičajene u Amerikama; smatra se kako je Oviedo autor prve ilustracije ananasa u Europi.<ref>{{cite journal |last1=Lee |first1=Alexander |title=The History of the Barbecue |journal=History Today |date=2019 |volume=69 |issue=8 |url=https://www.historytoday.com/archive/historians-cookbook/history-barbecue}}</ref> Djelo je posebno zanimljivo i [[zoologija|zoolozima]] jer sadrži brojne opise i ilustracije tamošnjih vrsta, dio kojih je izumro u periodu između Oviedovog boravka tamo i pojave moderne sistematike. Prema Oviedu, izuzev [[štakor]]a i [[miš]]eva (za koje je Oviedo krivo vjerovao da su tamo inače živjele, dok su ih zapravo slučajno donijeli Europljani), jedine kopnene životinje na tom području bile su ''[[Hutija|hutia]]'', ''quemi'', ''mohuy'', ''cori'' i tzv. "nijemi pas". == Bilješke == {{notelist}} == Reference == <references> <ref name=EditionAmador>{{cite book |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/historia-general-y-natural-de-las-indias-islas-y-tierrafirme-del-mar-oceano-primera-parte--0/html/014747fa-82b2-11df-acc7-002185ce6064_4.htm |title=Historia general y natural de las Indias |first=Gonzalo |last=Fernández de Oviedo y Valdés |author-link=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |editor=José Amador de los Ríos |editor-link=José Amador de los Ríos |publisher=La [[Real Academia de la Historia]] |orig-year=1535 |date=1851 |location=Madrid |via=[[Miguel de Cervantes Virtual Library]] |access-date=2020-07-15}}</ref> <ref name=Biblio>{{Cite journal|last=Carrillo|first=Jesús|date=2002|title=The 'Historia General y Natural de las Indias' by Gonzalo Fernández de Oviedo|journal=Huntington Library Quarterly|volume=65|issue=3/4|pages=321–344|issn=0018-7895|jstor=3817978}}</ref> <ref name=EB1911>{{EB1911|inline=y|wstitle=Oviedo y Valdés, Gonzalo Fernández de|volume=20|page=391}}</ref> <ref name=Cat>"[https://catalog.huntington.org/record=b1800280 Card catalog entry b180028]". [[Henry E. Huntington Library and Art Gallery|The Huntington]]. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220829050900/https://catalog.huntington.org/record=b1800280|date=29 Aug 2022}}.</ref> <ref name=Omnibus>{{Cite book|last=Myers, Kathleen Ann|title=Fernández de Oviedo's chronicle of America : a new history for a New World|date=2007|publisher=University of Texas Press|others=Scott, Nina M.|isbn=978-0-292-79502-0|edition=1st|location=Austin|oclc=608836622}}</ref> <ref name=ShortTrans>{{Cite book|last=Stoudemire|first=Sterling A.|title=De La Natural Hystoria De Las Indias|publisher=University of North Carolina|year=1969}}</ref> </references> == Literatura == {{Commons category|Gonzalo Fernández de Oviedo}} *{{cite encyclopedia |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |encyclopedia=Latin American Writers, vol. 1 |year=1989 |last=Arocena |first=Luis A. |publisher=Scribner |location=New York |pages=10–15 |url=https://archive.org/details/latinamericanwri01sole/page/10 }} *{{Cite journal |last=Carrillo |first=Jesús |date=2002 |title=The "Historia General y Natural de las Indias" by Gonzalo Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817978 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=65 |issue=3/4 |pages=321–344 |jstor=3817978 |issn=0018-7895}} *{{cite encyclopedia |title=Gonzalo, Fernández de Oviedo |encyclopedia=The Oxford Companion to World Exploration |year=2007 |last=Meyers |first=Kathleen Ann |publisher=Oxford University Press |url= }} *{{Cite web |last=Pérez de Tudela y Bueso |first=Juan |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |url=https://dbe.rah.es/biografias/9417/gonzalo-fernandez-de-oviedo-y-valdes |website=Real Academia de la Historia |language=Spanish}} *{{Cite journal |last=Turner |first=Daymond |date=1985 |title=Forgotten Treasure from the Indies: The Illustrations and Drawings of Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817095 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=48 |issue=1 |pages=1–46 |doi=10.2307/3817095 |jstor=3817095 |issn=0018-7895|url-access=subscription }} {{Authority control}} {{Životni vijek|1478|1557|Oviedo, Gonzalo Fernández de}} ti21np97q906jshgpee7iixt40h74sa 42603022 42603020 2026-05-29T16:37:53Z Edgar Allan Poe 29250 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42603022 wikitext text/x-wiki '''Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés''' ([[Madrid]], [[kolovoz]] [[1478.]] – [[Valladolid]], [[1557.]]), [[Španjolska|španjolski]] vojnik, historičar, pisac, botaničar i kolonizator. Oviedo je sudjelovao u španjolskoj kolonizaciji [[Zapadne Indije|Zapadnih Indija]], stigavši na to područje nekoliko godina nakon što je [[Kristofor Kolumbo]] [[1492.]] godine postao prvi Europljanin na tom području. Svoja iskustva tokom kolonizacije zapisao je u djelu ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija'') iz [[1526.]] godine, a koje je [[1535.]] godine dobilo prošireno izdanje naslova ''Historia general de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća historija Indija''); oba su izdanja zajednički tiskana pod naslovom ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tri stoljeća nakon njegove smrti. Dio izvornog teksta bio je iznimno popularan u Europi u [[16. vijek|XVI. vijeku]] te je osim na [[španjolski|španjolskom]] bio dostupan i na [[engleski|engleskom]], [[francuski|francuskom]] i [[talijanski|talijanskom jeziku]]. Djelo je Europljane upoznalo s visećom mrežom, [[ananas]]om i [[duhan]]om, a sadržavalo je i iznimno utjecajne prikaze domorodačkog stanovništva te regije. == Biografija == Oviedo je rođen u [[Madrid]]u u obitelji [[Asturija|asturijskog]] porijekla te je obrazovan na dvoru [[Fernando II, kralj Aragona|Fernanda II.]] i [[Isabel I, kraljica Castille|Isabel I.]] Od otprilike njegove četrnaeste godine pa sve do njegove smrti [[1497.]] godine, Oviedo je bio paž kraljevskom sinu, princu [[Juan, princ od Asturije|Juanu]]. Nakon toga je tri godine boravio u [[Italija|Italiji]], a po povratku je postao službenik na kastiljskom dvoru. Prva supruga, Margarite de Vergara, umrla je pri porodu, dok je njegova druga supruga, Isabel de Aguilar, umrla nedugo nakon što se s njihovom brojnom zajedničkom djecom pridružuila Oviedu u Amerikama.<ref name=Omnibus /> Godine [[1514.]] imenovan je nadzornikom za taljenje zlata u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], a po povratku kući [[1523.]] godine imenovan je kroničarem Zapadnih Indija. Prije svoje smrti u [[Valladolid]]u [[1557.]] godine, Oviedo je još pet puta posjetio Amerike.<ref name="EB1911" /> U jednom je periodu bio upravitelj [[Fortaleza Ozama|utvrde Ozama]] u u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje se danas nalazi njegova velika statua, dar španjolskog kralja [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. == Opus == Oviedovo prvo djelo bila je [[viteška romanca]] naslova ''Libro del muy esforzado e invencible caballero Don Claribalte'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjiga o jako ambicioznom i nepobjedivom vitezu Donu Claribalteu''), a izdao ju je ugledni [[Valencia|valencijski]] tiskar Juan Viñao [[1519.]] godine. U predgovoru, Oviedo posvećuje djelo [[Fernando, vojvoda od Calabrije|Fernandu, vojvodi od Calabrije]] te navodi da je ideja za priču nastala dok je boravio u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje je djelo i napisano. Ako je ta činjenica točna, ovo bi moglo biti prvo djelo [[Španjolska književnost|španjolske književnosti]] nastalo u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref>[[Agustín González de Amezúa y Mayo|Agustín G. de Amezúa]]. Introduction to the facsimile reprint of ''Libro de Claribalte'' by the [[Spanish Royal Academy]], Madrid, 1956</ref> Do kraja života napisao je još dva veća djela, ali koja su u cijelosti tiskana tek tri stoljeća nakon njegove smrti. Prvo je ''La historia general y natural de las Indias'', a drugo je zbirka poučnih anegdota u kojima Oviedo prezentira priče iz života tadašnjeg španjolskog plemstva naslova ''Las Quinquagenas de la nobleza de España'', a koje je premijerno tiskana tek [[1880.]] godine u [[Madrid]]u; urednik izdanja bio je Vicente de la Fuente.<ref name="EB1911" /> === ''Historia general y natural de las Indias'' === Oviedovo kapitalno djelo, ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''), započeo je s manjim djelom ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija''), premijerno tiskanim [[15. veljače]] [[1526.]] godine u [[Toledo|Toledu]];<ref name=ShortTrans / ovo se često navodi kao ''sumario'' ([[srpskohrvatski]]: "sažetak") glavnog djela.<ref name=Omnibus /> Talijanska verzija pojavila se u [[Venecija|Veneciji]] [[1534.]] godie, dok su se francuska i engleska izdanja pojavila [[1545.]], odnosno [[1555.]] godine; drugo španjolsko izdanje pojavilo se tek [[1749.]] godine. Ovo kratko djelo na 108 stranica imalo je jako malo ilustracija, međutim sadržavalo je ilustraciju viseće mreže.<ref name=ShortTrans /> Prvi tom većeg djela naslova ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tiskan je [[1535.]] u [[Sevilla|Sevilli]], a Oviedo je imao nacrte za još dva dodatna toma. Na njima je, kao i na dopunama prvog toma, radio i u [[Santo Domingo|Santu Domingu]] i u [[Španjolska|Španjolskoj]] sve do svoje smrti [[1557.]] godine.<ref name=Biblio /> Ta je godine Fernández de Cordoba u [[Valladolid]]u tiskao cjeloviti revidirani prvi tom te dvije trećine nedovršenog drugog toma. Ostatak teksta, ipak, nije dovršen zbog Oviedove smrti.<ref>{{cite book <!--Purposefully not marked as translator; the introduction is his own words-->|last=Dille|first=G.&nbsp;F. |title=Writing from the edge of the world: The memoirs of Darién, 1514-1527 |chapter=Introduction |publisher=University of Alabama |location=Tuscaloosa |year=2006 |isbn=978-0-8173-5339-1 |pp=18–19 }}</ref> Izvorni rukopis izvorno je čuvan u samostanu Monserrate, a kasnije i u Kraljevskoj historijskoj akademiji; [[José Amador de los Ríos]] je koristio "preživjele" dijelove teksta prilikom pripreme za izdanje iz [[1851.]] godine,<ref name=Biblio /><ref name=EditionAmador /> međutim dobar dio izvornog rukopisa nestao je tokom godina, pri čemu su okolnosti nestanka nepoznate.<ref name=Biblio /> Zna se da je dio prodan u [[London]]u,<ref name=Cat /> ali za većinu su okolnosti nestanka upitne. Iako je stil djela difuzan, ''Historia general y natural de las Indias'' donosi veliku količinu informacija iz prve ruke. [[Bartolomé de las Casas]], Oviedov suvremenik i kolega kroničar španjolske kolonizacije Zapadnih Indija, opisao je Ovieda kao "jednog od najvećih tiranina, lopova i razarača Indija, čija ''Povijest'' sadrži gotovo jednak broj laži koliko i stranica".<ref>Liévano Aguirre, Indalecio. 2002. ''Los grandes conflictos sociales y económicos de nuestra historia''. Volumes 3–4. Bogotá: Intermedio. page&nbsp;84.</ref> No, zahvaljujući ''Povijesti'', Europljani su se prvi puta upoznali s visećom mrežom, [[duhan]]om, [[roštilj]]om i [[ananas]]om, kao i drugim stvarima koje su bile uobičajene u Amerikama; smatra se kako je Oviedo autor prve ilustracije ananasa u Europi.<ref>{{cite journal |last1=Lee |first1=Alexander |title=The History of the Barbecue |journal=History Today |date=2019 |volume=69 |issue=8 |url=https://www.historytoday.com/archive/historians-cookbook/history-barbecue}}</ref> Djelo je posebno zanimljivo i [[zoologija|zoolozima]] jer sadrži brojne opise i ilustracije tamošnjih vrsta, dio kojih je izumro u periodu između Oviedovog boravka tamo i pojave moderne sistematike. Prema Oviedu, izuzev [[štakor]]a i [[miš]]eva (za koje je Oviedo krivo vjerovao da su tamo inače živjele, dok su ih zapravo slučajno donijeli Europljani), jedine kopnene životinje na tom području bile su ''[[Hutija|hutia]]'', ''quemi'', ''mohuy'', ''cori'' i tzv. "nijemi pas". == Bilješke == {{notelist}} == Reference == <references> <ref name=EditionAmador>{{cite book |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/historia-general-y-natural-de-las-indias-islas-y-tierrafirme-del-mar-oceano-primera-parte--0/html/014747fa-82b2-11df-acc7-002185ce6064_4.htm |title=Historia general y natural de las Indias |first=Gonzalo |last=Fernández de Oviedo y Valdés |author-link=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |editor=José Amador de los Ríos |editor-link=José Amador de los Ríos |publisher=La [[Real Academia de la Historia]] |orig-year=1535 |date=1851 |location=Madrid |via=[[Miguel de Cervantes Virtual Library]] |access-date=2020-07-15}}</ref> <ref name=Biblio>{{Cite journal|last=Carrillo|first=Jesús|date=2002|title=The 'Historia General y Natural de las Indias' by Gonzalo Fernández de Oviedo|journal=Huntington Library Quarterly|volume=65|issue=3/4|pages=321–344|issn=0018-7895|jstor=3817978}}</ref> <ref name=EB1911>{{EB1911|inline=y|wstitle=Oviedo y Valdés, Gonzalo Fernández de|volume=20|page=391}}</ref> <ref name=Cat>"[https://catalog.huntington.org/record=b1800280 Card catalog entry b180028]". [[Henry E. Huntington Library and Art Gallery|The Huntington]]. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220829050900/https://catalog.huntington.org/record=b1800280|date=29 Aug 2022}}.</ref> <ref name=Omnibus>{{Cite book|last=Myers, Kathleen Ann|title=Fernández de Oviedo's chronicle of America : a new history for a New World|date=2007|publisher=University of Texas Press|others=Scott, Nina M.|isbn=978-0-292-79502-0|edition=1st|location=Austin|oclc=608836622}}</ref> <ref name=ShortTrans>{{Cite book|last=Stoudemire|first=Sterling A.|title=De La Natural Hystoria De Las Indias|publisher=University of North Carolina|year=1969}}</ref> </references> == Literatura == {{Commons category|Gonzalo Fernández de Oviedo}} *{{cite encyclopedia |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |encyclopedia=Latin American Writers, vol. 1 |year=1989 |last=Arocena |first=Luis A. |publisher=Scribner |location=New York |pages=10–15 |url=https://archive.org/details/latinamericanwri01sole/page/10 }} *{{Cite journal |last=Carrillo |first=Jesús |date=2002 |title=The "Historia General y Natural de las Indias" by Gonzalo Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817978 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=65 |issue=3/4 |pages=321–344 |jstor=3817978 |issn=0018-7895}} *{{cite encyclopedia |title=Gonzalo, Fernández de Oviedo |encyclopedia=The Oxford Companion to World Exploration |year=2007 |last=Meyers |first=Kathleen Ann |publisher=Oxford University Press |url= }} *{{Cite web |last=Pérez de Tudela y Bueso |first=Juan |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |url=https://dbe.rah.es/biografias/9417/gonzalo-fernandez-de-oviedo-y-valdes |website=Real Academia de la Historia |language=Spanish}} *{{Cite journal |last=Turner |first=Daymond |date=1985 |title=Forgotten Treasure from the Indies: The Illustrations and Drawings of Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817095 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=48 |issue=1 |pages=1–46 |doi=10.2307/3817095 |jstor=3817095 |issn=0018-7895|url-access=subscription }} {{Authority control}} {{Životni vijek|1478|1557|Oviedo, Gonzalo Fernández de}} [[Kategorija:Španski pisci]] [[Kategorija:Španski historičari]] [[Kategorija:Botaničari]] [[Kategorija:Panamska književnost]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] pwfugtv4t0opwcyyjrqp1ik2stwisur 42603026 42603022 2026-05-29T17:03:18Z Edgar Allan Poe 29250 42603026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Gonzalo Fernández de Oviedo | slika = Gonzalo Fernández de Oviedo.jpg | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = {{nowrap|Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés}} | datum_rođenja = kolovoz [[1478.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Castile.svg}} [[Kraljevina Kastilja]])}} | datum_smrti = [[1557.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|ŠPA}} [[Valladolid]], [[Španjolska]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Habsburška Španjolska]])}} | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = Margarite de Vergara<br>Isabel de Aguilar | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = pisac, historičar, vojnik | period = | jezik = [[španjolski jezik]] | pokret = [[Španjolsko zlatno doba]] | žanr = [[roman]], [[kronika]] | znamenita_djela = {{ubl|''Historia general y natural de las Indias'' (kronika, [[1526.]] – [[1557.]])}} | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés''' ([[Madrid]], [[kolovoz]] [[1478.]] – [[Valladolid]], [[1557.]]), [[Španjolska|španjolski]] vojnik, historičar, pisac, botaničar i kolonizator. Oviedo je sudjelovao u španjolskoj kolonizaciji [[Zapadne Indije|Zapadnih Indija]], stigavši na to područje nekoliko godina nakon što je [[Kristofor Kolumbo]] [[1492.]] godine postao prvi Europljanin na tom području. Svoja iskustva tokom kolonizacije zapisao je u djelu ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija'') iz [[1526.]] godine, a koje je [[1535.]] godine dobilo prošireno izdanje naslova ''Historia general de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća historija Indija''); oba su izdanja zajednički tiskana pod naslovom ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tri stoljeća nakon njegove smrti. Dio izvornog teksta bio je iznimno popularan u Europi u [[16. vijek|XVI. vijeku]] te je osim na [[španjolski|španjolskom]] bio dostupan i na [[engleski|engleskom]], [[francuski|francuskom]] i [[talijanski|talijanskom jeziku]]. Djelo je Europljane upoznalo s visećom mrežom, [[ananas]]om i [[duhan]]om, a sadržavalo je i iznimno utjecajne prikaze domorodačkog stanovništva te regije. == Biografija == Oviedo je rođen u [[Madrid]]u u obitelji [[Asturija|asturijskog]] porijekla te je obrazovan na dvoru [[Fernando II, kralj Aragona|Fernanda II.]] i [[Isabel I, kraljica Castille|Isabel I.]] Od otprilike njegove četrnaeste godine pa sve do njegove smrti [[1497.]] godine, Oviedo je bio paž kraljevskom sinu, princu [[Juan, princ od Asturije|Juanu]]. Nakon toga je tri godine boravio u [[Italija|Italiji]], a po povratku je postao službenik na kastiljskom dvoru. Prva supruga, Margarite de Vergara, umrla je pri porodu, dok je njegova druga supruga, Isabel de Aguilar, umrla nedugo nakon što se s njihovom brojnom zajedničkom djecom pridružuila Oviedu u Amerikama.<ref name=Omnibus /> Godine [[1514.]] imenovan je nadzornikom za taljenje zlata u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], a po povratku kući [[1523.]] godine imenovan je kroničarem Zapadnih Indija. Prije svoje smrti u [[Valladolid]]u [[1557.]] godine, Oviedo je još pet puta posjetio Amerike.<ref name="EB1911" /> U jednom je periodu bio upravitelj [[Fortaleza Ozama|utvrde Ozama]] u u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje se danas nalazi njegova velika statua, dar španjolskog kralja [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. == Opus == [[File:Oviedo MS pineapple.png|thumb|left|Oviedova ilustracija [[ananas]]a iz djela ''Historia general y natural de las Indias''. Ovo se smatra prvom ilustracijom ananasa u Europi.]] Oviedovo prvo djelo bila je [[viteška romanca]] naslova ''Libro del muy esforzado e invencible caballero Don Claribalte'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjiga o jako ambicioznom i nepobjedivom vitezu Donu Claribalteu''), a izdao ju je ugledni [[Valencia|valencijski]] tiskar Juan Viñao [[1519.]] godine. U predgovoru, Oviedo posvećuje djelo [[Fernando, vojvoda od Calabrije|Fernandu, vojvodi od Calabrije]] te navodi da je ideja za priču nastala dok je boravio u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje je djelo i napisano. Ako je ta činjenica točna, ovo bi moglo biti prvo djelo [[Španjolska književnost|španjolske književnosti]] nastalo u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref>[[Agustín González de Amezúa y Mayo|Agustín G. de Amezúa]]. Introduction to the facsimile reprint of ''Libro de Claribalte'' by the [[Spanish Royal Academy]], Madrid, 1956</ref> Do kraja života napisao je još dva veća djela, ali koja su u cijelosti tiskana tek tri stoljeća nakon njegove smrti. Prvo je ''La historia general y natural de las Indias'', a drugo je zbirka poučnih anegdota u kojima Oviedo prezentira priče iz života tadašnjeg španjolskog plemstva naslova ''Las Quinquagenas de la nobleza de España'', a koje je premijerno tiskana tek [[1880.]] godine u [[Madrid]]u; urednik izdanja bio je Vicente de la Fuente.<ref name="EB1911" /> === ''Historia general y natural de las Indias'' === Oviedovo kapitalno djelo, ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''), započeo je s manjim djelom ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija''), premijerno tiskanim [[15. veljače]] [[1526.]] godine u [[Toledo|Toledu]];<ref name=ShortTrans / ovo se često navodi kao ''sumario'' ([[srpskohrvatski]]: "sažetak") glavnog djela.<ref name=Omnibus /> Talijanska verzija pojavila se u [[Venecija|Veneciji]] [[1534.]] godie, dok su se francuska i engleska izdanja pojavila [[1545.]], odnosno [[1555.]] godine; drugo španjolsko izdanje pojavilo se tek [[1749.]] godine. Ovo kratko djelo na 108 stranica imalo je jako malo ilustracija, međutim sadržavalo je ilustraciju viseće mreže.<ref name=ShortTrans /> Prvi tom većeg djela naslova ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tiskan je [[1535.]] u [[Sevilla|Sevilli]], a Oviedo je imao nacrte za još dva dodatna toma. Na njima je, kao i na dopunama prvog toma, radio i u [[Santo Domingo|Santu Domingu]] i u [[Španjolska|Španjolskoj]] sve do svoje smrti [[1557.]] godine.<ref name=Biblio /> Ta je godine Fernández de Cordoba u [[Valladolid]]u tiskao cjeloviti revidirani prvi tom te dvije trećine nedovršenog drugog toma. Ostatak teksta, ipak, nije dovršen zbog Oviedove smrti.<ref>{{cite book <!--Purposefully not marked as translator; the introduction is his own words-->|last=Dille|first=G.&nbsp;F. |title=Writing from the edge of the world: The memoirs of Darién, 1514-1527 |chapter=Introduction |publisher=University of Alabama |location=Tuscaloosa |year=2006 |isbn=978-0-8173-5339-1 |pp=18–19 }}</ref> Izvorni rukopis izvorno je čuvan u samostanu Monserrate, a kasnije i u Kraljevskoj historijskoj akademiji; [[José Amador de los Ríos]] je koristio "preživjele" dijelove teksta prilikom pripreme za izdanje iz [[1851.]] godine,<ref name=Biblio /><ref name=EditionAmador /> međutim dobar dio izvornog rukopisa nestao je tokom godina, pri čemu su okolnosti nestanka nepoznate.<ref name=Biblio /> Zna se da je dio prodan u [[London]]u,<ref name=Cat /> ali za većinu su okolnosti nestanka upitne. Iako je stil djela difuzan, ''Historia general y natural de las Indias'' donosi veliku količinu informacija iz prve ruke. [[Bartolomé de las Casas]], Oviedov suvremenik i kolega kroničar španjolske kolonizacije Zapadnih Indija, opisao je Ovieda kao "jednog od najvećih tiranina, lopova i razarača Indija, čija ''Povijest'' sadrži gotovo jednak broj laži koliko i stranica".<ref>Liévano Aguirre, Indalecio. 2002. ''Los grandes conflictos sociales y económicos de nuestra historia''. Volumes 3–4. Bogotá: Intermedio. page&nbsp;84.</ref> No, zahvaljujući ''Povijesti'', Europljani su se prvi puta upoznali s visećom mrežom, [[duhan]]om, [[roštilj]]om i [[ananas]]om, kao i drugim stvarima koje su bile uobičajene u Amerikama; smatra se kako je Oviedo autor prve ilustracije ananasa u Europi.<ref>{{cite journal |last1=Lee |first1=Alexander |title=The History of the Barbecue |journal=History Today |date=2019 |volume=69 |issue=8 |url=https://www.historytoday.com/archive/historians-cookbook/history-barbecue}}</ref> Djelo je posebno zanimljivo i [[zoologija|zoolozima]] jer sadrži brojne opise i ilustracije tamošnjih vrsta, dio kojih je izumro u periodu između Oviedovog boravka tamo i pojave moderne sistematike. Prema Oviedu, izuzev [[štakor]]a i [[miš]]eva (za koje je Oviedo krivo vjerovao da su tamo inače živjele, dok su ih zapravo slučajno donijeli Europljani), jedine kopnene životinje na tom području bile su ''[[Hutija|hutia]]'',{{efn|Opisana kao siva, četveronoga životinja slična [[zec]]u, samo manja, s manjim ušima i repom poput štakora. I Španjolci i domoroci lovili su ju s psima, tako da je već u Oviedovo doba bila vrlo rijetka u divljini. [[Gerrit Smith Miller Jr.]] identificirao je ovu životinju kao ili živuću [[hispaniolska hutija|hispaniolsku hutiju]] ili kao pripadnika izumrlih hutija iz roda ''[[Isolobodon]]''.<ref name = "Miller"/>}} ''quemi'',{{efn|Slična hutiji izgledom i bojom, ali puno veća, otprilike kao pas srednje veličine. I ona je bila lovljena radi hrane, a Oviedo je vjerovao da je već u njegovo doba bila izumrla. Miller ju je identificirao kao velikog subfosilnog glodavca pronađenog u špiljama i arheološkim naslagama, a kojemu je dao ime ''[[Quemisia]]''.<ref name = "Miller"/>}} ''mohuy'',{{efn|Također slična hutiji, ali manja i svjetlije boje te osjetno gušćeg krzna, koje je bilo jako oštro i uzdignuto na leđima. Meso ove žitovinje slovilo je kao najukusnije te je bilo iznimno vrijedno među otočanima. Temeljem Oviedovog opisa veličine i uzdignute dlake na leđima, Miller je ovu životinju opisao kao nedavno izumrlog [[Hispaniolski jestivi štakor|hispaniolskog jestivog štakora]], koji se često mogao naći u arheološkim naslagama.<ref name = "Miller"/>}} ''cori''{{efn|Ovo je bila domaća vrsta [[Morsko prase|zamorčića]] koja se uzgajala u zatočeništvu radi hrane. Ova je vrsta zapravo došla iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] preko tamošnjih domorodaca prije dolaska Španjolaca.<ref name = "Miller"/>}} i tzv. "nijemi pas".{{efn|Vrsta [[indijanski psi|indijanskog psa]] koja nije mogla lajati, imala je uzdignute uši i dlaku raznih boja i duljine, jednako kao i današnji domaći psi. Domoroci su ove pse držali u kućama i koristili ih za lov, iako su europski psi bili učinkovitiji. U Oviedovo je vrijeme ova vrsta već bila izumrla na [[Hispaniola|Hispanioli]], ali on je vidio slične pse u domorodačkim naseljima na drugim otocima i na kopnu (današnja [[Nikaragva]]).<ref name = "Miller">[https://archive.org/details/smithsonianmisce821931smit/page/n217/mode/2up?q=mohuy Smithsonian Miscellaneous Collections]</ref>}} == Bilješke == {{notelist}} == Reference == <references> <ref name=EditionAmador>{{cite book |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/historia-general-y-natural-de-las-indias-islas-y-tierrafirme-del-mar-oceano-primera-parte--0/html/014747fa-82b2-11df-acc7-002185ce6064_4.htm |title=Historia general y natural de las Indias |first=Gonzalo |last=Fernández de Oviedo y Valdés |author-link=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |editor=José Amador de los Ríos |editor-link=José Amador de los Ríos |publisher=La [[Real Academia de la Historia]] |orig-year=1535 |date=1851 |location=Madrid |via=[[Miguel de Cervantes Virtual Library]] |access-date=2020-07-15}}</ref> <ref name=Biblio>{{Cite journal|last=Carrillo|first=Jesús|date=2002|title=The 'Historia General y Natural de las Indias' by Gonzalo Fernández de Oviedo|journal=Huntington Library Quarterly|volume=65|issue=3/4|pages=321–344|issn=0018-7895|jstor=3817978}}</ref> <ref name=EB1911>{{EB1911|inline=y|wstitle=Oviedo y Valdés, Gonzalo Fernández de|volume=20|page=391}}</ref> <ref name=Cat>"[https://catalog.huntington.org/record=b1800280 Card catalog entry b180028]". [[Henry E. Huntington Library and Art Gallery|The Huntington]]. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220829050900/https://catalog.huntington.org/record=b1800280|date=29 Aug 2022}}.</ref> <ref name=Omnibus>{{Cite book|last=Myers, Kathleen Ann|title=Fernández de Oviedo's chronicle of America : a new history for a New World|date=2007|publisher=University of Texas Press|others=Scott, Nina M.|isbn=978-0-292-79502-0|edition=1st|location=Austin|oclc=608836622}}</ref> <ref name=ShortTrans>{{Cite book|last=Stoudemire|first=Sterling A.|title=De La Natural Hystoria De Las Indias|publisher=University of North Carolina|year=1969}}</ref> </references> == Literatura == {{Commons category|Gonzalo Fernández de Oviedo}} *{{cite encyclopedia |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |encyclopedia=Latin American Writers, vol. 1 |year=1989 |last=Arocena |first=Luis A. |publisher=Scribner |location=New York |pages=10–15 |url=https://archive.org/details/latinamericanwri01sole/page/10 }} *{{Cite journal |last=Carrillo |first=Jesús |date=2002 |title=The "Historia General y Natural de las Indias" by Gonzalo Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817978 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=65 |issue=3/4 |pages=321–344 |jstor=3817978 |issn=0018-7895}} *{{cite encyclopedia |title=Gonzalo, Fernández de Oviedo |encyclopedia=The Oxford Companion to World Exploration |year=2007 |last=Meyers |first=Kathleen Ann |publisher=Oxford University Press |url= }} *{{Cite web |last=Pérez de Tudela y Bueso |first=Juan |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |url=https://dbe.rah.es/biografias/9417/gonzalo-fernandez-de-oviedo-y-valdes |website=Real Academia de la Historia |language=Spanish}} *{{Cite journal |last=Turner |first=Daymond |date=1985 |title=Forgotten Treasure from the Indies: The Illustrations and Drawings of Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817095 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=48 |issue=1 |pages=1–46 |doi=10.2307/3817095 |jstor=3817095 |issn=0018-7895|url-access=subscription }} {{Authority control}} {{Životni vijek|1478|1557|Oviedo, Gonzalo Fernández de}} [[Kategorija:Španski pisci]] [[Kategorija:Španski historičari]] [[Kategorija:Botaničari]] [[Kategorija:Panamska književnost]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] iyislbgcfpsv3wkjxvbjbk1uvqj36jy 14 4722628 42603023 2026-05-29T16:38:33Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Catmore}} {{Commonscat|Literature of Panama}} [[Kategorija:Panamska umjetnost|Književnost]] [[Kategorija:Književnost po državama]] 42603023 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Literature of Panama}} [[Kategorija:Panamska umjetnost|Književnost]] [[Kategorija:Književnost po državama]] aw3151svfeelt7dicg0fskzjcewhcrt 0 4722629 42603025 2026-05-29T16:40:59Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Gonzalo Fernández de Oviedo#Historia general y natural de las Indias]] 42603025 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Gonzalo Fernández de Oviedo#Historia general y natural de las Indias]] ciajoltq3j8xnafu60ent94zs7bohtk 0 4722630 42603032 2026-05-29T18:45:04Z SrpskiAnonimac 101643 Nova stranica: #REDIRECT Kavkaska Albanija 42603032 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Kavkaska Albanija] hgrpdjuy5q7wavm5jldrx0d1c5t2dfg 42603033 42603032 2026-05-29T18:45:48Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Kavkaska Albanija]] 42603033 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Kavkaska Albanija]] g6b168wxejxm64hsfkd1r6jy2ulc639 0 4722631 42603044 2026-05-30T04:43:37Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Smolnjik]] na [[Smolník]] 42603044 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Smolník]] 69km1kvhxyqudwzu4yw3s2htmt8iu6h 1 4722632 42603046 2026-05-30T04:43:37Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Smolnjik]] na [[Razgovor:Smolník]] 42603046 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Smolník]] ppxe69l3u73z1g8no0iwd5fbtwvkqkc 0 4722633 42603049 2026-05-30T04:55:31Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Smolnjicka Huta]] na [[Smolnícka Huta]] 42603049 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Smolnícka Huta]] bjwg0encz33fkq6h5drvj6w4vlkf9wd 1 4722634 42603051 2026-05-30T04:55:31Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Smolnjicka Huta]] na [[Razgovor:Smolnícka Huta]] 42603051 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Smolnícka Huta]] rcblb8hks2vltg4gj747wtb99kp130m 0 4722635 42603054 2026-05-30T05:05:04Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Stara Voda (Gelnjica)]] na [[Stará Voda (Gelnica)]] 42603054 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Stará Voda (Gelnica)]] 4q90b71npqv8v8ymrfrkc92ixc5p74k 1 4722636 42603056 2026-05-30T05:05:04Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Stara Voda (Gelnjica)]] na [[Razgovor:Stará Voda (Gelnica)]] 42603056 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Stará Voda (Gelnica)]] 3b5uol2bkbty211vpox53tum5tspd0a 0 4722637 42603065 2026-05-30T07:06:42Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:Brachiate.jpg|thumb|Primati poput ovog siamanga (''[[Symphalangus syndactylus]]''), koji se kreću brahijacijom, imaju duge prednje udove i zakrivljene prste.]] '''Brahijacija''' (od "brachium", latinski za ''ruka''), ili '''njihanje rukama''', je oblik [[arborealno kretanje|kretanja po drveću]] u kojem se [[primati]] njišu s grane na granu koristeći samo svoje ruke. Tokom brahijacije, tijelo se naizmjenično oslanja na svaki prednji ud. Ovaj oblik kretanja je prima... 42603065 wikitext text/x-wiki [[File:Brachiate.jpg|thumb|Primati poput ovog siamanga (''[[Symphalangus syndactylus]]''), koji se kreću brahijacijom, imaju duge prednje udove i zakrivljene prste.]] '''Brahijacija''' (od "brachium", latinski za ''ruka''), ili '''njihanje rukama''', je oblik [[arborealno kretanje|kretanja po drveću]] u kojem se [[primati]] njišu s grane na granu koristeći samo svoje ruke. Tokom brahijacije, tijelo se naizmjenično oslanja na svaki prednji ud. Ovaj oblik kretanja je primarno sredstvo kretanja za male [[giboni|gibon]]e i [[Symphalangus syndactylus|sijamang]]e jugoistočne Azije. Giboni posebno koriste brahijaciju za čak 80% svojih lokomotornih aktivnosti.<ref>{{Cite book |last=Birx |first=H. James |date=2006 |chapter=Brachiation |chapter-url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/anthropology/chpt/brachiation |chapter-url-access=subscription |title=Encyclopedia of Anthropology |url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology |url-access=subscription |location=Thousand Oaks, California |publisher=SAGE Publications |doi=10.4135/9781412952453 |isbn=9780761930297}}</ref> Neki [[majmuni Novog svijeta]], poput [[majmuni pauci|majmuna pauka]] i [[vunasti majmuni pauci|vunastih majmuna pauka]], prvobitno su klasificirani kao ''semibrahijatori'' i kreću se kroz drveće kombinacijom skakanja i brahijacije. Neke vrste iz Novog svijeta također prakticiraju [[suspenzorno ponašanje]] koristeći svoj [[prehensilni rep|rep za hvatanje]], a koji djeluje kao peta ruka.<ref name="Jurmain_etal2008">{{Cite book | first1 = Robert | last1 = Jurmain | first2 = Lynn | last2 = Kilgore | first3 = Wenda | last3 = Trevathan | title = Essentials of Physical Anthropology | url = https://archive.org/details/isbn_9780495509516 | url-access = limited | edition = 7th | publisher = Cengage Learning | year = 2008 | pages = [https://archive.org/details/isbn_9780495509516/page/109 109] | isbn = 9780495509394}}</ref> Dokazi pokazuju da je izumrli majmun ''[[Proconsul]]'' iz [[miocen]]a istočne Afrike razvio rani oblik suspenzornog ponašanja i stoga je nazivan ''probahijatorom''.<ref name=":4">{{Cite book|last=Harrison|first=Terry|publisher=Encyclopedia of Anthropology|year=2006|isbn=9780761930297|location=Thousand Oaks, CA: SAGE Publications Ltd|pages=400|doi=10.4135/9781412952453.n127|title = Encyclopedia of Anthropology|chapter = Brachiation}}</ref> Nakon daljih posmatranja i dubljeg razumijevanja anatomije i ponašanja primata, termini semibrahijator i probrahijator uglavnom su izgubili popularnost u naučnoj zajednici.<ref name=":4" /> Trenutno, istraživači klasificiraju gibone i sijamange kao jedine prave brahijatore, a velike majmune kao modifikovane brahjiatore.<ref name=":4" /> Sva ostala brahijalna ponašanja koja ne ispunjavaju nijednu od tih klasifikacija nazivaju se položajima suspenzije podlakticom i lokomocija.<ref name=":4" /> Neke osobine koje primatima omogućavaju brahijaciju uključuju kratku kičmu (naročito [[slabinski pršljenovi|slabinski dio kičme]]), kratke nokte (umjesto kandži), duge zakrivljene prste, smanjene palčeve, duge prednje udove i slobodno rotirajuće zglobove.<ref name="Jurmain_etal2008" /> [[rani moderni čovjek|Moderni ljudi]] zadržavaju mnoge fizičke osobine koje ukazuju na pretka brahijatora, uključujući fleksibilne ramenske zglobove i prste pogodne za hvatanje. Kod manjih majmuna, te osobine su bile adaptacije za brahijaciju. Iako se veliki majmuni inače ne njišu sa grane na granu (s izuzetkom [[orangutan]]a), ljudska anatomija sugerira da brahijacija može biti [[eksaptacija]] [[dvonožnost]]i, a zdravi moderni ljudi su i dalje sposobni za brahijaciju.<ref name="RiceMoloney2005">{{Cite book | last1 = Rice | first1 = Patricia C. | first2 = Norah | last2 = Moloney | year = 2005 | title = Biological Anthropology and Prehistory: Exploring our Human Ancestry | publisher = Pearson Education, Inc. | pages = 178–179, 192 | isbn = 978-0-205-38196-8}}</ref> Neki dječji parkovi uključuju [[penjalica|prečke za penjanje]] na kojima se djeca igraju brahijacijom. Osim što je oblikovala evoluciju tjelesne strukture gibona, brahijacija je utjecala na stil i redoslijed njihovog ponašanja. Na primjer, za razliku od drugih primata koji nose mladunce na leđima, giboni će nositi mlade ventralno. Također utječe na njihove aktivnosti igre, kopulaciju i borbu. Smatra se da giboni stiču evolutivne prednosti kroz brahijaciju i vješanje s obje ruke (''bimanualno vješanje'') prilikom hranjenja. Dok manji primati ne mogu dugo visjeti držeći se s obje ruke, a veći su primati preteški da bi upotrebljavali nutritivne resurse na krajevima grana, giboni mogu ostati suspendirani značajan vremenski period i koristiti svoje duge ruke kako bi lakše došli do hrane na krajevima grana. Druga teorija pretpostavlja da je brahijacija tiši i manje očigledan način kretanja od četveronožnog skakanja i penjanja, čime se uspješnije [[adaptacije protiv predator|izbjegavaju predatori]].<ref name="D'AoûtVereecke2011">{{Cite book | first1 = Kristiaan | last1 = D'Août | first2 = Evie E. | last2 = Vereecke | title = Primate Locomotion: Linking in Situ and Ex Situ Research | url = https://archive.org/details/primatelocomotio00daou | url-access = limited | publisher = Springer | year = 2011 | pages = [https://archive.org/details/primatelocomotio00daou/page/n222 205]–206 | isbn = 9781441914200}}</ref> == Tipovi brahijacije == [[File:USMC-16939.jpg|thumb|Iako se ljudi prvenstveno kreću [[dvonožno kretanje|na dvije noge]], zadržali su nekoliko adaptacija koje im omogućavaju brahijaciju, kao što je prikazano na slici sa grupom [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|američkih marinaca]] koji koriste [[penjalica|prečke za penjanje]].]] === Neprekidni kontakt === Ovaj oblik brahijacije se javlja kada se primat kreće manjim brzinama i karakterizira ga održavanje stalnog kontakta životinje s rukohvatom, poput grane drveta.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Oka|first1=Kenji|last2=Hirasaki|first2=Eishi|last3=Hirokawa|first3=Yohko|last4=Nakano|first4=Yoshihiko|last5=Kumakura|first5=Hiroo|date=2010-08-01|title=Brief communication: Three-dimensional motion analysis of hindlimb during brachiation in a white-handed gibbon (Hylobates lar)|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=142|issue=4|pages=650–654|doi=10.1002/ajpa.21280|pmid=20607695|issn=1096-8644}}</ref> Ovaj tip hoda koristi pasivnu razmjenu između dvije vrste energije, [[gravitacijska energija|gravitacijskog potencijala]] i [[kinetička energija|translacijske kinetike]], kako bi se životinja pokretala naprijed uz niske mehaničke troškove.<ref name=":0" /> Ovaj način brahijacije upoređen je s obrascima kretanja [[dvonožnost|dvonožnim hodanjem]] kod ljudi.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Bertram|first1=John E.A.|last2=Chang|first2=Young-Hui|date=2001-08-01|title=Mechanical energy oscillations of two brachiation gaits: Measurement and simulation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=115|issue=4|pages=319–326|doi=10.1002/ajpa.1088|pmid=11471130|issn=1096-8644}}</ref> === Rikošetalna === Ovu vrstu brahijacije primati koriste za kretanje većim brzinama i karakterizira je faza leta između svakog kontakta s rukohvatom.<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Michilsens|first1=Fana|last2=D'Août|first2=Kristiaan|last3=Aerts|first3=Peter|date=2011-08-01|title=How pendulum-like are siamangs? energy exchange during brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|language=en|volume=145|issue=4|pages=581–591|doi=10.1002/ajpa.21539|pmid=21541935|issn=1096-8644}}</ref> Rikošetalna brahijacija koristi razmjenu translacijske i [[rotacijska energija|rotacijske kinetičke energije]] za kretanje naprijed i uspoređuje se s pokretom "nalik biču".<ref name=":1" /> Zbog svoje zračne faze, rikošetalna brahijacija je slična dvonožnom trčanju kod ljudi.<ref name=":1" /> == Modeli brahijacije == === Njišuće kretanje === Kontinuirana kontaktna brahijacija često se poredi s kretanjem jednostavnog klatna.<ref name=":22"/> To je zbog fluktuacije energije izvan faze koja se javlja dok se primat u pokretu njiše između svakog pojedinačnog dijela drveta, jer se energija prenosi iz potencijalne u kinetičku i obrnuto.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Fleagle|first=John|date=1974|title=Dynamics of a brachiating siamang [Hylobates (Symphalangus) syndactylus]|journal=Nature|language=En|volume=248|issue=5445|pages=259–260|doi=10.1038/248259a0|pmid=4819422|bibcode=1974Natur.248..259F |s2cid=2060017 |issn=1476-4687}}</ref> Korištenje gravitacijskog ubrzanja za postizanje kretanja može se naći i kod primata u pokretu i kod lopte u pokretu u modelu klatna.<ref name=":3" /> Brahijator može iskoristiti taj zamah na nekoliko različitih načina: tokom zamaha prema dolje, primat može maksimizirati promjenu svoje kinetičke energije, tokom zamaha prema gore može minimizirati gubitak kinetičke energije ili može izbjeći bočno kretanje tokom zamaha prema gore.<ref name=":3" /> Brahijacijski primati su prilagodili te tri strategije za maksimiziranje kretanja naprijed prilagođavanjem svog držanja tokom svakog zamaha.<ref name=":3" /> Količina energije prenesene iz potencijalne u kinetičku tokom kretanja poput klatna poznata je kao oporavak energije.<ref name=":22" /> Održavanje većeg oporavka energije tokom brahijacije košta manje energije i omogućava životinji da se brzo kreće do odredišta; međutim, tu vrstu kretanja je također teže kontrolirati.<ref name=":22" /> Stoga, budući da rizik od promašenog hvatišta može rezultirati povredom ili smrću, korist od sporijeg kretanja sa manjim oporavkom energije i većom kontrolom vjerovatno nadmašuje troškove dodatnog utroška energije.<ref name=":22" /> == Evolucija brahijacije == Brahijacija je nastala u [[afrika|Africi]] prije trinaest miliona godina. Pojava većih [[primat]]a koji uče da se kreću držeći se za grane obavezuje nove generacije da razviju određene tjelesne promjene koje su se zadržale do danas kod mnogih vrsta, uključujući i [[ljudi|ljude]]. Smatra se da su specijalizirana lokomotorna ponašanja, poput brahijacije, evoluirala iz arborealne [[četveronožnost]]i. Ovo ponašanje je predački i najčešći lokomotorni mehanizam među primatima.<ref name=":5">{{Cite book|chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/anthropology/n734.xml|title=Encyclopedia of Anthropology|last=Schmidt|first=Manuela|date=2006|publisher=SAGE Publications, Inc.|location=Thousand Oaks|pages=1939–1940|doi=10.4135/9781412952453.n734|chapter=Primate Locomotion|isbn=9780761930297}}</ref> To bi objasnilo zašto živi majmuni i ljudi dijele mnoge neobične morfološke aspekte gornjih udova i grudnog koša.<ref name=":5" /> Prelazak na brahijaciju smatra se velikom promjenom tokom evolucije primata i smatra se mogućim prethodnikom adaptacije dvonožnog hodanja kod ranih [[hominid]]a.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Byron|first=C.D.|date=December 2017|title=An anatomical and mechanical analysis of the douc monkey (genus Pygathrix), and its role in understanding the evolution of brachiation|journal=American Journal of Physical Anthropology|volume=164 |issue=4|pages=801–820|pmid=29023639|doi=10.1002/ajpa.23320|doi-access=}}</ref> Pokazalo se da se specijalizirano suspenzorno ponašanje razvilo nezavisno među različitim hominidnim grupama.<ref name=":6" /> Postoji nekoliko hipoteza o tome kako su rani brahijatorski primati mogli preći na dvonožnost. Najopćenitije prihvaćena od njih je hipoteza o vertikalnom penjanju, koja tvrdi da je vertikalno penjanje biomehanička veza između brahijatorskog i dvonožnog kretanja.<ref>Fleagle, JG, Stern, JT, Jungers, WL, Susman, RL, Vangor, AK and Wells, JP. (1981). "Climbing: a biomechanical link with brachiation and with bipedalism". ''Symp. Zool. Soc. Lond.'' 48: 359-375.</ref><ref name=":02">{{Cite book|last=Langdon|first=John H.|title=The Science of Human Evolution |language=en-gb|doi=10.1007/978-3-319-41585-7|year = 2016|isbn = 978-3-319-41584-0|s2cid=7189384 }}</ref> Mnoge adaptacije za penjanje pronađene su kod ranih [[Homininae|hominina]], a neke od tih adaptacija se još uvijek mogu vidjeti kod današnjih ljudi. Karakteristično držanje tijela, proporcije udova i izgled trupa identificirani kod današnjih vrsta majmuna bolje se objašnjavaju prethodnom adaptacijom ponašanja penjanja.<ref name=":02" /> == Povezano == * [[Arborealno kretanje]] * [[Suspenzorno ponašanje]] == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Kretanje (biologija)]] [[Kategorija:Primati]] adpvc2n3q0tk3fhmevatpriueelmxix